li

J
,
!
h
MARGINALIJE O PROBLEMU NACIJE
Danko
Z'agreb
Kako 'Pristupiti problemu nacije? izvan svega onog
to se upravo ,danas z,biva, iz aspekta filozofije, ;poj-
movno, apstraktno ili palk konkretno, 1:o bi trebalo da is-
iz onog dakle
mi se, to elim odmah u naglasiti, da j.e ova meto-
doloka dilema lana i da je nametnuta iz jednog koncepta ko-
ji iz sasvim ovozemalJskih razloga eli etablirati ovaj dua'lizam
svijesti i zbilje, teorije i ;prakse, kako bi 'te dvije sfere ostale je-
dna spram druge .potpuno nezavisne, petrifici:rane, a samim tim
i nedjelotvorne. Apstraktno u svojoj izoliranosti, apso-
lutnoj intaktnosti od konkretno-Ipovijesnog i ivi svoj prividni
ivot upravo onda kad. zbilji u njenoj Ipragmatici ne treba ap-
simktnih revolucionarnih teoretskih ,koncepata, pa je stoga ta-
ko prirodna Ikoegzistencija mrtve teorije i ustaljene
pra:kse. To je ono stanje svijesti u kojoj svijest sebi uo-
braavati da moe stvarno neto predstavljati, a da ne predsta-
vlja nita stvarno, da se emancipira od svijeta i da na
stvaranje teorije, filozofije, morala itd. CK. Marx, Fr. En-
gels, ideologija, Rani radovi str. 298).
No isto je tako jasno da 'se pri analizi jednog stanja i jednog
pokreta ne moe ostati samo pri i vrednovanju ono-
ga to opstoji. Za neke, jo uvijek apsurdno da
se ono konkretno moe sagledati oi spOiZnati samo njegovim trans-
cendiranjem, da se moe uvidjeti samo
granice, da 'se zbiljsko moe vrednovati samo
naputanjem njegove ,konkretne, svakodnevne, banalne pojav-
nosti i apstrahiranjem i svega nebitnog. Tek tada i mo-
emo 'postaviti pitanje o strujan}ima i tendencijama u samoj
zbilji, pitanje kamo idemo, zato idemo tamo kamo idemo, i u
ime jedan 'pokret postaje 'pokretom. Stoga pomalo za-
boravljena pogrdna .JoziIlka o apstraktnim humanistima nije
sa:mo promaaj (jer se jasno pokazalo da upravo ta ap-
547
"
" J'
strakcija vrla konkretne i otre analize),
je od samog predstavljala takav Ikal11'pHment
nast miljenja na vIem, apstraktnom nivou kaji je jo uz to i
praet sadrajem), ta ga vjerojatna i mn agi od
onih kojima je ni zasluili. je, me-
Ida se v,da brz'o uvidjela kaka filazofSlka, socjaloka i uo-
tearetska apstrakcija navadi na dublje, dasljed-
nije i jasnije poglede u odnosu [la realnast, na zbilju, nega ona
koja se dri samo uz tzv_ stvarnost i prama-
tra je iz aspekta i okvira same <te stvarnasti, pa su ti (Ibarem pa
imenu) benigni apstraktni humanisti bi'1i, i vrla otro,
od dase vrate 'll teoriju, u
fil()1Zofiju. Na tzv. strukturna-fHozofskom nivou javlja se ta;ka-
der svajevrstan parada!ks: aragantni paltrani, Iljudi kaji su da ui-
ju uronjeni 'll 'raznovrsne naredIbodavne kambi.nacije i $lpletke,
ljudi s izrazita bolesnim ambicijama, !Zajedno s debelo
recenzentima i 'piskaralima, fHozofiju da ne
granice suptilne filozofije, da se bavi
dakle tzv. apstrakcijom. Filozofija se, dakako, per
definitianem bavi apstraktnim problemima, ali ne i krivom, per-
vertiranom, od svega z;biljskog a;pstrakcijom, kaja ne-
ma nikakvih korelata u praksi, kaja za sebe misli da je izvan
prostora i vremena i taJka II svojem inteligibi1nog
i umnog pa i opravdava realno bezumlje.
Ukalika, dakle, govorimo a istiIlS!ki filaz()lfskO'j apstrakciji, ta-
da ta niikako ne mare biti ona neutralna, neodgavorna apstra:kci-
ja, zabavni ping-tpong s terminima i ;pojmovima, Ikoji neki taka
eljna ad filozofije, to ne mae biti apstrakcija bez kan-
zekvencija spram realiteta, ana oprezna, II stvari lana apstrak-
cija koja nikog ni na ta ne obavezuje, koja Je bijeg ad svih
zbilje i koja je zastupana uprava stoga da
bi se u !konkretnoi zbilji i odnosima 'Prikrila, a
zatim i njeg()lvalo kramarsko licitiranje s ,poloajima i unosnim
sinekutama, svakadnevne lai, Ikarijerizam i 'besprincipijelnast.
Jer se, napokon, upravo na osnavu takvih apstratkcija mae navo-
dna biti dobar, i veliki filazof, ugledan a is-
tovremena konfidentski i do agavnasti neljudski podva:ljivati,
spletkariti, iSe pohr.onski pr1miti1Vce, pogra'
maki proganiti sva:ki pokuaj samostal1nog miljenja.
1
Ova !pseu-
dofilazofska ta je taiko. i s !pabanom
1) Pri tom je vrlo da se nakOIn provedene metamorfoze
mali .bogovi onda <i .do mrnje svete za
svoje ,poltronstvo onima koji SlU ,ipak - uza sve prijetnje i .prijateljska uvje-
ravanja - odrali svoje ljudsko uostojanstvo, Osveta tih 2Jguvanth lj<UJdi -
barem lU onih k'oji jOl mogu f,ilozofs:ki i koje stQga nuno
zla savjest - ta osveta Za vlastitu neslobodu, za sputanosti i sa-
mosvijest OI u manilpulativne tdkove - ,moe ,poprim.tti i o'Jlik
na:puhanosti !kOlja za sebe misli da je sve sebe prestraila i da
stoga uSJkoro svi - kaOl to su ii oni - pcAklekllluti. Ona,
da z'a rea"nu nisu dovoljni samo moonic,i i oni koji se
548
filazofij ,i IPr01pavijedaju razni nadana:listiaki -:-
jasno je ,da'la da iZPaaja u traenju za fl-
]ozofskepr?blematike oi iz}az?ID iz.
