RASHLADNI UREAJ S PELTIEROVIM ELEMENTIMA

Pomorski Fakultet Split Stu i! u "i#e$iku Sm!er% &ro ska elektro$ika i elektroe$er'etika Pre met% Mikroelektro$ika Pro(esor% Mr)s*) Darko +o,a-e,i. Stu e$t% Marko /i,ko,i.

RA SHL ADNI URE AJ S PELTI EROVI M ELEMEN TIM A

"i#e$ik0 S,i#a$! 1232

3)Sa r4a!

1. Sadraj 2. Opis rada ureaja

2.1.Blok Shema 2.2.Elektina shema 3.3. Peltierov element

3. Sklop za re ula!iju napajanja ". Sklop za namje#tanje temperature $. Skolp za mjerenje i indika!iju temperature %. Po re#ke u radu &. 'akljuak (. )iteratura

II

RA SHL ADNI URE AJ S PELTI EROVI M ELEMEN TIM A

1) U,o
*ashladni ureaj s peltierovim elementima temelji se na termoelektrinom e+ektu. ,ermoelektrini moduli imaju #iroku primjenu u +unk!ijama rijanja i hlaenja- a mo u posluiti i za eneriranje elektrine ener ije. . ovom dijelu su prikazane +izikalne osnove poluvodikih termoelektrinih modula s na laskom na pouzdanost- konstruk!iju i podruja primjene. /aje#0e se koriste kao hladnja!i manjih sna a dje dolaze do izraaja njihove prednosti1 nemaju pokretnih dijelova- manji su- lak#i i pouzdaniji od kompresorskih.

III

RA SHL ADNI URE AJ S PELTI EROVI M ELEMEN TIM A

1)3) &lok s6ema

Napa!a$!e

Pro,!era $apa!a$!a

Sklop 7a m!ere$!e temperat ure

Nam!e9ta$ !e Temperatu re 8re9ka

I$ ika*i!a

Ve$tilator Temperatu Temperatu ra ra Peltier : Topla stra$a

Peltier Hla $a stra$a

Hla5e$i prostor

Temperatura Temperatura

Ras,!eta Ras,!eta

IV

RA SHL ADNI URE AJ S PELTI EROVI M ELEMEN TIM A

Napa!a$!e M!ere$!e temperature Posta,l!a$!e po're9aka I$ ika*i!a

1)1) Elektri-$a s6ema

RA SHL ADNI URE AJ S PELTI EROVI M ELEMEN TIM A

VI

RA SHL ADNI URE AJ S PELTI EROVI M ELEMEN TIM A

/apajanje !ijelokupno sklopa je 122 34. ,aj napon tada ide na Sklop za provjeru napajanja- koji 0e dozvoliti napajanje ostalih sklopova ukoliko je napon 5122. .koliko je napon napon manji od 122 sklop 0e 6lokirati napajanje ostalih dijelova. /a sklopu za indika!iju 0e zasvijetliti !rvena dioda za provjeru napajanja. Sklop za mjerenje temperature pokazuje trenutnu vrijednost temperature u hlaenom prostoru te na toploj strani peltierovo elementa. ,emperature se prikazuju na displa7u koji se sastoji od sedam se mentnih displa7a. ,akoer na njemu 0e 6iti prikazana i namje#tena temepratura na kojoj 0e se asiti peltierovi elementi. Sklop za po re#ke 0e 6iti inte riran u svaku pojedinu !ijelinu odnosno sklop. *aditi 0e na prin!ipu runo zadavanja po re#ke od strane pro+esora preko sklopki. Biti 0e inte riran na takav nain da kada se sklopka pre6a!i u o++ poloaj preko releja 0e se umjesto zelene led diode koja pokaziva normalan rad upaliti !rvena koja ustvari prikaziva po re#ku neko od dijelova ureaja. Sklopke predstavljaju prekid napajanja- odnosno kvar- pojedinih dijelova ureaja1 sonde- ventilator- peltierove elemente 8 slino. Peltierovi elementi su lavni dijelovi ovo ureaja./azivna struja na 122 je %-$9- pa sto a -z6o velike struje-a njih 0e 6iti etri- svaki 0e imati pose6nu sklopku za paljenje da ne 6i do#lo do veliko optere0enja jer 6i onda potekla velika struja do 2$9. Po#to je ovaj element u 6iti najvaniji dio ureaj prin!ip i rad 6iti 0e opisani u slijede0em po lavlju.

