Zemljoradniki zakon (Nomos Georgikos) Slaveni su slobodnu seosku teritorijalnu opinu ve zatekli u Bizantu.

. Njihovim dolaskom samo je proiren i ojaan njen znaaj. Bizantska vlada je zato donijela u VIII v., vjerovatno za vrijeme ava III Isavrijan!a, "emljoradniki zakon kojim je uredila svojinske i dru#e odnose unutar seoske opine ili $upe. %vaj zakon je poznat i kao &slavenski zakon' jer se u nje#a unijelo dosta slavensko# obiajno# prava. (spostavljanjem seoskih opina sva obradiva zemlja je podijeljena na ravne dijelove izme)u velikih patrijarhalnih porodi!a, zvane kua ili hi$a. %va se zemlja prema "emljoradnikom zakonu smatrala privatnim vlasnitvom slobodnih seljaka, odnosno pojedinih porodi!a sa kunim starjeinom na elu. Sve ostale zemlje bile su u kolektivnoj svojini opine. "akon je odre)ivao da se orani!e u periodima od svakih trideset #odina ko!kom ponovo dijele me)u lanovima opine. Porijeklo i znaenje imena Bosna ( nau!i nema jedinstveno# miljenja o postanku i znaenju imena Bosna. Sve se hipoteze i miljenja o tome mo#u svrstati u dvije #rupe. U prvu spadaju miljenja po kojima je ime Bosna ostalo od neko# starije# i strano# naroda koji je tu $ivio prije dolaska Slavena. *azni su autori tako ime Bosna dovodili u vezu bilo sa trakim ili ilirskim, bilo rimskim etnikim i #eo#ra+skim nazivima i pojmovima koje su Slaveni tu jednostavno zatekli. Na drugoj strani su miljenja da su Slaveni koji su se doselili na podruje dananje !entralne ili matine zemlje Bosne donijeli to ime sa sobom kao to su to uinila i neka dru#a staroslavenska plemena, u prvom redu ,rvati i Srbi. -o tome je u slavenskoj pradomovini, ne#dje iza .arpata $ivjelo pleme Bosna ili istoimeni plemenski starjeina. Povelja kulina Bana ( vrijeme bana .ulina, krajem /II vijeka, !ijeli je Balkan zahvaen ubrzanim pro!esom +eudaliza!ije, pa je i u Bosni ve o+ormljen domai vlastelinski stale$. "naajnu ulo#u u ubrzavanju to# pro!esa imalo je i jaanje tr#ovako# prometa Bosne sa dalmatinskim #radovima, a posebno sa 0ubrovnikom, od e#a su najvie koristi imali novi vladajui slojevi. "ahvaljujui tome u Bosni se postepeno razvila tri vea tr#a sa utvrdama. 1o su bili Vrhbosna, Visoko i 0rijeva. Ve uhodana praksa tr#ovako# prometa i veza Bosne sa 0ubrovnikom sank!ionisana je -oveljom bana .ulina 29.0 .!! 9. Iz ove povelje mo$e se zakljuiti da je u vrijeme njeno# izdavanja u Bosni postojala ve odre)ena +eudalna struktura vlasti. Ban kulin se ponaao kao svaki dru#i patrimonijalni +eudalni vladar. %n se smatra vlasnikom !jelokupno# dr$avno# teritorija. .ao #ospodar Bosne, on #arantuje 0ubrovanima slobodu tr#ovine i kretanja po nje#ovom &vladaniju', tj. po teritoriju na kojem vlada. "ereza i #a$or na Bilinom Polju .rajem /II vijeka javljaju se prve vijesti o postojanju i irenju heretiko# uenja u Bosni, koje je uzelo toliko maha da #a je prihvatio i sam ban .ulin sa svojom $enom i sestrom, te sa vie svojih dru#ih srodnika. Ban je preveo u herezu vie od deset hiljada krana. % svemu tome je papu Inno!enta III 2233. obavijestio zetski knez Vukan. -apa se odmah obratio u#arsko4 hrvatskom kralju 5meriku tra$ei nje#ovu interven!iju kako bi se bosanska hereza u korijenu sasjekla i time sprijeilo njeno irenje na okolne zemlje. -red tom prijetnjom mudri i oprezni .ulin je odmah pkazao volju da prihvati sve to u po#ledu vjere tra$i od nje#a *imska kurija. %n se u pismu papi Inno!entu III pravdao da ne zna u emu je razlika izme)u katolika i heretika, te da je u tom po#ledu spreman primiti od#ovarajuu vjersku pouku. "ato moli papu da poalje u bosnu svo# izaslanika da

