mr.

Semir Osmanagi

Fakultet politikih nauka Univerzitet u Sarajevu

Doktorska disertacija na temu:

N ! "NO#O$%& '()(#(*&'(+& ,&+& N&S-.&, ,OD .N(" ! "NO#O$%(" '()(#(*&'(+&

Sarajevo/ maj 0112.

mr. Semir Osmanagi

Fakultet politikih nauka Univerzitet u Sarajevu

Doktorska disertacija na temu:

N ! "NO#O$%& '()(#(*&'(+& ,&+& N&S-.&, ,OD .N(" ! "NO#O$%(" '()(#(*&'(+&

%omisija: -ro3. dr. "idajet .epovac/ mentor -ro3. dr. (van 'vitkovi/ predsjednik Doc. dr. &sim ,ujki/ lan

Sarajevo/ maj 0112.

Sadraj
Uvod (8)
1. 2. .

Abstrakt na engleskom jeziku (10) Sociologija historije (12) !etodolo"ki #ristu# i nau$ni instrumentarij (12)
.1.

%lasi$ne nau$ne metode (12)

.1.1.

&istorijska metoda ' dinami$ni i revizionisti$ki konce#t (12)

.1.1.1. .1.1.2. .1.1. .

&eurizam (1 ) %riti$ki #ristu# (1 ) Sinteza (1 )

.1.2.

Antro#olo"ka metoda (1 )
.1.2.1. .1.2.2. .1.2. . .1.2.).

(izi$ka antro#ologija (1 ) %ulturna antro#ologija (1 ) Arheologija (1 ) *ezi$na antro#ologija (1 )

.1. .

%om#arativna metoda (1))

.1. .1. .1. .2. .1. . . .1. .). .1. ./.

+eskri#tivan #ristu# (1)) ,reskri#tivan #ristu# (1)) -m#irijska analiza (1)) .nduktivna logika (1/) +eduktivno zaklju$ivanje (1/)

.2.

0ove nau$ne disci#line (1/)

.2.1. Akusti$na arheologija (1/)

.2.2. .2. .

Arheoastronomija (11) 2adiokarbonska metoda (11)

). 3radicionalno shvatanje i #redrasude o civilizaciji !aja kao 4neolitskoj kulturi5 (11)

).1.

2itual 6rtvovanja ' izme7u stvarnosti i simbolizma (20)

/. %riteriji civilizacije (2))

/.1.

+e8inicije civilizacije (2/)

/.2. !jera civilizacije (29)

/.2.1.

+ostignuti nivo znanja (29)

/.2.2. 0a$in zivota ( 1) 1. -lementi civilizacije !aja ( 2)

1.1. 1.2. 1. .

,olazne #ret#ostavke ( 2) 3eritorijalni i vremenski okvir ( )

-lementi razvijene ne:tehnolo"ke civilizacije !aja ( ))

1. .1.

Arhitektura !aja; kreativnost i originalnost ( )) <eremonijalne #lat8orme ( /) &ramovi ( /)

1. .1.1. 1. .1.2.

1. .1.2.1. ,rimjer <o#ana ( 1)

1. .1. . 1. .1.). 1. .1./.

,ala$e ()0) 3ornjevi ()1) ,iramide ()1)

1. .1./.1. 3ikal i ,alen=ue ()2)

1. .1.1. 1. .1.>. 1. .1.8. 1. .1.9.

.grali"ta ()1) ?bservatorije ()1) 0adsvodni lukovi ()>) Stele ()>) ()8) arhitekture u izabranm gradovima !aja ()9)

1. .1.10. %u@e

1. .1.11. +etalji

1. .2.

0a#redna astronomska znanja (>0)

1. .2.1. Aenera (>1) 1. .2.2. Sunce (>2) 1. .2. . !erkurB *u#iterB !arsB Saturn (> ) 1. .2.). %retanje Solarnog sistema u Calaksiji (>))
1. . .

2a$unanje vremena (>/) ,er8ektni kosmi$ki i zemaljski kalendari (>/) 3zolkin ' kosmi$ka matrica (>>)

1. . .1. 1. . .2. 1. .). 1. ./. 1. .1. 1. .>. 1. .8. 1. .9. 1. .10.

!atemati$ka znanja ' unikatnost sistema ra$unanja (81) &ijerogli8i i #iktogli8i ' vi"eslojevno slikovno #ismo (82) ,rimjeri akusti$nog in6injeringa u svijetu !aja (8/) .gra s lo#tom kao imitiranje kosmi$kih 8enomena (89) %om#leksna uloga kamenih #uteva u 6ivotu !aja (9 ) Svojstva #er8ektnih kristalnih lubanja !aja (9)) %odeksi ' sa$uvane knjige !aja (99) kodeks (99) kodeks (10 )

1. .10.1. !adridski

1. .10.2. +rezdenski

1. .10. .
1. .10.). Crolier

,ari"ki kodeks (10)) kodeks (10/) (D) (10/)

1. .10./. ,ra"ki kodeks

1. .11. %riti$ki osvrt na novije tekstove o !ajama (10>)

>.

%om#aracija civilizacija; tehnolo"ki Ea#ad ' ne:tehnolo"ke !aje (118)

>.1.

Set #rimarnih kom#arativnih #arametara (119) >.1.1. 0ivo znanja (119)

>.1.2. >.1. . >.1.). >.1./.

<ivilizacijski ciljevi (120) !udrost (120) Fjubav kao model komunikacije (121) &armonija s #rirodom (122)

>.1.1. +uhovnost (122)

>.1.>. >.2.

Umjetnost (12 )

Set sekundarnih kom#arativnih #arametara (12 )

>.2.1. >.2.2.

3eritorija (12)) +emogra8ski as#ekt (12))

>.2. . 3ehnologija (12/)

>.2.). >.2./.

,oliti$ko ure7enje (elitisti$ko vs. vladavina slobodnih ljudi) (121) %on8likti (12>) Fokalni (12>) ?#"ti (12>)

>.2./.1. >.2./.2.

>.2.1. Astronomija (128)

>.2.>. Arhitektura (129) >.2.8. Cra7evinarstvo (129)

>.2.9. >.2.10. >.2.11. >.2.12.

%omunikacijska in8rastruktura (1 0) %once#t ra$unanja vremena (1 0) Socijalna kom#onenta (odnos #rema neza"ti@enima) (1 1) ?brazovanje (1 2)

>.2.1 . Edravstvo (1 2)
>.2.1). >.2.1/. >.2.11. >.2.1>.

Aojna kom#onenta (1 ,ismo (1 )

2aznolikost zanimanja (1 )) Standard (1 /)

>.2.18. ?stalo (1 /)
>. .

2ezultati kom#arativne analize (1 1)

8.

Gibliogra8ija (1 9)

9. +odaci (1) ) 9.1. Selektivna bibliogra8ija sociologije historije (1) )

9.2. 9. .

Selektivna bibliogra8ija o kalendaru !aja (1/8) Selektivna bibliogra8ija autora knjiga o !ajama (11/)

9.). Slobodan Hkrbi@B I!ajanska slagalica5B GeogradB 2001 (1>1) 9./. Cabriel &oJearthB I3ornjevi mo@i5 (18 ) 9.1. (otogra8ije iz svijeta !aja (181) 10. Eavr"na razmatranja (199)

>

1. UVOD

Doktorska disertacija ima za cilj da obradi socioloki fenomen komparacije dvije povijesne civilizacije: centralnoameriku civilizaciju Maja i modernu civilizaciju apada. ! obzirom da se Maje u strunoj literaturi naje"e ne tretiraju u ran#u civilizacije$ pret%odno se naunim instrumentarijem mora dokazati teza da Maje sadr&e osnovne elemente civilizacije. 'akon to#a se mo&e pristupiti procesu komparativne analize. (oetna po#lavlja disertacije fokusirat "e se na primjenjeni metodoloki pristup i nauni instrumentarij. Dinamini pristup bit "e kombiniran s klasinim naunim te%nikama s jedne strane te s rezultatima novi% nauni% disciplina koje su postale nezaobilazni instrument u tumaenju do#a)aja iz prolosti$ s dru#e strane. *etvrto po#lavlje ukazati "e na tradicionalno s%vatanje i predrasude o civilizaciji Maja kao +neolitskoj kulturi, sa svim po#ubnim posljedicama koje su Maje svrstale me)u$ enciklopedijskim rjenikom nazvanim$ inferiorna +plemenska, drutva. U petom po#lavlju se utvr)uje mjera civilizacije- koji su to kriteriji koji odre)uju nivo civilizacije. ! tako utvr)enom definicijom mo&e se kvalifikovano pripremiti komparacija dvije civilizacije. U estom po#lavlju su$ kao posebne cjeline$ obra)ena pojedina napredna znanja Maja i sve ono to i% je inilo razvijenom civilizacijom. U sedmom po#lavlju bit "e izvrena komparacija civilizacija. (rema teoriji evolucije drutava$ moderna civilizacija apada je ubjedljivo ispred svi% dosadanji% kultura i civilizacija. /lavni adut joj je te%noloka komponenta. Disertacija "e ustanoviti novu definiciju za odre)ivanje civilizacijsko# nivoa te "e mo"i kvalificirano da uporedi naprednu viemilenijsku civilizaciju Maja s posljednjom fazom apadne civilizacije. (ore)enjem osnovni% parametara koji utjeu na nivo razvijenosti jedno# drutva do"i "e se i do od#ovora na pitanja o civilizacijskom nivou apada i Maja.

Ova teza je rezultat ori#inalno# autorovo# istra&ivanja. Dru#o$ kroz naslov disertacije postavljena je %ipoteza da su Maje civilizacija. 0a "e %ipoteza biti dokazana primjenom op"epri%va"ene naune metodolo#ije. 0re"e$ ovoj tezi je cilj da predstavlja ori#inalni nauni doprinos fondu znanja o kulturi Maja. *etvrto$ izvrena je komparativna analiza izme)u apadne civilizacije i civilizacije Maja. U tu svr%u ustanovljeni su setovi primarni% i sekundarni% komparativni% parametara. Doktorska disertacija u sebi nosi nekoliko novina u odnosu na oficijelno sankcionirana znanja o kulturi Maja: 1 Maje se uspostavljaju kao civilizacija$ za razliku od dosadanje# pristupa Majama kao +indijanskim plemenima, ili +neolitskoj kulturi,1 'e#ira se postojanje civilizacije Maja nakon 2 stolje"a i uvrije&ene teze o +nastavku i deklinaciji civilizacije na 3ukatanu nakon 2 stolje"a,1 4roz ar#umentirane primjere akustino# in&injerin#a$ astroar%eolo#ije i te%nolo#ije kvarcni% lubanja ustanovljava se teza o Majama kao civilizaciji koja je imala naina da rijei slo&ene te%nike probleme1 (omjeranjem pojave Maja dublje u prolost ova disertacija ima intenciju da mijenja redoslijed pojavljivanja ostali% kultura na centralnoamerikom tlu- izme)u ostali%$ tvrdnja da su apoteci ili Olmeci 5zavisno od autora6 bili majka civilizacija svi% ostali% kultura kao to su Maje$ 0olteci ili Miksteci vie nema uporite. Maje$ putem novi% ar%eoloki% dokaza$ postaju najstarija civilizacija re#iona. U saradnji s lanovima 4omisije za odbranu doktorske disertacije i nji%ovim su#estijama sadr&aj i tekst doktorske disertacije je kori#ovan nekoliko puta: u au#ustu 7889.$ u junu 788:.$ u junu 788;.$ u januaru 788<.$ martu 788<.$ aprilu 788<. i maju 788<.

10

Mr. !ci. !emir Osmana#i" 0%e =acult> of (olitical !cience Universit> of !arajevo

Doctoral dissertation on t%e subject:

Non-technological Mayan Civilization versus Modern Technological Civilizations

Mentor: (rof.dr. ?idajet @epovac$ ?istor> of t%e Aivilizations

BC!0@BA0

D%at Eualifies t%is Fork for Doctoral dissertation. 1. 0%e t%eses presented are t%e result of t%e aut%orGs ori#inal researc%. 7. 0%e ver> title of t%e dissertation poses t%e %>pot%esis t%at t%e Ma>a Fere a true civilization 1 a %>pot%esis proven b> t%e use of Fidel>1 accepted scientific met%ods. H. 0%e #oal of t%e t%eses is to present ori#inal scientific contributions to eIistin# knoFled#e about Ma>a culture. J. Kn order to conduct comparative anal>ses betFeen Destern and Ma>an Aivilizations$ t%e aut%or establis%ed a set of primar> and secondar> comparative parameters. 0%ere is no scientific precedence t%at could serve as an eIample of t%is pioneerin# researc% and anal>ses. 0%is doctoral dissertation is a novelt> in re#ards to t%e official and sanctioned knoFled#e about t%e Ma>a culture: 1 Ma>a culture represents a Aivilization as opposed to t%e approac% of t%e Ma>a as an +Kndian 0ribe, or +'eolit%ic Aulture,

11

1 0%e t%esis denies t%e eIistence of t%e Ma>a culture after t%e 18t% centur> even t%ou#% Fide ran#es of t%e official %>pot%esis %ave been establis%ed re#ardin# t%e continuit> and decline of t%e civilizations in 3ukatan after t%e 18t% centur>. 1 0%e indisputable eIamples of acoustic en#ineerin#$ mat%ematics$ astronom> and Euartz %ead skull tec%nolo#> establis% t%e t%esis about t%e Ma>a as a civilization capable of solvin# compleI tec%nolo#ical problems. 1 Datin# t%e Ma>a and placin# t%em muc% deeper into t%e %istorical time frame$ t%is Fork intends to c%an#e t%e %istorical seEuence of t%e emer#ence of ot%er cultures in Aentral1Bmerica. Bssertions t%at t%e apotecs 5or Olmecs$ dependin# on t%e aut%or6 Fere t%e cradle of all ot%er cultures 5includin# t%e Ma>a$ 0oltecs and Mistecas6 are no lon#er valid. 0%e arc%aeolo#ical evidence s%oFs t%at t%e Ma>a are t%e oldest civilization in t%is re#ion. 0%is doctoral dissertation presents a c%allen#e: it opens a neF pat% t%at %as never been modeled before as t%e scientific evidence speaks for itself.

!arajevo$ Cosnia1?erze#ovina$ Ma> 788<

12

7. !OAKOLO/KKMB ?K!0O@KMN

Dvije najznaajnije drutvene nauke koje tretiraju civilizirane ljudske zajednice su sociolo#ija i %istorija. Obzirom da ova doktorska disertacija ima za cilj pore)enje dvije civilizacije 5Maje i modernu apadnu civilizaciju6 potrebno je$ dakle$ upotrebom socioloke naune metodolo#ije komparirati dva %istorijska entiteta. 0a sinteza dvije temeljne drutvene nauke mo&e se nazvati +sociolo#ija %istorije,. Blternativan termin Osociolo#iji %istorije+ bio bi O%istorijska sociolo#ija+. !utinske razlike izme)u nji% nema jer u oba sluaja se na sociolokim osnovama analiziraju %istorijski procesi i djelovanje inteli#entno# ovjeka. ?ronoloki #ledano$ %istorija je mno#o starija nauka. !klonost ovjeka da putem oralno# i pisano# predanja bilje&i va&ne do#a)aje$ obiaje i tradicije jedne drutvene zajednice se&e u doba prije antiki% vremena. ! dru#e strane$ socioloka nauka i metodolo#ija je tek u tre"em stolje"u svo# postojanja 52K2122K stolje"e6. !to#a "e socioloka analiza %istorijski% fenomena 5Osociolo#ija %istorije+6 bije&iti svoj razvoj u budu"nosti prouavaju"i i analiziraju"i nje#ove razliite aspekte. O tome svjedoi i selektivna biblio#rafija sociolo#ije %istorije$ odnosno %istorijske sociolo#ije. 5VKDK DODB0B4: !elektivna biblio#rafija sociolo#ije %istorije.6

H. MN0ODOLOP4K (@K!0U( K 'BU*'K K'!0@UMN'0B@KM U ovom po#lavlju bit "e izdvojene osnovne naune metode koje su primjenjene u dokazivanju teze. @ije je o kombinaciji klasini% nauni% metoda te pojedini% novi% nauni% postupaka i te%nika koje su postale nezaobilazne kada je rije o tumaenjima do#a)aja iz prolosti.

H.1. 4lasine naune metode U ovom kontekstu odre)enje +klasina, nema prizvuk manje va&ne ili inferiorne u odnosu na +nove, naune metode. 'asuprot$ rije je o nu&nom postupku kada se analiziraju drutva iz prolosti i sto#a su ove metode od iznimne va&nosti.

H.1.1. ?istorijska metoda Q dinamini i revizionistiki koncept H.1.1.1. ?eurizam H.1.1.7. 4ritiki pristup H.1.1.H. !inteza ?istorija nije pasivna$ nepromjenjljiva niti je +kataloki niz datuma,. Do sada dominiraju"i pristup %istoriji kao statinom procesu u ovom "e radu biti zamijenjen dinaminim konceptom %istorije. Knterpretacije prolosti se ne"e zadr&ati onakvim kakve to tradicionalno jesu$ ve" "e biti podvr#nute konstantom dijalo#u sa sadanjo"u. 0ri su koncepta %istorijske metode: statini$ dinamini i revizionistiki. Ova disertacija "e promovirati dinamini i revizionistiki koncept %istorije kao primarni. (okaza"emo da je istra&ivanje civilizacije Maja kontinuiran proces istra&ivanja novi% izvora$ materijala$ dokaza i interpretacija. *ovjek 22K stolje"a &ivi okru&en promjenom- sto#a se mora i nae vi)enje prolosti mijenjati. 4ako se na nivo znanja podi&e tako smo u mo#u"nosti da realnije sa#ledamo i razumijemo dosti#nu"a drutva Maja. 0ri su #lavne aktivnosti kod primjene %istorijsko# metoda koje su nale mjesta u disertaciji: 1 %euristike 5potra#a za izvorima materijala6 1 kritike 5procjena izvora$ +%istorijska kritika,6 1 sinteza 5zakljuci %eurizma i kritike6 516 ?istorija civilizacija jeste nauka$ ali nije e#zaktna nauka. 'jeno polje nema univerzalno pri%va"ene te%nike terminolo#ije$ izuzev neki% metodoloki% termina. 576 Odsustvo te%niki% termina je slabost %istorije i rezultira djelominom neprecizno"u. 0o "e imati utjecaja i na ovu disertaciju$ osobito kod komparativne kvantifikacije civilizacija apada i Maja.

H.1.7. Bntropoloka metoda H.1.7.1. =izika antropolo#ija H.1.7.7. 4ulturna antropolo#ija

1)

H.1.7.H. Br%eolo#ija H.1.7.J. Mezina antropolo#ija U objanjenju bilo koje civilizacije$ antropolo#ija je kljuna drutvena nauka. @ije je o +irokoj studiji civilizacije$ koja objanjava ovjekove bioloke i kulturne aspekte,. 5H6 (ri tome$ antropolo#ija koristi etiri metode: =iziku antropolo#iju 5bioloka evolucija$ #enetiko nasljedstvo$ ovjekova sposobnost prila#o)avanja$ fosilni ostaci6 4ulturnu antropolo#iju 5kultura$ etnocentrizam$ kulturni aspekti jezika i komunikacija$ odnosi me)u pripadnicima drutva$ brak$ socijalna kontrola$ politika or#anizacija$ reli#ija$ polovi$ itd.6 Br%eolo#iju 5trendovi u kulturnoj evoluciji$ te%nike za pronalazak$ odre)ivanje datuma i analizu materijala6 Mezinu antropolo#iju 5komunikacioni proces$ nejezina struktura$ funkcija i %istorija jezika i dijalekata6 5H6 !ve etiri metode "e na"i primjenu u analizi civilizacije Maja. komunikacija$

H.1.H. 4omparativna metoda H.1.H.1. Deskriptivan pristup H.1.H.7. (reskriptivan pristup 4omparativna metoda bit "e kljuna primjenjena metoda u pore)enju civilizacija apada i Maja 5sedmo po#lavlje6. @ije je o sociolokoj metodi kojoj nedostaje te%nika e#zaktnost 5kvantifikacija6$ ali koja otkriva empirijski odnos dvije cjeline$ dva drutva i sto#a je neop%odna u ovoj analizi.

4omparativnom metodom "e se do"i i do ciljeva koji "e proiste"i iz ove studije: da bolje razumijemo vlastitu civilizaciju i nauimo razliite naine rjeavanja izazova pred kojima se nalazimo. (ristup tokom ove analize bit "e dvojak: deskriptivan 5neutralna deskripcija drutveni% varijabli obje civilizacije6 i preskriptivan 5pro1aktivan pristup u tumaenju dosti#nuto# civilizacijsko# nivoa razliiti% drutveni% varijabli6.
1/

H.1.H.H. Nmpirijska analiza H.1.H.J. Knduktivna lo#ika H.1.H.9. Deduktivno zakljuivanje Nmpirijsko istra&ivanje bit "e inkorporirano u ovom rukopisu i koristi"e direktnu observaciju kao test realiteta 5osobito esto po#lavlje6. (ri tome autor posje"uje desetine drevni% #radova civilizacije Maja na Aentralnoamerikom prostoru Meksika$ ?ondurasa$ /uatemale$ Celizea i !alvadora. Dvije se metode isprepli"u i dopunjavaju prilikom iskustvene analize: induktivna lo#ika 5zakljuci su formulirani na osnovu pojedinani% observacija6 te deduktivno zakljuivanje 5#lobalni set zakljuaka je bio poznat prije ne#oli je dokazan na konkretnom primjeru6. 5J6

H.7. 'ove naune discipline

11

Dru#a polovina 22 i poetak 22K stolje"a stvorili su te%noloke uslove za pojavu novi% nauni% disciplina. 'eke od nji% se vrlo efektno koriste u dopuni i reviziji %istorijski% i antropoloki% znanja. U sluaju ove disertacije$ te metode "e si#nifikantno doprinjeti dokazivanju postavljene teze. Dru#im rijeima$ prije nekoliko decenija ovakvu tezu bi bilo nemo#u"e nauno dokazati.

H.7.1. Bkustina ar%eolo#ija Od 1<R81i% #odina razvijaju se elementi za uspostavljanje nove naune discipline: akustine ar%eolo#ije u ijoj je osnovi akustini in&injerin#. @azvojem alata i instrumenata$ teorije zvuka i simulacija te potreba industrije$ ar%itekture$ #ra)evinarstva i teorijske nauke$ akustini in&injerin# do&ivljava vrlo iroku primjenu. a%valjuju"i ovoj disciplini civilizacija Maja i njeni #ra)evinski objekti se mo#u izlo&iti dodatnim ispitivanjima. Ova nauna disciplina ukljuuje razvijene studije vibracija$ akustine simulacije$ kvalitet zvuka$ prijenos vibracija$ nisku i visoku frekvenciju$ vibraciju struktura$ izolaciju zvuka$ mjerenje i kontrolu vibracija te akustine rezultate kroz kompjutersko modeliranje. Aivilizacija apada koristi ar%itekturalni akustini dizajn uz upotrebu moderne kompjuterske i akustine te%nolo#ije. Aivilizacija Maja je$ kako "e biti dokazano$ poznavala akustini dizajn bez upotrebe nama znane te%nolo#ije.

H.7.7. Br%eoastronomija 4ombinacijom tradicionalni% nauni% disciplina$ ar%eolo#ije i astronomije$ stvorena je ar%eoastronomija. (otreba za ovom e#zaktnom disciplinom se javila nakon to se uspostavila precizna veza izme)u ar%itekture drevni% naroda i odre)eni% ciklini% pojava u kosmosu. 'iz #ra)evinski% i ar%eoloki% dosti#nu"a Maja ima direktno objanjenje kroz ar%eoastronomiju i sto#a "e ona biti koritena u disertaciji.

1>

H.7.H. @adiokarbonska metoda 'eposredno nakon KK svjetsko# rata ameriki %emiar Dillard =. Libb> je razvio radiokarbonsku metodu utvr)ivanja starosti or#ansko# materijala. U obrazlo&enju nominacije Libb>ja za 'obelovu na#radu 1<R8. stajalo je da je +rijetko koje otkri"e u %emiji imalo takav utjecaj na mno#e oblasti ljudske aktivnosti$ kao to su ar%eolo#ija$ #eolo#ija$ #eofizika itd., 596 (reko 1H8 laboratorija danas koristi radiokarbonsku A11J metodu u svijetu. 'jeni rezultati "e poslu&iti u dokazivanju %istorijski% injenica vezani% za civilizaciju Maja.

J. 0@BDKAKO'BL'O !?VB0B'MN K (@ND@B!UDN O AKVKLK BAKMK MBMB 4BO +'NOLK0!4OM 4UL0U@K, /otovo pola milenijuma traje nes%vatanje prave sutine civilizacije Maja. apravo$ rijetki su autori koji se usu)uju da Maje i nazovu +civilizacijom,. Vie je razlo#a za takvu %istorijsku situaciju: 1 prvo$ na podruju nekadanje civilizacije Maja 5dananje dr&ave Meksiko$ ?onduras$ !alvador$ /uatemala$ Celize6 Nvropljani su zatekli primitivna indijanska plemena i njima su po#reno pripisali autorstvo nad ostacima naputeni%$ ruevni% #radova Maja1 dru#o$ sve ono to nisu razumjeli$ a prevazilazilo je nivo dotadanje# znanja$ evropski kolonizatori 5prije svi% panjolski konkivstadori6 su unitavali$ kao na primjer: svu pisanu literaturu Maja 5+kodekse,6$ #i#antske #ra)evinske objekte Maja 5piramide$ %ramove6$ infrastrukturu civilizacije 5+sacbe, Q bijele kamene puteve6$ skulpture i umjetnike artifakte S1 tre"e$ tek se koncem 22 stolje"a znanje apadne civilizacije razvija u tolikoj mjeri da mo&e protumaiti dosti#nu"a civilizacije Maja$ kao na primjer: astronomija$ ar%eoastronomija$ ar%itekturalni akustini dizajn i simulacije$ matematika znanja$ proces deifriranja pikto#lifa Maja$ itd1 etvrto$ tendencija elitni% or#anizacija apadne civilizacije da skrivaju znanja te minimiziraju i potcjenjuju znaaj svake dru#e %istorijske civilizacije. !lijedi analiza okvira u kome su se predstavnici apadne civilizacije susreli s teritorijem i znacima civilizacije Maja.
18

Nvropljani su prvi put pristali uz centralnoameriko tlo prilikom etvrto# i zavrno# 4olumbovo# putovanja 1987. #odine. 'je#ov brod se ukotvio u /vanaji$ jednom od %onduraski% atlantski% otoka. (osada broda je otela jedan tr#ovaki kanu lokalni% indijanaca ispunjen e#zotinim proizvodima poput kakao zrna$ morski% koljki$ kvecal ljiva i fine keramike. 5R6 4olumbo je produ&io dalje uz obalu i pronaao Vera#va re#ion #dje je naao dovoljno zlata da o%rabri svoje zemljake za nove ekspedicije. a razliku od Nvropljana u !jevernoj Bmerici$ Ppanjolci su u Aentralnu Bmeriku doli kao vojnici$ a ne doseljenici. 'isu doveli svoje familije$ ne#o su imali djecu s lokalnim Kndijankama. @ezultat su brojni mestici koji su vremenom postali najbrojnija populacija. Manji dio peninsularesa$ koji su doveli svoje familije iz Ppanjolske$ su imali rezervirane pozicije na vr%u %ijerar%ije. (risustvo afriki% crni% robova je izra&eno du& atlantske obale$ kao i mulata. 0u su i ko%erentne #rupe 4ineza$ Miskito i Darijen Kndijanaca. K$ na koncu$ indijanci koji se izjanjavaju kao potomci Maja su zadr&ali rasno naslje)e u ve"ini zemalja re#iona. 5:6 Drevni svijet Maja 5+Nl Mundo Ma>a,6 se irio od meksiko# poluotoka 3ukatana na sjeveru$ umovito# re#iona A%iapas na zapadu$ visoravni Celizea na istoku$ te d&un#li /uatemale$ ?ondurasa i !alvadora na ju#u. 0ridesetak razliiti% jezika isto# korijena i danas #ovori oko est miliona Kndijanaca koji svoje porijeklo ve&u za Maje. Tivot nekoliko miliona indijanski% zemljoradnika slii na &ivot nji%ovi% drevni% predaka: kulture su iste 5kukuruz$ #ra%$ ile$ paradajz$ skvo6$ a#rikulturne te%nike su iste. *ak je i seoska socijalna or#anizacija #otovo nedirnuta. Ciljna medicina je dominiraju"a. 5VKDK DODB0B4: =oto#rafija
1: =armer Maja$ vi)enje #uatemalsko# umjetnika$ kip se nalazi ispred ulaza u 'acionalni %istorijski muzej$ /uatemala Ait>$ /uatemala6

Kpak$ postoji jedna bitna iznimka: u sreditu nji%ove or#anizacije su se nalazili monumentalni +ceremonijalni centri,$ %ramovi i piramide$ artistika i astronomska sredita. Danas ta dva svijeta koe#zistiraju$ jedan do dru#o#a.

19

+Maja, je kljuni %indu filozofski termin sa znaenjem +stvaranje svijeta, i +svijet iluzije,. 'a sanskritskom Maja se ve&e uz koncepte +veliki,$ +mjera,$ +um, i +majka,. Maja je i ime Cudine majke. U Vedama je Maja ime kljuno# astronoma i ar%itekte. U e#ipatskoj filozofiji termin Maja znai +univerzalni svjetski red,. U #rkoj mitolo#iji Maja je najsjajnija od sedam zvijezda konstelacije (lejade. Majab je i naziv za dom Maja u !rednjoj Bmerici: poluotok 3ukatan. 5:6 Kronino je da mnotvo informacija koje znamo o Majama$ a po#otovo da je ve"ina ono#a to ne znamo$ vezano za svetenika iz reda =ranjevaca: Die#a de Landu. On je 19R7. #odine naredio masovno paljenje svi% rukopisa Maja u #radi"u Mani$ panjolskom sreditu na 3ukatanu. 4ao rezultat ovo# barbarsko# akta$ najve"a pojedinana kolekcija literature i %istorije Maja je unitena. U vatri su ujedno stradala i vode"a spiritualna lica 1 +uvari znanja, Maja. 'eto kasnije$ taj isti Die#o je pisao o Majama na 3ukatanu. Do u detalje je bilje&io nji%ove obiaje$ reli#iozne rituale$ jezik$ sistem pisanjaS ali je bio svjestan da nje#ovo pisanje ne ide ni pribli&no duboko. +Vjerovatno je,$ ka&e Die#o$ +da ova zemlja uva tajne koje nisu otkrivene$ a koje ak ni domoroci ne znaju,. 5;6 4ada su Ppanjolci doli u Aentralnu Bmeriku pronali su velianstvene naputene #radove i itav univerzum misterija koji je trebao da bude dekodiran. Obini ljudi koji su &ivjeli u zemlji Maja im nisu bili u stanju da objasne kosmiku filozofiju svoji% predaka. 0e%noloki superiorni barbari su bili zbunjeni. Onda Ppanjolci prave va&nu po#reku misle"i da su ovi lokalni domoroci rasa Maja. a%valjuju"i tome i danas se imenom Maja nazivaju potomci siromani% farmera iz doba istinski% Maja- oni koji su ostali na ovoj zemlji nakon iznenadno# nestanka nji%ovi% vladara i zatitnika. 0radicionalno se kultura Maja dijeli na tri perioda: pretklasini 5nekoliko stotina #odina prije nove ere do H88 #odine nove ere6$ klasini period 5izme)u H88 Q <88 #odine n.e.6 i post1klasini$ od deveto# do esnaesto# stolje"a i dolaska panjolski% osvajaa. 5<6$ 5186$ 5116$ 5176$ 51H6$ 51J6$ 5196$ 51R6$ 51:6$ 5:J6 adnje dvije decenije je moderna nauka pomjerala poetak prvo#$ +pretklasino#, perioda$ nekoliko puta dublje u prolost. Otkri"e novi% artifakata omo#u"ilo je ar%eolo#iji da poetke kulture Maja smjesti u 7888. #odinu prije nove ere. 51;6$ 51<6$ 5786$ 5716.

20

(rimjera radi$ /uatemala Ait> je nezaustavljivo pod svoje temelje pokopala ostatke drevno# centra Maja Q 4aminal Mu>u. 'ekada su stotine z#rada i piramida bile u srcu ovo# #rada koji je imao razvijene kulturne i tr#ovake centre s polumilionskim 0eoti%uacanom 5sjeverno od MeIico Ait>ja6. @adiokarbonska metoda utvr)ivanja starosti je napokon prije tridesetak #odina dokazala da ostaci piramidalni% struktura na obli&njim #robovima nose datume prije nae ere. 5:6 Osim injenice da je +pretklasini, period zapoeo znatno ranije ne#o to se to uvrije&eno misli$ u pitanje dovodimo i tzv. 0re"i$ +post1klasini, period. Oficijelno se tvrdi da su se Maje iz ju&ni% krajeva 5/uatemala$ ?onduras$ A%iapas6 nakon naputanja svoji% #radova or#anizovano kretale prema sjeveru$ na meksiki poluotok 3ukatan. 0aj +post1klasini, period traje od 2K12VK stolje"a$ odnosno$ dolaska Ppanjolaca. 'azivaju #a i periodom deklinacije kulture Maja. Crojna ar%eoloka istra&ivanja osporavaju i tu tezu. 'aime$ dokazano je da su naselja na 3ukatanu nastajala istovremeno s onim u dru#im dijelovima svijeta Maja: dakle$ u stolje"ima prije nove ere te da su ona tako)e$ naputena u 2 stolje"u. 'omadska plemena sa sjevera Meksika su dola u naputene #radove Maja izme)u 2K12KV stolje"a i nji%ovi pripadnici su doekali panjolske konkvistadore. 'a poetku 22K stolje"a$ predominantno odre)enje Maja se mo&e sa&eti u enciklopedijskom opisu 5Aolumbia Nnc>clopedia$ 'eF 3ork$ 788H6: +Maje su plemena Aentralne BmerikeS (otiu od Olmeka ili od nomadski% plemena sjeverne /uatemale iz 1888. #odine prije nove ere$ koji su imali razvijenu zemljoradnjuS, 51R6. 0ime i dalje traje proces dezinformiranja iroke javnosti. (olazi se od slijede"i% premisa: Maje nisu koristile metal$ toak ni zapre&ne &ivotinje. 'aravno$ nema dokaza o postojanju te%noloki% poma#ala nae# vremena 5vozila$ maina za raunanje$ instrumenata za pra"enje pojava na nebu$ itd.6. akljuak: rije je o zemljoradnikoj plemenskoj kulturi na neolitskom nivou 5rabljenje kameni% oru)a6. B i kada im se priznaju dometi u +#i#antskoj ar%itekturi$ visokim umjetnikim sposobnostima, ocjenjuje se da je +zau)uju"e kako su malo svoji% znanja praktino iskoritavali,5.6 5:J6

21

J.1. @itual &rtvovanja Qizme)u stvarnosti i simbolizma

(ercepcija o !rednjeamerikim kulturama stjecala su se na osnovu izvjetaja panjolski% konkvistadora. ! obzirom da su Bzteci bili jedina kultura na koju su Ppanjolci naili oni su postali mjera i za sve prijanje. 0aj sindrom i nain razmiljanja je i danas uvrije&en u sistemu obrazovanja i najiroj javnosti. 4ao pandan blistavoj ar%itekturi Bzteca 5koja je preostala iza barbarski% panjolski% osvajanja6 i koja se ne mo&e i#norirati$ postavlja se ceremonijal &rtvovanja. 'aravno$ reakcija je da je taj re#ion u #lobalu ipak bio zaviajem barbarski% drutava. 'a primjer$ istie se da su Bzteci +ljudsko &rtvovanje posmatrali kao najvii in da se udobrovolje bo#ovi,. a kanibalizam tvrde da se od +poetno# rituala razvio u naviku zbo# koje su ratnici ili u rat., 5:J6 @ealna evaluacija kulture Bzteca tek predstoji. 'ji%ovi pret%odnici Maje su u doba bujanja Bzteca ve" 988 #odina bili odsutni. !to#a prosta injenica da su i jedni i dru#i svoj %abitat nali u !rednjoj Bmerici ne #ovori i o iskustvima koji se automatski prenose s jedne na dru#u kulturu. (rimjera radi$ i kod Bzteca i kod Maja se period od 97 #odine ve&e za ciklusno kretanje zvjezdano# sistema (lejada 5vrijeme potrebno da se vrate u +poetnu, taku na no"nom nebu6. @azlika je u tome da je okonanje ovo# ciklusa kod Bzteca bilo obilje&eno &rtvovanjem po#lavica suparniki% plemena. 4od Maja se ovaj ciklus obra)uje kalendarski i pridaje mu se kosmiki znaaj. Bzteci su vadili srca iz &ivi% zarobljenika i okretali se !uncu pokazuju"i mu svoju +ljubav i lojalnost,. Maje su !unce smatrali izvorom &ivota i nebeskim tijelom od koje# ide i prema kojeme ide +ljubav kao model ponaanja u prirodi., Br%eoloki ostaci u nekoliko #radova Maja poslu&ili su kao ar#ument ar%eolozima da je ova civilizacija ipak primjenjivala ritualni proces &rtvovanja. 0o se prije svi% odnosi na najpoznatiji #rad Maja na 3ukatanu Q A%ic%en Ktzu.

Primjer broj 1:

22

Aentralno i#ralite A%ic%en Ktze na jednom od svoji% zidova prikazuje dvije ekipe kako stoje ispred vladara 5nakon zavrene utakmice.6. Nkipe broje po sedam lanova- kapiten jedne od ekipa nema #lavu. (retpostavke ar%eolo#a su da je vo)a ekipe koja je iz#ubila me za kaznu do&ivio odrubljivanje #lave. Od nedavno$ meksiki vodii objanjavaju da je u novije vrijeme trend me)u +majolozima, miljenje kako je$ u stvari$ vo)a pobjednike ekipe zaslu&io da mu se okona ovaj &ivot i promovira vjeni$ nebeski. Cez obzira o kojoj verziji je rije$ sa stanovita vrijednosti apadne civilizacije$ odrubljivanje #lave je barbarski in. Aivilizacija koja #a praktikuje vjerovatno i nema uporita da bude nazvana naprednom civilizacijom bez obzira na dru#e kriterije koje mo&da zadovoljava. 'a osnovu ove uklesane scene u A%ic%en Ktzi$ definicija i#re kod Maja dobila je odredbu +barbarska,. a i#ru se tvrdi da na kraju svake utakmice strada kapiten jedne od ekipa. Dovedimo ovu tezu u pitanje. Aivilizacija Maja ima nekoliko stotina restaurirani% i#ralita 5vie u po#lavlju R.H.:. K#ra s loptom kao imitiranje kosmiki% fenomena6. Medino i#ralite na kome je prona)ena scena s kapitenom bez #lave je upravo u A%ic%en Ktzi. 'adalje$ ovo i#ralite je nesvakidanje iz vie razlo#a. (rvo$ na sceni su ekipe sa po sedam lanova. U dru#im #radovima Maja ne postoji nijedan zapis$ mural ili u kamen uklesana scena o tolikom broju i#raa u ekipama. Da li je rije onda o nekoj primitivnoj varijaciji koja se javila u poznom razdoblju civilizacije Maja. Va&e"i je stav ar%eolo#a da se ovo monumentalno K#ralite A%ic%en Ktze #radilo u periodu izme)u K2 Q 2KKK stolje"a 5utjecaj 0olteka6. 0o ve" ne spada u period koji se razmatra u ovom radu$ jer nije relevantan za civilizaciju Maja. 'e odriemo mo#u"nost da su se u nekim #radovima Maja u toku J.888 #odina %istorije &rtvovali lanovi ili kapiteni timova. Bli$ u ovom momentu$ nemamo dovoljno dokaza da bi ar#umentirano odbranili bilo koju tezu.

Primjer broj 2:

U A%ic%en Ktzi se nalazi nekoliko kameni% blokova bo#ato ukraeni% fi#urama i ornamentima. vanino objenjenje je da je rije o +oltarima za &rtvovanje,. U prilo# toj tezi idu prikazane &ivotinje koje u kand&ama dr&e ovjeije or#ane: orao dr&i srce$ a ja#uar muki polni or#an. 'a prvi po#led jo jedan dokaz o primitivnoj indijanskoj kulturi koja je &rtvovala svoje pripadnike. 5VKDK DODB0B4: =oto#rafija 7: Co#ato ukraeni kameni blokovi
s likovima ja#uara i orla$ A%ic%en Ktza$ 3ukatan6

Ovoj tezi mo&e se suprotstaviti simbolika iz do sada deifrirano# svijeta Maja 5:6. Devet nivoa (odzemno# svijeta Maja 5+2ibalba,6 Maje su iznimno potovale. Diljem svijeta Maja postoje piramide s etiri nivoa koje se sputaju sa zapada$ etiri sa istoka i deveto# nivoaUplatforme koja +sjedi, iznad centra (odzemno# svijeta. 'jime vlada bo# smrti$ B% (uc%$ a poma&e mu bo# Ma#uar$ &ivotinja koju su Maje najvie cijenile u &ivotinjskom carstvu. Ma#uar$ tako)e$ poma&e !uncu da kompletira putovanje kroz mrak- take na ko&i ja#uara simboliziraju zvjezdano nebo. Lacandon indijanci u rezervatu u A%iapasu imaju le#ende koje ka&u da "e jedno# dana ja#uar unititi !unce i na taj nain okonati &ivot na emlji. =oto#rafija ja#uara u A%ic%en Ktzi jo jednom uvjerava u astronomsku i filozofsku dubinu znanja Maja. 'ebo i (odzemni svijet karakteriziraju vjeni anta#onizam$ trinaest bo#ova 'eba se bori protiv devet lordova (odzemno# svijetaS Ovi kameni blokovi su samo dio kompleksa koji prikazuje znatno komplikovanije scene sa svim superiornim bi"ima (odzemno# i 'ebesko# svijeta. *ovjekovo &ivljenje na ovoj (laneti zavrava fizikom smr"u: ja#uar dr&i seksualni or#an u kand&ama oznaavaju"i kraj ulno# &ivota. 'a dru#oj strani orao dr&i srce$ simbol ljubavi i due. *ovjek se uzdi&e u nebeski svijet. Ostale scene na ovom mozaiku prikazuju vjenu konfrontaciju izme)u dobra i zla koja proizvodi fenomene na emlji- dobri bo#ovi donose kiu i sunce- zli bo#ovi nose sue$ %urikane$ ratove$ smrt i destrukciju. (otreba da se balansiraju ove mo"ne sile se postavlja pred ovjeka. 4akvu su Maje odi#rale ulo#u u ovoj kosmikoj bici u &elji da posti#nu %armoniju na emlji. 'ije nam poznato. K pred ovim primjerom nemamo definitivan dokaz u prilo# barbarstva ili simbolizma.

2)

Primjer broj 3: U A%ic%en Ktzi se nalazi jedan od sveti% podzemni% izovra Q +cenote, sa slijede"im objanjenjem: +!koranja istra&ivanja 'ational /eo#rap%ic !ociet> rezultirala su pronala&enjem$ ispod mulja$ desetak kostura. D'4 i karbonskom analizom je utvr)eno da je rije o nekoliko djece$ par mladi% djevojaka i par skeletona stariji% ljudi., 'a osnovu ovo# istra&ivanja odma% je donesen zakljuak da su Maje imale procesiju &rtvovanja djece bo#ovima da bi imali kinu sezonu. Moje iskustvo s ovim svetim izvorima$ koji su bili #lavni izvor vode za Maje na poluotoku 3ukatan$ je slijede"e: Ovi izvori su koriteni kao pitka voda$ za navodnjavanje$ za svakodnevne aktivnosti$ za plivanje$ mo&da i za tajna sastajanja. 0ra#ovi &ivota u A%ic%en Ktzi su stari preko 7 888 #odina. 4olika je vjerovatno"a da se u tom jako du#om periodu nekoliko ljudi oklizne i udavi u dubokim vrelima. 'aime$ visina podzemno# vrela od povrine zemlje je po nekoliko desetina metara$ kao to je to pokazao sluaj vrela +cenote BEua Bzur, u neposrednoj blizini A%ic%en Ktze. 5VKDK DODB0B4: =oto#rafija H: Aenote BEua Bzul$ sveti izvor Maja$ A%ic%en Ktza$ 3ukatan$
Meksiko6

K ponovo se nalazimo u dilemi: da li prevladavaju razlozi za ili kontra rituala &rtvovanja. Od#ovor bi$ u ovom momentu$ bio u domenu spekulativno#.

(rimjer broj J: !auvani murali Maja su prava rijetkost. 'akon milenijumsko# prolaska vremena teko je na"i dobro sauvani likovni primjer koji bi #ovorio o &ivotu Maja. Do sada najbolje prezervirani mural se nalazi u meksikoj dr&avi A%iapas$ u rezervatu Lacandon indijanaca. @ije je o drevnom #radu Maja Conampaku. (ostoji scena na muralu koja najvjerovatnije prikazuje +zarobljenike Maja koje mue pobjednici iz Conampaka,. (roliva se krv i to je jedini primjer koje# sam naao da se zarobljenicima puta krv. 5VKDK DODB0B4: =oto#rafija J: Murali Maja iz Conampaka$
A%iapas$ Meksiko6

Me)utim$ deifrirani pikto#lifi imaju nerijetko epizodu s putanjem krvi iz prstiju. @edovno je rije o vladaru #rada Maja koji u #odinjim ciklusima +svojom plemenitom krvlju napaja zemlju kao znak oekivanja da dolazi plodna sezona.,
2/

'aravno$ Maje nisu bile perfektne i stoprocentno miroljubive 5vidi po#lavlje R.7.9. Lokalni konflikti6. Bli$ da li je rije o kontinuiranom ritualu slinom onom kakvim su Bzteke ratnike1krvopije opisivali konkvistadori. Kma li razlike izme)u civilizacija koje mue svoje zarobljenike 5ili ubijaju.6 i oni% koje doputaju da #odinje$ od izljeivi% bolesti te #ladi i siromatva koji lako mo#u biti iskorjenjeni$ umre na stotine miliona djece i ljudi. 5vie u po#lavlju R.7.9. 4onflikti6

9. 4@K0N@KMK AKVKLK BAKMN

Mo&emo li Maje ocjenjivati naom naukom i te%nolo#ijom. Mislimo li da su oni$ zbo# to#a to nema dokaza da su imali svemirske brodove$ kompjutere i teleskope$ intelektualno inferiorniji. (ristupimo li Majama sa superiorniji% pozicija nikada i% ne"emo s%vatiti i deifrirati. Kntencija ovo# rada je da utvrdi nove kriterije za definiciju civilizacija kako bi se adekvatno ocijenio civilizacijski nivo Maja. (okaza"e se da su nji%ova nauka$ intelektualna dosti#nu"a i mentalne sposobnosti bile$ u pojedinim se#mentima$ ispred nai%. 'a kamenim stelama u istonoj /uatemali Maje opisuju do#a)aje koji su se zbili prije J$9 i 1H milijardi #odina 5V6 5(o#lavlje R.H.H. @aunanje vremena6 'a %ondurakom %ramu @ozalila se nalaze uklesana vozila s Majama u kabini koja su stara #otovo dvije %iljade #odina 5.V6 !tepenice piramide 4ukulkan na 3ukatanu u Meksiku skrivaju iznena)uju"i zvuni zapis koji perfektno imitira frekvenciju svete ptice Wuetzal 5(o#lavlje R.H.R. (rimjeri akustino# in&injerin#a u svijetu Maja6 Criljantna astronomska znanja Maja su kulminirala u pra"enju kretanja !unevo# sistema u naoj /alaksiji i kompletiranju ciklusa od 7R.888 #odina koji nastupa u decembru 7817. #odineS Bstronomi apadne civilizacije su$ nakon strpljivo# stoljetno# istra&ivanja$ uspjeli da potvrde to %iljadu#odinje znanje Maja$ tek poetkom 1<<81i% #odina. 5(o#lavlje R.H.7. 'apredna astronomska znanja6

21

Oni su mo#li posti"i toliko puno imaju"i tako malo. 0e%nolo#ija im nije bila va&na niti su je koristili. aboravimo na teleskope i toak. (ostoje i dru#i naini da se kamen obradi i iz#radi piramida ili da se planete vide iz razliiti% kosmiki% u#lova. ?opi Kndijanci$ koji danas &ive u /rand Aan>onu u Brizoni$ imaju interesantnu le#endu (alat14Fapi. @ije je o Misterioznom Arvenom #radu na ju#u. 0amo je iz#ra)en #rad1%ram. Medina svr%a to# #rada je da se na njemu predstavi sistem znanja i informacija. @adnici su imali zapovijed da napuste #rad1%ram kada zavre s #radnjom. Mer$ taj #rad je trebao da ima funkciju kolosalne knji#e znanja za budu"e #eneracije. 5:6 Me)utim$ nove #eneracije su zaboravile drevnu komandu- u tom su #radu &ivjeli$ borili se$ osvajali iz nje#a i bivali osvajani. !ve dok jednom i ovaj #rad1%ram nije ostao naputen. Ova le#enda ?opija savreno pristaje ostavtini Maja. Oni su dizali velianstvene #radove1%ramove da bi i% indijanski seljaci i ratnici$ zaboravljaju"i im prvotnu svr%u$ pretvarali u centre svoji% prebivalita i reli#ijski% rituala.

9.1. Definicija civilizacije

Pta je to to skupinu ljudi ini cvilizacijom. O kojim je kriterijima rije koji "e napraviti definitivnu distinkciju izme)u$ recimo$ Nskimo skupine 5posmatraju"i i% poslednji% %iljadu #odina6 i dr&avne zajednice !jedinjeni% Bmeriki% Dr&ava 5u poslednja dva stolje"a6. 0radicionalna definicija civilizacije #ovori o drutvima koja imaju pove"anu poljoprivrednu proizvodnju$ urbanu populaciju$ #radnju monumenata$ pismo$ specijalizovana zanimanja$ kompleksnu reli#iju i socijalnu nejednakost. Butori 2K2 i 22 stolje"a kao kljune termine koriste razliite pristupe: 1 +proizvo)ako drutvo,$ +#radski &ivot,$ +pismo, i +instrumente ekspanzije, 5kao na primjer profesor Aarroll Wui#le> s u#ledno# /eor#etoFn !c%ool of =orei#n !ervice6. 57H6 1 +kolektivno ljudsko ponaanje, 5Bu#uste Aomte6$

2>

1 ekonomsku bazu or#anizacije drutva 54arl MarI6$ 1 darvinistike principe u ljudskom drutvu 5?erbert !pencer6. 51R6 1 +kompleksnu kulturu koja u sebi sadr&i %etero#ene ideje i ljude$ koji uvaju svoju prolost i sponzoriraju inovacije i vrijednosti,. 5196 U ovom kontkestu je interesantna i teza jedno# od autora koji definiciju civilizacije posmatra u kontekstu planetarni%$ du%ovni% i ener#etski% relacija: 1 +ovjeanstvo nije aritmetiki zbir civilizacije i anticivilizacije. Ono je nji%ov al#ebarski$ nedjeljiv proizvod: *ovjeanstvo X civilizacija I anticivilizacija. (ri tome je deset #lavni% drutveni% kriterija svjetlost1 tama$ &ivot1smrt$ mir1rat$ ljubav1mr&nja$ moral1nemoral$ znanje1 neznanje$ rad1nerad$ red1%aos$ zakon1bezakonje$ demokratija1 diktatura., 5:H6 1 'ovije definicije civilizaciju definiu kao +napredno stanje drutva koje posjeduje %istorijsko i kulturno jedinstvo, 5::6 4ako "e se pokazati$ ovi kriteriji i definicije ne"e biti dovoljan okvir za ovu analizu te "e nam trebati modificiran i dopunjen set kriterija. (oslu&imo se pojednostavljenom verzijom koncepta civilizacije kako bi u #lobalu predstavili civilizacijski niz u protekli% osam %iljada #odina. Osloni"emo se na rad Aarroll Wui#le>a 5+0%e Nvolution of Aivilizations,6 koji ljudske kolektive svrstava u: 1 zajednice 1 #rupe 1 drutva (ri tome su +zajednice, ljudi koji se na)u na istom prostoru i mjestu$ ali bez me)usobni% relacija. +/rupe, mo#u da identificiraju svoje lanove$ ali ve"ina aktivnosti se provodi van #rupe. K$ na koncu$ +drutva, se sastoje od lanova koji #lavninu relacija ustanovljava s ostalim lanovima drutva. 'adalje$ Wui#le> dijeli drutva na: 1 (arazitska drutva 5!ijuks plemena$ Nskimo$ itd.6 1 (roizvo)aka drutva

28

1 (lemena 1 Aivilizacije Manje od dvadesetak civilizacija se formiralo u poslednji% ;.888 #odina. Ovaj autor i% navodi slijede"im redom: 'aziv civilizacije Mesopotamija N#ipat !tara Kndija 4reta !tara 4ina ?ititi 4anaan 4lasina Mezoamerika Bndska ?indu Kslamska 4ineska Mapanska Ortodoksna apadna Datum R.8881H88 p.n.e. 9.9881H88 p.n.e. H.98811.988 p.n.e. H.88811.188 p.n.e. 1.<8811.888 p.n.e. 1.<8811.888 p.n.e. 7.7881188 p.n.e. 1.1881988 a.d. 1.888 p.n.e.11.998 a.d. 1.988 p.n.e. Q 1.R88 a.d. 1.988 p.n.e. Q 1.<88 a.d. R88 a.d. Q 1.<J8 a.d. J88 a.d. Q 1.<H8 a.d. 188 p.n.e. Q 1.<98 a.d. R88 a.d. 1 988 a.d. 1 4ulminacija (erzija N#ipat ?arapa Minoan ?an ?ititi (uni @im Bzteci Knke Mo#ul Otoman Manu 0oku#ava !ovjetski !avez . Osvajai /rki /rki Brijevski Dorijski ?uni =ri#ijanci @imljani /ermani Nvropljani Nvropljani Nvropljani Nvropljani Nvropljani Nvropljani . .

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY 0abela 1: Dosadanje civilizacije prema amerikom autoru Aarroll Wui#le>u 57H6

29

(rije samo etiri decenije ova tabela je bila #otovo neprikosnovena u promiljanju %istorije civilizacija. @azvojem novi% ideja$ dinamino# i revizionistiko# pristupa %istoriji$ mo&emo dovesti u pitanje #otovo svaki atribut ovi% civilizacija. 0ako$ na primjer$ umjesto Mesopotamije$ svakako treba distancirati pojavu prve civilizacije novije svjetske %istorije Q !umera. 4ompleksnost i razvijenost to# drutva joj osi#urava zasebno mjesto u nekoj novoj$ izmjenjenoj tabeli. 'aravno$ prije !umera nalazimo materijalne ostatke dru#i% bliskoistoni% drutava 5Meric%o kao centar ije su ruevine odre)ene karbonskom metodom sa staro"u od <.888 #odina$ /obekli 0epe u 0urskoj s 1H.888 #odina starosti prema radiokarbonskoj metodi$ itd.6. bo# svo# znaaja i razliitosti$ +4lasine civilizacije, bi morale biti rastavljene na antiku /rku i @im. U ovom momentu nisu predmet nae# interesovanja materijalni dokazi o postojanju pacifiki% i atlantski% civilizacija od prije 17.888 #odina. 5796 0ako)er$ ni kompleks +Bndske civilizacije, s vremenskim poetkom od 1.988 #odina prije nove ere daleko zaostaje za novim otkri"ima koji vrlo napredne$ ali jako razliite civilizacije na ovim prostorima$ alje %iljade #odina daleko unatra#. 57R6 !amo nekoliko decenija je bilo dovoljno da demantuje ovo# ameriko# autora i u po#ledu zavretka pojedini% civilizacija. !ada je ve" oito da indijska$ kineska i islamska civilizacija &ivot nastavljaju i nakon polovine 22 stolje"a uprkos pro#noziranom kraju. Mapanska se utopljava u apadnu civilizaciju$ kao i ortodoksna i to je vode"i trend 22K stolje"a. 4ao vr%unac apadne civilizacije 5nakon (ortu#ala$ Ppanjolske$ =rancuske$ Velike Critanije6 su se nametnule !BD.

Me)utim$ ono to revizionistiki pristup %istoriji donosi u po#ledu mezoamerike civilizacije odnosi se i na period i na kulminaciju civilizacije na ovim prostorima. Ozbiljnom analitiaru je jasno da Bzteci nisu bili civilizacijski vr%unac na teritoriju !rednje Bmerike$ mada su$ %ronoloki #ledano$ doli poslednji. 57:6 Bzteci zaostaju u du%ovnim$ socijalnim$ ar%itektonskim i astronomskim aspektima &ivota za svojim pret%odnicima Majama te +privremeno ustanovljenim kate#orijama, drutava apoteka$ Olmeka$ 0olteka i tzv. 0eoti%uacana. 5'azivam i% +privremenim kate#orijama,$ jer oficijelna nauka ne zna niti pravo ime niti starost kultura ije su artifakte pronalazili na srednjoamerikim prostorima6. 0ako)er$ niti datum od 1.988 #odina p.n.e. ne od#ovara novijim ar%eolokim nalazima koji civilizacijski &ivot na ovom prostoru smjetaju nekoliko %iljada #odina unatra#. 'aravno$ ironija je da profesor Aarroll Wui#le> kompleksno drutvo Maja pojedinano ak i ne pominje u kompleksu svjetski% civilizacija. Me)utim$ i pored svi% manjkavosti$ ova tabela nam daje poetni okvir za raspravu o definiciji civilizacije.

