Joseph Murphy

KAKO (DO)BITI ONO TO ELITE

Naslov izvornika: COLLECTED ESSAYS OF JOSEPH MURPHY by Jos !" M#r!"y Co!yri$"% & '()* by Jos !" M#r!"y+ no, in %" na- o. J an L/ M#r!"y

SADRAJ
Kako upotrijebiti snagu molitve .3 Ljubav je sloboda .17 entalni otrovi i protuotrovi .!" #romijenite osje$aj svojega %ja& .'( )stanite *auvijek mladi .(' Kako privu$i nova+ .,( -s+jeljuju$a mo$ ljubavi .11' .a/to mi se to doga0a .1!1 agi1nost vjere .13! Kako moliti sa /pilom karata .132 Lukavstvo stra3a 41'" 5pi/ite novo ime u knjigu 6ivota .1(" #objedni1ka pjesma .173

KAKO UPOTRIJEBITI SNAGU MOLITVE

KAKO

vas va um iscjeljuje

5nutar vas postoji is+jelju$a #risutnost koja lije1i svaku vrstu bolesti. Da bi se ta is+jeljuju$a #risutnost iskoristila4 potrebno je po*navati 7oga i na1in na koji )n djeluje. Du3ovno lije1enje upu$uje na +jelovitost4 potpunost i savr/enstvo. .nanost predstavlja po*navanje *akona i na1ela8 ona predstavlja uskla0eno i usustavljeno *nanje. .nanje o ovim is+jeljuju$im na1elima preu*eto je i*ravno i* 7iblije. Sredstvo kojim smo ra*otkrili tajne i objavili skriveno *na1enje 7iblije4 od #ostanka do )tkrivenja4 jest *nanost o simbolima i *nanost o 3ebrejskom pismu. 7iblija se bavi du3ovnim i mentalnim *akonima. )na i*nosi 1injeni+u da su mnoge osobe poput -susa4 ojsija4 -lije4 #avla i drugi34 bile stvarni ljudi koji su 6ivjeli na .emlji8 me0utim4 oni tako0er predstavljaju stanje uma u svakom od nas. 7iblija je du3ovni i psi3olo/ki ud6benik. #rou1avanjem i primjenom mentalni3 *akona4 vi mo6ete prona$i put do *dravlja4 sklada4 mira i napretka8 *nanstvena molitva iskustvo je 7o6je #risutnosti.

Tri k raka u lije!e"ju

Prvi korak: islite o 7ogu kao o jedinoj #risutnosti i jedinoj Sili8 7og je univer*alan stvarala1ki Du3 svugdje prisutan 9 6ivi svemogu$i Du3 usa0en u va/em vlastitom sr+u. Ra*mi/ljajte nad nekim stvarima o 7ogu *a koje *nate da su istinite8 na primjer4 ka6ite ti3o: %)n je beskrajna -nteligen+ija4 apsolutna Dobrota4 nei*mjerna Snaga4 neopisiva Ljepota4 neograni1ena Ljubav4 beskona1na udrost4 )n je svemogu$&. Drugi korak: )prostite svakome8 /aljite misli ispunjene ljubavlju 1itavom svijetu. Re+ite: %Ja sada potpuno i slobodno opra/tam svakome, i odla*im slobodan&. Dodajte iskreno i* sr+a: % islim to uistinu8 to je istina&. ;emojte imati nikakve mentalne re*erve. Trei korak: <ra6ite spokojno i s ljubavlju da nei*mjerna is+jeljuju$a #risutnost 7o6ja u vama sada is+ijeli va/e tijelo4 u1ini ga 1istim4 +jelovitim i savr/enim. Ka6ite sami sebi: %=jerujem u to8 pri3va$am to8 *nam da se sada doga0a is+jeljenje&. .a3valite *a va/u 3armoniju i mir. Bog u tebi sposoban je iscijeliti.

ISKUSTVO BO#JE PRISUTNOSTI

Sveprisutnost 7o6ja *na1i da je 7og prisutan u svakom trenutku vremena i u svakom djeli$u svemira. Do6ivljavanje 7o6je #risutnosti tijekom 1itavog dana4 klju1 je *a 3armoniju4 *dravlje4 mir4 radost i puninu 6ivota. .apo1nite sada gledati 7oga u svakome i u svemu.

Tri k raka u $ %ivljava"ju &risu'" s'i

Prvi korak: #ri3vatite 1injeni+u da je 7og jedina #risutnost i jedina Sila8 )n je sam va/ 6ivot i va/a stvarnost. Drugi korak: Spo*najte 7o6ju #risutnost u svim 1lanovima va/e obitelji i u svakoj osobi koju sretnete. )d ovog trenutka pa nadalje4 po*dravite 7oga u svakome tko vam se nade na putu. Trei korak: Sada spo*najte i ustvrdite da je sve /to vi jeste i sve /to vidite4 bilo to drvo4 pas ili ma1ka4 dio 7o6jeg i*ri1aja. <o je najve$a stvar koju mo6ete u1initi8 to je toliko mo$no da se ne mo6e opisati. Sjednite i dva ili tri puta dnevno u miru ra*matrajte ove retke: 7og je prisutan8 )n je sve u svemu. #o1nite spo*navati da je bo6anska #risutnost u vama i u svakome oko vas. Traite i nai ete. Traite najprije kraljevstvo Boje i njegovu pravednost, a to e vam se nadodati.

(AMIJENITE STRA) VJEROM

Kad stra3 u0e u va/ um4 to je *nak *a ak+iju8 smjesta podu9*mite ne/to8 nikad nemojte pokleknuti pred njim. =a/ stra3 je uistinu 6elja *a ne1im boljim8 to je 6udnja *a slobodom i mirom uma. >dje $ete dobiti slobodu i mir uma? #rona$i $ete i3 u mislima o miru4 slobodi i ravnote6i. Ako se 1ovjek no$u i*gubi u /umi i stra3 ga /1epa4 on $e4 *naju$i da je 7og savr/eno mudar i da *na put4 svoj stra3 *amijeniti vjerom. 5 njemu dola*i do promjene: osje$aj mira i povjerenje u jedinu #risutnost i jedinu Silu istiskuju stra3. )n je promijenio svoj mentalni stav8 o tome se 1esto govori

kao o An0elu 7o6je #risutnosti koji 1ovjeka privodi sigurnosti. @ovjek koji je i*gubljen okre$e se prema 7ogu u molitvi i pri*nanju4 i sam sebi ka6e ti3o i s ljubavlju: %7og me sada vodi. )n je svjetiljka mojoj no*i&. @ovjek se pou*daje i vjeruje u to unutarnje Svjetlo8 to je Svjetlo koje obasjava svakoga tko je do/ao na .emlju. #ojedina+ je s 7ogom ve$inaA #ostoje samo stra3 i ljubav. Stra3 je nali1je ljubavi. Ljubav osloba0a4 daje8 ona je 7o6ji Du3. Ljubav i*gra0uje tijelo. Ljubav je tako0er emo+ionalna naklonost. <ako4 *aljubite se u mir4 blagost4 uspje34 dobro3otnost i sklad4 jer takva ljubav ra*goni stra3. Bog je ljubav i tko ostaje u ljubavi, u Bogu ostaje, i Bog u njemu.

Tri k raka u &revla$ava"ju s'ra*a

Prvi korak: %>ospodin mi je svjetlost i spasenje4 koga da se bojim? >ospodin je /tit ivota moga4 pred kime da strepim?& ospodin o*na1ava 7o6ju #risutnost u vama. ;ema sile koja bi prkosila 7ogu4 jer je 7og Svemogu$i 7og. Stvar koje se bojite nema snagu8 to je la6no vjerovanje8 to je tigar od papira i nije stvarna. #onovite ove prekrasne rije1i: %7og nam nije dao Du3a stra3a nego Du3a snage4 ljubavi i ra*bora.& Drugi korak: #revladajte stra3 vjerom u 7oga i u sve /to je dobro. =jera nije Bormalisti1ko vjerovanje4 dogma ili religija. =jera je na1in ra*mi/ljanja4 po*itivan mentalni stav. =jera je 6ivotna8 ona je duboko4 ustrajno vjerovanje u 7oga. =jera je najja1i lijek na svijetuA 5*mite taj du3ovni lijek vjere upravo sadaA #ogledajte ove rije1i8 ponovite i3: % CSve mogu u -susu Kristu koji mi daje snagu.C 7og je sada sa mnom. 7og i ;jegovi sveti an0eli uvijek su sa mnom. )kru6en sam 7o6jom

Ljubavlju&. )ve se rije1i sada odra6avaju u va/em mo*gu i duboko u du/i. #onavljajte ove sna6ne i*jave i sav stra3 $e vas napustiti. Trei korak: Kad nai0u misli ispunjene stra3om4 mislite na 7oga8 *amislite kako se odmarate u naru1ju Svemogu$eg 7oga na isti na1in na koji ste se odmarali u naru1ju svoje voljene majke. Re+ite s ljubavlju svome )+u: %Sada4 7o6e4 idem *a svojim poslom i ti ide/ sa mnom. <voja Ljubav4 Svjetlo i Sila tje/e me4 vode i blagoslivljaju na svaki na1in. =olim svog )+a i moj )ta+ voli mene8 7og je moj )ta+A <o je predivnoA&

NA+JA,AJTE (ABRINUTOST
!abrinutost proi"la"i i" pomanjkanja vjere u Boga. )soba koja brine uvijek o1ekuje da $e stvari krenuti po *lu. )na brine *bog mnogi3 stvari koje se nikad ne$e dogoditi. <akva $e vam osoba re$i sve ra*loge *bog 1ega $e se ne/to lo/e dogoditi4 a da ne spomene niti jedan ra*log *a/to bi se ne/to dobro trebalo dogoditi. <a neprekidna *abrinutost slabi 1itav nje*in organi*am4 a posljedi+a toga su Bi*i1ki i mentalni poreme$aji. #oete se i"lije$iti od svoje "abrinutosti. ;e provodite vrijeme gledaju$i svoje nevolje ili probleme8 napustite svako negativno ra*mi/ljanje. =a/ um ne$e valjano raditi kad je pod pritiskom. Kad se suo1ite s problemom4 u1initi ne/to umiruju$e i prijatno ubla6ava napetost. - ne ula*e$i u direktan sukob s problemom4 moete ga prevladati. Da bi se oslobodili napetosti4 provo*ajte se8 oti0ite u /etnju8 igrajte pasijans8 1itajte omiljeno poglavlje u 7ibliji4 kao /to je jedanaesto poglavlje poslani+e Debrejima4 ili #rvu poslani+u Korin$anima4 13. poglavlje8 otvorite ',. psalam8 pro9

1itajte ga pa6ljivo u sebi nekoliko puta. 5nutarnji spokoj $e vas preplaviti i vi ste spremni *a molitvu.

Tri k raka u &revla$ava"ju -a.ri"u' s'i

Prvi korak: Svakog jutra kad se probudite4 obratite se 7ogu u molitvi onako kako biste se obratili svom ljubljenom )+u. )pustite tijelo8 *atim govorite 7ogu4 jedinoj #risutnosti i jedinoj Sili. #ostanite poput malog djeteta8 to *na1i da s3va$ate da je 7og u vama8 vjerujete u potpuno. Bog u tebi sposoban je iscijeliti. Drugi korak: =i *nate u svome sr+u da toj Sili mo6ete predati sve svoje probleme i pote/ko$e i da $e i3 mudrost 7o6ja rije/iti *a vas. Re+ite s ljubavlju: %Dvala <i4 )1e4 *a ovaj pre9divan dan. <o je <voj dan8 ispunjen je rado/$u4 mirom4 sre$om i uspje3om *a mene. >ledam prema naprijed s veselim i/1ekivanjem. udrost i 7o6je ra*umijevanje vodit $e me 1itavog dana. 7og je moj suradnik8 sve $e mi po$i *a rukom na jedan prekrasan na1in. =jerujem u 7oga8 vjerujem 7ogu&. Trei korak: =i ste puni povjerenja i vjere. Sad krenite8 pustite da 7og radi kro* vas. Dok dan bude prola*io4 sjetite se: %)vo je dan /to ga je 7og stvorio *a meneA 7o6anska djelatnost u*ima udjela u mom 6ivotu&.

#ELJA / +AR O+ BOGA

7og vam govori kro* 6elju. Sve po1inje s njom8 ona se ponekad na*iva i*vorom svi3 ak+ija. 7udu$i da 1itate ovo4 unutar sebe imate poti+aj ili 6elju biti ve$im nego /to ste sada. #ostoji Ko*mi1ki poti+aj unutar vas koji tra6i da se i*ra*i. ivot

nastoji i*ra*iti svoju jedinstvenost4 +jelovitost4 ljubav i ljepotu kro* vas. =i ste instrument bo6anskoga8 vi ste kanal *a 6ivot i ljubav. =i ste ovdje da bi oslobodili *arobljenu krasotu u vama. 7e* 6elje ne biste se mogli podi$i i* naslonja1a. @ovjek 6eli skloni/te i *apo1inje graditi ku$u da se *a/titi od surovosti vremena. Sije kukuru* i *alijeva *emlju jer 6eli imati 3ranu *a svoju obitelj i sebe. - vi u ovom trenutku imate najve$u 6elju8 mo6da se odnosi na *dravlje4 vlastito prebivali/te4 ili i*obilje. ;eopravdano produ6ena 6elja re*ultira Brustra+ijom i bole/$u. eljeti ne/to kro* dugo ra*doblje4 a ne posti$i to4 *na1i slabiti u du3u i tijelu. <rebate nau1iti ostvariti va/u 6elju kro* molitvu8 va/a ispunjena 6elja va/ je spasitelj.

Tri k raka u

s'vare"ju vae %elje

Prvi korak: =a/a 6elja *a skladom4 mirom4 *dravljem4 vlastitim prebivali/tem4 bogatstvom4 itd.4 jest 7o6ji glas koji vam govori. Re+ite i* sr+a: %S 7ogom je sve mogu$e&. 7og je 6ivi svemogu$i Du3 u vama i* kojega sve proistje1e. Drugi korak: Svjestan sam svoje 6elje8 *nam da *a mene postoji u ;evidljivom. <ra6im da sada postane moja8 pri3va$am je u svom umu. Ja pu/tam svoju 6elju kreativnom #osredniku u meni4 koji je i*vor svi3 stvari. <ra6im i vjerujem da je moja 6elja sada utisnuta u moj dublji um. )no /to je utisnuto mora biti i i*ra6eno8 to je na1in na koji moj um djeluje. Trei korak: )sje$am sada stvarnost svoje ispunjene 6elje. 5 miru sam. 5 svom sr+u *nam da $e se dogoditi ono /to

sam pri3vatio kao istinu. Radujem se i *a3valjujem. @itavo moje bi$e us3i$eno je stvarno/$u ispunjene 6elje. Ja sam u miru. 7og je mir. Dvala ti4 )1e8 to je u1injeno.

SRETAN BRAK
%Eto je Bog sjedinio, neka $ovjek ne rastavlja. u6 i 6ena trebaju oboje biti o6enjeni s 7ogom8 tada $e sve biti dobro. u6 i 6ena ne smiju nikada posva0ani oti$i na po1inak. ;e prenosite i* dana u dan nagomilane ljutnje proi*a/le i* sitni3 neslaganja. 7udite sigurni da $ete oprostiti jedno drugome svaku jetkost prije nego /to krenete na po1inak. Rje/enje *a sretan brak je da oboje vidite Krista jedno u drugome8 *apo1nite sada gledati prisutnost 6ivoga 7oga jedno u drugome. Re+ite sebi sada: %#o*dravljam 7oga u svom suprugu& ili %u svojoj supru*i&. Re+ite svojoj 6eni ili mu6u: %Fijenim4 sve /to 1ini/ i *ra1im ljubav i dobru volju prema tebi 1itavog dana&. ;e u*imajte svoga partnera *dravo *a gotovo8 poka6ite mu svoju *a3valnost i svoju ljubav. Ra*mi/ljajte o *a3valnosti i dobro3otnosti radije nego o osudivanju4 kriti*iranju i prigovaranju. .apamtite biblijsku opomenu: %Ako >ospodin ku$u ne gradi4 u*alud se mu1e graditelji&. ;a1in da se i*gradi miran dom i sretan brak temelji se na ljubavi4 ljepoti4 skladu4 obostranom po/tovanju i vjeri u 7oga. Re+ite i* svog sr+a: % oj je brak posve$en molitvom i ljubavlju&. Supru6ni+i trebaju uvijek moliti *ajedno najmanje jednom dnevno4 najbolje nave1er prije po1inka8 to $e uspostaviti mir u ku$i i u sr+u8 jer 7og je mir.

