Aneksiona kriza 1908.1909.

i evropska diplomatija
Politiko i privredno povezivanje koje je 1904. - 1906. godine zahvatilo podruje alkana! od hrvatsko-srpsko-ugarske "or"e za nezavisnost! srpsko-"ugarske saradnje pra#eno unutra$njom krizom Austro-%garske i &smanskog 'arstva postepeno je o'rtavalo okvire "alkanskog pokreta koji se sve vi$e pojavljivao kao va(an )aktor "alkansko-evropske politike.1 *akon 1904. godine pogor$ali su se odnosi izme+u ,onarhije i -r"ije. .e(nje za politikom i ekonomskom eman'ipa'ijom alkana na$le su odraza u srpsko-"ugarskoj saradnji. ugarska 1904. zakljuile tajni vojni ugovor! koji je *ajprije su -r"ija i

predvi+ao me+uso"nu za$titu u sluaju napada tre#e dr(ave. *aredne godine! 9. jula u eogradu je zakljuen ugovor o 'arinskom savezu! kojim su postavljeni temelji zajednikom privrednom podruju. /ada je *ikola Pa$i# od"io zahtjev ea da raskine tek zakljueni ugovor sa ugarskom! Austro-%garska je otpoela 'arinski rat protiv -r"ije.0 *a poetku 11 stolje#a Austro-%garska se nalazila u krizi prouzrokovanoj "rojnim injeni'ama. 2ahtjevi za promjenama dru$tva postajali su sve glasniji. *a'ionalni pokreti su sve vi$e jaali! te(e#i oslo"o+enju od pritiska vode#ih slojeva ,onarhije. &sim toga! zao$trili su se odnosi dva vode#a sloja ,onarhije! Austrijana'a i ,a+ara! koji su zahtijevali pro$irenje svojih prava do potpunog osamostaljenja od ea3 da "ude uvedena 'arinska grani'a izme+u %garske i Austrije! da %garska ima svoju vojsku! da me+unarodne ugovore potpisuju pose"no Austrija! a pose"no %garska....4 Austro-%garske je "ila usmjerena uglavnom na ekonomsko potinjavanje "alkanskih zemalja.
1

5. 6or+evi#! -r"ija i alkan na poetku 11 veka 71904-19068! u3 9ugoslovenski narodi. . . ! 008. 0 :"idem! 00;. <idi i 3 5. 6or+evi#! =arinski rat . . . 4 .. ,. :slamov! Aus der >es'hi'hte der eziehungen z?is'hen @sterrei'h und %ngarn am An)ang des 00. 9ahrhunderts! u3 &esterrei'h A%ngarn in der Beltpolitik 1900.1918.! erlin 7&st8 196C.! 100.

alkan je "io jedino podruje koje je pru(alo mogu#nost za privrednu ekspanziju Austro-%garske! i stoga su kapitalisti i vojni krugovi pokazivali pose"nu zainteresovanost za njegovo potinjavanje.4 eki pro)esor /. >rDn"erg! izra(avaju#i interese kapitalistikih krugova! pisao je 1900. Eda su zemlje na donjem dijelu 5unava predodre+ene da "udu prirodno dopunsko tr(i$te Austro-%garskeF.C %nutra$nje i spoljnopolitike te$ko#e u kojima se ,onarhija nalazila! izazivale su kod vode#eg sloja strah za njenu "udu#nost i integritet. :zlaz iz te situa'ije na+en je u namjeri da se pomo#u novih ljudi na najodgovornijim mjestima stvori nova kon'ep'ija politikog razvoja! $to "i ouvalo integritet ,onarhije i ujedno podiglo njen ugled u oima Gurope. :zmjene u spoljnopolitikim institu'ijama tre"ale su konsolidirati stanje u zemlji! $to "i ostavilo odrije$ene ruke vojs'i i diplomatiji u igri velikih sila za hegemoniju na alkanu. =entralna linost me+u novoimenovanim ljudima ,onarhije "io je ministar Aehrenthal. 9edan savremenik je njegov dolazak na elo ,onarhije okarakterisao kao Ene$to vi$e od smjene linosti! ak i ne$to vi$e od smjene sistemaF. 6 : zaista! njegovo imenovanje je oznailo poetak aktivnije spoljne politike usmjerene prema alkanu. ,inistar Aehrenthal je u"rzo pristupio provo+enju svog plana. % jesen! C. okto"ra 190;.! sklopljena je austrougarska )inansijska nagod"a! ime je do$lo do uvr$#enja dualistikog sistema. &dmah su se u $tampi javili glasovi koji su nakon unutra$nje konsolida'ije tra(ili aktivniju
4

%voz Austro-%garske iz "alkanskih zemalja iznosio je 1899. ;!48 H ukupnog uvoza! a izvoz 9!61 H ukupnog izvoza. 5ok je 1908. udio "alkanskih zemalja u austrougarskom uvozu C!1 H ukupni izvoz u "alkanske zemlje i &smansko 'arstvo je rastao kontinuirano i 1908. iznosio 11!4 H ukupnog izvoza 79. /ri(ek! 5ie ?irts'ha)tli'hen >rundzDge Isterrei'h A ungaris'hen :mperialismus in der <orkriegszeit! 1900.-1914.! Praha 1964.! ;9. 8. C /. >rDn"erg! 5ie handelspolitis'hen eziehungen &sterrei'h-%ngarn zum dem JKnder an der unteren 5onau! Jeipzig 1900! 068-069. 6 Lreiherr von ,usulin! o. '.! 1C6. & linosti ministra Aehrenthala za"ilje(io je jedan drugi savremenik3 E&n je "io dr(avnik. . . koji je imao odva(nosti da preuzme odgovornost i koji je prije svega "io ispunjen sna(nim vjerovanjem u stvari svoje domovine. . . 7 . ,olden! o. '.! 108.

spoljnu politiku. <e# 6. okto"ra 190;. list E*eue Biener .ag"lattF je izrazio nadu da #e ,onarhija Esa novom snagom zauzeti mjesto koje joj je odredila povijestF.; *akon 1906. aneksija postaje aktualna kao sredstvo protiv unutra$njih te$ko#a u ju(noslovenskog pitanjaF.8 Po Aehrenthalovom planu! interesna s)era Austro-%garske "i se pro$irila na istok posredstvom triju dr(ava! koje "i vrsto dr(ala za se"e3 =rne >ore prijateljskim vezama! Al"anije jednom vrstom protektorata i E<elike ugarskeF koja "i! z"og pomo#i! dugovala zahvalnost Austro%garskoj. .o je znailo da se krajnji 'ilj austrougarske politike na alkanu ne mo(e posti#i preko -and(aka! nego putem koji vodi preko eograda.9 Oele#i da u"la(i posljedi'e aneksije Aehrenthal je nastojao nagovoriti kon'ep'ijama austrougarske "alkanske politike osne i Mer'egovine! ugarska je imala ugarsku da proglasi nezavisnost. % osni i Mer'egovini. ENje$enje "osanskog pitanja pojavljivalo se stvarno! kao prvi nu(an korak ka sre+ivanju $ireg

znaajnu ulogu. 9o$ poetkom juna 1908. godine ministar Aehrenthal je uputio instruk'ije austrougarskom poslaniku u -o)iji gro)u .hurnu! u kojima je isti'ao da je potre"no Epojaati ve# dugo prisutna nastojanja alhausplatza da se sprijei stvaranje jedinstvenog ju(noslavenskog )rontaF! i da se prido"ije novog poretka na ugarska za ,onarhiju u sluaju Estvaranja alkanuF.10 *a poziv 'ara Lranza 9osepha "ugarski

kne(evski par je 04. i 04. septem"ra "oravio u udimpe$ti. .om prilikom je postignut dogovor3 Austro-%garska #e anektirati osnu i Mer'egovinu! a ugarska proglasiti svoju nezavisnost.11 Austrougarski suveren je C. okto"ra potpisao dokumenta o aneksiji osne i Mer'egovine. % $tampi ona je "ila o"javljena 6. okto"ra!
; 8

A. -uppan! nav. djelo! 106. . G. -'hmitt! nav. djelo! C. % mno$tvu motiva koji su uti'ali na aneksiju osne i Mer'egovine potre"no je ista#i i ju"ilej 60-godi$nji'e vladavine 'ara L. 9osepha! kojem je pridavan izuzetan znaaj! "udu#i da z"og smrti kralji'e Gliza"ete C0. - godi$nji ju"ilej nije odgovaraju#e o"ilje(en. &sim toga! svakako su od znaaja "ili i lini motivi ministra Aehrenthala. 9 @%AP! :! "r. 40. N. >ooss! o. '.! 8;P A. ,itrovi#! o. '.! 8C. 10 B. ,. =algren! o. '.! 099. 11 /. . <inogradov! o. '.! ;8.

a u slu("enim EBiener 2eitungF ;. okto"ra.10 =arevim runim pismom od C. okto"ra data su ministru urianu ovla$tenja za izradu "osanskoher'egovakog ustava.14 - progla$enem aneksije "io je vezan i akt o povlaenju austrougarskih trupa iz *ovopazarskog sand(aka. Pored aneksije osne i Mer'egovine! do$lo je do jo$ jednog alkanu i izazvao pa(nju doga+aja koji je zao$trio i politike odnose na