istovremem pompozna Izrazem - kOJI druga aa
konkretnu ali neisfarsi'ranu politlcku .denunCIJacIJu - za de-
fi:niti;vnam likvidacijom izrazito anacionaine filozofi,.ie.' _
Valja se, to prije rijeiti malih
skih muha, kafka ih 'je nazvao. Nietzsohe. Po1emI'zIraJucI
izlaemo se opasnosti da se ko.ncentr'i:<:I?-o na nekog kap dOIsta
ne fi.l?zofski . POZICIJU .pa m.'u staga l ne mo-
,e nitko bIti TIl O"POzIcIJa. Uostalom, smIsao pakretu,
humani sadraj i irinu njegava tearijskag abzorja ne. mogu
padariti nikakvi, a pogotovu
Ukaliko sam o sebi ne nosi htijenje kaje Je ukOrIjenjeno u CIS-
i vlastitog uvjerenja, vlastite i upTav
ljenasti, onda magu biti sve tes:koce cesto sa-
mo dobrodaao alibi za prikriiVan.Je vlastItog 'duhovnag va:kuuma:
besperspektivnasti. To ne, da got ONa
istinski napar na prepreke: ah on ,rarz:log svag kall1sti-
tuira;nja, apstanka i panesenosti u
'u sebi, svoJim vlastitosti puta l svoJoJ egZI-
stencijalnoj usmjerenasti u novo, buduce:. ..'
Potrebna je, dakle, uzeti u zatitu 'pnJe on;u fIlozofiJU,
kaja neta tvrdi i kaja sebe ne nalazi u
ciji spram FIlozohyl,
i onda ,kad luta l gnJesi, ima svoJe dostajanstvo U tame sto
pred kla.njaju, za poslunost ne samo oni ikOji, i kojl
mirno drijemaju i. klimaju ,gla.vom. A ?Vllm vrllnam_J,
ov,om pOib01num .i poulonom Praxl's, ml,sil!.m, dQ.lsta ne moze
'Pod
2
;igivna je to i V!isoko dioba' na n a'CionalIIJu .i Hlo;!:' ) '
fl,ju, Vol io hih waLi kojoj o? ove. dvije stnule (mo?a bl !lih
dobro s.v,rstati u uni.tar:ste I na01Onal1ste) ;spadaJU rec1lffiO, A,flsto,t,el, Toma
AkvinSlki , Desca,r.te's, Kant, Heidegger ili Sartre? J,e l:l
smislu PoVlrabk jjHezofije - obnova
br, str. 1,6). Taj napis, dakako, :po svom niv,ou n,l kra 7 u
fusnotu aU mi to :Upak ne zbog pisca -(H, Ll-Shns\n) Ih te .. a
stoga ltO su :talk\o'i stavovi za ikO:J,1 su-
:perJorno i ,prepotentno lP<> naim 'mas:w:mm medijima brh ::udll:
c
tl
filo.zofi,ji. Pi'sci t8!kvog :k,ova za *"Jese V.rIOl, zn:a z,asto" 1 U
ime koga ,piu svoje ,a nlS!U ,r:"l nap!JSal! VI!S2' ,od
:ih nekolilko dobrO' politikantskih -:-:-. sude s
113"j;pozv<1Jniji:h o cjelo:l"UJpnoj nasoJ ,le
<pfO'&H ,i sad8nji glri.jeh Prax'sa 'u <on
f;toga je is,ti stalni ['ecenzentonog istog li sta ikol,l }e 'Pred B,nons.kI .Pl
e
-
nUJm (19.65) sUJl'zdnLke Praxisa :kao
(.stoga to pr"zivaju 'Utvane IkOJIh nema kod
'ni ou pokretu), stoga Je,:laJkle . .tal
.recen.zen.t po tkO' zna koj:i put ..
Braxis, s olaka,njem i napisao. kako ,se na-
da da naa toeori.ja izlazi time iz revoluc,Lonosno.g konc.epta. Kako ih!
bila do Ikonca nedvos.mislena, moda bi bHo dobro da le na konou. aos do'
dso: i nadamo se ida femo taJ\oo definitivno u kontr<1Jrevolucl'onosnl
koncept.
549
I
I'
!
I
I
!
r
I;
t
nije miljenje u koru i uspostavlj,anje neOtphodnog zajedni,tva.
PIta? me nedavno javno slavni ,korifej staljinizma kako
uapce mogu biti filozof, Ikad iza mene ne stoji ni moje
.moja .zemlja, ni partija, ni namd, pa ni svi
sam mu da iza mene ne stoje samo
om Je nego bk ni moji najbolji prijatelji iz re-
PraxiS, da nikoga nema iza mene, da iza moje fi-
jedino ja sam i nivko drugi. U tu glavu ni.kako to,
<:laka-ko, mje i on .se nagLas smijati i trijum-
ponavlJ<atl mOJe pnznanJ,e. Ne bi li se s njime zapra:vo
zaJedn.o. mor::li smijati i zastupnici filozofskog
monohtlzma l U!spo:>tavIJanja neophodnog zajednitva?
Ali 2Jbog. je to sa.da tako neophodno, zbog
ga treba pnjecl. :preko SVIh razhka i u ime ujediniti sve sna-
g.e, :kO}l .l>e tQme suprotstavlja, nemilosrdno
tI, .odstramh, pokopati. Koji je novi lajtmotiv poziva na takvu
'k.ad stari izli.zali i 'post3lli gotovo smi-
marksizma-lenjinizma, u i-
me soclphstlCkog realLzma, -ll Ime SVim filozofima
<:-draza itd. it'd.). ta sada !postaje tabuom u
kOJI se ne dIrnuti, vrhovnim za:konom, ka-
kOJ.ol? stajati (u stavu mirno), ako ne e-
hmo bItI dehmtlvno zigosam kao izdajice?
To je, kako -nam j-e svima poznato, ono nacionaLno.