Tri k raka $

sre'" 0 .raka

Prvi korak: #rije svega4 7og. 5 trenutku bu0enja4 tra6ite od 7oga da vas vodi na svaki na1in. Ealjite misli mira4 sklada i ljubavi prema va/em bra1nom partneru4 svim 1lanovima va/e obitelji i prema 1itavom svijetu. Drugi korak: #omolite se prije doru1ka. .a3valite 7ogu *a predivnu 3ranu4 *a obilje koje imate i *a sve blagoslove. ;e do*volite da se ikakav problem4 briga ili prepirka uvuku u ra*govor *a stolom8 isto vrijedi i *a vrijeme ru1ka. Trei korak: Supru6ni+i se trebaju svake ve1eri i*mjenjivati u molitvi. Dr6ite 7ibliju pri ru+i. @itajte !3.4 !7.4 "3. psalam4 11. poglavlje poslani+e Debrejima4 13. poglavlje #rve poslani+e Korin$anima4 i ostale velike tekstove ;ovoga .avjeta prije no /to po0ete na spavanje. Re+ite ti3o: %Dvala <i4 )1e4 *a sve blagoslove danas. #odari nam miran san.&

TAJNA SMIRENOG UMA

.ajedni/tvo s 7ogom put je do smirenog uma8 to *na1i okretanje prema 7ogu u molitvi i spo*naja da ;jegov mir i ljubav pro6imaju va/ um i sr+e. olitva4 ili to ti3o *ajedni/tvo s 7ogom unutar vas4 promijenit $e va/ karakter. olitva vas 1ini druga1ijom osobom. Rije1 molitva mo6e se ra*umjeti kao ne/to /to obu3va$a svaki oblik *ajedni/tva s 7ogom4 bilo verbalni ili mentalni. Smireni um se posti6e *adobivanjem stvarnog osje$aja 7o6je #risutnosti u vama. 5 poku/ajima da unesete mir u 6ivote drugi34 va/e osobno mi/ljenje 1esto je pogre/no. 5pli$u$i se u nji3ove sva0e4 obi1no stvari u1inite gorim. ;avode$i i3 da

pomire svoje ra*like ili da do0u do kompromisa oko kojeg $e se slo6iti4 ne$e do$i do pravog mira4 jer nisu potpuno oprostili jedni drugima. ;ajbolji put da se is+ijele sva0e tog tipa je ti3i put molitve. Spo*najte da mudrost4 ljubav i 7o6ji mir teku kro* umove i sr+a svi3 osoba8 problem $e se tada rije/iti na predivan na1in. Blago mirotvorcima, jer e se "vati sinovi Boji.

Tri k raka $

smire" 0 uma

Prvi korak: Spo*najte da je 7og mir i da )n prebiva u vama8 ra*mi/ljajte *atim o tom unutarnjem miru kao ne1emu /to je sada va/e. Re+ite ti3o nekoliko puta: % ir 7o6ji koji nadila*i svako ra*umijevanje preplavljuje sad moj um i sr+e&. Drugi korak: .najte da je u va/em umu ono /to neprestano ponavljate. Re+ite 1esto tijekom dana: %.nam da je moj um smiren4 jer sam usvojio misli o miru4 skladu i dobroj volji u svom umu8 s tim *amislima 6ivim +ijeli dan&. Trei korak: @itajte !3. psalam svake ve1eri8 opustite se8 re+ite: %5svajam sada u svom umu misli o miru4 ljubavi i dobronamjernosti8 7og je moj pastir i 7o6ja rijeka mira te1e sada kro* mene. Lije6em u miru na po1inak8 jer <i4 >ospodine4 1ini/ da po1ivam u sigurnosti&.

VI MO#ETE IMATI BOLJU BU+U1NOST

Sjetite se Jakovljevi3 rije1i: %=jera be* djela je mrtva&. orate poka*ati svoju vjeru. =jera je na1in ra*mi/ljanja4 stav uma4 po*itivni4 aBirmativni pristup 6ivotu.

Ako4 na primjer4 6ivite u radosnom o1ekivanju onog najboljeg4 nei*bje6no $e najbolje do$i k vama. =i poka*ujete svijetu da je va/a vjera u svakom pogledu 1vrsta. ivite u 1vrstom uvjerenju o va/em jedinstvu s 7ogom4 sa 6ivotom i sa svemirom. )tkrit $ete da ste privla1ni divnim ljudima4 velikom napretku i rastu$oj svjesnosti 7o6je mudrosti. <ra6ite svakog dana va/eg 6ivota da bo6anska inteligen+ija usmjerava va/e korake na pravi put8 *najte da je 7og onaj koji vas opskrbljuje8 )n je darovatelj svakog savr/enog dara. Spo*najte da u svemu imate sasvim dovoljno svega i da pre9ostaje jo/ i bo6anski vi/ak. Da biste postigli mir i sklad4 re+ite i* sveg sr+a svakog jutra kad ustanete: %7o6ji mir4 mir koji nadila*i svako ra*umijevanje4 ispunjava moj um i sr+e&. #avao ka6e da sve i*la*i na dobro onima koji ljube 7oga. 7og i dobro su isto*na1ni+e. =i ste u 3armoniji sa svim bogolikim stvarima4 i gle: %ko je tko u &ristu, on je novi stvor.

Tri k raka $

. lje .u$u2" s'i

Prvi korak: ;a svim svojim putovima budite *a3valni 7ogu4 i )n $e u1initi ravnom va/u sta*u8 tako0er se pou*dajte u ;jega i vjerujte u i )n $e u1initi da se dogodi /to se treba dogoditi. )krenite se prema 7ogu u sebi8 tra6ite da )n vodi sve va/e poslove. Drugi korak: Spo*najte da je put do dobri3 odnosa s ljudima4 i put kojim $ete dovesti sebe u sklad sa 6ivotom4 put ljubavi. ;eka va/e sr+e bude potaknuto ljubavlju i dobro3ot9no/$u prema svima oko vas. olite *a mir i napredak oni3 s kojima ste u sve*i.

Trei korak: -majte jasno odre0en mentalni stav o uspje3u. Kad se suo1ite s problemom4 spo*najte da vam beskrajna 7o6ja inteligen+ija otkriva savr/eni plan i poka*uje vam put kojim trebate i$i. Kad po0ete na spavanje4 re+ite: %7og *na odgovor&. 'sjetite radost usli/ane molitve.

PREVLA+AJTE LJUTNJU
rad ra"valjen i be" "idova 9 takav je $ovjek koji nema vlasti nad sobom. Tko se te(ko srdi, bolji je od junaka) i tko nad sobom vlada, bolji je od osvojitelja grada. .a 6ivljenje ispunjenog i sretnog 6ivota4 kontrola emo+ija je neop3odna. Da biste vladali i imali nad*or nad emo+ijama i lo/im raspolo6enjem4 prijeko je potrebno *adr6ati nad*or nad mislima. .apravo4 ne mo6ete prona$i mir ni na koji drugi na1in. Snaga volje i mentalna prisila ne$e to u1initi. #risiljavati sebe da suspregnete bijes nije na1in. )dgovor je u usvajanju bogoliki3 misli u umu8 *aposlite sebe mentalno s pojmovima mira4 sklada i dobrostivosti. Dr6ite 1vrsto nad*or nad svojim mislima. ;au1ite *amijeniti stra3 ljubavlju i neslogu mirom. =i mo6ete usmjeriti svoje misli prema skladu. ;a primjer4 ako vidite ili 1ujete ne/to /to vas u*nemirava ili ljuti4 umjesto da date mjesta ljutnji ili srd6bi4 ka6ite automatski: % ir 7o6ji koji nadila*i svako ra*umijevanje sada preplavljuje moj um4 moje tijelo i 1itavo moje bi$e&. #onovite tu Bra*u nekoliko puta dnevno u ra*doblju stresa8 otkrit $ete da sva napetost i ljutnja nestaju. -spunite svoj um ljubavlju i negativne misli ne$e mo$i u$i. Kada vam netko ka6e ne/to o/tro ili kriti1ki4 pomislite na

neku jedinstvenu i*javu o -stini4 kao npr. %7og je ljubav. ;a vrutke me ti3ane vodi&. ir vas ispunjava i vi *ra1ite njime.

Tri k raka u &revla$ava"ju lju'"je

Prvi korak: Kad ustanete ujutro4 re+ite sebi: %)vo je 7o6ji dan8 to je novi dan *a mene4 novi po1etak. 7o6ja sila te1e kro* mene4 sna6i me4 is+jeljuje i smiruje4 donose$i sada i *auvijek mir u moj um i moje tijelo&. Drugi korak: Ako vas neki poslovni problem ili neka osoba u*rujavaju ili ljute4 smjesta pomislite na ;jegovu svetu #risutnost. Re+ite: %7og je sa mnom 1itav dan&. ;jegov mir4 ;jegovo vodstvo i ;jegova ljubav osposobljavaju me da se suo1im sa svakim problemom spokojno i smireno. Trei korak: .ra1ite ljubav prema svima oko vas. <ra6ite da oni mogu dati najbolje od sebe. Re+ite: %elim im mir4 sklad i radost. #o*dravljam 7oga u njima&. gle4 7og i ;jegova ljubav pojavljuju seA

VA3 +U)OVNI PREPORO+

Kad vas 6ivotna oluja u*nemiri i i*gleda kao da va/ brod samo /to nije potonuo4 sjetite se da je vrijeme da probudite Krista u sebi. Du3ovno preporo0eni postajete na ovaj na1in: prisjetite se da je 7og u vama4 sam va/ 6ivot. %7li6i je )n nego da34 bli6i od ruku i stopala.& Spo*najte da je %7ogu sve mogu$e&. <ra6ite i *najte da je sila 7o6ja u vama sposobna u3vatiti se u ko/ta+ s bilo kakvom te/ko$om. Kad imate problem4 ra*mi/ljajte o 7o6jem miru i 3armoniji4 i savr/eno4 7o96ansko rje/enje $e uslijediti.

Ako ste u nevolji4 re+ite sebi: %7udi miran4 smiri se&. ir 7o6ji preplavit $e vas. Stavite svoje terete GproblemeH pred 7o6ju mudrost u sebi4 *naju$i i vjeruju$i da $e vam savr/eno rje/enje do$i na 7o6ji osobit na1in. Kad to 1inite s vjerom i povjerenjem4 oluja ili tjeskoba pro$i $e i veliki spokoj preplavit $e vas8 to je mir koji nadila*i svako ra*umijevanje. Ako 6ivite u ograni1enju i bolesti4 to je *arobljeni/tvo i sputanost8 to *na1i da ste u tami /to se ti1e vi/e strane 6ivota i va/eg ogromnog poten+ijala8 kad u3vatite bljesak vi/eg poretka stvari4 stari na1in ra*mi/ljanja bit $e istisnut8 tada $e se Krist ili va/ unutarnji 6ivot podi$i i* smrti4 ili stanja obamrlosti. 5svojite kon+epte mira4 sklada i uspje3a u va/em umu8 *aposlite ga tim stvarima i otkrit $ete da tijelo reBlektira va/ unutarnji4 mentalni stav8 to je novo ro0enje va/e slobode. )tklonite predrasude4 opsjene i ljubomoru i* uma otvaraju$i ga svjetlu 7o6je ljubavi i inspira+iji. 7o6ja ljubav vas o6ivljava i u*bu0uje8 to je 7o6je ro0enje u vama.

Tri k raka u vaem $u* v" m &re& r $u

Prvi korak: %#otom opa*i3 novo nebo i novu *emlju.& Sada *nam da 7o6ja ljubav utje1e u moju du/u. oje sr+e osje$a 7o6ju #risutnost4 jer *ra1im ljubav i radost prema svima. Drugi korak: Svaki put kad negativna4 kriti1ka misao i misao ispunjena stra3om do0e k meni4 ka6em: %7og je sa mnom.& <o je ubija8 tada se moja du/a ispuni ljubavlju prema svemu. Trei korak: Sjetite se uvijek da se 7og nikada ne mijenja. 7og je u vama 9 va/ )ta+ koji vas ljubi ka6e: %;e boj se4 dijete4 jer sve je tvoje&.

LJUBAV JE SLOBO+A
Priblii(e mu se *ari"eji, u nakani da ga ku(aju, te ga upita(e: +e li dopu(teno otpustiti svoju enu s kojeg mu drago ra"loga, 'n im odgovori: !ar niste $uli da ije .tvoritelj, kad i- u po$etku stvori, /stvorio mu(ko i ensko/, i da je rekao: /!ato e $ovjek ostaviti oca i majku te e prionuti u" enu svoju, pa e oboje biti samo jedno tijelo/, Prema tome, oni nisu vi(e dva, nego jedno tijelo. Dakle: (to je Bog sjedinio, neka $ovjek ne rastavlja0 ... % ja vam kaem: tko otpusti svoju enu 1 osim "bog bludni(tva 1 te se oeni drugom, $ini preljub) i tko se oeni otpu(tenicom, preljub $ini G atej4 1":39,4"H. #romotrimo ove velike istine u novom svjetlu. 7og je ljubav4 i kada istinska ljubav sjedini mu/kar+a i 6enu *ajedno u nji3ovim sr+ima4 tada *apravo 7og pove*uje par u svetom *avjetu. Kad postoji istinsko4 du3ovno jedinstvo i*me0u dvoje ljudi 2(to Bog "drui3, nema ra*voda4 jer ga nitko ne 6eli. )ni se sjedinjuju du3ovno4 mentalno i Bi*i1ki. ;ema na *emlji tako svete institu+ije kao /to je dom koji stvarate i nema tako divne prisege kao /to je ona koju pola6ete u obredu vjen1anja. -stinski brak je najsvetija od svi3 *emaljski3 ustanova. 5 njega treba u$i s po/tovanjem4 promi/ljeno i s dubokim ra*umijevanjem njegovog du3ovnog

*na1enja. 7rak je u skladu s bo6anskim *amislima4 on predstavlja sklad i jasno$u namjere. Sklad4 iskrenost4 ljubav i 1estitost moraju prevladavati u mislima i sr+ima mu6a i 6ene. -* unutarnjeg stanja svjesnog jedinstva i ti3 bitni3 i neop3odni3 karakteristika uspje/nog braka4 proi*la*i vanjsko stanje koje je s njim u skladu4 1ine$i da vanjsko bude kao i unutarnje 9 ispunjeno mirom4 rado/$u i skladom. Kada mu/kara+ o6eni 6enu radi nje*inog bogatstva4 dru/tvenog polo6aja i politi1ki3 ve*a ili jedino stoga /to je mlada i lijepa4 on 6eli u*di$i svoj ego i to nije stvaran brak. .apravo4 to je sramotna Barsa. Kada se 6ena uda *a mu/kar+a *bog njegovog *animanja4 *bog svoje osobne sigurnosti ili bilo kojeg drugog ra*loga koji nije prava ljubav4 takav je brak la6an i i*vje/ta1en8 on nije stvoren u nebu4 koje o*na1ava 3armoniju i 7o6je ra*umijevanje. )bavljao sam obred vjen1anja *a starije 6ene i mu/kar+e4 blagoslovljene ponekad sa 7( ili 2I godina4 kronolo/ki gledano. 5 mnogim slu1ajevima4 vatra strasti je oslabila4 pa ipak4 7og GljubavH spojio i3 je i* jednostavnog ra*loga /to su po/teni4 pravedni4 iskreni i istinoljubivi u me0usobnom op3o0enju i tra6e nekoga s kim 6ele podijeliti ljubav4 svoje radosti i iskustva. #o/tenje4 iskrenost4 1estitost i pravednost dje+a su ljubavi4 i kad nisu prisutni u obredu vjen1anja4 be* ob*ira na godine4 to nije istinski brak. #astor4 rabin ili sve$enik koji vr/e obred ne o*akonjuju4 odnosno ne posve$uju brak. )ni samo objektivno potvr0uju ono /to 6ena i mu/kara+ subjektivno ve$ osje$aju kao istinito 9 sjedinjenje dviju du/a koje tra6e svoj put natrag u 7o6je sr+e. Koliko je 1esto brak istinsko du3ovno suglasje u kojem se obje strane pro6imaju du3ovno4 mentalno i tjelesno? -4 s

druge strane4 koliko 1esto je to *akonski obred protiv kojeg se mu/kara+ i 6ena po1inju buniti nakon nekoliko tjedana? Sjetite se da sli1no privla1i sli1no 9 ako 6elite privu$i pravog partnera4 koristite doka*ani du3ovni pristup: umirite svoj um4 ra*mislite bistro i sa *animanjem o kvalitetama i osobinama kojima se divite kod mu/kar+a ili 6ene. .adr6ite se u mislima na karakteristikama koje vam se svi0aju kod neke osobe 9 kao npr.4 je li du3ovna4 odana4 vjerna4 iskrena4 talentirana4 sretna i uspje/na. #ostupno $e te kvalitete utonuti u va/ podsvijesni um. olite li na ovaj na1in4 beskrajna -nteligen+ija uvijek preu*ima stvari u svoje ruke i4 kao re*ultat toga4 neodoljivo $ete privu$i pravu osobu. u/kara+ ili 6ena koju ste privukli bit $e slika i prilika ideala o kojem ste ra*mi/ljali. Savr/eno $ete se uskladiti i me0u vama $e postojati obostrana ljubav4 sloboda i po/tovanje. <o je ono /to se *ove %brak stvoren u nebu& ili %mir i ra*umijevanje&. @esto se 1uje pitanje: %<rebam li se ra*vesti?& <o je osobni problem. ;e mo6e se generali*irati. 5 nekim slu1ajevima4 ra*vod nije ni/ta bolje rje/enje nego /to je vjen1anje rje/enje *a usamljenog 1ovjeka. Ra*vod mo6e biti ispravan *a jednu osobu i pogre/an *a drugu. Ra*vedena 6ena mo6e biti daleko u*9vi/enija i bogolikija od mnogi3 svoji3 sestara koje 6ive u la6i radije nego da se suo1e sa istinom. #ostoje ra*ne uobi1ajene isprike i alibiji koji se koriste kao i*govor. ;a primjer: %7ilo bi to lo/e *a Jo3nov posao&4 ili %Susjedi $e pri1ati&4 ili %7ilo bi to nera*borito&4 itd. ;aravno4 to od braka 1ini lakrdiju. #rije i*vjesnog vremena4 ra*govarao sam sa 6enom koju je mu6 ra*o1arao i prevario. #rije braka rekao joj je da je predstavnik tvrtke s drugog kraja dr6ave4 da je neo6enjen i da pripada nje*inoj vjerskoj *ajedni+i 9 sve same la6i. #ro9