Gvrope. Po sporazumu! ugarska i :stona Numelija su C. okto"ra z"a'ile sultanov suverenitet i u .rnovu proglasile nezavisnu kraljevinu. 14 >u"itak :stone Numelije znaio je za &smansko 'arstvo dalji udara'. Pove#ana je opasnost na njegovoj grani'i! a i mogu#nost da ugarska pojaa svoj utje'aj u ,akedoniji. 2"og toga je za Portu u prvom planu "ila za$tita od agresivnih tenden'ija ugarske! dok E"osansko pitanje nije u ve#oj mjeri poga+alo njene (ivotne intereseF.1C -toga su sultan i ,ladotur'i protestovali protiv nezavisnosti ugarske! apeluju#i na sile potpisni'e erlinskog ugovora da se uspostavi raniji poredak i da se ouvaju interesi &smanskog 'arstva. :stovremeni akt ugarske i Austro-%garske ukazivao je na njihovu povezanost. 9o$ krajem septem"ra 1908. godine potvr+en je zajedniki plan Austro-%garske i ugarske3 ugarska tre"a proglasiti nezavisnost i tada #e uslijediti aneksija. *akon progla$enja nezavisnosti zamoli rusku vladu da se zajedno sa zatra(e priznavanje novog stanja u uslijedila aneksija! i u ugarske! ministar Aehrenthal je eom o"rati velikim silama! te da ugarskoj. /ada je narednog dana ugarske! u eu su o"avijestio austrougarskog am"asadora u Petrogradu gro)a ertholda! da

erlinu se izjasnili da #e u potpunosti podr(ati

Austro-%garsku! te da ne#e priznati nezavisnost

promijenili stav.16 *jemaka je (eljela iskoristiti "ugarsko pitanje da "i zado"ila ve#i utje'aj na Portu. Austro-%garska je i dalje slijedila prava'
10 14

<. Popovi#! o. '.! 198. M. /apid(i#! Pripremanje ustavnog perioda. . .! 106. 14 >r. Pol.! 06! 1! "r. 8.969. 1C :"idem! 06! 0! "r. 9.009. 16 2. .odoro?a! Q"er die Politik @sterrei'h-%ngarn gegenD"er ulgarien 718;8.-1910.8! u3 @sterrei'h-%ngarn in der Beltpolititik. . .! 000.

koji je za'rtao *jemaka. ,ol"e

ugarske za priznavanje nezavisnosti

ministar Aehrenthal je stoga odluno od"a'io 1;

[Type the author name]

1;

:"idem! 001.

.ridesetogodi$nji vremenski period od okupa'ije 18;8. 5o aneksije 1909. &dine o"ilje(en je stalnim nastojanjima mjerodavnih )aktora ,onarhije da izna+u osnove za aneksiju i utvrde modalitete njenog provo+enja. % diskusijama koje su vo+ene u predstavnikim tijelima od 1880. do 1896. o modalitetima pridru(ivanja osne i Mer'egovine ,onarhiji osne i Mer'egovine pokazalo se da je neodre+en polo(aj okupirane

naj"olje odgovarao interesima ,onarhije i njenim sastavnim dijelovima Austriji i %garskoj. Poetkom 11 stolje#a Austro-%garska se nalazila u krizi uzrokovanoj "rojnim injeni'ama. %nutra$nji pro"lemi! zaostajanje u privrednom razvoju kao i sve manja uloga u kon'ertu evropskih sila vodili su politiko i vojno vo+stvo ,onarhije na aktivnu spoljnu politiku. Aneksija osne i Mer'egovine tre"ala je "iti signal za aktivniju spoljnu politiku. *jene posljedi'e! sa kojima je vo+stvo ,onarhije raunalo! "ili su prije svega usmjereni na suz"ijanje srpskog pokreta. <rhovi ,onarhije opredijelili su se za aneksiju z"og unutra$njopolitikih prilika u osni i Mer'egovini! gdje su se od 1906.

jasno razvile antiaustrijske tenden'ije. *ju je tre"alo provesti u toku 1908.! u kojoj je padala 60-godi$nji'a vladavine 'ara L. 9osi)a. Pripremaju#i povoljnu situa'iju za progla$enje aneksije osne i Mer'egovine! Austro-%garska je u ljeto 1908. poduzela znaajne pripreme u unutra$njo-i spoljnopolitikoj o"lasti. Pripreme u spoljnopolitikoj o"lasti su se ispoljile u u nastojanjima da se aneksija osne i Mre'egovine provede uz pristanak Nusije! i uz podr$ku jedine sile na koju se Austro%garska mogla osloniti! *jemake. Politika kretanja u osni i Mer'egovini! u jeku spoljnopolitikih priprema aneksije! u"rzala su ak'iju austrougarske vlade. 2ahtjev srpskih i muslimanskih politiara da se zemlji da ustav! ne mijenjaju#i njen dr(avni polo(aj! u krajnjoj liniji dovodio je u pitanje austrougarsku vladavinu. -trah od samovoljnog konstituisanja parlamenta u Mer'egovini opredijelio je vrhove ,onarhije na hitnu ak'iju. osni i

Austrougarski suveren L. 9oseph je C. okto"ra 1908. potpisao dokumenta! o aneksiji osne i Mer'egovine. % $tampi je ona o"javljena 6. okto"ra! a u slu("enim E ekim novinamaF ;. okto"ra. kraljevinu. Progla$enjem aneksije ugarska i :stona Numelija su z"a'ile sultanov suverenitet i proglasile nezavisnu osne i Mer'egovine i o"javom nezavisnosti ugarske na alkanu su iz"ila dva po(ara koja su prijetili da se pretvore u "uktinju. <elike sile su imale pred so"om te(ak zadatak da opasnu situa'iju rije$e na naj"olji nain! a da pritom ne izgu"e ili ne umanje svoj utje'aj na alkanu. Progla$enje aneksije osne i Mer'egovine i o"java nezavisnosti dr(avama razliita raspolo(enja. A iM! 2,L! 1604! A"s'hri)t eines =hi))re-.elegrammes der Jandesregierung vom ;. &kto"er 1908 an die /reis"ehoerde .ravnik! anjaluka! iha#! 5ol. .uzla und ,ostar 2emaljska vlada za osnu i Mer'egovinu je dan prije progla$enja aneksije uputila okru(nim predstojni'ima telegram u kojem ih je upoznala sa ve# pristiglom proklama'ijom. .u vijest je tre"alo dr(ati u tajnosti do ;. okto"ra u 8 sati ujutro! a zatim je dostaviti na sve urede! korpora'ije i duhovni$tvo! kao i putem telala o"javiti u op#inama. <e# od ; sati na uredskim zgradama u svim okru(nim i sreskim mjestima i ekspoziturama tre"alo je na tri dana postaviti zastave. :stovremeno su data i uputstva o pose"nim mjerama koje je tre"alo provoditi u narednim danima. Puni razvoj javnog mnijenja tre"alo je pratiti sa velikom pa(njom. Agita'iju i neprijateljske mani)esta'ije u zaetku je tre"alo potisnuti. <elike skupove neprijateljskog karaktera tre"alo je odmah suz"iti sa vojnom interven'ijom. %koliko "i duhovnja'i propovijedali izazivaki ili agitirali! tre"alo ih je uhapsiti "ez oklijevanja. -vakoga jutra tre"alo je o"avjestiti okru(ne organe o raspolo(enju i svim z"ivanjima! a o va(nijim z"ivanjima javiti direktno 2emaljskoj vladi. . Proklama'ija aneksije osne i Mer'egovine javno je o"javljena u -arajevu ;. okto"ra. % proglasu narodu osne i Mer'egovine! 'ar Lranz ugrske izazvali su u europskim

9oseph je taj in pravdao uvo+enjem ustava. %prava u istovremeno o"javio na 'jelokupnoj teritoriji

osni i

Mer'egovini je poduzela sve mjere kako "i se proglas aneksije osne i Mer'egovine. Pojedini gradonaelni'i pose"nim su plakatima pozivali stanovni$tvo da u Rslavu historijskog ina aneksijeS tri dana dr(e oki#ene i osvetljene ku#e. Pored svih spoljnih mani)esta'ija u korist Aneksije! uprava je nastojala da u prvim najkritinijim danima krize izoluju "ile "lokirane od ;. do 11. okto"ra. Progla$enje aneksije nije izazvalo jai otpor u osni i Mer'egovini! z"og mlakog dr(anja opozi'ionih politikih grupa. *a to su uti'ale i mjere koje je podizala vlada prije aneksije! za"ranjuju#i $tampanje mnogih listova! o"ustavljaju#i ili za"ranjuju#i rad nekim udru(enjima! raspu$taju#i op$tinski od"or... 7 M. /apid(i#8 :pak! taj doga+aj je u stvarnosti izazvao veliko uznemirenje. Predstavni'i ,uslimanske i -rpske narodne organiza'ije koji su se tada nalazili z"og zasjedanja delega'ija u udimpe$ti! izdali su 11. okto"ra zajedniku poruku *arodu osne i Mer'egovine! u kojoj se konstatovalo da se od zahtjeva za autonomijom osne i Mer'egovine ne odustaje. .o je ujedno "io i posljednji zajedniki akt ,uslimana i -r"a u Aneksionoj krizi. *esigurni u svoju snagu njihovi politiari su savjetovali narodu strpljivo i mirno dr(anje! pola(u#i sve nade u kon)eren'iju velikih sila! koju je "ezuspje$no zagovarao ruski ministar :zvoljski. <lasti u izvje$taji. 5ie rei'hli'hen aus der Provinz einlau)enden JoTalitaetskundge"ungen! ?ie au'h amtli'hen der 5ur')uerung der AnneUionausnahmslos sel"st sol'he eri'hte zeigen! dass die ue"erall mit Nuhe die osni i Mer'egovini su pa(ljivo pratile raspolo(enje stanovni$tva! pa su im svakodnevno dostavljani slu"eni ali i kon)identski osnu i Mer'egovinu od vanjskog svijeta. -ve telegra)ske i tele)onske veze -arajeva sa svijetom su

nunmehr in alle -'hi'hten der "evoelkerung angedrungene kenntnis von au)genommen ?ird und Glemente! ?el'hen