9.7. Mjera civilizacije

Pta je mjera civilizacije. 4oje "emo kriterijume primjenjivati u ovom radu za utvr)ivanje nivoa civilizacije. 4ako smo vidjeli$ dosada su se autori bavili odre)ivanjem #ranice koja odvaja plemenski od civilizacijsko# nivoa. Bli$ za potrebe ove disertacije moramo razraditi instrumentarij koji "e jasno odvojiti i razlikovati nivo pojedini% civilizacija. Mada se i drevna 4reta i moderni apad svrstavaju u kate#oriju civilizacija$ jedna od nji% se mo&e nazvati superiornijom. Ono to smatram kljunim i odre)uju"im za nivo civilizacije su: - dosti#nuti nivo znanja 1 nain &ivota

9.7.1. Dosti#nuti nivo znanja

nanje$ kao kosmika kate#orija$ je nedjeljivo. 'astanak &ivota u kosmosu$ planeta$ +&ive, i +ne&ive, materije$ transformacije materije u ener#iju i obrnuto$ redoslijed kosmiki% do#a)anja$ itd. ima svoje zakonitosti i %istorijat. Mlade civilizacije kao to su skoranje emaljske civilizacije 5osobito 4lasine i apadna6$ u poslednji% ;.888 #odina su razvile instrumente za dolazak do parcijalni% znanja. K ta parcijalna znanja su nazvali +naukama,: fizika$ %emija$ #eolo#ija$ astronomija$ matematika$ kvantna me%anika itd. 'oviji trend je da se nji%ovim objedinjavanjem pokuava do"i do cjeline. Masno je da je jo uvijek du#aak put pred apadnom civilizacijom 22K stolje"a da do)e do kljuni% od#ovora i sklopi mozaik nazvan + nanje,. *ini mi se da su pokuaji koji se naslanjaju na Bjntajnove teorije relativiteta 5osobito na !pecijalnu teoriju relativiteta6$ 0eoriju super#ravitacije i !uperstrin# teoriju da se do)e do +0eorije sve#a,$ ispravan put.

'aravno$ ovo se odnosi na pokuaje materijalistike nauke koja objedinjava dosti#nu"a kvantne me%anike i superstrin# teorije$ da do)e do zajedniko# nazivnika koji "e dati objanjenja za sve prirodne sile. (ri tome mislim na sve oblike ener#ije. Vjerovatno se izme)u desete i dvanaeste dimenzije krije taj zajedniki nazivnik. Kz to# zamiljeno# nazivnika bit "e mo#u"e objasniti sve pojave u prirodi: na nivou ener#ije i materije. K tada se mo&e re"i da jedno drutvo ima respektabilan nivo + nanja,. (rimjera radi$ profesor Mic%io 4aku$ suotkriva super strin# teorije 50%eoretical (%>sics$ Ait> Universit> of 'eF 3ork6 ima za cilj da kompletira Bjntajnovu +0eoriju sve#a, koja "e ujediniti sve fundamentalne sile Univerzuma. U svojoj knjizi +?>perspace: B !cientific Od>sse> t%rou#% (arallel Universes, 5:96 dr. 4aku dokazuje +postojanje vii% dimenzija koji su centralni klju za otkljuavanje tajni Univerzuma., *ak je i Lenjin$ Vladimir Klji$ polemizirao o postojanju vie dimenzija,$ 5:96 ali je u praksi morao zbaciti cara koji se nalazio u tre"oj dimenziji. (icasso je s kubizmom odbacio trodimenzionalni svijet i zakoraio u etvrtu dimenziju. (rve etiri dimenzije na prvi po#led nemaju nita zajedniko: #ravitacija 5dr&i nas na povrini (lanete6$ elektro1ma#entizam 5struja6$ jaka nuklearna sila 5!unce6$ i slaba nuklearna sila 5radioaktivno zraenje6. !vako novo otkri"e nove dimenzije$ me)utim$ otvara pitanje #dje je zajedniki nazivnik. 5:96 'e postoji samo jedan put do + nanja,. Kz nae zemaljske perspektive vjerujem da postoje barem dva: nauni$ koji smo upravo pomenuli i du%ovni$ o kojemu ne"emo #ovoriti u ovoj disertaciji$ jer #a ne mo&emo podvr#nuti postoje"im e#zaktnim naunim metodama. Kntri#antno je da "e primjeri vr%unski% znanja dva zemaljska svijeta 5nauni i du%ovni6$ jedan olien u teorijskom fiziaru$ a dru#i u amanu neke od spiritualni% civilizacija$ do"i do isti% zakljuaka o ener#etskim silama koje vladaju kosmosom. 57;6 B odatle se izvode sva pojedinana znanja$ ukljuivo i ono kojima mi stremimo da ovladamo na naoj si"unoj (laneti.

(rema tome$ dosti#nuti nivo znanja jeste kate#orija koja je odre)uju"a za jednu civilizaciju. Ono drutvo koje$ kao cjelina$ poznaje #lobalne kosmike zakonitosti$ ima razvijen koncept prolosti i budu"nosti$ objanjava kako nastaje &ivotni proces i transformira seS oi#ledno se mo&e nazvati razvijenom civilizacijom. Va&i i obrnuto. Drutvo koje je i#norantno prema pojavama na nebu$ koje ne vidi dalje od #omilanja materijalni% dobara ili koje se do#matski zatvara u svoje okvire$ oi#ledno stoji nisko na civilizacijskoj razini.

9.7.7. 'ain &ivota

Ovaj se#ment lo#ino izvodim iz pret%odno#. 'ije dovoljno samo +posjedovati znanje, da bi jednu civilizaciju nazvali razvijenom ili superiornijom u odnosu na dru#u. Pto se vie razumijevaju prirodni procesi i dobija slika o kosmikoj cjelini$ tako se oekuje da ovo znanje ima bla#otvoran utjecaj na jednu civilizaciju. (rimjera radi$ u momentu kada ve"ina pripadnika jedne civilizacije pone &ivjeti op"epri%va"enu injenicu o me)uzavisnosti svi% &ivi% bi"a$ lo#ino bi bilo oekivati da "e pokazivati razumijevanje za sav biljni i &ivotinjski svijet na (laneti. (restat "e postojati +piramidalna %ijerar%ija, &ivota koju je ovjek nametnuo i promovira je kao +najinteli#entnije, i +najjae, bi"e na (laneti. nanje bi trebalo donijeti mudrost ljudskoj civilizaciji- mudrost treba direktno da transformira na nain &ivota u kome prestaje ponaanje dominacije i kontrole nad dru#ima i zapoinje proces respekta prema svim dru#im &ivim bi"ima. K to bez obzira da li su ta bi"a u lancu flore i faune ili je rije o pripadnicima dru#i% ljudski% zajednica$ odnosno$ dru#i% civilizacija. Pto jedna civilizacija vie saznaje o strukturi$ recimo$ nae matine (lanete$ to "e civilizacijsko potovanje prema vlastitoj (laneti rasti. Umjesto aro#antni% pripadnika koji neumitno zlorabe neobnovljive resurse (lanete$ civilizacija "e te&iti da &ivi u %armoniji s (lanetom i svim prirodnim procesima. Pto se fond znanja o !uncu iri vie se ne"e #ovoriti samo o fizikim karakteristikama kao to su temperatura$ pritisak$ suneve pje#e ili suneva oluja. !%vatit "e se ener#etska sutina ti% procesa$ nji%ova zakonitost u pojavljivanju i utjecaj na emlju i pripadnike pojedini% civilizacija. Pto se jedna civilizacija vie pribli&ava realizaciji o svojim lanovima kao ener#etskim bi"ima koja zrae 5prete&no6 pozitivnom ili ne#ativnom ener#ijom$ s%vatat "e da je osnovni process komunikacije onaj koji je obilje&en respektom i ljubavlju.

Nksperimentalno je dokazano 57<6 da su +ne#ativno, obojene emocije$ kao to su stra%$ ljubomora$ zavist$ manipulacija dru#ima$ itd.$ du#e i spore valne du&ine. Ovakvi valovi aktiviraju manji dio nai% amino acida 5+mikroantena, koje komuniciraju s D'46. ! dru#e strane$ emocija ljubavi je osnova za sve pozitivne emocije. Ona stvara brze i kratke valne du&ine koje ukljuuju u akciju mno#o ve"i procenat D'4 antena. 57<6 'a taj nain$ ovjekovi potencijali se proiruju$ barijere padaju$ ljudsko tijelo se$ preko svo# #enetsko# koda 5D'46$ otvara prirodi. +'ain &ivota,$ kao produ&ena ruka +znanja,$ zbo# to#a odre)uje civilizacijski nivo. 0ime ujedno od#ovara na pitanje &ivi li ta civilizacija u %armoniji s prirodom i omo#u"ava li svojim lanovima ne1limitirani razvoj. 'a ovaj nain smo ustanovili novu definiciju i sadr&aj za civilizacijski nivo: Mjera civilizacije je dosti#nuti nivo znanja i nain &ivota.

R. NLNMN'0K AKVKLK BAKMN MBMB Ovo po#lavlje nosi nepretenciozan naslov +Nlementi civilizacije Maja, iz oi#ledno# razlo#a: rije je o nestaloj civilizaciji i sto#a nije mo#u"e dati kompletan civilizacijski pre#led. Ovaj limit s kojim se susre"emo$ dopunjava se s jo dvije injenice: prvo$ pismoU%ijero#lifi Maja ve"im dijelom nisu deifrovani 5preko ;8Z6 tako da ne mo&emo koristiti informacije koje su nam teoretski dostupne$ ali neobjanjive- i dru#o$ u svom e#zaktnom naunom pristupu ne"emo koristiti bo#ato vrelo du%ovni% informacija koje posjeduju dananji amani i +uvari znanja, Maja te le#ende i predanja iz ovi% krajeva. 'o$ i pored to#a$ pred nama je obilje informacija koje "emo analitiki obraditi i na taj nain djelomino prevazi"i ovaj %endikep.

R.1. (olazne pretpostavke

Ova disertacija ima zada"u da doka&e da je drutvo Maja bilo na civilizacijskom nivou$ a onda da uporedi dva drutva od koji% jedno vie ne e#zistira$ a dru#o je aktivno. (ri tome "emo po"i od pretpostavke da su obje civilizacije auto%tone po svome nastanku i razvoju. apadna civilizacija ima korijene u klasinim civilizacijama @ima i /rke te neto ranije# !umera i Cabilona. Me)utim$ !rednji i 'ovi vijek "emo posmatrati kao rezultat samostalno# razvoja$ svoju pa&nju usredsre)uju"i prete&no na posljednji period od 2VKK do poetka 22K stolje"a. a civilizaciju Maja "emo kao polaznu injenicu uzeti pretpostavku da oni nisu imali uzora u svom nastanku te da nije bilo razvijenije civilizacije koja je utjecala na nji%ova osnovna civilizacijska dosti#nu"a. (ri tome$ za potrebe ove disertacije$ iskljuujemo mo#u"nost da je superiornija civilizacija 5zemaljska ili vanzemaljska6 uobliila znanja Maja. (rema tome$ polazni aksiom je da su i Maje i apadna civilizacija iskljuivi autori svi% svoji% #ra)evinski%$ astronomski%$ komunikacijski% i dru#i% civilizacijski% dosti#nu"a.

>

R.7. 0eritorijalni i vremenski okvir

(od

apadnom civilizacijom u teritorijalnom smislu podrazumijevamo zemlje tzv. +(rvo# svijeta,: zapadnoevropske$ sjeveroamerike 5!BD$ 4anada6 i neke pacifike 5Bustralija$ 'ovi eland i Mapan6. (osmatrani period je od VK stolje"a do poetka 22K stolje"a 5%iljadu i po #odina6.

(od teritorijem civilizacije Maja podrazumijevamo re#ion dananje# Meksika$ 5dr&ave A%iapas$ 0abasco$ 3ucatan$ Wuintana @oo6$ Celizea$ ?ondurasa$ /uatemale i !alvadora. !vijet Maja je izlazio na tri vodene povrine: Meksiki zaljev na sjeveru$ 4aribe 5Btlantski ocean6 na istoku i 0i%i ocean na zapadu. Vremenski period od pojavljivanja Maja se&e u poetak KKK milenijuma prije nove ere i traje do 2 stolje"a nove ere. (ri tome je ve"ina ar%eoloki% informacija koncentrirana na period od zadnji% %iljadu i po #odina civilizacije. 'a ovom mjestu se$ nakratko$ moramo osvrnuti na vladaju"u do#mu u po#ledu %istorijske %ronolo#ije pojavljivanja kultura na podruju !rednje Bmerike. Ve"ina izvora kao +majku svi% kultura, u ovom re#ionu smatra +indijansku kulturu Olmeka,. 'jeno pojavljivanje smjeta oko 1888. #odine prije nove ere. Oni su$ navodno$ pret%odili kulturama apoteka$ 0olteka i stanovnika 0eoti%uakana prije otprilike 7.88817.788 #odina. 'ekoliko stolje"a prije poetka nove ere smjeta se i vremenski okvir za pojavljivanje Maja. 5186$ 5176$ 51H6$ 51R6$ 5776$ 5H86$ 5H16$ 5H76$ 5HH6$ 5HJ6$ 5HR6$ 5H:6

Klustracija 1: Mapa svijeta Maja smjeteno# na teritoriji dananji% pet centralnoameriki% dr&ava: Meksika$ Celizea$ ?ondurasa$ /uatemale i !alvadora @ezultati noviji% ar%eoloki% istra&ivanja su ovu %ronolo#iju potpuno izmijenili. U #radu Maja Auello$ u sjevernom Celizeu$ prona)eni su drveni ostaci posuda i podvr#nuti su radiokarbonskoj metodi u#ljika A11J. Ustanovljeno je da su predmeti stari oko J.:88 #odina. 5H96 Br%eolo# 'orman ?ammond$ koji je otkrio pomenute predmete$ pie: +Medna sezona rada u Auellu je pomjerila %istoriju Maja za %iljadu #odina. Aivilizacija Olmeka je brisana kao izvor za kulturu Maja. Otvorena je mo#u"nost da su Maje zapravo odi#rale ulo#u u pojavi Olmeka., 5H96 (remda su istra&ivanja s poetka 22K stolje"a pomjerila %istorijsku pojavu Olmeka neto dublje$ u doba od 7.888 #odine prije nove ere 5796$ 5to je %iljadu #odina vie ne#o to se mislilo samo prije dvije decenije6$ to jo uvijek nije dovoljno da u#rozi primat pojavi Maja kao najstarije kulture ovo# re#iona.

R.H. Nlementi razvijene ne1te%noloke civilizacije Maja

R.H.1. Br%itektura Maja: kreativnost$ raznolikost$ ori#inalnost (rimjeri ori#inalne i kreativne ar%itekture Maja su vidljivi u razliitim tipovima konstrukcija$ kao na primjer ceremonijalnim platformama$ %ramovima$ palaama$ tornjevima$ piramidama$ i#ralitima itd.

R.H.1.1. Aeremonijalne platforme

)0

A%ic%en MeIico

Ktza$ UImal$ MeIico

)1

Klustracija 7: Aeremonijalne platforme Maja na primjeru #radova A%ic%en Ktza i UImal 5986 Aeremonijalne platforme su relativno kratke$ do etiri metra du&ine. 'a stranama su uklesane fi#ure u kamenu. Oi#ledna je nji%ova funkcija za javna okupljanja$ jer su imale oltare na #ornjem dijelu$ postolja za #orenje mirisni% incensi te postolja za zastave. R.H.1.7. ?ramovi

)2

(alenEue$ MeIico

0anka%$ MeIico

0ulum$ MeIico

A%ic%en Ktza$ MeIico

))

Klustracija H: @azliita dizajnerska rjeenja %ramova Maja na primjeru #radova (alenEue$ 0anka%$ 0ulum i A%ic%en Ktza 4omunikacija s viim$ superiornijim bi"ima 5+Co#ovima,6 je izvo)ena u %ramovima. ?ramovi su obino smjeteni na vr%ovima piramida i bo#ati su s dekorativnim detaljima. Kmali su unutranje prostorije i mjesto za oltar. U nekim sluajevima %ramovi imaju murale i panele uklesane u kamenu. Dio %ramova je bio #ra)en od drveta 5u#lavnom su ti %ramovi iz#ubljeni u vremenu6$ a dio u kamenu i oni su dobrim dijelom sauvani. R.H.1.7.1. (rimjer Aopana 'a ju#oistonom kraju civilizacije Maja$ u dananjem ?ondurasu$ nalaze se ostaci drevno# #rada Aopana. Aopan je promovisan u zati"eno naslje)e svjetsko# znaaja od strane U'N!AO1a 1<;8. #odine. On se ujedno smatra za najbolje prostudiran #rad Maja u posljednji% 198 #odina. Ovaj velianstveni ar%eoloki park je bio #lavni izvor informacija za drevnu civilizaciju Maja. Bmeriki advokat Mo%n Llo>d !tep%ens i en#leski umjetnik =rederick Aat%erFood su u svojoj knjizi +Kncidents of 0ravel in Aentral Bmerica$ A%iapas and 3ucatan, opisivali svoju posjetu ovom re#ionu 1;H<11;J8: 5H96 +'emo#u"e je opisati interes s kojim smo pristupili istra&ivanju ovi% ruevina. emlja je bila potpuno nova- bez vodia i turistiki% knji#a- sve je tako nevino. 'ismo mo#li vidjeti deset jardi ispred sebe$ niti smo znali ta nas oekuje slijede"e. Mednom smo sjekli #ranje i lijane za koje se ispostavilo da prekrivaju lice kameno# monumenta. 'aslonio sam se na skupturu dok su je istili- kada je Kndijanac sa maetom tupo udarao po kamenu$ maknuo sam #a i #olim rukama oistio zemlju. Ljepota skulptura$ mirno"a d&un#le$ uznemirivana samo kricima majmuna i papi#a$ izlovanost #rada i misterija koja se nadvila nad njim$ stvarala je interes ve"i od bilo koji% ruina koje sam dotada vidio., Nditor Mosep% /ardner predstavlja Aopan u svojim +Misterijama drevni% Bmerika, 5M>steries of t%e Bncient Bmericas,$ 1<;R.6: 5716 +Aopan je jedan od najve"i%$ najstariji% i najljepi% centara Maja. Kz#ra)en je na manjoj$ %umanijoj #ra)evinskoj skali ne#o dru#i$ kolosalniji centri. Bstronomi Aopana su bili posebno vjeti: oni su vjerovatno bili autori ekstremno precizni% tabela eklipsa i du&ine tropske #odine.,

)/

U %istorijskom atlasu +(roli% svijetova, 5Aollins$ (ast Dorlds$ Btlas of Brc%eolo#>$ 788H.6 autori vremenski lociraju Aopan: 5H:6 +Od esto# do osmo# stolje"a$ tokom kasno# klasino# perioda Maja$ dolazi do a#resivne ekspanzije. /rad 0ikal je ponovno iz#ra)en i znaajni %ramovi$ palae$ tr#ovi i i#ralita su podi#nuti u #radovima (alenke$ (iedras 'e#ras$ Aopan$ Wuiri#ua$ 'aranjo i Aoba., MacEuetta ?aFkes u svom Btlasu drevne ar%eolo#ije 5+MacEuetta ?aFkes$ Btlas of Bncient Brc%eolo#>,$ 1<:J.6 istie: 5186 +Aopan je jedan od najljepi% sredita Maja$ uven po svojim skulpturama i %ijero#lifima. Objekti su iz#ra)eni tokom 4lasino# perioda. (oslednja stela u Aopanu nosi datum #odinu ;88. nakon e#a je #rad naputen. Mez#ro #rada se sastoji od Bkropolisa u kome su i#ralita$ terase i %ramovi. ?ram broj 7R je poznat po svoji% 7.988 individualni% #lifa koji jo nisu deifrirani. 'eki od nji% su po#reno vra"eni na mjesta 1<H81i% #odina prilikom rekonstrukcije. !jeverno od %ijero#lifski% stepenica je i#ralite sa uklesanim #lavama papi#a u #ornjim dijelovima i#ralita. Kspod ovo# se nalazi ranije i#ralite$ a ispod nje#a jo jedno$ jo starije. 'a #lavnom tr#u su skulpture oltara i stele$ ve"ina iz VKK K VKKK stolje"a. =ini kvalitet i reljefnost$ sklonost ka detaljima su karakteristike umjetnosti Aopana.,

=oto#rafija1 : ?ram broj 7R sa 7 988 nedeifrirani% #lifa$ Aopan$ ?onduras Monat%an 'orton Leonard u svojoj +Drevnoj Bmerici, 5Monat%an 'orton Leonard$ Bncient Bmerica$ 1<R:.6 opisuje Aopan: 5HR6

)1

+Aopan je$ smjeten u visoravnima ?ondurasa$ bio dobro ure)eni centar intelektualno# &ivota$ posve"en umjetnosti$ nauci i svetim i#rama. *ak i u intelektualno orijentiranoj civilizaciji Maja$ #rad Aopan se isticao kao kulturni centar. !imboli uklesani u kamenu ukazuju da su se ovdje odr&avale konferencije o matematici i kalendarima. Ovo nalazite obiluje izvanredno isklesanim statuama sa kompleksnim astronomskim zapa&anjima i %ijero#lifima za koje ar%eolozi vjeruju da #ovore o %istoriji #rada. !tanovnici Aopana nisu bili samo astronomi i kipari. 'a poploanom i#ralitu o#ledali su se u i#ri sa loptom popularnom u doba Maja irom Aentralne Bmerike. Me)utim$ mno#e i#re su bile reli#ijske prirode$ a svetenici su pro#nozirali budu"nost iz rezultata utakmica., Crani par 'atasc%a 'orton i Mark D%atmore u svojoj knjizi +Aentralna Bmerika, 5Aado#an /uides$ Aentral Bmerica$ 1<<H.6 istiu slijede"e detalje: 51;6 +4ada su Ppanjolci sti#li$ #rad je bio naputen skoro %iljadu #odina. Mjerilo Aopanovo# politiko# znaenja je i postojanje posebno# #lifa za #rad jo od 9RJ. #odine. Vie od 788 #odina Aopan je imao %e#emoniju u ovom re#ionu dok se :H:. #odine lider Wuiri#ue$ Aauac !k>$ nije pobunio. (latforme %ramova u Aopanu nisu impresivne kao u 0ikalu$ ali zato oduevljava umjetnost koja i% ukraava. ?ijero#lifske stepenice su jedinstvene u svijetu Maja- od 7.988 #lifa ve"ina nije deifrovana do danas. !jeverno od stepenica je i#ralite$ najperfektnije ouvano ove vrste. Utakmice su bile bespotedne$ rivali su i#rali za &ivot. 0eka #umena lopta nije smjela biti udarana sa rukama$ no#ama ili #lavom$ ve" ostalim dijelovima tijela. 'i&e i#ralita je niz stela tako detaljno obra)eni% da se prepoznaju detalji vladara Maja. 4ada i% je vidio britanski diplomata Mo%n Llo>d !tep%ens 1;H<. bio je toliko impresioniran da je kupio itav ar%eoloki park za 98 dolara. 'esumnjivo da je &elio sve poslati brodom u Nn#lesku$ ali na sre"u nije., U neposrednoj blizini ar%eoloko# parka Aopan$ nalazi se selo Aopan @uinas. Lokalni umjetnik /uerra @amonom je bio na elu tima od 78 lokalni% kleasara i zidara koji su napravili repliku %rama @osalila koji je prona)en ispod jedne od piramida.

)>

(rema @amonovim rijeima$ ar%eolozi su 1<;<. otkrili %ram i napravili crte&e. 'a osnovu ti% crte&a$ umjetnici Marcelino Valdez i Macinto Bbre#o @amirez su napravili #linenu kopiju %rama u sekcijama. !vaka sekcija je nainjena u omjeru 1:1. Umjesto kamena 5kao na ori#inalnom objektu6 koritena je #lina sa drvenom pozadinom. 'a osnovu nji% je zatim izliven kalup koji je slu&io da se napravi %ram od cementa i oboji u ori#inalne boje. (rojekat je trajao pune tri #odine 51<<H11<<R6 i danas predstavlja centralni objekat u novootvorenom muzeju u Aopanu. !tudija upotrebljeni% boja na ori#inalnom %ramu otkriva da su zidovi @osalile nekoliko puta obnavljani i da su se boje podlozi mijenjale od jarke &ute$ preko zelene i crvene. (oslednji sloj je crvene boje to je u &ivotu Maja bilo simbolom &ivota 5+krv,6$ istoka 5strana svijeta6 i izlaze"e# sunca. 5 H;6 Br%eolo# dr Dilliam =as% je$ u saradnji sa %ondurakim Knsitutom za antropolo#iju i %istoriju pokrenuo projekt Aopan Brc%eolo#ical Bcropolis (roject 5(BBA6 1<;R. #odine. Kstra&ivanja su se svodila na prokopavanje tunela ispod piramide poznate kao !truktura 7R i uveni% ?ijero#lifski% stepenica. 0ri #odine kasnije$ 1<;<. =as% je tra&io od %ondurasko# ar%eolo#a @icarda =asEuelle da kopa ispod !trukture 1R.

=oto#rafija 1: +!truktura broj 1R,$ oficijelni naziv za piramidu koja skriva %ram @osalilu$ Aopan$ ?onduras =asEuelle je pronaao ?ram u perfektnom stanju ispod piramide. Visina je iznosila 1J metara$ a strane 1< I 1< metara. (rema tekstu koji prati repliku %rama tvrdi se da je +ova #ra)evina bila posve"ena desetom vladaru Aopana iz 9:1. #odine. ?ram je bio simbolom planine$ mjesta kreacije$ izvora &ivota. Co# !unce je kljuni i#ra u mitu o kreaciji. On se velianstveno uzdi&e iznad ulazni% vrata i iri se itavom z#radomS,

)8

=oto#rafija 7: ?ram @osalila u perfektnom stanju ispod piramide$ Aopan$ ?onduras S ?ramovi su obino bili unitavani da bi slijede"i vladari podizali nove %ramove na nji%ovim ruevinama. @osalila je bila toliko sveta da je ostala nedirnuta. Kspod @osalile su ar%eolozi pronali jo starije struktureS, 0ekst uz @osalilu: +Aentralni dio Muzeja je replika %rama u prirodnoj veliini kojem ar%eolozi daju nadimak @osalila. Moderni umjetnici su napravili vrlo vjernu kopiju ukrasni% reljefa i fasada. Ono to intri#ira su prikaz dva vozila sa lijeve i desne strane simbola !unca 5odnosno !unevo# sistema6. U kabini vozila se nalazi lik Maja kao to se to vidi i na slijede"oj foto#rafiji.

=oto#rafija H: Lik Maja u kabini vozila$ %ram @osalila$ Aopan$ ?onduras Ova verzija %rama potjee iz V stolje"a. Vozila se nalaze izme)u simbola !unevo# sistema i$ iznad nje#a$ simbola /alaktiko# jez#ra$ odnosno sredita /alaksije Mlijeni put.

)9

Butorice Carbara =is% 5?arvard Universit>6 koja ve" H8 #odina rukovodi projektima restauracije Aopansko# ar%eoloko# parka tvrdi: +Aentralna tema @osalile je da poka&e bo&ansko porijeklo vladara sa suncem kao svojim pretkom. ?ram za sebe predstavlja svetu planinu$ dom predaka. !unce iri svoja +zmijolika, krila postaju"i strano bi"e koje upravlja dnevnim &ivotom Maja., 5H;6 ?opi Kndijanci u svojoj le#endi o Sipapu #ovore o tunelu 5+prolazu,6 koji vodi u razliite svijetove. !ipapu je ona &ivotna nit 5informacija6 koja spaja #alaktiko jez#ro$ zvjezdane sisteme$ razliite planete$ ali i razliite svjetove.

R.H.1.H. (alae

/0

UaIactun$ /uatemala

4aba%$ MeIico

/1

/2

. UImal$ MeIico

Klustracija J: (alae Maja na primjeru #radova UaIactun$ 4aba% i UImal (alae Maja su #ra)ene individualno ili u #rupama. !ituirane su na platformama$ unutar ceremonijalni% centara. idovi su ravni i #latki i vrlo esto ukraeni ornamentima ili uklesanim fi#urama i pikto#lifima. 'iz unutranji% prostorija je vjerovatno slu&io kao prebivalite vladaju"oj klasi.

R.H.1.J. 0ornjevi

/)

2labpak$ MeIico

'ocuc%ic%$ MeIico

//

/1

. . .

(alenEue$ MeIico

(uerto @ico$ MeIico

A%anc%en$ MeIico

/>

Klustracija 9: 0ornjevi Maja na primjeru #radova 2labpak$ 'ocuc%ic%$ (alenEue$ (uerto @ico i A%anc%en 0ornjevi kao kameni monumenti Maja su u#lavnom #ra)eni na zapadnom dijelu 3ukatana$ u dananjoj meksikoj dr&avi Aampec%e. Dosada su potvr)ene nji%ove astronomske i kalendarske funkcije i korelacija sa ciklusima !unca i Venere.

R.H.1.9. (iramide

/8

Aoba$ MeIico

/9

10

Nl Mirador$ /uatemala

UImal$ MeIico

11

Klustracija R: (iramide Maja na primjeru #radova Aoba$ Nl Mirador i UImal Kmpresivne piramidalne strukture Maja su nastajale kao rezultat nado#radnje na starije objekte. Ova nado#radnja se izvodila u tano odre)enim vremenskim intervalima. 'a taj nain bi se nova piramida jednostavno iz#radila na vr%u ranije #ra)evine to bi raniju piramidu ostavilo nedirnutu.

R.H.1.9.1. 0ikal 5/uatemala6

0ikal u prijevodu znai +/rad #lasova,. U'N!AO je 1<:<. pro#lasio 0ikal +Monumentom svjetske batine,. ! pravom se smatra jednim od najva&niji% kulturni% i prirodni% rezervata u svijetu. 0ikal je$ prema procjenama$ iz#ra)en oko ;88. #odine prije nove ere da bi bio neprekidno naseljen u naredni% 1.:88 #odina. /randioznost #rada otkriva da je Majama 0ikal bio neobino va&an kao +reli#iozni$ nauni i politiki centar, 5196. 'a stotinjak kvadratni% kilometara prona)eno je J.888 #ra)evinski% struktura: od %ramova i piramida do tr#ova$ administrativni% z#rada i skladita. !tanovnitvo 0ikala je brojalo do 98.888 ljudi tokom +klasino# perioda,. (retpostavlja se da su tada 5prije %iljadu i po #odina6 Maje ukupno brojale oko H miliona ljudi i ako je neki #rad i bio +#lavnim #radom, to je onda bio ovaj. U %istorijskim knji#ama se nalazi podatak da je 0ikal od peto# stolje"a bio izlo&en utjecaju meksiko# 0eoti%uacana- nji%ovi ratnici se pojavljuju zajedno sa liderima Maja na stelama$ a tri manje piramide su iz#ra)ene u stilu 0eoti%uacana. Kskopavanja na dubini od 18 metara otkrivaju %istoriju 0ikala iz doba prije 788 #odine p.n.e. Kspod #lavni% piramida i %ramova 0ikala prona)eni su ostaci stariji% z#rada. Kspod nji% su ruevine jo stariji% tako da nji%ove #ra)evine podsje"aju na #lavicu crveno# luka sa bezbroj nivoa. !vaki% nekoliko dekada se budio #ra)evinski zamajac.

12

Br%itektonski bum 0ikala je trajao do K2 stolje"a. Onda$ misteriozno$ #rad biva naputen. /usto zelenilo$ pomalo movarno tlo i iz#ubljeni mosti"i ne mo#u skriti injenicu da je ovaj$ nekada najve"i #rad Maja$ blistao sa velianstvenim z#radama$ jezerima i kamenim mostovima. ?ram broj etiri$ zapadno od Veliko# tr#a$ je visok <R metara. 0o #a ini najviom strukturom koju je sa#radila indijanska ruka u Bmerici.

=oto#rafija J: Velika piramida u 0ikalu$ +%ram broj J,$ najvia piramidalna #ra)evina u !rednjoj Bmerici /radi" !anto Domin#o de (alenEue je osnovan u sedamnaestom stolje"u 5ne raunamo li malu crkvicu iz 19:H.6 i ostao bi beznaajan da 1::J. u obli&njoj d&un#li nisu otkriveni ostaci me#alopolisa iz doba Maja. Bntonio del @io je tada po&urio u /uatemalu da 4raljevskom !avjetu prijavi svoje otkri"e. Otada kre"u istra&ivake ekspedicije prema ovoj destinaciji. @uevine dobivaju ime (alenEue prema obli&njem selu. Danac =rans Clom je 1<781i% zapoeo najopse&nije radove na ekskavaciji i i"enju. Meksiki ar%eolo# Blberto @uz je 1<97.$ nakon nekoliko #odina uklanjanja tona kameni% blokova$ uspio (alenEue uvrstiti u svjetsku ar%eoloku riznicu otkri"em jedine #robnice Maja: vladara (acal Votana. 5H<6 Dosada je oteto od d&un#le preko 788 #ra)evina razliite veliine. K to je$ prema procjenama$ jedva 18Z od stvarni% dimenzija /rada. Osnovan prije nae ere$ (alenEue u svojoj ar%itekturi i umjetnosti spaja zmajeve Orijenta$ tamnopute afrike likove$ pismo Maja i stepenaste piramide sa platformama okrenutim kosmosu.

Npiteti uz (alenEue su mno#obrojni: +jedan od najve"i% #radova Maja,$ +najimpresivnije ruevine Meksika,$ +najpopularniji ar%eoloki park,$ +politiki centar inventivne ar%itekture sa razvijenom tr#ovakom mre&om sa udaljenim Mezo1Bmerikim #radovima,S Vr%unac mo"i #rada se poklapa sa vladavinom nje#ovo# najznaajnije# lidera: lorda !%ield (acala. Djelominim deifriranjem %ijero#lifa i pikto#lifa 5J86 ustanovljeno je da je (acal ro)en R8H. #odine$ doao na vlast kao dvanaesto#odinjak 5R19.6 da bi vladao do svoje smrti 5R;H.6 skoro sedam decenija kasnije. 'je#ova najva&nija #ra)evina je tzv. ?ram natpisa. Ovdje je i mjesto #dje su kosti (acala poivale u miru sve dok nje#ova #robnica nije otvorena skoro 1H88 #odina nakon nje#ove smrti. Direktor Meksiko# Knstituta za antropolo#iju i %istoriju Blberto @uz je 1<J<. zapoeo radove na istra&ivanju /rada. Usmjerio se na ?ram natpisa$ jer je bio najvia #ra)evina. Odluio je da pokua otkriti put u unutranjost ?rama sa vr%a stra&nje strane. 4renuo je sa pomicanjem o#romno# kameno# bloka koji se u boji razlikovao od ostali%. !lijedile su tri mukotrpne #odine uklanjanja blokova i otkrivanja niza stepenica. 'apokon$ 1H. jula 1<97. doli su do trokutasto# kamena oko koje# su nali kosture est mladi% ljudi. 0o je bio pouzdan znak da su ljudske &rtve tu u poast jednom od lidera. Veliki kameni blok je pomaknut za pola metra i @uz se odluio spustiti uz pomo" konopca u mranu odaju. +0o je bio momenat neopisive emocije za meneS kada sam skliznuo ispod kamena. 'aao sam se u velikoj komori isklesanoj u kamenu. Oko mene su bili stalaktiti nastali infiltracijom vode tokom protekli% stolje"a. 4olosalna kamena #robnica je poivala na est isklesani% stubova. (okrov sarkofa#a je bio bo#ato ukraen %ijero#lifima., 5J16

=oto#rafija 9: ?ram natpisa$ (alenEue$ A%iapas$ Meksiko

1)

!ve do ovo# momenta$ nijedna piramida u Meksiku nije pru&ila dokaz da je koritena kao #robnica. (alenEue je postao izuzetak. 4ada je pokrov sarkofa#a pomaknut$ otkriven je (acalov kostur. 'a lubanji mu je bila mozaina maska od )ada 5nefrita6. !lijedile su o#rlice$ prstenovi$ reprezentacije Co#a !unca od nefrita$ simbolizam devet /ospodara Vremena$ jer ?ramu ima devet stepenasti% nivoa. (osebnu pa&nju i dalje privlai pokrov sarkofa#a koji predstavlja fi#uru ovjeka- on sjedi na du#uljastoj napravi 5dru#o tumaenje je da mu iz stomaka izvire drvo &ivota6. (ikto#lifi predstavljaju kombinaciju or#anski%$ kosmiki% i te%noloki% tvari. Osoba ili lebdi ili leti. Doktor Mose Br#uelles 50%e Ma>an =actor6 +drvo &ivota, tumai kao 4osmiki Aentar 54uIan !uum6. 5J76 'a kamenom pokrovu su uklesani brojevi 17:R8 i 1H:78. (eriod od pravljenja #robnice 5R<7. #odina6 do njeno# otvaranja 1<97. iznosi tano 17R8 #odinaV B period od nastanka #robnice do kraja ciklusa Maja 7817. #odine iznosi 1H78 #odinaV Doktor Br#uelles tvrdi slijede"e: +(acal Votan$ #alaktiki #ospodar$ se pro#lasio serpentom$ inciranim$ vlasnikom znanja. Dekretom oni% iznad nje#a$ (acalu je odre)eno da napusti svoju domovinu$ misteriozni Valum A%ivim$ i da ode na 3ukatan$ oblast #dje &ive Maje na emlji. (acan je sletio u blizini rijeke Usumacinta nedaleko od (alenEuea., 5J76 (opul Vu%$ sveta knji#a Maja$ #ovori o mitskom 2ibalbi$ podzemnom svijetu$ u kome se +%erojski testira smrtnost,. 0anije$ u kome Maje preuzimaju +smrtno, ljudsko oblije. 2ibalba od#ovara drevnom #radu 2ibalanEue$ a ovaj je u modernom prijevodu (alenEue. ?ram natpisa je unikatna #ra)evina u svijetu Maja. !arkofa# (acala$ smjeten u prizemlju$ je znatno iri od prolaza i stepenica koje vode do nje#a. 0o znai da je prvo #robnica napravljena$ a tek onda impresivni ?ram. K to mu daje posebno mjesto. Kme ?ramu je dato zbo# serije od R78 %ijero#lifa Q dru#oj najdu&oj u svijetu Maja. K$ na koncu$ kostur koji je prona)en u #robnici (acala je neobian: znatno je vii od prosjeni% Maja$ a D'4 analizom je utvr)eno da je starost osobe prilikom smrti iznosila J8 #odina. 5716 Deifrirani %ijero#lifi na istoj #robnici #ovore o (acalu koji je umro u dubokoj starosti$ u ;8. #odini.

1/

R.H.1.R. K#ralita

11

Aopan$ ?onduras

1>

aculeu$ /uatemala

18

Klustracija :: K#ralita Maja na primjeru #radova Aopan i aculeu

!vaki #rad Maja je imao barem po jedno i#ralite- ve"i centri su imali po osam ili vie i#ralita. K#ra s loptom je imala kosmiko znaenje. 0eren je smjeten u centru- na stranama su lateralne kosine koje zavravaju u zidovima. 'a njima se nalaze kameni prstenovi kroz koje se probacuje lopta. Kznad zidova su platforme za publiku i ceremonijalne %ramove. Veliina i#ralita$ platforme i %ramovi variraju po #radovima.

R.H.1.:. Observatorije

19

UaIactun$ /uatemala

>0

>1

A%ic%en Ktza$ MeIico

Dzibilc%altun$ MeIico

>2

Klustracija ;: Observatorije Maja na primjeru #radova UaIactun$ A%ic%en Ktza i Dzibilc%altun U observatorijama Maja nisu prona)eni instrumenti za pra"enje kretanja nebeski% tijela. One su svojom konstrukcijom koritene kao fiksne take za posmatranje zvjezdani% konstelacija i planetarni% tijela. (otvr)eno je da su observatorije slu&ile i kao astronomski markeri i bile su na istoj putanji s dru#im #ra)evinskim markerima. 5986 R.H.1.;. 'adsvodni lukovi

Klustracija <: 4ameni nadsvodni luk u ar%itekturi Maja na primjeru #radova UaIctun$ 0ikal$ Labna$ Aopan$ (alenEue i UImal @aznolikost ar%itektonski% rjeenja i #ra)evinski% metoda se uoava u #radnji nadsvodni% lukova. 'a ilustraciji je prikazano est razliiti% naina da se nadsvodi prostorija.

R.H.1.<. !tele

>

Kzapa$ M[Iico.

2ult\n$ /uatemala.

>)

>/

3aI%a$ /uatemal a.

'aranjo$ /uatemal a.

Conampak$ M[Iico

>1

Klustracija 18: !tele kao ori#inalan ar%itektonski izraz Maja na primjeru #radova Kzapa$ 2ultun$ 3aI%a$ 'aranjo i Conampak 4ameni monumenti Q stele$ su ori#inalan ar%itektonski pristup na kome su se bilje&ili znaajni do#a)aji iz politiko#$ vojno# i %istorijsko# &ivota Maja. !tele redovno prikazuju lidere Maja$ okru&ene mitskim bi"ima i &ivotinjama- stelom dominiraju superiorna bi"a kojima lideri Maja iskazuju potovanje. 5VKDK DODB0B4: =oto#rafija 9: 4amena stela broj 9$ Kzapa$ Meksiko$
visoka je 799 cm i teka 19 tona- datirana je u H88. #odinu prije nove ere6

R.H.1.18. 4u"e

Klustracija 11: (rimjeri ku"a Maja Objekti za stanovanje ve"ine Maja su bili iz#ra)eni od or#anski% materijala. 'akon milenijumsko# prolaska vremena nisu ostali sauvani ostaci nji%ovi% ku"a$ ali se pretpostavlja da je nji%ov oblik bio kao na #ornjoj ilustraciji. !kromne$ ali predstavljaju permanentno rjeenje. Od ostali% ar%itektonski% tipova kod Maja istiu se: podzemne cisterne 5+ultuni,6 koji su koriteni za prikupljanje kinice$ parna kupatila za spiritualna proi"avanja i za medicinsku upotrebu$ kanalizacioni sistemi te sistem puteva Q +sacbe,$ o kojemu "e biti vie #ovora kasnije.

R.H.1.11. Detalji ar%titekture u izabranim #radovima Maja 3a%c%ilan 5A%iapas$ Meksiko6

>>

Kme 3aIc%ilan znai +zelene stijene,. Oi#ledno rije je o nazivu koje# je ovaj #rad dobio kada je ve" odavno bio naputen i zarastao u divlju umu. !tarije ime je Kzancanac. Ovo je bio dominantni centar du& Usumacinta rijeke: uzvodno i nizvodno je smjeteno nekoliko desetina #radova Maja od koji%$ trenutno$ ni jedan nije otvoren za javnost niti su zapoeli znaajniji ar%eoloski radovi. Otkri"e 3aIc%ilana je nastupilo dosta kasno- prvi #a je pomenuo Muan /alindo 1;HH. naajniji opis daje 0eoberto Malet nakon svoji% posjeta 1;<:1 1<88. Ozbiljniji radovi na obnavljanju /rada se poduzimaju poetkom 1<:81i% i povremeno traju do danas. Uspon 3aIc%ilana$ prema zvaninim podacima sa ovo# nalazita$ poinje od 798. #odine. 3at1Calam$ osniva dinastije koja "e vladati u naredni% 988 #odina$ je preuzeo tron H78. i #radi" postaje re#ionalnom silom. 'ajve"u mo" je imao za kralja !%ield Ma#uara Dru#o#$ koji je umro :J7. #odine imaju"i preko <8 #odina. 0o je doba nastanka ve"ine danas sauvani% %ramova i piramida. /rad je inae podijeljen u tri dijela: Velika (laza je smjetena na poravnanom platou uz rijeku$ Veliki Bkropolis se nalazi na brdu do ko#a vode iroke stepenice$ a Mali Bkropolis je na susjednom izdvojenom bre&uljku koji je$ vjerovatno$ imao ulo#u vladarske rezidencije. Ulazak na Veliku (lazu vodi izme)u piramide i kru&no# %rama. Ovaj uski prolaz zatim viju#a %odnikom sa nizom prostorija koje# su ar%eolozi nazvali +labirint,$ to je rijetkost u svijetu Maja. Oi#ledno da je ar%itekta vodio rauna da napravi teko pristupaan #rad iji "e se limitirani ulazi lako braniti. Velika ve"ina ostali% #radova Maja ima vrlo otvorene koncepte. ?ijero#lifski tekst se nalazi na preko 118 mjesta u /radu. Deifriran$ daje jasnu viziju o 3aIc%ilanu kao sofisticiranom ekonomskom i socijalnom entitetu kompleksni% odnosa sa obli&njim #radovima. (osljednji uklesani datum je iz #odine ;18.

>8

U doba kada je /rad bio na vr%uncu svoje mo"i vladar Cird Ma#uar Aetvrti 5:971::76 se s pravom smatrao liderom re#ije$ d&un#le i rijeka. U momentu kada se izbije na iroki plato ukazuje se izvanredna #ra)evina koja predstavlja vr% ove o#romne piramide. 'jeni razmjeri su ve"i ne#o u slini% piramida u 0icalu ili (alenEueu. Dva niza sa po est stepenica vode do ulaza u tri odvojene prostorije. (ikto#lifi i ostaci crvene boje sjena su nekadanje# #lamurozno# iz#leda. 'a vanjskoj fasadi ostala su udubljenja u kojima su nekada bili paneli i uklesane fi#ure u kamenu.

Conampak 5A%iapas$ Meksiko6 U Conampaku se nalazi jedini mural iz svijeta Maja. Ove velianstvene zidne freske i#rom boja daju od#ovor na dva pitanja: prvo$ kako je iz#ledala svakidanjica Maja i$ dru#o$ kako su bile ukraene fasade i unutranji zidovi #ra)evina Maja. 4opija murala se nalazi i u Br%eolokom muzeju u MeIico Ait>ju. @eplika freski je napravljena i u #radu /ainesvilleu na =loridi. =oto#raf i autor dokumentarni% filmova /iles ?eal> bio je u posjetu indijanskom reservatu Lacandon 1<JR. #odine. !nimao je dokumentarac o primitivnim indijancima pokuavaju"i od#ovoriti da li su oni potomci Maja. 'je#ovi doma"ini su #a odveli do naputeno# #rada Maja koji je kasnije nazvan Conampak po istoimenom indijanskom seocetu. 5116 0amo je$ izme)u ostalo#$ pronaao skromnu du#aku jednokatnicu sa tri ulaza u tri zasebne prostorije. Ulazi su bili nadsvodjeni tekim kamenim lintelima. =oto#raf je uao u prvu prostoriju i naao se okru&en serijom murala koji su pokrivali prostoriju od kameno# poda do kameno# krova. Uao je i u dru#e dvije prostorije i naao nove nacrtane scene$ obojene realistinim bojama. =reske su bo#ato svijetlile u pri#uenom svijetlu. Ovo neprocjenjivo bo#atstvo se po prvi put ukazalo pred oima koje nisu pripadale Majama niti Lacandon indijancima.

>9

(rofesor Mar> Miller sa 3ale Universit>$ nakon intenzivni% prouavanja murala$ je pisala: +Vjerovatno ne postoji antika rukotvorina iz 'ovo# !vijeta koja nudi tako kompleksan po#led na pretkolumbovsko drutvo kao freske iz Conampaka. 'ijedan od nji% ne prikazuje toliki broj Maja sa toliko detalja i sto#a su ovi murali neprocjenjivi za razumijevanje drevne civilizacije., 5716 Dotada se o &ivotu Maja mo#lo saznavati ili sa umjetniki% sliica na razbijenim komadima keramike ili potamnjelim djeli"ima crte&a iz #radova (alenEue i 0ulum. U Conampaku se najednom dolazi do tri prostorije prepune dobro sauvani% crte&a. 'ain na koji su crte&i odoljeli vremenu i nakon 1788 #odina je interesantan. 4ia i vla#a su kapali po plafonu prostorija tako da su pokrili unutranje zidove sa zatitnim slojem prozirno# kalcij karbonata. 'akon ?eal>jevo# otkri"a$ Aarne#ie Knstitut je poslao svoju ekspediciju u Conampak. idovi su prekriveni tankim slojem kerozina. Coje su postale vidljivije. Murali su intenzivno i kompletno foto#rafirani. Dva umjetnika su$ zatim$ napravila kompletne umjetnike kopije. 0renutno je u toku projekat 3ale Universit> koji ukljuuje jo detaljnije studije$ foto#rafije i reprodukcije murala primjenom lasera i nove te%nolo#ije. 'a Velikom platou 5+Bkropolis,6 dominira velika piramida na ijem su vr%u i stranama kameni objekti. (iramida se naziva /ra)evina broj 1 5Ndificio 16. @ai"en je samo njen frontalni dio. Desetine stepenica #ra)eni% od veliki% kameni% blokova vode me prema vr%u piramide. 0ri strane piramide su prekrivene zemljom i drve"em. !lu&bena kronolo#ija Conampaka je uobiajena za ovaj re#ion. /rad je osnovan u tre"em stolje"u$ razvoj bilje&i u petom stolje"u za vladara =is% =ace$ a vr%unac mo"i do&ivljava sa Lordom A%aan Muan1om KK 5ili 4notted N>e Ma#uar Dru#i6 koji dolazi na vlast :JH. #odine. 0ada je podi#nuta ve"ina danas vidljivi% #ra)evina. /rad je naputen poetkom K2 stolje"a i ostao je iz#ubljen u d&un#li do 1<JR. 'a nekoliko mjesta u #radu su vidljivi %ijero#lifi koji prikazuju znatno ve"i #rad Maja$ 3aIc%ilan. !matra se da je Conampak du#o bio u vazalskom odnosu prema njemu$ da bi tokom osmo# stolje"a postali ravnopravniji. (ostoje dokazi o zajednikim vojnim po%odima protiv (alenEuea$ a Lad> 3aI1@abbit$ koja je bila supru#a najmonije# vladara Lorda A%aan Muana KK$ bila je sestra vladara 3aIc%ilana 5!%ield Ma#uar KK6.

80

'a kamenom +?ramu freski, su %ijero#lifi koji #ovore da su freske nastale :<7. #odine. U ori#inalnom premazu #ipsa 5plastera6 nema #ranini% ivica to #ovori da su freske nastale u jednom da%u$ a ne u etapama. 50o je ovdje mo#u"e zbo# vla&nosti zraka tako da treba vie vremena da se plaster stvrdne.6 Mo&e se prepoznati iskusna ruka jedno# majstora i vjerovatno dva pomo"nika. Murali pokrivaju povrinu od oko 1R9 kvadrata. U tri sobe su nacrtani stvarni do#a)aji i to vrlo realistino. (rva soba prikazuje predstavljanje budu"e# prijestolonasljednika$ sina A%aan Muana pred zvanicama: svetenstvom i plemstvom$ uz orkestar koji svira na drvenim trampetama$ bubnjevima i dru#im instrumentima. (lemstvo je prikazano u raz#ovoru. !vi su bo#ato odjeveni$ ukraeni o#rlicama$ dra#im kamenjem$ maskama. Oi#ledno da prisustvuju prvorazrednom do#a)aju. Lord A%aan Muan Dru#i sjedi u drutvu sa svojom prvom &enom dok nje#ove ostale &ene stoje.

=oto#rfija R: Murali Conampaka$ A%iapas$ Meksiko 'a zidovima dru#e sobe u toku je &estoka borba izme)u Conampaka i neidentificirano# protivniko# #rada Maja. Bktuelni sukob se$ prema %ijero#lifima$ i odi#rao 7. av#usta :<7. @atnici su prekriveni ko&om ja#uara ili ratnikim crvenim i &utim odorama. U pozadini je svijetlo plava boja koja uveliko podsje"a na stil sa crte&a iz e#ipatski% #robnica. 0ri zida u ovoj sobi prikazuju borbu$ da bi se is%od mo#ao vidjeti na etvrom$ sjevernom zidu. A%aan Muan KK trijumfalno pobje)uje. (ora&enim vojnicima je str#nuta vojna odora$ krv kaplje iz prstiju$ a ve"ina i% le&i mrtva.

81

0re"a soba donosi ceremoniju proslave pobjede sa muziarima$ plesaima posebno ukraenim za ovu priliku i sa kraljevskom familijom. A%aan Muan KK je iznad protivniko# vo)e$ a nekoliko zarobljeni% vojnika mole za milost. Ukupno 18; %ijero#lifski% tekstova prate murale. (reko 7:8 ljudski% fi#ura na njima nosi odje"u$ a da ne postoje dvoje ljudi koji su isto obueni. Odje"a je od pamuka. Lica su u profilu$ a tijela frontalno ili bono prikazana. @uke pokazuju najrazliitije pozicije$ jer je umjetnik &elio da i% iskoristi za$ nama nepoznati$ jezik znakova. Murali Conampaka su osvijetlili svakidanjicu Maja. 0u se moze se nauiti o vieslojnosti nji%ovo# drutva 5vladari$ aristokracija$ birokracija$ umjetnici$ svetenstvo$ zanatlije6$ ceremonijama$ odje"i$ ratnim obiajimaS Me)u 7:8 ljudski% likova prikazano je i H8 bo&anski%$ ljudima superiorni% bi"a. Oni se nalaze na kljunim mjestima: na sastanku dva zida ili dodiru plafona sa bonim zidovima. 4ao da oni posmatraju sve te scene svakodnevnice$ a da nemaju aktivno# ue"a.

UImal 53ucatan$ Meksiko6 U literaturi je ovako opisan UImal: +Od esto# do osmo# stolje"a Maje na 3ukatanu kreiraju nove ar%itektonske stilove. Medan od nji% je (uuc$ nazvan po obli&njim visoravnima. UImal je najve"i #rad iz#ra)en u (uuc stilu. 'je#ov najbolje sauvan %ram je (iramida Ma)ioniara koja je eliptino# oblika i pet puta do#ra)ivana. !jeverozapadno od piramide je +4vadratni &enski samostan, koji se sastoji od etiri bo#ato ukraene palae. Kza nje je Velika piramida$ potpuno ruinirana i (alaa /uverneraS (osljednji prona)eni datum uklesan na zidovima je iz <8<. #odine kada je /rad odjedamput naputen., 5JH6 +UImal znaci +triput #ra)en, ili +triput okupiran,. Cio je sredite politiko# kraljevstva u ju#oistonom 3ukatanu. Dekoracija na palaama predstavlja bo#ove$ &ivotinje$ linosti$ #eometrijske forme$ simbole Venere$ maske bo#a *aka. Odma% do o#ra)eno# dijela #rada su stambeni dijelovi koji su mo#li imati populaciju od oko 79.888 ljudi. UImal je bio naseljen od ;88. #odine prije nove ereS, 50abla na ulazu u UImal6

82

+Kstono stepeniste (iramide Ma)ioniara ima ;< stepenica. 'a#ib je identian kao kod 4efrenove piramide u N#iptuS, 5J16 +!em #rada A%ic%en Ktza$ UImal je jedan od najva&niji% #radova Maja. 4ompletna mapa #rada jo nije zavrena tako da se nje#ove #ranice jo ne znaju. Me)utim$ zna se da je bio iz#ra)en na osi sjever1ju#$ a najva&nije z#rade su na sredini te osi., 5H<6 +/ra)evine u UImalu daju osje"aj %armonije i posmatrau omo#u"uju da die slobodno$ jer su posvuda otvoreni prostori. @avnokutne z#rade su smjetene sa obje strane avenije$ a piramide poivaju na masivnim temeljima. 'ji%ova veliina i sjajno ukraene fasade izazivaju u)enje i uzda% posmatraa. ?ramovi Maja se uzdi&u iznad vr%ova kronjiljudski rad je podi#nut iznad prirodeS (iramida Ma)ioniara iz#leda ma#ino i to je razlo# postojanju le#ende koja ka&e da ju je napravio patuljak$ koji se izle#ao iz jajeta i koje# je od#ojila vjetica. (atuljak je bio osu)en na smrt$ ali je ubijedio vladare da mu potede &ivot. auzvrat "e im$ obe"ao je$ dati #ra)evinu koja bi prevazila sva nji%ova oekivanja. K$ zbilja$ kada je no" prola$ ujutro se iz ma#le di#la piramida kakvu dotada svijet nije vidio., 5JJ6 +Bko se A%ic%en Ktza smatra za najimpresivniji #rad Maja na 3ukatanu$ onda je UImal najljepi. Br%itektura se odlikuje bo#ato ukraenim fasadama i velianstvenom piramidom. (rva ar%eoloka iskopavanja je zapoeo Danac =rans Clom 1<7<. da bi Meksika vlada nakon to#a potpuno rekonstruirala #lavne objekte. , 5R6 (ostoji tendencija u zvaninoj literaturi Q enciklopedijama$ da se misterija nestanka Maja u K2 stolje"u potpuno izbrie slijede"om tezom: Maje su se$ zbo# nepo#odni% klimatski% uvjeta$ povlaile iz A%iapasa i /uatemale i kretale se ka 3ukatanu #dju su nastavile svoju civilizaciju. Me)utim$ usporeni razvoj i nazadovanje i me)usobni sukobi su doveli do kolapsa koji se poklopio sa dolaskom Ppanjolaca. 5.6, 5196 Ovu i sline %ipoteze dovodimo u pitanje ar#umentima koji "e slijediti u daljnjem tekstu. 5'a primjer$ 0%e 'eF Bmerican Desk Nnc>clopedia iz 1<<H. pie: +UImal su ruevine #rada Maja na 3ukatanu koji je naputen oko 1J98. #odine.,6 (rvo je pala u vodu ideja da su #radovi 3ukatana podi#nuti nakon to su Maje napustile #radove kao to su 0ikal 5/uatemala6$ Aopan 5?onduras6 ili (alenEue 5Meksiko6. 'aime$ UImal je podi#nut prije barem tri %iljade #odina 5JH6 to #a stavlja u istu ravan sa ostalim #radovima Maja.