pustio je spomenuti da je biv/i ka6njenik koji je tukao 6enu4 kao i to da je 6ivio s drugom 6enom u vrijeme kad se vjen1ao s njom. )na mu je posudila ne/to nov+a4 /to je samo potaklo njegove apetite4 a to je i bio pravi ra*log *a/to se o6enio njome. 7ilo kako bilo4 ona je ra*vod smatrala grije3om8 pa ipak4 6udjela je *a slobodom i mirom u umu. )bjasnio sam joj da ona i nije stvarno udana4 da je takav brak jednostavno sramotna lakrdija i da 6ivi u la6i. ;akon toga smjesta je podigla brakora*vodnu parni+u i odma3 poni/tila taj la6an brak. #risje$am se slu1aja 9 bilo je to *a vrijeme rata 9 neke mlade djevojke koja se jedne ve1eri 6estoko napila4 *bog 1ega je potpuno i*gubila pam$enje4 a sljede$eg se jutra na/la s vjen1anim listom u ru+i. 5dala se *a jednog od domoroda+a s otoka. 7ila je potpuno prenera6ena i morala se podvr$i psi3ijatrijskom tretmanu. Smjesta je raskinula brak. =elik broj ljudi je *bunjen i trpi od kompleksa krivnje temeljenog na pogre/nom tuma1enju biblijskog navoda ...tko otpusti svoju enu 1 osim "bog bludni(tva 9 te se oeni drugom, $ini preljub) i tko se oeni otpu(tenicom, preljub $ini G atej4 1":"H. 7iblija tako0er ka6e: % ja vam kaem da je svaki koji s poudom pogleda enu ve 9 u svom srcu 9 s njom u$inio preljub G atej4 (:!2H. )vdje nam je re1eno da se preljub doga0a u sr+u i umu. Sr+e je sjedi/te osje$aja4 osje$ajne prirode4 subjektivnog uma. Djelovanje tijela uvjetovano je pokretima uma. Jo/ prije stotinu godina4 #3ineas #ark3urst JuimbK istaknuo je da tijelo 1ini ono na /to ga um potakne. #reljub u biblijskom je*iku o*na1ava privr6enost i poklanjanje pa6nje la6nim bogovima4 radije nego jednom istinitom 7ogu 9 6ivom svemogu$em Du3u unutar 1ovjeka koji je

vr3ovna i suverena Sila. 7iblija je psi3ologijski dokument8 ona uka*uje na 1injeni+u da se 1ovjek4 posje$uju$i smetli/ta u vlastitom umu i dru6e$i se s mentalnim uboji+ama kao /to su mr6nja4 neraspolo6enje4 bijes ili *lovolja4 *dru6uje sa *lom i stoga je kriv *bog bluda i preljuba. 7iblijski govore$i4 on je ve$ ra*veden i* jednostavnog ra*loga jer je odvojio sebe od 7oga *bog trenutnog u6itka. 5 vlastitom se umu *bli6ava sa *lom i vi/e nije o6enjen mirom4 skladom4 ljubavlju i ra*umijevanjem. @ovjek 1ini preljub kad se mentalno i emotivno sjedinjuje s pogre/nim *amislima4 kad udovoljava neraspolo6enju i ljutnji ili postaje mr*ovoljan i *ao u umu. Kad god se mu/kara+ i 6ena mentalno ra*vedu od svoji3 bra1ni3 *avjeta4 u krajnjoj liniji dola*i do ra*dvajanja ili ra*voda i na vanjskom planu. Subjektivna strana 6ivota uvijek nadgleda objektivne promjene u njemu. oramo *apamtiti: sama 1injeni+a /to mu/kara+ i 6ena imaju vjen1ani list i 6ive u istoj ku$i ne *na1i automatski da je to pravi dom. o6da je to mjesto nesloge i mr6nje. Kad je4 npr.4 prisutno dijete4 a roditelji ne po*naju *akone 6ivota4 bolje je prekinuti takvu *ajedni+u4 nego do*voliti da to o*ra1je mr6nje o/teti um djeteta u ra*voju. nogo puta djetetov 6ivot i um *akr6ljaju *bog raspolo6enja roditelja4 /to u kasnijem 6ivotu mo6e re*ultirati neuro*ama i *lo1inom. nogo je bolje *a dijete da 6ivi s jednim roditeljem koji ga voli nego da 6ivi s oba roditelja koji mr*e jedan drugoga i 1itavo se vrijeme sva0aju. nogo mu/kara+a i 6ena reklo mi je da se osje$aju vrlo krivima *bog onoga /to su na*vali %seksualnim grijesima&. )sje$aju da im 7og nije oprostio. )bjasnio sam im da je 7og

6ivotni prin+ip4 da 6ivot ne osu0uje i ne ka6njava4 i da oni jednostavno osu0uju sami sebe i u skladu s tim bespotrebno trpe. 7og je 6ivotni prin+ip. )pe1ete li prst4 vrlo dobro *nate da vam 6ivotni prin+ip opra/ta smiruju$i upalu i stvaraju$i novo tkivo. ivot vam ne *amjera *ato /to ste se opekli8 on *gru/ava krv4 gradi most od novi3 stani+a i oblikuje novu ko6u. Ako pojedete pokvarenu 3ranu4 6ivot vam opra/ta poti1u$i vas na povra$anje4 brane$i time va/ organi*am od mogu$eg otrovanja. ivot vas uvijek nastoji *a/tititi. <o je *na1enje onoga: %7og vas ne osu0uje i ne ka6njava&. i ka6njavamo sebe pogre/nom upotrebom podsvjesnog uma. -sus je rekao 6eni u3va$enoj u preljubu: %...eno4 gdje su oni, !ar te nitko ne osudi, 'na re$e: 4itko, ospodine. 5e$e joj 6sus: 4i ja te ne osu7ujem. 6di, i odsada vi(e nemoj grije(iti G-van4 2:1I911H. 7ludni+u ili 6enu s ne*akonitim djetetom svijet mo6e osuditi i kamenovati ili i*op$iti4 no one se mogu okrenuti 7o6joj prisutnosti u sebi i tra6iti svoju slobodu i mir uma. )ne spo*naju da 7og nikoga ne osu0uje. Pre$iste su tvoje o$i da bi "lou gledale. Ti ne moe( motriti tla$enja GDaba9kuk4 1:13H. Dru/tvo i svijet mogu i3 osuditi ili se one mogu upustiti u samooptu6ivanje i samokriti*iranje. jer 'tac ne sudi nikomu, ve je sav sud dao .inu G-van4 (:!!H. .in je va/ um. <o je mjesto gdje progla/avate presudu nad sobom4 svojim vlastitim samoosu0uju$im mislima. 7og4 Apsolut4 ne *na ni/ta o na/im pogre/kama i stra3ovima. =i opra/tate sebi *amjenjuju$i raspolo6enje krivnje4 o1aja i sa9 moosu0ivanja4 raspolo6enjima mira4 ljubavi i sklada. )krenite se od pro/losti i potpuno se odvojite od ranijeg na1ina 6ivota. entalno i emotivno se sjedinite sa svojim +iljem 9 a to je mir4 dostojanstvo4 sre$a i sloboda. Kad to u1inite4

7og i ;jegova slava smjesta se oda*ivaju. )tkrit $ete kako valovi mira preplavljuju jalove prostore va/eg uma poput nebeskog osvje6enja4 i sjenke stra3a i krivi+e $e nestati. Kad se prestanete osu0ivati4 otkrit $ete da vas ni svijet ne osu0uje. ;ema ni1eg lo/eg u seksu ili i1em drugom stvorenom i odre0enom od 7oga. 4a svoju sliku stvori Bog $ovjeka, na sliku Boju on ga stvori, mu(ko i ensko stvori i- G#ostanak4 1:!7H. .toga e $ovjek ostaviti oca i majku da prione u"a svoju enu, i bit e nji- dvoje jedno tijelo G#ostanak4 !:!'H. 5 braku se predajete potpuno 9 du3ovno4 mentalno i tjelesno. Spolni 1in i*me0u mu6a i 6ene treba biti 1in ljubavi4 i oboje trebaju spo*nati da ljubav dola*i od 7oga i da $e svako dijete biti ro0eno i* te ljubavi. Spolni nagon nije protivan du3ovnim pobudama. Spolni poriv mora biti usmjeren konstruktivno4 3armoni1no i s ljubavlju. Sama po6uda nije ljubav8 s druge strane4 normalan spolni 1in me0u supru6ni+ima uklju1uje istinski osje$aj ljubavi4 koja je bit bra1nog odnosa. nogi o6enjeni mu/kar+i i 6ene imaju pogre/an4 negativan stav prema seksu. ;eki misle da je to *ao4 prljav i ru6an 1in4 /to vjerojatno potje1e od nji3ovog odgoja ili neke seksualne traume i* djetinjstva. @esto takav stav re*ultira impoten+ijom kod mu/kar+a i Brigidno/$u kod 6ene. ;eke 6ene rekle su mi da su nji3ovi mu6evi tjelesni i puteni i da one stoga gledaju na nji3 s visine4 smatraju$i sebe nadmo$nima *ato /to pre*iru i mr*e spolni 1in. <o je 1ista ra+ionali*a+ija i uka*uje na otrovane dijelove podsvjesti koji se ti1u seksa4 a sve to vrlo vjerojatno proi*la*i i* ranog odgoja i pogre/ne interpreta+ije 7iblije. Dalji ro0ak jednom mi je rekao da prije spolnog 1ina on i njegova 6ena mole. ;ema ni1eg lo/eg u molitvi4 ali ra*log nji9

3ove molitve bio je ve*an u* 1injeni+u /to je 6ena na spolni 1in gledala kao na ne/to gre/no i ne1isto4 i mislila je da $e molitvom istjerati svako *lo ve*ano u* njega. 5 biti4 ona je pre*irala seks i bila je Brigidna. Rekla je: %=olim svog mu6a du3ovno4 ne tjelesno.& )dijelila je spolnu ljubav od du3ovne. )bjasnio sam joj da je brak potpuno jedinstvo tijela i du/e. .toga e $ovjek...da prione u"a svoju enu, i bit e nji- dvoje jedno tijelo G#ostanak4 !:!'H. ;akon toga po1ela je svjedo1iti: %=olim svog mu6a du3ovno4 mentalno4 emo+ionalno i Bi*i1ki. )n je 7o6ji 1ovjek i ja *ra1im ljubav4 mir i dobro3otnost prema njemu. 7o6ja ljubav te1e od mene prema njemu i na/ je spolni odnos radostan4 3armoni1an i pun ljubavi. -*me0u nas postoji obostrana ljubav4 sloboda i po/tovanje&. ;akon nekoliko tjedana4 nje*ina je Brigidnost i/1e*la i postao je to 3armoni1an brak. -ntuitivno je s3vatila veliku istinu: 7og je u nje*ino sr+e smjestio 6elju da privu1e mu/kar+a4 a u mu/kar+a je smjestio 6elju da privu1e 6enu. #rije nekoliko dana4 ra*govarao sam sa 6enom koja je bila pred svojim osmim ra*vodom. 7ila je krajnje ogor1ena i kivna na sada/njeg supruga4 kao i na sve pret3odne. Svaki se put preudala4 a da nije oprostila i mentalno se oslobodila raniji3 mu6eva4 i svaki sljede$i bio je gori od svog pret3odnika. ;je*ino unutarnje raspolo6enje puno srd6be u*rokovalo je da privu1e sli1ne tipove mu/kara+a4 /to se temelji na *akonu privla1ivosti. Lije1enje se sastojalo u ovome: trebala je oprostiti samoj sebi i svim svojim biv/im supru*ima4 i i*graditi u svojim mislima mentalnu sliku mu/kar+a kakvog 6eli. 5darite li tipku na klaviru4 svi $e tonovi u 3armoniji s njom odgovoriti. )ni mogu biti vi/i ili ni6i4 ali su sli1ni. -sto tako4 privla1ite one ljude koji imaju osobine i raspolo6enja sli1na va/ima4 sli1na sli+i koju imate o sebi. <o je aBinitet ili

privla1ivost koja ovisi o akordu kojega ste udarili. o6ete udarati disonantne tipke4 no tada ne mo6ete o1ekivati 3armoniju. Kad dis+iplinirate svoj um u molitvi i kad u0ete u du3 opra/tanja4 mo6ete svirati bo6anstvenu melodiju. .amislite mu/kara+a koji vara svoju 6enu. Ako mu/kara+ voli 6enu i ima prema njoj po/tovanja4 ne$e 6eljeti ni jednu drugu. Kad mu/kara+ prona0e svoj istinski4 du3ovni ideal u braku4 on nema 6elje *a bilo kojom drugom 6enom. Ljubav je jedinstvo4 a ne dvojstvo ili mnogostrukost. u/kara+ koji se vi0a s mnogo 6ena 9 /to upu$uje na preljubni1ko raspolo6enje u njemu 9 o6enjen je mnogim idejama4 kao /to su Brustra+ija4 srd6ba4 +ini*am4 itd. Kad prona0ete ljubav sa svojim partnerom4 pronala*ite tako0er puninu 6ivota. o6ete pitati: %.a/to su u pradoba neki mu/kar+i imali vi/e 6ena?& Ra*log je tome 1injeni+a /to je u odre0enom ra*doblju .emlja bila nenaseljena pa su stanovni+i4 ne *naju$i bolji na1in4 6ivjeli u poligamiji. i danas smo du3ovno pro9bu0eniji i svjesni da je .emlja dovoljno naseljena. enskar ima duboko usa0en kompleks manje vrijednosti i osje$a se nesigurnim4 i sve 6ene koje susre$e prevrtljive su4 neuroti1ne i *bunjene kao /to je i on sam. )n vidi i slu/a svoje vlastite unutarnje vibra+ije. %Svaka pti+a svome jatu leti.& %Sli1no privla1i sli1no.& 5*mimo slu1aj 6ene koja se sastaje s o6enjenim mu/kar+em. <akva 6ena nije sposobna otkriti se suprugu ili mladi$u8 ona nala*i prividno *adovoljstvo i la6no u*bu0enje kradu$i mu6a drugoj 6eni. - ona tako0er ima kompleks manje vrijednosti i nije stabilna. u/kara+ degradira sebe svojim osje$ajima ograni1enosti i manjkavosti. Svoj stra3 prenosi na suprugu4 pa i ona rea9

gira u skladu s tim. ;e mo6e ga vidjeti na isti na1in kao prije4 a ni on nema isti osje$aj prema sebi. )na ga mo6e vidjeti jedino na na1in na koji on vidi sebe8 jednako tako4 on mo6e vidjeti nju jedino na na1in na koji ona vidi sebe. )sje$a li se mu/kara+ dostojanstveno4 on *a3tijeva po/tovanje i dobiva ga. u/kara+ kod kojega prevladava raspolo6enje uspje3a i sre$e pove*uje *ajedno sve 1lanove obitelji. )n ima u1vr/$uju$i utje+aj i u njegovoj je obitelji sklad i mir. Spolni poti+aj postoji u biljnom4 6ivotinjskom i ljudskom 6ivotu. 5 biti4 to je 6ivotna snaga koja tra6i o1itovanje u svim svojim ra*nolikim obli+ima. Spolni poti+aj djeluje u vama kro* va/e talente4 sposobnosti4 osje$aje i porive. Kad god meditirate nad istinama o 7ogu ili nad bilo kojom idejom4 i kad ula*ite u sr6 stvari4 to tako0er predstavlja oblik spolnosti. =a/a glad i 6e0 *a istinom4 va/a du3ovna svjesnost i ra*umijevanje4 i va/a inten*ivna 6elja da stvorite /to vi/e dobri3 7o6ji3 stvari u *emlji 6ivi34 u svijetu /to vas okru6uje 9sve su to du3ovni odu/+i *a spolni poti+aj ili 6ivotnu snagu koja je u vama. Kad se ne i*ra*ite potpuno4 u punom smislu rije1i4 i kad svoj libido ili 6ivotnu snagu ne usmjerite konstruktivno4 emo+ije se *atomljuju i *agu/uju4 /to re*ultira Brustra+ijama4 neuro*ama4 neuravnote6eno/$u4 mentalnim neredom4 bijegom u alko3oli*am i ovisnost o drogama. Jedan mi se mu/kara+ 3valio kako nije imao odnos sa svojom 6enom preko 1etiri godine i kako je *bog toga postao du-ovnijim. 7io je pripadnik neobi1nog kulta 1iji mu je vo0a rekao da mora4 6eli li du3ovno napredovati4 6ivjeti asketskim 6ivotom i u*dr6avati se od svi3 spolni3 odnosa sa svojom 6enom. @ovjek je bio neuroti1an4 du/evno nesre0en4 a