, (Krupan, i ne bezopasa,n
3
1P'?jam, pri kojem
sam. raC!o'r;alno l trezveno o nJemu govori iza-
ziva mrznJu omh kOJI (vrlo cesto i sasvim otvoreno) tvrde kako
o ,tom ne moe rasp!,avljati, kako ,kategorija na-
cJOnalnog ,stvar uma vec Onaj tko tog
- ce van: nelu - nema prava rasprav-
ljah o naCIJI. O naCIJI se ne umU] e, ne teoretizira, za naciju Se
bori, umire, nacija se ljubi kao sr svoje sri, kao bit v1astitocy
se upij.a s. ona j.e krv i tlo,
naslh dJedova, svetinja nad svetllljama, Ipo:ziv na nepomirljivo,st,
ona ne moe biti predmet pojmovnih mirnih, nes-
trastvenih .odma'h napomenuti da up-
ravo stoga st'O (}s]eca'j nacIonalne pnpadnosti nosi 'll sebi mnoae
od elemenata, nacija i moe postati plijen manipulativnih opoe-
raCIja upravo onih koji na taj iracionalni' entuzijazam,
3) Govorim to, u : stalom, i j;z vlastitog rElPerCw.sija koje sam
o na 'vlastitoj Jwi. Kad sam stUdentima Likovne ailcao.emije g;Q'Vorio
jUula 19,68, 'kak,C} ne bl smjeli dOlZvcJHi da nj.ima manipuliraju na-
cionalnog, bk) sam - kako je sam dekan javoo ill' stamp.i pri,znao po. nalogu
jf!dnog, funkcionara (Vidi "Omladi:nski tjedn'k bl'. 33 od 20.XI
19S8) - ,bez olbrazloenja iz N{ademije na <kojoj sam est god.in::l
p.reda,vao estettku, uspllkos tcm, to su svi tadanji .studenti Akademi5e
patpls,a,H peUci'ju u kojoojtrae da n3,stav:m s 'kolegij,em. '
4) Ovdje i.raC:i'onano - kad mislimo na ljubav prema domov.i ni
l1:ije >ll 'po,grdnom smislu, naime, ,doist:a Jracionalno Iju.
bl , na kQncu l1:I ljubav prema eni nije radonalno zasnO'V2:na. U tom je
550
a koji su doista potpuno iznad interesa jedne nacije, pa -
kao to nam historija pokazuje - u pravilus:ut'ra spremno, da
ne trepnu 'Okom, izdati najvita.Jnije interese upravo te iste. naci-
je nad kojom su tako i [(;m}1i.
suze. Ako se patriotizam baZIra lslkljU'clvo na oSJecaJu, zas.to om
naprosto ne bi promijenili svoje a da pri .1<?m nita
plYVrijede, jer protiv takvog postupka ne p?'StOjl m
na,lni argument, da se on naprosto mkad na nJIma mje nl
zasnivao, samo na koji su, kao to pro-
mjenljivi. Nije stoga nimalo g?tovo da
najvatreniji nacionalisti sluge
i oku.pators:k'ih soldateski. Ovo pOlgravar:Je ka-
je i danas za niz upravo IkOJ.l lma-
ju pretenzije da na. mo-
tzv. kulturnih na
boko emocije drugrh, one Iste emocIJe to Ih l pod nu-
rtimalnim pritiskom kao od ale mijenjaju.
s
U
mislim da je Hegel" bio u PTavi.l ,kad je ustvrdlO da oSJecaJ,
je stavljen na rang principa, moe unititi. i sam
humaniteta, jer - kao samo subjektu pnpadlll
iracionalni moment - zbiljsku komunikaciju ljudima.
Tamo gdje, II pl'incipu prestaje rasprave, po-
batina, ,pogrom, unitenje - a nije se to jednom do sada
tako i zbilo. Nema, dakle, tog ljudskog fenomena u kojem se ne
bi mogao voditi slobodan razgovor i sve to je na .zemlji, iznad
nje i pod njom, ,pa 'tako i .ljudski zanosi, mogu biti predmet s'kep-
se, I'azmilj a!l1:j a, analize.
smisliu posvema jasno da nitko ne smije b:,lo kome ospolri,ti 'pra-
vo na njeg,ov QlI\1:Iutr3inj,i Jadan 'bi, skoma';an i ZlVo:t
bez Abi Ika{l se intimni kad .se .1JllIJba.w,
kad se privatni odnos ele nametnuti kao IPrrnCLp ikao nuznoot ,kOJ'o] se
raj!U svi podvrgnuti, tada se intimi-tet u svoju
pravilo za sve, to svojom svaki dorUgl ]n:tImltet.
Stoga [,racionalno, kako good ,bilo d:ulbo'ko i snazno u svakOj OSObi,
ne moe IPOsotati zakon, smisao medu:Jj:udsklh odnosa.
5) Tako se - da spomenem 'Usput - jedan na najvatreniji i
natijJ suvremeni glasnQgovornik hrvatSike nadanaine kul:turn.e
god:i'nama u Beoglradu izdavao i potpisivao (o .tome postOQ pJs::m daku'
menti) kao ,pr,Lpa.dni.k jedne naci j,:. To, .,?oous:. gOV{}Tl o t0l!le
kako se ou toj birokiratskoj sredini na!jla<kse IPa uJe-
dno i optu,ba prema oll:im njegoV<im nalred'bodavcima ]roJi prefe,r1raJ'U pn-
,padnost odredenim nacijama, ali govori, mi slim, neto OI o ika,ralkteru
to.g "dog rodolj u'ba.
6) Budud da se Qb:Z,ni ljudski ra,zum poz:iva na .. svoje unutra-
nje on je oihraoU'nao s onim, koj,i se ne slae s llIJ',trr;e: On
iz.ja,vi.ti da on nema daolje nita onome ,koji u sebi ne u"lazl 1- ne
isto' - wugim on korijen humani:teta gaZli =g.ama. Jer .p.nroda
je humani teta {la rza s njegov,:. je egzistencija
ostvarenQffie za.jed.:m&tVlU sVIJesti. Ono zl'V'OtmJsko sastoJ'1
se u tome da ostaj,e lrod ,j. da sebe samo i pomoou njega moe
da izrazi (Hegel: Fenomeno].ogJja, duha, IStI'. 41).