nje#a i nje#ove ljude ispita i podui vjeri. -apa je uputio u Bosnu ovjeka svo# posebno# povjerenja, dvorsko# kapelana Ivana de .azamarisa. %azamaris je u Bosnu sti#ao poetkom aprila !20&., #dje je odmah na Bilinom Polju odr$ao sabor sa starjeinama bosanskih .rstjana, banom .ulinom, nje#ovim asni!ima i narodom. Na .azamarisom zahtjev, starjeine bosanskih krstjana i sam .ulin ban potpisali su 0 .0'.!20&. akt o odri!anju od heretiko# uenja i prakse. Nakon to#a, .azamaris je krenuo u (#arsku da se i tamo potvrdi ono to je potpisano na Bilinom -olju. Sa sobom je poveo banovo# sina i dvoji!u !rkvenih starjeina, koji su pred kraljem, kalokim nadbiskupom i dru#om u#arskom #ospodom ponovili u ime svoje brae i bana .ulina, zakletu da e se pridr$avati svih datih obaveza. Bosanska (rkva %penito se smatra da je vjerskim $ivotom srednjovjekovne Bosne dominirala 6rkva bosanska iji su se sljedbeni!i sami nazivali krstjanima, a njihovi protivni!i na Istoku i "apadu nazivali su ih bo#umilima, hereti!ima. Iz akta o odri!anju vidi se da su bosanski krstjani u vrijeme sabora na Bilinom -olju imali svoje starjeine, a to znai i vjersku or#aniza!iju. ( latinskim izvorima za nju se redovno koristio naziv )((lesia #(lavonie i u pravilu se odnosio na Bosnu i 6rkvu bosansku. Bosansko4slavenski termin 6rkva bosanska prvi put se spominje u jednoj povelji bana Stjepana II .otromania, koja vjerovatno potie iz 2789. #odine.

Uenje *rkve $osanske 6rkva bosanska je zastupala odre)eno dualistiko uenje koje su kako katolika, tako i pravoslavna !rkva smatrale nepravovjernom doktrinom, odnosno herezom. Bosanska !rkva je u svom uenje navodno polazila od vjerovanja da svijetom upravljaju dva naela, dobro i zlo. 1o su, ustvari, dva bo#a, od kojih je prvi tvora! duhovno#, a dru#i +iziko# svijeta i koji su u stalnom sukobu. +r,avni sa$or ili s-anak 0ru#i or#an !entralne vlasti u srednjovjekovnoj Bosni bio je dr$avni ili +eudalni sabor. 0r$avni sabor se slu$beno nazivao stanak, ali se u izvorima sreu i dru#i nazivi, kao to su zbor, sva Bosna, ili samo Bosna, zatim sav rusa# bosanski ili rusa#. :lanovi sabora su bili svi knezovi, odnosno pripadni!i vlastelinsko# stale$a, ali su na njemu #lavnu rije vodile velmo$e. ( redovnim prilikama sabor je sazivao i njime rukovodio vladar. -ored vlastele i vladara u radu sabora je mo#la uestvovati i nje#ova $ena, ali ne i sinovi. Na saboru su raspravljana i rjeavana najva$nija pitanja unutranje i spoljne politike bosanske dr$ave. ;e)u ta pitanja spadali su izbor i krunisanje kralja, darivanje i oduzimanje batina, otu)ivanje dr$avne teritorije i odre)ivanje spoljne politike. *en-ralna vlas- u .smanskom (ars-vu 6entralni or#ani vlasti bili su sultan, kao !ar i po#lavar dr$ave, i !arski divan kao izvrni or#an, odnosno dvorski aparat ili vlada. %smanskom dr$avnom or#aniza!ijom dominirala je veoma jaka !entralna vlast koja je bila oliena u sultanu. Neo#raniena vlast sultana u prvom je redu bila uslovljena osobenim oblikom svojine na zemlju. Sultan je praktino smatran