mu1ili su ga i 1irevi. =o0a kulta isprao mu je mo*ak uvjeravaju$i ga da je seks ne/to *lo /to mo6e sprije1iti njegovo du3ovno prosvjetljenje. )bjasnio sam mu da je sve to puka besmisli+a i primitivno ra*mi/ljanje utemeljeno na ne*nanju4 predrasudama i stra3u od seksa. ;a moj prijedlog obnovio je normalne odnose sa 6enom4 pri3va$aju$i i3 kao ne/to ispravno. 7og ga je postavio u ovaj svijet4 spo*nao je4 da bi pru6io *adovoljstvo svim svojim osjetilima4 da bi i/ao naprijed4 mno6io se i napunio *emlju. Kori/tenje svi3 sposobnosti4 poriva i 6elja mudro i s mjerom4 pravi je odgovor4 a ne nji3ovo potiskivanje i gu/enje. )d tada je njegova stalna molitva bila: % i imamo sretan i radostan4 *adovoljavaju$i i 3armoni1an brak4 ispunjen istinskom i trajnom ljubavlju. 7o6ja ljubav najvi/a je vlast u na/em braku&. 7rak tog 1ovjeka postao je sretniji nego ikad do tada. Ako vam u 6ivotu nedostaje ljubav4 koristite 1esto ovu molitvu: %7o6ja ljubav4 mudrost i sklad i*ra6avaju se kro* mene. Ravnote6a i stabilnost vladaju sada u mom 6ivotu&. Kad od ove molitve stvorite naviku4 1uda $e se doga0ati u va/em 6ivotu. Ljubav4 nada3nu$e i vodstvo pojavit $e se spontano i postat $ete neodoljiv magnet koji privla1i sve 6ivotne blagoslove4 i* svakog smjera. ladi mu/kar+i i 6ene 1esto me pitaju trebaju li eksperimentirati prije braka. )dgovaram da brak ni/ta ne mijenja8 ako slobodno udovoljavaju svojim 6eljama prije braka4 kako mogu o1ekivati vjernost i povjerenje nakon /to se o6ene ili udaju? ladi$ koji je studirao medi+inu u ;eL Morku *anosio se slobodnom ljubavlju. % oral je /ala&4 rekao je. ;ije imao mjerila i u/ao je u spolnu ve*u s nekoliko djevojaka koje je

upo*nao na Bakultetu. Jedna od nji3 je *atrudnjela. 5slijedila je *akonska ak+ija i na br*inu je obavljeno vjen1anje. orao je napustiti studij kako bi se mogao brinuti *a suprugu. Radio je kao konobar. )6enio je djevojku koju nije 6elio8 postao je ota+ djeteta koje tako0er nije 6elio. >dje je sad njegova sloboda i slobodna ljubav? Sam je sebe smjestio u *atvor nevolje4 oskudi+e4 *lovolje i siroma/tva. Svjesni ste toga da morate obu*dati apetit *a alko3olom4 pretjeranim koli1inama 3rane4 sladoleda i +igareta. -sto tako4 morate obu*dati svoje osje$aje4 porive4 sklonosti i morate nastojati i*ra*iti i3 3armoni1no i mudro. =a/ spolni 6ivot mora biti pomije/an s ljubavlju i ra*umijevanjem. #redbra1na spolna iskustva nisu dobar uvod u sretan bra1ni 6ivot. @esto mu/kara+ ne vjeruje 6eni koju mo6e olako dobiti. )n ka6e sebi: %Ako je voljna u1initi to prije braka4 u1init $e to i s nekim drugim kasnije&. #itam li mladog mu/kar+a: %Je li tvoja djevojka u*vi/enija4 sjajnija4 ljupkija i po/tova9nija u tvojim o1ima sada4 nego prije spolni3 odnosa?&4 on obi1no po+rveni i ka6e: %;e4 i*gleda da ste u pravu&. Sre$a u braku ovisi o ljubavi4 odanosti4 iskrenosti4 po/tovanju i 6elji da oboje podignu jedno drugo du3ovno4 mentalno i na svaki drugi na1in. Ljubav ne odvodi 6enu u otr+ani motel4 niti se stvarna ljubav isku/ava potajno u ne*akonitoj me0uigri na istom takvom jeBtinom mjestu. Da biste odr6ali sretan bra1ni 6ivot4 molite *ajedno i ostat $ete *ajedno. #otvrdite 1esto: %7o6ja ljubav4 sklad4 mir i savr/eno ra*umijevanje sada su na djelu i i*ra6avaju se u na/em divnom braku. 5 svako doba dana i no$i mi po*dravljamo 7oga jedno u drugome i svi su na/i putovi4 putovi veselja i mira&.

ISPRAVAN MENTALNI STAV POTI,E IS4JELJENJE

#ostoje mentalni otrovi kao /to postoje i tjelesni otrovi. entalni otrovi pogre/ne su misli koje djeluju u podsvijesti poput *aga0ene struje /to i*la*i na povr/inu 1ak i vi/e godina nakon lo/eg iskustva Gbolesti4 gubitka4 nesre$e4 itd.H. #rije nekog vremena 1itao sam o *nanstvenom pokusu u Rusiji u kojem je /est *dravi3 i dobro u3ranjeni3 ma1aka 3ipnoti*irano. Dat im je +ijanid i ostale su 6ive4 dok je /est drugi34 slabo is3ranjeni3 6ivotinja uginulo. 5koliko imamo dovoljno vjere u osobnu 7o6ju silu u nama4 mo6emo poni/titi djelovanje svakog smrtonosnog otrova4 mentalnog ili bilo kojeg drugog. Koja su preventivna sredstva? #rvi korak je od ovog trenutka ne bojati se tumora4 tuberkulo*e4 artritisa ili mentalnog poreme$aja. Drugi korak je spo*naja da je odre0eno stanje posljedi+a pogre/nog ra*mi/ljanja i da nema vi/e mo$ nad vama8 tada u*di6ete 7oga u sebi. <o $e *austaviti svako djelovanje otrova u vama ili u osobi *a koju molite.

MENTALNI OTROVI I PROTUOTROVI

#roglasite okolnosti %prividnima& i veli1ajte 7oga tako /to $ete na mjestu gdje je bio problem vidjeti savr/eno rje/enje4 ljepotu i +jelovitost. ;aj1e/$i mentalni otrovi su stra34 mr6nja4 samosa6alje9nje4 *lovolja4 *avist4 osamljenost4 osvetoljubivost i depresija. Sve su to *apravo obli+i stra3a. 7iblijsko ime *a stra3 je slijepa4 la6na misao *vana >olijat. Rije1 olijat o"na$ava agresivnu, tirani*iraju$u misao ili ideju koja se 3vasta svojom snagom4 stra3otno/$u i osorno/$u4 misao koja vas prijetnjama podre0uje svojoj nepravednoj vlasti. o6da se bojite susreta s tim ra*bojnikom4 nametljiv+em i plja1ka/em u svom umu. o6da se bojite is3oda i oklijevate se otvoreno sresti s tom *loslutnom sjenkom i i*ba+iti i* sebe. Da bi se rije/ili tog ra*bojnika *vanog stra34 neop3odno je igrati ulogu Davida. David o*na1ava 1ovjeka koji voli 7oga i *na *a postojanje samo jedne vr3ovne Sile /to djeluje kao Jedinstvo i ne po*naje nikakva neslaganja ili sva0e4 i 1ije je ime Ljubav. David4 koji predstavlja va/u svjesnost o prisutnosti i sna*i 7o6joj4 ubio je Bilistejskog diva >olijata4 ili stra34 kamenom i* svoje pastirske pra$ke. Stra3 je sjenka u umu koju podr6ava ne*nanje i *amra1ena svijest. Kad svoj stra3 i*nesete na svjetlo ra*uma i inteligen+ije4 on to ne mo6e podnijeti i nestaje. #lodovi stra3a su: aH #rnja, koja predstavlja pogre/no usmjerenu ljubav i koja je utemeljena na ne*nanju. bH .amosaaljenje, koje je *apravo *aokupljenost samim sobom. <aj mentalni otrov uvla1i se kro* tjelesni krvotok truju$i i*vore nade i vjere4 dovode$i do senilnosti4 melankolije4 itd. #rotuotrov je otkrivanje svog drugog ja G7ogaH i opijanje spo*najom ljubavi prema 7ogu4 kao i osje$aj jedinstva s jedi9

nom Silom 9 to $e dovesti do novog ro0enja mira4 *dravlja4 povjerenja i snage. +H .tra- od starosti sljede$i je mentalni otrov. Stara1ko doba ne *na1i pro3ujale godine4 ve$ *oru mudrosti4 istine i ljepote. dH 'samljenost je nedostatak ljubavi. )ni koji nemaju ljubavi tra6e je4 no ljubav i prijateljstvo pronala*e oni koji i sami ljube. #rotuotrov *a osamljenost je *aljubiti se u 7o6je prijatelje u svojem umu. -mena ti3 prijatelja su dobra volja4 ljuba*nost4 nje6nost4 mir4 strpljivost4 ra*umijevanje i iskreni interes *a druge. -*lijevajte 7o6ju ljubav 9 dvostruku mjeru Du3a 9 na one oko vas8 tako $ete smjesta otjerati osamljenost. 7og $e vam tako0er dati dvostruku nagradu4 i va/a $e se dobra volja i*vanredno umno6iti. Stanje va/eg uma va/ je gospodar. >lupo je do*voliti stra3u4 tom neukom4 slijepom4 glupavom 1udovi/tu4 da vas ba+aka uokolo i odre0uje va/e pona/anje i djelovanje. Smatrajte sebe prepametnim i previ/e nadarenim *a takvo /to. .a/to ne postanete David? -grajte ulogu8 to $e vam donijeti goleme dobitke. 7iti Davidom *na1i da je va/a vjera u 7oga ve$a od stra3a. Stra3 je vjera okrenuta naopako. Stra3 je klupko tamni3 i *loslutni3 sjenki u umu. 5kratko4 stra3 je vjerovanje u pogre/nu stvar. #ostanite du3ovni div4 po*ovite Davida Gkoji predstavlja pou*danje u 7ogaH naprijed. )n je u vama8 po*ovite ga. -stovremeno mo6ete po*vati i 7o6ju ljubav. Dje+a vjere u 7oga su ljubav4 mir4 blagost4 dobrota4 ljuba*nost4 radost4 uravnote6enost4 vedrina i spokoj. Kad spo*nate da postoji samo jedna Sila4 jedan 5*rok 9 Stvoritelj 9iska*ujete svu svoju revnost4 odanost i posve$enost tom Jednom8 tada postajete David4 ljubitelj 7o6ji. David Gdu3ovna

svjesnostH nije imao nikakav oklop niti *a/titu kakva se koristila u to vrijeme. ;jegova je snaga bila vjera u 7oga njegovi3 ota+a i *nanje da beskrajna -nteligen+ija ima rje/enje *a svaki problem. <ra6ite li 7o6je vodstvo i 7o6je smjerni+e4 uvijek $ete vidjeti slabe to1ke u oklopu >olijata ili osobe koja vam prijeti *astra/uju$om katastroBom. .apravo4 nikad nije osoba ta koja ima mo$4 nego je to misao u va/em umu. ;eprijatelji dola*e i* va/eg vlastitog ku$anstva GumaH. David segnu rukom u torbu, i"vadi i" nje kamen i -itnu ga i" prake. 6 pogodi 8ilistejca u $elo) kamen mu se "abi u $elo, i on pade ni$ice na "emlju GSamuel 1417:'"H. Kamen je va/e vjerovanje u jednoga 7oga4 u jednu Silu. Kamen je te6ak i neprobojan4 /to *na1i da je va/a vjera i povjerenje u du3ovnu Silu nepopustljivo i nepokolebljivo. Drugim rije1ima4 vi stojite nepomi1no4 neu*nemireno i nepopustljivo4 i vjerujete u Jednoga4 Lijepoga i Dobroga. <im kamenom ili mentalnim uvjerenjem4 vi ra*bijate 1elo divu *vanom stra3 ili >olijat. Stra3 je sklon 3valisanju i u tome le6i njegova slabost. David Gljubav prema -stiniH ide naprijed s jednom idejom: 6eli doka*ati premo$ 7o6je Sile. Kad idete naprijed s uvjerenjem da %jedan s 7ogom predstavlja ve$inu&4 otkrit $ete da u svakom pogledu imate vodstvo i nei*bje6no $ete pobje0ivati. ;e i*gonite stra3 stra3om8 umjesto toga4 presretnite ga i*ravnom i*javom o 7o6joj #risutnosti i Sili4 /to $e ga u1initi nemo$nim. Re+ite sebi: %>ospodin mi je svjetlost i spasenje4 koga da se bojim? >ospodin je /tit 6ivota moga4 pred kime da strepim?& G#salam !7:19!H. 7ojite li se neke bolesti koja vas je *grabila? #rimjetit $ete la6nu misao koja se u va/em umu 3vali i o3oli svojom tobo6njom snagom i time vas *astra/uje.

;e do*volite takvim mislima da vas stra/e i tirani*iraju. )dma3 im krenite u susret i ukrotite i3. S3vatite da je sav nesklad proi*vod va/eg uma4 a ne ne/to /to ste pokupili sa strane. o6ete promijeniti svoje misli s3va$aju$i da beskrajna is+jeljuju$a #risutnost koja je stvorila4 sada i is+jeljuje va/e tijelo. ijenjaju$i misli svjesno i namjerno4 nastaje preraspodjela obra*a+a u va/oj podsvijesti4 i i*lje1enje $e uslijediti. =a/e sada/nje mentalno uvjerenje uvjetuje va/a budu$a iskustva. olite i meditirajte nad po*itivnim i du3ovnim vrijednostima. <ra6ite svoj u*or4 rje/enje4 *dravlje ili mir uma na temelju 1injeni+e da je Du3 unutar vas nadmo$an i svemogu$8 ra*mi/ljaju$i o svom rje/enju ili u*oru sa sigurno/$u i vjerom4 omogu$ujete svom umu da dobije odgovor. =a/ um pun je sigurnosti ili stra3a 9 ovisno o tome /to u njega stavljate. #ostanite David4 pastir rumenog li+a4 iska*uju$i njegove osobine i primjenjuju$i bo6ansku snagu koja je unutar vas. Steknite uvid i s3vatite da $ete na svom 6ivotnom putovanju sresti samo ona iskustva koja svjesno ili nesvjesno /aljete ispred sebe. <ra6ite da 7og i ;jegova ljubav idu ispred vas8 to *na1i raspolo6enje sigurnosti4 vjere i povjerenja u svemogu$u Silu koja nikad ne proma/uje. Kad 1inite tako4 vi ste David koji ide naprijed u jakosti i pravdi4 s 1itavim 7o6jim oklopom na sebi4 pripremaju$i se *a slobodu4 mir uma i sre$u koja vam pripada. #ri1a i* knjige o Samuelu nam govori o tome da je David >olijatu odsjekao glavu. <o je upravo ono /to du3ovno usmjeren 1ovjek mora u1initi sa svim pogre/nim4 la6nim vjerovanjima i predrasudama u svom umu: mora spaliti i uni/titi sve negativne misli vatrom bo6anske ljubavi i ispravnog

ra*mi/ljanja. >olijat ili stra3 predstavlja vjerovanje u la6nog boga. =i ste propisno opremljeni David kada spo*nate svoju vjeru u jedinoga istinskoga 7oga 9 u jedinu Silu i #risutnost. Svojedobno sam ra*govarao s bra1nim parom koji je bio uvjeren da $e i*gubiti parni+u u sudskom pro+esu koji se vukao ve$ pet godina. 7ili su veoma pesimisti1ni8 i*gledalo je da druga strana la6e i poku/ava dobiti ne/to *a ni/ta. )dvjetnikovo mi/ljenje bilo je da nemaju /ansi i bili su 3ipnoti*irani tom njegovom i*javom. )bjasnio sam im da ta odvjetnikova i*java ili sugestija nema snage i da njegove rije1i ne mogu prou*ro1iti ostvarenje onoga /to je i*javio. S3vatili su da je sva snaga te i*jave u tome /to su je mentalno pri3vatili i u skladu s njom reagirali4 a 1itava se drama odvijala u nji3ovim mislima. Dopustili su svom odvjetniku da im sugerira gubitak parni+e. Fijelo vrijeme mo$ je bila u nji3ovom umu. olili su: %7og je apsolutni Sklad i apsolutna #ravednost8 stoga je i re*ultat pravda4 sklad i *adovolj/tina *a svakoga&. <o je bila nji3ova jednostavna molitva. #ola*i/te im je bilo istinito8 stoga je i *alju1ak bio istinit. #o1etak i kraj jednaki su. .apo1ne li 1ovjek s 7ogom4 s 7ogom ili Dobrotom $e i *avr/iti. =o$e je u sjemenu8 3rast je u 6iru. -s3od sudskog pro+esa bilo je skladno4 idealno rje/enje. 7og nikad ne kasni8 tajna je u tome da ostanete vjerni i odani onome *a /to *nate da je 7o6ja istina. #oput Davida4 ne oklijevajte potegnuti ma1 -stine. )bu+ite oklop du3ovnog rasu0ivanja i ra*umijevanja 7o6jeg *akona i vje1iti3 istina. ;emilosrdno i be* 6aljenja uni/tite sve negativne obras+e u svojim mislima8 i*ba+ite i3 i* sebe 6ustro i odrje/ito4 i pustite da udu svjetlost4 ljubav i 7o6ja istina. =a/a du3ovna svjesnost djeluje poput ma1a koji vas potpuno rastavlja od starog