Angliederung an die ,onar'hie ni'ht sTmpatis'h ist! si'h jeder a")aelligen ,ani)estation enthalten! ?ogegen "ei den Lreunden dieser Angliederung der 9u"el und die loTalen /undge"ungen zunehmen. Jeiter der ser"is'hen &rganisation sollen an ihre Anhaenger die Parole ausgege"en ha"en! diesem -taatsakte gegenue"er Nuhe zu "e?ahren! a"er au'h ni'ht )uer densel"en zu demonstrieren. :ndessen! ha"en si'h diese -er"en ?ie au'h die opositionelle ,uslimanen an vielen &rte von den JoTalitaetetskundge"ungen ni'ht ni'ht ausges'hlossen. Gin zuru'khalten mit sol'hen ?urde nur "ei den -er"en in anja Juka und Vajni#e! dann "ei den ,uslimanen in Oupanja'. Au'h ?ird ?ahrgenommen! dass opositionelle /reise "eginnen die AnneUion als )ait a''ompli "ei -eite zu lassen und si'h mit kritis'her Prue)ung der details der Aussi'ht gestelten <er)asung zu "e)assen. ei den ha"en die im -arajevski list pu"lizierte Mands'hrei"en /aiser Lranz 9oseph" den "esten Gindru'k gema'ht. :hre <ertreten ha"en aus udapest telegraphis'h Parole ausgege"en! das <olk moege si'h ganz ruhig verhalten und jede 5emonstration vermeiden. ,oslems sind sehr deprimiert! vilei'ht no'h mehr ue"er "ulgaris'he *a'hri'hten! die sie tie) Aus?anderungsgerue'hte! au). >otesdienste der vers'hidenen /on)esionen! 1-ituations"eri'ht 11. 1 1908.! 2,L! 16C1. 5ie groWe ,asse des 'hristli'hen Jandesvolkes! die si'h )uer nationalistis'he und politis'he )ragen im groWen und ganzen ni'ht interessiert! sah s'hon seit langem im )aktis'hen <er?alter des Jandes den ?ahren und eigentli'hen Merrn! von dem sie ein Au)ge"en seiner Merrs'ha)t niemals er?artet hatte. Gine Biederkehr der .uerkenhers'ha)t haette sie den "lutigsten und verz?ei)eltsten Biderstand entgegengesetzt. <on der Gta"lierung einer sel"staendigen Mers'ha)t seiner egoistis'hen R>azdasS ?ill a"er der ser"is'hen auer au'h ni'hts ?issen. e)laggung und :lluminierung der -taedtev ?ird aus allen .eilen des Jandes gemeldet. ! kraenken! ?eil <orstelung der allma'ht des neuen tuerkis'hen Negime ers'huettert. Mie und da tau'hen

5arum nimmt er die neue &rdnung ohne Gmotion und nur mit der Buns'he hin! sie moege ihm ein "esseres >edeihen "ringen. Au'h die -arajevoer -er"en "eginnen si'h mit vollzogenen .atsa'he s'hle'ht und re'ht a"zu)inden. 2u einer o))enen ,einungsauWerung ha"en a"er diese Jeute einst?eilen keine >elegenheit! ?eil die Jandesregierung das Grs'heinen der 5imitrijevi# und seiner Lreunde laettervS-rpska rijaS! die AneUion mit R*arodS : R,usavatS verhindert. Praktis'he Politiker! ?ie 5r. Jazar "egruessen e)riedigung und ent?er)en "ereits Plaene )uer eine ersprieWli'he politis'he und ?irts'ha)tli'he .aetigkeit unter dem zukun)tigen ver)assungsmaeWigen regime. Au) die groWe ,ehrzahl ,oslem hat a"er die unverho))te! s'hneidig dur'hge)uerte Aktion konsternierend ge?irkt. Grst die ?ilde Lreude ue"er die Latamorgana einer Biedererstarkung der .urkei! - und dann der uner?artete! alle moslimis'hen Mo)nungen verni'htende -'hlag. is zum allerletzten Augen"li'ke ?ollte keinen ,oslims daran glau"en! daW es moegli'h sein koenen! die -ouverenitet des -ultans dur'h eine "losse Proklamation zu "eseitigen und die "osnis'hen glau"igen ,oslims zu %ntertanen des 'hristli'hen /eisers zu ma'hen. 5arum! kann man )uer den kommenden Lruehling au) eine groeWere Aus?anderung "e?egung unter den ,oslims re'hnen. ,e+u hrvatskim stanovni$tvom progla$enje aneksije izazvalo razliita raspolo(enja. is'ho) u'oni# ?olte iM je na'h dem

5ankgotes einen ,assenau)zug zur /reis"ehoerde veranstalten! ?o er eine Adresse an /aiser Lranz 9oseph verlesen und /reisvorsteher ue"erge"en ?ird! ?el'he ne"st 5ank und JoTalitaet! Ans'hluss an /roatien mit etonung -tarevi#aner -tandpunktes er"itten ?ird. Au'h! von den jungeren Lranziskaner ?erden -timmen der %nzu)riedenheit propagiert! ?eil AnneUion ni'ht glei'hzeitig Ans'hluss an /roatien "ra'hte.

10

/rajem okto"ra 1908. godine sarajevski gradonaelnik Gsad e). /ulovi# pokrenuo je ak'iju za organizovanje delega'ije koja "i u ime "osanskoher'egovakih ,uslimana 'aru u eu izrazila lojalnost. &n je 4.novem"ra 1908. godine odveo jednu deputa'iju u e! koja se sastojala od 64 gradonaelnika! veleposjednika! duhovnih li'a i trgova'a! koje je 'ar Lranz 9oseph primio 9. novem"ra 1908. .om prilikom e). /ulovi# je isti'ao da je Austrija okupa'ijom spasila ,uslimane kojima je prijetilo potpuno istre"ljenje! a zatim je estitao Aneksiju i izrazio uvjerenje da #e 'ar na osnovu historijskog prava i )aktikog posjeda uvrstiti i o"ez"jediti posjede i vlasnika prava. *arednog dana ovu delega'iju je primio i nadvojvoda Lranz Lerdinand. 5ok su u e odlazile poklonstvene deputa'ije! koje su predvodili *ikola ,andi#! nad"iskup 9osip Xtadler i Jazar 5imitrijevi#! ,uslimanska narodna organiza'ija je uputila svog predsjednika Ali-"ega Lirdusa u =arigrad da do"ije upute $ta da rade ,uslimani- da li #e mirno sjediti! ili se seliti! ili pristati na aneksiju i ostale vladine zahtjeve i ponude. Ali-"eg Lirdus je od ,ladoturaka do"io savjet da ,uslimani ostanu mirni i da #e se oni svim silama zauzimati za ,uslimane u pregovorima sa Austrijom. /rajem de'em"ra 1908. godine prva'i ,*& su odr(ali sastanak u ,ori#a hanu u -arajevu i zakljuili da ,uslimani ostanu mirni i da se vi$e ne ide na u zajednike ak'ije sa -r"ima. ,e+u muslimanskim prva'ma se mislilo da #e na prolje#e -r"ija i =rna >ora zaratiti sa Austrijom $to "osanskoher'egovaki -r"i ne#e mirno gledati! a oni ne smiju u tome zajedno sa njima! jer "i naposljetku sve platili svojom glavom. . /ako se Aneksiona kriza "li(ila raspletu! vlada je nastojala da posrednim putem do"ije priznanje aneksije od politikog vo+stva ,uslimana i -r"a. % tu svrhu 2ajedniko ministarstvo )inansija je za poetak )e"ruara 1909. sazvalo ustavnu anketu. %e$#e u njoj je tre"alo iM na "udu#oj kon)eren'iji. &n je do"io utisak da oni samo (ele da $to "olje propazare