VII

RA SHL ADNI URE AJ S PELTI EROVI M ELEMEN TIM A

1)1) Termoelektri-$a s,o!st,a i opis ra a Peltiero,o' eleme$ta

9ko metalnu i!u rijemo na jednom kraju- du i!e se stvara temperaturna razlika.Posljedi!a je naru#avanje termodinamike ravnotee jer elektroni na toplijem dijelu i!e imaju ve0u ener iju od onih na hladnijem- pa dolazi do di+uzije elektrona iz toplije na hladniji kraj i!e tako da nastaje elektrino polje s pozitivnim polom na toplijem- a ne ativnim na hladnijem dijelu i!e. ,o elektrino polje dovodi do ponovne uspostave stanja termodinamike ravnotee. 9ko se u strujnom kru u sastavljenom od dva razliita metala za rijava njihov spoj u toki B- izmeu toaka ,1 i ,2 pojavit 0e se napon .o- poznat kao See6e!kova elektromotorna sila- #to prikazuje slika 1. 9ko se u istom spoju izmeu toaka ,1 i ,2 spoji napon .in- unutar zatvorene petlje 0e pote0i struja. . toki 9 na spoji#tu dvaju metala- kao rezultat toka struje- javlja se e+ekt hlaenja- a u toki B e+ekt za rijavanja Promjenom polariteta napona mijenja se i tok struje. Posljedi!a je hlaenje u toki B i za rijavanje u toki 9.Ovu pojavu prvi je opisao +ran!uski +iziar :ean Peltier pa se po njemu zove Peltierov e+ekt.

VIII

RA SHL ADNI URE AJ S PELTI EROVI M ELEMEN TIM A

Elektroni se mo u slo6odno i6ati u 6akrenom vodiu. Pri prijelazu iz metala na topliju stranu p;tipa poluvodia rekom6iniraju se sa #upljinama. <ako su elektroni u metalu na vi#oj ener etskoj razini od #upljina- da 6i popunili prazna mjesta na nioj ener etskoj razini u kristalnoj strukturi poluvodia- u6e ener iju u o6liku topline. .nutar p;tipa poluvodia struju ine #upljine koje se kre0u od hladnije prema toplijem kraju. Pri prijelazu iz p;tipa poluvodia u 6akreni vodi na hladnoj strani elektroni tre6aju skoiti na vi#u ener etsku razinu. ,o je mo u0e samo tako da apsor6iraju potre6nu koliinu ener ije. /akon to a se slo6odno kre0u kroz 6akreni vodi na hladnoj strani. 'atim dolaze na spoj metala i poluvodia na hladnoj strani. Budu0i da je dno vodljivo pojasa poluvodia na vi#oj ener etskoj razini od =ermijeve ener etske razine vodia- elektroni tre6aju apsor6irati ener iju dovoljnu da prijeu u vodljivi pojas poluvodia n tipa. '6o to a je taj dio poluvodia hladniji. <roz poluvodi n;tipa elektroni se kre0u u vodljivom ener etskom pojasu. /a kraju dolaze do dru o spoja metala i poluvodia. Slo6odni elektroni u vodljivom pojasu poluvodia su na vi#em ener etskom nivou od =ermijevo nivoa metala- pa pri prijelazu u metal u6e ener iju. 'ato se taj dio za rijava.
I;