na1ina ra*mi/ljanja4 predrasuda4 strani3 sila4 pakosni3 bi$a i protivnika suprotstavljeni3 jedinoj nadmo$noj Sili punoj ljubavi. Jedna mi je 6ena rekla pro/log tjedna: %<ako sam bijesna4 mogla bi3 ubiti aKA& @inilo se da aK /iri la6i o njoj i da tako0er 6eli potkopati nje*in polo6aj. ena je dopustila aK da je u*nemiri8 drugim rije1ima4 dala joj je mo$ koju ova nije imala. #roblem je bio u 6eninim vlastitim mislima. aK nije bila odgovorna *a na1in na koji je moja po*nani+a ra*mi/ljala o njoj. -*nenada je s3vatila da je +ijeli problem u nje*inim mentalnim obras+ima i umi/ljajima. Dopustila je da >olijat Gstra3H podigne pobunu u nje*inim mislima4 tirani*iraju$i4 *astra/uju$i i pla/e$i je 9 a 1itav je pro+es bio *apravo nje*ina vlastita krea+ija. lada 6ena imala je bistar4 *drav ra*um i *apo1ela je s 1i/$enjem svog raspolo6enja i uma od bakterija stra3a4 mr6nje i *lovolje4 i*ba+uju$i taj mentalni otrov i* sebe4 i neutrali*iraju$i otrovne posljedi+e ispravnim mislima i ispravnim osje$ajima. #onovo je vratila 7oga na prijestolje u svojim mislima4 govore$i sebi: %#a da mi je i dolinom smrti pro$i4 *la se ne bojim4 jer si ti sa mnom. <voj /tap i pali+a tvoja utje3a su meni& G#salam !3:'H. <amo gdje je 7og4 ne mo6e biti *la. Kad je pro6ela svoj um jednostavnom istinom: %7og jest8 ;jegova #risutnost ispunjava moju du/u i upravlja mojim 6ivotom&4 sva *lovolja je isparila. Samouvjereno je odbila dopustiti da joj druga 6ena u*rokuje migrenu4 lo/u probavu4 nesani+u i 1ini je ra*9dra6enom. ;itko nema takvu mo$. o$ je jedino u va/im mislima. =i ste osoba koja odre0uje kako $e se va/e misli kretati. Dobro i *lo pokreti su na/eg vlastitog uma. ;e do*volite ra*bojni+ima stra3a4 *lovolje i nedostatnosti da vas ograni1e4

ve6u i *adr6e u lan+ima ropstva. Svijet kakvog vidimo svijet je u kojem jesmo. >ledamo ga kro* mentalne slike i uvjerenja na/eg podsvijesnog uma. Sve oko sebe oslikavamo bojama na/eg unutarnjeg stanja. #roji+iramo svoje osje$aje4 predrasude i animo*itete na druge ljude i oblikujemo i*vrnutu4 iskrivljenu sliku svega. DeBinirajte sada svoj +ilj. Kamo idete? Eto je va/ +ilj? 5obli1ite krajnji plan ili svr3u8 *atim tra6ite da 7og djeluje u va/em interesu. Kad god bilo koja negativna misao u va/em umu *apo1ne prepirku koja se odnosi na va/ +ilj4 presije+ite je o/tro i odlu1no du3ovnim ma1em ra*uma koji vam govori da postoji samo jedna du3ovna Sila i da je 7og koji vam daje 6elju isti 7og koji je ispunjava. <o je lako4 jer )ta+ je uvijek prisutan i radi svoj posao. ;itko nema mo$ u*nemiriti vas ili vam odu*eti vjeru u )noga Koji Jest. #odignite pogledA ;eka va/ pogled bude usmjeren prema +ilju /to ga 6elite posti$i4 i vi $ete po$i tamo gdje je i va/a vi*ija. #ostanite David *aljubljuju$i se u 7o6je istine i vjerujte potpuno da $e vam beskrajna udrost dati rje/enje. .najte da vam 7og koji u vama djeluje donosi ljepotu4 mir4 bo6anski odre0eno mjesto i sklad. David je bio Ji/ajev sin4 a *na1enje toga imena je Ja Jesam8 dakle4 7og. <ako ste i =- sin 7eskona1nog i dijete =je1nosti. 7udite bli*u svome )+u. )n vas voli i brine o vamaA 7udete li se vi okrenuli prema ;jemu4 i on $e se okrenuti prema vama8 tada $e *ora *arudjeti i sve $e se sjenke raspr/iti.

,U+A UNUTARNJEG GOVORA

#oje ti rije$i omiljele i ra"mi(ljanja srca moga pred licem tvojim, +a-ve, -ridi moja, otkupitelju moji G#salam 1":1(H @uda $e se doga0ati u va/em 6ivotu kad se va/e misli i osje$aji usklade s rije1ima koje i*govarate. S tim u sve*i4 6elio bi3 spomenuti sljede$i slu1aj. @ovjek je bio uklju1en u dugotrajan sudski pro+es koji ga je stajao *natnog vremena4 nov1ani3 sredstava4 itd. 7io je o*loje0en4 ogor1en i neprijateljski raspolo6en prema protivni1koj stran+i i prema vlastitom odvjetniku. ;jegov unutarnji govor4 koji je predstavljao njegove unutarnje4 nei*re1ene misli4 bio je manje9vi/e ovakav: %<o je be*nade6noA )vo traje ve$ godinamaA #otro/io sam gomilu nova+a. 7eskorisno je nastaviti dalje. 7olje da odustanem&. )bjasnio sam mu da je taj unutarnji govor veoma destruktivan i da je nesumnjivo odigrao svoju ulogu u produ6avanju 1itavog slu1aja. Job je rekao: %)bistinjuje se moje stra3ovanje4 snala*i me4 evo4 1ega god se boja3& GJob 3:!(H. Kad je sasvim ra*umio /to sam sebi radi4 promijenio je potpuno unutarnji i vanjski govor. )n je4 *apravo4 molio protiv sebe. #ostavio sam mu jednostavno pitanje: %Eto biste rekli da vam ka6em kako je u ovom trenutku prona0eno savr/eno4 3armoni1no rje/enje i kako je 1itava stvar okon1ana?& )dvratio je: %7io bi3 presretan i vje1no *a3valan. #rediv9no bi3 se osje$ao *naju$i da je sve *avr/eno&. Slo6io se s tim da4 od sada pa nadalje4 svoj unutarnji govor4 kako je to 5spenskij istaknuo4 uskladi sa svojom namjerom. Redovito i sustavno primjenjivao je molitvu koju sam mu dao: %.a3valjujem se *a savr/eno4 3armoni1no rje/enje

koje dola*i kro* 7o6ju mudrost&. #onavljao je to 1esto samome sebi tijekom dana4 i kad su mu na um dola*ile te/ko$e4 misli o odga0anju4 odustajanju4 ra*ni argumenti4 sumnje i stra34 ti3o je ponavljao navedenu molitvu. #otpuno je prestao davati bilo kakve negativne i*jave i tako0er je pa*io na svoj unutarnji govor4 *naju$i da $e se on uvijek maniBestirati. )no /to osje$amo i*nutra4 i*ra*it $e se i*vana. o6emo jednu stvar i*govoriti4 a drugo osje$ati u svom sr+u4 no ono /to osje$amo reprodu+irat $e se na ekranu svemira. ;e smijemo nikada potvr0ivati u sebi ono /to ne 6elimo iskusiti i*vana. 5sta i sr+e trebaju se slagati8 kad je tako4 primamo odgovor na svoje molitve. oramo motriti na/e unutarnje du/evno stanje. ;eki ljudi gun0aju nad sobom4 *avidni su4 ljubomorni4 ispunjeni ljutnjom i neprijateljstvom. <akav mentalni stav vrlo je destruktivan i donosi *brku4 bolest i oskudi+u u *a1etku. #o*najete li osobu koja opravdava sebe? )na sebi ka6e kako ima potpuno pravo biti ljuta4 tra6iti osvetu4 1ak je i i*vr/iti. )na vrti staru podsvijesnu plo1u koja nabraja sve alibije4 isprike i opravdanja *a svoje u*avrelo unutarnje stanje. #o svoj prili+i ona ne *na da takvo mentalno stanje u*rokuje veliki gubitak energije i ostavlja je nedjelotvornom i *bunjenom. @ovjekov je negativni unutarnji govor obi1no usmjeren protiv neke osobe. Svojedobno sam ra*govarao s 1ovjekom koji mi je rekao kako su prema njemu lo/e postupali4 kako je planirao u*vratiti4 kako je bio ispunjen mr6njom prema biv/em poslodav+u4 itd. Kao posljedi+u unutarnje u*nemirenosti i irita+ije4 1ovjek je imao 1ir na 6elu+u. )bjasnio sam mu da je u svoju podsvijest utisnuo vrlo destruktivne misli ispunjene mr69

njom i *lovoljom 9 /to uvijek ima utje+aja i na vanjskom4 Bi*i1kom planu. <e destruktivne emo+ije moraju na$i odu/ka4 a u njegovu su se slu1aju maniBestirale kao 1ir i neuro*a. #reokrenuo je svoje mentalne pro+ese otpu/taju$i svog biv/eg poslodav+a u neograni1eni o+ean 7o6je ljubavi4 6ele$i mu pri tom sve nebeske blagoslove. -stodobno4 ispunjavao je svoj um 7o6jim istinama4 poistovje$uju$i sebe s beskona1nom is+jeljuju$om #risutno/$u4 s3va$aju$i da sklad4 mir i savr/enstvo beskona1nog Jednog pro6imaju njegov um i tijelo4 1ine$i svaki njegov djeli$ +jelovitim. <e su se du3ovne vibra+ije koje su pro6imale njegov um pro/irile kro* 1itav njegov organi*am4 i stani+e njegovog tijela dobile su novu du3ovnu snagu /to je re*ultiralo i*lje1enjem njegovog neskladnog stanja. 7iblija ka6e: ...ako dvojica od vas na "emlji jednodu(no "amole (to mu drago, dat e im 'tac moj nebeski. Koja su to dvoji+a? Rije1 je o vama i va/oj 6elji: ako mentalno pri3vatite svoju 6elju4 podsvijesni $e je um reali*irati4 jer su se va/a svijest i podsvijest slo6ile ili sinkroni*irale. <a dvoji+a o*na1avaju va/u misao i osje$aj4 ideju i emo+iju. Ako uspijete emo9+ionali*irati kon+ept4 tj. *amisli uda3nuti osje$aje4 mu/ki i 6enski vid va/ega uma slo6it $e se i i* toga $e proi*a$i re*ultat ili mentalno potomstvo 9 *apravo 9 usli/ana molitva. oramo imati na umu: /to god pri3vatimo ili osje$amo kao istinito4 pro6ima na/u podsvijest. #odsvijest je kreativni posrednik8 nje*ina je te6nja4 kako isti1e <roLard4 uvijek *a/tita 6ivota. #odsvijest nad*ire rad svi3 va/i3 vitalni3 organa4 sjedi/te je sje$anja i is+jelitelj tijela. #odsvijest je 3rane skriveni i*vori i jedno je s beskona1nom -nteligen+ijom i Silom. =rlo je va6no dati podsvijesti odgovaraju$e upute. ;a primjer4 ra*mi/lja li 1ovjek o *aprekama4 te/ko$ama i smet9

njama koje mu stoje na putu4 podsvijest $e to pri3vatiti kao njegov *a3tjev i nastavit $e donositi te/ko$e i ra*o1aranja u njegovo iskustvo8 3ranite4 dakle4 od sada svoju podsvijest istinitim pretpostavkama. Koja vrsta ne1ujnoga unutarnjega govora neprekidno postoji u vama? 5pravo je to govor koji podsvijest slu/a i kojemu je poslu/na. =a/a podsvijest bilje6i va/u ti3u misao8 ona je vrlo pre+i*na u tome8 bilje6i sve i u*vra$a u obliku iskustava4 uvjeta i doga0aja. ;e trebate nositi psi3olo/ki teret stra3a4 sumnji4 tjeskobe i ljutnje. ;ema *akona koji ka6e da morate prij ateljevati s uboji+ama4 ra*bojni+ima i lopovima u svom umu. ;astavite li po*ivati takve lopove i kradljiv+e u svoj um4 li/it $e vas *dravlja4 sre$e4 mira i napretka i tjelesno vas i du/evno upropastiti. ena je imala visok krvni tlak4 preko dvije stotine4 *ajedno s 1estim napadima migrene8 u*rok svemu bio je destruktivan unutarnji govor. )sje$ala je da jedna osoba nije s njom ispravno postupila i postala je vrlo negativno raspolo6ena prema njoj. #otvrdila je svoje neprijateljsko raspolo6enje4 6ive$i pod velikim emo+ionalnim pritiskom nekoliko tjedana. <aj negativan& stav is+rpio je i* nje snagu4 unose$i promjene u njen krvotok. 7ila je spremna4 kako je rekla4 eksplodirati od bijesa. 5nutarnja nagomilana napetost i 6estoko neprijateljstvo bili su u*rokom visokog krvnog tlaka i migrena. #o1ela je primjenjivati 1uda unutarnjeg govora. S3vatila je da je trovala samu sebe8 druga 6ena uop$e nije bila odgovorna *a na1in na koji je ona ra*mi/ljala ili *a ono /to je prema njoj osje$ala. 7ila je jedini mislila+ u svom svemiru4 a mislila je pakosne4 destruktivne i *lobne misli koje su trovale njen organi*am. #o1ela je ra*umijevati da je uop$e nitko ne

mo6e dotaknuti osim kro* nje*inu vlastitu misao ili kro* pokret nje*inog uma. Sve /to je trebala u1initi da bi primjenjivala 1uda istinskog du3ovnog unutarnjeg govora4 bilo je to da se poistovjeti sa svojim +iljem: mirom4 *dravljem4 sre$om4 rado/$u4 vedrinom i spokojstvom. #o1ela se poistovje$ivati s 7o6jom rijekom mira i 7o6jom ljubavlju koja te1e kro* nju poput *latno6ute rijeke4 umiruju$i4 is+jeljuju$i i obnavljaju$i nje*in um i tijelo. <ri puta dnevno po petnaest minuta ti3o je molila8 nje*ine unutarnje misli i osje$aji bili su: %7og je ljubav i ;jegova ljubav ispunjava moju du/u. 7og je mir4 i ;jegov mir ispunjava moj um i tijelo. 7og je savr/eno *dravlje i ;jegovo *dravlje je moje *dravlje. 7og je radost4 i ;jegova radost moja je radost. )sje$am se predivno&. <aj oblik unutarnjeg govora4 nje*ine misli o 7ogu i ;jegovim svojstvima4 donio je potpuni osje$aj ravnote6e4 postojanosti i sklada u nje*in um i tijelo. Kad bi misli o drugoj 6eni do/le u nje*in um4 smjesta se poistovjetila sa svojim +iljem 9 7o6jim mirom. )tkrila je 1uda istinskog unutarnjeg govora u kojem su se nje*ina usta i sr+e *dru6ili u poistovje$ivanju s vje1itim 7o6jim istinama4 poka*uju$i tako neprobojnost *a udar+e negativni3 ideja i misli. Kako susre$ete ljude u svojim mislima? <o je gorak test *a -stinu koja vas osloba0a. =idite li pri susretu 7oga u njima4 to je predivno8 tada primjenjujete 1uda unutarnjeg govora na konstruktivan na1in jer se poistovje$ujete sa svojim +iljem 9 7ogom ili dobrotom. 5spenskij je istaknuo da se va/ unutarnji govor uvijek mora slagati s va/im +iljem. ladi je 1ovjek imao +ilj: savr/eno *dravlje. 7ilo kako bilo4 njegov svjesni um podsje$ao ga je da je njegova krvna slika godinama problemati1na. 7io je ispunjen tjeskobom4

stra3om i sumnjom. Ro0a+i su ga nastavili podsje$ati da treba mnogo vremena *a i*lje1enje do kojega mo6da i ne$e do$i. ;aravno4 njegova je podsvijest primala sve te negativne utiske i on nije mogao o*draviti. ;jegov unutarnji govor trebao se poklopiti s njegovim +iljem. Drugim rije1ima4 dva dijela njegova uma trebala su se sinkroni*irati i slo6iti. ladi$ je po1eo govoriti svojoj podsvijesti na druga1iji na1in. #a6ljivo me slu/ao kad sam mu rekao da ti3o4 polako4 s ljubavlju i osje$ajem4 nekoliko puta dnevno potvrdi: %Stvarala1ka -nteligen+ija stvorila je moje tijelo i sada stvara moju krv. -s+je9ljuju$a #risutnost *na kako valja lije1iti i sada preoblikuje svaku stani+u mog tijela. Ja 1ujem i vidim lije1nika kako me progla/ava *dravim i +jelovitim. -mam tu sliku sada u svom umu4 jasno ga vidim i 1ujem njegov glas koji mi govori: CJo3n4 ti si i*lije1en. <o je 1udoAC .nam da se ta konstruktivna *amisao spu/ta u moju podsvijest gdje se ra*vija i ostvaruje. .nam da je moja svijest u doti+aju s beskona1nim Jednim i ;jegova mudrost i sila 1ine da se moj *a3tjev ostvari usprkos svim suprotnim doka*ima koje daju osjetila. )sje$am to4 vjerujem u to i poistovje$ujem se sad sa svojim +iljem 9 savr/enim *dravljem. <o je moj unutarnji govor tijekom dana&. #onavljao je ovu molitvu deset do petnaest minuta 1etiri ili pet puta dnevno4 posebi+e prije spavanja. #ovremeno4 njegov bi se um4 slijede$i svoju naviku4 bunio4 jadao4 vrpoljio4 navodio mi/ljenja drugi3 ljudi i njegove ranije neuspje/ne poku/aje lije1enja. Kad bi mu takve misli do/le na um4 i*javio bi: %DostaA Ja sam gospodar. Sve misli i predod6be moraju mi se pokoriti. )d sada pa nadalje4 sve moje misli okre$u se prema 7ogu i ;jegovoj predivnoj is+jeljuju$oj sili. ;a ovaj na1in 3ranim svoju podsvijest: neprekidno se poistovje$ujem s 7ogom i moja unutarnja misao i osje$aj glasi: CDvala <i4