551
I
i
l
I
I
'. Na tako postajemo nezavisni ,ikao subjekti vla-
mlsljen]a, se one Dvisnosti koja je uvijek karak-
tenstI.ka. z.a izlive. Emocija je, . uostalom,
samo ,pnvIdno subjektIVna - ona :postoji samo II
?dn?su na I .tom ,drugom, a ne po sebi. Tek samosvijest
SVIJe.;>t to sporazumijevanje - ujedno
1. vlastItost ?-ezavisnosti i slobode Dd bilD kakvih pri-
tr saka .. duh .IJudsb ukD!iJko se slui razumom nije zavi,saJll
od najvlSlh vlastI nego od samog sebe (B. Spinoza:
traktat str. 22). . '
Bilo je po!re?no II opravdati i
nost raspravljanja 'o .naCIJI: Ikako bi objektivitet argumenata j
dobIO svoJe pravo i o tDm predmetu. Uz to e-
lIm naglasIti ,kako ne mislim da sam dosa:da izrekao _ a
ni u tekstu ovih marginalija _ o pwblematici
posebno novo i originalno. Dvom prilio
kom golemu literatuI1U'ni bezbroj autora koji su o
tom pIsah l u suptilnije analize i ra:sp rave , ukazati sa.
mo na pnmaiJ"ne? postavke. Mislim, naime, da je
u casu pDtrebnIJe 1 urgentnije govDriti o elementarnDm,
s.e pa i pDnaiv}jati 'Poznate istine negO' se
.za,kl0I?-I'h profinjene kategorij,alne ana.
hze zbDg .1. c:r1?ortuniteta zamagljene 'Platom hije.
neraz1:ImIJIVOStI Ih Iscrpne socioloke, na bezbrojnim po-
daCIma znanstvene dijagnoze, u se ponekad
od mnostva stabala ne vidi uma: Uosta1om, ako se zatboravila
abeceda, IJIlino je prije svega nanju podsjetiti. "
Tako u abecedu da Ipod pritiscin;a,
d! nrr. eksploatadji/ da pri stalnoj
os]eca}, 'npr. porDdice, pa Za-
tIm l Tal' Je oSJecaJ 'pDsvema prirodan i on
u na;s u zdravIm otporima i prema npr. nekim
kim nadnacIOnainim strukturama. Nemoe se da on na
globa,lnom .planu c-.l!lprav,? -kad je. licitiranjui cjenkanjli
bor;be ;a Ih :l:I0pce profesionalnih pali-
iKara OKO iVecegdIJela :kolaca - ne moe osvijestiti je.
da?-. )h nar?de da 'Parazitske arie
pnhcno ,debele blrDkratske slojeve 'kbji se godinama taloe na
, ; .7) Kad .govori o ekSp!9atacij:i ; .. o
bilo. 'hi ipak Jednom zan:mljiv'O vkljeti tko
k12
lv
stvaJr.i :pQd .pretpostavlkom da je ono Da
;1 . fl,j.ozofl :za kO!llcentraciju !ka:pi,tala u cenh:ima
:::0<;,. Ih 'Struktura o.drrOsa ;na su izgradnji
,\ udll! 'Oru IstI' kOJ.: Slada najglasnije Iprobiv nje .govor,e. Posta.Jo je tako
da. 'Ona Ist<: -b l.ro.kiratska v;;huka c:ptu,Ulj.e <me :iste . uvjete !roje je
:stya;.aIa, 'Onu ,Istu godjnama mkno stajala na
Lc 'U s se !koje . sac:.a Ispara je d'Odue
Z2rtveno Janje je Ikr.ivo za s.ve nedac,e,
a} ommlJo.dgov<o[,nJJI optuzuJu i dalje sve, samo ne svoj vlastiti :udi-o u
oagovorno,stl. '
552
naroda. Premda je moda za nae prilike to Ipregmba rio
ali ipak moda nije na odmet podsjetiti na staru istinu da
nema u 'kolonijama stvarne slobode nikome (pa ni tzv. viim
drutvenrm slojevima) dok se ne rij.ee svojih kolonizatora.
Isto je ta,ko jasno da \Se barba klasa moe po for-
mi, tj. po :prostornom odvijati unutar nacionalnih gra-
nica l da proletarijat svake zemlJe t'reba prvenstveno da se bori
protiv svoj-e vlastite buroazilje. Ali ni ta ,prvotna, borba
ne moe biti - to posebno naglaavaju klasici markSIzma -
po za'draju nacionalna, Iklasna, a nacionalna samo pO' fm'mi.8
U epohu formiranja i raspada feudal
nog drutva s.padaju .prve borbe za neka prava.
roda i zajednica: na ravnopravnost, na svoJ JezIk, SvoJu etnICKu
i nacionalnu nezavisnost, na slobDdnu organizaciju svoje privre'
de, na masovne kolonizatorske jedne
nacije druge itd. itd. Ona da'kako, kao uostalom 1 pravo
na javno iznoenje svoo' miljenja, moraju :biti prenijeta kao te-
meljna prirodna prava iz ranijih u
SOcijalizam. da ona u drustv.u. bIla -
a nisu zlboO' klasne strukture tog drutva tIli mogla bItI - Izborena,
za njih se"" treba i danas boriti, samo je nuno
pitanje da li je onda tek o de:
formacijama, neki:m nedostacima, slabostl'ma. Ih
OI talkvim odnosima koji se vie ne mogu nazvatI socIJahstlCkIm.
J er ako socijalizam niMa drugo ne donosi dC? bor.b.u za ta efe.
rrientarna prava, ako je .potrebno da se sav nJegDv mtelekt,ualnt
i materijalni potencijal bavi tim pitan)!ma kOJa
zapravo stavljena na dnevni red u epohI kad radnwka
II nije formirana, kad .proletarijat u s.uvre-:nenom .smlslu n
i ne postoji - tada treba 'Otvoreno .pnznatI da s,e l duhovno
ir.naterijalrno nalazimo tek na pragu 'drustva, na pra'
gu prvobitne ClIkumulacije kapitala, a ne - ikao 'to se tvrdI -
u najrazvijcnijem obliku samoupravne
djeo Jer, zar se i u manifestu. - u tom
mentarnij.em tekstu 'Pokreta - jasno ne !p'OkazuJe
.da je i razvijenija izvukla - k.ako se
tamO' ,kae na veliku alost reakcionara - naCIOInaIno tlo Ispod
nogu industriIje." -..
Vjerovali smo, (moda i naivno i krivo) da rjea-
vanje i polukDlonijalnih oc1nosa spada udevetna-
81 Bol'ba proleta,rijata ,protiv buroazije je nacio,p.alna po for
mi iako nije to PO. sadraju. (;potcrtao D. G.). Razumije -se da proleta,r1.jat
zemlje mora ponajp,nije da s'lnri sa svqjom vlastitom buroazijom.
iK. Marx: F1r. Engels : Manifest komunisti:6ke :partij.e, str. 25).
g) Buroazirja Slvjetskc.g trita dala kosmOlp,olitski ka_
rakter p.roizvodnji ,i ,pottc.inj'i svih zemalja. Na veliku alost reakcI<O'na-ra ona
je izvu:kla 'nac:omilno .tlo j,spod nogu .indUtstr-:je. (K. Marx, Fr. Engels: Ko
manifest, str. 18).