11

na izvjesan nain znaiti prihvatanje novostvorenog stanja. Anketa je tre"ala raspravljati o "udu#em "osanskoher'egovakom ustavu na osnovu na'rta koji je po upustvu ministra uriana izradila 2emaljska vlada u -arajevu. <lada je u nju pozvala ugledne pojedin'e iz svih kon)esija! : to 8 -r"a! 10 ,uslimana! C Mrvata i jednog 9evreja. Pet predstavnika -r"a koji su "ili lanovi -rpske narodne stranke i koji su prvog dana uestovali u anketi! 8. :: 1909. *arednog dana su dali izjavu da ne#e sudjelovati u njenom radu zato $to nisu u nju pozvani kao kao zastupni'i naroda nego kao pojedin'i. &d pozvanih ,uslimana! njih troji'a su "ili lanovi ,uslimanske narodne organiza'ije dok su ostali "ili provladine oso"e. &ni su se izgovorili linim razlozima i time otklonili poziv da uestvuju u radu ustavne ankete. % izvje$taju koji je podnio 2ajednikom ministarstvu )inansija "aron enko je konstatovao da se muslimanska i srpska opozi'ija (eli za sada dr(ati $to dalje od ustavne ankete. .ime je propao poku$aj vlade da koriste#i se privlano$#u ideje o "udu#em ustavu do"ije posredno priznanje aneksije osne i Mer'egovine od dviju najve#ih politikih stranaka u zemlji. ,uslimanska narodna organiza'ija je polagala izvjesne nade u osmanski parlament koji je tokom januara zasjedao u =arigradu. -tari vo+a autonomnog pokreta mu)tija 5(a"i#! koji je od 1900. Oivio u =arigradu! podnio je krajem januara 1909. godine predstavku osmanskom parlamentu! u kojoj je naglasio da je zakljuak osmanske vlade da prizna aneksiju gre$ka! da je to ustvari pomaganje Austrije $to #e dovesti do prolijevanja krvi u Gvropi -porazum izme+u ea i =arigrada 06. )e"ruara 1909. osne i Mer'egovineS predat se iznosilo $ta su sve predstavlajo je novi veliki udara' za "osanskoher'egovake ,uslimane. % R,emorandumu ,uslimana iz osmanskom parlamentu op$irno

"osanskoher'egovaki ,uslimani dali osmanskoj dr(avi i njenoj historijskoj ideji. :zra(avala se oajnika nevjeri'a da #e &smansko 'arstvo za nekoliko miliona )unti uiniti "espravnim ro"ljem 1.400.000

10

svojih najvjernijih podanika % ,emorandumu se isti'alo da narod! koji je doveden do prosjakog $tapa! "ore#i se za za svoju nezavisnost i svoju dr(avu! nije zaslu(io da ga ona prodaje za 0!C miliona )unti. *a kraju se izra(avala nada da "ratski osmanski narod ne#e dopustiti da ,uslimani do(ive tu sramnu prodaju. Ako tre"a! oni #e umjesto 0!C miliona )unti dati i deset miliona! pa makar i svoju dje'u prodali samo da ostanu ono $to su i "ili! Rnajvrjeniji podani'i &smanske 'arevine.S *a sastanku muslimanskih i srpskih politiara na :lid(i! opunomo#en je 5anilo 5imovi# da otputuje u vijest da je 5imovi# ustvari u ime e i o"avijesti se o politikog vo+stva eu "udu#em ustavu. *akon toga "eka $tampa je donijela senza'ionalnu "osanskoher'egovakih -r"a ponudio izjavu o lojalnosti. <e# 4. maja 1909. >ligorije 9e)tanovi#! <ojislav Xola i 5anilo 5imovi# su u posjetili "arona urijana i izjavili vjernost i odanost dinastiji i spremnost da na novoj zakonitoj osnovi stvorenoj lojalno i u okviru pripremanih zakonskih ustanova sa vladarom zajedno djeluju. ,uslimanska narodna organiza'ija je tek pred dono$enje ustava i poslije $ireg politikog savjetovanja odluila da prizna aneksiju Mer'egovine. adlatusa osne i 5elega'ija ,uslimanske narodne organiza'ije je 8.

)e"ruara 1910. posjetila "arona Pitnera a dva dana kasnije 'ivilnog enka i .zemaljskog poglavara generala ,arjana <are$anina i "ezuslovno priznala aneksiju i izrazila lojalnost dinastiji. :stovremeno su iznijeti zahtjevi o podjeli mandata u "udu#em sa"oru i izra(ena nada da #e zemaljska uprava Rna#i razmjevanja i potpore za spe'ijalne io je to logian korak! "udu#i da je muslimanske interese.S

,uslimanska narodna organiza'ija (eljela u novim okolnostima da legalno djeluje! a za $ta je prvi uvjet "ilo priznanje ha"s"ur$kog suvereniteta nad osnom i Mer'egovinom. /rajem )e"ruara 1909. otklonjeni su suko"i izme+u Austro%garske i ugarske na jednoj i &smanskog 'arstva na drugoj strani. Austro-%garska se neposredno sporazumjela sa Portom! pla#aju#i

14

novanu od$tetu! a Nusija se zauzela za ugarsku! primaju#i na se"e ve#i dio njenih )inansijskih o"aveza. *akon razrje$enja ova dva suko"a preostao je Austro--rpski! koji je poetkom marta 1909. "uknuo svom snagom. Popu$tanje Nusije! nezainteresiranost europskih sila i sve jai pritisak Austro-%garske primorali su -r"iju na popu$tanje. -rpska vlada je 4. marta 1909. izjavila da ne misli davati povoda ratu sa Austro%garskom! da ne tra(i od nje teritorijalne! trgovake ili ekonomske kompenza'ije! te da se u tim pitanjima oslanja na odluku velikih sila. :zno$enjem stava -r"ije pred )orum europskih sila te(i$te spornih pitanja je preneseno iz eograda u Petrograd. udu#i da 'irkularna nota srpske vlade od 10. marta! te odgovor na austrougarski demar$ od 6. marta 1909. nisu sadr(avali izjavu o osne i Mer'egovine! naknadnom pristanku na de)initivno zaposjedanje to je jo$ vi$e zao$trilo situa'iju. % drugoj polovini marta 1909. kriza je dostigla vrhuna'. Guropa se nalazila na ivi'i rata. <o+stvo ,onarhije je odluno provodilo plan ministra Aehrenthala za rje$enje krize. -r"iji je postavljen zahtjev da prihvati aneksiju osne i Mer'egovine! pa po$to je ona to i dalje od"ijala do$lo je do predaje ultimativnog zahtjeva i mo"iliza'ije vojske. *akon $to je *jemaka ultimativnim zahtjevom Petrogradu podr(ala ,onarhiju! sile Antante su prihvatile aneksiju. .o je uinila i -r"ija! notom od 41. marta 1909.! *jemaka ;. aprila! :talija 11.! <elika ritanija 1;.! a Nusija i Lran'uska 19. aprila Aneksiona kriza je ve# u politikim o'jenama u vrijeme Prvog svjetskog rata o'ijenjena konanom prekretni'om u me+unarodnom politikom (ivotu. *ovija istra(ivanja su jo$ vi$e prihvatila injeni'u da je Aneksiona kriza predstavljala raskrsni'u na kojoj su se razilazile ne samo pojedine sile nego i "lokovi sila! i od koje je put vodio neposredno ratnom razrje$enju njihovih suprotnosti.

14

Aneksiona kriza je izazvala krupne promjene u me+unarodnom politikom (ivotu. *a kraju 1909. Guropa je ve# "ila podijeljena na dva suprotna ta"ora. .renutni uspjeh 5vojnog saveza je jo$ vi$e pot'rtao suprotnosti u Guropi. alkan je postao najopasnije polje nemira! podruje koje je pru(alo najve#e mogu#nosti za diplomatske "or"e i stoga na njemu i tre"a tra(iti neposredne povode Prvog svjetskog rata. -'enarij je ve# "io napisan! akteri su "ili na s'eni! a pu'nji u -arajevu 08. juna 1914. su oznaili poetak velike predstave.

% )e"ruaru 1909. ministar Aehrenthal je u pogledu -r"ije otvorio mogu#nost da se -r"ija ve(e za ,onarhiju privremenim sredstvima! putem trgovakog ugovora i do"ijanje tranzitnog izlaza (eljezni'om preko austrougarske teritorije na 9adransko more. .a ideja! uprkos svom taktikom znaaju za smirenje krize sadr(avala je u se"i mogu#nost da se privrednim sredstvim ogranii politiko djelovanje -r"ije.18 /rajem )e"ruara 1909. otklonjeni su suko"i Austro-%garske i ugarske sa &smanskim 'arstvom. Austro-%garska se neposredno sporazumjela sa =arigradom! pla#aju#i novanu od$tetu! a Nusija se zauzela za ugarsku! primaju#i na se"e ve#i dio njenih o"aveza prema Porti. *akon razrije$avanja ova dva suko"a prestao je austro-srpski! koji je poetkom marta "uknuo svom snagom. Austro-%garska je poduzela sna(nu ak'iju da "i otklonila posljednji otpor priznanju aneksije.19 Popu$tanje Nusije! neizainteresovanost evropskih sila! kao i sve jai pritisak Austro-%garske primorali su -r"iju na popu$tanje. -rpska vlada je 4. marta 1909. izjavila da ne misli davati povoda ratu sa Austro%garskom. :sto tako! vlada je izjavila da od Austro-%garske ne tra(i
18

A. ,itrovi#! o. '.! 94. <idi i 3 -'hultz ,auri'e! Ja politiYue e'onomiYue Z Aehrenthal envers la -er"ie! Nevue MistoriYue! >eurre mondial! 194C.! t. 14.! 40C44;. .im povodom pisao je "eogradski list E-amoupravaF3 EAustro-%garska i danas poku$ava da u pitanja o trgovinskom ugovoru uvue eminentno politika pitanja koja tre"aju privolu velikih sila! te ih (eli rije$iti neposrednim pregovorom u savezu sa trgovinskim pitanjem. Gkonomsku nezavisnost -r"iji ne mo(e dati Austro-%garska! nego samo evropska kon)eren'ijaF. 7-. ,erkur! 10. :::! 1909.! "r. 114! 0.8 19 5. 6or+evi#! ,ilovan ,ilovanovi#! 118.