Dru#o$ meksiki ar%eolozi su dokazali da je i UImal bio tajanstveno naputen krajem K2 stolje"a kao i ostali #radovi Maja. 5JH6 0re"e$ nakon naputanja$ ovaj #rad Maja je nekoliko puta bio naseljavan od strane nomadski% indijanski% plemena koje su Ppanjolci zatekli u 2VK stolje"u. Bli$ oni nisu bili direktni potomci Maja$ jer su na upite konkvistadora od#ovarali da ne znaju ko i kada je napravio ove #ra)evine. 5;6 (iramida Ma)ioniara je prva #ra)evina na samom ulazu u /rad. !a preko HR metara je najvii objekt u UImalu. Le#enda u patuljku$ odnosno ma)ioniaru Ktzamna$ koji je jednom rukom podi#ao piramidu preko no"i$ mo&e se s%vatiti na slijede"i nain. Ova struktura$ kao i itav sveti kompleks UImala$ je$ prema nekim pretpostavkama$ imao antiku upotrebu kao Pkola misterija i spiritualni% ceremonija. (retpostavlja se da je (iramida sa okolnim kompleksom bila jedan od najve"i% Univerziteta Maja na kojima su se uila ezoterina znanja. *itav kompleks odra&ava kretanja !unca i Venere. !tepenice na zapadnoj strani (iramide Ma)ioniara su orijentirane tako da prate zalazak !unca prilikom ljetno# solsticija. +Tenski samostan, je kompleks od etiri du#ake z#rade koje formiraju zatvoreni tr#. Kme su mu dali Ppanjolci jer su i% :J prostorije$ koje su imale izlaz na dvorite$ podsje"ale na nji%ove samostane. !vaka od etiri #ra)evine ima unikatne fasade sa simbolima bo#a *aka$ zmije i reetkasti% stubova. (retpostavlja se da su unutar tr#a &ene Maja uile o razliitim aspektima ener#ije: &enskoj$ seksualnoj$ mjeseevoj i kundalini 5akre6 ener#iji. 5J96

!a>il 53ucatan$ Meksiko6 +S'akon to smo produ&ili nekoliko kilometara u#ledali smo kamene #omile prekrivene drve"em. Kznenadile su nas svojim o#romnim dimenzijama. Vodii su maetama probijali put$ rai"avali #rane oko nas- mi smo i% pratili na konjima. 'apokon smo doli do Aasa /rande. +Velika ku"a, je ime koje su indijanci dali velikoj z#radi iz#ra)enoj od bijelo# kamena. avezali smo konje i uputili se prema ulazu. Drve"e je bilo toliko #usto da smo se jedva probijaliS, 5H96

8)

0ako je Mo%n Llo>d !tep%ens opisivao svoj posjet #radu Maja !a>ilu tokom ekspedicije 3ukatanu 1;J1. Dodue$ on je za /rad koristio indijansko ime a>i. U prijevodu$ +sa>il, su mravi skupljai lica. Od indijanaca je uo za le#endu da se svako# Veliko# petka u ruevinama uje muzika. Velika (alaa je najljepa #ra)evina !a>ila i pravi dra#ulj ar%itekture Maja. 'a tri je nivoa$ du#aka ;9 metara$ a iroka itavi% H9 metara. /ornji nivo je simetrino #ra)en i sadr&i sedam nadsvo)eni% prostorija. Donja dva su asimetrina to je atipino za #radnju Maja. Piroke stepenice i% sijeku na dvije polovine. Ukupno je <; soba u palai- nji%ova funkcija nije poznata. /lavna fasada #leda na ju# i odatle sa iroke prednje platforme zapoinje sacbe Q +bijeli put,. Dru#i nivo je bo#ato ukraen i sadr&i dva koridora. 4rovovi na prva dva nivoa slu&e istovremeno i kao terase. idovi na dru#om spratu su ukraeni kamenim stubovima i velikim nosatim maskama bo#a *aka te fi#urama bo#ova +B% Mucen Aab, vezani% za rituale posve"ene planeti Veneri. 0u je i 4ukulkan$ pernati serpent. =i#ure i oblici su dobro balansirani. 'a fasadi je nekoliko +bo#ova, prikazano naopako: pretpostavlja se da ti +bo#ovi, posmatraju ta se deava me)u emaljskim smrtnicima. Literatura pie o vr%uncu !a>ila izmedju R88. i <88. #odine. !abloff i 0ourellot su$ nakon opse&ni% istra&ivanja 1<;9. #odine$ zakljuili da je /rad le&ao na povrini od 9 kvadratni% kilometara sa znaajnim pri#radskim kamenim naseljima i populacijom od desetak %iljada stanovnika. 4ao i ostali #radovi u re#ionu tajanstveno biva naputen oko <98. #odine. 5JR6 Me)utim$ %istorija /rada je puno starija. 'a malom etvrtastom %ramu sa pet soba nalazi se krov sa tipinom krovnom konstrukcijom u obliku elja koja je karakteristina za ar%itektonski stil re#iona (eten u /uatemali. 0a nas injenica vra"a u dalju prolost za dvije %iljade #odina.

OIkintok 'a sjeverozapadnom dijelu meksiko# poluotoka 3ukatan nalazi se #rad Maja OIkintok. +OI,5tri6$ +kin,5sunce6$ +tok,5ostro6 je van #lavni% turistiki% tokova. Ovdje je ustanovljen ar%itektonski stil (uuc 5H88. p.n.e. 1 H98. a.d.6. Od sauvani% %ijero#ilifa istiu se oni koji #ovore o konkretnim /radskim do#a)anima iz J:9. i J;:. #odine.

8/

Me)u 17 piramidaU%ramova OIkintoka prona)eni su potporni stubovi u obliku ovjekoliki% stvorenja. (reciznije$ rije je o etiri kipa visokim dva i po metra koji iz#ledaju kao vanzemaljski %umanoid. Velika #lava je podijeljena na dvije istaknute polovine sa udubljenjima po sredini i na elu 5+tre"e oko,6. Ppanjolski ar%eoloki tim$ koji je prvi nabasao na ove statue$ je nazvao piramidu )avoljom. 'ajve"a piramida u ovom /radu$ nazvana +!truktura broj 1,$ zauzima centralno mjesto. (retpostavlja se da je podzemnim tunelima vezana za ostale %ramove i palae. Kspred jedne od palaa nalaze se ostaci potporni% stubova nazvani%$ od strane ar%eolo#a$ +@atnici Btlanti)ani,. Oni su u prirodnoj ljudskoj veliini$ fino trodimenzionalno isklesani$ tako da se i nakon %iljada #odina izlo&eni% nevremenu lica lako prepoznaju. 4oncem 22 vijeka su panjolski ar%eolozi zavrili rekonstrukciju nekoliko prostorija unutar jedne od palaa 50zat 0un 0zat6 poznati% pod imenom Labirint. Uski tuneli$ prolazi$ stepenice i sobe kreirali su jedinstvenu #ra)evinu u svijetu Maja. !trateki razmjeteni prolazi i prozori donose svjetlost u labirint. 0o je osobito vidljivo tokom dva dana u #odini: proljetnje# i jesenje# ekvinocija 571.8H. i 71.8<.6 0ada suneva svjetlost osvijetli sve prostorije kroz seriju otvora u zidovimaV Ulaz u labirint je na donjoj terasi. 'akon niza stepenica i prolaza$ izlaz je pri vr%u #ra)evine. Labirint simbolizira tamnu i svijetlu aveniju. =unkcionira kao sveti put kojom osoba kre"e od vanjsko# svijeta prema unutarnjem$ a zatim od unutarnje# prema vanjskom- od ni&i% realma ka viim.

Loltun 'a istoku 3ukatana lociran je sistem pe"ina nazvani% /rutas de Loltun 5+cvijet u kamenu,6. U svijetu Maja ovaj kompleks zauzima posebno mjesto. Me)u 79 pecina u kojima su pronadjeni crte&i i %ijero#lifi Maja$ ove u Loltunu se smatraju za najstarije. 'a ulazu u pe"inu uklesani %ijero#lifski reljefi na nekoliko metara visine i tekst na tabli: +@atnik Q reljefni %ijero#lifi koji pripadaju pretklasinom periodu Maja. (rema komparativnim studijama Bnt%on> (. BndreFsa sa !tele broj 11 u 4aminalju>u u /uatemali$ oni datiraju iz 7.788 Q 7.988 prije nove ere.,

81

=oto#rafija :: 'atpis na ulazu u kompleks pe"ina Loltun koji pojavu Maja na 3ukatanu smjeta u period prije J988 #odina potpuno mijenjaju"i oficijelna enciklopedijska stanovita$ 3ucatan$ Meksiko

U pe"inama su prona)eni fosili i kosti &ivotinja stari 78.888 #odina. Ljudsko prisustvo datira od prije desetak %iljada #odina. Osim %ijero#lifa na ulazu$ pismo Maja se sre"e na nekoliko lokacija u pe"ini. Arte&i ljudski% ruku privlae dosta pa&nje- ovdje su u crnoj boji$ +Manos 'e#ras,. 'a nekoliko mjesta se mo#lo vidjeti stilizirano vozilo$ skulptura ja#uara$ zatim statua +ratnika Maja,. /lava podsje"a na stil tzv. civilizacije Olmeka i nji%ovi% crnaki% +kraljeva, prije J.988 #odina. 4apa ili ljem je na #lavina uima su bo#ate naunice koji su obino znak bo&anstvaUsuperiorno# bi"a. 4aba% U sredinjem 3ukatanu$ me)u (uuc bre&uljcima$ svaki% nekoliko kilometara se re)aju #radovi Maja: 4aba%$ !a>il$ Labna$ 2lapakS +4a, je na ar%ainom jeziku Maja znailo ruka$ +ba%, je dlijeto. +4aba%, se prevodi kao +vjeta ruka,. +S4aba% je jedno od satelitski% naselja na (uuc ruti$ dvadesetak milja ju&no od UImala. Oblast je bila naseljena od tre"e# stolje"a prije nove ere. Ve"ina preostali% #ra)evina poti"e izmedju VKK 1 2 stolje"a. Medan od sauvani% datuma na kamenom vratnom okviru prikazuje ;:<. #odinu kada je 4aba% bio na svom vr%uncu. /rad je naputen u 2 stolje"uS 5JR6

8>

S4aba% se sastoji od serije %ramova i palaa$ manji% piramida i monumentalne 4apije. 'ajuvenija #ra)evina je Aodz (op ili ?ram maski sa svojom fasadom prekrivenom sa 7:8 maski nosato# bo#a kie *aka. *ak su i stepenice koje vode u etiri odaje dijelovi zakrivljeno# nosa. 4rovna ukrasna konstrukcija se sastoji od pravokutni% kameni% blokova sa nizom otvoraS S4ia i voda su bili od #lavno# znaaja i itava z#rada simbolizira kie koje &ivot znae$ a koje su dolazile sa zapadaS S'a stra&njoj 5istonoj6 strani su skulpture dva ratnika koji su okrenuti izlaze"em suncu i koji$ vjerovatno$ imaju ulo#u uvara %rama. 4ipovi su u jo dobrom stanjuS 5H96 OSU centru nekadanje# 4aba%a se nalazila 4apija sa tipinim lukom Maja. Odatle je polazio poploani put 5+sacbe,6$ irok 9 metara i du#aak tridesetak kilometara$ spajavi 4aba% sa UImalom. 4apija sjedi na irokoj kamenoj platformiS Ksta takva$ samo neto manji% dimenzija se nalazi na ulazu u UImalS S?ram Arvene ruke i Observatorija na zapadnoj strani /rada su vjerovatno imali reli#ijske i ritualne funkcijeS S'iz skulptura$ panela$ lintela$ kameni% blokova sa %ijero#lifimaS nisu vie u /radu- ili su pokradeni ili se nalaze o raznim muzejimaS Sprvi detalji o 4aba%u su doli iz pera Mo%n Llo>d !tep%ensa i =rederick Aat%erFooda 1;JHS Br%eolo# @amon Aarrasco 788H. predvodi ar%eoloke napore na rai"avanju i rekonstrukciji S, 5JR6

Labna Labna.je #rad Maja u neposrednoj blizini 4aba%a. +SLabna je nekad bio #rad sa preko 7888 ljudi. 0renutano su samo etiri #ra)evine obnovljene. Dosada je prona)eno oko :8 ultuna 5podzemni% vodeni% cisterni6S S 'ajpoznatiji monument je rekonstruirana 4apija sa ve"im lukom i vie ornamenata ne#o ona u 4aba%u. !truktura na koju se kapija nekad naslanjala vie ne postoji. Luk je sedam metara visok i preko tri metra irok. (retpostavlja se da je ori#inal bio znatno vii i obojen u plave i zelene boje koje simboliziraju pera ptice EuezalS
88

SLabna znai +stare ku"e, na jeziku MajaS S'edaleko od 4apije je Nl Mirador$ piramidalna struktura koja le&i na #omili kamenjaS SKmpresivna (alaa u Labni nije dobro ouvana$ a niti obnovljena. Kpak se mo&e primijetiti da su ukrasi vrlo ima#inativniSPezdeset sedam soba na dva nivoa je ar%itektonski dra#ulj (uuc re#iona. Ulaz u jednu od odaja krasi o#romna$ zubata maska bo#a *aka sa velikom njukomS S/lava serpenta se isti"e na jednom kraju palae. Kz njeni% otvoreni% eljusti viri ljudska #lava koja simbolizira &ivotS S!tep%ens je prilikom posjete Labni 1;J1. pisao: +Od dolaska u ovu zemlju nisam bio vie uzbu)en- mijeali su mi se bol i zadovoljstvo. Col to ovaj /rad nije bio otkriven prije ne#o se pretvorio u ruevineistovremeno$ bili smo sretni to smo #a vidjeli prije ne#o je do kraja propao$ jer je i ovakav astan spomenik svojim misterioznim autorimaS, 5H96

2lapak U sredinjem 3ukatanu$ na ruti (uuc$ locirana je ar%eoloka zona #rada 2GLapak. +!tari zidovi, ili 2lap1pa%k$ prema indijanskim vodiima Mo%n !tep%ensa iz 1;J1.- i u ovom /radu se istie +(alaa, sa svojom fasadnom dekoracijom. /eometrijski elementi te kameni likovi *aka sa prepoznatljivim zakrivljenim nosom na u#lovima z#rade i eonoj fasadi ine ovu z#radu unikatnom. Kzamal

89

4ada su konkvistadori osvajali 3ukatan$ Kzamal 5+Arni ja#uar,6 je bio jedan od najve"i% i najljepi% #radova. (rije J98 #odina Landa je pisao za #radove 3ukatana: +S 0oliki je nji%ov broj i tako su dobro #ra)eni da predstavljaju divan u#o)aj za oi. B ova zemlja danas nije ono to je nekada bila u doba svo# procvata kada su nastajale ove #ra)evine koje su podi#nute bez pomo"i metalaS (ostoji tajna koja nije otkrivena domorocima kako su ove #ra)evine iz#ra)eneSOvdje u Kzamalu se istie jedna z#rada ispred svi% dru#i% koja je o#romno visoka i prelijepaS !tepenice od preko H8 metara irine idu prema vr%uS 'a stranama su vrlo vrsti zakrivljeni kameni blokoviS 'ekoliko platformi i nivoa vodi do vr%a #dje je sa#ra)en bijeli %ram. (opeo sam se i imao velianstven po#led sve do moraS Cilo je dvanaest ovakvi% #ra)evina u KzamaluS 'iko se ne sje"a ko i% je #radioS, 5;6 !a dolaskom Ppanjolaca lokalno stanovnitvo je pretvoreno u roblje. Cili su primorani da srue sve piramide i %ramove$ a na nji%ovim temeljima da iz#rade crkve$ manastire i kolonijalne palae. Arkva je vjerovala da "e tako oduiti lokalno stanovnitvo od +)avolsko# vjerovanja,. 'a mjestu najve"e piramide iz#ra)en je franjevaki manastir !an Bntonio de (adua. Br%itekt1fratar Muan de Merida je zapoeo radove 199H. i dovrio i% 19R1. Kz#ra)en je najve"i atrijum u katolikom svijetu$ izuzev ono# !v. (etra u Vatikanu. Dimenzije su mu 978 sa J78 metara. 0olika je bila povrina #ornje platforme piramide Maja. Drvena fi#ura djevice Marije je postavljena unutar manastira. Ubrzo su se poeli re#istrirati sluajevi izlijeenja i Kzamal postaje mjesto %odoa"a katolika sa svi% strana. U dvadesetom stolje"u polako tone u zaborav sve do posjete pape Kvana (avla Dru#o# 1<<H. Le#enda dr&i da je Kzamal osnovao Kzamna 5Ktzam 'a6$ vizionar i lider. Vremenom su mu dali epitet bo&anstva$ sa mo"ima izlijeenja i vra"anja u &ivot. 'a elu je (anteona Maja sa titulom +a%aulil, 5Lord6on predsjedava skupinom ni&i% bo&anstava$ odnosno superiorni%. 5:6 Kzamal je Majama predstavljao manifestaciju Co#a !unca koja je materijalizovana u piramidi 4inic% 4ak Moo. Dvije %iljade prije nove ere i jednu %iljadu #odina nae ere Kzamal je vazno %odoa"e Maja. Aentrom dominira platforma (ap%ol A%ac 5Dom Aaka$ bo#a kie6 sa %ramom na vr%u koji je destinacija %odoasnika. 4olosalne piramide Ktzamatual$ 4abul$ ?unpictoc i ?abuc uokviruju ovaj #rad.

A%ic%en Ktza
90

A%i 5+usta,6$ c%en 5+izvor,6$ Ktza 5+pleme Ktza,6 nije najve"i ni najimpresivniji #rad Maja. Bli je$ zbo# veliko# priliva turista$ najpoznatiji. Od nekoliko stotina objekata na petnaestak kvadratni% kilometara$ renovirano je nji% tridesetak. +/rad je podijeljen na tri jasno odvojena dijela: !tari A%ic%en 5JH9. #odina6$ 4lasini period R881<88 #odine i utjecaj 0olteka nakon 2K stolje"a., 5(rema natpisima na tablama u ar%eoloskom parku.6 Maje naputaju /rad prije <79. #odine. 'akon pauze od stotinjak #odina ponovo je naseljen i postaje centrom indijanaca itavo# 3ukatana. (orazom 11<J. ponovo je naputen. Bstronomski$ ar%itektonski i artistiki #ledano A%ic%en Ktza je jedan od najinteresantiji% #radova Maja. !to#a ne udi njen status sveto# #rada tokom klasino# perioda. (rva #ra)evina na irokom platou je ujedno i najpoznatija: piramida Nl Aastillo 5dvorac6 ili 4ukulkanova piramida. 'a etvrtastoj osnovi je perfektan simetrini dizajn koji u sebi sadr&i elemente sofisticirano# kalendara Maja. !vaka od etiri strane piramide ima <1 stepenicu- ukupno HRJ stepenice plus platforma na vr%u simboliziraju broj dana po sunevom kalendaru. Dodatna stepenica ispod piramide oznaava put u podzemni svijet. !vaka strana piramide ima 1; terasa Q po devet sa svake strane stepenica 5+devet /ospodara vremena,6 Q 1; je broj mjeseci za jednu #odinu po kalendaru Maja. Ukupno su 97 panela na piramidi i to od#ovara broju #odina jedno# kalendarsko# ciklusa Maja. 5Ovaj ciklus od 97 #odine je usko povezan sa zvjezdanim sistemom (lejada koji opae nebeski kru# svake 97 #odine i vra"a se u istu poetnu poziciju na zemaljskom nebeskom svodu.6 !vakako najpoznatiji fenomen vezan za (iramidu se deava dva puta #odinje: na proljetnu i jesenju ravnodnevnicu 571.8H. i 71.8<.6 !a poetkom zalaska sunca na sjevernim stepenicama se stvara sjena ispod terasa koja u kombinaciji sa sedam svjetolosni% trokuta nalikuje tijelu zmije. 'a dnu stepenica je isklesana #lava serpenta tako da je iluzija kompletna. U prolje"e se serpent sputa prema zemlji- u jesen se penje ka nebu.

91

!erpent je simbol znanja$ superiorno bo&ansko lice 4ukulkan koji je doao u A%ic%en Ktzu u desetom stolje"u nakon naputanja 0ule 5sjeverno od Meksiko Ait>ja6. (rema le#endi Wuetzalcoatl 5odnosno 4ukulkan6 je napustio svoj #lavni #rad 0ulu i odletio na +zmiji, ka istoku$ 3ukatanu. (rije 0ule$ pernata zmija Wuetzalcoatl je svoj peat ostavila u #radnji najimpresivnije# #rada obje Bmerike Q 0eoti%uacana. 5796 Unutar piramide 4ukulkana je sistem %odnika koji dovode do ranije iz#ra)eni% %ramova. U jednoj od prostorija je statua ja#uara. 0ijelo je od crveno# kamena. Oi su mu od zeleno# )ada 5nefrita6. (roblem otvara porijeklo ovo# poludra#o# kamena. 'aime$ u Meksiku ne postoje nalazista nefrita. 'ajbli&a suS u 4ini 5.V6 Mu&no od piramide 4ukulkana je jo jedan testament astronomski% dosti#nu"a Maja: kru&ni toranj Aaracol 5+zmija,6. Kmpresivne platforme i terase na kojima poiva toranj su pa&ljivo iz#ra)ene prikazuju"i va&ne nebeske do#a)aje. !piralne stepenice zmijolikim prolazom vode do vr%a tornja. 'ema nikakve sumnje da je ova #ra)evina slu&ila kao astronomska observatorija Majama. *etvoro ulazni% vratiju se perfektno 5manje od jedno# stepena6 podudaraju sa stranama svijeta. /ornji %orizontalni otvori se poklapaju sa nizom kosmiki% do#a)aja: najsjevernim i najju&nijim polo&ajem zvjezdano# sistema (lejade 50zab6$ putanjom !unca za vrijeme proljetne i jesenje ravnodnevnice$ najsjevernijom i najju&nijom putanjom planete Venere 5*ak6$ polo&ajem zvijezda !jevernjae 5 amaan Nk6$ Pkorpiona 5 inaan Nk6$ Clizanaca i dru#i%V Kstono od piramide 4ukulkan je ?ram @atnika i /rupa od ?iljadu !tubova. ! frontalne strane ?rama @atnika su redovi impresivni% kameni% stubova sa uklesanim likovima ratnika. !a zadnje strane ?rama @atnika nalazi se kamena platforma koja poiva na devetnaest stubova. U stubovima su uklesani likovi nazvani +Btlanti)ani,. 'ema nijedno# identino# licasvi su dru#aije obueni i predstavljaju razliite rase. 4ako su Maje znale za sve emaljske rase u doba za koje nai naunici tvrde da nije bilo putovanja po planetarnim oceanima. Do ?rama je /rupa od ?iljadu !tubova. @ije je o kamenim kru&nim stubovima isklesanim u istom stilu kao i oni u 0uli. Careljefi su izblijedili$ kamen je popucao. Ovi stubovi su bili nosai za krovnu konstrukciju velebno# %rama ija svr%a nije poznata. (iramida 4ukulkan je u centru /rada. U irokom kru#u locirane su kamene strukture koja svjedoe o civilizaciji Maja:

92

(latforma Venere sa fi#urama pernato# serpenta 54ukulkana6- ovaj put ljudska #lava se nalazi u ustima 5slino kao #lave koje se nalaze u ustima *aka u #radovima na ruti (uuc6(latforma Orla i Ma#uara sa uklesanim &ivotinjama koje u kan)ama dr&e ljudsko srce 5.6 ?ram Lobanja 50zomapantli6- u pocrnjelom kamenu se jasno prepoznaju lubanje od koji%$ ponovo$ nijedna nije ista. Br%eolozi pretpostavljaju da je artista &elio prikazati akte &rtvovanja. /robnica !vetenika je piramidalna #ra)evina sa %ramom na vr%u- prilaz i uspon nije dozvoljen$ ali ova impresivna #ra)evina koja jo nije rekonstruisana je si#urno imala puno iru funkciju od obine #robnice. Velika #lava serpenta u njenom podno&ju to na#ovijetavaAenote 5sveti izvori vode6- dva su pristupana od nekoliko desetine koje su svojevremeno koristile Maje. Bmeriki 'ational /eo#rap%ic !ociet> je sponzorirao istra&ivanja dna ovi% izvora. 'akon to je desetak metara debeo talo# mulja izva)en prona)ene su kosti$ idoli$ nakit$ nefrit i dru#i artifakti4u"a =alusa je dobila svoje ime po skulpturama- raireno je miljenje da ve"i broj kameni% statua falusa irom 3ukatana predstavljaju nekada postoje"i kult?ram Ma#uara se nalazi na oba kraja Veliko# K#ralista. 'aime$ zapadno od piramide 4ukulkan je smjeteno najve"e i#ralite u svijetu Maja )inovski% dimenzija: 1;8 I :9 metara. ?ram na sjevernom kraju pri vr%u ima niz iroki% stepenica koji se ulivaju u dvije kolosalne statue serpenta koje slu&e kao potporni stubovi krovnoj konstrukciji. Medva su vidljivi ostaci nekada bo#ato ukraeni% murala i statua. Nk1Calam Veliki drevni #rad Maja Nk Calam 5+crni ja#uar,6 je #otovo potpuno nepoznat javnosti.

U knjizi biskupa Die#o De Lande iz 19:1. #odine 5on nije za &ivota objavio ovaj rukopis nazvan +Kzvjetaj o do#a)anjima na 3ukatanu,6$ nema reference u vezi Nk Calama. Bli zato$ osam #odina kasnije$ 19:<.$ panjolski konkvistador +komandir, Muan /utierez (icon bilje&i u svom +Kzvjetaju o Nk Calamu, da mu je kapetan =rancisco de Montejo 5zapovjednik konkvistadora6 poklonio #rad Nk Calam. U to vrijeme Nk Calam je bio #lavni #rad provincije 0iEuibalon sa #radom i pet okolni% sela. (oklon je uslijedio kao zaslu#a to je komandir (icon bio jedan od osvajaa 3ukatana. 'eki dru#i panjolski izvori$ pak$ #ovore da je Nk Calam bio na elu veliko# imperija zvano# 0alol. Nnormne dimenzije ovo# /rada su ono to #a izdvaja od dru#i% kao i injenica da je centralni dio bio okru&en sa dva zida. 50o je karakteristika za jo samo dva #rada Maja$ Ma>apan i 0ulum.6 'a desetak kvadratni% kilometara tek je renovirano nekoliko objekata. Ve"ina sauvani% piramida je iz klasino# perioda 5R88. 1 <88. #odine6$ ali za nekoliko manji% %ramova je utvr)eno da datiraju jo iz 188. #odine p.n.e. 'ema sumnje da je #rad bio veliki i bo#at$ da bi potonuo u tiinu i mrak u desetom stolje"u. 'akon doba komandira (icona 519:<.6 trebalo je pro"i H88 #odina da Desire A%arna> 51;;R.6 zapone rai"avanje Nk Calama. K ponovo nita stotinu #odina sve do 1<;:. kada zapoinje ozbiljan rad na rekonstrukciji. 5Knformacije iz ar%eoloko# parka.6 'a samom ulazu u /rad je 4apija od koje je polazio bijeli put Q sacbe. 'a tabli stoji: +Ova sekcija sacbe puta je iroka deset metara 5V6 (utevi su bili simboli va&nosti #radova sa vie ekonomske i politike mo"iS, Kmati deset metara irok kameni put 5otprilike kao auto put sa etiri trake6 je zavidno. Dodamo li tome injenicu da je u #rad vodilo ak pet puteva 5dva ka ju&nom ulazu6 je impresivno. K#ralite je renovirano- Ovalna palaa djelomino. Bkropolis je jedna od najvii% sauvani% #ra)evina Maja na 3ukatanu. @ije je o vrlo irokoj piramidi na kojoj poiva nekoliko %ramova koji nisu me)usobno povezani. !trane su joj oko 198 metara$ visina H9 metara. @enovirani %ramovi donose novinu za svijet Maja: me)u uklesanim fi#urama su i likovi sa krilima.

Ma>apan

9)

Oko nastanka Ma>apana postoji nekoliko opreni% verzija: (rva je na zvaninoj tabli u samom Ma>apanu koja ka&e: +O#ra)eni #rad Ma>apan je nastao u dru#oj polovini osmo# stolje"a i pokrivao je oblast od etiri kvadratna kilometra. !adr&avao je preko 1888 #ra)evina sa populacijom od 17.888 ljudi. Kme mu znai +zastava Maja,. Nnciklopedijska verzija 5+Dikipedia,6 zvui ovako: +Ma>apan je bio politiki #lavni #rad Maja na poluotoku 3ukatan od 1771. do 1JJ1. 'akon to su Maje di#li pobunu protiv 0olteki% Maja A%ic%en Ktze 1771.$ mo"ni #radovi i familije su odluile da obnove centralnu vlast i iz#rade novi #lavni #rad u blizini #rada 0ec%aEuillo. Ovaj #rad je iz#ra)en sa zatitnim zidovima$ a vo)a Aocom familije je izabran da bude kraljem. Ostale plemike familije su uestvovale u vlasti i taj aran&man je trajao 788 #odina., Mundo Ma>a 5Wuimera Nditores$ 7887$ MeIico6 pie: +Ma>apan je jedan od zadnji% #radova Maja koji se dr&ao do 1J98. kada #a je unitila vatra iz nepoznati% razlo#a. Veliki broj #ra)evina je bio zati"en zidovima i to #ovori o turbulentnim vremenima. Knteresantno je da su #ra)evine Ma>apana male kopije z#rada kao +Nl Aastillo, i +Nl Aaracol, u A%ic%en Ktzi., Demetrio !odi 50%a Ma>as$ 1<;H6 opisuje: Ma>apan je bio veliki #rad$ izuzetno politiki znaajan. Cio je sjedite konfederacije. Osnovan je <J1. i razvijao se pod vo)stvom Aocom familije. Ciskup Die#o de Landa 5Bn Bccount of t%e 0%in#s of 3ukatan$ 19R8.6 citira: +Vjerovanje je indijanaca da je sa Ktzom$ koji je osnovao A%ic%en Ktzu$ vladao lord 4ukulkan. On je na 3ukatanu smatran bo#om$ jer je bio veliki dr&avnik koji je donio mir i prosperitet 3ukatanu. Osnovao je jo jedan #rad$ do#ovorivi se sa vladarima pojedini% #radova da u nje#a prebace svoje vo)enje poslova. (odi#ao je visoke zidove ostavljaju"i samo dvije niske ulazne kapije. ?ramovi su bili iz#ra)eni unutar zidina$ a najve"i me)u njima je nazvan 4ukulkan. Dru#i$ kru&ni %ram$ je imao etiri ulaza$ i razlikovao se od svi% ostali% #ra)evina Maja. 4ukulkan je u #radu &ivio neko vrijeme da bi se vratio u Meksiko.,

9/

'a koncu$ moje miljenje je da je Ma>apan mno#o stariji ne#o sve dosadanje pretpostavke. U nje#ovoj su okolini odreda naselja koja potiu od prije nae ere. +Observatorija, je identina onima u (alenEueu i A%ic%en Ktzi to znai da i projekat pripada pravim Majama 5dakle prije 2 stolje"a i tajanstveno# nestanka Maja6. Br%eoloka istra&ivanja u Ma>apanu su vrlo skoro# datuma 51<98. Aarne#ie Knstitution$ 7881. /rinnel Aolle#e6. Detaljnija ispitivanja "e dovesti do zakljuaka o pravim datumima iz#radnje. /lavne #ra)evine su kopija oni% u A%ic%en Ktzi$ a to pripada periodu od VK1K2 stolje"a. Odbrambeni zidovi$ kao neto nekarakteristino za Maje$ su nastali sto ili dvijesto #odina nakon to su Maje napustile #rad. Ma>apan je danas podruje opse&ni% #ra)evinski% radova. Kstovremeno se obnavlja i rekonstruie nekoliko objekata. (iramida iz#leda skladnoobservatorija je jo uvijek bez krova- %ijero#lifi u kamenu su skrpljeni na nekoliko mjesta- nekoliko %ramova sa terasama i platformama dobija konaan oblik.

Bcance% +(alaa, u #radu Maja Bcance% se odlikuje velikim kamenim blokovima koji su u#ra)eni u stepenice i zidove. Donji nivo je ukraen astronomskim simbolima. /ornji redovi imaju stilizirane zoomorfne fi#ure- na vr%u su sisari i ptice. Ostaci boja upu"uju na nekadanji sjaj jarko crvene i zelenkasto1plave boje 5poznate kao Maja plava6. Mo%n !tep%ens i =rederick Aat%erFood su posjetili Bcance% 1;J8. Mo%n je pisao o$ a =rederick nacrtao dvije o#romne maske koje su se jo nalazile na piramidi. 'akon to#a$ maske su nestale: bile su ukradene ili unitene. Da nije bilo svjedoanstva ove dvojice istra&ivaa niko ne bi znao da su maske i postojale. 'akon vie od 198 #odina Bcance% je iz zaborava izvukla mladi ar%eolo# Ceatriz Wunital. +Od 1<<8. do 1<<7. restaurirala sam sa svojim timom malu sekciju ju&ne fasade piramide. atim sam zapoela restauraciju (alae. Do 1<<R. sam ve" imala slo&eni (rojekat pod svojom kontrolom., 5:6

91

Nkskavacija se kretala prema vr%u (alace. Cilo je uoljivo da su Maje do#ra)ivale (alau dva puta. 'apokon$ na strani (alae$ nakon pa&ljivo# skidanja materijala se ukazala maska. Dimenzije se bile iznena)uju"e: H$7 metra iroka i 7$79 metra visoka. 0ako to nije bilo na)eno u svijetu Maja. Maska prikazuje vladara ili bo&anstvo- naunice imaju ukrasne spirale- na eonom dijelu maske su tokovi- oi imaju neobian dizajn- ostaci crveno# pi#menta daju ideju kako je maska nekada iz#ledala. 'astavljaju"i radove Ceatriz je otkrila jo dvije maske o#romni% dimenzija. K to je odjeknulo senzacionalno u ar%eolokim kru#ovima. @eplika maski sa briljantnim bojama krasi jednu stranu fasade ovo# drevno# #rada$ stalno naseljeno# od prije 7.988 #odina.

Aoba U istonom 3ukatanu$ na sedamdeset i pet kvadratni% kilometara$ rasprostire se Aoba. Le&i na pet jezera. Aoba je povezana sa manjim centrima u svojoj okolini sa etrdeset i pet 5J9V6 bijeli% puteva. (utevi se pru&aju pravo.. 'a primjer$ !acbe broj 1$ ide od Aobe itavi% 188 km do #rada 3a%una$ u blizini A%ic%en Ktze bez skretanja. Ovo je /rad koji se pru&a na najve"oj povrini u !vijetu Maja- tri sekcije su otvorene za javnost i me)usobno su udaljene po nekoliko kilometara. Veliko i#ralite je rekonstruirano- slijedi kru&na #ra)evina koju su ar%eolozi prozvali +Arkva, i koja ima niz astronomski% funkcija. 'akon jo nekoliko +oltara, i %ramova je najvia sauvana piramida 3ukatana. 4oncem 22 vijeka su na njoj izvreni rekonstruktivni radovi tako da je dostupna do vr%a. !tepenice su iroke i iz#ra)ene od ve"i% kameni% blokova na prilaznim platformama. 4ako se pribli&ava vr% postaju u&e i strmije.

9>

(iramida nije #ra)ena u stilu ostali% #ra)evina na 3ukatanu. @adije$ ona pripada ranijem dizajnu piramida iz (etena 5/uatemala6. Medino se na vr%u nalazi %ram koji je tipian za ovo podneblje. 0o #ovori o nekoliko perioda ovo# #rada: pretklasinom i klasinom 5R88. Q <88. #odine6 (rocjene su da je #rad nstanjivalo 99.888 stanovnika. B ovu piramidu$ J7 metra visoku$ indijanci su prozvali 'o%oc% Mul 5+velika kamena #omila,6. 'a dnu je uspravljena stelu na kojoj je %ijero#lifski datum Maja: H8. novembar :;8. Kzdvojena sekcija MacanIoc smjetena je izme)u dva jezera. ?ramovi su nerai"eni$ ali nekoliko stela je impresivno. 'a jednoj od nji% je prikazana kraljica 5vladar Aobe R9H1R:76 to je vrlo rijedak sluaj u zapisima Maja da se &eni posve"uje ovakva pa&nja. Dru#a uspravljena stela donosi jo va&niji datum: H1;;. #odina prije nae ere. /rada je ponovno otkriven tek 1;<8.$ da bi ozbiljniji radovi na rekonstrukciji poeli tek poetkom 1<:81i%. Aoba 5+Ao%1ba%,$ u prijevodu +vode uskomeane vjetrom,6 je locirana na pet jezera. Od 19.888 #ra)evinski% struktura samo je 1Z$ rekonstruirano.

Wuiri#ua 5/uatemala6 Br%eoloki park drevno# #rada Maja Wuiri#ua se danas nalazi pod zatitom U'N!AO1a kao djelo svjetske batine. !redinom 2K2 stolje"a Mo%n !tep%ens je %tio da je kupi i poalje njene monumente u 'eF 3ork$ ali su lokalni vlasnici tra&ili vie ne#o to je on mo#ao ponuditi. 'eto kasnije$ United =ruit Aompan> su kupili itavu oblast i od ovo# #rada Maja su napravili zati"enu oblast. Omo#u"ili su amerikom Brc%eolo#ical Knstitute of Bmerica da zapone prva istra&ivanja. !vuda uokolo ovo# parka se nalaze planta&e banana kao dokaz djelovanja ameriki% korporacija. (oslednji restauratorski radovi tako)e su se provodili od strane Bmerikanaca: rije je o Universit> of (enns>lvania od kraja 1<:81i%. 5J:6 Wuiri#ua je u ar%eolokom svijetu najbolje poznata po svojim kamenim stelama. Kmpozantna #rupa obeliska opisuje aktivnosti vladara Maja$ politika i vojna do#a)anja$ odnos vladara Maja sa bo#ovima- sve strane obeliska su bo#ato ukraene sa likovima vladara Maja ornamentalno okru&eno# sa likovima bo#ova i sveti% &ivotinja. /lifi iz kalendara Maja prikazuju datume kojima lociraju pojedina do#a)anja.

98

Kz perspektive apadne civilizacije nema zadovoljavaju"e# od#ovora o nainu transporta ovi% stela. 'aime$ !tela N je teka impresivni% R9 tona$ visoka je 18$9 metara$ a uklesane skulpture prekrivaju ;1metarske kamene panele.

=oto#rafija ;: 4ameni obelisk$ !tela N$ teka je R9 tona i nepoznato je kako je prevezena i uspravljena usred d&un#le u /uatemali$ Wuiri#ua Aentralni tr# Q pla&a #rada Wuiri#ua ima dimenzije 188 I ;8 metara. K mada se nalazi u plavnom re#ionu$ niz prona)eni% stela daje dovoljno ar#umenata za zakljuak o vremenskim razmacima u kojima su se one podizale. 'aime$ od :91. #odine nova stela je instalirana svaki% pet #odina zakljuno sa ;89. #odinom. 5J:6 Ve"ina stela je podi#nuta za vrijeme vladavine Aauac !k>$ najpoznatije# vladara Wuiri#ue. 'je#ov lik se nalazi na sedam od devet prona)eni% stela. /odine :H; a.d. Aauac !k> je zarobio vladara Aopana i time oznaio kraj du#e vladavine Aopana nad Wuiri#uom. Mo jedna karakteristika ovo# #rada su o#romni kru&ni kameni blokovi nazvani oomorp%i. Pest ovakvi% blokova prikazuje ono to ar%eolozi nazivaju +mitskim, &ivotinjama. 'a primjer$ oomorp% /$ u sreditu Veliko# tr#a$ prikazuje bi"e slino ja#uaru. oomorp% ( prikazuje nepoznato#$ ali sveprisutno# i svemo"no# vladara u jo#a polo&aju.

99

=oto#rafija <: oomorp% ($ kru&ni kameni blok$ prikazuje svemo"no superiorno bi"e u jo#a polo&aju koje se$ opet$ nalazi u ustima jo monije# nepoznato# +monstruma,$ Wuiri#ua$ /uatemala Br%eolozi su uspjeli deifrirati zapise na !telama = i D u Wuiri#ui. One se odnose na neke nepoznate do#a)aje koji su se desili prije <8 miliona #odina i prije J88 miliona #odinaV 5J:6 Ova injenica o poimanju koncepta vremena kod Maja i% je uinila superiornijim u odnosu na bilo koju dru#u civilizaciju u poslednji% desetak %iljada #odina$ izuzimaju"i apadnuV

Lamanai 5Celize6 U dananjim razmjerima si"uni Celize 5bivi Critanski ?onduras6 na svojoj teritoriji je imao impresivni% %iljadu 5V6 ve"i% i manji% naselja i #radova Maja. bo# svoje nepristupanosti samo su etiri #rada otvorena za posjetioce na poetku 22K stolje"a. Lamanai je jedan od najve"i% centara Maja u Celizeu. !mjeten je u centralnom dijelu Celizea na obalama 'eF @iver La#oon. Dosadanja istra&ivanja pokazuju da je Lamanai bio neprekidno naseljen H888 #odina u vrijeme civilizacije Maja. Lik vladara Maja se nalazi u ustima svevladaju"e# serpenta 5zmije$ zmaja6 koji je prisutan u svim #radovima Maja i u svim periodima razvoja ove civilizacije. !erpent je simbol znanja i superiorno# bi"a. *injenica je da vladari Maja$ pred kojima su obine Maje imale inferiornu ulo#u$ u potpunosti priznaju superiornu ulo#u kosmiki% bi"a odnosno serpenta. (reko :78 objekata je dosada prona)eno na lokaciji Lamanaia. Br%eolokim iskopavanjima je od 1<:J11<;R rukovodio David (ender#ast iz kanadsko# @o>al Ontario Museum.

100

@adiokarbonska ispitivanja$ koja su proveli kanadski ar%eolozi na primjeru kukuruzno# polena$ pokazuju da su objekti u Lamanaiu koriteni prije #odine 1988. p. n. e. 5J;6 ! obzirom na nji%ovu enormno veliku prisutnost mo&e se zakljuiti da su prije 1988. #odine prije nove ere Maje imale znaajan centar u Lamanaiu.

0azumal 5!alvador6 !amo su etiri naselja Maja dosada istra&ivana u !alvadoru. 'ajve"e je 0azumal. U prijevodu Wuic%e indijanaca +tazumal, znai +piramida u kojoj su spaljivane &rtve,. Ovaj #rad je bio %istorijski #ledano$ prometan te su u njemu na)eni primjeri tzv. Olmeke umjetnosti 5kamene #lave koje se smjetaju u 7888 #odinu p.n.e.6$ zatim #ra)evinski ostaci iz &ivota Maja 5piramidalni oblici %ramova iz 1888 #odine prije nove ere6 i primjeri aritfakata iz 2V stolje"a kada su #a Bzteci naseljavali. 5J<6 'esumnjivo da je ovaj zadnji period poslu&io lokalnim indijancima da sauvaju ime 0azumal koji je referenca za ceremonijalna &rtvovanja Bzteca.$ Knae nisu prona)eni dokazi da su i Maje provodili ceremonijal &rtvovanja zarobljenika.

0ulum 5Meksiko6 0ulum je najve"i od #radova Maja podi#nuti% na moru. 'alazi se na ju&nom kraju moderno# auto puta Aancun10ulum 517< km6. 4ameni stub sa uklesanim datumom od 9RJ. #odine svrstava i ovaj /rad u klasini period Maja. U kasnijoj fazi je podi#nut zid s pet kapija po kome je ovaj #rad i dobio ime 5+tulum, Q zid6. 'ajve"a #ra)evina je u obliku tvr)ave 5+Nl Aastillo,6 i sadr&i fi#ure i maske bo&anstava koji simboliziraju planetu Veneru i zalazak !unca. U unutranjosti Nl Aastilla nalaze se ostaci murala Maja.

R.H.7. 'apredna astronomska znanja

101

K pored sistematsko# napora Ppanjolaca da unite sve dokaze o sofisticiranim dosti#nu"ima Maja u astronomiji i matematici$ posljednji% nekoliko decenija se ine napori da se razumije ova nestala civilizacija. R.H.7.1. Venera

Ustanovljeni su dokazi o vrlo intimnoj vezi izme)u planete Venere i +(alae /uvernera, u UImalu 53ucatan$ Meksiko6. Ppanjolski konkvistadori su je$ zau)eni ljepotom ove #ra)evine$ prozvali #uvernerovim sjeditem. 'aravno$ Maje nisu imali #uvernere$ a klju za definiciju ove #ra)evine se krije u njenoj astronomskoj orijentaciji. 'a fasadi +(alae #uvernera, se nalazi uklesano vie od H98 #lifa koji su posve"eni ovoj planeti !unevo# sistema 5stilizirano slovo +M, sa dvije take je simbol Maja za Veneru- a taj s>mbol je dominantan na #lavnoj fasadi6. 5VKDK DODB0B4: =oto#rafija R: +(alaa #uvernera,$ UImal$ 3ucatan$ Meksiko6 Kzraunavanja iz 1<:9. 5istra&ivai Bveni i ?artun#6 5916$ su pokazala da se du#aka strana (alae /uvernera nalazi pod u#lom od 1< stepeni u odnosu na #lavnu orijentaciju #ra)evina u UImalu. (od identinim 5+najju&nijim,6 u#lom se planeta Venera pojavljuje na nebu svaki% osam #odina. Upravo taj osmo#odinji period je vrlo znaajan za Maje. Maje su znale da Venerin sinodiki period 5vrijeme kada se Venera spaja sa !uncem na nebu6 iznosi 9;J dana. (ostoji pet razliiti% sinodiki% pozicija Venere 5kao dnevno# i no"no# kosmiko# objekta6. 'akon peto# sinodiko# perioda ova se pojava ponavlja s novi% pet perioda. Moderni astronomi ovu pojavu nazivaju +Veliki Venerin Aiklus,. (et Venerini% ciklusa 57.<78 dana6 tano od#ovara periodu od osam zemaljski% ciklusa$ odnosno$ #odina 57.<78 dana6. !pecifini dokaz o ovoj vezi +pet1prema1osam, je na sjevernozapadnom i sjeveroistonom kraju fasade (alace /uvernera. Arta s tri take$ odnosno$ broj osam prati masku bo#a *aka koji ima izra&enu vezu s planetom Venerom.
5VKDK DODB0B4: =oto#rafija :: +(et1prema1osam,$ fasada (alae #uvernera$ UImal$ 3ucatan$ Meksiko6

102

!am do#a)aj pojavljivanja Venere na najju&nijoj taki neba 5januar 1<<:.$ 7889.$ 781H. itd6 i njena nebeska putanja od#ovaraju zamiljenoj liniji izme)u (alae /uvernera u UImalu na jednom kraju i maloj piramidi u$ jo nedovoljno poznatom #radi"u Maja$ Ae%tzucu koji se nalazi na %orizontu #ledaju"i od UImalaV Odstupanje je$ prema Bveniju 51<:9.6 neznatno: manje od jedno# stepena 511:.9R prema 11;.77 stepena6. Me)utim$ u doba kada su Maje pravile ove piramide 5kraj K2 stolje"a6$ polo&aj emlje u !unevom sistemu bio je malo dru#aiji$ tako da odstupanja uop"e nije biloV Mu#ozapadno od (alae ka nebu se di&e Velika (iramida. Djelomino je restaurirana. Ori#inalno je imala devet terasa$ odnosno devet nivoa 5+Devet *uvara vremena Maja,6. !imbolika u broju stepenica i nivoa te %ramu na vr%u platforme s Co#om *akom dopunjavaju sveti kompleks UImala koji je bio ekskluzivna Pkola za astronome$ matematiare$ amane$ svetenike$ proroke i vidare.

R.H.7.7. !unce (rimjer sjajne veze astronomije i ar%itekture je i na %ramu 5+sedam lutaka,6 u Dzibilc%altunu na 3ukatanu 5Meksiko6. Criljantnom izvedbom #ra)evinari Maja su omo#u"ili sunevoj svjetlosti da se u punom obimu pojavi samo za vrijeme #odinje ravnodnevnice. 'a taj nain Maje su pokazale majstorstvo u obje discipline.

=oto#afija 18: ?ram Maja je podi#nut na nain da se samo na dan proljetne i jesenje ravnodnevnice !unce svom veliinom pojavi u sredinjem otvoru$ Dzibilc%altun$ Meksiko

10

=oto#rafija 11: (iramida 4ukulkan za vrijeme proljetne ravnodnevnice$ svjtlosni fenomen stvara privid serpenta na stepenicama samo na dan proljetne ravnodnevnice$ A%ic%en Ktza$ 3ucatan$ Meksiko Ve" smo pominjali sunev efekat koji se kreira samo na dan ravnodnevnice u sluaju piramide 4ukulkan 5A%ic%en Ktza$ Meksiko6. !tvara se sedam trokutova svjetlosti koji$ zajedno sa #lavom serpenta na dnu stepenica$ formiraju silaze"e# serpenta. @ije je o simbolici na astronomskom$ ar%itektonskom i filozofskom nivou.

R.H.7.H. Merkur$ Mupiter$ Mars$ !aturn

Medna od sauvani% knji#a Maja$ Dresden AodeI$ u#lavnom je posve"ena astronomskim pojavama. Bnalizom teksta 5976 mo&e se ustanoviti da Maje opisuju kretanje i vidljivost na nebu slijede"i% planeta: Venere$ Merkura$ Marsa$ Mupitera i !aturna. Uz simbolizam Venere se javlja sekvenca sa slijede"im brojevima: 7HR dana$ <8 dana$ 798 dana i osam dana. bir dana je 9;J to od#ovara Venerinom sinodikom ciklusu. (rvi broj od 7HR dana od#ovara vidljivosti Venere na istonom nebu 5posmatrano iz !rednje Bmerike6 kao +jutarnje zvijezde,. Dru#i broj od <8 dana je period kada Venera nije vidljiva$ jer je +skrivena, od !unca. 0re"i period traje 798 dana kada se Venera pojavljuje na zapadnom nebu kao +no"na zvijezda,. K na koncu$ etvrti period od osam dana je period kada Veneru ponovo skriva !unce. 5976 (et ovakvi% perioda traje ukupno 7.<78 dana i poklapaju se s osam zemaljski% #odina o emu je ve" bilo #ovora.

10)

4odeks daje podatke za vidljivost Merkura koji ima ekscentrinu eliptinu putanju. a%valjuju"i ovakvoj putanji$ sinodiki ciklus Merkura traje od 18J do 1H7 dana. Aiklusi solarni% eklipsi te puno# i novo# mjeseca se daju u 4odeksu. Mjeseevi ciklusi su primjer kako su Maje rijeile problem nje#ovo# trajanja. Moderna astronomija je utvrdila da lunarni mjesec traje tano 7<$9H89< dana. Dakle$ manje od H8$ a vie od 7< dana. Bstronomi Maja su utvrdili da se JJ88 dana mo&e prikazati kao 1J< mjeseevi% ciklusa to od#ovara cifri od 7<$9H878. 0o je$ oi#ledno$ bilo i vie ne#o dovoljno da se minimizira diskrepancija izme)u 7< i H8 dana. 5176 0ako)er$ opisani su izlasci planeta 5Merkur$ Venera$ Mupiter$ Mars$ !aturn6 nakon konjukcije sa !uncem. 0ada su planete vidljive na jutarnjem nebu prije sunevo# izlaska. Ovi periodi su va&ni jer odre)uju du&ine sinodicko# trajanja za pojedine planete. (rimjera radi$ astronomi Maja zaokru&uju sinodiki ciklus Marsa na :;8 dana 5preciznije radi se o ::<$<HR dana6. Drezdenski kodeks daje precizne opise kada se dvije planete$ vidljive sa emlje$ na)u u istoj liniji$ prekrivaju"i jedna dru#u. Ksto tako$ 4odeks tano odre)uje solsticije i ravnodnevnice. (ojedini istra&ivai svijeta Maja utvr)uju da su Merkur i Mupiter bili od interesa za vladare Maja. =lo>d Lounsbur> je pokazao kako su za nekoliko vladaju"i% dinastija u (alenEueu bile va&ne pozcije Mupitera na nebu. Mames =oI i Mo%n Musteson su demonstrirali reference !aturna na drevnim #lifima Maja. 5176

R.H.7.J. 4retanje !olarno# sistema u #alaksiji Maje su svoj boravak na zemlji smjetale u okviru +Du#o# sistema brojanja, koji traje 1H baktuna 51.;:7.888 dana ili 9.17; #odina6. !vaki do#a)aj se nalazi unutar ciklusa koji je poeo #odine H.11J prije nove ere. 0aj ciklus se zavrava 7.817. #odine. 5176 (et ovakvi% ciklusa daju tano trajanje (latonske du#e #odine 5blizu 7R.888 #odina6.

10/

Klustracija 17: !tela broj 11 iz drevno# #rada Maja Kzapa$ Meksiko$ prikazuje 4osmiko# Oca u +ustima, 4osmike Majke- prikazuje se +kanal ra)anja, 5/alaksija Mlijeni put6 koji "e svoju kulminaciju do&ivjeti 71.17.7817. kada se ostvari prorokovani raspored planeta i zvijezda na nebu 5:R6 (itanje koje nas ostavlja bez od#ovora je kako su Maje znale za ovaj kosmiki ciklus. Oi#ledno da je on podrazumijevao da civilizacija ima koncept o 5a6 postojanju sunevo# sistema$ 5b6 postojanju #alaksije kao kompleksno# skupa zvjezdani% sistema$ 5c6 kretanju solarno# sistema unutar #alaksije$ 5d6 periodinosti$ odnosno$ zakonitosti to# kretanja.

R.H.H. @aunanje vremena R.H.H.1. (erfektni kosmiki i zemaljski kalendari Maja

Obino se$ kada su u pitanju nauna dosti#nu"a Maja$ #ovori o nji%ovom kalendaru. (oznato je$ naime$ da su Maje raunale vrijeme emaljske revolucije 5kretanja oko !unca6 u %iljaditi dio decimala. Br%eolo#ija tvrdi da su Maje ovo inile bez precizni% instrumenata. K ne samo to. Maje su$ kao to smo vidjeli u pret%odnom po#lavlju$ imale kalendare mjeseevi% mjena i eklipsi te vrlo precizna trajanja vremenski% putanja Merkura$ Venere$ Marsa$ Mupitera i !aturna. (rema tvrdnjama vode"e# eksperta za deifriranje jezika Maja$ Linde !c%elle 5+Ma>a 4osmos,$ 'eF 3ork$ 1<<H6 kamene stele u #radu Maja Wuiri#ua$ u istonoj /uatemali$ opisuju do#a)aje koji su se zbili prije J$R milijardi #odina i prije 1H milijardi #odinaV

101

Daju li nam Maje time do znanja da su dobro znali kada je 5a6 naa (laneta nastala i 5b6 kada je zapoeo ovaj kosmiki ciklus 5od +Veliko# praska,6. Oficijelna %istorio#rafija pie o +opsjednutosti Maja s raunanjem vremena,. 'abrajaju nji%ove kalendare: 516 +Du#i,$ koji traje od nulto# dana i #odine H.11J p.n.e. do nae 7.817 #odine- 576 +@eli#iozni, kalendar od 7R8 dana koji se sastojao od 78 mjeseci po 1H dana- i 5H6 +!olarni, kalendar od HR9 dana 51; mjeseci po 78 dana$ plus dodatni% pet dana6. 'e osporavaju im se vrlo precizno izraunate solarne #odine za planete u !unevom sistemu. (one#dje se istie da fascinacija Maja vremenom nije nauna u naem smislu- njima je vrijeme bilo cirkularno i ciklusi bi se ponavljali 5+vladari bi trebali ponavljati rituale i akcije svoji% pret%odnika,6. U Aentru za posjetioce observatorije 4itt (eak u 0ucsonu 5Brizona$ !BD6 nalazi se mural Maja sa slijede"im tekstom: +Maje su imale nauno precizniji kalendar u upotrebi ne#o to je dananji #re#orijanski,. Ova injenica nije sluajnost. 4alendar apadne civilizacije se bazira na #odini od HR9 dana. !vake etiri #odine se mora kori#ovati za jedan dan 5dodaje se jedan dan u februaru6. K ne samo to. !vaki% J88 #odina se mora dodavati po jo jedan dan da bi se kalendar uskladio s polo&ajem emlje u !unevom sistemu. 'a dru#oj strani$ Maje tokom J.888 #odina postojanja nji%ove civilizacije nisu niti jedan put uskla)ivale 5dodavale$ oduzimale6 dane u nji%ovom kalendaru. 'aravno$ pri tome mislimo na samo jedan od kalendara. U nastavku "emo nabrojati poznate kalendare Maja. 59H6 516 0GzolkGin Q #lavni$ +sveti kru&ni, kalendar od 7R8 dana. *uva %armonijski odnos izme)u ljudi$ !unca$ !unevo# sistema$ /alaktiko# jez#ra ?unab 4u$ 4reatora kretanja i mjerenja. 0ako)e$ formira kratki ciklus od 97 #odine zvjezdano# sistema (lejada. 576 ?aab Q #lavni sekularni kalendar. !astoji se od HR9 dana$ odnosno 1; mjeseci po 78 dana i pet dodatni% dana svake #odine.