)1e.C @inim to stotinu puta dnevno4 a ako je potrebno4 i tisu$u puta&. Kro* tri mjese+a4 mladi$eva krv bila je *drava. <o je 1udo stvarnog i istinskog govora u kojemu je va/ unutarnji govor isti kakav bi bio da ste ve$ primili odgovor na svoju molitvu. 9jerujte da ste ve primili, i bit e vam. #onavljaju$i4 mole$i i meditiraju$i4 uspio je do$i do toga da se njegova podsvijest usuglasi s njegovom 6eljom8 tada je stvarala1ka 7o6ja sila odgovorila u skladu s ugovorom. Tvoja te vjera iscijelila. Ee*deset sedmogodi/nja 6ena najprije mi je pobrojala sve ra*loge *bog koji3 se ne mo6e udati8 *atim je u ti/ini po1ela prakti+irati ispravan unutarnji govor: %.a3valjujem <i4 )1e4 *a savr/enog4 u*ornog4 bo6anstvenog partnera&. #onavljala je to sebi mnogo puta na dan8 nakon nekog vremena upo*nala je umirovljenog apotekara *a kojeg se udala. Savr/eno su sretni. ;je*in je unutarnji govor bio uskla0en sa +iljem. 5 sebi je govorila kao da se to ve$ dogodilo. <o se i dogodilo na jedinom mjestu gdje se ikada moglo dogoditi8 naime4 u nje*inom umu. Nvo primjera pogre/nog unutarnjeg govora. @lani+a na/e *ajedni+e tri je godine poku/avala prodati ku$u. -*javila je: %#repu/tam ovu predivnu ku$u beskona1nom 5mu. .nam da je prodana u skladu s bo6anskim redom pravoj osobi *a pravu +ijenu i *a3valjujem *a to&. <o je bila nje*ina molitva i s njom je bilo sve u redu4 ali ona ju je neprestano neutrali*irala ti3o govore$i sebi: %=rijeme sporo prola*i4 +ijena je previsoka4 ljudi nemaju toliko nova+a. Eto nije u redu sa mnom? .a/to je ne mogu prodati?& o6ete uo1iti kako je na ovaj na1in 1inila svoju molitvu be*vrijednom. @ovjek je ono o 1emu u svom sr+u ra*mi/lja. ;je*in je unutarnji govor bio vrlo negativan i poka*ivao je /to uistinu

osje$a prema 1itavoj stvari8 taj se mentalni stav iska*ivao tijekom tri godine. #reokrenula je postupak i svake ve1eri i svakog jutra *atvorila je o1i na nekoliko minuta i *amislila ljude kako joj 1estitaju na uspje/noj prodaji. <ijekom dana4 nje*in je unutarnji govor bio: %.a3valjujem *a prodaju svoje ku$e. Kupa+ je uspje/an i blagoslovljen *bog te kupnje&. #onavljanjem4 utisnula je re1eni+e u podsvijest4 a *atim se nji3ov sadr6aj ostvario. ;akon tjedan dana4 1ovjek koji je u +rkvi sjedio do nje4 kupio je ku$u i bio vrlo *adovoljan. S3vatila je da se ne mo6e istodobno i$i u dva smjera. #oje ti rije$i omiljele i ra"mi(ljanja srca moga pred licem tvojim, +a-ve, -ridi moja, otkupitelju moji G#salam 1":1(H

PROMIJENITE OSJE1AJ SVOJEGA 5JA6

Ka6ete li %Ja& svemu /to mislite4 osje$ate4 i*govarate ili *ami/ljate4 ne$ete mo$i promijeniti svoj emo+ionalni 6ivot. .apamtite: svakovrsne misli i osje$aji mogu u$i u va/ um i sr+e. Ako ka6ete %Ja& *a sve negativne misli4 poistovje$ujete se s njima. ;o4 mo6ete odbiti ve*ati svoje %Ja& u* negativne emo+ije i misli. #rirodno ste ra*vili naviku i*bjegavanja blatni3 mjesta na putu kojim 3odate8 isto tako4 trebate i*bje$i /etnju blatnim putovima svog uma gdje se stra34 neraspolo6enje4 neprijateljstvo i *lovolja /uljaju i vrebaju vas. )dbijte poslu/ati negativne misli. ;e doti1ite negativna raspolo6enja niti im do*volite da vas ona obu*mu. 5vje6bavajte unutarnje odvajanje tako /to $ete ra*viti nov osje$aj prema sebi i prema onome /to uistinu jeste. #o1nite s3va$ati da je stvarno %Ja& u vama beskona1ni Du34 beskona1no Jedno. #o1nite tada poistovje$ivati sebe s osobinama i svojstvima tog beskona1nog Jednog i va/ $e se 6ivot promijeniti. @itava tajna u promjeni va/e negativne emo+ionalne prirode je u prakti+iranju samopromatranja. C#romatratiC nije isto /to i Cpromatrati sebeC. Kad ka6ete: %Ja promatram&4 mislite na to da poklanjate pa6nju stvarima koje vas okru6uju. #ri samopromatranju4 pa6nja je usmjerena prema unutra.

@ovjek mo6e provesti +ijeli 6ivot prou1avaju$i atome4 *vije*de4 tijelo i Benomenalni vanjski svijet. Ali4 to *nanje ne mo6e dovesti do unutarnje promjene 9 promjene sr+a. orate nau1iti ra*likovati4 ra*lu1iti i odijeliti kukolj od p/eni+e. =i vje6bate umije$e samopromatranja kada po1nete pitati samog sebe: %Je li ta *amisao ispravna? Do$e li me blagosloviti4 i*lije1iti i nada3nuti? Do$e li mi dati miran um i 3o$e li op$enito pridonijeti dobrobiti 1ovje1anstva?& ivite u dva svijeta4 vanjskom i unutarnjem. -pak4 oni su jedan svijet. Jedan je vidljiv4 objektivan8 drugi je nevidljiv4 subjektivan. =anjski svijet ula*i kro* va/i3 pet osjetila8 on je *ajedni1ki svima. 5nutarnji svijet misli4 osje$aja4 dojmova4 vjerovanja i reak+ija nevidljiv je i pripada vama. .apitajte sebe: %5 kojem svijetu 6ivim? ivim li samo u svijetu koji mi otkrivaju moja osjetila ili u unutarnjem svijetu?& @itavo vrijeme 6ivite u unutarnjem svijetu8 to je mjesto gdje osje$ate i patite. #retpostavite da ste po*vani na banket. Sve /to vidite4 1ujete4 ku/ate4 omiri/ete i dodirnete pripada vanjskom svijetu. Sve /to pomislite4 osje$ate4 sve /to vam se svidi ili ne svidi4 pripada unutarnjem svijetu. #risutni ste na dva banketa4 ra*li1ito do6ivljena: jedan je vanjski4 drugi unutarnji. 5 tom va/em unutarnjem svijetu misli i osje$aja odvijaju se svi va/i usponi4 padovi i kolebanja. Da biste promijenili sebe4 morate *apo1eti mijenjati svoj unutarnji svijet pro1i/$avanjem svoji3 emo+ija i davanjem pravilni3 uputa svom umu putem ispravnog ra*mi/ljanja. elite li du3ovno rasti4 morate se promijeniti. <ransBorma+ija ili promjena o*na1ava preoblikovanje jedne stvari u drugu. #ostoje mnoge dobro po*nate transBer9

ma+ije u svijetu materije. Ee$er se kro* pro+es destila+ije transBormira u alko3ol8 radij se sporo raspada u olovo8 3rana koju jedete polako se mijenja u supstan+e neop3odne *a va/ 6ivot4 itd. -skustva koja ula*e u vas kao dojmovi moraju se na sli1an na1in preoblikovati. ;a primjer4 pretpostavite da ste ugledali osobu koju volite i kojoj se divite8 primate nekakav dojam o njoj. Sretnete li osobu koja vam se ne svi0a4 tako0er primate dojam. =a/ suprug ili k$erka koja sjedi na naslonja1u pored vas dok ovo 1itate *a vas su onakvi kakvima i3 vi *ami/ljate da jesu. Ako ste glu3i4 ne mo6ete i3 1uti. Drugim rije1ima4 va/ um prima dojmove. o6ete promijeniti svoje dojmove o ljudima8 tako $ete promijeniti sebe. Da biste promijenili svoj 6ivot4 promijenite svoje reak+ije. #rimje$ujete li da reagirate na stereotipne na1ine? Ako su va/e reak+ije negativne4 takav je i va/ 6ivot. ;ikada ne do*volite da va/ 6ivot bude ni* negativni3 reak+ija na dojmove koji vam svakodnevno dola*e. 7e* ob*ira na to /to se doga0a4 *a istinsko samoproma9tranje morate svoje misli i osje$aje usmjeriti na veliku istinu i*ra6enu u pitanju: %Kako je kod 7oga4 na nebu?& <o $e vas podi$i i preobra*iti sve va/e negativne misli i osje$aje. o6ete po6eljeti okriviti druge ljude *bog na1ina na koji govore ili se pona/aju4 ali ako ono /to govore ili rade na vas negativno djeluje4 vi ste i*nutra u*nemireni8 to onda postaje negativno stanje u kojem 6ivite4 u kojem se kre$ete i u kojem jeste. ;e mo6ete sebi do*voliti negativno ra*mi/ljanje8 takvo mentalno stanje umanjuje va/u 6ivotnost4 li/ava vas entu*ija*ma i 1ini vas du/evno i tjelesno bolesnima. ivite li u sobi u kojoj se sada nala*ite ili 6ivite u svojim mislima4 osje$ajima4 nadama i o1aju? ;ije li to /to osje$ate o svojoj okolini ono /to

je *a vas stvarno? Kad ka6ete: % oje je ime Jo3n Jones&4 /to pri tom mislite? ;ije li 1injeni+a da ste vi proi*vod svojeg ra*mi/ljanja4 kao i proi*vod obi1aja i utje+aja oni3 koji su bili oko vas dok ste odrastali? =i ste uistinu *broj svoji3 vjerovanja i stavova8 onoga /to ste primili kro* obra*ovanje i uvjete u kojima 6ivite4 kao i putem be*brojni3 drugi3 vanjski3 utje+aja. o6da se uspore0ujete s drugima. )sje$ate li se inBeriorno u dru/tvu osobe koja se nai*gled veoma ra*likuje od vas? #retpostavimo da dobro svirate glasovir 9 osje$ate li se manje vrijednim kad netko 3vali drugog pijanista? Ako imate realan osje$aj svoga %Ja&4 to ne$e biti mogu$e jer istinski osje$aj vlastitog %Ja& osje$aj je prisutnosti beskona1nog Jednog u vama4 a u ;jemu nema usporedbi. 5spenskij je isti+ao da ljudi lako postanu nesretni i u*nemireni jer nji3ov %CJaC9 osje$aj& proi*la*i i* negativnog stanja svijesti. %CJaC9osje$aj& jedan je od njegovi3 omiljeni3 i*ra*a4 i neke njegove *amisli uklju1ene su u ovaj esej. Svojedobno sam rekao 1ovjeku koji je po3a0ao na/ biblijski te1aj: %#romatrate li svoje tipi1ne reak+ije na ljude4 novinske 1lanke i radijske i*vjestitelje? Jeste li uo1ili svoje stereotipno4 uobi1ajeno pona/anje?& %;e4 nisam&4 odgovorio je. 5*eo je sebe *dravo *a gotovo i nije du3ovno rastao. ;akon toga4 po1eo je ra*mi/ljati o svojim reak+ijama8 pri*nao je da ga neki 1lan+i i i*vjestitelji silno iritiraju. Reagirao je automatski8 nije dis+iplinirao samog sebe. ;ije bilo nikakve ra*like ako su komentatori bili u krivu4 a samo on u pravu8 negativne emo+ije potaknute u njemu bile su destruktivne. #oka*ivao je nedostatak mentalne i du3ovne dis+ipline.

Kad ka6ete: %Ja mislim ovo...&4 %Ja mislim ono...&4 %Ja *amjeram...& ili % eni se ne svi0a...&4 koje %Ja& to govori? ;e govori li to ra*li1ito %Ja& u svakom trenutku? Svako %Ja& potpuno je ra*li1ito. 5 odre0enom trenutku4 jedno %Ja& je kriti1no8 pet minuta kasnije4 drugo %Ja& nje6no govori. #rou1ite svako svoje ra*li1ito %Ja& i odlu1ite 1vrsto da neka od ti3 %Ja& nikada ne$e dominirati4 kontrolirati ili usmjeravati va/e mi/ljenje. Dobro pogledajte ta ra*li1ita %Ja& s kojima se dru6ite. S kakvom vrstom ljudi se dru6ite? islim na ljude koji stanuju u va/em umu. .apamtite8 um je grad8 u njemu prebivaju misli4 ideje4 mi/ljenja4 osje$aji4 dojmovi i vjerovanja. ;eka mjesta u umu su smetli/ta i opasne 1etvrti8 svejedno4 -sus Gva/a 6eljaH uvijek /e$e uli+ama uma u obliku va/eg u*ora4 +ilja i svr3e u 6ivotu. -sus4 i*me0u ostalog4 o*na1ava i 6elju. Jer4 va/a ispunjena 6elja va/ je spasitelj. Filjevi vas do*ivaju8 krenite prema njima. )bratite pa6nju na svoju 6elju8 poka6ite 6ivo *animanje *a nju. Krenite u svom umu uli+ama ljubavi4 mira4 radosti i dobro3otnosti. <amo $ete4 u onim jarko osvijetljenim uli+ama svoga uma4 sresti divne ljude. ;ikad nemojte do*voliti da va/a ku$a 9 va/ um 9 bude puna posluge be* nad*ora. Kad ste bili dijete4 nau1ili ste i*bjegavati vr/njake koje je va/a majka na*ivala %lo/im dru/tvom&. Sada4 kada postajete svjesni svoji3 unutarnji3 snaga4 morate donijeti odluku da se ne$ete dru6iti sa svojim negativnim %Ja&4 tj. svojim negativnim mislima. Svaki put kad ste skloni postati ljuti4 kriti1ni4 depresivni ili neugodni4 pomislite na 7oga i nebo. .apitajte se kako je kod 7oga4 u nebu. Tu le6i odgovor kako postati novi 1ovjek.

;a taj na1in postajete du3ovno preporo0eni4 tj. do6ivljavate iskustvo *vano %drugo ro0enje& 2drugo ro7enje je unutarnja dis+iplina i du3ovno ra*umijevanjeH. 5 svima nama krije se sveta+ i grje/nik8 uboji+a i sveti 1ovjek8 7o6ji i svjetovni um. 5 biti4 svaki 1ovjek 6eli biti dobar4 6eli 1initi dobro. <o je ono %po*itivno& u vama. Ako ste po1inili destruktivne stvari4 ako ste4 na primjer4 nekoga oplja1kali4 prevarili ili niste vratili posu0eni nova+4 drugi vas *bog toga osu0uju i vide u lo/em svjetlu. ;o4 vi se mo6ete u*di$i i* smetli/ta svoga uma i do$i do u*vi/enijeg mjesta u S=)J)J svijesti gdje $ete se prestati osu0ivati: tada svi va/i tu6itelji moraju u/utjeti. Kad se prestanete optu6ivati4 ni svijet vas vi/e ne$e optu6ivati8 to je snaga va/e vlastite svijesti4 to je 7og u vama. >lupo je kuditi sebe8 ne morate to 1initi. 7eskorisno je provoditi vrijeme u dru/tvu samooptu6uju$i3 misli. #retpostavite da ste po1inili nepravedna djela4 kriminalne i podle radnje. ;ije 7og u vama po1inio te stvari. <o nije stvarno %Ja& ili beskona1no Jedno. <o je druga priroda ili svjetovni um u vama. <o vas4 naravno4 ne osloba0a odgovornosti8 kad stavite ruku u vatru4 ope$i $ete se8 ako pro0ete +rveno svjetlo4 dobit $ete ka*nu *bog kr/enja prometni3 propisa. Druga priroda predstavlja mno/tvo va/i3 ra*li1iti3 %Ja&. ;a primjer4 u vama postoje mnoga negativna vjerovanja i ideje o postojanju ra*li1iti3 sila i*van svijesti8 vjerovanje da vas drugi mogu povrijediti ili da su okolnosti neprijateljske. Sve su to ra*li1iti stra3ovi4 pra*novjerja i ne*nanja svake vrste. ;apokon4 predrasude4 stra3ovi i mr6nja navode vas i podbadaju da u1inite ne/to /to ina1e ne biste u1inili. -dealan na1in promjene osje$aja svoga %Ja& je u* stvarno unutarnje %Ja& prilijepiti sve /to je plemenito4 lijepo i bogoliko.