1C

teritorijalne! trgovake ili ekonomske od$tete! nego se u tom pitanju oslanja na pravednost velikih sila. % tom smislu vlada je namjerovala uputiti velikim silama okru(nu notu.00 .ako je izno$enjem stava srpske vlade pred )orum evropskih sila te(i$te spornih pitanja preneseno iz eograda u Petrograd. Aneksijom Vlana 0C. osne i Mer'egovine nisu "ila povrije+ena samo suverena prava &smanskog 'arstva ! nego je aneksija znaila i povredu erlinskog ugovora. 5vostruku povredu me+unarodnog pravnog poretka ministar Aehrental je poku$ao legalizovati sporazumom sa &smanskim 'arstvom! i time otkloniti povredu turskog suvereniteta! $to "i otvorilo put za priznanje aneksije od sila potpisni'a ugovora! koje je tre"alo uslijediti izmjenom nota. Aehrental je 19. novem"ra 1908. godine odredio da se ustup'i &smanskom 'arstvu mogu ispoljiti u dva vida3 na privrednom i kulturnom polju. Xto se tie prvog! Aehrental je Porti ponudio pove#anje 'arina na 1CH! i uvo+enje daljih monopola. Xto se tie drugog! ispoljena je spremnost Austro-%garske da se pregovara o pravu za$tite katolika na "azi ravnopravnosti svih vjera! $to je zajameno ustavom. *aelan uvjet za o"a ustupka i nastavak pregovora o tim pitanjima je "io ukidanje "ojkota.01 %prkos savjetima njemake vlade da postigne sporazum sa Portom! Aehrenthal se dr(ao stanovi$ta3 Enema pregovora prije ukidanja "ojkotaF. .ako+er! Aehrenthal nije (elio prihvatiti zahtjev &smanskog 'arstva za od$tetu! smatraju#i ga poni(enjemP on je sam tra(io od$tetu za gu"itke pretrpljene z"og "ojkota austrougarske ro"e.00 <on Dlo? je tako+er ulo(io sav svoj utje'aj u eu i =arigradu za sporazum Austro-%garske i &smanskog 'arstva i za )inansijsku od$tetu Porti! savjetuju#i predusretljivim.04
00 01

erlinskog

eu da se oso"no u pitanju novane od$tete poka(e

>r. Pol.! 06! 0! 9.41C. 6. ,iki#! o. '.! 146-14;. 00 >r. Pol.! 06! 0! 9.049! 9.040. 04 :"idem! 9.044.

16

,inistar Aehrenthal je uputstvom od 8. januara 1909. ovlastio austro-ugarskog am"asadora u =arigradu da izriito izjavi velikom veziru kako je Austro-%garska uinila tri veoma va(na ustupka3 iza$la je iz -and(aka! ponudila =arigradu trgovinski sporazum! i sada nudi novanu naknadu od 0!C miliona )unti. ,inistar spoljnih poslova &smanskog 'arstva .e)ikApa$a prihvatio je sa zadovoljstvom austrougarsku ponudu.04 Pregovori o sporazumu zavr$eni su 16. januara 1909. i po$to ga je prihvatio ,inistarski savjet &smanskog 'arstva! austrougarska am"asada ga je dostavila u -and(ak. &smansko 'arstvo e.0C ,e+utim! potpisivanje sporazuma se je (eljela da od Austro-%garske do"ije otegnulo z"og )ormula'ije Vlana 1. protokola! koji se odnosio na garan'iju za posjedovanje ove o"lasti. <eliki vezir je (elio da Austro%garska osigura vojnu za$titu -and(aka! najmanje na pet godina.06 .ako+er su i privredna pitanja odugovlaila potpis sporazuma. Porta je (eljela do"iti uz pomo# ,onarhije punu privrednu autonomiju! $to je "ilo u suprotnosti njenim interesima. *akon savladavanja svih ovih te$ko#a! 06. )e"ruara 1909. potpisan je sporazum. &smansko 'arstvo je priznala novo stanje u osni i Mer'egovini! pro$irenje prava suvereniteta L. 9osepha na o"je provin'ije. /ao od$tetu za gu"itak dr(avnih do"ara u anektiranim provin'ijama! austrougarska vlada se o"avezala isplatiti Porti iznos od 0!C miliona )unti. &sim toga! sporazumom se utvr+uje jednakost i vjerska slo"oda muslimana! jednako 'ivilno i politiko pravo! slo"oda stanovanja i iseljavanja! po$tivanje vaku)skih prava! te odred"e trgovakoApolitikog znaaja.0; Progla$enje nezavisnosti ugarske izazvalo je zao$trenu situa'iju sa =arigradom. &smansko 'arstvo je (eljela naknadu za otpali
04 0C

6.,iki#! o. '.! 160. <.[orovi#! o. '.! 0CC. 06 5. AngTal! o. '.! 46. 0; .. -osnoskT! o. '.! 00;-008. % ugovoru nije postignut sporazum o za$titi -and(aka. ,inistar Aehrental se (elio o"avezati samo na diplomtsku za$titu! dok je veliki vezir zahtijevao vojnu. *a prijedlog *jemake Aehrental je 00. marta 1909. u diplomatsku notu koja govori o za$titi -and(aka pored zadr(anih rijei. E,onarhija o"e#ava svaku podr$kuF unio i rijei Edjelotvornu podr$kuF. &ve rijei mogao je veliki vezir da shvati u vojnom smislu! a one istovremeno nemaju to znaenje.

1;

"ugarski tri"ut! istonorumelijski prihod! i od Aehrenthal je savjetovao e)ekat u Pa(nja

ugarske! ve# krajem

septem"ra 1908. zauzete istonorumelijske (eljeznike linije. ugarsku da se o tim pitanjima sporazumije sa Portom. ,e+utim! njegova nastojanja nisu imala (eljeni ugarskoj! koju je ,onarhija dovela gotovo u izoliran polo(aj. ugarske se okrenula Nusji! koja je ve# u de'em"ru 1908. ugarskom sporazum u ugarska

nastojala ostvariti "alkanski savez. %sljed ruskih nastojanja! Aehrenthal je poku$ao da zakljui krajem januara 1909. sa )ormi vojne konven'ije. ,e+utim! ugari su to od"ili.08 &smansko-"ugarske suprotnosti su se opasno zao$trile3 je (eljela umjesto 10C miliona )ranaka isplatiti samo 80 miliona. -toga je prijedlog ministra :zvoljskog od 40. januara 1909. nai$ao na zadovoljstvo i &smanskog 'arstva i 'arstvo ugarske. % znaku tog prijedloga &smansko ugarska "ila du(na platiti 80 miliona! do"iva 10C miliona )ranaka3 Nusija joj je oprostila iz ratne

kontri"u'ije 40 rata! tako da je

primaju#i ruski poklon od 44 miliona )ranaka. .o ipak nije "io gu"itak za rusku dr(avnu "lagajnu! jer &smansko 'arstvo i tako nije mogla platiti svoj ratni dug. .ako je ruska vlada napravila do"ar diplomatski posao.09 *ajva(niji razlog za rusko posredovanje je "ilo u tome $to su ruske politike partije u sporazumu vidjele svoj glavni spoljnopolitiki 'ilj - ve#e $anse za o"razovanje "alkanskog saveza. -porazumno sa vladom Jondona i Pariza ruski 'ar je 18. )e"ruara 1909. priznao 'arski naslov "ugarskom knezu Lerdinandu! $to mu je saop#eno prigodom doeka u Petrogradu! gdje je dospio 08. )e"ruara na pogre" <elikog kneza <ladimira. <e# tada! "ilo je jasno da ugarska! na rusku zapovijed! ne samo da ne#e napasti -r"iju! ve# da #e se s njom z"li(iti.
08 09

5. AngTal! o. '.! 4;. =. Leren'zi! o. '.! 009. 5irektnim rusko-turskim sporazumom postignut je 1C. marta 1909. privremeni! a 00. aprila zakljuen u Petrogradu de)initivni )inansijski sporazum Nusije i &smanskog 'arstva.. :stog dana zastupni'i Nusije! <elike ritanije i Lran'uske u -o)iji! po nalogu svojih vlada priznali su nezavisnost ugarske. :sto tako! zastupni'i *jemake i :talije su u -o)iji podnijeli 0;. aprila 1909. "ugarskom suverenu priznanje nezavisnosti kraljevine ugarske 7:"idem! 0108.