10>

5H6 Du#i ciklus Q ciklus linearno# vremena. (rema istra&ivanjima 'B!N nje#ova preciznost je 8$88888881 od atomsko# kalendarsko# sata ili jedan dan u periodu od 1;8.888 #odina. Ovaj kalendar se koristio na fasadama %ramova i stelama da projicira posebne datume iz duboke prolosti i daleke budu"nosti. Ovaj kalendar je povezan s Caktun ciklusom: 9 788 #odina I 9 ciklusa X 7R.888 #odina to od#ovara +(latonskoj #odini,. 5J6 /ospodari no"i Q ciklus od devet dana koji se stalno ponavlja. 4ada se koristi u kombinaciji s kru&nim kalendarom daje datume koji se ne ponavljaju po JR: #odina. 596 KIim 0un Q kalendar prirodni% ciklusa$ znaajan za a#rikulturu Maja. 0rajanje mu je 1H8 dana$ polovina 0zolkina. 5R6 Mom 0un Q ciklus od 1;8 dana- omo#u"avao je Majama da s%vate razmno&avanje insekata. 5:6 0un Q ciklus od HR8 dana koji se perfektno odnosi prema !unevom sistemu$ planetama$ zvijezdama i #alaksijama. 5;6 0zGotz 0un Q proroanski kalendar od HRJ dana. !astoji se od 1H mjeseci po 7; dana 5poznat i kao ciklus +slijepo# mia,6. 5<6 KI 0un Q mjeseev kalendar koriten na monumentima. Crojao dane lunarno# ciklusa i sto#a znaajan za plimu i oseku te za &enske cikluse. 5186 4lejeb Q proroanski kalendar od J88 dana koje# koriste neki od dananji% +uvara znanja, Maja. Malo je ta poznato od nje#ove stvarne primjene. 5116 Muc%uc%u Mil Q 4alendar (lejada- 971o #odinji ciklus koji sin%ronizira ?aab i 0zolkinov kalendar. !vr%a mu je da omo#u"i svakom ljudskom bi"u puno &ivotno iskustvo odakle "e ste"i status mudro#a. 5176 A%ol 0un Q kalendar od 7R8 dana slian 0zolkinu$ samo ovaj djeluje na makro nivou. 51H6 4u 0un Q ciklus od 978 #odina koji posmatra i mjeri +kolektivni utjecaj, na ovjeanstvo. 51J6 0iku 0un Q kalendar koji se dijeli na dva ciklusa: 516 Celejeb Colon 0iku mrani ciklus od devet perioda po 97 #odine$ ukupno JR; #odina$ i 576 OIlajuj 0iku od 1H nebeski% ciklusa sa po 97 #odine$ s ukupno R:R #odina. Ovo je proroanski kalendar.
108

5196 Bjau 0un Q proroanski 781o #odinji ciklus$ posebno interesantan ar%eolozima. 51R6 Nkomal 0un Q ciklus od 978 #odina koji oznaava muku i &ensku radijaciju sa !unca. 0retira informacije va&ne za ovjeanstvo kao cjelinu. 51:1716 Maje su imale jo pet kalendara kojima su se samo oni slu&ili i o ijim detaljima nita nije poznato. (ojam +proroanski% kalendara, je po prvi put potkrijepljen ar#umentima iz knji#e Mic%aela Aoa$ +Creakin# t%e Ma>a Aode,$ u kojoj on tvrdi da je +nastanak i razvoj sredinje# #rada Aopana u ?ondurasu$ bio prorokovan davno prije od strane epi#rafa. 'ovi rezultati u deifriranju koda Maja to potvr)uju., 5R:6

R.H.H.7. 0zolkin Q kosmika matrica

Ovo po#lavlje je inspirisano Mose Br#uellesovom knji#om +0%e Ma>an =actor,$ objavljenom 1<;:. 5J76 u kojoj autor$ nakon viedecenijsko# istra&ivanja$ iznosi sasvim nove teze o tajnom kalendaru Maja Q 0zolkinu. ! obzirom da je rije o nada%nutom$ ali ne uvijek nauno ar#umentovanom tekstu$ tako #a treba i posmatrati: kao jedan mo#u"i nain #ledanja na kalendare Maja. +SBr%eolozi$ naravno$ u kalendaru vide samo nain da se bilje&i vrijeme. Bli$ zato bi neko posvetio toliko vremena +bilje&enju vremena, s nevjerovatnom precizno"u. Da li brojke imaju i dublje znaenje u kosmikim relacijama. Da li one$ osim davanja koordinata o svemirskom prostoru i vremenu$ nose i neto vie. K da li je to dokuivo naim fizikim ulima. Pta ako ti brojevi imaju svoju frekvenciju. K ta ako oni nose svoje rezonantne karakteristikeS i opisuju bi"a$ planete i iskustva. Da li nevjerovatno precizne brojke Maja zapravo u sebi kriju kosmiki kod za svako# od nas. Da li je svaka brojka jedna informacijaS koja biva odaslana u kosmos.

109

!vaki broj jeste informacija$ a svaka informacija jeste odre)ena frekvencija. 4omunikacija$ odnosno$ razmjena informacija$ se odvija izme)u bi"a$ izme)u planeta$ izme)u solarni% sistema. (oetkom 1<;9. kontaktirao me je Maja$ pod imenom ?umbatz Men. 0okom nai% raz#ovora sam nauio da on koristi 1: +kalendara, Maja. Br%eolozi znaju za postojanje samo est. ?umbatza sam napokon sreo u Coulderu$ Aolorado #dje je imao predavanje pod nazivom +Bstrolo#ija Maja,. 4lju nje#ove prezentacije i nje#ovo# znanja je otkriven u zavrnoj rijei. ?umbatz je izjavio da je na !unev sistem sedmi takav sistem iju su svemirsku mapu Maje dosada obradileV, +S(rorok Maja$ A%ilam Calam$ pada u trans i jedine rijei koje iz#ovara su brojevi: 1$ 1H$ :$ < i J. Da li su brojevi samo brojevi ili neto vie. Da li su brojevi &ivi. Nteriki entiteti. Da li oni mo#u okupirati spiritualnu dimenziju nae# umaS dimenziju izvan kontrole nae# materijalistiko# s%vatanja svijeta. Da li se kompletna pria o Majama$ svjetskoj i kosmikoj %istoriji$ mo&e izraziti brojevima. (reciznije$ s 1H brojeva i 78 simbola. Dakle$ matricom 1HI78. Br%eolozi upotrebljavaju izraz 0zolkin za +kalendar, Maja od 78 mjeseci i 1H dana. Ori#inalno ime ovo# +tajno# kalendara, nije poznato$ ali je poznato da je on mno#o vie od prosto# raunanja zemaljski% danaS, 50zolkin je kod. K nasa abeceda je kod. Bli$ onaj ko zna tridesetak slova ima o#romnu mo"$ jer se kroz pisanje mo&e izraziti znanje i mudrost kosmosa. 'a isti nain$ kodirani jezik 0zolkina$ nosi svojevrsnu kosmiku mo". 'a mozak je pro#ramiran da razmilja o brojevima kao o simbolima koliina. Bli$ kvantifikacija je samo jedna funkcija brojeva.6 +S4orisno je pore)enje s muzikim tonovima: brojevi se mo#u predstaviti i kao muzika skala. Do$ re$ mi$ fa$ so$ la$ tiS 1$ 7$ H$ J$ 9$ R$ :S !lijede razliite oktave$ tonske sekvence$ sin%ronizacija dva ili vie tonovaS Mo#u"nosti su beskrajne. B sve poinje s malim setom od sedam tonova. Ono to mi zovemo vrijeme$ Maje su zvale %armoninom rezonansom. Dani nisu dvadesetetverosatni periodi ne#o tonovi 5+kin,6 koji se predstavljaju brojevima. /rupe dana kreiraju %armonine cikluseS ti ciklusi su dijelovi jedno# vie# or#ansko# reda u svemiru.
110

'aa planeta emlja je dio to# %armonino# sistema putem svoje relacije sa !uncem$ i jo dalje$ sa #alaksijom. a Maje je sve bilo inteli#entna ener#ija: kosmos$ !unce$ komad kvarca$ mrav ili ovjek. !ve je &ivo. !ve ima svoju frekvenciju. !ve je informacija. B informacije se kre"u. a Maje$ brojevi nemaju odnos kakvo# #a mi znamo- deset je$ po nama$ ve"i broj od devet$ na primjer. 'jima je svaki broj imao svoje kvalitete. 'e#dje$ naravno mora biti i izvor. 0o je /alaktiko sredite$ koje su Maje zvale ?unab 4u. Od ovo# Kzvora nezamislivo velike briljantne ener#etske sna#e sve je kretalo i u nje#a se sve vra"alo. Maje su ener#etska strujanja prestavljala u oba smjera setom brojeva od 1 do 1H te od 1H do 1 5kontrasmjer6. Od prosti% do slo&eni% ener#etski% pulasacija. K$ natra#. !vaki broj se kre"e u etiri strane svijeta$ to se ponavlja pet puta. 0u je simbolika 1H brojeva i dvadeset razliti% pravaca. 0zolkinV 1HI78V 4osmika matrica. a Maje je 0zolkin univerzalna tabela kosmiki% frekvencija. Crojevi idu naprijed i nazad$ komuniciraju jedan s dru#im. 0o je ono to mi$ emaljskim rijenikom$ nazivamo vrijeme. 'a je problem to se nae +vrijeme, kre"e samo u jednom smjeru: od prolosti ka sadanjosti i budu"nosti. B to je samo pola slike. Maje su$ oito$ poznavale$ kompletnu kosmiku vremensku sliku. !vr%a matematike Maja nije u prostom raunanju vremena i odre)ivanju kini% i suni% perioda i kada bi trebalo poeti sa sjetvom. 0o omiljeno ar%eoloko objanjenje je imalo tre"erazredno znaenje. Maje su kroz ma#iju brojeva otkrili #alaktiku konstantu Q 0zolkin. Crojevi na kamenim monumentima Aopana i dru#dje pokazuju relaciju izme)u #alaktike %armonije i #odinji% ciklusa emlje$ Mjeseca$ !unca$ Venere i dru#i% nebeski% tijela. Maje su podizale +stele,$ umjetniki bo#ate kamene blokove. Bli$ stele nisu prvenstveno umjetniko dosti#nu"e Maja. !tele su +vremenski markeri, kojima bi Maje obilje&avale prolaz pet$ deset i dvadeset #odina. (renik #alaktiko# snopa je 9.179 #odina. /alaktika konstanta im je +kalendar, od 7R8 jedinica. 5Br%eolozi su jo uvijek zbunjeni ta ovi% 7R8 +dana, u stvari predstavlja.6
111

0akozvano +obo&avanje !unca,$ koje ar%eolozi i %istoriari vole pripisati Majama je potpuno promaena definicija. !piritualne Maje su znali i cijenili vie znanje i mudrost koja bi se emitirala sa !unca. 0e kosmike emisije su dolazile kroz cikluse koje naa astronomija zove +sunevim pje#ama,. Vie kosmiko znanje se kre"e %ijerar%ijom: od #alaktiko# sredita 5?unab 4u6$ preko zvijezda 5nae !unce$ odnosno 4in6$ do planeta. !unce 4in ima ciklus od skoro 7H #odine 5dva puta po 11$H #odine6. Udisaj i izdisaj. !unce prima informacije iz sredita #alaksije$ a onda i% odailje planetama pod svojom zatitom. 4roz sistem stakleni% le"a i prelamanja svjetlosti dobijamo informacije iz svemira. 0ako na jednom kraju imamo #alaktiko sredite$ a na dru#om ljudsko bi"e. Kzme)u nas su pojedine le"e koje uve"avaju i prenose informacije. *ovjek ima tri le"e: jedna od#ovara moz#u reptila$ dru#a moz#u sisara$ tre"a viem umu. Ljudska dimenzija se onda ve&e za planetarno tijelo 5etvrtu le"u6. Odavde$ planetarna svijest vibrira sa svije"u !unca 5peta le"a6. Maje tvrde da se od !unca do #alaktiko# sredita nalaze jo dvije kosmicke le"e 5jedna slu&i za komunikaciju me)u zvijezdama$ dru#a za informacije iz samo# #alaktiko# sredita6. anemarimo nau sliku svijeta atoma$ prostora i vremena$ distanci i izolovanosti. (o#ledajmo$ umjesto to#a$ kroz ovaj #alaktiki teleskop. !istem le"a oscilira jedinstveno i %armonino. (rotok informacija je trenutan. /ovorimo o kosmikoj %armoniji. Matrica 0zolkina je upravo to. ?armonini jezik kosmosaS,

R.H.J. Matematika znanja Q unikatnost sistema raunanja apadna civilizacija se susrela s konceptom nule u matematici tek u 2KK stolje"u putem tzv. +arapski% brojeva,. 0o je danas op"epri%va"eni nain brojanja 5od 8 do < i kombinacija ti% deset brojeva6 zasnovan na vrijednosti 18.

112

Brapski numeriki sistem vue porijeklo iz starije#$ indijsko#. (ostoje indikacije da su Kndijci upotrebljavali nulu jo u estom stolje"u prije nove ere. 5:6 (rva civilizacija moderne %istorije$ !umer$ je prije est %iljada #odina imao numeriki sistem koji nije sadr&avao nulu$ a bio je zasnovan na vrijednosti R8 5sekunde$ minuti$ sati- HR8 stepeni i R8 minuta kru#a6. Crojke su izra&avane stilizovanim pe%arima. 'a primjer$ broj J71 je izra&en s etiri pe%ara$ razmak$ dva pe%ara$ razmak i onda jedan pe%ar. Onda je Cabilon nakon nji% taj razmak uzeo za nulu to je bio znaajan pomak u aritmetici. N#ip"ani su brojeve izra&avali na dva naina. (rvo$ putem %ijero#lifa$ a$ dru#o$ u dnevnoj upotrebi$ putem jednostavni% slikovni% znakova 5uspravna crta za jedan$ naopako +U, za deset$ smotani konopac za sto$ lotusov cvijet za %iljadu itd.6. ?ebrejski$ #rki i rimski sistem je slian: brojevi su predstavljani putem znakova alfabeta 5B je 1$ C je 7$ itd.6$ nula ne postoji$ koncept ne#ativni% brojeva ne postoji. 4inezi se prije nae ere slu&e jednostavnim sistemom uspravni% i vodoravni% crta$ a nula je predstavljena kvadratom. Maje imaju fascinantan numeriki sistem$ zasnovan na vrijednosti 78. (utem samo tri simbola 5taka$ crta$ koljka kao nula6 Maje su mo#li da napiu bilo koji broj. Medna taka je bila broj jedan. 0ri take broj tri. Medna crta je pet$ a tri crte 19. 0ri crte i tri take na vr%u su broj 1;. a brojeve iznad 78 uvodi se novi red iznad prvo#. 0ako se broj 7HJ predstavlja sa dva reda: u prvom je znak za jedanaest Q dvije crte i taka 5dakle 11 setova od dvadeset ili 7786- u dru#om redu je znak za 1J$ dakle dvije crte i etiri take. Dva reda zajedno daju broj 7HJ. !lino$ za ve"e brojeve$ se uvodi tre"i red. 0aj tre"i red je proizvod mno&enja 78I78$ dakle od J88 pa nadalje. *etvrti red bi startao s vrijednostima od ;.888 578I78I786. 'ula je predstavljana stiliziranom koljkom 5ili malom izdu&enom elipsom6. 'a taj nain Maje su kompletirale napredni matematiki nain razmiljanja s vrijedno"u +nitice,. Maje su na svojim stelama i %ramovima isti numeriki sistem upotrebljavali oduvijek. Dakle$ vra"amo se pet %iljada #odina unatra#. !istem je jednostavan$ vrlo je fleksibilan$ lako je raunati ak i transakcije s velikim vrijednostima.

11

'a numeriki sistem ima deset znakova 5od nule do deset6. Maje su imale samo tri simbola. (utem nai% brojki mo&emo izraziti bilo koji broj prostim dodavanjemmo&emo oti"i beskrajno daleko u prolost i budu"nost. 0o ar%eolozi ili biolozi$ na primjer$ i ine: odlaze deset %iljada #odina unatra#$ sto %iljada ili pak$ milione #odina u %istoriju opisuju"i &ivot na zemlji. 0o su isto inile i Maje. 'a jednoj od stela 5kameni% ploa6 nalazi se datum 5brojka6 od jednu milijardu i osamsto miliona dana 51.;1J.RH<.;88 dana6. 0o je period od pet miliona i sto %iljada #odinaV Mo nije deifrirano ta su tano opisivale Maje iz to# perioda$ ali je deifriranje ovo# datuma samo novi dokaz o stvarnom civilizacijskom nivou Maja. 5:6 5VKDK DODB0B4: =oto#rafija ;: Croj osam 5crta i tri take6 uklesan u kameni blok$ Aopan$
?onduras6

R.H.9. ?ijero#lifi i pikto#lifi Q vieslojno slikovno pismo

U vremenskom rasponu du&em od tri %iljade #odina Maje su bilje&ile astronomska znanja$ zemaljske i kosmike le#ende$ vlastitu %istoriju i umjetnost. Omiljeni medij su im bile slikovne knji#e$ koje bi viestruko presavijali. vali su i% kodeksi. Doskora se znalo za postojanje samo tri takve knji#e koje nose nazive po muzejima #dje se nalaze: Drezdenski$ Madridski i (ariki. 4oncem 1<R81i% se pojavio tzv. /rolier kodeI koji nije dostupan iroj javnosti 5u privatnoj je kolekciji6. K$ napokon$ 7889. se kao peti sauvani manuskript Maja javlja (raki kodeks u 'acionalnom Muzeju *eske @epublike 5odjeljenje 'aprstek muzej6. (ismo Maja je vrlo slo&eno i pored intenzivno# istra&ivanja epi#rafa ostaje ve"im dijelom nerazjanjeno. @ije je o kombinaciji sistema znakova 5#lifa6 koji predstavljaju itave rijei$ procese ili manje zvukovne kombinacije 5slo#ovi6. Dosada je identificirano oko ;88 #lifa od koji% se za etvrtinu pretpostavlja da im se zna znaenje. Ova vrsta slikovni% znakova se naziva lo#o#rafi i naje"e se javlja u obliku slike. 'a primjer$ rije +ja#uar, je predstavljen crte&om #lave ja#uara.

11)

Klustracija 1H: /lif koji se iz#ovara +Ne,- u #ornjem desnom u#lu je u%o koje simbolizira &ivotnu putanju- ravni nos predstavlja stepenice- ovaj #lif simbolizira &ivotnu sudbinu$ put koji se izabire i poetnu ener#iju potrebnu za realizaciju ciljeva

'eke rijei koje nije lako predstaviti slikom$ Maje su predstavljali #lifom koji se iz#ovarao kao &eljena rije. 'a primjer$ #la#ol +brojati, 5+s%ok, na jeziku Maja6 se predstavljao #lavom mitske ribe koja se tako)e zvala s%ok. 4ombinacija rijei i slo#ova naje"e je nalikovala rebusu. !vaki znak je imao vie znaenja- svaka slika se mo#la tumaiti tako)e na vie naina 5bukvalnim prijevodom ono# to predstavlja ili iz#ovorom koji onda oznaava neto dru#o6. Da li je +s%ok, znaio +brojanje, ili +ribu,. /lif sa stiliziranim osmje%om 5+crtica osmije%a6, i dva mala kvadrati"a 5+dva prednja zuba,6 ima$ barem$ slijede"a znaenja: du%$ da%$ vjetar$ kosmika ener#ija$ inspiracija$ &ivotni princip$ sistem disanja$ sjever 5strana svijeta6V amislimo mo#u"e kombinacije ;88 ovakvi% slikovni% znakova. Kznimno spiritualno i materijalno znanje je potrebno za nji%ovo deifrovanje ili pisanje. Bli$ ne samo da svaka rije ima vie znaenja$ ne#o se i jedna rije mo&e napisati na razne naine. Ve" pominjani ja#uar$ recimo$ se mo&e prikazati stiliziranom #lavom ja#uara. Bli$ ja#uar 5+balam,6 se mo&e pokazati i putem slo#ova ba1la1ma koje nalikuju trima rebusnim sliicama. Maje su svojim %ijero#lifskim znakovima mo#li perfektno prikazati svoj #ovorni jezik: zvuk$ #ramatiku i sintaksu. U pore)enju s nji%ovim pisanim jezikom na je alfabet pojednostavljen$ povran i nepotpun.

11/

(rije J98 #odina panjolski biskup Landa je pokuavao da koncept pisano# jezika Maja prebaci na zapadni alfabet. U raz#ovorima s lokalnim svetenikom Maja on je dobijao pojedina znaenja koja konceptualno nije mo#ao s%vatiti 5na primjer$ slike su ponekad predstavljale slovapojedine rijei su se iz#ovarale isto$ recimo +nebo,$ +etiri,$ +zmija, i +zarobljenik,$ ali je kontekst odre)ivao nji%ovo znaenje6. Vidjevi da panjolski crkveni visokodostojanstvenik ne mo&e da iza)e iz svoje limitirane mo&dane kutije$ Maja je jednostavno$ jedno jutro$ napisao u Landovu knji#u: , 'e mo#u vie,. K otiao. 5:6 'a foto#rafiji koju sam snimio u %ondurakom sreditu Maja Q Aopanu$ nalazi se nekoliko #lifa uklesani% u kamen. !likovni znaci dolaze u serijama po etiri. 0ako se i itaju$ u smjeru kazaljke na satu. (rva slika se dodaje dru#oj$ dru#a tre"ojS i$ na taj nain$ se kompletira znaenje. 'a jezik je mno#o prostiji 5to$ u ovom sluaju$ nije prednost6. @ijei su nam sastavljene od slova i nji%ovo se znaenje ne mijenja$ bez obzira ta bilo na kraju reenice. 4od Maja su slikovni znaci komunicirali jedni sa dru#ima$ pro&imali se$ nado#ra)ivali.

=oto#rafija 17: (ikto#lifi Maja$ Aopan$ ?onduras

111

R.H.R. (rimjeri akustino# in&injerin#a u svijetu Maja

'ajljepi amfiteatar antike /rke se nalazi u Npidaurusu 5dananji (eloponez$ 0urska6. Kz#ra)en HH8 #odine prije n.e. imao je 1J.888 sjedita. Cetonske klupe se nalaze na po jedan metar razdaljine. 4ada orkestar na bini pone sa muzikom onda se zvuk odbija od betonski% blokova i poinje proizvoditi svoju +muziku,. (eriodinost blokova 5svaki% jedan metar6 proizvodi periodine niske tonove na oko HJ8 ?z. @ije je o vrlo kratkim zvukovima koji traju manje od 98 milisekundi. 59J6 Npidaurus je primjer sluajno# zvuno# e%a. 'ajve"i kulturni centar u svijetu$ Lincoln Aenter u 'eF 3orku$ je$ odma% nakon otvaranja 1<R7.$ morao da potpuno srui i iz#radi novu #lavnu koncertnu dvoranu zbo# akustini% defekata. 0akozvana +Paptaju"a #alerija, katedrale !t. (aul u Londonu ima neobine akustine efekte- apat s jedno# kraja /alerije se mo&e jasno uti na dru#om kraju udaljenom J7 metra. !lino je i s ovalnom /alerijom u amerikom 4on#resu u Das%in#tonu #dje se apat u #ranitnoj prostoriji mo#ao uti posvuda. K dok su se politiari jedne stranke doaptavali kako #lasati dotle bi politiari dru#e stranke naulili ui i doznavali nji%ove tajne. 'aravno$ to nije mo#lo du#o trajati u 4on#resu i danas ta prostorija slu&i samo za izlo&bu skulptura i slika. 'jemaki poet /oet%e je ar%itekturu nazvao +zamrznutom muzikom,. (eriodinost blokova u #radnji #a je podsje"ala na ritam u muzici. 4od Maja nije bilo +sluajno# zvuno# e%a, niti je nji%ova ar%itektura samo +zamrznuta muzika,. Veliko i#ralite Maja u A%ic%en Ktzi je sto osamdeset metara du&ine$ sedamdeset pet metara irine. Dva paralelna zida deset metara visokateren je totalno otvoren prema nebu. idovi nemaju zakrivljenja$ ne dodiruju se. Papat na jednom kraju zida se uje jasno na dru#om kraju zida. K preko puta terena$ tako)e. 0o# novembarsko# dana$ prilikom moje posjete ovom #radu$ je pu%ao la#ani vjetar. Bli$ na zvune valove vjetar nije ni najmanje utjecao. 5VKDK DODB0B4: =oto#rafija <: Bkustini kameni zid
i#ralita$ A%ic%en Ktza$ 3ucatan$ Meksiko6

11>

Mo&e se pri%vatiti e%o u #rkom poluzatvorenom amfiteatru ili prijenos apata u britanskoj katedrali. Bli$ ako Maje posti&u znatno uve"aniji efekat i to na otvorenom$ onda je oi#ledno da tu sluajnosti nema. 0eoretski bi se mo#lo oekivati da teren ima vrlo slabu akustiku$ ali u stvarnosti je rezultat upravo suprotan. 4ada se prvom tre"inom 22 stolje"a odvijala rekonstrukcija Veliko# i#ralita$ ar%eolozi su primjetili da je prijenos zvuka postajao sve jai kako se u#ra)ivalo vie ori#inalni% blokova i kako je zid dobijao nekadanji iz#led. 0o ukazuje na dva fenomena. (rvo$ da je kamen koji su Maje koristili imao posebna +zvuno1provodljiva, svojstva. K$ dru#o$ da je lokacija ovo# #rada takva 5+ener#etsko potentna taka,6 da pojaava zvunu transmisiju. 'a taj nain nastaje ovaj zvuni fenomen$ odnosno$ anomalija. Leopold !tokovski$ uveni diri#ent (%iladelp%ia !>mp%on> Orc%estra$ je ovdje istra&ivao akustine fenomene 1<H1. Danima je sluao svoj fono#raf i premjetao #a na sve mo#u"e take K#ralita nastoje"i otkriti nje#ovu tajnu. U to je vrijeme !tokovski &elio iz#raditi dvoranu za koncerte na otvorenom. Me)utim$ tajnu A%ic%en Ktze nije otkrio. 5996 'alaze"i se na vr%u piramida u /uatemali i Meksiku$ redovno sam bio svjedokom nekoliko interesantni% fenomena. (rvo$ #ledano s nivoa zemlje$ visina piramida od H81J8 metara se ne doima toliko impresivno. Me)utim$ kad se nalazite na vr%u piramide ljudi na zemlji postaju mno#o manji ne#o to bi se oekivalo. 'ji%ovi #lasovi kao da mutiraju i #ube se u daljini. ! dru#e strane$ nai #lasovi$ na vr%u piramide$ odjekuju dolinom. Objanjenje se krije u %ramovima koji se nalaze na vr%u piramide. Udubljenja u kamenim zidovima slu&e kao pojaiva nae# zvuka koji se onda iri na sve strane. Mi$ na vr%u piramide$ dobijamo bo&anska svojstva. Dizajn ar%itekata Maja ovdje dolazi do puno# izra&aja. B da bi se u potpunosti sa#ledala nji%ova #enijalnost trebalo je biti ovdje prisutan kada je plaster prekrivao ove piramide i svojom #latko"om jo vie uve"avao efekat odbijanja i prijenosa zvuni% valova. (iramide u 0ikalu 5/uatemala6 su okrenute jedna prema dru#oj. a%valjuju"i kamenim rezonatorima$ osobe koje normalnim #lasom #ovore na vr%u jedne piramide se sasvim jasno uju na vr%u udaljene dru#e piramide.

118

!lijede"i primjer akustino# in&injerin#a Maja je iz karibsko# 0uluma. Otvori na kamenom %ramu su podeeni tako da kada vjetar dolazi iz odre)eno# smjera sa specifi"nom brzinom kreira se pisak slian onom iz sudijske zvi&daljke. Da li je svr%a ovo# zvi&duka bila da si#nalizira dolazak %urikana ili oluja kao to to literatura su#erira. Vjerujem da su ori#inalne #ra)evine mo#le proizvoditi zvukove za razliite klimatske najave. 5VKDK DODB0B4: =oto#rafija 18: vi&duk iz 0uluma$ Wuintana @oo$ Meksiko6 'a 3ukatanu se upotrebljava termin +pjevaju"e kamenje, da opie kamen koji pojaava zvuk. Maje su znale koji kamen ima ova svojstva- tako)er$ raspored nji%ovi% #ra)evina je pokazivao da su ar%itekte Maja planski #radile pojedine sekcije svoji% #radova. 'a sredini K#ralita u Aopanu 5?onduras6 se nalazi kvadratna kamena ploa. (rije poetka utkamice sa te ploe bi se kapetani ekipa obra"ali vladaru u kraljevskoj lo&i. (ojaani zvuk bi lako premostio udaljenost izme)u vladara i i#raa. 5VKDK DODB0B4: =oto#rafija 11: Bkustini efekti i#ralita u Aopanu$ ?onduras6 !line akustine efekte pokazuje i K#ralite u Monte Blbanu$ jedno od najve"i% u Meksiku. 0eren je u udubini- raz#ovor sa nivoa vr%a stepenica sam mo#ao lako uti nalaze"i se na sredini terena. (iramida 4ukulkan u A%ic%en Ktzi ima jo jednu impresivnu karakteristiku. U podno&ju veliki% stepenica kamene #lave serpenta zavravaju u podno&ju. Kmitiraju"i vodie i posjetioce i ja zapljeem. Ovaj put mi se ne uzvra"a e%o pljeska. Ono to ujem je nalik cvrkutu pticeV 0ime se i potvr)uje le#enda da je u piramidi ostao zapisani zvuk svete ptice Maja Q Euetzala. Wuetzal$ prema le#endi$ simbolino predstavlja +du% Maja,. 4ukulkan u svom korijenu 5prefiks +kGuk,6$ na jeziku Maja$ oznaava pticu Euetzal. B dru#o ime za superiorno bi"e 4ukulkan je Wuetzalcoatl 5na 'a%uatl jeziku$ %iljadu kilometara zapadnije6. Va&nost ptice Euetzal je prikazana na %ijero#lifima Maja. 4ukulkan je predstavljen u ljudskom obliju s velikim Euetzalom iza sebe$ koji lebdi kao du%. 'adalje$ mno#obrojni su dokazi o upotrebi perja Euetzala u spiritualnim ceremonijalima u svim #radovima Maja. Wuetzal je spona izme)u materijalno# i du%ovno# svijeta. (iramida 4ukulkan kroz cvrkut Euetzala premo"uje ove dvije dimenzije. N%o koji ujemoS su spritualni #lasovi Euetzala$ koji nosi poruke superiorni% bi"a. 5:6

119

!vijet 22K stolje"a ostavlja svoj zvuni zapis na medijima kao to su kompjuterski diskovi. U posljednji% stotina #odina te%nolo#ija snimanja tona se mijenjala toliko puta. a razliku od nas$ Maje su svoj zapis ostavljale u svojim #ra)evinama. 'eo#ranieni smjenama te%nolo#ija i #odinji% doba. Da bi provjerili ove teze morali bi koristiti novu naunu discipline 1 akustinu ar%eolo#iju. Kskoristi"emo postoje"e skromne instrumente 5sono#ram i zvuni kristal6 i krenuti sa provjerom %ipoteze. ?ipoteza je slijede"a: Maje su u primjeru piramide 4ukulkan iz#radile stepenice kao akustine #rilje svjesno kreiraju"i e%o zvuka svete ptice Maja$ Euetzala 5lat. p%aromac%rus mocinno6. !nimljen je cvrkut ptice Euetzalu njenom prirodnom %abitatu- tako)er$ zapisan je zvuk i sono#ram +cvrkuta, koji se stvara na stepenicama. (oredi se kvalitet zvuka$ frekvencija$ du&ina i %armonijska struktura. @ezultati akustiara David Lubmana iz Destminstera 5Aalifornia6 iz 1<<;.: postoji frapantna slinostV 59R6 =rekvencija zvuka ptice Euetzal se kre"e izme)u <88 Q 1H88 ?z. (rosjena irina stepenica je 7R.7 cm i ona daje maksimalnu frekvenciju +cvrkuta, stepenica od 1H18 ?z. (rosjena visina stepenice je 7R.J cm to daje du&inu %ipotenuze od H:.H cm i minimalnu frekvenciju +cvrkuta, stepenica od <77 ?z. Dru#im rijeima$ dizajn stepenica$ koriteni materijal i sama nji%ova iz#radnja su bili usmjereni na maksimalno imitiranje zvuka koji proizvodi Euetzal. U dizajnu stepenica se uoava neto neobino. !tepenice su dosta uske to su ar%eolozi objanjavali tijelom Maja koje je proporcionalno manje od nae#. Me)utim$ svaka stepenica je istovremeno znatno via ne#o to bi se to oekivalo za niske rastom Maje. 5VKDK DODB0B4: =oto#rafija 17:
'eproporcionalno visoke$ a uske stepenice piramide 4ukulkan$ A%ic%en Ktza$ 3ucatan$ Meksiko6

Od#ovor na ovu nelo#inost daje akustina ar%eolo#ija. Pirina i visina stepenica je pa&ljivo birana da bi proizvela &eljeni ton. Maje su dimenzije stepenica koristile kao parametre kojom bi dobili &eljenu intonacijuV !tepenice na razliitim piramidama Maja imaju dru#aije dimenzije. nai li to da su one +svirale neku dru#u muziku,. 'emam sumnje da je upravo to od#ovor. Da li stepenice piramide 4ukulkan u sebi sadr&e %iljadu i po #odina star zvuni zapis. K$ ponovo$ od#ovor je afirmativan.
120

Kronija je da su ar%eolozi do sada i#norirali zvuk u svojim istra&ivanjima drevni% civilizacija. B svaki put kada bi silazili niz stepenice piramida otvarali bi drevni audio zapis. 0eoretski #ledano potrebne su barem dvije stepenice da bi proizvele raspoznatljiv zvuk. ! ve"im brojem stepenica$ raste i do&ivljaj tonova. ! desetak stepenica$ stvara se ton od jedne do dvije stotinke sekunde. Bko je rije o zatvorenom prostoru onda e%o dru#i% struktura mo&e prikriti ton stepenica. U#lavnom$ da bi se proizveo i odr&avao zvuk$ idealno bi bilo da se ima du#aki niz stepenica i da je na otvorenom. Upravo su Maje bile svjesne ti% za%tjeva. (iramida 4ukulkan na svakoj strani ima niz od <1 iroke$ kamene stepenice. Dva niza stepenica su u potpunosti rekonstruirana i cvrkut se mo&e jasno uti. Bli$ isti ton$ neto slabije# intenziteta$ se mo&e uti i sa dru#a dva niza$ jo uvijek nerekonstruirani% stepenica. K to sve bez nekadanje# fino polirano# plastera koji se nalazio na povrini stepenica. bo# du&ine stepenica$ e%o traje oko 188 milisekundi 51U18 sekunde6. Avrkut Euetzala je neto du&i$ oko 788 milisekundi. 59R6 bo# visine piramide$ deava se jo jedan fenomen. Avrkut se sputa s vr%a piramide prema dnu u frekvenciji$ produ&uju"i trajanje cvrkuta. Ovako neto ne postoji ni na jednoj dru#oj #ra)evini u svijetu. Objanjenje je slijede"e: e%o prvo dolazi od ni&i% stepenica ka sluaocu koji je na dnu stepenica. N%o s vii% stepenica kasni. Vrijeme izme)u e%oa s ni&i% stepenica i oni% s vii% se pove"ava to se vie udaljavamo ka viim stepenicama. 'a taj nain se kreiraju: 516 dojam da se cvrkut kre"e$ 576 produ&eni ton cvrkuta i 5H6 ni&a frekvencija cvrkuta s vii% stepenica. 59R6 (iramida 4ukulkan je sjajan primjer matematiki% simulacija koje su utkane u #raditeljsku umijenost Maja. Bkustini eksperimenti u #radu (alenEue su posebno interesantni. Dosada iskopani i rekonstruisani dijelovi #rada pokazuju neobine zvune mo#u"nosti. Bko proizvedemo la#ani zvi&duk on se prenosi izme)u piramida i %ramova$ pojaava se i kao zmija provlai s jedno# kraja na dru#i kraj /rada.

121

@aspored kameni% #ra)evina Maja utjee na pojaavanje zvuka na dva nivoa: %orizontalnom1 izme)u pojedini% piramida i vertikalnom 1 slanje zvuka iz #rada kao cjeline prema d&un#li$ odnosno dru#im naseljima Maja. 5VKDK
DODB0B4: =oto#rafija 1H: (alenEue$ A%iapas$ Meksiko6

R.H.:. K#ra sa loptom kao imitiranje kosmiki% fenomena

0okom svo# postojanja Or#anizacija ujedinjeni% nacija je donijela samo jednu jedno#lasnu odluku na svojoj /eneralnoj skuptini: onu o ne1vo)enju ratova tokom trajanja Olimpijski% i#ara 788J. K mada sami sportai i javnost ne znaju za ovu odluku koja ima pravnu mo" zakona$ ona nas podsje"a na univerzalnost slini% obiaja iz vremena antike /rke. U Olimpiji je ::R #odine prije n.e. odr&ano atletsko takmienje 5trka na 788 metara6 u ast bo#a eusa. 'akon poetno# uspje%a i interesa$ dodana su natjecanja u boksu$ rvanju$ skoku u dalj$ tranju na du#e staze i utrka koija i time je zapoela era Olimpijski% i#ara kada su svi #rki #radovi1dr&ave obustavljali ratove. !port se di#ao na nivo univerzalno# i to je trajalo #otovo 1788 #odina. @imski imperator 0eodosije (rvi je ukinuo i#re H<J. #odine. 0rebao je pro"i mrani !rednji vijek da bi se koncem 2K2 stolje"a formirali novi sportovi: koarka 51;<1.6$ no#omet 51;;9.6$ bejzbol 51;J9.6 i dru#i. a razliku od !taro# svijeta 5Nvropa6$ sportska nadmetanja su zapoela u !rednjoj Bmerici znatno ranije i trajala su neprekinuto etiri %iljade #odinaV Br%eoloki ostaci est stotina 5R88V6 kameni% i#ralita na dananjim prostorima Meksika$ Celizea$ /uatemale$ ?ondurasa i !alvadora predmet su kontroverzi me)u ar%eolozima i %istoriarima. U #radu Maja Auello$ u sjevernom Celizeu$ prona)eni su drveni ostaci posuda prilikom skoranji% istra&ivanja. (odvr#nuti su metodi U#ljika A11J i ustanovljeno je da su stari oko J.:88 #odina. Mo uvijek je na snazi teorija koja #ovori o civilizaciji Olmeka kao +majci kultura, svi% ostali% naroda u !rednjoj Bmerici. Otkri"e iz Auella je zakompliciralo stvar: odjednom su Maje postale starije za oko %iljadu #odina od Olmeka. @anije tvrdnje da su Maje svoje %ijero#lifsko pismo i astronomsko znanje nado#radili na ostavtinu Olmeka je palo u vodu.

122

Br%eolo# 'orman ?ammond koji je otkrio reene predmete pie: +Medna sezona rada u Auellu je pomjerila %istoriju Maja za %iljadu #odina. Aivilizacija Olmeka je brisana kao izvor za kulturu Maja. Otvorena je mo#u"nost da su Maje zapravo odi#rale ulo#u u pojavi Olmeka., 5HJ6 U ovom radu izneena je teza da su se Maje pojavile na %istorijskoj sceni jo ranije$ prije 9.788 #odina. U sauvanim dokumentima$ stelama i %ijero#lifima Maja pominje se #odina H.1;; prije n.e. kao prva #odina novo# ciklusa od 9.788 #odina koji zavrava 7817. #odine. Lo#ino bi bilo da su se Maje or#anizirano javile kao drutvo na poetku ciklusa. Mo jedan ar%eoloki nalaz privlai posebnu pa&nju. 'a krajnjem ju#u Meksika$ u mjestu (aso de la Bmada$ otkriveno je kameno i#ralite. Mo%n Alark$ antropolo# sa Cri#%am 3oun# Universit>$ je radio na otkopavanju ruina jo od 1<;9. 'akon nekoliko #odina iskopavanja$ na svoje iznena)enje$ potvrdio je da je prona)eno najstarije i#ralite u svijetu Maja. +0rebalo nam je dosta da s%vatimo da je to i#ralite Q to je bila zadnja stvar koji bi oekivali ovdje$ jer je toliko ar%eoloki staro$ a struktura je istovremeno tako velika,$ #ovori Mo%n Alark. 59:6 Dotada se za najstarije i#ralite smatralo ono iz centralno# A%iapasa staro 7.;88 #odina. K#ralite u (aso de la Brmada je staro H.R88 #odina. Du#ako je ;8 metara. (retpostavlja se da je u to vrijeme postojala mre&a slini% i#ralita. 0ipicno i#ralite Maja je u obliku rimsko# broja jedan 5+K,6. Dva paralelna kamena zida a na#ibnim zidovima uokviruju teren. 'ekoliko metara visoko$ pri vr%u zidova$ nalaze se jedan do tri kru&na diska ili prstena. @azliiti #radovi su imali razliit broj diskova$ odnosno$ prstenova. a i#ru se koristila #umena lopta. 'jena veliina je varirala. (rona)ene su 98 cm velike$ ali i veliine narane. (ikto#lifi i murali Maja potvr)uju ovu injenicu- na primjer$ disk iz A%inkultica 5A%iapas6 prikazuje i#raa s loptom veliine koarkake lopte. (roporcionalno$ sline su dimenzije lopte na vazi prona)enoj u #radu Maja ?iIFitsu. Kz kasno# klasino# perioda prona)ene su lopte u A%ic%en Ktzi s ljudskom lubanjom unutra.
5VKDK DODB0B4: =oto#rafija 1J: K#ralite$ Monte Blban$ OaIaca$ Meksiko6

12

Veliina i#ralita se odre)ivala prema zemaljskoj mo"i i kosmikoj va&nosti #rada. Ve"ina od nekoliko desetina #radova koje sam posjetio imaju u#lavnom manja i#ralita: zidovi su du#aki dvadesetak metara i vie$ a teren je irok od pet metara pa navie. Ve"i #radovi imali su po nekoliko i#ralita 5Aoba i% je imala osam6. 'ajve"e i#ralite je u A%ic%en Ktzi i dvostruko je ve"e od prosjeno# no#ometno# stadiona: du#ako je 1;8 metara$ a iroko :9 metaraV 5VKDK DODB0B4: =oto#rafija 19: K#ralite$ A%ic%en Ktza$
3ucatan$ Meksiko6

Croj i#raa je ovisio o veliini terena: od dva u svakom timu na manjim$ do sedam i#raa po timu na ve"im i#ralitima. idovi su bili #latki tako da se lopta mo#la odbijati i vra"ati nazad i#raima. (oto je lopta bila ispunjena #umom$ njena te&ina je prelazila jedan k#. !to#a su i#rai nosili titnike na rukama i no#ama. 'a slikama i tekstovima se ne vidi da i#rai dodiruju loptu rukama. 0o je razlo# vjerovanju da ju je bilo zabranjeno udarati dlanovima ili stopalima. Ptitnici su na laktovima$ bedrima i oko stomaka. (olo&aj kameni% prstenova ili diskova su#erira da je cilj i#re bio probaciti loptu kroz prsten ili po#oditi disk. !imulacija i#re u nae vrijeme pokazuje da je to izuzetno te&ak zadatak. 'e bi udilo da su drevni i#rai provodili itav dan u pokuajima da poentiraju. Cereljefi na stadionu A%ic%en Ktze prikazuju dva tima sa po sedam i#raa. 4apetan jedno# tima dr&i &rtvovanu #lavu dru#o# tima u svojim rukama. 0o je ponukalo istra&ivae da utvrde da su sve utakmice Maja zavravale &rtvovanjem. (rvo se pretpostavljalo da je &rtva pripadala timu #ubitniku. U novije vrijeme je rairena verzija da je kapiten bolje# tima +zaslu&io, da bude &rtvovan$ jer "e biti ponovno ro)en na viem du%ovnom nivou. 0re"a kola pominje mo#u"nost da je &rtva ustvari samo simulacija. (oto je lopta uvijek prikazivana u zraku smatra se da nije bilo dozvoljeno da padne na zemlju. 5VKDK DODB0B4: =oto#rafija 1R: K#ralite$ Aopan$ ?onduras6 'a &alost$ pisana pravila nisu sauvana. Usmeni% predanja nema$ jer je i#ra u izvornom obliku nestala s Majama. Ppanjolci se nisu trudili da pobli&e opiu vrlo slinu i#ru koju su i#rali Bzteci u 2VK stolje"u. bo# sve#a ovo#a$ sve to je do sada reeno spada prete&no u domen pretpostavki.

12)

4nji#a 4reacije +(opul Vu%, pominje le#endu o dva mladi"a koje bo#ovi podzemno# svijeta izazivaju na duel. Mladi"i #ube utakmicu i bivaju po#ubljeni. /lava jedno# zavrava u rukama bo#inje Lad> Clood koja ubrzo ra)a dva blizanca. 4ada su odrasli oni pobje)uju bo#ove u uzvratnom meu 59;6 Ova se le#enda nije mo#la potvrditi ni na jednom od zidova i#ralita$ ali je doprinjela njenom krvavom predznaku. 5VKDK DODB0B4: =oto#rafija 1:: K#ralite$
Aoba$ 3ucatan$ Meksiko6

Me)utim$ simbolika same i#re ima dru#aiji$ kosmiki karakter. Lopta je mo#la da predstavlja !unce i Mjesec$ a i#ralite planetu emlju. Lopta je uvijek u zraku$ isto kao to su !unce i Mjesec uvijek na nebu. 0akmienje izme)u dva tima mo&e simbolino predstavljati borbu izme)u &ivota i smrti tokom 0re"e kreacije 5prema Majama zadnji% pet %iljada #odina je vrijeme etvrte kreacije6. K#ra mo&e simbolizirati i plodnost zemlje. 0eren je zemlja$ lopta je sjeme$ a niz zidove sjemenje pada u zemlju. Ve"ina i#ralita je pravilno orijentirana prema stranama svijeta. !trane zidova su okrenute istoku i zapadu. 0o implicira da #umena lopta koja se odbija od istoka i zapada zapravo predstavlja izlaze"e i zalaze"e !unce. 5:6 Vladar 3aIc%ilana$ Cird Ma#uara *etvrti je prikazan ne jednom od bareljefa obuen kao i#ra koji se +poi#rava, sa svojim zarobljenim protivnikom da bi #a ponudio !uncu na &rtvu. 5VKDK DODB0B4: =oto#rafija 1;: K#ralite$ 3aIc%ilan$
A%iapas$ Meksiko6

K#rai su uvijek prikazivani bo#ato obueni$ ukraeni nakitom i sa zatitnim ljemovima to je pokazivalo nji%vo status i socijalni znaaj same i#re. 4ameni prstenovi su uvijek ispisani %ijero#lifskim tekstovima i spiritualnim imid&ima. (retpostavlje se da bi prolazak lopte kroz obru simbolizirao prolazak kroz kapiju dru#o# svijeta 5dimenzije6. 5VKDK DODB0B4: =oto#rafija 1<:
(rsten na i#ralitu UImala$ 3ucatan$ Meksiko6

U nekim sluajevima$ prstenovi su sami dio kameni% statua koje prikazuju #lavu serpenta- dru#im rijeima prstenovi imaju ulo#a oiju za bo&anstva koja$ tako)er$ posmatraju utakmice.

12/

K$ na koncu$ rije Maja +%om, znai +pukotina,$ ali i +i#ralite,. Bko se zidovi$ koji se sputaju pod u#lom prema terenu$ mo#u smatrati pukotinom na +(lanini stvaranja, 5o kojoj #ovori (opul Vu%6$ onda je i#ralite simbolom samo# akta stvaranja. U tom sluaju ovo i#ralite$ odnosno$ pukotina$ zbilja omo#u"ava ulazak njenim sudionicima u dru#u dimenziju. 59;6 Kz te dimenzije mo&emo prisustvovati momentu prelaska iz 0re"e kreacije u *etvrtu. SMomentu kada su se Maje pojavile na licu nae (lanete. K s i#ralitem donijele simboliku poetka novo# ciklusaS

R.H.;. 4ompleksna ulo#a kameni% puteva u &ivotu Maja

Ono to ne analizira literatura u vezi +sacbe, Q bijeli% puteva je nji%ov simbolini$ a zatim i metafiziki znaaj. !utina bijelo# puta nije samo u tome da je iz#ra)en od bijelo# kamena i da povezuje +bijele, 5kamene6 #radove ve" u povezivanju #radova koji su svete take na %orizontu. 0ime oni dobijaju astronomsko znaenje. Mre&a bijeli% puteva od#ovara kosmikoj mre&i izme)u zvijezda #alaksije Mlijeni put. Cijeli putevi Maja su nosili informacije izme)u #radova. /alaktiki putevi nose informacije me)u zvijezdama. emaljski bijeli put kopira kosmiki informacijski put. Knformacija simbolizira znanje. 'jen nesmetan protok me)u #radovima ili zvijezdama svejedno$ odra&ava sposobnost vladara 5+Co#a,6 da odr&ava informativnu 5kosmiku6 mre&u. 'isu svi #radovi Maja povezani bijelim putevima. Bli$ veza me)u svetim #radovima postoji. Kdeoloka$ informatika$ spiritualna. @azliite le#ende #ovore i o podzemnim tunelima koji ve&u #radove Maja. Bko bi za tren mo#li #ledati oima Maja mo#li bi vidjeti kompleksnu informatiku mre&u drevno# svijeta. Odlika bijeli% puteva Maja je da su oni perfektno ravni$ nema krivudanja. 'aravno$ postavlja se pitanje ta "e Majama ravni putevi kada$ kako nam to danas ar%eolozi #ovore$ oni +nisu znali za toak ni zapre&ne &ivotinje,.

121

Veza izme)u informatiki%$ spiritualni% i ener#etski% mre&a drevno# (erua$ 3ukatana$ (ueblo Conita i ju#ozapadne Nn#leske postat "e oita. Cit "e prona)ena paralela izme)u kameni% puteva sa 5svetim6 podzemnim vrelima i elektroma#netskim linijama. 5:6 !to#a stoji mo#u"nost da u naem mikrokosmosu %odanje bijelim putevima izme)u #radova ili pojedini% #ra)evina$ u tano odre)enim danima$ zapravo imitira put pojedini% zvijezda i planeta u makrokosmosu. U drevnom #radi"u Maja A%an 4om$ #alaksija Mlijeni put se naziva + ac Ce,$ odnosno$ +bijeli put,V Ksta rije se upotrebljava i za kameni put. Ppanjolci konkvistadori su$ prije 988 #odina$ poeli unitavanje kameni% puteva Maja. Od tada je ostala le#enda da su oni$ +presijecanjem sacbea u dva dijela$ pustili krv,. 'ema sumnje da je jedna od najva&niji% arterija na 3ukatanu bila put od 0uluma preko Aobe$ A%itzen Ktze do UImala. Me)u njima je bila svojevrsna pupana vrpca s krvotokom. Ppanjolci su je$ i ne slute"i$ presjekli i izvrili atak na sistem vjerovanja i informatiku mre&u Maja.

R.H.<. !vojstva perfektni% kristalni% lubanja Maja

Kstra&iva Mike Mitc%ell1?ed#es je 1<7:. rai"avao vr% jedno# od %ramova u #radu Maja Lubaantumu 5Celize6. 'je#ova usvojena sedamnaesto#odinja k"erka Bnna$ koja mu je pravila drutvo$ je iznenada primijetila kako neto svjetluca. Kspod praine je izvukla lijepo izvajanu kristalnu lobanju$ iji je vilica nedostajala. 0ri mjeseca kasnije$ pronala je i vilicu desetak metara daleko od lubanje. 59<6 Lobanja je napravljena od jedno#$ neobino veliko#$ bloka prozirno# kvarcno# kristala. Visoka je 1H cm$ du#aka 1; cm$ a iroka 1H cm. 0eka je oko pet k#. (o veliini od#ovara manjoj ljudskoj lubanji s perfektno ura)enim detaljima. 'ema kru&no# izboenja$ to znai da je rije o imitaciji &enske lubanje. Ubrzo je lubanja postala najuveniji i najmisteriozniji komad drevno# kristala ikada prona)en.

12>

=oto#rafija 1H: 4ristalna lubanja Maja$ Lubaantum$ Celize

4ristalnu lubanju prate i kontroverze. @azliiti autori osporavaju da je Mitc%ell1 ?ed#es 51;;7.11<9<.6 uop"e vodio svoju k"er u Lubaantum. amjeraju mu da svoje +otkri"e, nije ni pominjao sve do 1<JH. K$ na koncu$ tvrde da je on zapravo lubanju kupio na aukciji londonskoj !ot%eb>ja 1<JH. #odine. Osporavaju tvrdnje Mitc%ell1?ed#esa da je lobanja napravljena u doba Btlantide i onda prenesena Majama. amjeraju Bnni da je nastavila oevim +dezinformacijama,: ona tvrdi da je lobanja vanzemaljsko# porijekla i da je bila na Btlantidi prije ne#o to je prebaena u Celize. !keptici tvrde da je lobanja napravljena u 'jemakoj prije 198 #odina po uzoru na Bzteke. 5:6 Bli$ sve ove tvrdnje$ kao sto "emo vidjeti$ ne opovr#avaju jedinstvena svojstva kristalne lubanje. 'a &alost$ ne postoji moderna te%nolo#ija koja mo&e utvrditi starost kvarcno# kristala pa tako ni kristalni% lubanja. Medino se mo&emo osloniti na #odine kada se pojedine kristalne lubanje prvi put pojavljuju u javnosti. Pto stariji datum$ recimo 2VKKK ili 2K2 stolje"e$ to je i ve"a mo#u"nost da se radi o produktima antiki% majstora ili nama nepoznate te%nolo#ije. 4ratkotrajna francuska okupacija Meksika tokom 1;R81i% omo#u"ila je da +istra&ivai, i tr#ovci do)u do kristalni% lubanja koje su$ zatim$ prodavali evropskim muzejima. (ariki Musee de lG%omme 51;:;.6 i londonski Museum of Man 51;<;.6 su kao #lavne izlo&bene modele imali prozirne kristalne lubanje ije je porijeklo nedvojbeno iz #radova Maja.

128

(arika lubanja je i danas izlo&ena javnosti u 0rocadero muzeju u (arizu. Visoko1polirani kvarcni kristal izaziva divljenje. U muzejskoj brouri se na#a)a da je lubanja predstavljala Bzteko# bo#a smrti Mictlantccu%tlija. 'e spominje se kako je muzej doao do ovo# eksponata$ ali se pretpostavlja da je dio +Maksimilijanove kolekcije,. Dakle$ iz doba francuske vladavine Meksikom. Lubanja je na#laeno izdu&ena. 5R86 Critanska kristalna lubanja trenutno nije izlo&ena po#ledima posjetilaca. Me)utim$ dostupne slike jasno pokazuju slinost s lubanjom Mitc%ell1 ?ed#esa. Medina razlika je to je ova u jednom komadu. Materijal je$ tako)er$ prozirni kvarcni kristal. !amo je jedan nauni lanak objavljen o ovoj lubanji i to jo 1<HR. pod pokroviteljstvom 4raljevsko# Bntropoloko# instituta. 5R16 Mo jedna kristalna lubanja privlai pa&nju javnosti. Vlasnici su MoBnn i Aarl (arks iz ?oustona. Oni su lubanju kupili od bioener#etiara s 0ibeta$ 'orbu A%ena. (o nje#ovom priznanju$ porijeklo lubanje su d&un#le /uatemale. Veze Maja s misterioznim lubanjama se tu ne zavravaju. 'ick 'ocerino je 1<:<. doao u kratkotrajni posjed prozirne kristalne lubanje iji je vlasnik svetenik Maja. On je bio ovlaten da je proda po visokoj cijeni da bi nabavio %ranu za svoje mjetane 5V.6 Lubanja nije kupljena$ ali je pomno testirana: zvunom frekvencijom$ osicliraju"om opremom$ psi%ometrijom$ obojenim svijetlima$ ma#netima$ zvukovima itd. akljuak: rije je o perfektnom primjeru kristalne te%nolo#ije. 5R76 B#ent jedno# dru#o# svetenika Maja je 1<;7. ponudio lubanju od ametista 5ljubiasto# kvarca6 na prodaju u !BD. 0e #odine nije prodata. K$ onda je$ 1<<;. lubanja ponovo izronila na povrinu tra&e"i kupca +teko#, milion dolara. (onovo bez uspje%a. 5:6 'akon smrti Mitc%ell1?ed#esa$ umjetniki restaurator =rank Dorland je dobio dozvolu 51<:8.6 da testira uvenu kristalnu lubanju u laboratoriji ?eFlett1(ackarda 5!anta Alara$ Aalifornia6. 5R76 Ovi testovi su pokazali niz anomalija.