553
I'
l:
f
zaostalijin: .i u nae
ah ?ilI ilIsu l !Dogu bIti bana karaktenstika i preokupacija
socl'Jahzma kad Ih Je na globalnom planu (barem u Evropi)
i dr
7
ltvo. Da li je, dakle,
Je nJec o odnOSIma unutar Jedne zemlje ikoja :pretendira (u
na u sva,kom s pravom)!(J na najvii mogu-
u 'kaJo samoupravnog sustava, stavljanje nacije
u pr.vI plan Imalo prvenstveno ono ranije spomenuto obram!beno-
ili je ipa'k i o nekim drugim,
cesto l _vdo banalnim motiVima, ,kaji se, sustavno i
tendenCIOzno
je ovdjoe i nekoliko apstraktnih (ali
II nasojkonkret,nosti tako uporno stavljanih u zagrade),
teza o tak,:> mnogo (do dosade), dis;kutiranoj' temi odnosa
klasnog i nacionalnog. Jedni (a i njih je sve manje) IL! nas
da u prvi plan treba staviti ipak malo 'Vie klasne odnose, a
moda malo manje nacionalne, drugi smatraju da su nacionalni
?dnosi daleko vaniji i da su (osobito u ovom presudnom, povi-
Jesnom, epohalnom momentu) klasni posvema nevani a onda
na veli/kim znanstvenim skupovima n<l!da'rbitri nakon dubo-
kih analiza zastupaju tezu o jednakovanosti
i Moram priznati da su mi takva
Tija oko l?ojma i njihovoj vioj ili nioj va-
nos,tI, da ml Je- ovo hCItll'anJe (tko vie za klasno a tko vie
za nacionalno) gotovo Mislim, naime da 'bi jednom
bez uvijanja i otvoreno, bez diplomatskog mudrijaenja i
s malogra(tanskim (pa i ele-
mentIma trebalo naprosto ovo: isticanje nacionalnoa u
naoj. epohi ima prije srvega kad nije o :ntic
pokretu) jednu temeljnu funkciju: da prikrije,
zabasurz, zalcamuflira, mistificira klasne odnose. Nacionalno ta,ku
po.staje kojim bi se htjeli harmonizirati lda-
Sili eleme?tl. Jer je vano prije svega to da smo pripadnici
Jedne n"acIJe ako Je npr. nacionalnaka:drovska struktura osnova
persona:!ne politike - tada nevano i sporedno (a to je abece-
da) . -: s,to me?u nama postoje klasne razlike, tada je najvanije
da Je l .cIan bIrokratske vrhu!ke i pripadni;k klase sa'
mo Srblll, Hrvat, Makedonac, SIlovenac itd. Jer zato bi jedan
.Stoga s,e ne mogu s ,onima 'koji ,iz -sasvim ora,zlo'ga
ne"I;CtjIU sve sto u ,nas Ipog,otovu onda Jako mr&k <prikaIZuju taiko
za,to. da u opravdal! i svoj'e oprav-
dah s.voJu rezIIgnacIJu i svoJe n.emoralne !Postupke nemOil'a-
b:me to se ilOna,ko 'll sLtuacij'i .ne 'moe nita
mk jednu -ll Hrvat-skom
u Jeda.n I7-a.s (wwjj se ne ba svojom filozofij:om ,naglo penje
nalu si,tuaciju Ipri<il:azuje ta;ko rehti vts-
bekI l, sVaJku razHku, da bi Oipravaao svoj Ibesk<l'lUpulozno
stavu odnosu na drutvo koje je 'u cjeLini prikazao
k:m sam;o zato .da . bi se vidJelo 'kako njegov vla;;titi 'l{arij-erizam nije il
njemu nvka-kva Iznl:rrika.
554
dobaI[ Hrvat rooni,k traj<kao protiv :Hrvata, koji je isto tako
dobar Hrvat, a usput i direktor, doba:r Srbin protiv mjera
koje je donio neki srpski TLlkovodilac? Dovoljno .le, da
budemo dobri, vjerni sinovi svoga Je :da. se
deklariramo kao 'prrpadnici jedne naCIJe, a u:elevantno. Je sto
Srbin eksploatira Srbina, Hrvat to. .radl. osam
sati dnevno za bijednu nadnicu, a drugI se .u UZlClma l
od vremena do vremena jo i soli :pamet radmcIma o potrebI za-
interesiranosti za nacionalnu zajednicu, za ,pre:porod
cionalne samOSVijesti. To je, mislim, Jedini raclorralm odnos IZ-
klasnog i nacionalnog. ,.
Pri tom treba naglasiti da se i sama
netI1peljivosti, pa i eksploataCIje po nuz-
no, nezaobilazno u'bda s
i s ;padom suprotnosti klasa u okVIru nacl]a pada l
stav narod1ma (K. Marx, Fr. Engels: Komul11stwkl mdnl
fest, str. 31). Neprijateljski, nar.o-
dima indeks je dakle i dokaz ,Idasne dIferenCIjaCIje
tih naroda, jer narodi ne mogu biti
suprotstavlJeni, saI?o burzO<l'zIje, nJIhOVI
"predstavnici i profeslOnall11 poiltIcan.
U suvremenim uvjetima nacionalno trompetiranje
druge svrhe (kako god ga mnogi poneseni l11SU sVJe-
sni) nego da zamuti, i \pozi vom :Irzavotvorn:r
toriju (iz ikoje se onda ne slave taj .1;>s .uzor -:- vec
zovi, baTuni i gospoda!) i 'Zamagli inace SUVIse .1 yrOZ1rl1L!
klasnu diferencijaciju. Tako ono nacionalno prestaje bItI
ljudske emancipacije i postaje za
te emancIpacije, za trovanje masa IzamUCIVanje. np have sV1)est
o vlastitom neravnopravnom, i.zvlatenom u
Harmoniziranje odnosa l
i obespravljenih odvajkada je, uosta'lom, bIla od blt!;lh
preokupacija raznih stavlJel11h u
obrane sustava. J-;
npr. poznati nacionalsocl]ahstlOkI . teorehcar SchmItt taj
zahtjev vrlo precizno i jasno forrr:uhrao ??"orecI o Je?nom
zakonu III Reicha: Zakon namjerno VIse ne govon o
cima i ,posloprimcima; namjesto tar!fnog .stupa
red; poduzetnik, namjeteni;k i radl11.k su voda l
koji rade zajedno II pl'OIIlicanJu l OpCc1
korist naroda i drave; oba nam se clanOVI
poretka, s,
sud je dosljedna pnmJena Jednog mlsl]enJa, ikOje Je
da se vjernost, sljedba, stega i vie ne shvate ,kao funkCIje
ll) Neda,vno sam t :lk,o slua'o dirLjivu t ezu .,nae? da je
Matija Guhec odtigrao nega,tiv;nu ulogu 'U. <pov.l]est}, 'Jer bIO. naC1c.r:.a;lna
svjstan, jer je svoJem .nac-onalm mtegntet Hl
(:-'onda :kad je on b!<o na) potrebn-JI ) 1 VE'Z2,O se s s nehrvats"lm
elementima.