vlasnikom !jelokupne dr$avne teritorije <erazi miri= kojom je mo#ao po svojoj volji disponirati. Na elu !arsko# divana stajao je veliki vezir. ( dvorskom aparatu najva$niji inovni!i su bili zapovjednik stra$e <kapi a#asi= i starjeina poslu#e <kizlar a#asi=. /okalna uprava %snovne jedini!e lokalne uprave u %smanskom !arstvu bili su sand$a!i. 1o su bile vojno4upravne teritorijalne jedini!e. Sand$ak znai zastava ili bajrak. 1o je bila oblast u kojoj se pod jednu zastavu mo#ao mobilizirati odre)eni broj spahija kojima je zapovijedao sandak4be# ili alaj4be#. -ored to#a su postojale ni$e i vie upravno4teritorijalne jedini!e od sand$aka. Sand$a!i su se dijelili na kadiluke kao sudske okru#e. .adilu!i su se dijelili na nahije koj su se u#lavnom poklapale sa teritorijom srednjovjekovnih slavenskih $upa. Vie upravno4vojne teritorijalne jedini!e od sand$aka su bili ejaleti ili paalu!i. Na elu ejalete stajao je be#lerbe# kao najvii provin!ijski vojno4upravni +unk!ioner. .asnije je za nje#a bila uobiajena titula vezir. Pro(es i0luenja %d kraja /VII i poetka /VIII vijeka u Bosni postepeno tee pro!es i+luenja koji predstavlja spe!i+ian vid izvlaivanja seljaka i stvaranja velikih zemljinih posjeda u rukama veleposjednike klase. -ro!es i+luenja je nastao kao rezultata politike i ekonomske krize 6arstva i nje#ovo# opadanja, to je dovelo do de+orma!ija u timarskom sistemu i uspostavljanja novih, i+lukih a#rarnih odnosa. %dnosi u timarskom sistemu bili su re#ulisani osmanskim zakonima, tzv. kanunima. Na taj nain a#rarni odnosi stavljeni su pod stro#u kontrolu dr$ave, ime se osi#uravalo uspjeno djelovanje timarsko# sistema i onih ustanova koje su na njemu poivale, kao to su spahijska or#aniza!ija, pomoni vojni redovi, upravna struktura i poreski sistem. >lavni instrument i te kontrole bile su u prvom redu vrlo pre!izne zemljinje knji#e, tzv. de+teri. 0ru#i instrument te kontrole bilo je zadr$avanje sudstva u iskljuivoj nadle$nosti !entralne vlasti. %ape-ani i ajani s obzirom na krajiki karakter Bosne, u njoj se ve poetkom dru#e polovine /VI vijeka javljaju kapetanije, kao #ranike vojno4teritorijalne jedini!e. 1okom /VII vijeka radi odbrane Bosansko# ejaleta uspostavljen je !ijeli niz kapetanija na prostoru od >radike na Savi do Novo# u Boki .otorskoj. >ubitkom Slavonije, ike i 0alma!ije, %smanlije su iz#ubile i veinu tih kapetanija sa bonjakim posadama. .ao kapetani u poetku se javljaju istaknute timarlije i zaimi. Neki od kapetana su za obavljanje svoje du$nosti primali redovne plate iji je novani iznos obino bio ravan prihodima sa jedno# zijameta. .apetan je bio komandant !jelokupne vojske na podruju kapetanije, a vremenom je poeo obavljati i dru#e upravne +unk!ije. ( poetku su ajani bili birani iz reda u#lednih ljudi. -one#dje su u njihovom izboru uestvovali predstavni!i kransko# stanovnitva. -raksa biranja ajana je ubrzo iezla, poto je nji#ova +unk!ija <ajanluk= pru$ala velike mo#unosti njenim nosio!ima za lino bo#anje putem zloupotrebe vlasti. Vremenom ajani, re#rutirani u#lavnom iz naju#lednijih be#ovskih porodi!a, postaju nosio!i !jelokupne upravne vlasti na podruju jedno# kadiluka. ( veini kadiluka #dje su postojale kapetanije, +unk!iju ajana preuzeli su kapetani. 1ako je dolo do spoja upravne ajanske i vojne kapetanske +unk!ije u jednoj linosti, odnosno nasjljednim putem u jednoj porodi!i.

1ojna demokra-ija to se ure)nje naziva vojnim jer su u to vrijeme rat i or#aniza!ija za rat postale redovne +unk!ije narodno# $ivota, a pljaka stalna #rana privrede. 0emokratijom se naziva zato to jo uvijek postoji vlast naroda, jednakost i ravnopravnost svih pripadnik rodovsko4plemenske zajedni!e i izbornost njenih starjeina. %r#ani vojne demokratije su bili vojskovo)a, vijee starjeina i narodna skuptina. #-ra-eg 4 on je bio vojni zapovjednik koji je potpuno istisnuo rektora kao upravnika provin!ije. #is-em mille-a ;ehmed II #a je uveo kao nain re#ulisanja polo$aja nemuslimanskih vjerskih zajedni!a u 6arstvu. )razi miri sistem po kojem je sultan smatran vlasnikom !jelokupne dr$avne imovine kojom je mo#ao slobodno raspola#ati. #and,ak oblast u kojoj se pod jednu zastavu mo#ao mobilizirati odre)eni broj spahija kojima je zapovijedao sand$ak4be#. 2imar +eudalni posjed koji je svom u$ivao!u donosio prihod od koje# kao vojnik4 konjanik mo$e sebe izdr$avati, te na poziv sultana sa opremljenim konjem i oru$jem ii u rat. "ara osnovno davanje nemuslimansko#, u#lavnom kransko# stanovnitva u korist dr$ave. 1o je bila #lavarina ili d$izja koju je u osmanskoj dr$avi plaao svaki odrasli mukara! nemusliman.