129

Lubanja je potopljena u benzil1alko%ol sa zrakom svjetlosti koja je prolazila kroz nju. Uoeno je da lubanja i vilica potiu od isto# kristalno# bloka. Ono to je zaprepastilo laborante bila je injenica da su i lubanja i vilica izra)ene s nepotovanjem prirodne kristalne osi. U modernoj kristalo#rafiji je$ naime$ prva procedura da se odredi kristalna os da bi se sprijeilo pucanje kristala tokom procesa obrade. U sluaju kristalne lubanje Maja kao da su njeni kreatori raspola#ali takvom te%nolo#ijom da i% nije brinula mo#u"nost da kristalni blok mo&e da pukne. 'epoznati umjetnik nije koristio metalne alate. Mikroskopska analiza nije pokazala ni najmanje znakove o#rebotina na kristalu koji bi mo#li nastati upotrebom takvi% alata. 'aravno$ dodatni je problem vrsto"a kristala 5Mo% faktor :6 zbo# koje ni ve"ina moderni% alata ne mo&e za#rebati povrinu kristala. Kz dananje perspektive$ jedini nain na koji je kristal obra)en bio bi slijede"i: prvo je oblikovana #ruba forma lubanje uz koritenje dijamantsko# alata. atim je fina obrada i poliranje izvreno uz mno#obrojne aplikacije teku"ina i kristalno# pijeska. Uz upotrebu te te%nolo#ije bilo bi potrebno H88 #odina kontinuirano# rada da se napravi tako perfektna kristalna lubanja. 5R76 Ovaj fenomen se mo&e objasniti ili s time da su drevni narodi raspola#ali nama nepoznatom naprednijom te%nolo#ijom ili je kristalna lubanja nastala kao kreacija nezemaljske civilizacije. Ovu dru#u mo#u"nost smo otklonili u kontekstu odre)ivanja polazni% pretpostavki za komparaciju dvije civilizacije 5po#lavlje R.1.6 te je ne"emo razmatrati. asad ostanimo u domenu prvo# rjeenja i Maja koje su trebali biti u posjedu napredne te%nolo#ije za obradu kvarca. Nni#ma ne zavrava procesom izradom lubanje. Od ja#odine kosti prema ivicama lubanje formirani su kristalni lukovi koji su odvojeni od same lobanje. Ovi lukovi imaju funkciju svjetlosni% cijevi koji koriste principe moderne optikeS i prenose svijetlo od baze lubanje do oni% duplji. One duplje su minijaturne konkavne le"e koje$ tako)er$ prenose svjetlo iz izvora prema #ornjoj strani lubanje. K$ na koncu$ u unutranjosti lubanje je vrpana prizma i maleni svjetlosni tuneli koji omo#u"avaju da predmeti ispod lubanje bivaju osvijetljeni i uve"ani. @ic%ard /arvin$ autor knji#e o kristalnoj lubanji$ vjeruje da je ona bila dizajnirana da stoji iznad svjetlosne zrake. 59<6 @azliiti svjetlosni transferi i efekti prizme bi dovodili do osvjetljenja itave lubanje i oni% duplji.
1 0

=rank Dorland je izvodio svjetlosne eksperimente i bilje&io da se lubanja +zapali svjetlo"u kao da je na vatri,. 5R76 Ve" smo istakli da je lubanja napravljenja iz dva dijela. Vilice savreno pristaju uz #lavu za koju se zakae s dva udubljenja. Ona omo#u"avaju vilicama da se otvaraju i zatvaraju. !ama lubanja ima dvije male rupice sa strana koje su vjerovatno slu&ile da se lubanja privrsti u mjestu. U perfektno mirnim uslovima lubanja bi ostajala nepokretna. Mali vjetri" bi$ na primjer$ dovodio do ispadanja iz balansa i pomicanja naprijed1 nazad. U tim trenucima bi se vilice otvarale i zatvarale kao kontra1 balans. !tvarao bi se vizuelni efekat da se nalazimo ispred +&ive, lubanje koja #ovori 5otvara1zatvara usta6 i artikulira 5klimanje #lavom #ore1dolje$ naprijed1nazad6. 4oja je onda bila svr%a ove kristalne lubanje. Da bude inteli#entna i#raka. Kli neto vie. Mno#i posmatrai su primje"ivali da lubanja mijenja boje. 'ekada se frontalna kost zama#li i iz#leda kao bijeli pamuk- u dru#im trenucima je perfektno providna. (onekad se formiraju tamne take$ prvo na desnoj strani da bi ubrzo zatamnile itavu lubanju. atim se take povlae i misteriozno nestaju. (osmatrai bi prijavljivali da se deavaju udne stvari u onim dupljama. Vidjeli bi scene #ra)evinski% objekata$ iako je lubanja imala crnu pozadinu. abilje&eni su sluajevi da se uje zvuk zvona koji dolazi iz dubine lubanjeS Cazirano na dosadanjim iskustvima i efektima koji lubanja ima na svoju okolinu$ mo&e se zakljuiti da ona utjee na svi% pet fiziki% ula. Mijenja boju i svijetlo$ emitira miris$ kreira zvuk$ daje senzacije toplote i %ladno"e onima koji je dodirnu 5mada je lubanja uvijek na istoj sobnoj temperaturi6. *ak je i proizvela osje"aj &e)i i ukusa kod neki% posjetilaca. 5R76 Dorland je miljenja da je rije o fenomenu u kome kristal stimulira nepoznate dijelove moz#a otvaraju"i psi%ika vrata. On zakljuuje: +4ristal kontinuirano emitira elektrine radio valove. ! obzirom da mozak radi istu stvar$ oni me)usobno komuniciraju., On je uoio da se ciklina do#a)anja u lubanji mo#u povezati s polo&ajima !unca$ mjeseca i planeta na nebu. 5R76 !u#estije niza dru#i% istra&ivaa su$ tako)er$ intelektualno izazovne.

1 1

Marianne ezelic tvrdi da lubanja +Sstimulira i pojaava psi%ike sposobnosti. 4ristal slu&i kao akumulator zemaljsko# ma#netizma. =okusiraju"i se na kristalnu lubanju$ oi uspostavljaju %armoninu relaciju i stimuliraju ma#netizam prikupljen u tom podruju moz#a poznatom kao cerebelum., 'a taj nain cerebelum postaje rezervoar ma#netizma koji utjee na kvalitet ma#netno# protoka kroz nae oi. Uspostavlja se nesmetani protok ma#netizma izme)u kristalne lubanje i posmatraa. 4oliina ener#ije koja ulazi u mozak se pove"ava- nadra&uju se ma#netni polovi moz#a koji se nalaze tano iznad oiju. K slijede"a stvar koja se deava su psi%iki i parapsi%oloki fenomeni. 5:6 Ostaju"i na istom tra#u$ 0om Cearden$ ameriki ekspert u polju psi%otroniki% studija$ vjeruje da kristalna lubanja u rukama iskusne osobe$ mo&e postati instrument lijeenja. =rekvencija kristalne lubanje se mo&e prila#o)avati frekvenciji uma i tijela pacijentaS ime se pojaava bla#otvorna ener#ijaS iji se utjecaj mo&e prvo uoiti na auri pacijenta. U ovom sluaju$ kristalna lubanja ima svr%u pojaala i prijenosnika psi%ike ener#ije i zemaljski% ener#etski% sila. 5:6 4ada se sumiraju dosada prikupljena znanja o kristalnoj lubanji Maja ne udi da eksperti kao =rank Dorland tvrde da je +Sbukvalno nemo#u"e da se danas$ s naim nivoom te%nolo#ije$ duplicira neto kao kristalna lubanja., 5R76 Kli$ kako bi jedan od kristalo#rafiara iz laboratorije ?eFlett1(ackarda rekao: ,Sova stvar jednostavno ne bi trebala da postojiV, Bli$ eto$ ona postoji. Uprkos tome to ne mo&emo objasniti te%nolo#iju kojom je napravljena. 'iti mo&emo do kraja razluiti svr%u kojoj je slu&ila. Medino to znamo je da su se Maje slu&ile njima. K da su bile perfektne.

R.H.18. 4odeksi Q sauvane knji#e Maja

!amo je nekoliko knji#a Maja ostalo sauvano i sto#a su od neprocjenjive vrijednosti za razumijevanje ove civilizacije. !to#a "emo u nastavku dati nji%ov opis. 5:6

R.H.18.1. Madridski kodeks

1 2

Bbbe Crasseur de Courbour# 51;1J11;:J6 je svoje najkreativnije #odine posvetio izuavanju civilizacije Maja u !rednjoj Bmerici. adr&avaju"i se u Meksiku i /uatemali po nekoliko #odina$ nauio je jezik$ obiaje i rituale lokalni% indijanaca- u svojim je estim putovanjima po evropskim #radovima pretra&ivao ar%ive s dokumentima iz doba panjolski% osvajanja. U nizu svoji% publikacija Bbbe pie o svojim prevodima stela Maja i malo poznati% dokumenata koje je dobio na uvid od lokalni% spiritualni% lidera. !vakako$ najspektakularnije je nje#ovo otkri"e 0roano AodeIa u Madridu 1;RR. #odine. @ije je o jednoj od etiri knji#e Maja koje su uspjele izbje"i vatre konkvistadora iz 2VK stolje"a. Ovu knji#u je svetenik na slu&bi u Meksiku donio u Madrid i tamo je le&ala zaboravljena 788 #odina. 4ada ju je profesor paleo#rafije Muan de 0ro > Ortolano kupio 1;R8. na aukciji nije bio svjestan ta ima u rukama. Bbbe je knji#u identificirao kao kodeks Maja i nazvao je 0roano kodeks. 5:6 Bbbe Crasseur je iz 4odeksa saznao da je strana kataklizma unitila veliki otok u Btlantiku u davnoj prolosti. 4odeks opisuje meteore koji su pali iz kosmosa oznaavaju"i kraj naprednoj civilizaciji iz davnina. /odine neumorno# nauno# rada i objavljivanje sasvim novi% teza o ljudskoj %istoriji nisu donijele slavu ovom =rancuzu: kole#e su #a ismijale$ a zvanine institucije izbje#avale do kraja &ivota. 'ezavisne potvrde ovakvo# deifriranja 4odeksa nema tako da #a treba uzeti s rezervom. 4opija 4odeksa s %ijero#lifima$ pikto#lifima i crte&ima je pra"ena crvenom$ zelenom i &utom bojom te slikom Maje koji kreira novu knji#u nalazi se u /uatemalskom Br%eolokom muzeju. Butori kodeksa su posebno obuavani. Mer$ sadr&aj kodeksa je$ prema Majama$ povezan s nebesima. Onaj koji pie mora biti u +kontaktu s bo#ovima, i sto#a je knji#a +sveti produkt,. 4nji#e su se dr&ale u posebnim prostorijama u %ramovima. Mo#li su i% itati samo svetenici koji su pret%odno prolazili proces purifikacije 5i"enja6 prije ne#o se obrate narodu na festivalima i specijalnim ceremonijama.

=oto#rafija 1J: 4opija 4odeksa Maja$ /uatemala Ait> . (isci kodeksa su imali titulu +a% tsib, 5pisac6 i +a% vo%, 5slikar6. !vetenici su izabirali najtalentiraniju djecu koja su pripremana da absorbiraju duboke nivoe znanja u oblastima kao o su %istorija$ jezik$ astronomija$ medicina$ itd. Oni bi$ zatim$ itav &ivot posve"ivali pisanju kodeksa u #radovima Maja. Coje u kodeksima nisu imale ukrasnu ulo#u. One su vrlo simboline i svaka boja ima posebno znaenje i vezu s prirodom$ kosmosom i bo&anstvima. (apir na kome se pisalo potie iz unutranje kore drveta smokve 5+kopo,6. U sluaju sauvani% kodeksa$ du&ina knji#a je nekoliko metara$ a irina oko 78 cm. (reklopljene su i savijene kao lepeze. atitna pasta od kalcijum karbonata je izme)u pojedini% stranica. Unutar stranica su tipini kvadrati Maja s ideo#ramima. ?ijero#lifi$ pored vlastiti% imaju dodatna znaenja svojim rasporedom i komunikacijom sa susjednim %ijero#lifima. 0eme o kojima #ovore kodeksi su razliite: od astronomije$ reli#ije$ poljoprivredni% ciklusa i %istorije do proroanstava. Bli$ svima im je zajedniko da je sadr&aj uvijek povezan sa spiritualnim svijetom.

1 )

'edu#o nakon otkri"a 0roano kodeksa$ Ppanjolac Muan (alacios je ponudio 4raljevskoj biblioteci u (arizu i britanskom 4raljevskom muzeju dokument za koji je tvrdio da je etvrti kodeks Maja. 4nji#a nije bila prodata do 1;:7. kada ju je napokon kupio panjolski kolektor Mose K#nacio Miro. On je$ opet$ prodao tri #odine kasnije madridskom Br%eolokom muzeju. Dobila je ime AodeI Aortesianus$ misle"i da je nekad pripadala ?ernan Aortesu. 0e$ 1;:9. #odine$ Leon de @osn> je doao u Madrid i zakljuio da su ova dva dokumenta dio jedne knji#a i nazvao i% je 0ro1Aortesanius AodeI. Od 1;;;. su ove knji#e zajedno- danas su poznate kao Madridski kodeks i uvaju se u Br%eolokom muzeju u Madridu. 4ada se rairi$ knji#a je du#aka skoro sedam metara. Kma 117 stranica 5tekst je s obje strane6. Dijeli se na 11 sekcija: od rituala bo#u 4ukulkanu$ preko opisa kalendara i 971o #odinje# ciklusa$ do procesa umiranja$ proi"avanja i sl. =rancuz Dr. Bu#ustus Le (lon#eona 51;7911<8;6 se$ obiavi itav poznati svijet$ nastanio na 3ukatanu. (oznat je kao prvi istra&iva A%ic%en Ktze odakle je donio preko 988 foto#rafija snimljeni% u posebnoj te%nici koja omo#u"ava trodimenzionalno #ledanje. Le (lon#eon je$ tako)er$ nauio jezik lokalni% indijanaca$ studirao nji%ovu kulturu$ sluao prie$ uestvovao u amanskim ritualima. akljuio je da okultna znanja potiu iz daleke prolosti. @itualni obiaji su bili identini inicijacijama u drevnom N#iptu. (oto je Le (lon#eon bio mason zaprepastio se otkri"em masonski% obiaja i masonske simbolike na skulpturama Maja. 5RH6 'ekoliko izvora koji obra)uju &ivot Bu#ustusa Le (lon#eona istiu da on do svoje smrti u ;H. #odini ]nije dobio nauno priznanje za svoj rad na 3ukatanu$ jer su nje#ove teorije smatrane udnim, 5RJ6. !voje znanje je Bu#ustus Le (lon#eon primjenio prevode"i kodeks 0roane. U slijede"em pasusu se opisuje kraj nepoznate drevne civilizacije u (acifiku:

1 /

+U estoj #odini 4an$ jedanaesto# Mulue$ mjeseca ac$ dolo je do strani% zemljotresa$ koji su potrajali bez prestanka do trinaesto# A%uena. emlja Mu je bila &rtvovana. Dvaput dizana i sputana iz vode$ napokon je zauvijek potonula jedne no"i. Vulkanske sile su neprestano tresle vodeni bazen potapaju"i kopno na razliitim mjestima. Deset zemalja je na kraju ostalo pod vodom. !tradalo je RJ miliona stanovnikaS osam %iljada i ezdeset #odina prije pisanja ove knji#e., 5R96 Le (lon#eon je prevodio i %ijero#life na %ramu u UImalu. Oni$ prema nje#ovoj interpretaciji$ #ovore da se +S #ra)evina di&e u znak sje"anja na Mu$ zemlju sa zapada$ iz koje su dole svete misterijeS, 5RR6 (oto su zakljuci ove vrste bili suprotni vladaju"im doktrinama$ Le (lon#eon je iz#ubio svoj kredibilitet i nauna zajednica #a je odbacila$ isto kao i Bbbe Crasseura. K ne samo to. Meksika vlada je konfiskovala veliki dio artifakata koji su lokalni indijanci dali Le (lon#eonu. (red kraj svo# &ivota$ Le (lon#eon je iz#ubio interes da dijeli svoja otkri"a sa spoljanjim svijetom. 'akon nje#ove smrti$ supru#a Blice je saoptila da je njen mu& sakrio vrijedne mape koji su pokazivali podzemne pe"ine i prostorije u kojima su po%ranjeni perfektni dokumenti o Majama. Da li "e oni ikada ponovo biti otkriveni da bi nam rekli punu istinu o Majama.

R.H.18.7. Drezdenski kodeks Direktor 4raljevske biblioteke u Drezdenu 5'jemaka6 je 1:H<. kupio knji#u od svoji% kole#a u Ceu. (retpostavlja se da je u Ce dosla sa panjolsko# dvora u 2VK stolje"u$ jer je u to doba kralj Ppanije bio ujedno i kralj Bustrije. (rolo je sedamdesetak #odina u kojima je ova knji#a prolazila nezapa&eno dok je 1;18. BleIander von ?umboldt nije pomenuo u svom djelu o +domorocima Bmerike,. K napokon je 1;7<. Aonstantine @afinesEue ovu knji#u identificirao kao kodeks Maja. Od tada je Drezdenski kodeks postao klju za deifriranje %ijero#lifa Maja i najpoznatija i najljepa knji#a Maja. 5:6

1 1

0okom Dru#o# svjetsko# rata Drezden je teko bombardovan tako da je i biblioteka pretrpila ote"enja. Dvanaest stranica 4odeksa je uniteno sa svim %ijero#lifima. Ori#inalna knji#a je 78 cm iroka i kada se rairi du#aka je H$9 metra. !edamdeset etiri stranice su obojene saposebnom vjetinom i uz koritenje specijalno tanki% i precizni% kistova. Osnovne boje su crvena$ crna i azurno plava boja Maja. Opisi u 4odeksu se ve&u za #rad A%ic%en Ktzu na 3ukatanu. Vjerna replika na#oreno# 4odeksa se nalazi u samoj A%ic%en Ktzi. Osnovna tema 4odeksa je astronomija. 4odeks se du#o upotrebljavao za proroanstva. U njemu su astronomske i astroloke tabele. Ono to se mo&e dokuiti$ na osnovu nae# dosti#nuto# astronomsko# znanja$ je opis eklipsi planete Venere. (rojekcije dru#i% zvjezdani% sistema$ ostali% planeta !unevo# sistema i Mjeseca su$ tako)er$ zastupljeni u 4odeksu. Medna stranica je posve"ena drevnom potopu i nestanku proli% civilizacija.

=oto#rafija 19: 4opija Drezdensko# kodeksa$ A%ic%en Ktza$ 3ucatan$ Meksiko

R.H.18.H. (ariki kodeks =rancuz Leon de @osn> 51;H:11<1J6 je u korpi za sme"e (arike Kmperijalne biblioteke 1;9<. pronaao dru#i kodeks Maja. Cila je zamotana u papir na kojem je pisalo +(eres, i +tzeltal, 5na aztekom 'a%uatl jeziku6 i ekala da zavri u sme"u. U Ciblioteci se nalazila od 1;H7. kada je katalo#izirana kao OCroj 7 Meksiko# =onda,.

1 >

'akon to je spasio knji#u$ @osn> ju je identificirao kao kodeks Maja pod imenom (eresianus AodeI. U loijem je stanju ne#o Drezdenski i Madridski kodeks i neto inferiorniji% umjetniki% kvaliteta. (retpostavlja se da je nastao i koriten u (alenEueu. Medanaest stranica 57J cm I 1H cm6 posve"uje tekst bo&anstvima i ceremonijama$ ritualima i proroanstvima$ almanasima budu"nosti i zodijakim predvi)anjima.

=oto#rafija 1R: Detalj iz (ariko# kodeksa Maja 5R<6

R.H.18.J. /rolier kodeks *etvrti sauvani kodeks je prona)en u Meksiku 1<R9. u jednoj pe"ini u blizini #radi"a !ierra de A%iapas. Butentinost je potvrdio meksiki ar%eolo# dr Mose !aenz. 5R:6 4odeks je jako ote"en$ a po sadr&aju je u#lavnom astronomsko# karaktera i predstavlja tabele Venerino# kretanja na nebu. (rodan je /rolierovom klubu u 'eF 3orku 1<:1. i po tome je dobio ime.

1 8

=oto#rafija 1:: Detalj iz /rolierovo# kodeksa

R.H.18.9. (raki kodeks 5.6 U naunoj javnosti se #ovori o etiri sauvana kodeksa. *eki autori Co%umil i Vladimir Co%m tvrde da se u 'aprstek muzeju$ koji pripada 'acionalnom muzeju *eke @epublike$ nalazi peti kodeks Q tzv. (raki kodeks. U momentu pisanja ove disertacije 5788<. #odina6 poznato je samo da nje#ova autentinost nije potvr)ena od nezavisni% izvora. (rema ekim autorima +proces zatite rukopisa je jo u toku i uskoro "e biti prezentiran iroj javnosti,. 5R;6 Kz informacija eki% autora se mo&e saznati da je prva analiza dokumenta napravljena 1<9R. od naunika *estmira Loukotke i pro#laena falsifikatom koji je nastao u 2VKKK stolje"u. Loukotka je smatrao da su %ijero#lifi koji prikazuju ciklus od dvadeset dana aran&irani %aotino i bez neko# sistema. Bnalizom bra"e Co%m i primjenjenom foto#rafskom analizom ultravioletno# spektra je utvr)eno da je rije o ori#inalnom kodeksu Maja koji je prekriven slojem noviji% crte&a. Ori#inalne fi#ure i kalendarske informacije su vidljive samo na pozitivima s tamnom pozadinom. Vidljivo je da je ori#inalna povrina kodeksa zamjenjivana novijim ilustracijama u koloru koje prikazuju motive sline onima u Drezdenskom i Madridskom kodeksu. (raki kodeks je du#aak 7;HJ mm i presavijen je u obliku knji#e s 1; stranica dimenzija 199 I 7R9 mm. Dimenzije stranica$ materijal$ struktura kodeksa i starost su identini ostalim poznatim kodeksima. U kodeksu se opisuju pojave iz sveto# 0zolkinovo# kalendara od 7R8 dana 5paralelno se daju ciklusi od 78 i 1H dana6. Bl#oritam simbola upu"uje i na sinodiki ciklus Venere. U toku su daljnja istra&ivanja s upotrebom najnovije te%nike razliito# spektra nevidljive radijacije koji trebaju odvojiti ori#inalni rukopis od sloja noviji% crte&a. 0o "e omo#u"iti da se do)e do dodatni% informacija koje nisu bile vidljive na prvi po#led.

1 9

Ukoliko je zaista rije o petom ori#inalnom kodeksu Maja$ onda dosada prezentirane informacije samo dodatno potvr)uju sklonost Maja ka opisu kosmiki% zakonitosti i nji%ovom odrazu na emaljska zbivanja.

=oto#rafija 1;: Knsert iz (rako# kodeksa Maja

1)0

R.H.11. 4ritiki osvrt na novije tekstove o Majama

Primjer prvi: Me)u novijim tekstovima o Majama istie se posebna ameriko# ma#azina O'ational /eo#rap%ic, iz 788;. to# ma#azina u au#ustu 788;. donosi tekst koji /u#liotta koji propa#ira tezu o dominantnom utjecaju socijalni$ politiki$ ar%itektonski i vojni &ivot Maja. U uvodnom dijelu /u#liotta istie: ONa propast osuena velianstvena kultura Maja razvila se u praumama junog Meksika i Sre nje !merike: tu je klasina majanska "iviliza"ija oivjela nevjerojatan pro"vat# $a bismo opisali povijest kulture iji pretklasini korijeni seu 3%%% go ina u prolost& poet 'emo s rezultatima najnoviji( istraivanja& koji ukazuju na to a je olazak vojskovoe iz sre injeg Meksika oznaio poetak zlatnog oba# ) tom raz oblju svje oe remek* jela poput posmrtne maske kralja Pakala iz Palen+uea# $okaz uznositosti majanske kulture je nako su tako i ,otogra,ije (ramova koji se iu iz mraka nepro(o ne ungle., asto bi kultura Maja bila Ona propast osu)ena, prije procvata. 'aravno$ nijedna civilizacija nije vjena$ tako da je tom lo#ikom$ svaka civilizacija osu)ena na propast. *ini se neprimjereno zapoinjati opis jedne civilizacije na ovaj nain$ po#otova Maja$ koji su trajali du&e od svi% dru#i% civilizacija na (laneti 5od H888 #.p.n.e. do 1888 #. B.D.6. 0ako)e$ u kontekstu dolaska vojskovo)e iz sredinje# Meksika pominje se zlatna maska (akala iz (alenEue1a. !til ove maske nema zajedniki% karakteristika sa onim iz 0eoti%uacana. U nastavku /u#liotta pie: -$oljak je stigao ka se poetkom sunog raz oblja skorilo blato na praumskim stazama te je vojska mogla pro'i# )kruen svojim ratni"ima umarirao je u majanski gra .aku& pokraj (ramova i trni"a& preko iroki( trgova# /itelji .ake jamano su zbunjeno promatrali& za ivljeni ne samo emonstra"ijom sile nego i raskonim perjani"ama& kopljima i titovima sa zr"alima 0 regalijama nekoga alekog "arskog gra a# edicija vode"e# ?rvatsko izdanje je napisao /u> 0eoti%uacana na

1)1

revnim zapisima nave en je na nevak oljakova olaska 0 2# sijenja 332# go ine 0 i njegovo ime: 4oena 5atra# 1 .aku u ananjoj 6vatemali stigao je kao izaslanik velesile s meksiki( visoravni# 7 u'i( 'e nekoliko esetlje'a njegovo ime resiti spomenike iljem teritorija Maja& praumske sre njoamerike "iviliza"ije# Na njegovu 'e naslijeu "iviliza"ija Maja osegnuti vr(una" mo'i koji 'e potrajati pet stolje'a#

Maje su o uvijek bili tajanstveni# 8bog velianstveni( ruevina majanski( gra ova i nji(ova prelijepa neproniknuta pisma& mnogi su istraivai o prije nekoliko esetlje'a zamiljali "iviliza"iju Maja kao pitomo rutvo sve'enika i pisara# !li nakon to su epigra,iari naposljetku proniknuli tajnu majanski( znakova& ta je i ilina slika poprimila mranije tonove: zara'ene inastije& vorska suparnitva& spaljene palae# ) pre"izni( na nevaka i likova ivopisni( imena sa se mogla satkati tapiserija povijesti Maja# 7pak& mnoge vane zagonetke nisu rijeene# Primjeri"e& ne zna se to je potaknulo izvanre ni kulturni i "iviliza"ijski uzlet Maja# )tprilike u vrijeme irenja slave 4oene 5atre& svijet Maja preplavile su promjene# $ota anja nakupina samostojni( gra ova rava proirila je veze sa susje ima i rugim kulturama i oivjela umjetniki pro"vat koji je obiljeio klasino raz oblje Maja# 7skapanjem ruevina obrasli( vegeta"ijom i mukotrpnim ei,riranjem tekstova otkriveno je a je 4oena 5atra bio sre inja ,igura te preobrazbe# Prem a ,ragmentarni& okazi prikupljeni poslje nji( eset go ina pokazuju a je taj tajanstveni oljak preustrojio politiko vo stvo Maja# 9ombina"ijom iploma"ije i sile skovao je nova saveznitva& ustoliio nove inastije i proirio utje"aj alekoga gra a rave koji je pre stavljao 0 mo'ne metropole :eoti(ua"ana u blizini ananjeg Me;i"a###< Aivilizacija Maja je trajala oko J888 #odine. natno prije odre)eno# kontakta 0eoti%uacana sa manjim brojem #radova Maja$ svi razvijeni elementi civilizacije Maja su ve" bili prisutni: pismo$ ar%itektura$ #ra)evinske vjestine$ matematika znanja$ i sl. !lijedi opis potencijalni% razlo#a za naputanje #radova Maja: -=e noga ana 2%%# go ine na pitomi majanski gra >an"u?n na vili su se "rni obla"i# 9ralj 9an Maa; sigurno je znao a mu prijeti opasnost jer je na brzinu pokuao po i'i barika e na prilazima svojoj palai s 2%% o aja# Prekasno#

1)2

Napa ai su brzo pregazili rubne ijelove gra a i slili se u obre no sre ite >an"u?na# @rzina tog napa a oita je i anas: uokolo lee (rpe kameni( blokova ne ovreni( graevina& napola isklesani kameni spomeni"i rasuti su po stazama& a posue je razba"ano po ku(inji kraljevske palae# )svajai su o veli 31 tao"a# Su e'i prema nakitu i ukrasima naenima s nji(ovim posmrtnim osta"ima& vjerojatno su bili lanovi ire obitelji 9ana Maa;a ili kraljevski gosti iz osvojeni( gra ova# Meu zarobljeni"ima je bilo ena i je"e& a vije su ene bile tru ne# Sve su i( o veli u obre no vorite palae i pogubili# 1boji"e su svoje rtve ili proboli kopljima ili im sjekirama o rubili glavu# Nji(ova su trupla poloili u spremnik za vo u obloen "rvenom bukom koji se napajao iz po zemnog izvora# @io je ug evet metara i irok tri 0 ovoljno prostran a u nj stanu tijela sa svojim sveanim ru(om i rago"jenim ukrasima# Nisu bili poteeni ni 9an Maa; i njegova kralji"a: nji( su ukopali A% metara alje& u sloj rasutog graevinskog materijala ebeo B% "entimetara& koji je trebao posluiti za preureenje palae# 9ao sveti gospo ar >an"u?na& kralj je jo imao svoj ki'eni sveani ukras na glavi i se e,nu ogrli"u oko vrata# Ne zna se tko su bili nji(ovi uboji"e ni to im je bio motiv# Pljaka oito nije: 3B%% pre meta o ja eita& ukljuuju'i i nekoliko neobraeni( groma a& nisu ni taknuli& ba kao ni uporabne pre mete iz palae te keramiko posue iz goleme ku(inje kraljevske palae u >an"u?nu# !li ar(eolozima koji poslje nji( nekoliko go ina istrauju to nalazite& poruka osvajaa jasna je# Polaganjem leeva u rezervoar Cotrovali su izvor<& rekao je ar(eolog !rt(ur $emarest sa Sveuilita 5an erbilt# :akoer su razbili li"a na svim kamenim spomeni"ima u >an"u?nu i sruili i( li"em prema tlu# C:o je mjesto<& o ao je $emarest& Cbilo ritualno uniteno#< >an"u?n je bio je na o poslje nji( vaniji( ploi"a omina koja je pala u olini rijeke PasiDn& sr"u revne rave Maja koje se anas nalazi u 6vatemali# Mnogi rugi gra ovi ve' su oivjeli istu zlu kobE posvu a u junim nizinskim sre njoamerikim po rujima o vijao se pro"es koji anas nazivamo propa'u klasinog raz oblja kulture Maja# >iviliza"ija koja je ominirala tim po rujem F%% go ina neumitno je i nepovratno tonula#

1)

ok je rat po(arao neke razvijene gra ove rave& rugi su naprosto 0 o umrli# 9u(ul ajaG& o nosno sveti gospo ari& koji su ota svaki svoj pot(vat ovjekovjeili zi nim slikama& skulpturama i graevinama& prestali su naruivati nova umjetnika jela# Hijerogli,sko pismo sve se rjee koristilo u javnosti& a na nev"i po sustavu kalen ara ugog raunanja gotovo su iezli sa spomenika# @roj stanovnika rastino se smanjio# Plemstvo je napustilo svoje palae i u nji( se bespravno uselio obian puk& koji je u neka anjim prijestolnim voranama ku(ao na otvorenim ognjitima i uz ruevne zi ove kraljevski( palaa gra io ku'erke# ! on a su otili ak i ti bespravni stanari i ungla je obrasla ono to je preostalo#<

4od Maja nisu zabilje&eni ratovi ve"i% razmjera ve" povremeni sukobi izme)u #radova. 'ema biljeke o sukobu na op"oj razini. U desetom stolje"u nema naznaka o postojanju oru&ane sile na sjeveru Meksika koja bi bila u stanju da pokori #radove Maja. U #radovima nisu prona)eni skeleti koji bi svjedoili o nadmo"noj vojnoj sili. !to#a je ovaj tekst kao podlo#a deklinaciji Maja zbo# vojno# faktora samo pekulativan.

Primjer rugi: Butor 0ar>n !alinas$ u amerikom izdanju ma#azina +'ational /eo#rap%ic, iz au#usta 788;.$ objavljuje kompilaciju baziranu na nekoliko noviji% biblio#rafski% jedinica: 1 ]M>steries of t%e Ma>a: 0%e @ise$ /lor>$ and Aollapse of an Bncient Aivilization.] 0ational Ceogra#hic <ollectorKs -dition 5Bu#ust 788;6. 1 Mc4illop$ ?eat%er. +3he Ancient !aLa; 0eJ ,ers#ectives., BCA1ALKO$ 788J. 1 ]Ma>a.] -ncLclo#edia Gritannica. 1 Martin$ !imon$ and 'ikolai /rube. +<hronicle o8 the !aLa %ings and Mueens., 0%ames and ?udson$ 7888. 1 Miller$ Mar>$ and !imon Martin. +<ourtlL ?udson$ 788J.
Art o8 the Ancient !aLa.,

0%ames and

1 !%arer$ @obert M.$ and Loa (. 0raIler. +3he Universit> (ress$ 788R.

Ancient !aLa$,

Rt% ed. !tanford

1 Nstrada1Celli$ =rancisco. ]Brc%aeolo#ical Knvesti#ations at ?omul$ (eten$ /uatemala.] =BM!K$ 788H.

1))

=reidel$ David. ]Ma>a Darfare$ M>t% %ttp:UUma>a.csu%a>Fard.eduU>aIunaUFarfare.%tml

and

@ealit>.]

1 Aoe$ Mic%ael D.$ and Mark Van !tone. +2eading ?udson$ 7881. 1 ]Arackin# t%e Ma>a Aode.] 'ova$ Bpril ;$ 788;.

the !aLa ClL#hs.,

0%ames and

1 Miller$ Mar>$ and 4arl 0aube. +3he Cods and SLmbols o8 Ancient !eNico and the !aLa; An .llustrated +ictionarL o8 !esoamerican 2eligion., 0%ames and ?udson$ 1<<H. 1 !tuart$ David$ and /eor#e !tuart. ?udson$ 788;.
,alen=ue; 4-ternal <itL o8 the !aLa.,

0%ames and

1 !aturno$ Dilliam. +0%e DaFn of Ma>a /ods and 4in#s,$ 'ational /eo#rap%ic 5Manuar> 788R6. 1 !tuart$ /ene$ and /eor#e !tuart. +Lost 4in#doms of t%e Ma>a., 'ational /eo#rap%ic !ociet>$ 1<<H. 1 @oberts$ David. ]Descent Knto t%e Ma>a UnderForld.] 'ational /eo#rap%ic 5'ovember 788J6. 1 !tuart$ /eor#e N. ]Ait> of 4in#s and Aommoners: Aopan.] 'ational /eo#rap%ic$ October 1<;<. 1 !tuart$ /eor#e N. ]0%e @o>al Ar>pts of Aopan.] 'ational /eo#rap%ic$ December 1<<:.

!alinas tvrdi: CNajranije Maje su ivjele uz u obale Pa"i,ika u ijelovima ananje 6uatemale i taj se perio atira na 12%% go ina prije nove ere# $o 1%%% go ine p#n#e# ivjeli su i u junim pre jelima 6uatemale# Perio o 12%%# go ine prije nove ere o 2F%# go ine nove ere se smatra za pretklasini perio & vrijeme ka a su rane Maje ivjeli kao ,armeri u malim selima u rijeka& love'i umske zvjeri& obrauju'i zemljite i koriste'i obilate priro ne izvore (rane# 5remenom su jaki li eri poeli vla ati na ovim zaje ni"ama i kultura Maja je postajala kompleksnija# Stvarali su se gra ovi na umskom tlu& gra ili kameni (ramovi za potrebe vla aju'e elite# Iju i su u novim "entrima komuni"irali s rugima iz u aljeni( gra ova& a trgov"i su nosili luksuzne robe kao to su zrna kakaa& ornamenti a a& perje kve"ala ili jaguarova koa#<

1)/

(remda se !alinas poziva na novije izvore$ ipak on ne prati najnovija ar%eoloka istra&ivanja. (o#rena je tvrdnja da su Onajranije Maje &ivjele na pacifikoj obali /uatemale, prije H;88 #odina. 'aime$ radiokarbonska datiranja u pe"inama Maja na 3ukatanu pokazuju nji%ovo prisustvo u istonom Meksiku jo otprije JR88 #odina$ a radiokarbonsko datiranje keramike i ostataka %rane u Celizeu nas vodi jo dalje: u period prije R888 #odina. ! ovim rezultatima se rui i podjela civilizacije Maja na tri perioda koji poinju s pretklasinim periodom. U nastavku !alinas pie: -9lasini perio o 2F%#*A%%# go ine !#$# je vrijeme najve'eg uspona "iviliza"ije Maja& ali i naj ublji( kon,likata i politiki( intriga unutar gra ova*rivala#:okom ovog perio a Maje su po igle brojne stele& kamene monumente s uklesanim portretima i (ijerogili,ima koji su zabiljeili (istorijat inastija 0 roenja& brakove i osvajanja vla aju'i( kraljevski( ,amilija# Postojali su brojni regionalni glavni gra ovi& a meu najvanijim su bili :ikal u 6uatemali& njegov ljuti rival >alakmul u Meksiku& Palen+ue u junom Meksiku& >ara"ol u @elizeu i >opan u Hon urasu#< !alinas pravilno naziva Maje Q civilizacijom. Dodue$ upotrebljava prevazi)enu podjelu na preklasini i klasini period. 0o pokuava ar#umentirati s intenzivnim #ra)evinskim radovima$ aktivnostima kraljevski% familija i znacima pismenosti u klasinom periodu. Me)utim$ nijedan nje#ov ar#ument se ne treba uzeti kao definitivan. 'aime$ Maje su i u periodu prije nove ere podizale velianstvene stele$ kamene %ramove i %ijero#lifima bilje&ili do#a)anja u &ivotu. (ismenost i matematika su odlika Maja nekoliko %iljada #odina prije tzv. Oklasino#, perioda. 'abrajanje nekoliko vode"i% centara je jo uvijek nesi#uran put$ jer se duboko u d&un#lama sjeverne /uatemale ili zapadno# Celizea nalaze zatrpani brojni #radovi s piramidama koji prevazilaze visine dananji% rekonstruirani% #radova Maja. !alinas nastavlja: -9lasini perio je poznat po svojim artistikim i intelektualnim ostignu'ima# Maje su razvile kompleksan religijski i ritualni sistem koji je smatrao vla are svetim bi'ima i u kome su krvava rtvovanja imala istaknuto mjesto# :akoe su razvili kon"ept broja nula& ,ormirali poljoprivre ne kalen are i so,isti"irano raunanje vremena i pra'enje nebeski( tijela te kreirali sjajnu polikromu keramiku& kao i spe"ijalne ornamente& murale i klesane ukrase#<

1)1

Ovo stereotipno vi)enje civilizacije Maja ne od#ovara injeninom stanju. Umjesto Oreli#ijsko# i ritualno# sistema, ispravnije bi bilo #ovoriti o Okompleksnom du%ovnom sistemu,. (rve svete knji#e Maja #ovore o slo&enim nebeskim procesima i pisane su znatno prije Oklasino# perioda,. O(rocesi krvavi% &rtvovanja, su postali pomodarstvo u posljednje dvije decenije kada se tumae Maje$ a bez ikakve osnove. 'i u jednoj poznatoj knjizi Maja 5Okodeksima,6 se ne pominje proces Okrvavo# &rtvovanja,. (iramide nisu slu&ile za &rtvovanje zarobljenika ve" je to bio sluaj s Bztecima koji su se pojavili na tlu Meksika znatno kasnije 52KK12V stolje"e6. Maje nisu vrili &rtvovanja niti tokom svoji% utakmica. 'a samo jednom uklesanom zidu 5u A%ic%en Ktzi6 se nalazi i#ra bez #lave$ ali je taj zid #ra)en nakon 2 stolje"a kada civilizacija Maja vie nije postojala. Maje su radile umjetniku keramiku u svim periodima i stil se mijenjao. 0ano je da su sauvani ostaci u prvom milenijumu karakteristini po visokoj umjetnikoj vrijednosti. !alinas tako)e tvrdi: -9lasine Maje su bile poznate i po surovim politikim obraunima te ekstremnom ratnikom ponaanju 0 ratovi su stalno bili na nji(ovom (orizontu# =e an po je an& gra ovi u junim ijelovima Maja su pa ali je an po rugiE nji(ove propasti su biljeene na stelama u osvajakim gra ovima# $o go ine A%%#& ve'i o najvaniji( gra ova iz 9lasinog perio a su kolapsirali& a preostala popula"ija je razasuta po okolnim umama# Poslje nji atum koji je& prema ar(eolozima& zabijeen na stelama je iz A%A# go ine iz :onine u junom Meksiku# Meu ,aktorima koji mogu pomo'i objasniti zato je "iviliza"ija kolapsirala su poje inani ratni sukobi& prekomjerna popula"ija& stra anje okolia& rastine klimatske promjene i sue#< (onovo se !alinas slu&i stereotipom i modernim trendom u tumaenju Maja kao ratoborni% plemena koji su se vremenom jednostavno sami od sebe u#asili. *injenino stanje je slijede"e: na stelama u #radovima Maja jesu redovno uklesani do#a)aji i #odine iz povijesti du#e stolje"ima. 0u se pominju i konkretne vojne akcije$ po%odi i osvajanja koji su u pravilu bile jednodnevni ili viednevni$ ali nikada vie#odisnji. (rema tome$ nji%ovi ratni sukobi se nikako ne mo#u mjeriti s vie#odinjim ili viedecenijskim krvavim sukobima kakve praktikuje naa civilizacija. !to#a ne stoji tvrdnja da su Oratovi bili stalno na %orizontu,. @atovi su bili vie kao izuzetak od re#ularno#$ dnevno# ponaanja.
1)>

'e stoji ni tvrdnja da su #radovi padali jedni dru#ima pod vlast i da je tako dolo do kolapsa$ a da se populacija razasula po umama. 'aime$ #radovi Maja su imali vrlo intenzivnu #ra)evinsku$ intelektualnu$ umjetniku$ politiku i svaku dru#u aktivnost do kraja K2 stolje"a. !alinas jeste nabrojao mo#u"e uzroke kolapsaUnestanka civilizacije Maja. Bli$ niti za jedan nema jo ubjedljivi% ar#umenata. (rekomjerna populacija ne stoji$ jer su Maje &ivjele na irokom podruju Aentralne Bmerike jo prije J988 #odina. Mo#u"e sue tako)e$ ne mo#u objasniti ta se desilo s Majama koji su &ivjeli uz rijeke ili jezera. Drastine klimatske promjene ne mo#u objasniti nestanak Maja koji su &ivjeli u najrazliitijim klimatskim uvjetima: od visoki% planina do 4aripsko# mora. U zakljunim razmatranjima !alinasovo# teksta stoji: -$ok su gra ovi i "eremonijalni "entri juni( olina nestali u unglama& Maje su na sjeveru ostigle neslu'ene visine u Postklasinom perio u JA%%* 1F%2K# Sjajni i bogati gra ovi na meksikom poluotoku Lukatan su se razvijali& a pogotovo najuveniji meu njima& >(i"(en 7tza# !li& i ona je kolapsirala po politikim intrigama o 12%%# go ine# Maje nisu nika a zaista nestale# Stolje'ima nakon naputanja gra ova& male grupe Maja su nastavile a ive u oblasti# )ni su sreli i opirali se panjolskim konkvista orima nakon prvog kontakta 1F%2# $anas vie o est miliona Maja ivi u Meksiku& 6uatemali i @elizeu& govore'i 22 razliiti( jezika i spajaju'i revna i mo erna uenja#< Ova !alinasova razmatranja su netana i obmanjuju"a. Ppanjolski konkvistadori i nji%ovi kroniari su raz#ovarali s primitivnim indijancima koje su zatekli u #radovima Maja na 3ukatana i (etenu u /uatemali poetkom 2VK stolje"a. Oni su$ na pitanja$ ko$ kada i kako je #radio velianstvene #radove$ puteve$ %ramove i piramide$ samo slije#ali ramenima. !vi ti #radovi Maja su davno bili naputeni kada su doli primitivni indijanci sa sjevera Meksika. !to#a je nji%ov susret sa Ppanjolcima koji su dolazili u krvave po%ode$ a koji su se odlikovali #enocidom nad stanovnitvom i lokalnom kulturom$ bili potpuno neplodni. Ppanjolci$ a time i sve budu"e #eneracije$ zauvijek "e ostati bez pravo# od#ovora o autorima #radova Maja. (a ak i o pravom imenu te civilizacije.

'akon nestanka Maja ostali su samo tzv. Ouvari znanja, koji jedini znaju itati %ijero#lifsko pismo Maja i upotrebljavati kalendare Maja. 'ekolicina i danas &ivi u blizini nekadanji% velianstveni% #radova.

1)8

Primjer tre'i: Butorica Debora% 'etfa na Feb portalu ma#azina O'ational /eo#rap%ic, 9. au#usta 788;. nudi svoje vi)enje reli#ijski% obiaja Maja$ rituala i &rtvovanja kao i koritenja kalendara. !voju kompilaciju je zasnovala na slijede"im publikacijama: - Ma>a !acrifice,. Nnc>clopedia Critannica. 1 +Aourtl> Brt of t%e Bncient Ma>a,. 'ational /aller> of Brt$ U!B. 1 +Nl Aastillo,. M>sterious (laces. 1 @oberts$ David. ]Descent Knto t%e Ma>a UnderForld.] 'ational /eo#rap%ic 5'ovember 788J6$ HR19H. 1 +Ma>a Aivilization,. Aanadian Museum of Aivilization

1 +Ma>a Aalendar !>stem,. BBC %7#7. !eptember 1H$ 7888. 1 Mo%nson$ @>an. ]?oF t%e Ma>an Aalendar Dorks.] ?oF!tuffDorks.com December 7:$ 788;. Butorica 'etfa pie: C) uspona nji(ove "iviliza"ije 2F%# go ine o panjolski( osvajanja u 1F%%#*im& Maje su& u esetinama svoji( gra ova i kraljevstava& prakti"irali religiju koja je bila karakteristina po astrologiji& boanstvima i krvavim ritualima koji su ukljuivali ivotinjske i lju ske rtve#< Maje su imale vrlo razvijena astronomska znanja. 'e mo&e se samo pomenuti +astrolo#ija, i podvesti pod +reli#iju, i time potcijeniti napredna nauna znanja Maja o kosmikim pojavama.

1)9

C$revne Maje su oboavale priro ne bogove& a posebno one koji se o nose na usjeve& kiu i sun"e# :akoe su koristili kompleksni kalen ar ana i go ina a o re e bu u'nost i a biljee povijest i mitologiju# Nji(ovi ar(itekti su na gle ali gra nju neki( o najkompleksniji( i najljepi( (ramova na svijetu# Pis"i i skulptori su koristili (ijerogli,ske tekstove a opiu "eremonije i rituale# $rugi tekstovi su ugravirani u kosti i koljke& ,arbani na kerami"i& i zapisani na savijenim knjigama ili ko eksima# 9a a su Mpanjol"i oli& polovinom N57 stolje'a& poeli su pokrtavanje Maja u katoli"izam# 9r'anstvo se uvuklo u ivote Maja tako a je anas najire rasprostranjena religija rimokatolika kombinirana s vjerovanjima i ritualima revni( Maja#< Butorica kombinuje ocjene o vr%unskim dosti#nu"ima Maja u ar%itekturi i #ra)evinarstvu s neprimjerenim i netanim skokom od pet stolje"a 5od 2 do 2V stolje"a6 od nestanka nji%ove civilizacije do dolaska Ppanjolaca. 0reba ponovo podvu"i da konkvistadori nisu sreli Maje po svom dolasku na 3ukatan. -Maje su re ovno rtvovale lju e& ivotinje i biljke& vjeruju'i a 'e to pomo'i plo nosti zemlje i ovesti o uspjeni( sjetvi# 7sto tako& oni su ove obiaje vi jeli i kao nain a proslave atume iz kalen ara ili pobje e u ratu# 5jerovali su a je samo*rtvovanje& u ,ormi ritualnog putanja krvi& nain a se ostvari kontakt s pre"ima# Ii eri Maja& za koje se vjerovalo a su potom"i bogova& izvo ili su posebne rituale putanja krvi iz jezika& usni"e ili genitalija# Neizvoenje ovakvi( rituala& smatrali su& moe rezultirati (aosom i kosmikim nere om#< Butorica potpuno near#umentirano #ovori da su OMaje redovno &rtvovale ljude...,. 'e postoji nijedan zapis na stelama ili kodeksima koji #ovori o redovnim &rtvovanjima. 'jen ar#ument je da su lideri Maja sebi ritualno putali krv. 0o je tano i pominje se na nizu stela u #radovima Maja irom !rednje Bmerike. Bli$ rije je o ritualu prilikom koje# bi nekoliko kapi palo na tlo uoi sjetve. -/rtvovanje je samo je na o religijski( tra i"ija# $ruge ukljuuju ples& molitve i igranje na posebnim igralitima# Meu bogovima Maja su: * 7tzamna& je an o kreatora i glavni bogE on je takoe bog vatre i sr"aE izumitelj je pismaE pre stavljen je kao stara" s kva ratnim oima koji stalno mirkaE

1/0

* >(a"& bog kieE vjerovalo se a utie na poljoprivre u i ,ertilitetE svojevremeno se smatralo a je ov je rije o etiri boanstva koji pripa aju razliitim stranama svijetaE pre stavljan je kao stara" s ugim nosom i izgle om reptilaE * Lumil 9a;ob& bog usjeva& istie se svojom mla o'u i kukuruznom krunomE Butorica ne uspijeva da se spusti ispod povrine prilikom opisa Obo#ova, Maja. 'aime$ primarno svojstvo Osuperiorniji% bi"a, 5to je primjereniji izraz6 je prije sve#a nji%ova veza s kosmosom. (rimjera radi$ Obo# A%ac, je simbol planete Venere koja je imala vrlo znaajnu ulo#u u &ivotu Maja.

1/1

-4eligija revni( Maja govori a put ue u ivotu nakon ivota poinje s opasnim putem kroz po zemni svijet poznat kao Nibalba ili Mjesto @orbe# Simboliziran jaguarom& amblemom no'i& Nibalba je kompleksni realm sastavljen o evet nivoa i nastanjen zloestim bogovima# Maje su vjerovale a& oni koji preive put kroz po zemni svijet& se iu trijum,alno kao sun"e# :akoe su vjerovali a je gotovo svako osuen a ue u po zemni svijet nakon smrti i a je raj rezerviran samo za one koji su rtvovani ili su umrli prilikom roenja kao bebe# 1lazak u Nibalbu tokom ivota je bio mogu' i kroz sistem pe'ina koji i anas koriste mo erne Maje u svojim svetim ritualima# Maje su prakti"irale ve'inu svoji( religijski( obiaja i "eremonija u skla u s astronomskim kalkula"ijama koje su bazirali na kalen arskom sistemu koji je re,lektirao "iklino kretanje zvijez a i planeta& kao i sun"a i mjese"a# )ni su koristili kalen ar a pre vi e bu u'e ogaaje& kao to su eklipse i povoljne ane za kraljevstvo# Naje'e koriteni kalen ari su Haab J3BF anaK& :zolkin J2B% anaK i $ugo @rojanje J(ilja ugo inji kalen ar koji se zavrio oko A%%# go ineK# $ugo @rojanje je zapoelo 311O# go ine prije nove ere ka a je poelo raunanje vremena Maja# 8atim se ijelilo na nekoliko je ini"a s razliitim brojem ana# Na primjer& je an 9in je je an an& a je an :un iznosi 3B% ana# )vaj kalen ar je unikatan u atiranju irom svijeta& ali nije bio prakti"iran u svako nevnom ivotu# Haab kalen ar& baziran na pro"jeni sunevi( "iklusa& sa ravao je 12 mjese"i o 2% ana J3B% anaK koji je slije ilo pet vrlo nesretni( ana na kraju perio a# Na taj nain se obijala je na solarna go ina# :okom ovi( pet ana Maje su se plaile opasni( situa"ija i smrti# :zolkinov kalen ar je bio sveti "iklus o 2B% ana koji se sastojao o 2% ana s razliitim imenima i 13 brojeva# @roj 13 je pre stavljao i broj bogova u -6ornjem svijetu<& a broj 2% je pre stavljao ovjeka Jzbog njegovi( po 1% prstiju na rukama i nogamaK# Sveteni"i su vjerovatno koristili ovaj kalen ar a o re e sretne i nesretne ane i a savjetuju vla are o povoljnim anima za sjetvu i otpoinjanje rata#< !istem kalendara je daleko kompleksniji ne#o to je to opisano ovdje. Maje su imale preko 78 kalendara demonstriraju"i neuobiajeno znanje o kosmikim pojavama i ciklusima. 'ji%ovim ukrtanjem mo#li su tano predvidjeti niz pojava u svemiru. @ije je o vjerovatno najnaprednijem sistemu predvi)anja do#a)aja od svi% dosadanji% civilizacija na (laneti.

1/2

1/

:.

4OM(B@BAKMB AKVKLK BAKMB: 0N?'OLOP4N MBMN

0N?'OLOP4K

B(BD

'N1

(rotekla po#lavlja su nam dala osnovu znanja o civilizaciji Maja. 'a taj nain mo&emo pre"i na kljuni dokazni postupak ovo# rada: komparaciju dvije civilizacije: apadne i civilizacije Maja. @ije je o komparativnoj analizi koja se ne sre"e u naunoj literaturi. !to#a se ovaj pionirski rad suoava s problemom 1 ne mo&e se nasloniti ni na jedan poznati uzor. Ovo$ sedmo po#avlje$ "e sto#a ustanoviti ori#inalan pristup u elementima za komparaciju civilizacija. 4oristi"emo dva seta parametara kroz koje "emo filtrirati obje civilizacije. Ove parametre "emo podijeliti na (rimarne i !ekundarne. Ailj je da se ovom analizom kvantificira odnos dva socijalna entiteta 5civilizacije6. Ovakvom kvantifikacijom bi trebali do"i do rezultata koji "e od#ovoriti na postavljenu tezu u naslovu disertacije. U zakljunom dijelu svako# parametra "e se dati individualna autorova ocjena o civilizacijskom nivou apada i Maja. @ezultanta takvo# postupka "e biti sa&eti kvantifikacijski rezultat o civilizacijskoj superiornosti jedne od nji%. U ocjeni civilizacijsko# nivoa se ne"e koristiti skala 5na primjer 11186$ jer ne postoji e#zaktan nauni me%anizam niti te%niki termin za njenu primjenu. !to#a "e se civilizacije ocjenjivati jednostavnijim modelom koji "e imati slijede"u le#endu:

Le#enda za ocjenu civilizacijsko# nivoa YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY ^ ^ dosti#nut &eljeni civilizacijski nivo ^ 8 1 . na putu ka &eljenom civilizacijskom nivou na sredini civilizacijsko# puta ne#ativni civilizacijski nivo nedovoljno informacija da se donese sud

1/)

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY :.1. !et primarni% komparativni% parametara Ovi parametri su$ prema autoru ove disertacije$ kljuni u ocjenjivanju nivoa jedne civilizacije. Kzbor ovi% parametara je odre)en autorovim iskustvenim sklopom i time podlo&an budu"em unapre)ivanju i mijenjanju.

:.1.1. 'ivo znanja

Uzor kome treba te&iti u po#ledu +nivoa znanja, je saznavanje kompletne slike o zakonitostima kosmike kreacije. 'a naem$ (lanetarnom mikro nivou$ to bi znailo rjeenje #enetske za#onetke$ od#ovor na pitanje o nastanku &ivota$ formiranje +nauke sve#a, i otkrivanje zajedniko# nazivnika za sve ener#etske procese i dimenzijeS *injenica je da manji broj vr%unski% naunika apadne civilizacije postavlja sebi ova pitanja. 0o je prvi korak da se i do)e do od#ovora. Me)utim$ akademska zajednica i sistem prenoenja znanja na iroku javnost 5mediji$ obrazovanje$ itd.6 zaostaju za univerzalno postavljenim sutinskim &ivotnim pitanjima. (ristup znanju se parcijalizira i #ubi se #lobalna slika. B najira javnost naje"e &ivi u terminima koji pripadaju proloj eri. Maje su u svom poimanju &ivota bile okrenute kosmosu i tra&ili su od#ovore na svoje mjesto u njemu. Crojni su primjeri istra&ivaa svijeta Maja koji nalaze preklapaju"e take sveto# kalendara Maja 0zolkina$ drevne kineske mudrosti K A%in# i strukture #enetsko# koda D'4. Bli$ kao i u sluaju apadne civilizacije$ osjetna je podjela u svijetu Maja na one koji znaju i oni koji ve"inu &ivota posve"uju zemljoradnji$ na primjer. apad Maje

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY nanje ^ 8

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY

1//

:.1.7. Aivilizacijski ciljevi

Pto vii nivo civilizacije za oekivati je da se konsensusom utvrde strateki ciljevi kako dosti"i idealni nivo znanja. 4ada se ti ciljevi utvrde onda se razra)uju metode na nji%ovom ispunjenju. U sluaju apadne civilizacije vladaju"a profitna ekonomija odre)uju"e djeluje na funkcioniranje sistema kao socijalno# or#anizma. 0o znai$ stvaraju se elite: manjina oni% koji znaju i imaju i ve"ina oni% kojima nisu dostupna vr%unska znanja i bo#atstva. !rednji stale& se %rani ideolo#ijom da &ivot treba provesti u #omilanju materijalni% dobara. Odnos manipulacije i kontrole ve"ine postaje civilizacijski cilj elita. /lobalno odre)eni% ciljeva nema i dostizanje znanja je vie posljedica vojno#$ nauno#$ te%noloko# i profitno# interesa ne#o demokratske odluke civilizacije kao cjeline. 'ekontroliran razvoj 5demo#rafija$ naoru&avanje$ za#a)ivanje (lanete itd.6 postaje model ponaanja. /lasovi razuma su nadjaani #lasovima #ole mo"i. Maje su$ kao %omo#enija cjelina$ uspostavljali relaciju$ u svim &ivotnim aktivnostima$ s kosmosom. Br%itektura i #ra)evina$ #radnja puteva i kalendari su bili cjelina s prirodom. (riroda se ne za#a)uje$ nema nekontrolirano# razvoja stanovnitva niti nekontrolirano# rasta koji bi tra&io stalno irenje teritorije i otimanje od dru#i%. apad Maje

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY Aivilizacijski ciljevi 8 ^

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY

:.1.H. Mudrost

1/1

(ut prema znanju te vlastito iskustvo nas ine mudrijima. Ostvarivanje unutranje# balansa na nivou svake individue te na nivou drutva #ovori o dosti#nutom nivou mudrosti civilizacije.

apadna civilizacija ima istaknute naune uzlete$ ali svakodnevno pada na ispitu pokazivanja mudrosti na op"em i pojedinanom nivou. Manje stresna civilizacija Maja bila je bli&a balansu s prirodom.

apad

Maje

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY Mudrost 8 ^

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY

:.1.J. Ljubav kao model ponaanja

U naim or#anizmima imamo seriju +mikroantena, 5amino acidi6 koje komuniciraju s D'4. 'auno je dokazano 5:86 da se ove #enetske antene ukljuuju ili iskljuuju valnom du&inom emocija koje konstantno prolaze kroz D'4. Nmocija stra%a$ iz koje nastaju sve ne#ativne emocije$ je du#a i spora valna du&ina i ona budi samo nekoliko #enetski% antenna. Nmocija ljubavi je osnova za sve pozitivne emocije. 0u je rije o brzim i kratkim valnim du&inama koje ukljuuju mno#o vie ovi% #enetski% antenna. 'a taj nain se spajamo s naim multidimenzionalnim bi"em. 'ai potencijali postaju bez#ranini. 'ae tijelo se otvara prema ener#iji prirode$ barijere padaju. apadnom civilizacijom dominiraju ne#ativne emocije$ stra% i neizvjesnost na #lobalnom nivou. a civilizaciju Maja$ na&alost$ nemamo dovoljno e#zaktni% dokaza za ocjenu ovo# parametra. apad Maje

1/>

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY Ljubav kao model ponaanja 1 .