555
'pravila i nego kao bitni element no.ve zajed-
konk.re
1
tnog zlvotnog reda 'i obliikovanja. (Carl
mltt. pohtI.ce, str. 238). Pojam naciJ'e i na nJ'emu za-
snovan pOJ d ' . k .
. . r.zave l za ona ovdje .da;kle slui sv-ojoOj prozil'l1o
Jasnoj poslodavaca i posloprimaca
sljedbe, stege i da se
ljudska diferencijacija, 'i da posta,nemo svi
Je .no na oP<?U k.onst naroda i drave. To je pravi suvremeni
.pojma nacije u drutvu izraen
l.i taj bitni smisao
z.a, rzatI - bez .. obzna na mutna pnknvanJa l sve sofis-
t1ck.e .vratolor:nIJe . - . u svim dok u njima
p.ostoJe kla:eka? l u Nikakvo me poli-
tlkantskokoketrranJe s velIkom drzavoOtvornom tradicijoOm s
, nacionaln?m s golemom
kOJa narr:a :k?raca, s. eufoODJ'om budnica, emblema i zastava,!!
moze u Ponavljam: nisam i biti isto s
s dangubama, lacima, poltronima i
l ka:d su pripadnici iste nacije, kad go-
vore l plSU JezIkom i ive na istom tlu ,kao. i ja. Tre-
balo bl, da se upi tamo zato isticanje nacio.na,l-
u prvi rplan dobiva tako iroku podrku? Prije SIvega zato
Jer stare strukture ,doista II tolikoj mjeri ko.m-
sve sto Ima makar i privid novog, postaje atra k-
l. pnvl.c:cno. Si.vilo. i sta're, gnjavatoifske fraze II
kOJe m.tko: VIse ne vjeruje, dosa,dne direktive i .beivotne sheme
tirada doO u beskraj , sva t;
J?ocvarna l. atmosfera :plodno je tlo. za sve to makar
l malo novog,. ato je do tada ,ponekad bilo i
Ih to.lenran? Ali ?orba protiv starog, proti'J
svrh, l centralizma, protiv svih
vec d.obrano ohnJahh centaTa ta zdrava, demo-
kratskim .lmpulslma 'borba za ,razaranje staTih hipostaza i
do.gm.at.shh koncepata, moe se oslanjati kako na 7Jbilj,ski tako j
na novi li, uostalom, mishfikacija s nacio-
nalmffi stvorena. l tako bnzno_ njegovana upravo zato da tu bor-
bu ne i osmislile - mnoO'o opasnije lijeve
: da ?e nc:vim utiaju i smire one-
mo.,uce om kOJI vec godmama i godinama uporno, s pozicija lje-
;, Nemam protiv kojli nose grbove ,i zastave, ali bih im
a:do:predo,lo ,nisu svjesni kolLko pa.razi;ta .(ko;d barata,ju ma-
dlTektne od n j,j bova i
ruU : su ,vJeto kanal.izirali nj.i,hov .polet i ciniOki 'izmanll-
: nJI ove. u svojoj naivnosti neposrreooe i buntovne
l
' Jdskeca}e, . kk alko bl eta.bllrrall, hi!postarzirali stanJ'e i
; u e . lasne odnose lU" S b" . _ . .t-
mi b . . . . nj emu. ve u . . lh ostati po starom nosi!;
je ov;, :11 ne, 'PJe.vah hu;onice ili utjeLi. S tgurllosni ve n Uli
drol' nasa b ",r.okracija, >ka.d vam je dopustila izljeve va-
,.J r o o JU n'l oSJecaJa vent.. . d b' - : .
d b' . . . . Ill- su a ne :I d os Lo rio zbllJslrog preporoda
a l ona sama bl.Ja to s igurnija, mirnija, n eugroenija. '
556
"ice, drukle s POZIcIJe socijalizma, govo.re o tim starim
struktqrama i o etabhranju status qua. Moe i paradoksal-
no, ali iborba prootiv starog moe .biti noena i borbom za jo stari-
je. (Ne treba zaboraviti, tko je sve govorio o novom poretku).
No vie je nego smijeno da one 'ko'ji godin<tma kontinui"
rano stoje na pozicijama 'borbe za istinski novo sada optuuju
za sve grijehe starog, upravo oni koji , nisu imali malog
udjela 'll :pokuaju etabliranja tog starog. Mistihkaci:ja s nacio-
nalnim kao novim treba da zamaskira i premae debelom min-
kom iZJbra1zdano, otrcano lice prastare babe-birokracije, koja se
misli :pomladiti koketno trobojnim vrpcama.
Mistifikacija s nacionalnim ima i svoju drugu svrhu: ona je
doista vrlo efikasan i vrlo medij za pridobivanje masa,
koji ni!koga nita ne stoji, nikoga ni na ta ne obavezuje, a pred-
stavlja oruje ,kojim se lako !podrka irokih slojeva i po-
pularizira Ikrug nepolpularnih birokratskih vrhulci. Kako
do toga dolazi?
Prije svega u d ra'v i (koja 'po Marxu ni u svojoj
najvioj demokratskoj formi ne moe ljudskti emanci"
paciju) ,postoji jedan sistem manipulativnih
mehanizama (masovni medij i dr.), koji djeluju danas - uza
svu skepsu i odbojnost to je pojedinci prema tim sred-
stvima _ izvanredno snano i na onog koji ne misli da stoji
pod njihovim utjecajem. danas je nego ikada
i stoga ta Taspolae vie nego bilo .kada u povijesti
stalno.g pragmati'okog baratanja istinama i istinama .