18

Aehrenthal se! uprkos tome nadao da ugarska ne mo(e za"oraviti stare suprotnosti sa -r"ijom i da mo(e na nju raunati. Ali! to je "ila sla"a utjeha! i morao je priznati [amil-pa$i da je imao pravo kad mu je u okto"ru 1908. rekao Eda #e se ,onarhija pokajati z"og svoje politike prema ugarskojF.40 *akon demar$a predstavnika Nusije! <elike eogradu 40. marta 1909.! ritanije! Lran'uske! :talije i *jemake u

srpska vlada se odluila dati eu zadovoljavaju#u izjavu.41 Poetkom aprila 1909. godine ministar Aehrenthal je dao instruk'ije austrougarskim zastupni'ima kod signatarnih sila da se o"rate vladama kod kojih su akreditirani! za njihovo slaganje u vezi ukidanja lana 0C. erlinskog ugovora. *jemaka je notom od ;. aprila dala svoj pristanak! slijedila je :talija 11. aprila! <elika aprila.40 :zjavom velikih sila o ukidanju lana 0C. 9osi)a na osnu i Mer'egovinu de)initivno priznato. *a isti nain su sank'ionisane predvi+ene modi)ika'ije lana 09. erlinskog ugovora u korist =rne >ore.44 ,irno rje$enje Aneksione krize izazvalo je razoarenje kod vi$e utje'ajnih linosti u eu. 9oseph Nedli'h je vjerovao jo$ 08. marta u rat protiv -r"ije.44 5an kasnije! kad je shvatio da #e njegove (elje ostati neostvarene! zapisao je u svoj dnevnik3 E<elika radost u tako odu$evljenF.4C eu! ja nisam erlinskog ugovora! aneksiona kriza je zavr$ena! ime je pro$irenje prava suvereniteta 'ara L. ritanija 1;. aprila! a Lran'uska i Nusija 19.

40 41

5. AngTal! o. '.! 49. >r. Pol.! 06! 0! "r. 9.49;. 40 G. Anri's! 5ie jugosla?is'he Lrage und die 9ulikrise 1914.! -tuttgart 1941.! 14;. 44 <. -ulek! o. '.! C0. &dlom'i C! ;! i dalje! lana 09. erlinskog ugovora! koji su sadr(avali ogranienje suvereniteta =rne gorem ukinuti su! a odlomak 6 je nadomje$ten izjavom da luka Antivari tre"a da sauva iskljuivo trgovaki karakter. 44 9. Nedli'h! o. '.! 10. 4C :"idem! 11.

19

>eneral =onrad! koji je smatrao da se sud"ina dr(ava! naroda i dinastija ne rje$ava za diplomtskim! kon)eren'ijskim stolom! nego na "ojnom poljuF! (alio je z"og mirnog rje$enja krize.46 % aprilu 1909. pisao je on! da je ishod Aneksione krize odredio sud"inu ,onarhije! predskazuju#i da #e ona najdalje za deset godina "iti svedena na razmjere Xvi'arske.4; % razgovoru koji je vodio 08. marta 1909. u eu sa njemakim am"asadorom )on .s'hirs'hkim! ministar Aehrenthal je iznio razloge koji su "ili presudni da je odustao od vojnog pohoda na -r"iju. E:deje o prikljuenju -r"ije ,onarhiji ili podjeli -r"ije izme+u Austro-%garske! ugarske i NumunijeF! istakao je Aehrenthal! Ekada se "li(e razmotre za sada se nisu praktino potvrdile! s o"zirom na op#e europske prilike i na interese ,onarhije. .akvu nasilnu politiku te$ko "i "ilo opravdati u na$em vijeku! i ona "i za "udu#nost stvorila zastra$uju#u koliinu zapaljivog materijalaF. Aehrenthal je iznio uvjerenje da Estvari na slovenskom jugu tre"a pustiti da polako sazriju i z"og dualistikih te$ko#a ,onarhije i jo$ uvijek nesre+enih odnosa u okupiranim provin'ijama oprezno i po korak napredovatiF48 *akon zavr$etka krize! zavladalo je u eu i erlinu veliko raspolo(enje. *isu eu kao odluuju#a nedostajala ni estitanja i zdravi'e. :shod aneksione krize slavljen je u diplomatu poslije diplomatska po"jeda. ,inistar Aehrenthal je progla$en za najve#eg ismar'ka! i 1;. augusta 1909. za svoje zasluge do"io e! poziraju#i pred pu"likom i )otogra)ima u Dlo?a o Eni"elun$koj vjernostiF je rang visokog plemstva! postao je gro). 49 % maju 1909. njemaki 'ar Bil'helm :: posjetio je stavu po"jednika.40 2vune )raze von

*jemake prihva#ene su i od austrijske i njemake $tampe. Austrijski i ma+arski listovi isti'ali su u prvom redu ulogu "erlinskog partnera u odluuju#im danima krize. Jist E*eue Lreie PresseF je pisao o
46 4;

>. Nitter! -taatskunst und /riegshand?erk! ::! ,Dn'hen 1960.! 084. /. . <inogradov! o. '.! 1C4. 48 >r. Pol.! 06! 0! "r. 9.494. 49 5.Jonarevi#! o. '.! 400. 40 /. . <inogradov! o. '.! 1C0.

00

Eimpozantnoj mani)esta'iji njemake solidarnostiF! a ELremden"lattF o punoj snazi demonstra'ije saveznikih misli. Pe$tanski EJ\loTdF je vidio tajnu uspjeha u njemakoj lojalnosti.41 5iplomatski uspjeh Austro-%garske i *jemake o'ijenjen je kasnije od ve#ine historiara kao EPirova po"jedaF! i po svojim posljedi'ama je oznaen katastro)alnim.40 Aneksijom osne i Mer'egovine Austro-%garska je provizornu okupa'iju i upravu u ovim provin'ijama pretvorila u de)initivnu! mani)estaju#i pritom svoju snagu u me+unarodnim odnosima. 2a vrijeme Aneksione krize Austro-%garska je imala ogromne )inansijske izdatke. -amo tro$kovi mo"iliza'ije pro'ijenjeni su na 180. miliona kruna! a pored toga &smanskom 'arstvu je ispla#eno C4 miliona. .o je ote(alo i "ez toga nezavidno )inansijsko stanje Austro-%garske.44 %sljed unutra$njopolitike situa'ije aneksija je izazvala u"rzanu dezintegra'iju Austro-%garske i pojaala oslo"odilake pokrete naroda koji su ulazili u njen sastav.44 or"a izme+u dva dijela ,onarhije! ko #e imati dominantan utje'aj u anektiranim provin'ijama! produ"ila je krizu dualizma. :ako je i ugarsko vo+stvo "ilo za EuklanjanjeF -r"ije! ono je "ilo protiv njene aneksije! upravo zato $to se pla$ilo da #e Eslaviza'ijomF

41 40

-. ,erkur! 4. :< 1909.! "r. 1CC! 0. 5. AngTal! o. '.! C0. Aehrenthalov nasljednik gro) erthold pisao je u okto"ru 1910. godine3 EBir dDr)en uns darD"er keiner :llusion hinge"en! das unsere <organg?eise "ei der der AnneUion osnien und der Merzego?ina ni'ht nur den Anstoss zum unde der alkanstaaten gege"en! sondern unvermeindli'h au'h das ,isstrauen der -taatskanzlein sKmtli'her >rossmK'hte gegen die ,onar'hie ge?e'kt und dadur'h ein zuvor ni'ht "estandenes and des Ginvernehmens unter densel"en in ezug au) die -tellungnahme zu unserer &rientpolitik ges'ha))en hat...F 7N.>oos! o. '.! 81.8 % svojim memoarima >. AndrassT je zapisao3 E5er >rundgedanke dieser in ihre Ginzelheiten ausgezei'hnet ge)Dhrten /ampagne ?ar ver)ehlt und ?urde in der Lolge eine der %rsa'hen des Beltkrieges. Bir hatten eine )ormell klare Ne'htverletzung"egangen! ?ir hatten ein eispiel gege"en..*i'ht einen ,ann! ni'ht einen >ros'hen ha"en ?ir ge?onnen! ?ir ?aren ni'ht mK'htiger ge?ororden Aim >egenteil. 7>.AndrassT! 5iplomatie und Beltkrieg! Bien- erlin 1900.! 4C8. 44 Prema pro'jenama ruskog poslanika u eu! ukupni tro$kovi Austro-%garske u toku anksione krize iznosili su 800 miliona kruna 7/. . <inogradov! o. '.! 1C48. 44 % lanku pod naslovom E*a sve strane krizaF o"javljenom 1C. januara 1914. godine u listu E5omF hrvatski politiar -tjepan Nadi# je konstatovao da je Eaneksija osne i Mer'egovine izazvala permanentnu politiku i ekonomsku krizu Austro-%garskeF 79./ri(ek! nav.djelo! 0008.