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY

:.1.9. ?armonija s prirodom Mudar ovjek s%vata svoju ulo#u na (laneti i kosmosu. K pokazuje respekt prema svakom ener#etskom obliku 5&ivoj i ne&ivoj tvari$ bez razlike6. O%olo bi"e pokazuje &elju da dominira okolinom$ prirodom$ (lanetom. 'ekonstrolirani razvoj i &elja za vla"u jo uvijek dr&e apad na niskom civilizacijskom nivou 5posmatrano kroz ovaj parameter6. Maje su pokazale znatno vie osjetljivosti za svoju okolinu. 4oristili su samo prirodne materijale 5kamen$ drvo6. 'ije bilo nepotrebno# za#a)ivanja kao to to ini apad 5plastika$ radioaktivni materijali$ eksploatacija neobnovljivi% planetarni% resursa itd.6. apad Maje

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY ?armonija s prirodom 1 ^

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY

:.1.R . Du%ovnost (okuaj spoznavanja uzroka svi% kosmiki% procesa i komunikacija s Co#om stoje u pozadini ve"ine du%ovni% stremljenja civilizacija.

1/8

apadna civilizacija bazira du%ovnost na ideolokom sistemu koji poiva prete&no na dvije svete knji#e 5!tari i 'ovi zavjet6. U ori#inalnoj verziji !taro# zavjeta se prepoznaje tzv. Ciblijski kod koji daje ar#umente da se zakljui da autor posjeduje superiorne karakteristike. 'ovi zavjet je nekoliko puta preradjeno tivo koji je bio vie u slu&bi manipulacije. 'a toj osnovi izranja niz reli#ijski% izdanaka koji doprinosi podjelama unutar kransko# svijeta. Vrlo sna&no izranjaju razlike izme)u ove civilizacije i ostatka svijeta. (ojedinac se obra"a svom reli#ijskom vo)stvu i predaje mu svoje slobode i tra&i #otove od#ovore na sva pitanja. aboravljen je pristup da pojedinac sve od#ovore prvo pronalazi u sebi. U tom bi sluaju ulo#a reli#ijske %ijerar%ije postala dru#orazredna.

Maje su bile manje zavisne od emaljski% +bo#ova,$ a vie okrenute kosmikim superiornim bi"ima. (o#led su upirale ka /alaktikom jez#ru 5+?unab 4u,6 i tra&ili zakonitosti kroz ciklina kretanja oliena u nji%ovim kalendarima. apad Maje

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY Du%ovnost 8 ^

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY

:.1.:. Umjetnost

Umjetnost +oplemenjuje ljudsku duu, i pribli&ava je perfekciji te sto#a ovako visoko kotira nalaze"i se u setu primarni% parametara. 4reativnost apadne civilizacije posebno dolazi do izra&aja u bo#atstvu umjetniko# izraza: kroz muziku 5kosmiku perfekciju Mocarta ili Ca%a6$ kist i oblikovanje 5de Vinci ili Mikelan)elo6$ pisanu rije$ pokret$ ples$ #lumuS

1/9

U manjem obimu i raznovrsnosti i Maje su pokazivale umjetniki talenat 5primjer umjetniko# sredita Aopana u ?ondurasu6. Me)utim$ umjetnost je$ iz#leda$ bila u funkciji #lobalni% ciljeva civilizacije 5kalendari$ rituali6 5VKDK DODB0B4: =oto#afija kameni% fi#ura na zidu maski u #radu Maja
4aba%$ 3ukatan$ Meksiko6

apad

Maje

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY Umjetnost ^ ^ 8

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY

:.7. !et sekundarni% komparativni% parametara

Dok primarni komparativni parametri pokazuju #lobalne vrijednosti drutva i nje#ov nivo$ sekundarni parametri objanjavaju razvijenost i dosti#nu"a civilizacije u pojedinim njenim se#mentima. !edamnaest je parametara koje "emo postaviti kao filter za komparaciju dvije civilizacije.

:.7.1. 0eritorija

*lanovi civilizirano# drutva &ive na razliitim teritorijama. !tepen prila#odljivosti &ivota u razliitim klimatskim uslovima te na razliitim terenima #ovori o civilizacijskom nivou. Ajelina ima nesumnjivu korist ako njeni lanovi uspijevaju da donose iskustva sa razliiti% teritorija. apadna civilizacija pokazuje nesumnjivu prila#odljivost &ivotu u svim klimatskim uvjetima i terenima na (laneti. Dobrim dijelom to mo&e za%valiti te%nolokom nivou koji je omo#u"io taj process. Maje su$ tako)er$ &ivjele u razliitim klimatskim uvjetima i prirodnom okru&enju: kraj rijeka$ jezera$ na planini$ u d&un#li$ na morskoj obali i otocima.

110

apad

Maje

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY 0eritorija ^^ ^

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY

:.7.7. Demo#rafski aspekt

(ostojanje civilizacijski% ciljeva re#ulira i demo#rafski nivo zajednice. On mora biti optimalan i u skladu s prirodnom okolinom$ raspola#aju"im resursima i relativnim odnosom sa dru#im &ivim bi"ima.

!tanovnitvo (lanete je 1:98. #odine iznosilo 988 miliona. U 788<. #odini je presti#lo R$9 milijardi ljudi. 5:76 @ije je o eksponencijalnom razvoju potpuno neprimjerenom ovoj si"unoj (laneti. Oekuje se da "e se broj stabilizirati do 7898. #odine na nivou od devet milijardi ljudi. 4raj 22 i poetak 22K stolje"a se odlikuje niskom stopom ra)anja apadne civilizacije$ ali tek nakon viestoljetno# demo#rafsko# buma. Dosadanje iskustvo je porazno: nekontrolirani rast populacije i unitavanje %abitacije &ivo# svijeta je direktno prouzroilo nestanak 98Z biljni% i &ivotinjski% vrsta na (lanetiV Maje su disciplinirano dr&ale svoj demo#rafski nivo tako da nije bilo potrebe za teritorijalnim irenjem i osvajanjima van Aentralne Bmerike. (rocjene nji%ovo# broja variraju 5recimo u dobu oko K2 stolje"a procjene idu od tri do 19 miliona ljudi6. Maje su imale viemilenijumsku civilizaciju$ ali demo#rafski faktor je uvijek bio pod kontrolom. apad Maje

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY Demo#rafski aspekt 1 ^

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY

111

:.7.H. 0e%nolo#ija

Ova disertacija demistificira nezaobilaznu povezanost nivoa te%nolo#ije s civilizacijskim nivoom. Aivilizacija ne mora imati te%noloke naprave da bi dolazila do znanja$ bila mudra i &ivjela u skladu sa prirodnim slijedom stvari. Bli$ te%noloki nivo omo#u"ava pojedincu niz beneficija 5barem s aspekta lana apadne civilizacije6: standard$ komunikacijske mo#u"nosti$ izbor zanimanja$ #ra)evinska dosti#nu"a$ itd. 'akon milenijumsko# perioda !rednje# vijeka apad jedva da je vidio civilizacijska pomjeranja- s dolaskom industrijske revolucije$ a po#otovo s te%nolokim bumom dru#e polovine 22 stolje"a otvorile su se nebrojene mo#u"nosti razvoja 5kompjuterska te%nolo#ija$ robotika$ bio#enetika$ vjetaka inteli#encija$ superprovodljivost$ laseri$ interplanetarna putovanja$ itd.6. 'e#ativne strane te%noloko# razvoja: nova otkri"a su inicirana u vojnim laboratorijama$ centralizovani te%noloki sistem mo&e kra%irati ako do)e do problema u nje#ovom centru$ neprimjerenost civilizacijsko# nivoa novim te%nolo#ijama utjee da se one prvo koriste u svr%u manipulacije i dominacije nad dru#ima 5nuklearne bombe$ kompjuterski jaz$ razvijeni i nerazvijeni svijet itd.6. !uper1te%noloko drutvo mo&e voditi u totalnu de1%umanizaciju i zanemarivanje spiritualne strane ovjeka$ a time i naruavanje prirodno# balansa pojedinca i drutva. Oslanjanje na mentalne sposobnosti pojedinaca i iskustvo zajednice dovodi do rjeavanja najte&i% izazova: #ra)evinski%$ astronomski%$ komunikacijski%$ itd. Aivilizacija Maja je ne1te%noloka u smislu te%noloke civilizacije apada. Bli postojanje impresivni% piramida$ perfektni% kvarcni% lubanja$ vieslojno# pikto#rafsko# pisma$ primjena akustino# dizajnaS svjedoi da su Maje imale naina da rjeavaju ono to su za nas te%noloki izazovi. apad Maje

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY 0e%nolo#ija ^ ^

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY

:.7.J. (olitiko ure)enje 5elitistiko vs. vladavina slobodni% ljudi6

112

Demokratija 5+vladavina naroda,6 je #eneralno proklamovani cilj u dr&avama apadne civilizacije koji je zamijenio dominaciju monar%ija. Ovo je dosta visok nivo politiko# ure)enja- ako bi mu dodali stavku u kojoj %etero#ene #rupe$ bez obzira na nji%ovu veliinu$ ne bivaju nad#lasane$ ve" se prema njima odnosi sa krajnjim uva&avanjem onda se primiemo idealnom politikom ure)enju. U tom sistemu politiki predstavnici i izvrna vlast postaju samo servis. =unkcionisanje politiko# sistema apadne civilizacije se svodi na dominaciju elita 5korporacijski%$ financijski%$ politiki%6 nad ve"inom. K pored vrlo pozitivni% primjera 5!kandinavske zemlje6$ osnovni trend je da je apad kao cjelina jo daleko od ostvarenje pune demokratije. Aivilizacija Maja je$ slino kao i apad$ imala jasno odvojen elitni dio 5lidere 1 koji su objedinjavali svjetovne i du%ovne funkcije$ +aristokraciju, i ostale povlatene kate#orije Q umjetnike$ vojne lidere$ birokraciju itd.6

apad

Maje

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY (olitiko ure)enje 8 8

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY

:.7.9. 4onflikti

a nivo civilizacije je bitno kako se rjeavaju konflikti koji se neminovno javljaju: dijalo#om ili silom. U sluaju limitirani% resursa s jedne strane$ a #ramzljivosti politiki% elita te nekontrolirano# demo#rafsko# rasta$ s dru#e strane$ mo#u"nosti konflikta se neminovno pove"avaju.

:.7.9.1. Lokalni konflikti !e#meni unutar civilizacije 5#radovi1dr&ave$ nacionalne dr&ave$ reli#ijske #rupe$ klasne #rupe$ specifini interesi6 suprotstavljani su jedni dru#ima i dolazilo je do ratova.

11

?istorija civilizacija u posljednji% :.888 #odina bilje&i preko 19.888 oru&ani% sukoba$ odnosno ratova. !uprotstavljeni interesi i politika elita uzrokovala je da ratovi unutar apadne civilizacije$ a osobito iz okvira apada prema dru#im teritorijama postaju model ponaanja. /otovo svaki #rad Maja ima zapise koji opisuju neki od sukoba lokalni% #radski% lidera protiv susjedni% #radova. Obino je rije o nekom va&nijem datumu kada bi neki od poznatiji% vladara uspostavio neprikosnovenu vlast u svom #radu iUili re#ionu. 'a stelama su esti opisi dosti#nu"a lidera- sukobi se uvijek pominju. Obim i frekvencija sukoba nije ni izbliza nalik onome to svjedoimo kao iskustvo apada. Bli nji%ovo je prisustvo konstanta. apad Maje

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY Lokalni konflikti 1 1

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY

:.7.9.7. Opti sukobi 4ao poseban izraz destruktivno# djelovanja unutar jedne civilizacijske cjeline su oru&ani sukobi sveop"i% razmjera. U krilu apadne civilizacije su u 22 stolje"u iznjedrena dva svjetska rata s o#romnim ljudskim i materijalnim &rtvama. Mednostavno se unitavalo sve pred sobom i respekt se nije pokazivao ni pred kakvim civilizacijskim vrijednostima. @azvoj nuklearno# naoru&anja je itavu povrinu planete dovodio i jo uvijek dr&i na ivici samounitenja. Aivilizacija Maja$ prema svim dostupnim prevo)enim tekstovima nije imala sukob ve"i% razmjera za svi% etiri milenija postojanja. (retpostavlja se da su u sporadinim sluajevima or#anizovani savezi dva ili tri #rada protiv jedno# ve"e# centra 5na primjer #radovi u dolini rijeke Usumacinte protiv (alenEea6. Bli$ koncepta sveopte# sukoba nije bilo. apad Maje

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY Opti sukobi 1 8

11)

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY

:.7.R. Bstronomija

Okrenutost prema nebu$ sa#ledavanje vlastite pozicije prema svemirskim procesima$ utjecaji kosmiki% tijela na vlastitu (lanetuS pokazuju nivo mudrosti jedne civilizacije. 'akon barbarsko# odnosa prema slobodnoj misli apadna civilizacija se$ u poznijoj fazi$ odlikuje pojedinanim i kolektivnim naporom da spozna to vie o kosmosu. Aivilizacija Maja je sve &ivotne procese zasnivala i podre)ivala kosmikom okru&enju.

apad

Maje

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY Bstronomija ^ ^

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY

:.7.:. Br%itektura

4reativnost u dizajnu #ra)evinski% objekata odlikuje razvijenost jedne civilizacije. Br%itekturno bo#atstvo apadne civilizacije imponira- jedina 5ali bitna6 manjkavost je upotreba vjetaki% materijala koji$ esto$ predstavljaju neunitivi otpad. Ori#inalnost i raznolikost ar%itekata Maja istovremeno pokazuje da je ova disciplina bila samo dio kompleksno# znanja koje se primjenjivalo u projektovanju razliiti% objekata.

11/

apad

Maje

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY Br%itektura ^ ^

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY

:.7.;. /ra)evinarstvo

(retvaranje dizajnerski% snova u #ra)evinsku realnost mo&e postati zamaan izazov koji tra&i udru&ivanje kompleksni% intelektualni% i te%noloki% potencijala. apadna civilizacija se potvrdila u #randioznim iUili umjetniko lijepim objektima. Me)utim$ potroaka lo#ika je ovu disciplinu pretvorila u buldo&er koji unitava plu"a (lanete.

Maje su u izvedbi svoji% #ra)evinski% objekata koristili nepoznate metode 5vjerovatno bazirane na razvijenim mentalnim sposobnostima6 kojima su rjeavali najslo&enije te%nike izazove.

apad

Maje

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY /ra)evinarstvo ^ ^

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY

:.7.<. 4omunikacijska infrastruktura

@azmjena ideja$ dobara$ uslu#a i brzina kojom se odvija proces poiva na komunikacijskoj infrastrukturi.

111

'akon milenijusko# drijemanja$ civilizacija apada do&ivljava komunikacijsku eksploziju. 0ransport u razlitim oblicima$ telekomunikacijski ure)aji i Knternet su preobrazili sliku civilizacije. Maje su imale skromnija te%noloka sredstva na raspola#anju$ ali im je dru#aiji koncept komunikacija bio na visokom nivou i korespondirao je s pojavama na nebu 5putevi su slijedili putanje (laneta$ #radovi su podizani s razmjetajem koji je imitirao polo&aje zvjezdani% konstelacija6. Mre&a +sacbe, puteva je bila i informatika i metafizika veza unutar civilizacije$ a ne samo za puki transport ljudi i dobara. apad Maje

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY 4omunikacijska infrastruktura ^ ^

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY

:.7.18. 4oncept raunanja vremena

'a ovoj (laneti vrijeme je apsolutna kate#orija. 'i&i nivo znanja je u ubje)enju da vrijeme protie linearno 5prolost1sadanjost1budu"nost6. Vr%unska znanja fiziara i spiritualna znanja s razliiti% krajeva (lanete ubjedljivo upozoravaju da je$ van #ranica emlje$ vrijeme relativna kate#orija. apadna civilizacija je pod dubokom vladavinom linearno# raunanja vremena. Matematiki modeli i znanja atomske fizike o neminovnosti postojanja dru#aiji% vremenski% modela 5na primjer$ +prolost i budu"nost se sastaje u sadanjosti koja je vjena,6 te dru#i% dimenzija u kojima vrijeme funkcionira na dru#aiji nain$ ostaju samo u naunom elitistikom kru#u. Maje su vrijeme raunali u ciklusima$ ne linearno. a nji% je postojala zakonitost u ponavljanju kosmiki% i zemaljski% procesa. !to#a je i razvijeno preko 78 kalendara koji su imali razliite svr%e 5od prorokovanja kosmiki% do#a)aja do svakidanji% zemaljski% pojava6. apad Maje

11>

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY 4oncept raunanja vremena ^ ^

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY

:.7.11. !ocijalna komponenta 5odnos prema nezati"enima6

Aivilizacijski nivo se ubjedljivo mjeri po odnosu cjeline prema najranjivijima: djeci$ bolesnima$ starima$ %endikepiranima$ onima sa specijalnim potrebama. apadna civilizacija se unutar razliiti% dr&ava razliito odnosi prema socijalno u#ro&enima. 'a irem planu$ sumoran je utisak koji odaju razvijeni i bo#ati koji se ne%umano odnose prema pripadnicima iste vrste. 'edovoljno je informacija da bi se izvodili zakljuci o civilizacijskom odnosu elita Maja prema nezati"enima. apad Maje

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY !ocijalna komponenta 8 .

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY

:.7.17. Obrazovanje

Dostupnost znanju do koje# se dolazi unutar civilizacije 5nauna dosti#nu"a$ uvanje i prenoenje znanja iz prolosti$ podrka inovativnim i kreativnim #rupama6 odre)uje sutinu drutvene or#anizacije. 'a jednoj strani$ apadna civilizacija bilje&i nauno1te%noloki bum sa raznim formama 5osobito bazino#6 obrazovanja koje su ponu)ene svima. 0elekomunikacije vrlo praktino djeluju na disperziju znanja. ! dru#e strane$ elitistiko or#anizovanje drutva jo uvijek dr&i superiorna znanja dostupna samo manjini koja na tome zasniva svoju mo".

118

(ostoje dokazi da su Maje redovno prenosile znanja tokom okupljanja svim pripadnicima zajednice. Bli$ vr%unska znanja su$ pretpostavlja se$ i kod Maja ostajala u kru#u elite. Kpak$ nedovoljno je dokaza za postojanje formalno# obrazovno# sistema. apad Maje

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY Obrazovanje ^ .

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY

:.7.1H. dravstvo dravlje pojedinca je zdravlje itave zajednice. !%vatanje da je pojedinana +ener#etska lopta, 5ovjek6 samo dio kosmiko# ener#etsko# kompleksa omo#u"ava prvi preduslov &ivljenja u %armoniji s prirodom. !vako naruavanje ovo# principa dovodi do poreme"aja koji se manifestira kao bolest. Ukoliko ve" bolest nije primje"ena u auri$ onda se zakanjelo pokuava lijeiti kad postoje simptomi na fizikom planu. Lijeenje se mo&e odvijati prirodnim sredstvima 5%erbalna medicina$ na primjer$ ima lijek za bilo koju bolest6 ili vjetakim. (ojednostavljeno$ rjenikom 22K stolje"a: alternativnim ili oficijelnim metodama. apadna civilizacija je razvojem te%nolo#ije dovela do farmaceutske industrije koja nudi pilulu za bilo koju bolest. Lijei se posljedica$ a ne uzrok. Uz to se izazivaju ne#ativni efekti na dru#om planu. Me)utim$ moderna medicina je uinila izljeivim niz$ ranije fatalni%$ oboljenja i upotrebom razliiti% preparata$ uinila &ivotni vijek du&im. 4ombinacija alternativne i oficijelne medicine "e se pokazivati kao ispravan trend. @azvijena zdravstvena infrastruktura ima jo uvijek elitistiki prizvuk. (ojedine metode su na razliitim nivoima razvijenosti. Maje su se$ vjerovatno$ u potpunosti oslanjale na %erbalnu medicinu. 'ovije studije s indijancima iz A%iapasa potvr)uju primjenu terapeutsko# parno# kupanja i poznavanja +termalne, prirode ovjekovo# tijela. Ukratko: parne saune su bile dio &ivota Maja s beneficijama u po#ledu line %i#ijene$ preventivne i terapeutske medicine. 5:;6 apad Maje

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY
119

dravstvo

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY

:.7.1J. Vojna komponenta @azvoj oru&ane sile ima opravdanje samo u jednom sluaju: ako prijeti opasnost izvana. apadna civilizacija je zasnovana na konceptu dominacije i razvoju ofanzivni% oru&ja. Maje su imale vrlo skromne oru&ane ambicije. 'e bilje&e se sukobi s drutvima van nji%ove teritorije. apad Maje

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY Vojna komponenta 1 ^

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY

:.7.19. (ismo (ismo kao komunikacijski izraz je civilizacijski simbol. Mednostavnost i preciznost$ nedvosmislenost i sposobnost predstavljanja najkompleksniji% procesa postaju imperativom za brzi civilizacijski razvoj. Blfabet apada je jednostavan$ ali jednoslojan- ima karakteristike nedvosmislenosti$ ali je dovoljno bo#at da opie vrlo slo&ene pojave. !likovno pismo Maja jo nije deifrirano u ve"em dijelu 5;8Z6 te smo sto#a %endikepirani da damo potpunu ocjenu. Bli$ na osnovu raspolo&ivi% injenica svjesni smo nje#ove vieslojevnosti i lako"e u predstavljanju kompleksni% pojava- itanje #lifa +u kontekstu, je podrazumijevalo veliki fond znanja$ a time i nedostupnost ve"ini pripadnika civilizacije. apad Maje

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY (ismo ^ ^

1>0

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY

:.7.1R. @aznolikost zanimanja

Mo#u"nost biranja razliiti% zanimanja u kojima se mo#u ispoljavati razliite sklonosti i talenti odlika je razvijeni% civilizacija. adovoljni pojedinci su preduslov sretne civilizacije. !pecijalizacija i parcijalizacija &ivotni% se#menata doveli su do pojave veliko# broja zanimanja. 0eoretski$ ljudima je ponu)ena iznimna mo#u"nost izbora. (raksa$ me)utim$ #ovori da ljudi u ve"ini nisu zadovoljni svojim poslovima i da se ne osje"aju kreativno. (rofitna ekonomija tjera pojedinca na pri%vatanje posla koji "e omo#u"iti pre&ivljavanje ili odr&avanje dosti#nuto# standarda. 4ada se drutvo oslobodi obavezni% zanimanja i svede se samo na niz kreativni% zanimanja$ tada se dosti&e uzor. Maje su imale niz zanimanja$ ali je socijalni status utjecao na nji%ov izbor 5pripadnost plemstvuUsvetenstvu$ astronomi$ ar%itekte$ umjetnici$ zabavljai$ #ra)evinari$ zemljoradnici$ amani6. apad Maje

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY @aznolikost zanimanja ^ 8

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY :.7.1:. !tandard (opulacijski limitirana zajednica kao vr%unsku ponudu svojim lanovima mo&e dati +standard prema &elji pojedinca,. !ve postaje dostupno- mjesta +ljubomori, nema. apadna civilizacija je u zadnji% nekoliko decenija formirala srednju klasu kojoj su napokon ponu)eni zadovoljavaju"i &ivotni uslovi. Od odnosa suverenUpodanik$ dolo se do sofisticiranije# elitaUsrednja klasaUsocijalno u#ro&eni.

1>1

!ocijalna slojevitost je bila prisutna u svijetu Maja. (ripadnost elitama direktno je odre)ivala i standard. Mno#o je izra&enija veza s prirodnim %abitatom. apad Maje

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY !tandard ^ 8

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY

:.7.1;. Ostalo !ve ono to utjee na zadovoljstvo pojedinca 5u pozitivnom smislu i ne na raun dru#o#a6 ima direktan odraz i na cjelinu. Detalji se mijenjaju$ ali sutina ostaje ista: sport$ i#ra$ rekreacija$ modaS apad Maje

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY Ostalo ^ 8

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY

:.H. @ezultati komparativne analize

Ve" je #ovoreno o limitu drutveni% nauka u po#ledu e#zaktnosti i te%nike terminolo#ije. !to#a je i svaki pokuaj kvantifikacije nedovoljno precizan i manjkav.

1>2

U proteklim po#lavljima autor je nastojao zadr&ati neutralnost mada pripada jednoj civilizaciji$ a dru#om se bavi s aspekta nezavisno# istra&ivaa. @ezultat komparativne analize "emo podijeliti na dva dijela: u prvom "emo prikazati zbirne rezultate na primjeru primarni% parametara. U dru#om dijelu "emo pokazati rezultate sekundarno# seta komparativni% parametara. 0abela 7: 4omparacija civilizacija Q set primarni% parametara apad Maje

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY 'ivo znanja Aivilizacijski ciljevi Mudrost Ljubav kao model komunikacije ?armonija s prirodom Du%ovnost Umjetnost ^ 8 8 1 1 8 ^^ 8 ^ ^ . ^ ^ ^

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY @ezultat: primat civilizacije Maja

Le#enda za ocjenu civilizacijsko# nivoa YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY ^ ^ dosti#nut &eljeni civilizacijski nivo ^ na putu ka &eljenom civilizacijskom nivou
1>

8 1 .

na sredini civilizacijsko# puta ne#ativni civilizacijski nivo nedovoljno informacija da se donese sud

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY

0abela ukazuje da je viemilenijska civilizacija Maja kompaktnija i u prednosti u po#ledu primarni% civilizacijski% kriterija. 0e%noloka civilizacija apada pod elitistikom kontrolom i profitnom ekonomijom jo uvijek ne pokazuje dovoljno mudrosti na svom putu ka ovladavanju kosmikim znanjem.

0abela H: !et sekundarni% komparativni% parametara

apad

Maje

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY 0eritorija Demo#rafski aspekt 0e%nolo#ija (olitiko ure)enje Lokalni konflikti Opti konflikti Bstronomija Br%itektura /ra)evinarstvo 4omunikacijska infrastruktura 4oncept raunanja vremena ^^ 1 ^ 8 1 1 ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ 8 1 8 ^ ^ ^ ^ ^
1>)

!ocijalna komponenta Obrazovanje dravstvo Vojna komponenta (ismo @aznolikost zanimanja !tandard Ostalo

8 ^ ^ 1 ^ ^ ^ ^

. . . 8 ^ 8 8 8

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY @ezultat: relativni primat apadne civilizacije

'iz sekundarni% faktora koji utjeu na nivo razvijenosti pokazuje bla#u prednost civilizacije apada. Me)utim$ upozorenje toj istoj civilizaciji su katastrofalni rezultati na nivou demo#rafsko# razvoja$ konflikata i upotrebe te%nolo#ije na dobrobit svi%. Oi#ledno da je zaostajanje u setu primarni% kriterija 5mudrost$ &ivot u balansu s okolinom6 predodredio pojavu ovi% bitni% civilizacijski% nedostataka apada.

8. BIBLIOGRAFIJA (1) Cilbert *. CarraghanB 4A Cuide to &istorical !ethod5B +eclan. O. !c!ullenB USAB 19)1

1>/

(2) ,ro8essor +onna 3. !c <a88reL; 4&istorical !ethodologL5B #redavanja na ,rovidence <ollegeB USAB jesen 200 ( ) +e8inicija #rema; Gehavioral Sciences +e#artmentB ,alomar <ollegeB San !arcosB <ali8orniaB USAB ljetni semestar 200/ ()) Eare8skLB +avid; 43he StudL o8 -88ective 2easoningB ,arts . and ..5B 3he 3eaching <om#anLB USAB 2002 (/) 3aLlorB 2oLal -rvin; 42adiocarbon +ating; An Archeological ,ers#ective5B Academic ,ressB USAB 198> (1) 4!eNico 3ravel Gook5B AAA ,ublishingB (loridaB 2001 (>) ?smanagichB Sam; 43he Porld o8 the !aLa5B Corgias ,ress FF<B 0eJ *erseLB USAB 200/ (8) +iego de FandaB 4An Account o8 the 3hings o8 Qucatan5B !onclem -dicionesB !eNicoB 200 (9) 4Farousse -ncLclo#edia o8 ArcheologL5B Ceneral editor Cilbert <harles: ,icardB 3he &amlLn Crou#B FondonB U%B 19>2 (10) &aJkesB *ac=uettaB 4Atlas o8 Ancient ArcheologL5B !cCraJ:&ill Gook <om#anLB 0eJ QorkB 19>/ (11) <. Gruce &unterB 4A Cuide to Ancient !aLa 2uins5B UniversitL o8 ?klahoma ,ressB 19>> (12) SharerB *. 2obert; 43he Ancient !aLa5B 8i8th editionB Stan8ord UniversitL ,ressB <ali8orniaB USAB 199) (1 ) <harles Calenkam#B 4!aLaB 3he 2iddle and +iscoverL o8 a Fost <ivilization5B +avid !c%aL <om#anLB 0eJ QorkB 19>1 (1)) StuartB Cene S.B 4Secrets 8rom the ,ast5B 0ational Ceogra#hic SocietLB USAB 19>9 (1/) 43he 0eJ American +esk -ncLclo#edia5B third editionB A Signet GookB ,enguin GooksB USAB 199 (11) 43he <olumbia -ncLclo#edia5B third editionB <olumbia UniversitL ,ressB 0eJ QorkB USAB 199) (1>) 43he +Jellings o8 -ternitL5B editied bL Alberto SiliottiB <hartJell GooksB 0eJ *erseLB USAB 2002 (18) 0ortonB 0atasha and PhatmoreB !arkB 4<entral America5B <adogan GooksB FondonB U%B 199 (19) (oJlerB PilliamB 4!aLa <ivilization5B 0eJ QorkB USAB 200 (20) StierlLnB &enrLB 43he !agni8icient 2ealm o8 the !aLas5B 2eaderRs +igestB USAB 19>8 (21) CardnerB *ose#hB 4!Lsteries o8 the Ancient Americas5B 3he 2eaderRs +igestB 1991 (22) &erreidB <lLde (reeman; 4<ase Studies in Science; A 0ovel !ethod o8 Science -ducatin5B *ournal o8 <ollege Science 3eaching (str. 221:229)B (ebruarL 199)B UniversitL at Gu88aloB State UniversitL o8 0eJ QorkB USAB 199) (2 ) MuigleLB <arroll; 43he -volution o8 <ivilization; An .ntroduction to &istorical AnalLsis5B FibertL ,ressB .ndiana#olisB USAB 19>9 (2)) ?smanagi@B Semir; 4Alternativna historija5B 3%+ Hahin#a"i@B SarajevoB 200)

1>1

(2/) ?smanagi@B Semir; Alternativna #ovijest; 3ragovima Atlantide5B .ndrijaB EagrebB 200 (21) ?smanagi@B Semir; 4<ivilizacije #rije #o$etka zvani$ne historije5B 3%+ Hahin#a"i@B SarajevoB 200/ (2>) ?smanagi@B Semir; 4!isterija Anasazija5B 3%+ Hahin#a"i@B SarajevoB 200/ (28) %ali8ornijski 4.nstitut za sr$anu matematiku5 (.nstitute o8 &eart!athB JJJ.hearthmath.org ) (29) !illardB Anne; 4,Lramids5B Farousse %ing8isher <hambersB 0eJ QorkB 1991 ( 0) PestJoodB *enni8er; 43he Atlas o8 !Lsterious ,laces5B Garnes and 0obleB 0eJ QorkB 1998 ( 1) <.A. Gurland; 4Adventuring in ArcheologL5B (rederick Parne S <om#anLB 0eJ QorkB 191 ( 2) GreedenB 2obert; 4Aanishing ,eo#les o8 the -arth5B 0ational Ceogra#hic SocietLB Pashington +.<.B 1918 ( ) &attB <arolLn; 43he !aLa5B Airginia GeachB AAB A2- ,ressB .SAB 19>1 ( )) SodiB +emetrio; 43he Creat <ultures o8 !esoamerica5B ,anorama -ditorialB S.A.B !eNico +.(.B !eNicoB 198 ( /) Aictor Pol8gang von &agenB 4!aLa -N#lorerB *ohn FloLd Ste#hens and the Fost <ities o8 <entral America and Qucatan5B <hronicle GooksB San (ranciscoB 1990 ( 1) 0ortonB Feonard *onathan; 4Ancient America5B 3ime Fi8e GooksB 0eJ QorkB 191> ( >) ScarreB +r. <hrisB 4,ast PorldsB Atlas o8 ArcheologL5B Gorder ,ressB !ichiganB 200 ( 8) ,rema studiji istra6iva$a Garbare P. (ash sa &arvard UniversitLRs ,eabodL !useum (USA)B koja radi u <o#anu od 19>>T trenutno je direktor #rojekta za #rezervaciju <o#anovih hijerogli8skih ste#enica. ( 9) 4-l !ondo !aLa5B Muimera -ditoresB !eNicoB 2002 ()0) +avid (reidelB Finda Shele S *oL ,arkerB 4!aLa <osmos5B Pilliam !orroJ and <om#anLB 0eJ QorkB 199 ()1) 4Secrets o8 the ,Lramids5B 2eaderRs +igestB USAB 1982 ()2) ArguellesB *oseB 43he !aLan (actor5B Gear S <om#anLB Santa (eB 0eJ !eNicoB 198> () ) 2uzB AlbertoB 4UNmal5B .nstituto 0acional de Antro#ologia e &istoriaB !eNicoB 19>) ())) SodiB +emetrioB 43he !aLas5B ,anorama -ditorialB !eNicoB 198 ()/) Fe ,longeonB 4Sacred !Lsteries Among the !aLas and the Muiches5B !acoL ,ublishing and !asonic Su##lL <oB 0eJ QorkB 1909 ()1) Ceneral .n8ormation about SaLilB JJJ.isource.comUmaLaUcitiesUsaLilB .nternet SolutionsB 200 ()>) !itchellB *ohn S.; 4ArchaeologL; -nigmatic Muirigua5B JJJ.maLadiscoverL.comB ?rganizacion 3i#sB <ancunB !eNicoB 200/ ()8) 2oLal ?ntario !useumB AgencL o8 !inistrL o8 <ultureB <anadaB 1998

1>>

()9) ,unta !angoB <ultural 3oursB JJJ.#untamango.comB -l SalvadorB 200) (/0) .lustracije iz; Feonardo Gerges; 4!aLan architecture; +ialogue betJeen

!en and Cods5B JJJ.maLadiscoverL.comB ?rganizacion 3i#sB <ancunB !eNicoB 200/ (/1) AveniB AnthonL S &artungB &orst; 3he ?bservation o8 ,assage through the Eenith in !esoamerica5B ArcheoastronomL5B 0o. B Su##l. *B #. /1:>0B South <arolinaB USAB 1981 (/2) GohmB Gohumil S GohmB Aladimir; 43he +resden <odeN ' the Gook o8 !aLan AstronomL5B ,ragueB 200)T "iroki izvodi iz knjige se mogu na@i na sajtu; JJJ.volnL.czU#aibUdresdenVcodeN.htm (/ ) !ercierB Aloa ,atricia; 43he !aLa Shamans5B <,+B PalesB Creat GritainB 2002 (/)) .zra$unavanja #rema; +avid FubmanB 1 1 ASA !eetingB 0or8olkB AAB USAB 1998. (//) ,rema knjizi; 4SLlvanus C. !orleL5B 2obert GrunhouseB USAB 19>1. (/1) +avid Fubman; 4An Archaelogical StudL o8 <hir#ed -cho 8rom the !aLan ,Lramid o8 %ukulkan at <hichen .tza5B Acoustical SocietL o8 AmericaB 0or8olkB AirginiaB USAB ?ctober 12:11B 1998 (/>) <larkB *ohn -.B ,h+B Grighan Qoung UniversitLB +irector o8 GQU 40eJ Porld Archeological (oundation5B <hia#asB !eNicoB 2002 (/8) <ristensonB Allen *.; 5,o#ol Auh; 3he Sacred Gook o8 the !aLa5B ? GooksB USAB 200) (/9) CarvinB 2ichardB 43he <rLstal Skull5B +oubledaL S <oB 0eJ QorkB 19> (10) (otogra8ije na Jeb:sajtu 3rocadero muzeja u ,arizu; JJJ.trocadero.com (11) ?#"irnije na Jeb:sajtu muzeja u Fondonu; JJJ.em#iremuseum.comUcrLstalskulls.htm (12) +orlandB (rankB 4&olL .ce:<rustal &ealing5B Colden ,ressB St. ,aulB 1992 (1 ) Fe ,longeon; 4Sacred !Lsteries Among the !aLas and the Muiches5B !acoL ,ublishing and !asonic Su##lL <oB 0eJ QorkB USAB 1909 (1)) Fe ,longeonB Alice and AugustB 4Mueen !u and the -astern S#hinN5B Steiner ,ublicationsB 0eJ QorkB 19> (1/) Fe ,longeonB Alice and AugustB 4Mueen !u and the -astern S#hinN5B Steiner ,ublicationsB 0eJ QorkB 19> (11) &attB <arolLn; 43he !aLa5B A.2.-. ,ressB USAB 19>1 (1>) <oeB !ichael; 4Greaking the !aLa <ode5B 3hames and &udsonB USAB 1992 (18) GohmB Gohumil S GohmB Aladimir; 43he ,rague <odeN ' the (i8th ,reserved !aLan !anuscri#t5B JJJ.hermetic.no8adz.comUcalVstudUmaLaUboehmU#ragueVcodeNUdoc (19) ?riginal je u 0acionalnoj biblioteci u ,arizuB a 8otogra8ije se mogu na@i na; JJJ.8amsi.orgUmaLaJritingUcodicesU#d8U#arisVlove.#d8 (>0) %ali8ornijski .nstitut o8 &earthmathB JJJ.hearthmath.orgB se bavi istra6ivanjem utjecaja ras#olo6enja na srce i mozakT kako emocije ljubavi ili straha uti@u na na" organizam.

1>8

(>1) !ichael +rosnin; 43he Gible <ode5B 3ouchstoneB 0eJ QorkB USAB 199> (>2) Evani$ni demogra8ski #odaci Ujedinjenih narodaB ,ovjerenstvo za stanovni"tvo i razvojB 0eJ QorkB 18.02.200/ (> ) ?smanagi@B !uris; 4.za drugog milenijuma5B SvjetlostB SarajevoB 2001 (>)) .nnesB &ammond; 43he <on=uistadors5B Al8red A. %no#8B 0eJ QorkB USAB 1919 (>/) +r !ichio %akuB 4&L#ers#ace; A Scienti8ic ?dLsseL through ,arallel Universes5B Anchor ,ressB USAB 199/ (>1) *enkinsB *ohn !ajor; 4!aLan <osmogenesis; <osmic !other Cives Girth5B 3he <enter o8 !aLan 3imeB USAB A#ril 199/ (>>) 4<ivilization5B !icroso8t -ncartaB ?nline encLclo#ediaB 200/ (>8) CroarkB %evin ,.; 4Aital Jarmth and Jell being; steambathing as household thera#L among the 3zeltal and 3zotzil !aLa o8 &ighland <hia#asB !eNico5B +e#artment o8 Anthro#ologLB UniversitL o8 <ali8orniaB Fos AngelesB <ali8orniaB USAB 28.01.200/.

9. +?+A<. 9.1. DODATAK: Selektivna i li!"ra#ija $!%i!l!"ije &i$t!rije 1. AbbottB A. (199))B &istorL and SociologL; 3he Fost SLnthesis. .n; -. !onkkonen (ed.)B -ngaging the ,ast; 3he Uses o8 &istorL Across the Social Sciences (##. >>: 112)B +urhamB +uke UniversitL ,ress. : (1999)B Fi8e <Lcles in Social Science &istorLB Social Science &istorLB 2 ()); )81: )89.

1>9

2. AbramsB ,h. (1980a)B &istorical SociologLB ?#en GookB Gath. : (1980b)B &istorLB SociologLB &istorical SociologLB ,ast and ,resentB 8>; :11. . AbramsB ,h. and -. A. PrigleL (eds.) (19>8)B 3oJns in societies; essaLs in economic historL and historical sociologLB <ambridgeU0eJ QorkB <ambridge UniversitL ,ress. ). AdamsB *. (1998)B (eminist 3heorL as (i8th <olumnist or +iscursive AanguardD Some <ontested Uses o8 Cender AnalLsis in &istorical SociologLB Social ,oliticsB / (1); 1: 11. /. AdornoB 3. A. (199/)B Hta zna$i obrada #ro"lostiB Aas#itanje i obrazovanjeB 2: ; 9): 10/. 1. A8ri@B A. (1989)B Struktura sociolo"ke teorijeB EagrebB 0a#rijed. >. AleNanderB *. <. and ,. <olomL (eds.) (1988)B +i88erentiation 3heorL and Social <hange; &istorical and <om#arative A##roachesB 0eJ QorkB <olumbia UniversitL ,ress. 8. AlthusserB F. (191/)B -s=uisse du conce#t dK histoireB Fa ,ensee. 9. American *ournal o8 SociologL (1998)B SLm#osium &istorical SociologL and 2ational <hoice 3heorLB 10) ( ). 10. AminzadeB 2. (1992)B &istorical SociologL and 3imeB Sociological !ethods and 2esearchB 20 ()); )/1:80. 11. AndreJsB 2. !. (19>8)B Some im#lications o8 the Annales School and its methods 8or a revision o8 historical Jriting about the United StatesB 2evieJB 1; 11/:180. 12. Antoni@B S. (198>)B ,rilog kritici istorijskog materijalizma kao 8ilozo8ije istorije (magistarski rad)B GeogradB (akultet #oliti$kih nauka. : (199/)B .zazovi istorijske sociologijeB GeogradB .nstitut za #oliti$ke studije. 1 . AronB 2. (1911)B .ntroduction to the ,hiloso#hL o8 &istorLB FondonB Peiden8eld and 0icolson. : (1980)B +e la condition histori=ue du sociologueB ,aris. 1). AronB 2. (1991)B +emokratija i totalitarizamB 0ovi SadB .zdava$ka knji6arnica Eorana Stojanovi@a. 1/. AronoJitzB S. (1981)B A metatheoretical criti=ue o8 .mmanuel PallersteinKs 3he !odern Porld SLstemB 3heorL and SocietLB 10; /0 :/19. 11. ALmardB !. (19>2)B 3he Annales and (rench &istoriogra#hL (1929 19>2)B *ournal o8 -uro#ean -conomic &istorLB 1; )91:/11. 1>. GadieB G. (1992)B <om#arative AnalLsis and &istorical SociologLB .nternational Social Science *ournalB 1 ; 19: 2>. 18. GakerB ,. (1999)B -ditorKs introduction; Phat is Social Science &istorLB AnLJaLDB Social Science &istorLB 2 ()). 19. GanksB *. A. (19>8)B &istorL and sociologL; a re:a##raisalB FeicesterB UniversitL o8 FeicesterU+e#artment o8 SociologL. : (1989)B (rom Universal &istorL to &istorical SociologLB 3he Gritish *ournal o8 SociologLB ); /21:/) . 20. GarnesB &.-. (1982)B Uvod u istoriju sociologijeB .:..B GeogradB G.CE. : (198))B &istorical sociologL; its origins and develo#mentB 0eJ QorkUFondonB Carland. 21. GaronB A.B ,ros#ects 8or <ourtshi#B htt#;UUJJJ.sla.#urdue.eduUacademicUsocUcom#histUchs9>(all.html

180

22. Garratt GroJnB !. (1988)B AJaL Jith all the great arches; AndersonKs historL o8 Gritish ca#italismB 0eJ Fe8t 2evieJB 88; 22:/1. 2 . GaumanB E. (19>9)B 3he #henomenon o8 0orbert -liasB SociologLB 1 (1); 11>:12/. : (199))B .deologija ili izgradnja sveta idejaB 3re@i #rogramB 100; 219:282. 2). GedaridaB (. (198>)B 3he modern historianKs dilemma; con8licting #ressures 8rom science and societLB -conomic &istorL 2evieJB )0 ( ); /: )8. 2/. GellB +. (1912)B 3he -nd o8 .deologLB ClencoeB ...B 3he (ree ,ress. 21. GendiNB 2. (191 )B <once#ts and generalizations in com#arative sociological studiesB American Sociological 2evieJB (28); / 2:/ 9. : (198))B (orceB 8ateB and 8reedom; on historical sociologLB GerkeleLUFondonB <ali8.UUniversitL o8 <ali8ornia ,ress. 2>. Ger6ajevB 0. (1989)B Smisao istorije; ogled 8ilozo8ije $ovje$je sudbineB 0ik"i@B 0.? Univerzitetska rije$. 28. GergerB G. !. (ed.) (1990)B Authors o8 3heir ?Jn Fives. .ntellectual Autobiogra#hies bL 3JentL American SociologistsB GerkeleLB UniversitL o8 <ali8ornia ,ress. 29. GerlinB .. (1991)B ,ojam nau$ne istorijeB 3re@i #rogram 2adio:SarajevaB >0; 11: 9/. 0. GlochB !. (191>)B Fand and Pork in !edieval -uro#e. Selected ,a#ers bL !arc Gloch (3ranslated bL *. -. Anderson)B FondonB 2outledge. : (19>0)B ?dbrana istorije ili zanat istori$araB 3re@i #rogramB .. (2); 29:)10. 1. GockB %. -. (19/1)B 3he Acce#tance o8 &istories; 3oJard a ,ers#ective 8or Social ScienceB GerkeleL and Fos AngelesB UniversitL o8 <ali8ornia ,ress. 2. Gogdanovi@B !. (199 )B !etodolo"ke studijeB GeogradB .nstitut za #oliti$ke studije. . GoisB C. (198 )B !arksizam i nova istorijaB !arksizam u svetuB 12; 1>:8>. ). GonnellB A.-. (1980)B 3he uses o8 theorLB conce#ts and com#arison in historical sociologLB <om#arative Studies in SocietL and &istorLB 22 (2); 1/1:1> . /. GossermanB ,. (1918)B +ialectical SociologL. An AnalLsis o8 the SociologL o8 Ceorges CurvitchB GostonB !ass.B ,orter Sargent. 1. GourdieuB ,. (1988)B &omo Academicus (3ranslated bL ,eter <ollier)B <ambridgeB ,olitL ,ress (originallL #ublished in 198)). >. GoJersockB C. P. (1988)B CibbonsKs historical imaginationB American ScholarB /> (1); :)>. 8. GraudelB (. (1911)B &istorija i sociologija. U; C. CurvitchB SociologijaB (tom .B str. 9): 110)B EagrebB 0a#rijed. : (19>2)B &istorL and the social sciences. .n; ,. Gurke (ed.)B -conomL and SocietL in -arlL !odern -uro#e (##. 11:)2)B FondonB 2outledge and %egan ,aul. : (1980)B ?n &istorLB FondonB Peiden8eld and 0icolson. : (1989)B !editeran i mediteranski svijetB 0a"e temeB /; 9>9:10 >. : (1990)B <ivilizacije kroz #ovijestB EagrebB Clobus. : (199>U98)B Sredozemlje i sredozemni svijet u doba (ili#a ..B .:..B EagrebB Antibarbarus. 9. Gritish *ournal o8 SociologL (199))B S#ecial issue on 3he Uses o8 &istorL in SociologL (includes contributions bL *ose#h !. GrLantB 0ickL &artB 0icos !ouzelisB !ichael !annB and *ohn &. Coldthor#e)B )/ (1); 1:>8. )0. GrodelB (. (1989)B +inamika ka#italizmaB Sremski %arlovciU0ovi SadB .zdava$ka knji6arnica Eorana Stojanovi@a.

181

: (1992)B S#isi o istorijiB GeogradB Sr#ska knji6evna zadruga. : (2001)B !editeranB ,odgoricaB <.+. )1. GrLantB *. !. (199))B -vidence and -N#lanation in &istorL and SociologL; <ritical 2e8lections on Coldthor#eKs <riti=ueB Gritish *ournal o8 SociologLB )/ (1); :19. )2. GuraJoLB !. (1989)B 3Jo methods in search o8 science. Skoc#ol versus 3rotskLB 3heorL and SocietLB 18 (1); >/9:80/. ) . GurkeB ,. (1980)B SociologL and &istorLB FondonB Ceorge Allen and UnJin. )). GurkhartB *. (1991)B 2azmatranja o svetskoj istoriji; o izu$avanju istorijeB GeogradB Sr#ska knji6evna zadruga. )/. GusB A. -. (199))B !aks Aeber i AzijaB 0i"B CradinaU*U0.2. )1. <ahnmanB P. *. (199/)B Peber S 3oennies; <om#arative SociologL .n &istorical ,ers#ectiveB 0eJ GrunsJickB 0*; 3ransaction. )>. <ahnmanB P. *. and A. Gosko88 (eds.) (191))B SociologL and &istorLB 0eJ QorkB Clencoe. )8. <alhounB <. (198>)B &istorL and sociologL in GritainB <om#arative Studies in SocietL and &istorLB 29 ( ); 11/:12/. : (1998)B -N#lanation in &istorical SociologL; 0arativeB Ceneral 3heorLB and &istoricallL S#eci8ic 3heorLB American *ournal o8 SociologLB 10) ( ); 8)1:8>1. )9. <allinicosB A. (198>)B !aking &istorL. AgencLB Structure and <hange in Social 3heorLB <ambridgeB ,olitL ,ress. /0. <arlLleB 3h. (191 )B ?n &eroesB &ero:Porshi# and the &eroic in &istorLB FondonB ?N8ord UniversitL ,ress. /1. <arrB -. &. (1912)B Phat is &istorLB FondonB !acmillan and <o. : (19>>) 3he <onstitution o8 the &istorical ,astB !iddletoJnB PesleLan UniversitL ,ress. /2. <hirotB +. (19>1)B 3hematic controversies and neJ develo#ments in the uses o8 historical materials bL sociologistsB Social (orcesB // (2); 2 2:2)1. / . <larkB *. (etal.) (1990)B AnthonL Ciddens. <onsensus and <ontroversLB FondonB (almer ,ress. /). <olinB &. and +. Pincott (1998)B StructureB agencL and historical institutionalismB ,olitical StudiesB )1 (/); 9/1:9/>. //. <ollinsB 2. (19>/)B <on8lict SociologL. 3oJards an -N#lanatorL ScienceB 0eJ QorkB Academic ,ress. : (19>9)B 3he <redential SocietL. An &istorical SociologL o8 -ducation and Strati8icationB 0eJ QorkB Academic ,ress. : (198/)B 3hree Sociological 3raditionsB ?N8ordB ?N8ord UniversitL ,ress. : (1981)B Peberian Sociological 3heorLB <ambridgeB <ambridge UniversitL ,ress. : (1999)B !acro:&istorL; -ssaLs in SociologL o8 the Fong 2unB Stan8ordB Stan8ord UniversitL ,ress. /1. <omhaireB *. and P. *. <ahnman (19/9)B &oJ cities greJ; the historical sociologL o8 citiesB !adisonB 0.*.B (lorham ,ark ,ress. />. <om#arative Social 2esearch (199>)B S#ecial issue on !ethodological .ssues in <om#arative Social Science (includes contributions bL *ohn &. Coldthor#eB <harles <. 2aginB <harles 3illLB +ietrich 2ueschemeLer and *ohn +. Ste#hensB &enrL 3euneB AndreJ AbbottB and *ack A. Coldstone)B Aol. 11.

182

Wirkovi@B S. (19>1)B Socijalna istorija; susret sociologije i istorijeB Sociolo"ki #regledB 1: . : (1991)B ? istorijskoj nauciB metodologiji istorijske nauke i nastavi istorijeB 0astava istorijeB ; 9/:10 . : (199>)B 2abotniciB vojniciB duhovniciB GeogradB -=uilibrium. /9. +amjanovi@B ,. (19>>)B .storija kao kom#leksna naukaB 3re@i #rogramB 2; 1 >:1)2. 10. +antoB A. (191/)B AnalLthical ,hiloso#hL o8 &istorLB <ambridgeB <ambridge UniversitL ,ress. 11. +a$i@B !. (ur.) (199))B .storijska nauka i nastava istorije u savremenim uslovimaB ,odgoricaB <A0U. 12. +eanB !. (199))B <ritical and e88ective histories; (oucaultKs methods and historical sociologLB FondonB 2outledge. 1 . +eleti@B E. (1991)B 0au$na ras#rava o teorijsko:metodolo"kim #roblemima istorijske naukeB 0astava istorijeB ); 201:20>. : (2000)B !etodika nau$nog rada u istoriogra8ijiB ,ri"tinaB Univerzitet u ,ri"tini. 1). +enemarkB 2.B (riedman *.B CillsB G. %. and C. !odelski (eds.) (2000)B Porld SLstem &istorL; 3he Social Science o8 Fong:3erm <hangeB Fondon; 2outledge. 1/. +ibiB X. (19>0)B .storija mentalitetaB 3re@i #rogramB #role@eB 0 : 28. 11. +iltajB A. (198))B .zgradnja istorijskog sveta u duhovnim naukamaB GeogradB G.CE. 1>. +irkemB -. (191 )B ,ravila sociolo"ke metodeB GeogradB Savremena "kola. 18. +raLB P. (191))B ,hiloso#hL o8 &istorLB -ngleJood <li88sB 0. *.B ,retice:&all. 19. +obrovB C. !. (19>0)B 0auka o naukamaB GeogradB Eavod za izdavanje ud6benika. >0. +robi@evaB F. !. (19>1)B .storija i sociologijaB !oskva. >1. +unningB -. (1989)B A res#onse to 2. *. 2obinsonKs K3he civilizing #rocessK; some remarks on -liasKs social historLB SociologLB 2 (2); 299: 0>. >2. Yor7evi@B +. G. i +. 3odorovi@ (2000)B !aks Aeber i Azija (kritika Andreasa -. Gusa). U; %omunikacija sociologije sa 8ilozo8ijom i istorijomB 0ik"i@U,odgoricaB Univerzitet <rne CoreU .nstitut za 8ilozo8iju i sociologiju (ilozo8skog 8akulteta. > . Yor7evi@B *. (19 8)B Sociologija i istorijaB Sociolo"ki #regledB knj. .; 8 :91. >). Yor7evi@B !. (19/9)B Savremeni #roblemi istorijske naukeB GeogradB %ultura. >/. Yuri@B .. (1990)B .storija : #ribe6i"te ili #utokazB SarajevoB Svjetlost. >1. Yuri@B !. (198>)B Sociologija !aksa AeberaB EagrebB 0a#rijed. >>. -isenstadtB S. 0. and &. *. &elle (eds.) (198/)B !acro:sociological 3heorLB GeverlL &illsB Sage. >8. -isenstadtB S. 0. and S. 2okkan (eds.) (19>))B Guilding States and 0ationsB GeverleL &illsB <alB Sage. >9. -liasB 0. (19>8)B Phat .s SociologLD FondonB &utchinson (originallL #ublished in 19>0). 80. -lijasB 0. (2001)B ,roces civilizacijeB Sremski %arlovciU 0ovi SadB .zdava$ka knji6arnica Eorana Stojanovi@a. 81. -mirbaLerB !. (1991)B +urkheimKs contribution to the sociological analLsis o8 historLB Sociological (orumB 11 (2); 21 :28). 82. -ncLclo#aedia o8 the Social Sciences (19/1)B 0eJ QorkB (ree ,ress. 8 . -riksonB %. 3. (19>1)B SociologL and the historical #ers#ective. .n; GellB P. and !auB *. A. (eds.)B 3he SociologL o8 the (utureB 0eJ QorkB 2ussell Sage (oundation.
/8.

18

-ssaLs on &istoricism (19>/)B !iddletoJnB PesleLan UniversitL ,ress. (eji@B 0. (1992)B ,ogled na noviju 8rancusku istoriogra8iju o srednjem veku (Hkola ZAnalaZ)B .storijski $aso#isB 299: 0/. 8/. (ergusonB A. (1980)B An -ssaL on the &istorL o8 <ivil SocietLB FondonB 3ransaction Gooks (originallL #ublished in 191>). 81. (errarottiB (. (199>)B 3he 2elation GetJeen &istorL and SociologL; SLnthesis or <on8lictDB .nternational *ournal o8 <ontem#orarL SociologLB ) (1); 1:11. 8>. (inkB <. (1989)B !arc Glock; A Fi8e in &istorLB <ambridgeB <ambridge UniversitL ,ress. 88. (ireB (. (199))B 2adionica istorijeB Sremski %arlovciU0ovi SadB .zdava$ka knji6arnica Eorana Stojanovi@a. 89. (ranzosiB 2. and *. P. !ohr (199>)B 0eJ +irections in (ormalization and &istorical AnalLsisB 3heorL S SocietL 21 (2: ); 1 :110. 90. (ulbrookB !. (198/)B 3he emergence o8 modernitL; #atterns and #eo#le in sociocultural historL. A revieJ articleB <om#arative Studies in SocietL and &istorLB 2> (1); 1 0:1 >. 91. CadamerB &. C. (1991)B ,ohvala teorijiB ,odgoricaB ?ktoih. 92. CagnonB ,. (1988)B PhL studL historLD Atlantic !onthlLB 0ov.; ) :11. 9 . CiddensB A. (19>1)B <a#italism and !odern Social 3heorL. An AnalLsis o8 the Pritings o8 !arNB +urkheim and !aN PeberB <ambridgeB <ambridge UniversitL ,ress. : (19>1)B 0eJ 2ules o8 Sociological !ethod; A ,ositive <riti=ue o8 .nter#retative SociologiesB FondonB &utchinson. : (19>9)B <entral ,roblems in Social 3heorLB GerkeleL and Fos AngelesB UniversitL o8 <ali8ornia ,ress. : (198 )B A <ontem#orarL <riti=ue o8 &istorical !aterialismB GerkeleL and Fos AngelesB UniversitL o8 <ali8ornia ,ress. : (198))B 3he <onstitution o8 SocietL. ?utline o8 the 3heorL o8 StructurationB <ambridgeB ,olitL ,ress. : (198>)B Social 3heorL and !odern SociologLB <ambridgeB ,olitL ,ress. : (1989)B 0ova #ravila sociolo"ke metodeB FjubljanaB H%U< (ilozo8skog 8akulteta. 9). CidensB -. (1998)B SociologijaB ,odgoricaB <.+. 9/. CodelierB !. (198))B ,relazak iz jednog na$ina #roizvodnje u drugiB !arksizam u svetuB 1; 1>1:21/. 91. ColdsteinB .. (19>>)B ? odnosu historije i sociologije u nekim sociolo"kim ud6benicimaB [aso#is za suvremenu #ovijestB ...; 10>:11 . : (1980)B Cledi"ta o objektivnosti i subjektivnosti u historijskom istra6ivanju #rema novim njema$kim izdanjimaB [aso#is za suvremenu #ovijestB ...; 1 1:1 >. 9>. ColdstoneB *. A. (1998)B .nitial <onditionsB Ceneral FaJsB ,ath +e#endenceB and -N#lanation in &istorical SociologLB American *ournal o8 SociologLB 10) ( ); 829: 8)/. 98. Coldthor#eB *. &. (1981)B 3he 2elevance o8 &istorL to SociologL. .n; !. Gulmer (ed.) Sociological 2esearch !ethods (##. 1//:111)B 2nd editionB Fondon; !ac!illan. : (1991)B 3he Uses o8 &istorL in SociologL; 2e8lections on some recent 3endenciesB 3he Gritish *ournal o8 SociologLB )2 (2); 211:2 0.
8).