Uvijek je doista bilo tako da onaj tko smatra istinu najviim za-
konom, taj nikako ne moe smatrati najviim 'bilo ko.i:i sistem
i nasilja. Ali danas je Ipostalo jasnije koliko je u
politiokim sustavima istina i neistina,
i koliku vrijednost dobiva samo .po tome to slui Masovni
mediji lkao instrumenti te stvaraju atmosferu kojoj.
se u svakom samo manjina othrvati. Osim toga, u
politici ,i kombinacijama poznavanje
zapravo poznavanje upotrebljivosti pojedj,nca, te se ljudi
opredj.eljuju jednim jedva . vidl}ivim :mehanizmom svojih .nago-
na 1kojima se moe upr.avljati straha pred :kaznom l nade
Ll nagradu. U analizi koja bi ukazala i na niz drugih za tu podTku
relevantnih momena,ta (a o smo i govorili) ne treba
potcijeniti i jedan sasvim elemenat u situaciji kad se
smatra da je nacionalni kritCTij postao jedini prije 'Svega za
nO'Vanje ljudi i za tzv. kadrovsku politiku. Opasnost o kOJOJ Je
postaje stvarna tek onda kad takvu valorizaciju preuzme
vrhuka tj . kad se odozgo dekretira nacionalno kao temeljno,
najvanij.e, presudno za pojedinaca i grupa. Tada,
mediokriteti (a mediokriteti nisu u manjini se,
stalno u svom benignom mediokritet stvu, uspje5-
no i lako mnoe), ljudi bez poziva, neradnici, galamdije, ljudi
bez znanja i karaktera, moralne i intelektuame nu1e, ljudi koji
557
I
:'
"
1
l
! .
nita ?rugo nego pripadnici jedne naoije, tada svi oni preko
neko iy neto upravo po toj svojoj prrpadnosti. Tn
Je nJIhova Zlvotna sansa, koju im nitko i nikad ne moe
na osnovu bilo kojeg drugog kriterija ,pruiti, i oni tu ansu
lako ispustiti iz ruku. Takvu karijeru,
omog-uclh v}ast, pa stoga i nacionalizam tako naglo Taste,
kad se na celu drzavnog aparata jave nacionalni
karijerizma na osnovu nacional-
n?g Je .?sebina birokraoije koja samim svojim
bIrokratskrm uVIJek iznova mora ,postavljati hijerarhijske
odnose ljudima. No izbor po nacionalnom Ille moe biti
je n':l!lO o?avijen misterijem, jer svi svagda mogu biti
dobl11 'pnpadll1cl naol]e, ali samo apsolutni autoritet moe vriti
i odrediti blaene koJi biti priputeni onom
kOJe .Je vezano za ili manje tprivilegije. Kriterij
ne moe biti bilo koji osobni kvalitet, znanje, sposobnost
(?to se sve moe javno provjeriti), to mora biti tajni izboT
(Jer se ne moe javno priznati da je izvren na osnovu poslu-
nosti). Stoga je birokracija, dok postoji kao birokracija, vezalI1a
uz tajnu i karijerizam na osnovu pokornostJi. MaTx je to u Krl-
tici Hegelove filozofije draiVnog !prava upravo formu-
lirao 'pa :kad .. taj, ikao ,i mnoge druge njegove tekstove,
postaje JaSll1Je zato mnogi suvremeni karijeristi i kod nas
o?avno zastarjeLim: duh birokracije je
tajna, mlsten)a kOJa se odrava 'u njoj samoj .putem hijerarhije,
a prema vanI kao zatvorena korporacija. Otvoreni duh drave,
a isto tako i jaVlno miljenje izgledaju stoga birokraciji kao
izdaja njene .misterije. Autoritet je stoga princip njenog znanja, a
obogotvorenJe autoriteta njeno uvjerenje. Ali u njoj samoj se
spiritualizam tpretvara tl grubi materijalizam, u malterijalizam
pasivne pokornosti, vjere u autoritet, u mehanizam krutog for-
malnog dielovanja, gotoVlih nazora i tradicija. to se
birokrate, dravni cilj se pretvara u njegov pri-
vatni cilj. /.l potjeru za viim u karijere (K.
Marx: Kritika Hegelove Filozofije dravnog prava, str. 65, kur-
ziv Marxov).
Takva potjera za viim u jednoj hijerarhijski orga
niziranoj zajednici moe doista .postati kobnom II momentu ka:d
se vjernost vlastitoj nacijli. progla'ava vrhovnim prino
cipom. Tada izlazi iz rupa zadnJi kontrarevolucionarni dlo, tada
diu glavu i nalaze 'Svoj'ih pet minuta propali i kultur-
tregeri, tada stvaraju karijeru beskrupulozni laktai, ona klate
to je 'potajno i da njihovo vrijeme.
Benigne su, ni za Ikoga opasne, pa stoga li nikom ne mogu smeo
tati budnice po rodoljubne manifestacije i sva mo-
(!pa i ;paradiranja. Isto
nisu ni 'protesti, otvorena opo-
zlCionayisma, 'zabrinuta upozorenja (,koja, mogu i pozitivno
upozontl na neke anomalij e). Ne treba ,da nikoO'a O'lava bolI' zboCl
'" '" '"
558
trobojnica, ali treba biti ozbil,itno zabrinut onda, ako [letko isklju-
trobojnice postigne ono to ne bi nikad mogao
aJko ona moe bilo kome posLuiti jedina !egiti-
macija za njegovu spos ob nos.t, karakter, znanje. Tada moze na'
stupiti popla;ya onih koJi. su bili. sinovi svoje. na-
cije, tada vie nema 19re
y
s dolaZI
otvorenog terora medlOknteta, lazmh vehcma. kOJl . k?llTIpr o
misa 'Put svojoj ,karijeri i briu, u ekstaZI ludda l bjeSlllla,
svakog tko im stane na put.
Takvom se totalitarizmu u principu otvara
odmah put kad mjerilo vrednovanja moe i u
mj:eri) postati to to je netko na primjer Nij.emac,.
Srbin, Hrvat itd., jer taj .k,riterij pretpostavlja da Je neclJa
nja ili se rodi? 'kao .. prip8!:lnik
pa se onda dakako l njegova 1 mimmal.
no) temeljiti .na samOj tOJ C1UJemca, ;koJa. ?l se mo!?,la :r:
a
primjer i rasno odrediti. Pri tom je vano ukollko
i raniji princip bio zasnovan na preferiranju r:aclOnal?og haibl-
tusa jedne nacije, tada nije njemu vec se
zi u istom koordinatnom 'sustavu ono kOJIm se sada daje
prednost 'pripadnitvu nelkoj dl'ug?j naciji. To je isti pri?cip i
vodi do istih rezultata, pa stoga mkakve eventuaLne r3lmJe
nalne anomalije ne mogu biti alibi .. za no;riy .n.aclOnah-
zam. NacionaliZJmom se nacionahzam ne poblJa, vec SIrI.