RA SHL ADNI URE AJ S PELTI EROVI M ELEMEN TIM A

3a 6i do6ili 6olje hlaenje- na topliju stranu opisano modula se stavi pasivni hladnjak u svrhu odvoenja topline. 9ko se modul koristi za rijanjepotre6no je samo promijeniti smjer struje u kru u promjenom polariza!ije napona napajanja. ,re6a istaknuti da spoj metala i poluvodia ni na jednom mjestu nije ispravljaki. 9ko se eli do6iti ve0e rijanje ili hlaenje- potre6no je vi#e takvih modula spojiti u seriju. /a taj nain se do6ije Peltierova toplinska !rpka > ureaj sastavljen od veliko 6roja naizmjenino poredanih osnovnih elemenata izmeu dva sloja keramike ,oplina se uvijek apsor6ira na hladnoj strani p;tipa i n;tipa poluvodia. <apa!itet rijanja ili hlaenja ovakve toplinske !rpke ovisi o eometrijskim dimenzijama- 6roju parova elemenata p;tipa i n; tipa poluvodia- svojstvima kori#tenih materijala- a propor!ionalan je struji. 'a do6ivanje #to kvalitetnijih opisanih modula potre6no je ispuniti odreene zahtjeve u oda6iru termoelektrinih materijala. Osnovno je da moemo do6iti dva tipa vodljivosti1 elektronsku i #upljinsku. ,aj zahtjev ispunjavaju poluvodii. 2ana je i #to e+ikasnija pretvor6a elektrine ener ije u toplinsku ili o6ratno- ovisno o vrsti modula.?aterijali koji se danas koristepruaju otpor prolasku struje- #to se mani+estira u za rijavanju materijala @:ouleova toplinaA.,o je najve0a smetnja kod modula za hlaenje jer se direktno umanjuje uinak toplinske !rpke- a potre6no je da spe!i+ina elektrina vodljivost materijala 6ude #to ve0a. <ako kristali poluvodia na jednom kraju tre6aju 6iti topli- a na dru om hladni- toplinska vodljivost im tre6a 6iti #to manja kako 6i se odravao radijent temperature. Parametar kojim se vrednuje kvaliteta termoelektrika- zove se +aktor izvrsnosti @thermoele!tri! +i ure o+ meritA- oznaava se sa ', i de+inira izrazom1

dje je1 ', > +aktor izvrsnosti B > See6e!kov koe+i!ijent C > spe!i+ina vodljivost materijala D > koe+i!ijent toplinske vodljivosti , > temperatura

RA SHL ADNI URE AJ S PELTI EROVI M ELEMEN TIM A

3o6ri termoelektrini materijali tre6aju imati #to ve0i +aktor izvrsnosti- a to znai #to ve0u spe!i+inu elektrinu vodljivost i #to manju toplinsku vodljivost. Pro6lem je u tome #to materijali koji imaju do6ru elektrinu vodljivost- imaju i do6ru toplinsku vodljivost. 'ato se za termoelektrine materijale istrauju one poluvodike strukture koje pokazuju visoku vodljivost slo6odnih nosila!a elektri!iteta- a istodo6no oteavaju i6anje kvanta toplinske ener ije- +onona. 3o danas su se naj6oljim pokazali spojevi iz o6itelji telurita. . termoelektrinim hladnja!ima najvi#e se koristi le ura 6izmuta i telurida koja je prikladno dopirana primjesama tako da se do6ije visoka vodljivost p;tip i n;tip poluvodia 6izmut;telurida. @Bi2,e3A. ,re6a istaknuti da ne postoji jedan materijal koji je po odan za primjenu u svim temperaturnim podrujima koja su od interesa. 'ato se koriste i dru i materijali- ovisno o primjeni- kao #to su1 olovo;telurid @P6,eA- sili!ij ermanij @SiEeA- 6izmut;antimon le ure @Bi;S6A. Bizmut telurid je najpo odniji u temperaturnom podruju u kojem ima najvi#e primjena hlaenja i rijanja @slika 3a i slika 36A.