18)

: (199))B 3he Uses o8 &istorL in SociologL; A 2e#lLB Gritish *ournal o8 SociologLB )/ (1); //:>>. 99. CothamB %. A. and P. C. Sta#les (1991)B 0arrative AnalLsis and the 0eJ &istorical SociologLB Sociological MuarterlLB > ( ); )81:/01. 100. CoudsblomB *. (198>)B 3he sociologL o8 0orbert -lias; its resonance and signi8icanceB 3heorLB <ulture and SocietLB ) (2: ); 2 : 8. 101. CouldB 2. A. (ed.) (2000)B 3he 2ational <hoice <ontroversL in &istorical SociologLB <hicago; UniversitL o8 <hicago ,ress. 102. Cri88inB F. *. (199 )B 0arrativeB -vent:Structure AnalLsisB and <ausal .nter#retation in &istorical SociologLB American *ournal o8 SociologLB 98; 109): 11 . : (199/)B &oJ .s SociologL .n8ormed GL &istorLB Social (orcesB > ()); 12)/:12/). 10 . CrossB !. (191 )B ? 8rancuskoj sociolo"koj historiogra8ijiB *ugoslavenski istorijski $aso#isB ); />:>2. : (19>8)B !etodolo"ki #roblemi strukturalne historije s #osebnim obzirom na stu#anj razvoja jugoslavenske historijeB *ugoslovenski istorijski $aso#isB 1:); 2):)/. : (19>9)B Hto je novo u ameri$koj ZnovojZ historijiB [aso#is za suvremenu #ovijestB .; 89:112. : (1980a)B ? osnovnim metodolo"kim #roblemima historijske znanosti na kraju sedamdesetih godinaB $aso#is za suvremenu #ovijestB .; 9>:112. : (1980b)B &istorijska znanost. 2azvojB oblikB smjeroviB EagrebB Fiber. : (1988)B !etodolo"ka #itanja #ri kom#arativnom istra6ivanju nacionalnih i dru"tvenih odnosa u jugoslovenskim zemljama u 19. stole@uB *ugoslovenski istorijski $aso#isB 1:2; 2/:29. 10). CurevichB A. *. (198 )B !edieval culture and mentalitL according to the neJ (rench historiogra#hLB -uro#ean *ournal o8 SociologLB 1) (1); 11>:19/. 10/. Curvi@B C. (191/)B Savremeni #oziv sociologijeB SarajevoB Aeselin !asle"a. 101. CurvitchB C. (19/>)B <ontinuite et discontinuite en histoire et en sociologieB Annales; -conomiesB SocietesB <ivilisationsB 12 (1); > :8/. : (1911)B SociologijaB .:..B EagrebB 0a#rijed. 10>. &abermasB *. (198))B ,ovest i evolucijaB !arksizam u svetuB 1; 120:1>0. 108. &allB *. A. (1989)B 3heL +o 3hings +i88erent 3hereB ?rB 3he <ontribution o8 Gritish &istorical SociologLB Gritish *ournal o8 SociologLB )0 ()); /)):/1). 109. &allB *. 2. (1999)B <ultures o8 .n=uirL; (rom -#istemologL to +iscourse in Sociohistorical 2esearchB <ambridge; <ambridge UniversitL ,ress. 110. &allB 3h. +. (2001)B Using <om#arative (rontiers to -N#lore Porld:SLstems AnalLsis and .nternational 2elationsB .nternational Studies ,ers#ectivesB 2 ( ); 2/ : 219. 111. &alseLB A. (198))B 3. &. !arshall; #ast and #resent 189 1981B SociologLB 18 (1); 1:18. 112. &amiltonB C. C. (198>)B 3he Z0eJ &istorLZ in SociologLB .nternational *ournal o8 ,oliticsB <ulture and SocietLB 1 (1); 89:11). 11 . &antingtonB S. ,. (1998)B Sukob civilizacijaB ,odgoricaB <.+. &artB 0. (199))B *ohn Coldthor#e and the 2elics o8 SociologLB Gritish *ournal o8 SociologLB )/ (1); 21: 0.

18/

11). &aJthornB C. (19>1)B -nlightenment and +es#air. A &istorL o8 SociologLB <ambridgeB <ambridge UniversitL ,ress. 11/. &egelB C. P. (. (1911)B (ilozo8ija #ovijestiB EagrebB 0a#rijed. 111. &eldB +. (198>)B !odels o8 +emocracLB <ambridgeB ,olitL ,ress. 11>. &elerB A. (198))B 3eorija istorijeB GeogradB 2ad. 118. &elmes:&aLesB 2. <. (1992)B K(rom Universal &istorL to &istorical SociologLK bL *.A. Ganks : A <ritical <ommentB Gritish *ournal o8 SociologLB ) ( ); : )). 119. &em#elB +. (1982)B 2azlozi i obuhvatni zakoni u istorijiB Cledi"taB 1:). 120. &eNterB *. &. (19>2)B (ernand Graudel and the !onde GraudelienB *ournal o8 !odern &istorLB )) ()); )80:/ 9. 121. &immelsteinB *. and !. S. %immel (1981)B Skoc#olKs structural model o8 revolutionB American *ournal o8 SociologLB ##. 11)/:11/). 122. &juzB S. (1989)B .storija kao umetnost i kao naukaB 0i"B Cradina. 12 . &obdenB S. (1998)B .nternational 2elations And &istorical SociologL; Greaking +oJn GoundariesB 0eJ Qork; 2outledge. : (1999)B <an &istorical SociologL be <riticalDB Alternatives; Social 3rans8ormation and &umane CovernanceB 2) ( ); 91:)1 . 12). &obdenB S. and *. !. &obson (eds.) (2001)B &istorical SociologL o8 .nternational 2elationsB <ambridgeB <ambridge UniversitL ,ress. 12/. &obsbaumB -. (198/)B .storijska vizijaB !arksisti$ka misaoB 2; 19/:21/. 121. .acovettaB (. and P. !itchinson (eds.) (1998)B ?n the case; eN#lorations in social historLB 3orontoUGu88aloB UniversitL o8 3oronto ,ress. 12>. .storija i druge nauke (19>1)B 3re@i #rogramB #role@eB 0/:)9>. 128. .storija i savremeno dru"tvo (19>1)B 3re@i #rogramB zimaB 2; 1/:1)/. 129. .storija i ostale dru"tvene nauke (1989). U; Ebornik radova #ro8esora i saradnika (ilozo8skog 8akulteta u 0ik"i@u (str. 10:11B 2 :2/ )B 0ik"i@. 1 0. .storiogra8ija i njeni metodi (19>0)B 3re@i #rogramB #role@eB 18>:2>>. 1 1. *ak"i@B G. (19>1)B &istorija i sociologijaB EagrebB Fiber. 1 2. *ani$ijevi@B !. (19>1)B Stare i nove #redrasude o odnosu sociologije i istorijeB Sociolo"ki #regledB 1: . 1 . *enkinsB *. <. (1982)B PhL do #easants rebelD Structural and historical theories o8 modern #easant rebellionsB American *ournal o8 SociologLB 88 ( ); )8>: /1). 1 ). *onesB C. S. (19>1)B (rom historical sociologL to theoretical historLB Gritish *ournal o8 SociologLB 2> ( ); 29/: 0/. 1 /. *onesB 2. A. (198 )B 3he 0eJ &istorL o8 SociologLB Annual 2evieJ o8 SociologLB 9; ))>:)19. 1 1. *ovanovi@B *. G. (1921)B .storija i sociologijaB Arhiv za #ravne i dru"tvene naukeB kolo ..B O...U ; 111:180. 1 >. %albergB S. (199))B !aN PeberKs com#arative:historical sociologLB <hicagoB UniversitL o8 <hicago ,ress. : (1999)B PeberKs <riti=ue o8 2ecent <om#arative:&istorical SociologL and a 2econstruction o8 &is AnalLsis o8 the 2ise o8 <on8ucianism in <hinaB <urrent ,ers#ectives in Social 3heorLB 19; 20>:2)1. 1 8. %andi@B +. (1989)B .storijski materijalizam i istorizamB !arksisti$ka misaoB /; 1 1:1)2.

181

1 9. %angrgaB !. (19>2)B (unkcija #ovijesne svijestiB 3re@i #rogramB #role@eB 190: 199. 1)0. %ealeLB C. S. (ed.) (1988)B <lassB genderB and region; essaLs in <anadian historical sociologLB St. *ohnKsB 08ld.B <ommittee on <anadian Fabour &istorL. 1)1. %elleB A. (1980)B 3eorija i istorijaB !oskvaB ,olitizdat. 1)2. %endallB C. and C. Pickham (1999)B Using (oucaultKs methodsB FondonU<ali8.B 3housand ?aksUSage ,ublications. 1) . %endrickB S.B StraJB ,. and +. !c<rone (eds.) (1990)B .nter#reting the #astB understanding the #resentB 0eJ QorkB St. !artinKs ,ress. 1)). %ermaunerB 3. (19>2)B (unkcija istorijske svesti i literalna istorijaB 3re@i #rogramB #role@eB 281:19/. 1)/. %inserB S. (1981)B Annaliste #aradigmD 3he geohistorical structuralism o8 (ernand GraudelB American &istorical 2evieJB 81 (1); 1 :10/. 1)1. %iserB -. (1991)B 3he 2evival o8 0arative in &istorical SociologL; Phat rational choice theorL can contributeB ,olitics and SocietLB 2) ( ); 2)9:2>1. 1)>. %iserB -. and !. &echter (1991)B 3he 2ole o8 Ceneral 3heorL in <om#arative:&istorical SociologLB American *ournal o8 SociologLB 1; 1: 1. : (1998)B 3he +ebate on &istorical SociologL; 2ational <hoice 3heorL and .ts <riticsB American *ournal o8 SociolgLB 10) ( ); >8/:811. 1)8. %lai@B 0. (19>0)B ? kritici izvora kao nau$noj disci#liniB 3re@i #rogramB #role@eB 20):211. 1)9. %lausenB *. and A. 3. Fouise (eds.) (199>)B -uro#ean .ntegration in Social and &istorical ,ers#ective; 18/0 to the ,resentB FanhamB !+; 2oJman S Fittle8ield. 1/0. %na##B ,. (198))B <an Social 3heorL esca#e 8rom &istorLD AieJs o8 &istorL in Social ScienceB &istorL and 3heorLB 1; ):/2. 1/1. %oenB !. i -. 0ejgel (1982)B Uvod u logiku i nau$ni metodB GeogradB Eavod za ud6benike i nastavna sredstva. 1/2. %olingvudB 2. +. (1981)B .deja istorijeB SarajevoUEagrebB SvjetlostUClobus. 1/ . %okaB *. (199))B ? istorijskoj nauciB GeogradB Sr#ska knji6evna zadruga. %osi@B !. (19 ))B Uvod u o#"tu sociologijuB 0ovi SadB Htam#arija *ovanovi@ i Gogdanov. 1/). %ova$evi@B G. (199))B .storija izme7u 8unkcionalne ideologije i racionalne s#oznajeB .storijski za#isiB :); 19:81. 1//. %riekenB 2. van (1991)B 3he ,overtL o8 Social <ontrol; eN#laining #oJer in the historical sociologL o8 the Jel8are stateB Sociological 2evieJB 8 (1); 1:2/). 1/1. %ulji@B 3. (198 )B *edinstvena ili #arcijalne istorijske svestiB !arksisti$ka misaoB ); 20: 2. : (1991)B +ru"tvena struktura i istorijska li$nost (jedan metodolo"ki #roblem istorijske sociologije)B Cledi"taB /:1; 11>:1 1. 1/>. Faki@B E. (199))B +a li je zaista do"ao kraj istorijeDB .storijski za#isiB 1:2; 109: 119. 1/8. FaschB <. (198/)B &istorical sociologL and the mLth o8 maturitL. 0orbert -liasKs KverL simm#le 8ormulaKB 3heorL and SocietLB 1) (/); >0/:>21. 1/9. Fa6ukB F. ,. (19>>)B Uvod u istoriju i sociologijuB .:..B !oskva. 110. FattimoreB ?. (1912)B Studies in (rontier &istorLB FondonB ?N8ord UniversitL ,ress.

18>

111. FaJrenceB 3. 0. (1998)B -ditorKs introduction; An invitation to historical sociologLB American SociologistB 29 (2) ; . 112. FaJsonB *. and &. Silver (19> )B A Social &istorL o8 -ducation in -nglandB FondonB !etheun. 11 . Fe Co88B *. (1988)B Fa nouvelle histoire (sous la direction de *ac=ues Fe Co88)B ,arisB <-,F. : (1992)B 0astanak $istili"taB Sremski %arlovciU0ovi SadB .zdava$ka knji6arnica Eorana Stojanovi@a. 11). Fe 2ua FadiriB -. (1981)B 0au$nost istorijeB istori$nost nauke. U; %. !ihalski (#ri.)B [ovek u dru"tvenim naukamaB 0ovi SadB %nji6evna zajednica 0ovog Sada. 11/. FecaB *. (1992)B ,ost8ace; &as &istorical SociologL Cone Gack to .ts .n8ancLDB .nternational Social Science *ournalB 1 ; )0 :)1/. 111. FenskiB C. (19>1)B &istorL and social changeB American *ournal o8 SociologLB 82 ( ); /)8:/1). 11>. Fi#setB S. !. (191 )B 3he (irst 0eJ 0ation. 3he United States in <om#arative and &istorical ,ers#ectiveB FondonB &einemann. 118. Fi#setB S. !. and &. 2ichard (1918)B SociologL and &istorL; !ethodsB 0eJ Qork; Gasic Gooks. 119. FloLdB <. (1981)B -c#lanation in Social &istorLB ?N8ordB Gasil GlackJell. 1>0. FloLdB <h. (1991)B 3he methodologies o8 social historL; a critical surveL and de8ense o8 structurismB &istorL and 3heorLB 2; 180:219. 1>1. FoJenthalB +. (1918)B 2evieJ o8 !ooreB 1911B &istorL and 3heorLB > (2); 2/>:2>8. 1>2. FukesB S. (19> )B -mile +urkheim. &is Fi8e and Pork. A &istorical and <ritical StudLB FondonB Allen Fane. 1> . FukacsB *. (198>)B 3he -volving 2elationshi# o8 &istorL and SociologLB .nternational *ournal o8 ,oliticsB <ulture and SocietLB 1 (1);>9:88. 1>). FustickB .. (1991)B &istorLB &istoriogra#hL and ,olitical Science; !ulti#le &istorical 2ecords and the ,roblem o8 Selection GiasB American ,olitical Science 2evieJB 90 ( ); 10/:118. 1>/. !andaliosB *. (1999)B <ivilization and the human subjectB 2oJman and Fittle8ield ,ublishers. 1>1. !annB !. (199))B .n ,raise o8 !acro:SociologL; A 2e#lL to Coldthor#eB Gritish *ournal o8 SociologLB )/ (1); >:/). 1>>. !aravallB *. A. (1981)B <ulture o8 the Garo=ue. AnalLsis o8 a &istorical StructureB !anchesterB !anchester UniversitL ,ress. 1>8. !arkovi@B !. (1998)B Smisao istorijskih zbivanja i odgovornost istori$araB 0astava istorijeB >; >1:82. 1>9. !arkovi@B ,. (1992)B Geograd i -vro#aB 1918:19)1B GeogradB Savremena administracija. 180. !atijevi@B E. (1980)B ,ovijest kao historijska i dru"tvena znanostB [aso#is za suvremenu #ovijestB ...; 1 9:1)2. 181. !cFellanB C. (198))B &istorL and theorL; contem#orarL debates and directionsB Fiterature and &istorLB 10 (2); 1 9:11). 182. !ertonB 2. %. (19>9)B ? teorijskoj sociologijiB EagrebB <++SS?&. : (198>)B !etodologija savremene istorijeB GeogradB .nstitut za savremenu istoriju.

188

18 . !i@unovi@B +. (19>1)B Sociologija i istorijaB Sociolo"ki #regledB 1: . 18). !ilanovi@B A. (198/)B %ako kriti$ki #reis#itivati savremenostB !arksisti$ka misaoB 2; 182:19 . 18/. !ilenkovi@B ,. (199))B Sociolo"ka istorijaB ili istorijska sociologijaB SociologijaB OOOA. ( ); 0 : 1). : (199/)B Srednjovekovni brak i ideologije u analizi Ceorgesa +ubLjaB SociologijaB OOOA.. ( ). : (1999)B ? mogu@nostima sociolo"ke istoriogra8ije; Hkola Anala (magistarski rad)B GeogradB (ilozo8ski 8akultet. : (2000)B (ransoa (ireovo mi"ljenje revolucije. Codi"njak (ilozo8skog 8akulteta u 0ovom SaduB 0ovi SadB (ilozo8ski 8akultet. : (2001)B (ernan Grodel i dugo trajanjeB SociologijaB 1. 181. !ili@B A. (1988)B ,orodica. +ijalog sociologije i istorije. U; A. !ili@ (#ri.)B 2a7anje moderne #orodiceB GeogradB Eavod za ud6benike i nastavna sredstva. 18>. !ili@B A. (19>8)B Sociolo"ki metodB GeogradB 0olit. : (1981)B Sociologija saznanjaB SarajevoB Aeselin !asle"a. 188. !ilo"evi@B G. (2000)B 3eorijskometodolo"ke mogu@nosti komunikacije sociologije i istorije. U; %omunikacija sociologije sa 8ilozo8ijom i istorijom (str. 1>: 2>)B 0ik"i@U,odgoricaB Univerzitet <rne CoreU.nstitut za 8ilozo8iju i sociologiju (ilozo8skog 8akulteta. 189. !ilsB 2. (1998)B Sociolo"ka imaginacijaB GeogradB ,lato. 190. !ironovB G. 0. (198))B .storija i sociologijaB FeningradB 0auka. 191. !itrovi@B A. (19>0)B .storiogra8ija kao naukaB 3re@i #rogramB .. (2); 2)9:2/>. : (198 )B Sedam teza o mestu i ulozi istorijske nauke u istorijskoj svestiB !arksisti$ka misaoB ); :19. : (1991)B 2as#ravljanja sa %lio. ? istorijiB istorijskoj svesti i istoriogra8ijiB SarajevoB Svjetlost. : (1992)B Wudljiva muza; ogledi o istorijskomB nau$nom i umetni$komB Aaljevo. : (199))B Skica #redloga za ras#ravljanje o #rou$avanju istorije dru"tvaB Codi"njak za dru"tvenu istorijuB sveska 1B Geograd. : (199/)B ,isati istoriju kako je uistinu biloB Clasnik ?djeljenja dru"tvenih nauka <A0UB 8; >: 2. : (1991)B ,ro#itivanje %lio; ogledi o teorijskom u istoriogra8ijiB GeogradB 0.U ZAojskaZ. 192. !itrovi@B !. (1982)B *ugoslovenska #redratna sociologijaB GeogradB ..< SS? Srbije. 19 . !itrovi@B Fj. (1992)B Sociologija razvojaB GeogradB Stru$na knjiga. : (2000)B Galkan : granica i most me7u narodimaB GeogradB Eavod za ud6benike i nastavna sredstva. 19). !ili$evi@B 0. (19>8)B Struktura 8ilozo8ije #ovijestiB .dejeB ; >:/0. 19/. !i$i@B S. (2001)B +o#rinos Slobodana *ovanovi@a sociologiji istorije (neobjavljena doktorska disertacija)B 0i"B (ilozo8ski 8akultet. 191. !ouzelisB 0. (199))B .n +e8ence o8 KCrandK &istorical SociologLB Gritish *ournal o8 SociologLB )/ (1); 1: 1. 19>. !urB G. (2000)B +ru"tveno #oreklo diktature i demokratijeB GeogradB (ili# Ai"nji@.

189

198. !usgraveB ,.P. (ed.) (19>0) SociologLB &istorL and -ducationB FondonB !ethuen. : 3he &istorical SociologL o8 -ducation; re8lections on a rereading o8 +urkheimKs 3he -volution o8 -ducational 3hought (19 8)B htt#;UUJJJ.ecel.uJa.edu.auUgseUer#Uvol21no1U21:1. .musgrave.html 199. 0i$eB (. (19>>)B ? koristi i "teti istorije za 6ivotB GeogradB Cra8os. 200. 0oakesB *. A. (199/)B Using (G. (iles 8or &istorical SociologLB Mualitative SociologLB 18 (2); 2>1:281. 201. ?##enheimerB (. (192>)B &istorL and SociologL. .n; P. (. ?gburn and A. ColdenJeiserB 3he Social Sciences and their .nterrelations (##. 221:2 ))B <ambridge. 202. ,ainterB 0. .. (198>)B Gias and sLnthesis in historLB *ournal o8 American &istorLB >) (1); 10>:112. 20 . ,arsonsB 3. (19/1)B 3he Social SLstemB 0eJ QorkB (ree ,ress. 20). ,arsonsB 3. i dr. (1919)B 3eorije o dru"tvuB .:..B GeogradB Auk %arad6i@. 20/. ,avlovi@B !. (199 )B .sku"enja istoriogra8ijeB Feto#is !atice sr#skeB knj. )/1B )>8:)9/. 201. ,etranovi@B G. (19>0)B Savremena istorija i njeni #roblemiB 3re@i #rogramB .. (2); 2 :2)1. : (1981)B Savremena istorija i njeni #aradoksiB 0a"e temeB 12; 1// :1/8 . : (199>)B .stori$ar i savremena e#ohaB GeogradB Stru$na knjigaUUniverzitet <rne Core. 20>. ,ittB +. <. (19>2)B Using &istorical Sources in Anthro#ologL and SociologLB 0eJ Qork; &oltB 2inehart and Pinston. 208. ,o#erB %. (1988)B Geda istoricizma. U; A. Cligorov (#ri.) (str. 1)/:181)B %ritika kolektivizmaB GeogradB (ili# Ai"nji@. 209. ,o#ovB (199>)B 3raganje za Ztotalnom istorijomZB 0astava istorijeB 1; >1:81. : (1999)B ? istoriji i istori$arimaB Sremski %arlovciU0ovi SadB .zdava$ka knji6arnica Eorana Stojanovi@a. 210. ,o#ovi@B +. (19 8)B .storija i sociologijaB Sociolo"ki #regledB knj. .; >1:82. 211. ,o#ovi@B +. *. (19 1)B .storija i sociologijaB 0ovi SadB Htam#arija *ovanovi@ i Gogdanov. 212. ,o#ovi@B !. (199/)B 2itam sveta : Hkola svetskog sistema .. PallersteinaB ,odgoricaB <.+. 21 . ,urvisB *. (1981) 3oJards a historL o8 JomenKs education in nineteenth centurL Gritain; a sociological analLsisB Pestminster Studies in -ducationB ); )/:>1. 21). MuadagnoB *. and %. *. Stan (1992)B &ave &istorical Sociologists (orsaken 3heorLDB Sociological !ethods S 2esearchB 20 ()); )81:/0>. 21/. 2adovanovi@B !. (19>1)B ,redmet i zadaci istorijske sociologijeB Sociolo"ki #regledB 1: . 211. 2ankovi@B !. (19>0)B Curvi@evo shvatanje strukture i ti#ologije globalnih dru"tavaB GeogradB 2ad. 21>. 2as#o#ovi@B 2. (ur.) (199>)B .stori$ar i savremena e#ohaB ,odgoricaB .storijski institut 2e#ublike <rne Core. 218. 2astoderB (1998)B ? istorijiB istorijskoj nauciB objektivnosti u istorijiB .storijski za#isiB :); 129:1 . 219. 2egerB 0. (19>8)B +a li su obja"njenja u istoriji s#eci8i$naDB Cledi"taB 9; 8)9: 811.

190

220. 2ihtB C. &. 8on 2. (19>/)B ?bja"njenje i razumevanjeB GeogradB 0olit. 221. 2itzerB C. (199>)B Suvremena sociologijska teorija (#reveo i uredio ?gnjen [aldarovi@)B EagrebB Clobus. 222. 2obinsonB 2. *. (198>)B 3he Kcivilizing #rocessK; some remarks on -lliasKs social historLB SociologLB 21 (1); 1:1>. 22 . 2o#erB *. (1989)B +emocracL and its <ritics. Anglo:American +emocratic 3hought in the 0ineteenth <enturLB FondonB UnJin &Lman. 22). 2osenzJeigB 2. (198>)B Phat is the matter Jith historLDB *ournal o8 American &istorLB >) (1); 11>:122. 22/. 2oLB P. C. (198))B <lass con8lict and social change in historical #ers#ectiveB Annual 2evieJ o8 SociologLB 10; )8 :/01. 221. 2uncimanB P. C. (198 )B A 3reatise on Social 3heorL. Aolume ?ne; 3he !ethodologL o8 Social 3heorLB <ambridgeB <ambridge UniversitL ,ress. : (1989)B <on8essions o8 a 2eluctant 3heoristB FondonB &arvester Pheatshea8. 2senB *. (198))B 3heorL o8 &istorL in the +evelo#ment o8 Pest Cerman &istorical Studies; A 2econstruction and ?utlookB Cerman Studies 2evieJB > (1); 11:2/. 22>. Samard6i@B 2. (19>0)B 2azvitak istoriogra8ije i druge oblasti nau$nog delovanjaB 3re@i #rogramB .. (2); 2/9:2>). : (199))B 0a rubu istorijeB GeogradB G.CE. 228. SamuelB 2. (1981)B ,eo#leKs &istorL and Socialist 3heorLB FondonB 2outledge and %egan ,aul. 229. SandersonB S. %. (1990)B Social -volutionism; A <ritical &istorLB <ambridgeB !assB Gasil GlackJell. 2 0. SavolainenB *. (199))B 3he 2ationalitL o8 +raJing Gig <onclusions Gased on Small Sam#les; .n +e8ense o8 !illKs !ethodsB Social (orcesB >2 ()); 121>:122). 2 1. SchamaB S. (1989)B <itizens. A <ronicle o8 the (rench 2evolutionB FondonB Aiking. 2 2. SchJartzB !. A. (198>)B &istorical SociologL in the &istorL o8 American SociologLB Social Science &istorLB 11 (1); 1:11. 2 . ShaJ. !. (1998)B 3he historical sociologL o8 the 8utureB 2evieJ o8 .nternational ,olitical -conomLB / (2). : (2000)B 3he state o8 international relations. .n; S. ?Jen:AandersluisB 3he State and .dentitL <onstruction in .nternational 2elations (##. >: 0)B FondonB !acmillan. 2 ). SheridanB A. (1980)B !icliel (oucault. 3he Pill to 3ruthB FondonB 3avistock ,ublications. 2 /. ShilsB -. (1980)B 3he <alling o8 SociologL and ?ther -ssaLs on the ,ursuit o8 FearningB <hicagoB <hicago UniversitL ,ress. 2 1. Skoc#olB 3. (19>>)B PallersteinKs Jorld ca#italist sLstem; a theoretical and historical criti=ueB American *ournal o8 SociologLB 82 (/); 10>/:1090. : (19>9)B States and Social 2evolutionsB <ambridgeB <ambridge UniversitL ,ress. : (198))B (ed.) Aision and !ethod in &istorical SociologLB <ambridgeB <ambridge UniversitL ,ress. : (198>)B Social &istorL and &istorical SociologL; <ontrasts and <om#lementaritiesB Social Science &istorLB 11 (1); 1>: 0. : (1989)B 2econsidering the (rench 2evolution in Jorld:historical #ers#ectiveB Social 2esearchB /1 (1); / :>0.

191

2 >. Skoc#olB 3. and !. Somers (1980)B 3he uses o8 com#arative historL in macroso:cial in=uiriB <om#arative Studies in SocietL and &istorLB 22 (2); 1>):19>. 2 8. SmajeB <. (2000)B 0atural hierarchies; the historical sociologL o8 race and casteB ?N8ordB !aldenB !AB GlackJell ,ublishers. 2 9. SmitB +. (2001)B Us#on istorijske sociologijeB GeogradB Eavod za izdavanje ud6benika i nastavnih sredstava. 2)0. SmithB +. (1982)B Social &istorL and sociologL more than just good 8riendsB Sociological 2evieJB 0 (2); 281: 08. : (198 )B Garrington !oore. AiolenceB !oralitL and ,olitical <hangeB FondonB !acmillan. : (1988)B &istorLB geogra#hL and sociologL; lessons 8rom the Annales schoolB 3heorLB <ulture and SocietLB /; 1 >:1)8. : (1991)B 3he 2ise o8 &istorical SociologLB <ambridgeB ,olitL ,ress. 2)1. SmithB +. i !. Garrington (198 )B A <ritical A##raisalB 0eJ QorkB Armonk. 2)2. SmithB S.B GoothB %. and !. EaleJski (eds.) (1991)B .nternational theorL; #ositivism and beLondB <ambridgeB <ambridge UniversitL ,ress. 2) . Sociologija dru"tvene akcije 3alkota ,arsonsa (1990)B GeogradB .nstitut za sociolo"ka istra6ivanja (ilozo8skog 8akulteta u Geogradu. 2)). SomersB !. 2. (199/)B PhatKs ,olitical or <ultural about ,olitical <ulture and the ,ublic S#hereD 3oJard an &istorical SociologL o8 <once#t (ormationB Sociological 3heorLB 1 (2); 11 :1)). 2)/. SteinB !. and A. Aidich (eds.) (191 )B SociologL on 3rialB -ngleJood <li88sB 0. *B ,rentice:&all. 2)1. SteinmetzB C. (1998)B <ritical 2ealism and &istorical SociologL. A 2evieJ ArticleB <om#arative Studies in SocietL S &istorLB )0 (1); 1>0:181. 2)>. Ste#hensB *. +. (1989)B +emocratic transition and breakdoJn in Pestern -uro#eB 18>0 : 19 9; A test o8 the !oore thesisB American *ournal o8 SociologLB 9) (/); 1019:10>>. 2)8. SternB (. (ed.) (19/1)B 3he Aarieties o8 &istorL. (rom Aoltaire to the ,resentB <levelandB !eridian Gooks. 2)9. StinchcombeB A. (19>8)B 3heoretical !ethods in Social &istorLB 0eJ QorkB Academic ,ress. 2/0. StoianovichB 3. (19>1)B (rench &istorical !ethod. 3he Annales ,aradigmB <ornellB 0. Q.B <ornell UniverstitL ,ress. 2/1. Stojanovi@B 3. (199/)B Galkanska civilizacijaB GeogradB <entar za geo#oetiku. : (199>)B Galkanski svetovi : #rva i #oslednja -vro#aB GeogradB -=uilibrium. 2/2. StoneB 0. (19>9)B 3he revival o8 narrative; re8lections on a neJ old historLB ,ast and ,resentB 8/; :2). 2/ . StrugarB A. (ur.) (199 )B .zvori i istoriogra8ija o <rnoj CoriB ,odgoricaB <A0U. 2/). Su#ekB 2. (198 )B Eanat sociologaB EagrebB Hkolska knjiga. 2//. SzakolczaiB A. (1998) 2e8leNive &istorical SociologLB -uro#ean *ournal o8 Social 3heorLB 1 (2); 209:22>. 2/1. Szom#kaB ,. (1981)B 3he renaissance o8 historical orientation in sociologLB .nternational SociologLB 1 ( ); 21: >. : (199))B 3he SociologL o8 Social <hangeB ?N8ord and <ambridgeB GlackJell.

192

2/>. [e$i@B G. (1981)B (ilozo8ija istorije; smisao istorijeB 0ovi SadB !atica sr#ska. 2/8. HlezingerB A. !. (!la7i) (19>1)B .stori$ar kao u$esnikB .storijski za#isiB :); />1:/>9. 2/9. 3artaljaB S. (19>1)B Skriveni krugT ?bnova ciklizma u 8ilozo8iji istorijeB GeogradB .deje. 210. 3asi@B (19 8)B ?#"ti #regled na"e sociologije i na"ih dru"tvenih naukaB Sociolo"ki #regledB str. 2 >:2>1. 211. 3hom#sonB -. ,. (19>1)B ?n historLB sociologL and historical relevanceB Gritish *ournal o8 SociologLB 2> ( ); 8>:)02. 212. 3iliB (199>)B Suo$avanje sa dru"tvenom #romenomB GeogradB (ili# Ai"nji@. 21 . 3illLB <h. (1981)B As SocilogL !eets &istorLB 0eJ QorkB Academic ,ress. : (199>a)B !eans and -nds o8 <om#arison in !acrosociologLB <om#arative Social 2esearchB 11; ) :/ . : (199>b)B &istorL and Sociological .magining. .n; %ai -rikson Sociological Aisions. : (1988)B (uture historLB 3heorL and SocietLB 1> (/); >0 :>12. 21). 3illLB F. and <. 3illL (1980)B ,roblems in social historL; a sLm#osiumB 3heorL and SocietLB 9; 11>:181. 21/. 3ojnbiB A. (19>0)B .stra6ivanje istorijeB .:..B GeogradB ,rosveta. 211. 3o#olskiB *. (198))B .storijska $injenicaB !arksizam u svetuB 1; 211:2 ). : (1990)B .storijsko obja"njenje kao teorijski i metodolo"ki #roblemB .storijski $aso#isB 229:2 9. : (1991)B .stine i mitoviB .storijski za#isiB ; 1/:21. 21>. 3revor:2o#erB &. (19>2)B (ernand GraudelB the AnnalesB and the !editerraneanB *ournal o8 !odern &istorLB )) ()); )18:)>9. 218. 3urnerB G. S. (1981)B <itizenshi# and <a#italism. 3he +ebate over 2e8ormismB FondonB Alien and UnJin. 219. 3urzaB %. (1991)B !odernost na bicikluB GeogradB Akademia nova. Aan den GraembusscheB A. A. (1989)B &istorical eN#lanation and com#arative method; toJards a theorL o8 the historL o8 societLB &istorL and 3heorLB 1; 1:2). 2>0. AeberB A. (198>)B 3ragi$no i istorijaB 0ovi SadB %nji6evna zajednica 0ovog SadaU+nevnik. 2>1. AeberB !. (1918)B ,rotestantska etika i duh ka#italizmaB SarajevoB Aeselin !asle"a. : (19>1)B ,rivreda i dru"tvoB .:..B GeogradB ,rosveta. 2>2. AeserB &. A. (ed.) (1989)B 3he 0eJ &istoricismB FondonB 2outledge. 2> . AeLneB ,. (19>1B 19>8)B <omment on crit lKhistoireB ,arisB Seuil. : (1992)B Gread and circuses; historical sociologL and #olitical #luralism (translated bL Grian ,earce)B FondonB ,enguin Gooks. 2>). AranickiB ,. (1988)B (ilozo8ija historijeB EagrebB 0a#rijed. 2>/. AolerstinB .. (199>)B %ako otvoriti dru"tvene naukeB ,odgoricaB <.+. 2>1. Aujovi@B S. (2000)B Skica o dru"tvenoj istoriji u Srbiji danas. U; %omunikacija sociologije sa 8ilozo8ijom i istorijomB 0ik"i@U,odgoricaB Univerzitet <rne CoreU.nstitut za 8ilozo8iju i sociologiju (ilozo8skog 8akulteta. 2>>. Auki$evi@B S. (199/)B ,reis#itivanje mita o nauci o istorijiB .storijski za#isiB 2; /8:> . 2>8. PallersteinB .. (198 )B &istorical <a#italismB FondonB Aerso. : (1981)B Suvremeni svjetski sistemB EagrebB <ekade.

19

: (1988)B Should Pe Unthink 0ineteenth:<enturL Social ScienceDB .nternational Social Science *ournalB 118; /2/:/ 1. : (1990a)B <ulture as the ideological battleground o8 the modern Jorld:sLstemB 3heorLB <ulture and SocietLB > (2: ); 1.//. : (1990b)B %a#italizam : istorijski sistemB 3itogradB <.+. : (2000)B (rom sociologL to historical social science; ,ros#ects and obstaclesB in; Gritish *ournal o8 SociologL /1(1); 2/: /. 2>9. PalshB P. (191>)B An .ntroduction to ,hiloso#hL o8 &istorLB FondonB &utchinson UniversitL FibrarL. 280. PaltersB 2. C. (1980)B Signs o8 the times; <li88ord Ceertz and the historiansB Social 2esearchB )>; / >://1. 281. PeberB !. (1989)B !etodologija dru"tvenih naukaB EagrebB Clobus. 282. PehlerB &. U. (198 )B ,ovijest kao historijska nauka o dru"tvuB !arksizam u svetuB 12; 9:11. 28 . PhiteB &. (19>/)B !etahistorL; 3he &istorical .magination in 0ineteen: <enturL -uro#eB Galtimor and FondonB 3he *ohns &o#kins UniversitL ,ress. 28). PhiteB *. (19>8)B &istorical -N#lanation; 3he &eresL o8 &istoricismB &istorical !ethodB 1 (1); /1:1/. 28/. EeidinB 3. (19>1)B Social historL and total historLB *ournal o8 Social &istorLB 10 (2); 2 >:2)/. 281. EimelB C. (199))B ,roblemi 8ilozo8ije istorije (Saznajnoteorijska studija)B Sremski %arlovciU0ovi SadB .zdava$ka knji6arnica Eorana Stojanovi@a.

9.'. DODATAK: Selektivna i li!"ra#ija ! kalendar( )aja 1. AveniB AnthonL (.; SkLJatchers o8 Ancient !eNico (U. o8 3eNas ,ressB 1980) 2. 0ative American AstronomL (U. o8 3eNas ,ressB 19>>) . ArchaeoastronomL in the 0eJ Porld (<ambridge U. ,.B 198 ) ). ArchaeoastronomL in ,re:<olumbian America (UniversitL o8 3eNas ,ress)

19)

/. -m#ires o8 3imeB subtitled <alendarsB <locksB and <ulturesB ,art ...B <ha#ter 1 (Gasic GooksB .nc.B 0eJ QorkB 1989) 1. 3he SkL in !aLan Fiterature (?N8ord UniversitL ,ressB ?N8ordB 1992) >. Cordon Grotherston (eds.); <alendars in !esoamerica and ,eru; 0ative American <om#utations o8 3ime (GA2 .nternational SeriesB no. 1>)B ?N8ordB 198 ) 8. &. &artung; !aLa <itL ,lanning and the <alendarB 3ransactions o8 the Amer. ,hil. Soc.B Aol >1B ,art >B 1981 9. Azca#otzalco !agueL !anuscri#tB in 8acsimile (3he !aLa SocietLB ,ublication 1B 19 /) 10. GlomB (rans (.; !aLa Gooks and Sciences 11. GollesB *ohn S.; Fas !onjasB A !ajor ,re:!eNican Architectural <om#leN at <hichen .tza (U. o8 ?klahoma ,ressB 19>>) 12. GourgeoisB *ulia (.; 3he 3rue <alendar:Qears o8 Aztecs and !aLas and the 3rue !aLan <alendar SLstem (-ditorial <ulturaB !eNicoB 19)2) 1 . GoJditchB <. ,.; Pas the Geginning +aL o8 the !aLa !onth 0umbered Eero (or 3JentL) or ?neD (<ambridge U.,.B 1901) 1). 3he 0umerationB <alendar SLstems and Astronomical %noJledge o8 the !aLas (<ambridge U.,.B 1910) 1/. GrickerB A. 2. and &. !. Gricker; Z3he Seasonal 3able in the +resden <odeNZB ArchaeoastronomLB 0o. 12B 1988B ##.S1:S12

19/

11. Z<lassic !aLa #rediction o8 solar ecli#sesZB <urrent Anthro#ologLB NNivB 1:2 (<hicago) 1>. GrunhouseB 2. F.; SLlvanus C. !orleL and the Porld o8 the Ancient !aLas (UniversitL o8 ?klahoma ,ressB 19>1) 18. <lossB !ichael ,.; <omment on &arveL !. Gricker and Aictoria 2. GrickerB Z<lassic !aLa #rediction o8 solar ecli#sesZB <urrent Anthro#ologLB NNivB 19 (<hicago) 19. 0ative American !athematics (U. o8 3eNas ,ressB 1981) 20. A. (. Aveni S G. <roJleL; Z3he #lanet Aenus and 3em#le 22 at <o#anZB .ndianaB iNB 221:)> (Gerlin) 21. <odeN 0utall (+over ,ublicationsB 19>/) 22. <oeB !ichael +.; 3he !aLaB rd ed. ((rederick ,raegerB 19>/T 3hames S &udsonB 198)) 2 . Greaking the !aLa <odeB 1992 2). -dmonsonB !. S. (transl.); 3he Ancient (uture o8 the .tzaB the Gook o8 <hilam Galam o8 3izimin (U. o8 3eNas ,ressB 1982) 2/. Callenkam#B <harles; !aLa (AikingB 198/) 21. CatesB Pilliam -.; 3he !aLa and 3zental <alendars (<levelandB 1900) 3he +resden <odeN (!aLa SocietLB GaltimoreB 19 2) 2>. CoodmanB *. 3.; 3he Archaic !aLa .nscri#tions (3aLlor and (rancisB FondonB 189>) 28. CruLterB P. *. de; A 0eJ A##roach to !aLa &ieroglL#hs (AmsterdamB 19)1)

191

29. &einrichB Palther; +ie Sonnen von 3iJanakuB .03.:AerlagB 3rierB 198 -nglish summarLB also available at FibrarL o8 <ongressB Pash. +.<.) 0. &einrichB Palther; Altamerikanische %alenderB .03.:AerlagB 3rierB 199 1. &einrichB Palther; +er Sonnenstein der AztekenB .03.:AerlagB 3rierB 199/

(Jith

2. &einrichB Palther; Eahl und Eeit in magischen Muadraten \ +ie ,rimzahlen und das Sonnenjahr \ Aerbindungen zu AltamerikaB .03.:AerlagB 3rierB 199>. . .8rahB Ceorges; (rom ?ne to Eero (<ha#ter 28)B ,enguin Gooks ). *ustesonB *ohn S.; <or#us o8 !aLa &ieroglL#hic .nscri#tions (,eabodL !useum ,ressB 19>/) /. %elleLB +. &.; +eci#hering the !aLa Scri#t (UniversitL o8 3eNas ,ressB 19>1) 1. &. A. !oran; 3he Al#habet and the Ancient <alendar SignsB 2nd edition (+ailL ,ressB 1919) >. %norosovB Quri A.; Z0eJ data on the !aLa Jritten languageZB ,roceedings o8 the 3hirtL:Second .nternational <ongress o8 Americanists (<o#enhagenB 19/1)B ##. )1>: )>/. 8. Feon:,ortillaB !iguel; 3ime and 2ealitL in the 3hought o8 the !aLaB Jith 8oreJord bL Sir *. -ric S. 3hom#son (U. o8 ?klahoma ,ressB 1988) 9. S. F. <line (eds.); 3he 3estaments o8 <ulhuacan (U<FA Fatin American <enter ,ublicationsB 198))

19>

)0. Fe ,longeonB A.; Sacred !Lsteries among the !aLas and the Muiches 11/0 Qears AgoB subtitled 3heir 2elation to the Sacred !Lsteries o8 -gL#tB CreeceB <haldea and .ndia (0eJ QorkB 1881) )1. FisterB 2. &.B and 2. <. Fister; .n Search o8 !aLa ClL#hs (!useum o8 0eJ !eNico ,ressB 19>0) )2. FoJeB *ohn P. C.; 3he +Lnamics o8 A#ocalL#seB a SLstems Simulation o8 the <lassic !aLa <olla#se (U. o8 0eJ !eNico ,ressB 198/) ) . !akemsonB !aud P.; 3he Astronomical 3ables o8 the !aLa (<ontributions to American Anthro#ologLB no. )2B 19) ) )). !orleLB S. C.; An .ntroduction to the StudL o8 the !aLa &ieroglL#hs (Smithsonian .nstitutionB 191/T +over ,ublicationsB 19>/) )/. Z<orrelation o8 !aLa and <hristian <hronologLZB Amer. *. o8 ArchaeologLB 2nd ser.B O.A (1910)B ##. 19 :20). )1. 3he .nscri#tions at <o#an (<arnegie .nstitution o8 PashingtonB 1920) )>. 3he .nscri#tions o8 ,etenB 1 volumes (<arnegie .nstitution o8 PashingtonB 19 >: 8) )8. 3he !aLa <orrelation ,roblem (19)1) )9. A. G. A]s=uez; 3he !aLa <hronicles (<arnegie .nstitution o8 PashingtonB 19)9) /0. 3he Ancient !aLa (Stan8ord U. ,.B 2nd #rintingB 19/8) /1. ?JenB 0ancL %.; Z3he Use o8 -cli#se +ata to +etermine the !aLa <orrelation 0umberZB in Aveni^)_B ##. 2 >:2)1. /2. ,enroseB 3h.; !aLan <rL#to=uantum 0umerations (FibertL Gell AssociatesB 198))

198

/ . ,etersonB (rederick; Ancient !eNico (<a#ricorn GooksB 19/9) /). ,roskouriako88B 3atiana A.; An Album o8 !aLa Architecture (U. o8 ?klahoma ,ressB 19>>) //. Z&istorical im#lications o8 a #attern o8 dates at ,iedras 0egrasB CuatemalaZB American Anti=uities (3he SocietL 8or American ArchaeologL)B 1910B Aol. OOAB 0o. )B #.)>0. /1. *. -. S. 3hom#son; !aLa <alendar 2ound +ates such as 9 Ahau 1> !ol (0otes on !iddle American ArchaeologL and -thnologLB no. >9B PashingtonB 19)>) />. 2auB *ack; +iscovering the Fost !aLa <ities (,re:<olumbian ,ressB 1910) ^/ _ 2auhB *ames &.; Z3Jo neJ conce#ts in !aLan calendrical studiesZ (3rustees 8or &arvard UniversitLB 19>1) /8. 2ecinosB Adrian (transl.); ,o#ul Auh (U. o8 ?klahoma ,ressB 19/0) /9. 2obertsonB !erle Creene (ed.); 3hird ,alen=ue 2ound 3ableB 19>8; ,art 2B 3he ,alen=ue 2ound 3able Series Aolume A (UniversitL o8 3eNas ,ressB AustinB 1980) 10. 2obicsekB (rancis; <o#an \ &ome o8 the !aLan Cods (!useum o8 the American .ndianB &eLe (oundationB 19>2) 11. 3he !aLa Gook o8 the +ead \ the <or#us o8 <odeN StLle <eramics o8 the Fate <lassic ,eriod (UniversitL o8 ?klahoma ,ressB 1981) 12. 3he Smoking CodsB 3obacco in !aLa ArtB &istorL and 2eligion (U. o8 ?klahoma ,ressB 19>2)

199

1 . 2oLsB 2al#h F.; 3he Gook o8 <hilam Galam o8 <humaLelB Jith introduction bL *. -ric S. 3hom#son (U. o8 ?klahoma ,ressB 191>) 1). SablovB *eremL A.; 3he 0eJ ArchaeologL and the Ancient !aLa (Scienti8ic American FibrarLB 1990) 1/. SatterthJaiteB Finton; <once#ts and Structures o8 !aLa <alendrical Arithmetics (,hiladel#hiaB 19)>) 11. SeverinB CregorL !.; 3he ,aris <odeN; +ecoding an Astronomical -#hemerisB 3ransactions o8 the American ,hiloso#hical SocietLB Aolume >1B ,art /B 1981 1>. SmileLB <harles &.; Z3he Solar -cli#se Parning 3able in the +resden <odeNZB in Aveni^)_B ##. 2)>:2/1. 18. SmitherB 2. %.; Z3he 88 Funar !onth ,attern o8 Solar and Funar -cli#ses and its 2elationshi# to the !aLa <alendarsZB ArchaeoastronomLB Aol. .O (1981)B ##.99:11 19. S#indenB &erbert *.; 3he 2eduction o8 !aLan +ates (,a#ers o8 the ,eabodL !useum o8 American ArchaeologL and -thnologLB &arvard UniversitLB vol. 1B no. )B 192)) >0. 3edlockB Garbara; 3ime and the &ighland !aLa (U. o8 0eJ !eNico ,ressB 1982) >1. 3edlockB +ennis (transl.); ,o#ul Auh (Simon S SchusterB 198/) >2. 3em#leB *. -.; Z!aLa AstronomLZB <ontributions to American ArchaeologL (<arnegie .nstitution o8 Pashington)B Aol. 1B 19 1B ##.29:11/ > . 3homasB <Lrus; !aLan <alendar SLstems >). A studL o8 the !anuscri#t 3roano (<ontributions to 0orth American -thnologLB vol. /B #t. B 1882)

200

>/. 3hom#sonB *. -ric S.; !aLa &ieroglL#hic PritingB 2nd edition (U. o8 ?klahoma ,ressB 1910) >1. A <atalog o8 !aLa &ieroglL#hs (U. o8 ?klahoma ,ressB 1912) >>. 3he 2ise S (all o8 !aLa <ivilizationB 2nd edition (U. o8 ?klahoma ,ressB 1911) >8. !aLa &istorL and 2eligion (U. o8 ?klahoma ,ressB 19>0) >9. <ommentarL on the +resden <odeNB Jith 8acsimile re#roduction o8 the +resden <odeN (American ,hiloso#hical SocietLB 19>2) 80. !aLa &eiroglL#hs Jithout 3ears (Gritish !useumB 19>2) 81. Z!aLa AstronomLZB ,hil. trans. 2oLal Soc. o8 FondonB AB cclNNviB ##.8 :98 82. 3ozzerB Al8red !.; ZA !aLa CrammarZB ,a#ers o8 the ,eabodL !useum (&arvard UniversitLB 19)1)B Aol. OA... 8 . ZFandaKs 2elacion de las <osas de QucatanB a translationZB ,a#ers o8 the ,eabodL !useum (&arvard UniversitLB 19)1)B Aol. OA... 8). PhittakerB ArabelleB and Aiola Parkentin; <hol 3eNts on the Su#ernatural (U. o8 ?klahoma ,ressB 191/) 8/. PillsonB 2obert P.; Astronomical 0otes on the !aLan <odices (,a#ers o8 the ,eabodL !useum o8 ArchaeologL and -thnologLB Aol. 1B no. B 192)) 81. PrightB 2onald; 3ime Among the !aLaB 3ravels in GelizeB Cuatemala and !eNico (&enrL &oltB Salt Fake <itLB UtahB 1991)

9.*. DODATAK: Selektivna i li!"ra#ija a(t!ra knji"a ! )aja+a

201

1. Arg`ellesB *osa; -arth Ascending (Gear S <o.B 198)B 1988); 3he !aLan (actor (Gear S <o.B 1989) 2. AveniB A. (. (ed.); ArchaeoastronomL in ,re:<olumbian American (19>/) . GaudezB <laude and SLdneL ,icaso; Fost <ities o8 the !aLa (Abrams +iscoveriesB 1992) ). GensonB -lizabeth ,.; 3he !aLa Porld (3homas <roJell) /. GrintonB +.C.; 3he Gooks o8 <hilam Galam (1892) 1. <arrB 2obert (.; 3ikal 2e#ort 0o. 11 (UniversitL o8 ,ennsLlvaniaB !useum monogra#hsB 1911) >. <arstensenB *eanne; Z!aLan <ultural 2esurgenceZ (Phole -arth 2evieJB (all 1991B ##.>):>>) 8. <oeB !ichael +.; !eNico (1912) 9. Greaking the !aLa <ode (3hames and &udsonB 1992) 10. <oeB Pilliam 2.; 3ikalB a handbook o8 the Ancient !aLa 2uins (UniversitL o8 ,ennsLlvaniaB 191>) 11. <olbLB Genjamin 0.; 3he +aLkee#er \ the Fi8e and +iscourse o8 an .Nil +iviner (&arvard UniversitL ,ressB 1981) 12. -dmonsonB !unroB S.; 3he Gook o8 the Qear; !iddle American <alendrical SLstems (UniversitL o8 Utah ,ressB 1988)

202

1 . (ergusonB Pilliam !. and *ohn 2oLce; !aLa 2uins o8 !eNico in <olor (UniversitL o8 0eJ !eNico ,ressB 198)) 1). CatesB P.; An ?utline +ictionarL o8 !aLa ClL#hs (19 1) 1/. CoetzB +elia and SLlvanus C. !orleL (transl.); ,o#ul Auh (U. o8 ?klahoma ,ressB 19/0) 11. CordonB C. G.; ,rehistoric 2uins o8 <o#anB &onduras (1891) 1>. &arrisB *ohn (. and Ste#hen %. Stearns; Understanding !aLa .nscri#tions; A &ieroglL#h &andbook (,hiladel#hia; 3he UniversitL !useum o8 ArchaeologL and Anthro#ologLB 1992) 18. &arrisB *ohn and Ste#hen %. Sterns; Understanding !aLa .nscri#tionsB a &ieroglL#hic &andbook (UniversitL !useumB UniversitL o8 ,ennsLlvaniaB ,hiladel#hiaB 1992) 19. &ellmuthB 0icholas !.; !aLa ArchaeologL; 3ikalB <o#an ((oundation 8or Fatin American Anthro#ological 2esearchB St. FouisB !issouriB 19>8) 20. &unbatz !en; Secrets o8 !aLan ScienceU2eligion (Gear S <o.B 1990) 21. &unterB <. Gruce; A Cuide to the Ancient !aLan 2uins (UniversitL o8 ?klahoma ,ressB 19>)) 22. *enkinsB *ohn !.; *ourneL to the !aLan UnderJorld ((our Ahau ,ressB 1989) 2 . 3zolkin \ AisionarL ,ers#ectives and <alendar Studies (Gorderland SciencesB 199)) 2). %urbjuhnB %ornelia; !aLa; 3he <om#lete <atalogue o8 ClL#h 2eadings (%assellB CermanLB 1989)

20

2/. FandaB +iego de; 2elacion de las cosas de Qucatan (19/1). -nglish translation bL P. Cates; Qucatan Ge8ore and A8ter the <on=uest (19 >). 21. Feon:,ortillaB !.; ,re:<olumbian Fiterature o8 !eNico (1919) 2>. FounsburLB (loLd; Z3he Gase o8 the Aenus 3able o8 the +resden <odeN and its Signi8icance 8or the <alendar:<orrelation ,roblemZB in Aveni S Grotherston ^1_ 28. Z!aLa 0umerationB <om#utationB and <alendrical AstronomLBZ in +ictionarL o8 Scienti8ic Giogra#hLB ed.B <harles <oulston 29. ZA +erivation o8 the !aLan:to:*ulian <alendar <orrelation 8rom the +resden <odeN Aenus <hronologLBZ Aveni ^/a_B #. 18) 0. ZA Solution 8or the 0umber 1././.0 o8 the !aLan Aenus 3ableBZ Aveni ^/a_B #.20> 1. ZSome ,roblems in the .nter#retation o8 the !Lthological ,ortion o8 the &ieroglL#hic 3eNt o8 the 3em#le o8 the <ross at ,alen=ueBZ in 2obertson ^/)a_B #.99 2. FuNtonB 2ichard and ,ablo Galam; 3he !LsterL o8 the !aLan &ieroglL#hs (&ar#er S 2oJB 1981) . !akemsonB !aud P.; 3he !aLa <orrelation ,roblem (,ublications o8 the Passar <ollege ?bservatorLB 0o /B 0eJ Qork 19)1) ). !alerB 3.; -N#lorations in the +e#artment o8 ,etenB Cuatemala (1911) /. !almstroemB Aincent &.; <Lles o8 the SunB !Lsteries o8 the !oon \ 3he <alendar in !esoamerican <ivilization (UniversitL o8 3eNas ,ressB 199>) 1. !eLerB <. and <. Callenkam#; 3he !LsterL o8 the Ancient !aLa (198/) >. !illerB !. -.; 3he Arts o8 !esoamerica (1981)

20)

8. !orrisB A. A.; +igging in Qucatan (19 1) 9. !orrisB -. &.B *. <harlot and A. A. !orris; 3he 3em#le o8 the Parriors at <hichen .tza (19 1) )0. ?K0eilB P.!.; 3ime and the <alendars (19>/) )1. ,ereraB Aictor; 3he Fast Fords o8 ,alen=ue (UniversitL o8 <ali8ornia ,ressB 198/) )2. ,etersB +aniel; 3ikal (historical novel) ) . ,roskouriako88B 3.; A StudL o8 <lassical !aLa Scul#ture (19/0) )). 2obertsonB !erle Creen; Scul#ture o8 ,alen=ueB Aolumes . : .A (,rinceton U. ,.B 198 and later) )/. 2u#ertB %arl; 3he <aracol at <hicen .tza (19 )