01

,onarhije "iti stvoreni uvjeti za preure+enje dr(ave u trijalistiku! i time se uiniti kraj mo#i ma+arske aristokratije.4C 2"og otpora %garske u vo+stvu austrijskog dijela ,onarhije pojavile su se dvije struje. Prvu su inili politiki )aktori koji su poku$avali da dugotrajnim politikim radom provedu odluke iz prolje#a i ljeta 1908. 5rugu struju su inili vojni )aktori! koji su smatrali da -r"iju tre"a $to prije uni$titi! a ve#i dio njenih teritorija! uprkos otporu ,a+ara! anektirati ,onarhiji.46 Prema Aehrenthalovom planu aneksija je tre"ala "iti signal za aktivnu spoljnu politiku! kao i za rekonstruk'iju ,onarhije. ,e+utim! njegov korak je ostao samo Euvertira "ez opereF!4; izazivaju#i iz tog razoarenja izrastanje jo$ jaeg osje#anja sla"osti. *ajva(nije je! ipak! $to je Aehrenthal utvrdio osnovne prav'e u "alkanskoj politi'i ,onarhije! koji #e ostati u 'jelosti nepromijenjeni i nakon $to je on! z"og suko"a sa 'arem i prestolonasljednikom "io udaljen s polo(aja ministra poetkom 1910.48 5r(anje *jemake u Aneksionoj krizi oznaeno je njenim nastojima da u svakoj )azi krize vojno i politiki podr(i svoju savezni'u.49 <on Dlo? je pravdao svoju politiku time da je podr$ka aktivnoj austrijskoj "alkanskoj politi'i "ila jedina mogu#nost da se prido"ije savezni'a za Nei'h Ekao stra(ar na putu prema :stokuF i da se ne osla"i mjesto Nei'ha u Guropi. 5iplomatski poraz Austro-%garske nu(no "i uti'ao i na polo(aj *jemake u Guropi! i stoga je ona morala istupiti tako da njenom polo(aju velike sile da vrst oslona'.C0 Dlo?ljeva Eni"elun$ka vjernostF davala je eu potre"ne impulse da! ako zatre"a! i silom rije$i "alkansko pitanje. E&tvorena vojna punomo#F naelnika >eneral$ta"a Melmuta von ,oltkea generalu
4C 46

:"idem! 004. A.,itrovi#! o. '.! 409-440. 4; B. >rumpelt! o. '.! 99. 48 A.,itrovi#! o. '.!! 94. 49 J.LIrster! o. '.! ;6. C0 5okumente der deuts'hen Politik und >es'hi'hte von 1848. "is zum >egen?art! d. 0! erlin-,Dn'hen 19C1! 010.

00

=onradu! kao i politika Eodrije$enih rukuF za politiko vo+stvo u imala je pri tome znaajnu ulogu.C1 *jemaka vlada ostavila je

eu

eu slo"odne ruke da sa svom

snagom i posljednjim rizikom sprovodi za'rtanu politiku. .ako je austrougarska "alkanska politika "ila sastavni dio 'jelokupne politike Nei'ha! ime je i slo"oda politikog odluivanja i pokreta njemake vlade "ila su(ena.C0 *jemaka je tokom Aneksione krize podr(avala u potpunosti Austro-%garsku! ali samo zato da "i pomo#u nje do"ila priliku za odmjeravanje politike! a u krajnjem sluaju i vojne snage sa silama Antante. .o je ujedno znailo da Nei'h koristi ,onarhiju kao sredstvo svoje mnogo $ire politike.C4 Nijei Bilhelma :: da E*jemaka u odlunom trenutku ne#e oklijevati i zajedno #e sa Austro-%garskom pustiti "ataljone da mar$irajuF "ile su sraunate na to da pojaaju ratne (elje austrijskog >eneral$ta"a.C4 -a politikom Eodrije$enih rukuF za e u politikoj i vojnoj ismar'ka! koji o"lasti von Dlo? je prekinuo sa kontinuitetom politike

odluku o ratu i miru na alkanu nije nikada prepu$tao eu.CC &vog puta nije do$lo do rata jer je Nusija z"og unutra$njih i spoljnih sla"osti morala iz"je#i oru(ani suko"! $to je omogu#ilo *jemakoj "eskompromisno rje$enje krize. /apitula'ija ruske diplomatije izazvala je u zemlji veliko ogorenje. Jist E*ovoe <remjeF oznaio je poraz Nusije kao Ediplomatsku =u$imuF.C6 % zvaninim krugovima se o"ja$njavalo da su novi! ali i posljednji ustup'i koje je Nusija uinila germanskoj ekspanziji na alkanu "ili uvjetovani (eljom da se -r"ija sauva od katastro)e! i da oni ne znae
C1 C0

M. >erhardt! o. '.! <! 14. G./. orn! o. '.! 099. C4 A.,itrovi#! o. '.! 440. C4 M. >erhardt! o. '.! <! 1C. CC G. BK'hter! 5er PrestigegedKnke in der deuts'hen Politik von 1890 "is 1914! Aarau 1941.! 144. C6 /. . <inogradov! o. '.! 1C1.

04

odstupanje od za$tite slovenskih interesa.C; ,e+utim! 'jelokupna $tampa ja "ila slo(na u tome da Nusija svojim samoponi(enjem nije pomogla -r"iji! nego je uni$tila svoj utje'aj na alkanu. *a jednom predavanju pod naslovom E*a$ slovenski porazF vo+a kadetske partije ,iljukov isti'ao je tri )aktora koji su "ili presudni za poraz Nusije3 agresivnost 'entralnih sila! nespremnost ruskih diplomata kao i utje'aj raznih snaga na njenu politiku. >lavnu krivi'u ,iljukov je pripisivao ruskoj diplomatiji koja je u slovenskom pitanju vodila E'ik-'ak politikuF! $to je u vezi sa 'jelokupnom unutra$njom politikom dovelo do na'ionalnog poni(enja.C8 :pak! i politiko vo+stvo i javno mi$ljenje se slagalo u nekim pro'jenama3 prvo! da se Austro-%garska odluila za ekspanzivnu politiku u Guropi i da je u tome "ezuvjetno podr(ana od *jemake. 5rugo! da je Nusija u pitanjima koja nisu neposredno dirala interese Antante )aktiki "ila izolovana. EPolitika "alansiranjaF! kako je oznaio ,iljukov! vodila je tome da je Nusija u kritinom momentu ostala "ez podr$ke. .re#e! $to je naroito zastupalo politiko vo+stvo! da se odnosi sa *jemakom i Austro-%garskom moraju uspostaviti na drugoj osnovi.C9 *akon krize! politike diskusije u Nusiji su se kon'entrisale na vojno i privredno jaanje! kao i pitanje "udu#ih saveznikih odnosa. -matralo se da je velika "or"a slovenstva i germanstva neiz"je(na i da #e uslijediti u skoroj "udu#nosti. 9o$ poetkom 1909. godine ministar :zvoljski je rekao njemakom am"asadoru Pourthalesu da :stono pitanje mo(e "iti rije$eno samo ratom! koji #e iz"iti kroz pet ili deset godina! ali koji je neiz"je(an.60
C; C8

elgis'he 5okumente...! d. :<! "r. CC. =. Leren'zi! o. '.! 004. C9 :"idem! 044. 60 *a pitanje $ta #e "iti njegov kraj! :zvoljski je odgovorio3 E5ie >edenkta)el im -'hlosse u'hlau! die >ra) er'htold in dem "erDhmten /on)erenzzimer hatte an"ringen lassen! sollte zu >ra"platte der Isterrei'h-ungaris'hen ,onar'hie ?erdenF 7,..au"e! 5er >rossen /atastrophe entgegen! erlin 1909! 0108. -uko" sa ,onarhijom je "io mnogo ranije predvi+en. % zimu 1869]18;0. ruski pu"li'ist *ikolaj 9akovljevi# 5anilevski je u seriji lanaka pod naslovom ENusija i GvropaFu asopisu E2arjaF poku$ao historijski opravdati nu(nost raspada Austro-%garske. 5anilevski je dr(ao alkan za prostor historijski zadat velikim silama. .u su &smanlije

04

Nusija je z"og diplomatskog poraza pojaala svoje vojne pripreme. E=ar! -tolipin! diplomate i o)i'iri tra(ili su da se armija o"novi i da "ude instrument velike politike! $to #e omogu#iti Nusiji da ponovo! kao velika sila zauzme svoje mjesto u svijetuF! 61 pisao je -uhomlinov u svojim memoarima. % Petrogradu su "ili svjesni da se "ez spremne armije ne mo(e voditi aktivna politika. -uhomlinov je "io uvjeren da #e u sluaju suko"a *jemaka stajati na strani Austro-%garske. -toga je za njega glavno mjerilo vojne spremnosti tre"alo "iti *jemaka i 'ilj koji #e stvoriti armiju koja #e "iti dostojna njemakoj.60 Aneksiona kriza je jo$ vi$e z"li(ila Nusiju i -r"iju! i polo(ila temelj o"razovanju "alkanskog saveza.64 :talija je sa velikim nezadovoljstvom prihvatila aneksiju osne i Mer'egovine! "udu#i da Austro-%garska nije uzimala u o"zir njene (elje za kompenza'ijama! izvlae#i politike pouke. % okto"ru 1909. u Nakonid(iju! :talija i Nusija su se sporazumjele da zajedniki rade protiv ekspanzije ,onarhije na sljede#i nain3 - Nusija i :talija moraju te(iti u prvom redu da sauvaju status Yuo na alkanuP "ilo $to da se desi na alkanu one se moraju pridr(avati primjene naela narodnosti! poma(u#i razvitku "alkanskih dr(ava u 'ilju
sauvale 9u(ne -lovene od germaniza'ije i katoli'izma! a ,onarhija je 2apad ponovo spasila od &smanskog 'arstva i islama. &vi historijski zada'i su "ili ispunjeni! i time su &smansko 'arstvo i Austro-%garska izgu"ile smisao postojanja. 5anilevski je tako+e oznaio i "udu#u sliku 9u(ne Gurope3 E5unavski i "alkanski prostor moraju "iti )ormirani od "rojnih na'ionalnih dr(ava.F &n je ve# tada oznaio geogre)sku kartu koja se 1919. ostvarila3 e$ko-moravskoslovaka dr(ava! kraljevina -r"a! Mrvata i -lovena'a! "ugarska! rumunska i ma+arska dr(ava. *jegov rukopis je u Nusiji "io kon'ept za praktinu politiku i smatran je Epolitikom i"ilijom sa deset zapovijedi 'arske spoljne politikeF. 7M.Andi's! 5er %ntergang der 5onaumonar'hie! Bien-,Dn'hen-2Dri'h 19;6.! ;48. 61 B.A.-u'homlinov! o. '.! 008. 60 :"idem! 044. 64 *akon krize pisao je list E ir$evija <edemostiF3 ^5o"rosusjedski odnosi izme+u vlada ea i Petrograda su pro$lostP solidarnost i prijateljstvo sa -lovenima su pro$lost! sada$njost i "udu#nostF. 7G. MIlzle! 5ie -el"stentma'htung Guropas! Lrank)urt-2Dri'h 19;C.! C18. *jemaki vojni opunomo#enik u Petrogradu! kapetan )on Minze izvje$tavao je u erlin Eda #e Nusija "iti nepo"jediva na alkanu ako se pripremi i istupi u pravo vrijeme. .o #e uslijediti kroz tri do pet godinaF. 7B. aumgard! 5euts'hland im 2eitalter des :mperialismus 1890-1914! 4. Au)l.! -tuttgart- erlin-/Iln-,ainz 1986! 1068.