#o1nite potvr0ivati: %Ja sam jak. Ja sam sjajan i nada3nut. Sretan sam i prosvijetljen. #un sam ljubavi. Ja sam ljuba*an. Ja sam 3armoni1an&. )sje$ajte to stanje uma4 potvr9dujte ga i vjerujte mu8 tada $ete uistinu 6ivjeti u 7o6jem vrtu. Eto god prilijepite u* %JA JNSA & i vjerujete4 to i postajete. %JA JNSA & u vama je 7og i nema nikog drugog. %Ja jesam&4 ili ivot4 Svjesnost4 @isto 7i$e4 Ng*isten+ija ili va/a istinska priroda4 jest 7og. )n je jedini 5*rok. )n je jedina Sila koja sve stvara. #o/tujte >a8 6ivite s osje$ajem prosvijetljenosti 1itavog dana4 i 1uda $e se doga0ati u va/em 6ivotu. )sje$ajte se nada3nuti odo*gora8 nastavite li 6ivjeti u tom mentalnom o*ra1ju4 i* svog $ete dubljeg uma i*vu$i mudrost4 istinu i ljepotu. Kontempla+ijom nad 7o6jim istinama 1itav va/ svijet $e se promijeniti. ;astavite li mijenjati osje$aj svoga %Ja& u skladu s gore navedenim4 naselit $ete i osvijetliti skrovita mjesta uma vje1itim 7o6jim istinama: ...4e boj se, jer ja sam te otkupio...&ad preko vode prela"i(, s tobom sam) ili preko rijeke, nee te preplaviti. Pode( li kro" vatru, nee( i"gorjeti, plamen te opaliti nee G-*aija4 '3:19!H. <o je 7o6ja #risutnost koja uvijek ide pred vama4 ma gdje i/li. =a/ prevladavaju$i mentalni stav ili o*ra1je ide ispred vas sve vrijeme4 stvaraju$i iskustva na koja $ete nai$i. Kad molite *a bilo koju odre0enu stvar4 imajte na umu da je neop3odno ispuniti um svjesno/$u ili osje$ajem da ve$ imate ili jeste ono *a /to molite. entalno sasvim odba+ite argumente u va/em umu koji su protiv toga: to je molitva. -spunite svijest stvarima *a koje molite ra*mi/ljaju$i o njima sa *animanjem. @inite to ti3o i redovito sve dok u svojoj svijesti ne do0ete do uvjerenja. Kad do0ete do njega4 problem vas vi/e ne$e u*nemiravati. )dr6at $ete mentalnu ravnote6u

*ajedno s osje$ajem uvjerenja kako ste postali ono /to ste 6eljeli biti. - kada se nastavite tako osje$ati4 to $ete i postati. Nvo *akona: %)no sam /to osje$am da jesam&. =je6bajte promjenu osje$aja svojega %Ja& svakodnevno potvr0uju$i: %Ja sam Du38 mislim4 vidim4 6ivim i osje$am kao Du34 prisutnost 7o6ja&. GDruga priroda u vama misli4 osje$a i pona/a se poput gomile.H @ine$i to kontinuirano4 po1et $ete osje$ati da ste jedno s 7ogom. Kao /to sun+e na nebu osloba0a *emlju tame4 tako $e tako0er uvi0anje 7o6je prisutnosti u vama otkriti 1ovjeka kakav ste oduvijek 6eljeli biti 9 radostan4 miroljubiv i uspje/an 1ovjek $iji je um prosvijetljen Svjetlom odo*gora. 7og 1ini da sun+e sja svim ljudima jednako. ;itko vam ne mo6e odu*eti svjetlo 7o6je ljubavi. ;itko vas ne mo6e *atvoriti u *atvor stra3a ili ne*nanja kad posjedujete 7o6ju istinu koja vas 1ini slobodnima. )sje$aj %Ja jesam& jest 7og koji vam otkriva da nema ni1ega 1ega bi se trebali pla/iti4 da ste jedno sa Svemogu$im4 Sve*naju$im i Sveprisutnim. ;itko ne mo6e ukrasti *dravlje4 mir4 radost ili sre$u od vas. ;e 6ivite vi/e s mnogobrojnim %Ja& stra3a4 sumnje i pra*novjerja. Sada 6ivite u bo6anskoj prisutnosti i u svijesti slobode. .apitajte se: %<ko je taj koji preu*ima u svakom trenutku brigu o meni i govori u ;jegovo ime4 na*ivaju$i sebe CJaC?& ;e poistovje$ujte se nikada s negativnim stvarima kao /to su stra34 predrasude4 o3olost4 arogan+ija4 osu0ivanje4 itd. S3vatite da vi/e ne morate i$i u smjeru negativni3 %Ja&. =i/e nikada ne morate re$i %da& niti jednoj beskorisnoj4 negativnoj misli4 niti joj dati svoje dopu/tenje i svoj potpis. #ostanite promatra1 koji dr6i svoje o1i na 7ogu 9 pravom %Ja& 9 beskona1nom Jednom u vama. )sjetite to %Ja& u sebi

koje promatra8 nemojte ga tra6iti u onome /to promatrate. )sjetite kako gledate svijet kro* 7o6je o1i: Pre$iste su tvoje o$i da bi "lou gledale. Ti ne moe( motriti tla$enja GDabakuk4 1:13H.

OSTANITE (AUVIJEK MLA+I

#rije nekoliko mjese+i na*vao me i* Londona stari prijatelj. 7io je vrlo bolestan. Rekao je: %Ra0amo se4 odrastamo4 u starosti postanemo be*vrijedni4 i to je kraj&. <aj mentalni stav u*aludnosti i be*vrijednosti bio je glavni u*rok njegovoj bolesti. 7io je Brustriran4 slab i gotovo be6ivotan. )sje$ao je da mu njegove visoke godine Gpreko osamdesetH ne ostavljaju mjesta *a nadu. alio se da je beskoristan i da ga nitko ne 6eli. -spred sebe vidio je starost4 a nakon toga 9 ni/ta. ;a alost, mnogi ljudi imaju jednak stav. #la/e se onoga /to na*ivaju staro/$u4 krajem i ugasnu$em4 /to *apravo *na1i da se boje ivota. -pak4 ivot je beskrajan. udrost nas u1i da starost nisu pro3ujale godine8 starost je *ora mudrosti. Du3 u 1ovjeku nije ro0en i nikada ne mo6e umrijeti. Du3 je 7og4 a 7og nema ni po1etak ni kraj. @ovjekovo tijelo uistinu je odijelo koje 7og nosi kada u*me ljudsko obli1je. Da bi se o1itovao4 Du3 treba oblik. @ovjekovo tijelo je instrument kro* koji Du3 djeluje. Du3 i tijelo nisu odvojeni8 1ovjekovo tijelo je Du3 ili ivot sveden na to1ku vidljivosti. aterija i Du3 nisu ra*li1iti 9 oni su isti. Du3 je najvi/i stupanj materije8 materija je najni6i stupanj Du3a. @ovjek $e uvijek imati tijelo. Kada napusti ovu ra*inu4 obu$i $e na sebe 1etverodimen*ionalno tijelo4 i tako u vje1nost8 jer nema kraja slavi koja pripada 1ovjeku. ivot je napredak8 putuje se uvijek prema naprijed4 prema gore4 prema 7ogu. Sve /to u svemiru ima oblik po9

stupno se vra$a u stanje be* oblika4 a be*obli1an 6ivot ponovo poprima oblik. Sve /to ima po1etak ima i kraj. ;a/e tijelo ima po1etak8 ono $e se ponovo vratiti u prvobitno stanje be* oblika4 i mi $emo na sebe obu$i novo tijelo4 jer svaki kraj novi je po1etak. Starost nije tragi1no doba. )no /to na*ivamo pro+esom starenja4 pro+es je promjene. <reba ga do1ekati radosno i ra*dragano jer svaka je Ba*a u ljudskom 6ivotu korak naprijed na putu koji nema kraja. @ovjek ima mo$i koje nadma/uju njegove tjelesne sposobnosti8 ima osjetila koja nadma/uju njegovi3 pet osjetila. Danas postoje neprijeporni doka*i da 1ovjek mo6e napustiti svoje tijelo4 putovati tisu$e kilometara4 vidjeti4 1uti4 dodirivati4 govoriti s ljudima4 iako njegovo Bi*i1ko tijelo le6i tisu$ama kilometara daleko. @ovjekov 6ivot je du3ovan i vje1an8 on nikada ne stari jer du3 ili 6ivot ne mogu ostarjeti. ivot je samoobnavljaju$i4 vje1an i neuni/tiv. 7og je 6ivot i 6ivot je stvarnost *a svakog 1ovjeka. #remo$ni su doka*i *a 1ovjekovu besmrtnost. Nlektron ne mo6emo vidjeti golim okom4 pa ipak4 *nanstveni+i pri3va$aju njegovo postojanje kao *nanstvenu 1injeni+u jer je to jedini ra*umni *aklju1ak koji se podudara s ostalim prou1avanim Benomenima. ;e mo6emo vidjeti 7oga ili ivot8 ipak4 *namo da smo 6ivi. ivot postoji4 i mi smo ovdje da ga i*ra*imo u svoj njegovoj ljepoti. 7iblija ka6e: % ovo je ivot vje$ni: da upo"naju tebe, jedinoga istinskog Boga... G-van4 17:3H. @ovjeka koji misli ili vjeruje da je *emaljski +iklus ro0enja4 mladosti4 *relosti i starosti sve /to 6ivot jest4 doista treba 6aliti8 takav 1ovjek nema nikakve sigurnosti4 nade4 vi*ije i *a njega 6ivot nema *na1enja. <aj na1in ra*mi/ljanja donosi Brustra+iju4 stagna+iju i +ini*am4

osje$aj be*nade6nosti koji re*ultira neuro*ama i mentalnim poreme$ajima svake vrste. Ako ne mo6ete igrati br*u partiju tenisa ili plivati br*o poput svog sina4 ako je va/e tijelo usporeno i 3odate polako4 sjetite se da Du3 sebe uvijek i*nova *a9odijeva. )no /to 1ovjek na*iva smr$u nije ni/ta drugo nego putovanje u novi grad4 u novi stan )1eve ku$e. Ljudima na predavanjima ka6em da bi ono /to na*ivamo stara1kim dobom trebali otmjeno pri3vatiti. Starost ima svoju vlastitu slavu i ljepotu koja joj pripada. Ljubav4 ljepota4 radost4 mir4 sre$a4 mudrost4 dobro3otnost i ra*umijevanje 9 te osobine nikada ne stare i nikada ne umiru. Nmerson je rekao: %;e brojimo 1ovjekove godine sve dok on ima i/ta drugo /to bismo mogli u*eti u ob*ir&. =a/ karakter4 kakvo$a uma4 va/a vjera i uvjerenja4 nisu namijenjeni propadanju. Sreo sam u Nngleskoj kirurga starog osamdeset i 1etiri godine koji je svakog jutra operirao4 poslijepodne posje$ivao pa+ijente4 a nave1er pisao. 5 svojoj osamdeset i 1etvrtoj bio je mlad4 pun 6ivota4 odu/evljenja4 entu*ija*ma4 ljubavi i dobre volje. ;ije se predao svojim visokim godinama8 *nao je da je besmrtan. Rekao mi je: %Ako sutra trebam oti$i4 operirat $u ljude u drugoj dimen*iji4 ne skalpelom4 nego mentalno i du3ovno&. Jo3n OesleK bio je vrlo aktivan u tuma1enju svoji3 vjerski3 stavova i 7o6ji3 *akona kada je bio bli*u devedesete. ;a/ predsjednik Derbert Doover bio je vrlo marljiv u obavljanju golemog posla *a vladu u svojim osamdesetim. 7io je *drav4 6ustar i pun 6ivota i entu*ija*ma. Slu/ao sam ga kako govori putem radija8 njegov um bio je bistar i mjerodavan. =jerujem da su njegova o/troumnost i proni+avost *apravo bile mnogo ve$e nego kad mu je bilo 1etrdeset. )tkrio je da je

6ivot *animljiv i Bas+inantan. #ro1itao sam da je vrijeme provodio pi/u$i 6ivotopis biv/eg predsjednika OoodroLa Oil9sona. >ospodin Doover bio je vrlo religio*an 1ovjek4 pun vjere u 7oga4 6ivot i svemir. 5 godinama ekonomske depresije bio je i*vrgnut kritikama i osudi4 ali je odolio oluji i nije ostario u mr6nji4 neraspolo6enju4 *lovolji i ogor1enosti. ;aprotiv4 u ti/ini svoje du/e4 u *ajedni/tvu s uvijek prisutnim 7ogom4 otkrio je mir 9 snagu u 7o6jem sr+u. ;ajbolja *a/tita od stara1ke onemo$alosti i du/evnog i tjelesnog nereda jest mir u bo6anskom sredi/tu u vama. #rona0ite ga i osjetite sada. Svi ubodi4 ljutnja4 kriti+i*am i mr6nja usmjereni protiv vas bit $e apsorbirani4 neutrali*irani i i*gubljeni u velikom o+eanu 7o6je ljubavi koji je u vama8 u tome je tajna kako *auvijek ostati mlad. oj ota+ nau1io je Bran+uski je*ik sa /e*deset i pet godina. Sa sedamdeset *nao ga je i*vrsno. <ako0er je studirao keltski je*ik nakon /e*desete. #ostao je po*nati u1itelj je*ika. Aktivno je asistirao mojoj sestri na visokoj /koli i nastavio je to 1initi sve dok nije preminuo u svojoj devedeset i devetoj. ;jegov je um s devedeset i devet bio isti kao kad mu je bilo pedeset. Etovi/e4 njegov rukopis i mo$ rasu0ivanja pobolj/ali su se tijekom godina. Katon je nau1io gr1ki u osamdesetoj4 a gospoda S+3umann9Deink dosegla je vr3una+ svog gla*benog uspje3a kao baka. #ostoji stara i*reka koja u sebi sadr6i istinu: %@ovjek je star koliko se starim osje$a&. =i ste onoliko mladi ili stari koliko i va/a misao. #rosudite sami. #ostavite sebi pitanja poput ovi3: %Kada je moj um ro0en? Kada $e umrijeti? -maju li um i du3 po1etak? Kako ne/to /to nema po1etak ili kraj mo6e *avr/iti?& ivot nema ro0enja i nikad ne$e umrijeti. =oda ga ne$e otplaviti4 vatra ga ne$e spaliti4 vjetar ga ne$e otpu3ati. =i

*nate da su to stvarne istine. Kako mo6ete re$i: %Ja sam star4 beskoristan4 nepo6eljan&4 itd? 5 vje1nosti ne mo6ete is+rpiti slavu i ljepotu koje su u vama4 jer u vama je 7eskona1no. .adr6ite li tu *amisao4 ostat $ete *auvijek mladi4 vitalni4 bodri4 1ili4 6ivi i puni svjetla koje nikad ne$e potamnjeti. Sijeda kosa va/e je veliko bogatstvo8 simboli*ira mudrost4 ra*umijevanje4 strpljivost i snagu karaktera. nogi propovjedni+i dobivaju ra*ne primamljive ponude kada prije0u /e*desetu8 ljudi vjeruju da su s vremenom stekli *nanje. Svojedobno4 jedan mi je 1ovjek rekao: %Jedini ra*log *bog kojeg sam do/ao k vama jest taj /to imate sijedu kosu8 vjerujem da ste mnogo toga pro6ivjeli i da mo6ete govoriti o 6ivotu i* vlastitog iskustva&. Sve$eni+i *naju da je vrlo lako dobiti dobro mjesto nakon 1etrdeset i pete. 5mirovljeni sedamdesetogo9di/nji sve$enik obavijestio me da dobiva i*vanredne ponude sa svi3 strana. -stina4 ljubav i mudrost ne po*naju starost. ogu$e je da dvanaestogodi/nji dje1ak koji prou1ava *akone uma i putove Du3a ima ve$e *nanje o 7ogu nego njegov djed koji odbija otvoriti svoj um 7o6jim istinama. ;ikad nemojte prekinuti s poslom i re$i: %Ja sam umirovljen i star4 sa mnom je gotovo&. ;eki su ljudi stari u tridesetoj4 a neki su mladi u /e*desetoj. 5m je ar3itekt4 di*ajner i kipar. >.7. S3aL bio je vrlo aktivan u devedesetoj i stvarala1ka kakvo$a njegova uma nije odustajala od aktivne du6nosti. Sreo sam mu/kar+e i 6ene koji su mi rekli kako su im poslodav+i *alupili vratima ispred nosa kad su 1uli da im je preko 1etrdeset. Stav ti3 poslodava+a mo6e se smatrati 3ladnim4 be/$utnim4 *lim i potpuno li/enim suosje$anja i ra*umijevanja. ;aglasak je4 i*gleda4 na onima mladima4 onima ispod trideset i pet.

Rasu0ivanje koje stoji i*a toga svakako je vrlo plitko. Ako bi poslodava+ stao i ra*mislio4 s3vatio bi da kandidat nije nudio svoje godine ili sijedu kosu8 6elio je dati svoje talente i iskustvo4 svoju mudrost ste1enu tijekom godina iskustva na 6ivotnom tr6i/tu. 5 obras+ima *a *apo/ljavanje4 dob kandidata trebala bi biti ra*likovno sredstvo. Sijeda kosa kandidata4 ako je jo/ uop$e ima4 trebala bi *na1iti ve$u mudrost4 vje/tinu i ra*umijevanje. Nmotivno i psi3olo/ki *reo mu/kara+ ili 6ena ogroman su blagoslov *a svaku organi*a+iju. ;e bi trebalo tra6iti od 1ovjeka ostavku kad napuni /e*deset i petu8 to je 6ivotno doba kada bi mogao biti najkorisniji u radu s ljudima4 u i*radi planova *a budu$nost4 u dono/enju odluka i djelovanju u +arstvu stvarala1ki3 *amisli utemeljeni3 na njegovom iskustvu i uvidu u prirodu posla. Dolivudski s+enarist rekao mi je da mora napisati s+enarij koji $e odgovarati potrebama *a *abavu dvanaestogo9di/njaka. <o je tragi1no stanje stvari koje uka*uje na to da veliki broj ljudi nije postao emotivno i du3ovno *reo. <o *na1i da je naglasak stavljen na mlade4 a mladost *na1i neiskustvo4 slabost u rasu0ivanju i nepromi/ljeno dono/enje sudova. Ra*mi/ljam sada o /e*desetogodi/njaku koji Breneti1no poku/ava ostati mlad. #liva s mladima svake nedjelje4 odla*i na duga1ke /etnje4 igra tenis i ponosi se svojom sr1ano/$u i tjelesnim mo$ima4 govore$i: %#ogledajte4 mogu se nositi s najboljima od nji3&. .aboravio je na veliku istinu: 1ovjek je ono o 1emu u svom sr+u ra*mi/lja. Dijete4 vje6be i svakovrsne igre ne$e toga 1ovjeka odr6ati mladim. .a njega je neop3odno da uo1i kako postaje stariji ili mla0i kro* pro+es svog ra*mi/ljanja. Du3 je uvjetovan mi/lju8 ako su njegove misli usmjerene na ono lijepo4 plemenito i dobro4 on $e biti mlad4 be* ob*ira na svoju kronolo/ku dob.