)1. *. -ric S. 3hom#son and 3. ,roskouriako88; Gonam#akB <hia#asB !eNico (<arnegie .nstitution o8 Pashington #ublication no. 102). )>. ScheleB FindaB and ,eter !atheJs; 3he Godega o8 ,alen=ueB <hia#asB !eNico (+umbarton ?aksB PashingtonB +.<.B 19>9) )8. !aLa glL#hs; the Aerbs (UniversitL o8 3eNas ,ressB AustinB 1982) )9. 3he !irrorB the 2abbit and the Gundle; ZAccessionZ -N#ressions 8rom the <lassic !aLa .nscri#tions (3rustees 8or &arvard UniversitLB 198 ) /0. !arL -llen !iller; 3he Glood o8 %ings; +LnastL and 2itual in !aLa Art (%imbell Art !useumB (ort PorthB 1981) /1. +avid (reidel; A (orest o8 %ings; the Untold StorL o8 the Ancient !aLa (!orroJB 0eJ QorkB 1990)
20/

/2. SchookB -dJin !.; -N#lorations in the 2uins o8 ?NkintokB Qucatan (19)0) / . 3ikal 2e#orts (UniversitL o8 ,ennsLlvaniaB !useum monogra#hsB 19/8) /). 3. ,roskouriako88; Qucatan (19/1) //. Sco8ieldB Gruce; +aL Signs; native American AstrologL 8rom Ancient !eNico (?ne 2eed ,ublicationsB AmherstB !assachusettsB 1982) /1. SitchinB Eecharia; 3he Fost 2ealms (Gear S <o.B 1990) />. SmithB A. F.; Archaeological 2econnaissance in <entral Cuatemala (19//) /8. S#indenB &. *.; A StudL o8 !aLa Art (191 ) /9. 0eJ Porld <orrelations (1921) 10. ?rigin o8 <ivilizations in <entral America and !eNico (19 11. StirlingB !.; Stone !onuments o8 Southern !eNico (19) ) 12. 3ateB <arolLn -.; QaNchil]n; 3he +esign o8 a !aLa <eremonial <itL (UniversitL o8 3eNas ,ressB 1992) 1 . 3hom#sonB *. -ric S.; Z!aLa <hronologL; 3he <orrelation MuestionBZ in <ontributions to American ArchaeologLB Aolume ...B 0os. 1 .nstitution o8 PashingtonB 0o. 1)B 19 >B ##. /1:10) 1). Z3he .ntroduction o8 ,uuc StLle o8 +ating at QaNchilanZB 0otes on !iddle American ArchaeologL and -thnologL 0o. 110B !aL 1/B 19/2 1/. 3ozzerB A. !.; <hicen .tza and its <enote o8 Sacri8ices (19/>) to 19B <arnegie )

201

11. PassonB 2. Cordon; Pondrous !ushrooms \ !LcolatrL in !eso:America (!cCraJ &illB 1980) 1>. PestheimB ,.; 3he Scul#ture o8 Ancient !eNico (191 ) 18. Paucho#eB 2obert (ed.); &andbook o8 !iddle American .ndiansB 11 volumes (U. o8 3eNas ,ressB 191):92) 19. PillardB 3. A.; 3he <itL and the Sacred Pell (1921) >0. 3he Fost -m#ires o8 the .tzaes and !aLa (19 )

>1. PilliamsonB 2. A. (ed); ArchaeoastronomL in the Americas (19>8) >2. AogtB -von E.; 3he Einacantecos o8 !eNico; A !odern !aLa PaL o8 Fi8e (&oltB 2inehart and PinstonB 19>0)

20>

DODB0B4 <.J. !lobodan Hkrbi@$ Majanska !la#alica$ Ceo#ad$ 788R 5e' pre vie go ina& a anas pogotovo je jasno a su kalen ari& gregorijanski i julijanski& koje uveliko koristi "iviliza"ija u ovom obu& vrlo PproblematiniP& nepravilni& sa grekama i na asve netani# :o je proisteklo o usvajanja raunanja vremena na netanim proraunima i samim kon"eptualnim postavkama raunanja vremena# )vi kalen ari nikako nisu usklaeni sa priro om i priro nim "iklusima i ustvari su sluili a se relativno tano o re i vreme u go ini ka a se ubiraju porezi Jto re Pkalen arP i znaiK to je bilo je ino vano za materijalistiki nastrojene i po(lepne vla are i "rkvu# 1opte nas on a ne u i a su ustvari revne "iviliza"ije pose ovale mo us raunanja vremena koji je bio ne samo pre"izan& ve' savreno usklaen sa kretanjima planete 8emlje& mese"a& Sun"a i planeta& kao to je 5enera& ve' usklaen i sa kosmikim kretanjima# )vo je sluaj sa P revnimP Majama# Nji(ov ritualni kalen ar zvan >olkin se sastojao o 2B% ana& koji se sastojao o 2% solarni( peata kombinovani( sa 13 lunarni( PtonovaP& koji ak i anas izuzetno pre"izno ukazuje na pojave u Povom elu univerzumaP# Ono to je sauvano od Majanski% zaostavtina$ zapisi na sauvanim piramidama i #ra)evinama ukazuje da su bili izuzetno svesni emlje i njeni% ciklusa$ !unca i nje#ovi% mo"i$ pa ak i makrokosmiki% kretanja solarno# sistema oko (lejada. Oni nisu bili o#ranieni svojim ovozemaljskim _nosaima dua_ ve" su bili duboko za#ledani u Du%. Oni ne samo da su jasno znali svoju sudbinu precizno predvi)aju"i 4ortezov dolazak i nemilosrdno osvajanje i unitenje ve" kroz nji%ov kalendar mi jasno mo&emo da sa#ledamo nau sudbinu$ koja se po nji%ovom raunanju vremena zavrava 7817. #odine. 9!IQN$!4S9Q SP74!IQ $a bi nam bilo jasno koliko su ti P revniP majan"i bili pre"izni u svojim raunanjima moemo navesti sle e'u analizu# Sekven"e i "iklusi su opisani kao spirale u svetoj geometriji# Riboniijeva spirala je ,un amentalna za sve ivotne ,orme# Riboniijeva je nostavna matri"a poinje sa 1& njoj o aje 1& zatim tome 2& zatim zbir pret(o ni( brojeva te na alje obijamo njegov poznati niz o 13 brojeva: 1& 1& 2& 3& F 2& 13& 21& 3O& FF& 2A& 1OO& 233#

208

Solarni sistemi su izajnirani po Riboniijevim spiralama kao i lju ske ruke& sun"okreti i koljke# )ve sekven"e su osnovno izajnersko orue 9rea"ije i izuzetno je i oito a se Majanska raunanja po u araju sa Riboniijevim proraunima i osnovnim brojevima 2%& 13 i 12# Sveti kalen ar >olkin koristi brojeve 2% i 13& ok P"ivilniP kalen ar JHaabK koristi 2% i 12# !ko primenimo Riboniijeve sekven"e na broj 2% i nastavimo sekven"u o broja 2B mesta& zatim umnoimo svaku sekven"u sa 13 i po elimo zatim sa 12 otkri'emo a se rezultati ovi( ,aktora uklapaju i a tvore novu unutarnju sekven"u na svakom trinaestom mestu svake sekven"e# $vanaesto mesto zavrava sekven"u i na trinaestom zapoinje novu unutarnju sekven"u# $vanaesti gli, P8aaranog snaP Jkako se naziva ustvari Majanski Pkalen arPK jeste PovekP a trinaesti gli, je Pnebeski etaP# Sveti kalen ar je sainjen o 2B% ana a naro ni o 3B% Jsa Pnesretni(P F koji se Pne brojePK nipoto ne treba prenebre'i a su Majan"i bili svesni "iklusa o 3BF ana& a opet nji(ovo svesno kori'enje va isprepletana kalen ara te vrste u kombina"iji sa astroloki nastrojenim rezonovanjem i sagle avanjem sekven"i vremena jeste strano PevropskomP umu ali oni su oito o avno elili nebesku s,eru na 3B% stepeni# $eluje para oksalno ali iz ovi( naizgle neslaganja proizilazi a se ti kalen ari sin(ronizuju svake F2 go ine tako a broj F2 pre stavlja "entralni ,raktal kalen ara# 1z pomo' ovi( Pkalen araP oni su savreno znali a pre vi e i ponaanje priro e i ogaaje u nji(ovom okruenju& kao i kretanje planeta i nji(ov uti"aj to je sve bilo usklaeno ak i sa poje inanom su binom svake Maje# $akle& >olkin se sastoji o 13 mese"i o koji( je svaki ugaak 2% ana& a Haab o 12 Pmese"iP po 2% ana& sa ostatkom o F ana o 3BF# !r(eolozi tvr e a su Maje zapoele raunanje vremena 311O go ine pre Hrista& i to nazivaju PnultomP go inom& a ovaj perio se zavrava ka a se ispuni 13 "iklusa o O%% go ina ka a zapoinje novi "iklus# 1stvari ta a se zavrava veliki "iklus o 2B%%% go ina# 8namo a su an zvali PkinP to ine i anas& mese" o 2% ana PuinalP& je nu solarnu go inu * PtunP& a va eset PtunovaP je PkatunP& zatim 2% katuna je PbaktunP& a uz to su imali i pojam nule koju su zapisivali simbolom koljke& it # Naizgle je nostavan& banalan sistem raunanja vremena& ali sa njim je re"imo pre vieno uz izanje na tron velikog vla ara*9ralja u Palenkeu * Pakala& 1A#jula B1F go ine#

209

:ako je za Maje bilo pre"izno vreme za sve stvari i svaka stvar je imala svoje vreme i mesto# Sveteni"i su savreno koristili ovo u svoju korist& za(valjuju'i tim sposobnostima a interpretiraju nebo i kalen ar znali su ka a treba sejati i ka a njeti& znali su a pre vi e kine i sune sezone# Naravno ovi kalen ari tj# 8aarani san je koriten i za o reivanje atuma za religiozne rituale uz ta moramo napomenuti a originalne Maje uopte nisu ratovale niti se sukobljavale meusobno i sa rugima niti su imali krvave rtve * ovo su sve PuvelaP ruga plemena koja su u kasnijim istorijskim obima olazili u kontakt sa Majama# Majanski matematiari su umeli a projektuju ovak kalen ar milione go ina u prolost i bu u'nost jasno znaju'i kakav ogaaj sagle avaju * i to zapisuju'i brojeve samo je nostavnim sistemom "rti"a i taaka koje mo erni istraivai povezuju sa PistonjakimP sistemom zvanim =i Sing# 7 ne samo a su pre viali naizgle apstraktne atume u alekoj prolosti i bu u'nosti ve' ima okaza a su znali za atume koji su izuzetno uti"ali na nau istoriju& atume koji pre stavljaju pojavljivanje 7susa i Mu(ame a& pa ak i kobne atume ratova pa i skori( ogaaja kao to je T11#septembarT * koji je veoma bitan u nji(ovom sagle avanju pribliavanja Pkraja vremenaP#

H)8Q !461QI=QS Uovek kome je majanski kalen ar postao pasija jo u etinjstvu "eo ivot je posvetio izuavanju so,isti"irane astronomije i kulture starose eo"a !merike& koji je o gonetnuo neke izuzetno bitne etalje i prin"ipe ,unk"ionisanja i tumaenja P8aaranog SnaP je i sagle ao neumornim proraunima spe"i,ine atume u istoriji ove "iviliza"ije kao i atume koji su bitni u pre stoje'im go inama raspleta i vremenskog skoka koji je sa nama# Hoze !rgueljes je neumornim ra om pokrenuo "eo niz mani,esta"ija i mnotvo lju i kroz to sagle avaju svoj poloaj u vremenu# !rgueljes je uspeo a pre"izno o re i ,inalnu sekven"u u majanskom kalen aru naznaavaju'i 1A23 go inu ok je 1AA2 bila go ina usklaenja kalen ara sa 2B =ulom koji je po 8aaranom Snu atum Pnove go ineP * ne zaboravimo a se ovaj atum u mnogim starim kulturama e"i irano povezuje sa je nom zvez om na nebu& sa Sirijusom#

210

@u u'i a su glavni majanski zapisi uniteni u Pevropskim po(o imaP tabele atuma i interpreta"ije su skoro nestali# Preostale zapise Tpose ujuT evropski muzeji koji nemaju znanje nji(ovog ei,rovanja za razliku o Maja# :okom F%% go ina osvajanja i zatiranja stari( znanja& verovanja& religija i uenja razliita Majanska plemena su usvojila razliite ane poetka Pnove go ineP& ali su nova otkri'a pojasnila i naznaila ba taj atum& 2B#juli kao poetak "iklusa solarne go ine# Nije ni u o& neposre no nakon PusklaenjaP 1AA2 go ine zapoela je najolujnija go ina u poznatoj istoriji# Majan"i su to o avno mogli a pre vi e# zatim sle e poplave 1AA3& a 1AAO kometa Mumejker*Ievi pogaa =upiter# 8apoeo je& nekako u to vreme i nama obro poznati rat u naim krajevima#

211

94!= 54QMQN! Postoji nekoliko pre o reeni( atuma za zavretak Majanskog Pkalen araP& koji seu o 1AF3# o 2%F%# go ine# $atum 2%12# go ine je :ompsonova projek"ija koji je raunat an*po* an a bi se povezao Majanski sa Qvropskim kalen arom& pre nego a se broje go ine# Hoze i Ioj in !rgueljes su se saglasili sa :ompsonovim atumom 2%12# go ine& to je usklaeno i sa injeni"ama okazanim 2B#jula 1AA2# kao i kompjuterskim gra,ikonima i emonstriranim ,raktalnim sagle avanjem take zimskog solsti"ija 2%12# Jsa anomalijama gra,ikona u julu te go ineK# Na svim Majanskim pirami ama i graevinama 8aarani San se potpuno zavrava 2%12 go ine# Nema nastavka# :u je kraj "iklusa& kraj vremena koje su oni paljivo pratili i poznavali# 9raj vremena kakvo poznajemo# 9raj vremena kome nisu naznaili nastavak& nakon koga nisu pre oili novi "iklus# 9raj zaaranog sna je zaarano buenje# (o majanskom kalendaru Veliki Aiklus je zapoeo H11J. (? i zavrava se u decembru 7817.e.v.

>olkin * Sveti kalen ar Maja

212

>olkin je kalen ar o 2B% ana koji se bazira na perio u lju skog razvoja# sastavljen je o 2% nevni( simbola o koji( svaki ima 13 varija"ija& i kori'en je Jkao i anasK a se o re i karakter ogaaja i vremenske (armonije& na slian nain kao ko zapa ne astrologije# Maje su koristile i kalen ar o 3BF ana i zvale su ga Haab& kao i 5enerin kalen ar& kao i jo mnoge ruge# )ni su merili uge perio e vremena na nain T$ugug @rojanjaT po kome je na go ina o 3B% ana J:unK se sastoji o 12;2%*o nevni( mese"i J1inaliK# $va eset o ovi( :una je 9atun& a 2% 9atuna je @aktun Jotprilike O%% go inaK i 13 @aktuna ini T5eliki "iklusT o 1232%%% ana JF2%% :unova ili otprilike F12F go inaK# Majanski uenja"i su pokuali a upore e $ugo @rojanje sa naim zapa njakim gregorijanskim kalen arom& jo o poetka 2%# veka# Postoje velike varija"ije u sugerisanim korela"ijama& ali 1A%F# 6u man je o re io korela"iju koja se za samo 3# ana razlikuje o anas najpopularnije# 8nana kao 6M: korela"ija& ili Tkorela"ija F2O223T je o reena 1AF%# i postavlja poetak 5elikog >iklusa J an %#%#%#%#%K na 11# avgust 311O#PH# kao i krajnji atum Jznan kao 13#%#%#%#%K kao 21# e"embar 2%12#e#v#

21

http:44555.azstarnet.com46ma7an4invis i8lecollege.html

Hoze !rgueljes je ukazao a je >olkin (armonijski 5eliki >iklus i a moe a se koristi a se mapira istorija& kao a se mapira in ivi ualni razvoj ali kao razvoj vrste JraseK& jer pet 5eliki( >iklusa u zbiru aju tano 2B%%% :una& tj# 5eliku 6o inu tj# Pre"esiju Qkvino"ija * viu (armoniju 2B%# 6alaktika sin(roniza"ija# Hoze !rgueljes kae u svojoj knjizi TRaktor MajaT a je F12F go ina ug 5eliki >iklus 8emljinog prolaska kroz rezonantnu ,rekven"iju sin(roniza"ijskog zraka koji 'e pripremiti 8emlju i oveanstvo za 1z izanje& ili evolutivni skok u sle e'u imenziju#

21)

>iklusi Sunevi( pega# !#6ilbert i M#9otrel u nji(ovoj knjizi TMajanska proroanstvaT piu a na kraju 5elikog >iklusa olazi o kulmina"ije serije ugotrajni( sunevi( "iklusa koji 'e okrenuti sunevo magnetsko polje& izazivaju'i zemljotrese i poplave na zemlji# Mtavie& promena magnetskog polja 'e pojaati proizvo nju en okrina u pinealnoj lez i# 6eneralno govore'i nauno pri(va'eni prorauni suneve aktivnosti

ukazuju na kretanje ka klimaksu u bliskoj bu u'nosti#

9a a se suneve pege prikau gra,ikonom ui "iklusi su evi entni#

21/

Pomeranje )se# 6#Henkok ukazuje u svojoj knjizi T)tis"i prstiju @ogovaT a 'e neobini planetarni raspore i na kraju 5elikog >iklusa izazvati gravita"ione e,ekte na osu 8emlje& koja je optere'ena kapom polarnog le a# )sa 'e se smaknuti& briu'i gotovo sav ivot na zemlji kao rezultat kolosalni( plimski( talasa# je no o planetarni( usklaenja 'e se o igrati 2O# e"embra 2%11 i taj atum moe biti je an o Toki aaT ovi( ogaaja#

211

!olsticij 1 4onjukcija sa #alaktikim centrom. D&.M.D&enkins u svojoj knjizi ]Majanska kosmo#eneza 7817] ukazuje da je Veliki Aiklus peti i poslednji ciklus u 7R888 #odinjoj precesiji Nkvinocija$ osim to su #a Maje raunale od imsko# !olsticija umesto (role"no# Nkvinocija. 71. decembra !olsticijsko sunce "e se uskladiti sa Mranim (rocepom u Mlenom (utu$ koji su Maje zvale Usta 4rokodilova.

21>

Mleni Put kao 9osmiko rvo& pore i se sa rvetom kajmana# 9retanje Mlenog Puta prema e"embarskom solsti"iju izmeu B%%%PH i 2%12#e#v )vo je najiri eo Mlenog Puta i korespon ira sa smerom "entra galaksije#

218

@olon :ikui su VPriziv mo'i broja evet& evet 6ospo ara vremena i su bine koji vla aju mo'ima vremena u nesvesnomV# J@olonW evetE :ikuW gospo ari& bogovi ili trans"en entna bi'aK @i'a nesvenog& @olon :ikui su takoepovezani i sa No'i vremena: $evet straara no'i kao i evet nivoa nesvesnog# Postaju'i svesni& evet 6ospo ara su uvari >elokupne No'i vremena# 8bog toga& @olon :ikui su oznaeni kao 6ospo ari vremena i su bine# 9ao to nesvesno razvija sva eavanja& tako i niti su bine su utkani u nesvesnom# @olon 7k je @eli Solarni 5etar& a( u(a 9ini !(aua& koji ima nameru a prenese poruku @olon :ikua iz 5elikog Nesvesnog u prvobitno nesvesno Pakal 5otana& mu ra"a i proroka brojeva evet i trinaest& koji 'e poruku osvestiti kao proroanstvo# 1 Xilam @alamovom VStvaranju svetaV& @olon :iku su prikazani u svetlu borbe za mo'& svae i kon,likta# )v e& kao mo'i koje vla aju nesvesnim& oni aju snagu inami"i istorije kao objanjenje Pa a: @olon :ikui onose prvobitni Pa u Prvobitnom kosmosu pre vremena# Uine'i to& oni postaju koegzistentni sa inamikom motiva"ijom univerzalnog ili kosmikog nesvesnog a bi mani,estovali svet kao evolutivni spektar gre(a& pravljenja orua i istorije* ukljuuju'i po(lepu za mo'i i vla'u& pou u i zloupotrebu uitka#

219

1nutar kripte Pakal 5otana u Palenkeu& na zi ovima koji okruuju sarko,ag& nalaze se izvrsne osetljive statue evet 6ospo ara vremena i su bine# 1 nji(ovoj mani,esta"iji mo'i i ostojanstva& ne samo a su 5la ari Pozemnog sveta& evet 6ospo ara eka i svoje iskupljenje u vremenu# VPripitomljeniVo strane Pakala& evet 6ospo ara vremena i su bine osnaeni su a proroanski bu u probueni umetno'u atuma $ugog rauna& A#13#%#%#%#* je inoj taki u "iklusu ka se ovaj atum esio& BA2# go ine* 12B% go ina pre 1AF2# ka a je grobni"a otvorena i 132% go ina o 2%12& ka je 8atvaranje "iklusa# =e ino tokom se am prstenova * 2%%O*2%11& 6ospo ari prstena mogu biti probueni# ) lukom Pakala A#13#%#%#%#& mo' )la(un :iku trebala je biti preneta u trinaest rajski( Jnebeski(K "iklusa o po F2 go ine& 2OO3* 1F1A& a isto tako @olon :iku u evet pakleni( "iklusa& 1F1A* 1A23# ) 1A23 o 2%12 traje vreme proroanstva# :o je vreme ponovnog buenja mo'i brojeva 13 i 3 ili 13:2%& i olaska 8aaranog sna 13 luna& 8akona vremena& :elektonona i na kraju& kulminiraju'eg proroanstva svega ovog& Misterije kamena i Se am prstena Sre njeg vremena& iskupljenikog uz izanja @olon :ikua& koje zapoinje sa se am 6ospo ara prstenova# $revne Maje su e,inisale protok vremena po vremenskim "iklusima @aktuna ime su objasnili karakteristike "iviliza"ije#

Magnetska luna slepog mia& luna svr(e* baktun 8vez anog zasaivanja&* 3113 * *2312 gpne# Iunarna luna korpiona& luna izazova* baktun Pirami a& *2312* *232O gpne# Qlektrina luna jelena& luna sluenja* baktun :oka& * 232O* *1A3% gpne# Samo*postoje'a luna sove& luna ,orme* baktun 8apa ne planine& *1A3%* *1F3B gpne# 7ntonirana luna pauna& luna sjaja* baktun 9u'e Meng& *1F3B* *11O1 gpne# 4itmika luna gutera& luna je nakosti* baktun Peata imprije& 11O1* *3O3 gpne# 4ezonantna luna majmuna& luna usklaenja* baktun 1mni( uenja& *3O3* * 3F3 gpne#

220

6alaktika luna sokola& luna integriteta* baktun )nog koji je pomazan& *3F3 gpne#* O1 gne# Solarna luna jaguara& luna namere* baktun 6ospo ara u "rvenom i "rnom& O1* O3F gne# Planetarna luna psa& luna mani,esta"ije* baktun Maja& O3F* 23% gne# Spektralna luna zmije& luna oslobaanja* baktun Sveti( ratova& 23%* 122O gne# 9ristalna luna ze"a& luna sara nje* baktun Skrivenog semena& 122O* 1B12 gne# 9osmika luna kornjae& luna prisustva* baktun :rans,orma"ije materije& 1B12* 2%12 gne#

9ako se se am karmiki( slojeva Prstena istorije bu u rastvarali Prsten po Prsten unutar peto imenzionalnog svetlosnog kola& potpuno uz ignuta& 8emlja 'e se vratiti svojim prvobitnim se am 6ospo arima 8ore& 6ospo arima prstenova Sre njeg vremena# 8a vas& a bi svoju uu uz igli& treba a sklonite njene omotae& koru po koru& to je prvi stepen proi'enja i pripreme za $rugu krea"iju# Se am prstena svi(& i kola istorije vie biti ne'e# Se am slojeva ue bez kora& kola vae unutranjeg peto imenzionalnog sopstva upaljeni unutar vas& i bi'ete slobo ni# )sloboena 'e 8emlja biti o vetakog nervnog sistema 12:B%# Slobo na 'e biti za $rugi olazak kosmike krea"ije* silazak Nebesa na 8emlju& putovanje u 1nutranje vreme# !li a bi postigli najvie& morate se u potpunosti i enti,ikovati sa pro"esom buenja @olon :ikua#

221

Prvi )ta" * e"embarsko sun"e solsti"ija# 9onvergen"ija e"embarskog solsti"ijskog sun"a sa 6alaktikim "entrom# ! je mesto o pre 2%%%go ina& @ * O%%%g# a ># je 2%12#e#v# Majanska plemenska proroanstva. ?unbac Men$ moderni *uvari Dana ka&u da treba da pose"ujemo sveta mesta da ispravimo #reku u ljudskom D'4u.

222

+?+A3A% 9./. Cabriel &oJearthB I3ornjevi mo@i4 ?sebujan i unikatan o#is zemljoradni$kih vje"tina #rikazao je Cabriel &oJearth u svojoj knjizi I3ornejvi mo@i4 na#isanoj na osnovi vlastitog iskustva i boravka u zaba$enim krajevima <entralne Amerike u kojima obitavaju I#otomci !aja4. ,osebno intrigira trostruka veza izme7u #iramida i hramovaB #oljo#rivredne #roizvodnje i utjecaja nebeskih tijela na 6ivi svijet.

22

22)

22/

DODB0B4 <.R. =oto#rafije iz svijeta Maja Q iz autorove kolekcije

221

=oto#rafija 1: =armer Maja$ vi)enje #uatemalsko# umjetnika$ kip se nalazi ispred ulaza u 'acionalni %istorijski muzej$ /uatemala Ait>$ /uatemala

22>

=oto#rafija 7: 4ameni blokovi sa uklesanim likovima ja#uara i orla$ A%ic%en Ktza$ 3ukatan

=oto#rafija H: Aenote BEua Bzul$ sveti izvor Maja$ A%ic%en Ktza$ 3ukatan$ Meksiko

228

=oto#rafija J: Murali Maja iz Conampaka$ A%iapas$ Meksiko

229

=oto#rafija 9: 4amena stela broj 9$ Kzapa$ Meksiko$ visoka je 799 cm i teka 19 tonadatirana je u H88. #odinu prije nove ere

2 0

=oto#rafija R: +(alaa #uvernera,$ UImal$ 3ucatan$ Meksiko

2 1

=oto#rafija :: +(et1prema1osam,$ fasada (alae #uvernera$ UImal$ 3ucatan

2 2

=oto#rafija ;: Croj osam 5crta i tri take6 uklesan u kameni blok$ Aopan$ ?onduras

=oto#rafija <: Bkustini kameni zid i#ralita$ A%ic%en Ktza$ 3ucatan$ Meksiko

=oto#rafija 18: vi&duk iz 0uluma$ Wuintana @oo$ Meksiko

=oto#rafija 11: Bkustini efekti i#ralita u Aopanu$ ?onduras

2 )

=oto#rafija 17: 'eproporcionalno visoke i uske stepenice piramide 4ukulkan$ A%ic%en Ktza$ 3ucatan$ Meksiko

=oto#rafija 1H: (alenEue$ A%iapas$ Meksiko

2 /

=oto#rafija 1J: K#ralite$ Monte Blban$ OaIaca$ Meksiko

=oto#rafija 19: K#ralite$ A%ic%en Ktza$ 3ucatan$ Meksiko

2 1

=oto#rafija 1R: K#ralite$ Aopan$ ?onduras

=oto#rafija 1:: K#ralite$ Aoba$ 3ucatan$ Meksiko

2 >

=oto#rafija 1;: K#ralite$ 3aIc%ilan$ A%iapas$ Meksiko

=oto#rafija 1<: 4ameni obru na i#ralitu UImala$ 3ucatan$ Meksiko

2 8

=oto#rafija 78: 4amene fi#ure Maja u #radu 4aba%$ 3ukatan$ Meksiko

2 9

10. ZA !"NA !AZMAT!AN#A Doktorska disertacija je imala za cilj da obradi socioloki fenomen komparacije dvije povijesne civilizacije: centralnoamerike civilizacije Maja i moderne civilizacije apada. ! obzirom da se Maje u strunoj literaturi naje"e ne tretiraju u ran#u civilizacije$ pret%odno se naunim instrumentarijem morala dokazati teza da Maje posjeduju osnovne elemente civilizacije. 'akon to#a se mo#lo pristupiti procesu komparativne analize.

2)0

Tema doktorske disertacije (ostavljena tema doktorske disertacije <'ete%noloka civilizacija Maja naspram moderni% te%noloki% civilizacija, ve" po osnovnim sadr&ajnim naznakama ukazuje da se radi o problematici koja je u okviru socioloki%$ %istorijski% i drutveni% znanosti uopte nedovoljno istra&ena. Nvidentno$ uspjena teorijska i empirijska realizacija ovo# za%tjevno#$ #otovo pionirsko# projekta$ interdisciplinarno# karaktera$ doprinos je posebno za oblast sociolo#ije %istorije. (odruje na kojem je &ivio drevni narod Maja obu%vata teritorije dananji% centralnoameriki% dr&ava /vatemale$ ?ondurasa$ Nl !alvadora$ Celizea te Meksika. 4ao primarna sredita u kojima se poela razvijati majanska kultura su provincija /vatemale (et[n$ nizine meksike dr&ave A%iapas$ zapadni Celize te podruja s kojim su ove oblasti #raniile. 0radicionalno$ kultura Maja se dijeli na tri perioda: 516 pretklasini 1 nekoliko stotina #odina prije nove ere do H88 #odine nove ere- 576 klasini period 1 izme)u H881<88 #odine nove ere i 5H6 post1klasini period 1 od deveto# do esnaesto# stolje"a i dolaska panjolski% osvajaa. Unatra# dvije decenije moderna nauka pomjerala je poetak prvo# perioda nekoliko puta dalje u prolost. Otkri"e novi% artefakata omo#u"ilo je ar%eolo#iji da poetke kulture Maja smjesti u 7;88. #odinu prije nove ere. !enzaionalni rezultati radiokarbonski% ispitivanja keramike Maja i poljoprivredni% kultura na tlu zapadno# Celizea #ovore o prvim tra#ovima Maja na ovim prosotorima ak J988 #odina prije nove ere. 0okom klasino# perioda civilizacija Maja$ prema dominantnom miljenju$ do&ivljava procvat to se posebno odra&ava kroz visoka dosti#nu"a u #ra)evinarstvu 5palate$ piramidalni %ramovi6$ umjetnosti 5slikarstvo$ kiparstvo6$ matematici$ astronomiji 5solarni$ planetarni$ svjetovni$ obredni i dru#i kalendari6. Ve" tada su imali svoj jezik i pismo$ te specifian sistem brojeva 5poznavali su i upotrebljavali nulu6. U to doba$ ta sjajna civilizacija iznjedrila je raskone #radove koji su predstavljali reprezentativnu osnovu za nastanak novi% urbani% centara$ iji je zbir$ impozantan. Me)u najpoznatijim #radovima klasino# perioda bio je 0ikal 5/vatemala6 neprekidno naseljen 1.:88 #odina$ zatim Aopan 5?onduras6$ (alenEue 5Meksiko6$ Bltun ?a$ Aalacmul i dru#i. 0ekst disertacije konkretnim primjerima u oblasti ar%itekture$ kalendara$ #ra)evinski% te%nika$ astronomije i dru#i% oblasti ubjedljivo ilustrira ove tezee.
2)1

(ost1klasini period$ prema ve"ini autora$ predstavlja poetak kraja opstanka civilizacije koja se odr&ala preko tri %iljade #odina. U ovom %istorijskom kontekstu neop%odno je napomenuti da su konkvistadori 5panjolski osvajai6 doavi u prvoj polovici 1R. stolje"a na tlo Aentralne Bmerike zatekli samo fra#mente slavne prolosti Maja. (redominiraju"i u novonastalom procesu akulturacije$ novi osvajai unitavaju sve to podsje"a na drevnu civilizaciju. U ovom se#mentu disertacija u potpunosti odstupa od uvrije&eno# miljenja o post1klasinom periodu. (rimjeri mno#obrojni% Majanski% #radova #ovore da su svi poznati #radovi bili naputeni do poetka 2 stolje"a$ bez izuzetka. !to#a nije bio ni mo#u" susret konkvistadora s predstavnicima civilizacije Maja. Ppanjolski kroniari su zapisali da domoroci koje su zatekli u 2VK stolje"u nisu imali nikakve veze sa ori#inalnim #raditeljima #radova Maja$ da nisu znali ko i kada i% je #radio te da nisu poznavali pismo Maja. Kako Maje nisu poznavale plu#$ toak$ lonarsko kolo$ na kojima su se razvijale neke drevne civilizacije$ injenica je da su i% visoka dosti#nu"a u oblasti matematike$ #radjevinarstva i astronomije svrstala$ ako ne u viu$ onda u istu ravan sa najnaprednijim civilizacijama svijeta 5usporedba prema vremenskoj osi i se#mentima prostora potvr)uje da je u odre)enim aspektima majanska civilizacija$ nenadmana6. Dosadanja saznanja o civilizaciji Maja baziraju se na otkopanim #ra)evinama 5s popratnim ar%itektonskim i umjetnikim elementima: reljefima i stelama6 i sauvanim slikovnim knji#ama Q kodeksima 5Drezdenski$ Madridski$ (ariki$ /rolier i (raski6. 'ji%ovo pismo do danas nije deifrirano$ a identificirano je oko ;88 znakova od koji% se za etvrtinu pretpostavlja da imaju poznato znaenje. Kmpresivni dosezi u astronomiji 5precizna mjerenja astronomski% pojava izvedena na osnovu posmatranja i aritmetike6$ u naoj civilizaciji$ nadmaeni su tek u 78. stolje"u. Materijalni tra#ovi koje je iza sebe ostavila civilizacija Maja otkrivaju jedan poseban svijet u koji mno#i savremeni istra&ivai nastoje proniknuti. Mo uvijek nedostaju od#ovori na davno postavljena pitanja: koji su faktori utjecali na nestanak ovo# sofisticirano# naroda$ te kako je jedna nete(noloka civilizacija uspjela ostvariti tako mnogo.

Teorijska osnovica

2)2

0eorijska okosnica ove doktorske disertacije$ sadr&i nekoliko novina u odnosu na oficijelno sankcionirana znanja o kulturi Maja: 1.6 Maje se u so"io*kulturolokom i (istorijskom kontekstu instaliraju kao auto(tona "iviliza"ija s etiri (ilja e go ina neprekinutog kontinuiteta& za razliku o osa anjeg pristupa Majama kao Cin ijanskim plemenima< ili Cneolitskoj kulturi< ili& u najboljem sluaju& ijelu -mezoamerike "iviliza"ijeC# /otovo pola milenijuma traje nes%vatanje prave sutine civilizacije Maja. apravo$ rijetki su autori koji se usu)uju da Maje i nazovu Ocivilizacijom+. (resudni momentiUrazlozi koji su doveli do takve O%istorijske situacije+ reflektiraju se$ prije sve#a$ u pogrenoj per"ep"iji Qvropljana koji su na podruju nekadanje civilizacije Maja zatekli primitivna indijanska plemena i njima pripisali autorstvo nad ostacima naputeni% ruevina #radova Maja$ u nji(ovim estruktivnim po(o ima 5posebno panjolski% konkvistadora6 koji su poticani nerazumijevanjem zateeno#$ to je u biti prevazilazilo nivo dotadanje# znanja$ te u je noj& po namjeri i entinoj varijanti -pre rasu e i stra(a o nepoznatogC$ tendenciji elitni% or#anizacija apadne civilizacije da skrivaju 5sa6znanja$ te minimiziraju$ i potcjenjuju znaaj svake dru#e %istorijske civilizacije. 0ek se koncem 22 stolje"a znanje apadne civilizacije razvija u tolikoj mjeri da mo&e da protumai dosti#nu"a civilizacije Maja.

7.6 Negira se postojanje "iviliza"ije Maja nakon N stolje'a kao i uvrijeene teze o Cnastavku i eklina"iji "iviliza"ije na Lukatanu nakon N stolje'a<# Br#umentacije izvedene na osnovu brojni% ar%eoloki% istra&ivanja unatra# nekoliko decenija suprostavljene su tezi o deklinaciji civilizacije Maja na meksikom poluotoku 3ukatan. Dokazano je da su naselja na 3ukatanu nastajala istovremeno s onim u dru#im dijelovima svijeta Maja$ dakle u stolje"ima p.n.e.$ te da su tako)er$ naputena u 2 stolje"u. 'omadska plemena sa sjevera Meksika su dola u naputene #radove Maja izme)u 2K12V stolje"a i nji%ovi pripadnici su doekali panjolske konkvistadore.

2)

H.6 9roz ubje ljive primjere akustinog ininjeringa& astroar(eologije i te(nologije kvar"ni( lubanja ustanovljena je teza o Majama kao "iviliza"iji koja je posje ovala umije'e a rijei sloene te(nike probleme# U tom kontekstu$ civilizacija Maja je$ posebno u domenu nauke$ intelektualni% dosti#nu"a i mentalni% sposobnosti$ u pojedinim se#mentima$ bila daleko ispred nae civilizacije.

J.6 Pomjeranjem pojave Maja ublje u prolost mijenja se i re oslije pojavljivanja ostali( kultura na "entralnoamerikom tlu# 4ao polazna injenica u iroj opservaciji civilizacije Maja uzeta je pretpostavka da oni nisu imali uzora u svom nastanku$ te da nije bilo razvijenije civilizacije koja bi eventualno utjecala na nji%ova osnovna civilizacijska dosti#nu"a. (ri tome$ za potrebe ove disertacije$ iskljuena je mo#u"nost da je superiornija civilizacija uobliila znanje Maja. Vremenski period od pojavljivanja Maja se&e u poetak KKK milenijuma p. n. e. i traje do 2 stolje"a nove ere. ! obzirom da ve"ina dosadanji% %istorijski% izvora Okao majku svi% kultura+ na podruju !rednje Bmerike smatra Oindijansku kulturu Olmeka+ 5oko 1888 p.n.e.6 koja je pre (o ila kulturama apoteka$ 0olteka i stanovnika 0eoti%uakana prije otprilike 788817788 #odina$ onda se i pojavljivanje Maja$ lo#ino$ smjeta u naznaeni vremenski okvir. Me)utim$ novija ar%eoloka istra&ivanja tokom koji% su u #radu Maja >uello prona)eni materijalni ostaci$ te podvr#nuti radiokarbonskoj metodi u#ljika A11J$ uveliko su izmijenila ovu %ronolo#iju. !naliza je pokazala a su pre meti stari O3%%# go ina& to "iviliza"iju Maja neposre no nominira kao najstariju "iviliza"iju pomenutog regiona#

$eneralna hi%oteza:

2))

(rimjenom op"epri%va"ene naune metodolo#ije potvrdjena je %ipoteza da su Maje auto(tona "iviliza"ija# (olaze"i od postavljene %ipoteze i ciljeva istra&ivanja$ uz od#ovaraju"i teorijski i metodoloki pristup$ realiziran je znanstveno relevantan sadr&aj koji se mo&e klasificirati kao originalni oprinos ,on u znanja o kulturi Maja# !ve je to uradjeno s ciljem komparativne analize izme)u moderni% te%noloki% civilizacija i civilizacije Maja. U tu svr%u$ ustanovljeni su setovi primarni% i sekundarni% komparativni% parametara koji su trebali pokazati da je mo#u"a usporedba dvije civilizacije te da civilizacija Maja u nekim aspektima ima prednost nad modernom civilizacijom apada.

Cil&evi istra'ivan&a:

Doktorska disertacija +'ete%noloka civilizacija Maja naspram moderni% te%noloki% civilizacija, imala je dva osnovna cilja istra&ivanja: !poznajno1nauni$ koji is%odi iz nu&nosti teorijsko1socioloko# i antropoloko# re1definisanja kulture Maja u svijetlu najnoviji% istra&ivanja i injenica koji Maje svrstavaju u red razvijeni% drutava koja su se pojavila u posljednji% nekoliko milenija na (laneti- te Drutveno1pra#matiki$ koji proizlazi iz injenice da u svjetskoj literaturi ne postoji kompleksno nauno istra&ivanje i komparativna analiza razvijeni% civilizacija apada i Maja. U irem kontekstu$ izvedeni drutveno1pra#matiki ciljevi se mo#u dovesti u vezu s mno#ostrukim izazovima #lobalizacije savremeno# drutva i nainima na koji su se sa slinim izazovima nosile civilizacije iz prolosti. U izradi doktorske disertacije koriteno je niz nauni% metoda u dokazivanju teze. @ije je o kombinaciji klasini% nauni% metoda te pojedini% novi% nauni% postupaka i te%nika koje su postale nezaobilazne kada je rije o tumaenjima do#a)aja iz prolosti.

Metode istra'ivan&a:

9lasine naune meto e:

2)/

U kontekstu disertacije odre)enje +klasina, nema prizvuk manje va&ne ili inferiorne u odnosu na +nove, naune metode. @ije je o nu&nom postupku kada se analiziraju drutva iz prolosti i sto#a su ove metode od iznimne va&nosti. 1# H7S:)47=S9! MQ:)$! Q ?istorija nije pasivna$ nepromjenljiva niti +kataloki niz datuma,. Do sada dominiraju"i pristup %istoriji kao statinom procesu u ovom je radu zamijenjen dinaminim konceptom %istorije. Knterpretacije prolosti se nesu zadr&ale onakvim kakve to tradicionalno jesu$ ve" su bile podvr#nute konstantom dijalo#u sa sadanjo"u. 0ri su koncepta %istorijske metode: statini$ dinamini i revizionistiki. Ova disertacija je imala namjeru da promovira dinamini i revizionistiki koncept %istorije kao primarni. Ukazano je da je istra&ivanje civilizacije Maja kontinuiran proces istra&ivanja novi% izvora$ materijala$ dokaza i interpretacija. *ovjek 22K stolje"a &ivi okru&en promjenom- sto#a se mora i nae vi)enje prolosti mijenjati. 4ako se na nivo znanja podi&e tako smo u mo#u"nosti da realnije sa#ledamo i razumijemo dosti#nu"a drutva Maja. 0ri su #lavne aktivnosti kod primjene %istorijsko# metoda koje su nale mjesta u disertaciji: %euristike 5potra#a za izvorima materijala6$ kritike 5procjena izvora$ +%istorijska kritika,6 i sinteza 5zakljuci %eurizma i kritike6. ?istorija civilizacija jeste nauka$ ali nije e#zaktna nauka. 'jeno polje nema univerzalno pri%va"ene te%nike terminolo#ije$ izuzev neki% metodoloki% termina. !to#a je izvjesno da je odsustvo te%niki% termina slabost %istorije i da je sto#a disertacija rezultirala djelominom neprecizno"u. 0o je imalo i svo# utjecaja na ovu disertaciju$ osobito kod komparativne kvantifikacije civilizacija apada i Maja.

2# !N:4)P)I)M9! MQ:)$! 1 U objanjenju bilo koje civilizacije$ antropolo#ija je kljuna drutvena nauka. 4oritene su etiri metode antropolo#ije: 516 =izika antropolo#ija 5bioloka evolucija$ #enetiko nasljedstvo$ ovjekova sposobnost prila#o)avanja$ fosilni ostaci6- 576 4ulturna antropolo#ija 5kultura$ etnocentrizam$ kulturni aspekti jezika i komunikacija$ odnosi me)u pripadnicima drutva$ brak$ socijalna kontrola$ politika or#anizacija$ reli#ija$ polovi$ itd.6- 5H6 Br%eolo#ija 5trendovi u kulturnoj evoluciji$ te%nike za pronalazak$ odre)ivanje datuma i analiza materijala6- i 5J6 Mezina antropolo#ija 5komunikacioni proces$ nejezina komunikacija$ struktura$ funkcija i %istorija jezika i dijalekata6

2)1

3# 9)MP!4!:75N! MQ:)$! Q 4omparativna metoda je koritena kao kljuna primjenjena metoda u pore)enju moderni% te%noloki% civilizacija i Maja. @ije je o sociolokoj metodi kojoj nedostaje te%nika e#zaktnost 5kvantifikacija6$ ali koja otkriva empirijski odnos dvije cjeline$ dva drutva i sto#a je bila neop%odna u ovoj analizi. 4omparativnom metodom dosti#nuti su ciljevi koji proizilaze iz ove studije: da bolje razumijemo vlastitu civilizaciju i nauimo razliite naine rjeavanja izazova pred kojima se nalazimo. (ristup tokom ove analize je dvojak i to: deskriptivan 5neutralna deskripcija drutveni% varijabli obje civilizacije6 i preskriptivan 5pro1aktivan pristup u tumaenju dosti#nuto# civilizacijsko# nivoa razliiti% drutveni% varijabli6.

O# QMP747=S9! !N!I78! 1 Nmpirijsko istra&ivanje je inkorporirano u ovaj rukopis- koritena je vlastita observacija kao test realiteta. (ri tome$ neop%odno je imati u vidu autorov obilazak desetina drevni% #radova civilizacije Maja na Aentralnoamerikom prostoru Meksika$ ?ondurasa$ /uatemale$ Celizea i !alvadora$ uprilieni% protekli% #odina. Dvije se metode isprepli"u i dopunjavaju prilikom iskustvene analize: induktivna lo#ika te deduktivno zakljuivanje.

2)>

Nove naune meto e:

Dru#a polovina 22 i poetak 22K stolje"a donijeli su te%noloke uslove za pojavu novi% nauni% disciplina. 'eke od nji% se vrlo efektno koriste u dopuni i reviziji %istorijski% i antropoloki% znanja. U sluaju ove disertacije smatrano je i potvr)eno da te metode si#nifikantno doprinose dokazivanju postavljene teze.

9. B4U!0K*'B B@?NOLO/KMB 1 Od 1<R81i% #odina razvijaju se elementi za uspostavljanje nove naune discipline: akustine ar%eolo#ije u ijoj je osnovi akustini in&injerin#. @azvojem alata i instrumenata$ teorije zvuka i simulacija$ te potreba industrije$ ar%itekture$ #ra)evinarstva i teorijske nauke$ akustini in&injerin# do&ivljava vrlo iroku primjenu. a%valjuju"i ovoj disciplini$ civilizacija Maja i njeni #ra)evinski objekti su se mo#li izlo&iti dodatnim ispitivanjima. @ezultati su$ kako je pokazano$ neoekivani i fasciniraju"i. Ova nauna disciplina u sebi ukljuuje razvijene studije vibracija$ akustine simulacije$ kvalitet zvuka$ prijenos vibracija$ nisku i visoku frekvenciju$ vibraciju struktura$ izolaciju zvuka$ te akustine rezultate kroz kompjutersko modeliranje. Aivilizacija apada koristi ar%itekturalni akustini dizajn uz upotrebu moderne kompjuterske i akustine te%nolo#ije. Aivilizacija Maja je$ kako je dokazano$ poznavala akustini dizajn bez upotrebe nama znane te%nolo#ije.

R. B@?NOB!0@O'OMKMB 1 4ombinacijom tradicionalni% nauni% disciplina$ ar%eolo#ije i astronomije$ stvorena je ar%eoastronomija. (otreba za ovom e#zaktnom disciplinom se javila nakon to se uspostavila precizna veza izme)u ar%itekture drevni% naroda i odre)eni% ciklini% pojava u kosmosu. 'iz #ra)evinski% i ar%eoloki% dosti#nu"a Maja ima direktno objanjenje kroz ar%eoastronomiju i sto#a je i ova metoda koritena u disertaciji.

:. @BDKO4B@CO'!4B MN0ODB 1 (reko 1H8 laboratorija danas koristi radiokarbonsku A11J metodu u svijetu. 'jeni rezultati su koriteni u dokazivanju %istorijski% injenica vezani% za civilizaciju Maja.

2)8

2)9

Pregled po poglavljima:

U uvodnom dijelu disertacije postavljene su neke od %ipoteza i najavljeno je koritenje multidisciplinarne naune metodolo#ije u narednim po#lavljima disertacije. 0ako je istaknuto da "e se poetna po#lavlja disertacije fokusirati na primjenjeni metodoloki pristup i nauni instrumentarij. Dinamini pristup je kombiniran s klasinim naunim te%nikama s jedne strane te s rezultatima novi% nauni% disciplina koje su postale nezaobilazni instrument u tumaenju do#a)aja iz prolosti$ s dru#e strane. U dru#om i tre"em po#lavlju disertacije fokusira se na primjenjeni metodoloki pristup i nauni instrumentarij. a%tjevna socioloka analiza drevne civilizacije$ sa svim neop%odnim takama komparabilnosti u odnosu na moderne civilizacije$ izvedena je klasinim naunim te%nikama 5%istorijska$ antropoloka$ komparativna$ empirijska6$ s jedne strane$ kao i sa rezultatima novi% nauni% disciplina$ koje su postale nezaobilazni instrument u tumaenju do#a)aja iz prolosti 5akustina ar%eolo#ija$ ar%eoastronomija$ radiokarbonska metoda6 s dru#e strane. (okazano da se samo na takav nain mo&e napraviti sveobu%vatna analiza jedno# drutva iz daleke prolosti. U etvrtom po#lavlju ukazano je na tradicionalno s%vatanje i predrasude o civilizaciji Maja kao +neolitskoj kulturi, sa svim po#ubnim posljedicama koje su Maje svrstale me)u$ enciklopedijskim rjenikom nazvanim$ inferiorna +plemenska, drutva. U petom po#lavlju se utvr)uje mjera civilizacije- koji su to kriteriji koji odre)uju nivo civilizacije. $ostignuti nivo znanja 5nauni i du%ovni6 i nain ivota predstavljaju dvije kljune i odre)uju"e kate#orije za nivo civilizacije$ preciznije$ nivo znanja i nain ivota su mjera "iviliza"ije. 0ako utvr)enom definicijom stvorena je relevantna znanstvena predispozicija za komparaciju dva razliita civilizacijska drustva. U estom po#lavlju su$ kao posebne cjeline$ obra)ena pojedina napredna znanja Maja i sve ono to i% je inilo razvijenom civilizacijom. Kstaknuta je kreativnost i ori#inalnost ar%itekture Maja: ceremonijalni %ramovi$ platforme$ palae$ tornjevi$ piramide$ i#ralite$ observatorije$ nadsvodni lukovi$ stele$ ku"e i dr. Detalji ar%itekture su ilustrirani brojnim primjerima iz #radova Maja.

2/0

(osebno su znaajna razvijena astronomska znanja koja su prikazana u podpo#lavljima o Veneri$ !uncu$ Marsu$ Mupiteru$ !aturnu kao i znanjima Maja o kretanju nae# !olarno# sistema u #alaksiji Mlijeni put. @aunanje vremena$ koje se esto naziva Oopsesijom Maja,$ su posebno obra)eni u podpo#lavljima o kosmikim i zemaljskim kalendarima. (reko dvadeset vrlo precizni% kalendara su bili u upotrebi daju"i Majama preimu"stvo u odnosu na sve civilizacije prije i poslije nji%. Detaljno je obra)en 0zolkin kao kosmika matrica. Matematika znanja i unikatnost raunanja su jo jedan parametar koji se mo&e komparirati s dru#im civilizacijama i koji #ovori o jednostavnosti i$ istovremeno$ #enijalnosti Maja koji su koristili samo tri znaka da prika&u sve brojeve. Vieslojno slikovno pismo Q %ijero#lifi i pikto#lifi Q su tako)e znaajka razvijene civilizacije Maja. (rimjerima akustino# in&injerin#a potcrtana je #enijalnost Maja u #radnji i smbolizmu nji%ovi% #ra)evina. a i#ru s loptom je prona)eno dovoljno dokaza da je prika&e kao imitiranje kosmiki% fenomena$ a ne kao uvod u ceremonije &rtvovanja. O!acbe, kameni putevi u svijetu Maja imali su viestruku ulo#u i sto#a ne udi perfekcija u nji%ovoj #radnji. !vojstva kristalni% lubanja prona)eni% u svijetu Maja daleko nadmauju mo#u"nosti obrade kristala moderne apadne civilizacije. !auvane knji#e Maja Q kodeksi Q primjer su fokusiranosti ove civilizacije na kosmos i na emlju istovremeno. =enomeni na nebu su se pratili da bi se vrile zemaljske funkcije. 4ritiki osvrt na novije tekstove o Majama se suprotstavlja ponovnim tendencijama da se Maje prika&u iskljuivo kao primitivno drutvo u kojoj su &rtvovanja imala centralnu ulo#u. U sedmom po#lavlju izvrena je komparacija civilizacija kao centralni i najva&niji dio doktorske disertacije. (rema teoriji evolucije drutava$ moderna civilizacija apada je ubjedljivo ispred svi% dosadanji% kultura i civilizacija. /lavni adut joj je te%noloka komponenta. U disertaciji je ustanovljena nova definicija za odre)ivanje civilizacijsko# nivoa te se prilo kvalificiranoj usporedbi napredne viemilenijske civilizacije Maja s posljednjom fazom apadne civilizacije. (ore)enjem osnovni% parametara koji utjeu na nivo razvijenosti jedno# drutva dolo se i do od#ovora na pitanja o civilizacijskom nivou apada i Maja.

2/1

Ova disertacija je rezultat ori#inalno# autorovo# istra&ivanja. Dru#o$ kroz naslov disertacije postavljena je %ipoteza da su Maje civilizacija. 0a je %ipoteza dokazana primjenom op"epri%va"ene naune metodolo#ije. 0re"e$ ovoj disertaciji je bio cilj da predstavi ori#inalni nauni doprinos fondu znanja o kulturi Maja. *etvrto$ kao osnovni zadatak$ izvrena je komparativna analiza izme)u apadne civilizacije i civilizacije Maja. U tu svr%u ustanovljeni su setovi primarni% i sekundarni% komparativni% parametara. Ovaj znanstveni sadr&aj ini adekvatnu osnovu sedmom po#lavlju unutar koje# je istra&ivaka pa&nja usmjerena na usporedbu civilizacija$ analitiki premre&avaju"i zadati civilizacijski opozitum. @ezultati komparativne analize izvedene na osnovu seta primarni( i sekun arni( komparativni( parametara ukazuju na prvenstvo te%noloke civilizacije apada u setu sekundarni% parametara 5kompletu dru#oredne veliine s devetnaest poredbeni% taaka6 koja jo uvijek ne pokazuje dovoljno mudrosti na svom putu ka ovladavanju kosmikim znanjem$ tu je u prednosti civilizacija Maja. OVrednote drevno# naroda+ prevladavaju u setu primarni% parametara 5komplet prvoredne veliine sa sedam poredbeni% taaka6. U osmom po#lavlju disertacije daje se osnovna biblio#rafija doktorske disertacije koja se sastoji od sedamdeset osam 5:;6 biblio#rafski% jedinica. 4ao poseban kvalitet disertacije je po#lavlje ODodaci,. (rvo se u podpo#lavlju O!elektivna biblio#rafija sociolo#ije %istorije, daje pre#led 7;R izabrani% referencni% struni% knji#a na temu sociolo#ije %istorije. @ije je o multidisciplinarnom pristupu o objanjenju %istorijski% fenomena$ a upozoreno je prvenstveno na autore iz !rbije$ ?rvatske$ Ci?. !e#ment kalendara Maja kao posebno interesantan u svjetskoj literaturi posljednje dvije decenije potvr)uje se u su#erirane 1RJ referentne knji#e u dodatku pod naslovom O!elektivna biblio#rafija o kalendaru Maja,. a daljnje izuavanje fenomena civilizacije Maja$ u doktorskoj disertaciji se nalazi i dodatne :7 reference u dodatku pod nazivom O!elektivna biblio#rafija autora knji#a o Majama,. 4ao prilo# mno#obrojnim pitanjima o 7817. #odini i astronomskim razmiljanjima Maja dati su i posebni prilozi iz knji#a !lobodana Pkrbi"a OMajanska sla#alica, i /abriela ?oFeart%a O0ornjevi mo"i,. (osljednji dodatak sadr&i dvadeset foto#rafija iz ori#inalne autorove kolekcije is svijeta Maja. .

2/2

Zakljuci:

'akon provedeno# nauno1istra&ivako# postupka dolo se do osnovni% rezultata i ar#umenata u odbrani postavljene %ipoteze. (rimjenom znanstvene metodolo#ije ustanovljeno je sljede"e:

1. Aentralnoamerika kultura Maja je ustanovljena kao auto%tona planetarna civilizacija.

7. Kzvrena je komparativna analiza izme)u apadne civilizacije 5s na#laskom na period kraj 2VKKK Q poetak 22K stolje"a6 i civilizacije Maja 5na#lasak na period KV Q 2 stolje"e6. 'a osnovu seta primarni( i sekun arni( komparativni% parametara koji utjeu na nivo razvijenosti jedno# drutva$ ustanovljeno je da "iviliza"ija Maja ima relativnu pre nost u setu primarni( komparativni( parametara 5civilizacijski ciljevi$ mudrost$ %armonija s prirodom$ du%ovnost...6$ dok je 8apa na "iviliza"ija ostvarila relativan primat u pogle u niza sekun arni( kriterija 5teritorija$ demo#rafski aspekt$ te%nolo#ija$ obrazovanje$ komunikacijska infrastruktura itd.6. aostajanje u pojedinim se#mentima primarni% kriterija 5npr. %armonija s prirodom$ mudrost$ du%ovnost...6 determinirao je nedostatke apadnoj civilizaciji u po#ledu nekontrolisano# demo#rafsko# rasta$ pojave opti% konflikata i zloupotrebe te%nolo#ije.

H. Bdekvatno vrednovanje civilizacije Maja i koritenje nji%ovi% dosti#nu"a mo&e ponuditi korisne modele razvoja apadnoj civilizaciji. Umjesto skretanja u nekontrolisano super1te%noloko drutvo elitistike dominacije$ mo&e se kao civilizacijski cilj utvrditi razvoj sofisticirane civilizacije u kojoj se kombinira moderna te%nolo#ija sa razvijenim mentalnim sposobnostima$ te univerzalna kosmika znanja sa balansiranim &ivotom na planeti.

2/