alkanu. 5iplomatski! to je "ilo izra(eno na

0C

otklanjanja "ilo kakve inostrane prevlastiP o"je strane se o"avezuju da zajedniki rade protiv svih suprotnih stremljenja.64 Pri"li(avanje Nima i Petrograda! koje je predstavljalo dalje sla"ljenje .rojnog saveza! "ilo je neposredna posljedi'a krize. :talija! koja je ve# du(e vremena "ila konkurent ,onarhije na 9adranu! nije se mogla slo(iti sa austrougarskim korakom. :zra(avaju#i simpatije za -r"iju i =rnu >oru! kao i zakljuuju#i sporazum iji je ak'ent "io na naelu narodnosti! :talija je vodila politiku koja je nosila izrazito antiaustrijsko o"ilje(je.6C Lran'uska je tokom trajanja krize nastojala da se uzdr(i od eventualnog suko"a! jer nije "ila direktno pogo+ena aneksijom. 2a Lran'usku je stoga u prvoj liniji "io 'ilj da zajedno sa <elikom ritanijom! a tako+er i sa *jemakom radi na mirnom rje$enju krize da "i se! kako je to izjavio ministar Pi'hon Eiz"jeglo grupisanje velikih silaF.66 % diplomatskim krugovima vladalo je tiho nezadovoljstvo ulogom koju je Lran'uska imala u krizi! jer nije iskoristila povoljne izglede koje je imala u okto"ru i novem"ru 1908. da odigra znaajnu ulogu posrednika i time pove#a svoj me+unarodni ugled. :pak! mirno rje$enje krize izazvalo je u Lran'uskoj zadovoljstvo. *a prijedlog austrougarskog am"asadora u Parizu! 'ar L. 9oseph odlikovao je )ran'uskog predsjednika <elikim kri(em -tjepanovog reda! za napore koje je ulo(io posljednjih mjese'i za odr(avanje mira.6; Potpuno zadovoljstvo kvarilo je saznanje da je Austro-%garska! kao i njena savezni'a *jemaka! postala va(an )aktor sa kojim se ne mo(e uvijek tano raunati. -toga su u Lran'uskoj insistirali na uspostavljanju "li(ih odnosa sa Nusijom! da "i se! uspjehom Austro%garske i *jemake poreme#ena europska ravnote(a u diplomatskoj i vojnoj o"lasti ponovo uspostavila.68

64 6C

<.P.Potemkin! o. '.! 1;C. L.-tieve! o. '.! C6. 66 M. -'hulthess! o. '.! 1909! 449. 6; :.Naa"e! o. '.! 00C. 68 :"idem! 000.

06

.okom trajanja Aneksione krize za <eliku

ritaniju su u prvom

planu "ili njeni interesi u &smanskom 'arstvu! gdje je nastojala ojaati anglo)ilsku nastrojenost mladoturskog re(ima. &sim toga! <elika ritanija je nastojala da se ouva vrstina Antante koju je *jemaka poku$avala da raz"ija! $to je dovelo do toga da se poetni austro-ruski karakter krize pretvori na kraju u "ritansko-njemaki suko". <elika ritanija je "ila nezadovoljna diplomatskim porazom Antante. % $tampi su uestali napadi na Austro-%garsku. Austrougarski savjetnik poslanstva u Jondonu gro) .arnovski isti'ao je u svom izvje$taju eu promjenu stava <elike ritanije ENanije je Austroritaniju "io %garska posmatrana kao sila sa kojom je suko" za <eliku potra(itiF-izvje$tavao je gro) .arnovski.69 *ajve#e nezadovoljstvo ishod Aneksione krize je izazvao u -r"iji. -r"ija je prihvatila diktat velikih sila i odrekla se svojih zahtjeva i prigovora sve dok ne "ude u polo(aju da uspje$no istupi protiv Austro%garske. <e# 04. marta 1909. o"ja$njavao je srpski poslanik u Parizu3 EAko Guropa )ormalno prizna akt aneksije! ne mo(emo se mi sami protiv toga "oriti. *ama ostaje "udu#nost koju ne tre"a samo ekati! nego "udu#nost za koju tre"a pripremiti oz"iljnim i po(rtvovanim radomF.;0 Aneksijom krize pro"lemi na osne i Mer'egovine ju(noslavensko pitanje nije "ilo alkanu su posmatrani kao op#eeuropski! $to nije rije$eno3 krizna polja na alkanu nisu "ila otklonjena. *akon Aneksione ostalo "ez djelovanja na me+unarodne odnose velikih sila. Aneksiona kriza je izazvala znaajne promjene u me+unarodnom politikom (ivotu. 5iplomatska pro"a snaga "lokova sila zavr$ila se sa spolja sjajnim uspjehom Dlo?ljeve politike. -avez je ostao vrst! Eni"elun$ka vjernostF njemake savezni'e se dokazala i snaga 5vojnog saveza se pokazala pred svijetom.
69 ;0

nepo(eljan! sada u nama vide jedinog neprijatelja! kojeg #e i *jemaka

L.-tieve! o. '.! C9. ,. ogits'he?its'h! o. '.! "r. 84.

0;

.renutni uspjeh 5vojnog saveza je jo$ vi$e pot'rtao suprotnosti u Guropi. alkan je postao najopasnije polje nemira! podruje koje je pru(alo najve#e mogu#nosti za diplomatske "or"e! i stoga na njemu i tre"a tra(iti neposredne povode rata. Austrijski korak je "io politiki proma$aj! kako su pokazale lani'e Antante! izvlae#i iz Aneksione krize pouku. 2ajedniki istup *jemake i Austro-%garske je za njih "io jasna opomena koja se nije mogla pre#utati. Nuski poslanik u Parizu *elidov upozoravao je ve# 1. aprila 1909. godine ministra :zvoljskog da ENusija! Lran'uska i <elika ritanija moraju vi$e misliti na zajedniki sporazum i vojno se priprematiF.;1 &gorenost z"og poraza vodila je sile Antante jo$ u(oj povezanosti. <e# u politikim o'jenama u vrijeme Prvog svjetskog rata aneksiona kriza je "ila oznaena konanom prekretni'om u me+unarodnom politikom (ivotu. *a kraju 1909. godine Gvropa je ve# "ila podijeljena u dva suprotna ta"ora. -rpski pisa' i diplomata ,. ogievi# imao je djelimino pravo tvrde#i da je svaka suprotnost koja je ve# prije 1908. svrstala europske sile u razliite grupe i tako+e i "ez aneksije vodila katastro)i..e$ko je ipak predvidjeti kako "i se doga+aji odvijali da je u lan'u uzroka nedostajala jedna ili druga karika. M. /antorovi' je oznaio Aneksionu krizu Egeneralnom pro"om za svjetski ratF;0! a B. Janger Fuvodom u svjetski ratF.;4 Nat u kojem su po"jedni'i iz 1909. godine mnogo vi$e izgu"ili nego $to su ranije do"ili.

;1 ;0

en'kendor)s diplomatis'her -'hri)ts?e'hsel! :! "r. 64. M. /antoro?i'z! >uta'hten zur /riegss'huld)rage 1914.! Lrank)urt am ,ain 196;! 1C1. :maju#i u vidu krizu iz 1914. Ai dva dijela 06.toma z"irke dokumenata 5ie >rosse Politik der GuropKis'hen /a"inette 18;1-1914. koji se odnose na aneksionu krizu. /antorovi' se pita je li stvarno stoji 1908-1909. godina i nije li D $tamparska gre$ka za etmana. ;4 B. Janger! .he 1908. Prelude to the Borld Bar! Loreign A))airs! 9uli 1909! 609P :sto i Al"ertini! o. '.! :! 0C6.

08