Marxova teza da <proletarijat nema domovine. lPrije svega
to da proletarijat ne smile dozvolItI da. ga se
u mani,pulacije s domovinom, da on n':, u
jedna 'klasa dominira nad ,drugom zelI 'l nece r:.lsta l
da je svaka takva domovinsko-.patnotska
mistiftkacija Ta Marxova posta,vka
proletarijata o .tome . . se l u
movinama a njegoMl zlvotm nepnJatelJl l u .nJegovol" vlastItOJ.
Stoga je vezivanje proletaDijata ,-:Z .apstra:ktno
vinsko uz nacionalno kao nacionalno Izdala
jata, to su je, uostalom, npr. IIy
za ratne kredi.te domoV'me l v.rseOl ta,ko
dunost ;koj3 Je dIJa.metralno sup, otna. IS
tinskim internacionaJlnim interesima
Marx misUo ka'ko je nuno se 'lsklJuolvo uz
vlastite -nacije, tada ne bi mkad napIsao nl lozmku --:- nadam .se
da se barem ona poznaje i priznaje - Proleteri SVIh zemalja,
ujedi.nite se! u najboljem Proletaritjati svih ze!?alj.a;
ujedinite se. Ipak je Marx znao ta pie ,i govori, pa nam nJegovI
13) Poznato nam ,je isto .tako n ae vlastite nedavne
interese _ nasuprot URS-u - bran'O
HRS Ne 'bi mi se stoga bilo naodmet da neki nai novi nadobudni SIn-
dikaii&ti i stjegoooe matLo ,zavire u Ipovijest naeg sin
dikalnog po'kreta.
559
suvremeni izgledaju doista kao
arIatani, i moglo bi ih se kao loe labdijae, prek,ri,te kri-
plate:n nacionali2Jma, potpuno i:gnorirati, kad ne bi
Iza te lakr.diJe proviriva.la i tragedija. Man .je
upravo u tlm temelJ mm tezama Izvanredno jasan i nedvo&'TI'islen,
pa se nikakvim i:strgnU!tim i polovi6nim citatima (koji se
stoga pretvamju u faJsifikate) ne :moe zamutiti iI1jegova
pOZICIja. Mogu se,dodue, u tom pogledu i potpuno osporiti
n';"zori, kao, uostalom, i nazori svakog ali
Je tada d01sta mistifikatorski rpostupak tvrditi da je
takvo 'Osporavanje Zaklanjati se za Marxovauto'
ritet, nemati hrabrosti da se javno istupi u Qbranu jednog dru
gog, njemu dijametralno suprotstavljenog koncepta, karakteris-
je za nae bive i sadanje furtimake perjanice :koji. su,
uostaloI?,. :hrabri uglavnom onda kad iza njih stOji kor'
don pohclJe. Tako je i hrabrost pred auditorijem koji unisono
i jednoglasno bira nova rukovodstva, za jedan
menta1itetkoji nema sam. bilo ta ka;zati i koji je ne 1&ko hra-
brim 'postllIpcima (s mnogo onih ;intriga koje se ne
pozornici i osiguravi sebi dobrano mogao istupiti kao
sam unuta'l'Il!j1i glas nacije. Tako nacionalna eufori'ja ,koja je uvijek
noena unosnim zbijenim redovima, jer je tako i rprodor-
nija, - .ljudima kojima je jedina du:bn.ost proglasiti
se pobornicima .nacionalnog preporoda - da stvaraju karijere
nacionalnih S\'ojim - i po vlastitom priznanju --'- vr-
Io demagokim. istupima. (Oni da smo pri-
mitivci). Jer, tko bi mogao biti protiv 'toga, Imd je tako otvo-
reno napao izdajice nacije i .kad, eto ustro i strastveno iz sve-
ga grla brani nau sivan<. .
Staljinizam u svojoj biti nije bio i nije jo uvijek danas up'
ravo u tom momentu ta:ko kao to se ponekad misli od
totalitamih rei.ma prolosti i desnih pojava u
I to ne samo po tome to je stalJinizam pojava
nerazdvojno vezana uz veHkoTuski nacionalizam (pa j
ovinizam), ne samo zato to je to mrijek bio i io je to jo
uvijek i danas lani internacionalizam i lana pozicija
klase, i zato to je uporno podgrijavao i gajio u . masama
da se postaje posebni pa i vii samo
vjerne pripadnosti jednoj ,dravi ())veliki sovjetski ili
jednoj partiji ())ljudi izuzetnog ikova). Ne treba nikad potcije-
niti tu opasnost one i koncepcije
koja ljude ljudima zbog u jednoj organizadji ili
zajednici, u kojoj i po koj,oj bijedni filistri po.staju oni
po sebi Upravo taIko najlake ambiciozni
primitivac, 'kojoi nuno u obranu svog ,poloaja mora brutalno
sa svime to mu imalo smeta, dolazi uipolbaj da
mjeri, vrednuje i npr. o $ovim fenomenima
Onaj tko S3JIl1 nije nikad napisao ni retka, dolazi kao
dlscipHnirani sin naroda, drave ili stranke u poloaj najmeri'
560
tornijeg suca nad s,"im to je napisar:o. to se
razvija i teorija o nepo1.fzdamm ih mte.lerk-
tualcima, to.ru izrazito ))koleb-Ijivom elementu, se mka-
ko i nikada ne da sa uklopiti u konstruktliVne plano-
ve za konsolidaciju . .
Borci za preferiranje .misle vda se hore l za
raznolikost'i, da se. za
ljudskih manifestacija, arenilo stila i vlastItost ZIvota. Om pn
tom gube iz vida da .se upravo
postigla, a moe se i u
lacija, monolitnost .koJa do uzasa l
zatrti i obnevidjeti Je, kOJa mtelek'
tualno i ljudsko dostojanstvo i sr?zava .na bestijaine in'
stinkte i zakone horde. k3Jpltahstl!Ckr poredak doveo
je do monstruoznih rezultata u tom izravnanju, 'Pri. koj em su pa-
dale glave kao ))glavice kupusa su postale -svjesne
ljudskog poloaja. Taj memento doista ne treba. Jer
ni ono to se zove SOCijalizam, 'kao to znamo, nIJe hseno
nosti da upadne u takvu, za uTavnilovku.
17 PRAXIS 561