;I

RA SHL ADNI URE AJ S PELTI EROVI M ELEMEN TIM A

<) Sklop 7a ko$trolu $apa!a$!a

Slika".a >Shema sklopa za napajanje Slika".6. > 8z led tiskane ploi!e

;II

RA SHL ADNI URE AJ S PELTI EROVI M ELEMEN TIM A

4. Sklop za namjetanje temperature (elektroniki termostat)

Slika $a. Shema sklopa

Slika $6. 8z led ploi!e

;III

RA SHL ADNI URE AJ S PELTI EROVI M ELEMEN TIM A

Ovaj sklop slui za vrlo tono automatsko namje#tanje temperature. Sklop u zavisnosti o temperaturi koju detektira senzor )?3$3' aktivira ili deaktivira relej <1. <ada senzor detektira temperaturu koja je ve0a od temperature koja je namje#tena poten!iometrom 2*1- relej se aktivira-a kada temperatura padne ispod namje#tene temperature- na uz6udni kru releja nema napona uz6ude i on ne radi- #to upravo od ovara zahtjevima sustava za odravanje temperature u hlaenom prostoru. Senzori temperature)?3$ se izrauje u vi#e verzija-a )?3$dz je tvorniki 6adaren u F4 sa linearnom skalom pretvor6e iz F4 u m2. tako F4 od ovara Gm2 dok 1GGF4 od ovara 1GGGm2. <ao #to se vidi nje ovo mjerno podruje je GF4 ;1GGF4 .'6o ovih karakteristika senzora !ijeli sklop je pojednostavljen z6o to a #to tre6amo osi urati re+erentni napon pomo0u re+erentne diode ,)"31 i pre!izno komparatora 91 od 84;a )?3$(. Poten!iometar 2*1 i otpornik *3 ine djelitelj napona preko koje a se namje#ta re+erentni napon u rani!ama od G2 > 1-%22. 3ru o pojaalo 92 ovo 84;a slui za zadravanje re+erentno napona da on ne 6i djelovao na djelitelj napona 2*1 i *3. <omparator 91 usporeuje napon s senzora )?3$dz s re+erentnim naponom do6ivenim iz djelitelja te na temelju tih in+orma!ija pu#ta napon na relej. Otpornik *2 je otpornik linearno djelovanja i on slui da se uklone preklapanja releja kod malih razlika u temperaturi. 9ko se kali6ra!ija vr#i runo tj. Bez vanjsko disple7a za prikazivanjepotre6no je spojiti pre!izni voltmetar izmeu mase i toke ,P1. ,aj napon od ovara re+erentnom naponu 2re+ . ?ijenjanjem otpora na poten!iometru mijenja se i 2re+-a preko instrumenta do6ivamo neku vrijednost na kojoj elimo da se relej ukljui.

;IV

RA SHL ADNI URE AJ S PELTI EROVI M ELEMEN TIM A

Pa Temperatur e RE
RELEY O N

RELE= OFF

RE E! "#

E! "$$$

8ORNJA 8RANIAA U+LJUBIVANJE

Temp)Set poi$t @ @ @ @

*azmak izmeu ornje i donje rani!e otvaranja

"$$ RE E! Porast temperatur e

DONJA 8RANIAA IS+LJUBIVANJE

Re'ulira se ,ri!e $o9.u otpor$ika R1 >"to !e ma$!i ra7mak otpor$ik mora #iti ,e.i?

4.1. Tablica - Komponente sklopa

;V

RA SHL ADNI URE AJ S PELTI EROVI M ELEMEN TIM A

Br. 1. 2. 3. ". $. %. &. (. O. 1G.

Aktivne komponente 841 ; )?3$3' 842 ; ,)"31 843 ; )?3$( )E3 3 ;( mm 31-32 > 1/"1"( 33-3" > 1/GGJ '31 > 132 "GGmI M1 > Pnp @a1G1$...A *elej > 122 34

Pasivne komponente *1 @1H" ;1H%IA > 1G< *2 @1H" ;1H%IA > ".&? *3@1H" ;1H%IA ; 1.2< *"@1H" ;1H%IA > 1< *$@1H" ;1H%IA > 1< *%@1H" ;1H%IA ; 33K 41 ; G-1 L= @keramikiA 42 ; "&L = @elektrolitski- 1%2 minN Poten!iometar 2-2

C)Sklop 7a m!ere$!e i i$ ika*i!u temperature

Slika %a. Shema sklopa

;VI

RA SHL ADNI URE AJ S PELTI EROVI M ELEMEN TIM A

Slika %6 8z led tiskane ploi!e

D) Sklop 7a i$ ika*i!u i posta,l!a$!e po're9aka

slika &a. Shema sklopa

;VII

RA SHL ADNI URE AJ S PELTI EROVI M ELEMEN TIM A

Slika &6. 8z led ploi!e

;VIII