Job je rekao: %...snala*i me4 evo4 1ega god se boja3&. nogo je ljudi koji se boje starosti i nesigurni su u pogledu budu$nosti4 o1ekuju$i du/evno i tjelesno propadanje s prolaskom godina. )no /to misle i osje$aju ono je /to $e im se i dogoditi. Starimo kada gubimo *animanje *a 6ivot4 kad prestanemo sanjati4 6e0ati *a novim istinama koje $emo spo*nati i svjetovima koje $emo osvojiti. Kad je um otvoren novim idejama i novim interesima4 kad rastvorimo *avjese dopu/taju$i svjetlosti sun+a i nada3nu$u novi3 istina o 7ogu da udu4 ostajemo mladi i vitalni. 7e* ob*ira imate li devedeset ili devedeset i devet godina4 s3vatite da mo6ete jo/ mnogo toga dati8 mo6ete pomo$i mladima da postanu stabilni mo6ete i3 voditi i usmjeravati. o6ete dati svoje *nanje4 iskustvo i mudrost8 uvijek mo6ete gledati naprijed jer ste *agledani u beskona1nost. )tkrit $ete da nikad ne mo6ete prestati ra*otkrivati sliku i 1uda beskona1nog Jednog. =eo *a velom podi6e se i ;jegovo li+e postaje sve u*vi/enije i divnije. 5 svakom trenutku dana poku/ajte nau1iti ne/to novo i otkrit $ete da $e va/ um biti uvijek mlad. 5 7ombaKu sam upo*nao 1ovjeka koji mi je rekao da ima 11I godina. -mao je najljep/e li+e koje sam ikada vidio. -*gledao je preobra6enim isijavaju$i neko unutarnje svjetlo. 5 njegovim o1ima bila je rijetka ljepota koja je uka*ivala na to da je ostario sa *adovoljstvom. #rimam mnogo pisama u kojima mi ljudi pi/u: %)tpu/ten sam jer mi je preko 1etrdeset&. <o je ta glupa ravnodu/nost prema iskrenoj 6elji ti3 radnika koji 6ele i*ra*iti svoje talente i sposobnosti. -*gleda da smo stvorili novi kult koji se *ove %Kult 3(&. Jedan mi je 1ovjek rekao da ne mo6e dobiti posao jer mu je trideset i /est godina4 i kompanija bi morala

platiti nekoliko dolara vi/e *a njegovo osiguranje. Koliko je ograni1enosti4 kratkovidnosti i odbojnosti u takvom stavuA <rebalo bi biti upravo obratno. <rebalo bi postojati po/tovanje prema 1ovjekovom iskustvu i kapa+itetima. ;ovine nam daju do *nanja 1injeni+u da starija glasa1ka popula+ija na i*borima u KaliBorniji neograni1eno i skokovi9to raste8 to *na1i da $e se nji3ov glas 1uti u *akonodavnim tijelima dr6ave i u 3odni+ima Kongresa. =jerujem da bi trebao postojati Bederalni *akon koji bi onemogu$io poslodav+ima diskrimina+iju ljudi *bog nji3ovi3 godina. @ovjek od /e*deset i pet godina mo6e biti mentalno4 psi3olo/ki i Bi*i1ki mladi od tridesetogodi/njaka. >lupo je i vi/e nego smije/no re$i 1ovjeku da ne mo6e biti *aposlen jer mu je preko 1etrdeset. <o je isto kao da ste mu rekli da je spreman *a odla*ak u staro 6elje*o ili u otpad. Eto bi netko sa 1etrdeset ili vi/e godina trebao u1initi 9 pokopati svoje talente i sakriti se u mi/ju rupu? @ovjeka koji je li/en posla *bog godina treba podr6ati materijalno na okru6noj4 dr6avnoj i Bederalnoj ra*ini8 svako podu*e$e koje bi odbilo *aposliti ga i okoristiti se njegovom mudro/$u i iskustvom trebalo bi opore*ovati kako bi se njega podr6alo. <akvo poslovanje bilo bi poput re*anja grane na kojoj sjedite8 oblik Binan+ijskog samoubojstva. @ovjek postoji da bi u6ivao u plodovima svoga rada i ovdje je radi doprinosa dru/tvu4 a ne da bude *arobljenik *ajedni+e koja ga prisiljava na besposlenost. Kako 1ovjek stari4 njegovo tijelo polako postaje usporeno4 ali um mo6e biti mnogo aktivniji4 budniji4 6ivlji i ubr*aniji Svetim Du3om. @ovjekov um ne mora ostarjeti. Job je rekao: %) da mi je pro(le proivjet mjesece, dane one kada je Bog nada mnom bdio, kad mi je nad glavom njegov sjao iak a kro" mrak me njegovo svjetlo vodilo, kao

u dane moji- "reli- jeseni kad s mojim stanom Bog prijateljeva(e GJob4 !":!9'H. Radost je tajna o kojoj Job govori. Svi mi mo6emo *adr6ati svoju radost ra*bu0uju$i 7o6ji dar u nama. Svaki put kad prepo*namo Du3a u nama kao svemogu$eg >ospodina i odba+imo la6na svjetovna vjerovanja4 ra*budujemo 7o6ji dar u nama. 5 ;jemu je punina radosti. >ospodnja radost moja je snaga. )sjetite kako se 1udotvorni4 is+jeljuju$i4 samoobnavlja9ju$i4 vje1ni 7og kre$e kro* va/ um i tijelo. .najte da ste nada3nuti4 u*dignuti4 pomla0eni i oja1ani8 tada $ete primiti duboki odgovor i postati du3ovno pomla0eni4 o6ivljeni i ispunjeni. o6ete eksplodirati od entu*ija*ma i radosti kao u mladena1kim danima i* jednostavnog ra*loga /to uvijek mo6ete i*nova mentalno i emo+ionalno *adobiti radosno stanje. Svije$a koja sjaji i*nad va/e glave bo6anska je -nteligen+ija koja otkriva sve /to trebate *nati i osposobljava vas da i*ra*ite ono dobro u sebi be* ob*ira na ono vidljivo i*vana. Dodate okupani ;jegovim svjetlom4 i *nate da *ora svi$e i sjenke nestaju. 5mjesto da ka6ete %Ja sam star&4 re+ite: %Ja sam sam mudar na 7o6ji na1in&. ;ikada niste neuspje/ni jer *nate da )n nikada ne grije/i. 5vijek u svom umu mo6ete putovati i osvajati nova podru1ja. ;e dopustite da vam svjetovna ra*mi/ljanja4 korpora+ije4 novine i statistike dr6e pred o1ima sliku starosti4 godina propadanja4 oronulosti4 senilnosti i beskorisnosti. )dba+ite to jer je la6. o6ete se u*di$i i*nad svjetovnog na1ina ra*mi/ljanja i odbiti 3ipnoti*iranje takvom propagandom. ABirmirajte 6ivot4 ne smrt. Spo*najte da 6ivite *auvijek i da je Du3 va/a stvarnost. Stvorite u sebi vi*iju u

kojoj $ete biti sretni4 vedri4 uspje/ni i ispunjeni 7o6jim svjetlom. Ako ste umirovljeni4 *ainteresirajte se *a 7ibliju4 *a nje*ino unutarnje *na1enje. )daberite novi po*iv4 radite ne/to /to ste oduvijek 6eljeli. 5pi/ite se na Bakultet i studirajte ne/to /to vas je oduvijek *animalo. #utujte4 otkrivajte4 istra6uj9te i molite: &ao (to ko(uta udi "a i"vor1vodom, tako du(a moja $e"ne, Boe, "a tobom G#salam '!:!H. 7udite sigurni da va/ um nikada ne ide u mirovinu. )n mora biti poput padobrana4 koji ne koristi osim ako nije otvoren. 7udite otvoreni i prijemljivi *a nove *amisli. =idio sam umirovljenike stare sedamdesetak godina8 1inilo se kao da su istrulili i *a nekoliko mjese+i su oti/li. )sje$ali su da je 6ivotu do/ao kraj. 5mirovljenje mo6e biti nova avantura4 novi i*a*ov4 novi put4 po1etak ispunjenja dugog sna. ;ei*re+ivo je depresivno 1uti kad 1ovjek ka6e: %Eto da radim? 5mirovljen samA& )n *apravo ka6e: %Ja sam mentalno i tjelesno mrtav. 5 mom umu nema ideja&. Sve je to la6na slika. #rava je istina da vi/e toga mo6ete i*vesti s devedeset nego sa /e*deset4 jer svakog dana raste va/a mudrosti i ra*umijevanje 7oga i ;jegovog svemira kro* va/a nova prou1avanja i interese. 4eka mu tijelo procvate mlado(u, nek se vrati u dane mladena$ke GJob 33:!(H. S3vatite da va/ um nikada ne stari4 osim ako ga vi sami ne smatrate starim. ;au1ite biti potpuno vjerni i privr6eni sveprisutnom 7ogu koji je premo$an8 jedini 5*rok i Sila. #ridavanje mo$i svjetovnim brigama4 starenju4 bolesti4 ljudima4 uvjetima i doga0ajima ra*djeljuje va/u privr6enost i usa0uje u vas sukobe i stra3. Kronolo/ki govore$i4 mo6e vam biti osamdeseta4 ali ako ste klimavi4 ra*dra6ljivi i 3iroviti4 stari ste be* ob*ira imate li trideset ili devedeset

godina. 5 starosti ra*matrate 7o6je istine s najvi/e to1ke gledi/ta. <o vas dovodi do 7o6jeg i*vora na kojem pijete vodu 6ivota koja vas 1ini *auvijek svje6im i opijenim 7ogom. <e6ite *a vi/im stupnjem du3ovne svjesnosti i spo*najte da ste na beskona1nom putovanju4 da je pred vama ni* beskona1ni3 pomaka prema naprijed u neograni1enom4 neumornom4 beskrajnom o+eanu 7o6je ljubavi8 tada $ete4 *ajedno s psalmistom4 mo$i re$i: 5od donose i u starosti, so$ni i puni svjeine G#salam "!:1(H. ...plod su Du-a: ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, krotkost, u"drljivost. Protiv ovi- ne postoji "akon. G>ala$anima4 (:!!9!3H. =i ste sin 7eskona1noga koji ne po*naje kraj8 vi ste dijete =je1nosti.

KAKO PRIVU1I NOVA4

VA3E JE PRAVO +A BU+ETE BOGATI
=a/e je pravo biti bogat. )vdje ste da 6ivite 6ivot u obilju i da budete sretni i slobodni. .ato trebate imati onoliko nova+a koliko vam je potrebno da biste vodili ispunjen4 sretan i uspje/an 6ivot. Siroma/tvo nije vrlina8 ono je mentalna bolest4 i treba biti *brisano s li+a *emlje. )vdje ste da biste rasli4 /irili se i ra*vijali 9 du3ovno4 mentalno i materijalno. -mate neotu0ivo pravo da se na svaki na1in potpuno ra*vijete i i*ra*ite. <rebate se okru6iti ljepotom i bogatstvom. .a/to biste bili *adovoljni onim /to imate4 kad mo6ete u6ivati u bogatstvu 7eskona1nog? 5 ovom $ete eseju nau1iti kako se sprijateljiti s nov+em4 i uvijek $ete imati vi/ka. <o je ko*mi1ki poti+aj. )n je dobar4 vrlo dobar. .apo1nite gledati nova+ u njegovom pravom *na1enju: kao simbol ra*mjene. )n *a vas *na1i slobodu od potrebe8 on *na1i ljepotu4 rasko/4 obilje i ugladenost. Kad pro1itate ovaj odlomak4 vjerojatno $ete re$i: %elim vi/e nova+a&. %.aslu6ujem ve$u pla$u od one koju primam.& =jerujem da je ve$ina ljudi neodgovaraju$e pla$ena. Jedan od ra*loga *a/to mnogi ljudi nemaju vi/e nov+a je taj /to ga ti3o ili otvoreno osu0uju. Kada govore o nov+u4 govore o

nemoralnoj po3lepi4 ili vjeruju da je ljubav prema nov+u korijen svakog *la4 itd. Drugi ra*log *a/to ne prosperiraju jest taj /to imaju pritajeni4 podsvjesni osje$aj da ima neke vrline u siroma/tvu8 taj podsvjesni obra*a+ mo6e biti ve*an u* rani odgoj4 pra*novjerje4 ili mo6e biti utemeljen na pogre/noj interpreta+iji 7iblije. ;ema vrline u siroma/tvu8 ono je bolest poput bilo koje druge mentalne bolesti. Ako vam je tijelo bolesno4 pomislit $ete da ne/to nije u redu s vama8 tra6it $ete pomo$ ili $ete odma3 ne/to podu*eti da vam bude lak/e. Jednako tako4 ako nova+ u va/em 6ivotu neprestano ne kru6i4 ne/to s vama radikalno nije u redu. ;ova+ je samo simbol8 tijekom stolje$a kao sredstvo ra*mjene poprimao je ra*ne Borme4 poput soli4 bisera ili ra*li1ite vrste nakita. 5 rana vremena4 1ovjekovo je bogatstvo bilo odre0eno brojem ova+a ili volova koje je imao. nogo je prikladnije napisati 1ek nego nositi nekoliko ova+a uokolo da biste platili ra1une. 7og ne 6eli da 6ivite u /upi ili da budete gladni. 7og eli da budete sretni4 napredni i uspje/ni. 7og je uvijek uspje/an u onome /to podu*ima4 bilo to stvaranje *vije*da ili svemiraA o6ete po6eljeti i$i na put oko svijeta4 studirati umjetnost u stranim *emljama4 i$i na Bakultet ili poslati svoju dje+u u dobru /kolu. Sigurno 6elite podi$i svoju dje+u u prijatnom okru6enju4 kako bi mogla nau1iti +ijeniti ljepotu4 red4 simetriju i propor+iju. Ro0eni ste *a uspje34 *a pobjedu4 *a prevladavanje svi3 pote/ko$a4 i *a to da biste potpuno ra*vili sve svoje sposobnosti. #ostoji li u va/em 6ivotu nedostatak nov+a4 podu*mite ne/to u ve*i s tim.

)dba+ite smjesta od sebe svako pra*novjerje ve*ano u* nova+. ;e ra*mi/ljajte nikada o nov+u kao ne1emu *lom ili prljavom. Ra*mi/ljaju$i tako4 1inite da on dobije krila i odleti od vas. .apamtite: ono /to osu0ujete4 gubite. #retpostavite da ste4 na primjer4 u *emlji prona/li *lato4 srebro4 olovo4 bakar ili 6elje*o. Do$ete li te stvari proglasiti *lim? 7og je sve proglasio dobrim. .lo proi*la*i i* 1ovjekova *amra1ena ra*umijevanja4 i* neprosvijetljenog uma4 i* pogre/ni3 tuma1enja 6ivota i pogre/ne upotrebe bo6anske snage. 5ran4 olovo ili neki drugi element mogu biti iskori/teni kao sredstvo ra*mjene. Koristimo nov1ani+e4 1ekove4 itd.8 naravno da komad papira nije *ao. .nanstveni+i danas *naju da je ra*lika medu elementima u broju elektrona koji se gibaju oko je*gre i u broju 1esti+a koje 1ine je*gru. ijenjaju elemente bombardiraju$i atome u sna6nom ak+eleratoru. #od odre0enim uvjetima4 *lato mo6e postati 6iva. ;e$e pro$i mnogo vremena4 a *lato4 srebro i drugi metali mo$i $e se proi*vesti sinteti1ki u laboratoriju. ;e vidim ni1eg *log u elektronima4 neutronima4 protonima i i*otopima. Komad papira u va/em d6epu sastavljen je od ra*li1ito poredani3 elektrona i protona8 nji3ov broj i na1in pove*ivanja je ra*li1it. 5 tome je jedina ra*lika i*me0u papira i srebra u va/em d6epu. ;eki ka6u: %)4 ljudi $e ubiti *a nova+A Kradu *bog nov+aA& ;ova+ jest ve*an u* be*brojne *lo1ine4 ali to ga ne 1ini *lim. @ovjek mo6e dati nekome (III P *a ubojstvo8 radi se o pogre/noj upotrebi nov+a u destruktivne svr3e. Nlektri1nu energiju mo6ete iskoristiti *a osvjetljavanje ku$e ili *a elektri1nu stoli+u. =odom mo6ete ugasiti djetetovu 6e0 ili ga

mo6ete utopiti u njoj. =atra vas mo6e grijati ili mo6ete *apaliti loma1u. Slikovito re1eno4 u*mete li *emlju i* vrta i uspete je u kavu *a vrijeme doru1ka4 bit $e to lo/e *a vas4 iako ni *emlja niti kava nisu *le. .emlja je jednostavno na pogre/nom mjestu8 ona spada u vrt. Sli1no4 ako vam se igla *abije u prst4 to je lo/e *a vas8 igla ili pribada1a trebaju biti u jastu1i$u *a igle4 a ne u va/em prstu. .namo da prirodne sile ili elementi nisu *li8 o na/oj upotrebi ovisi 3o$e li nam biti na blagoslov ili nas povrijediti. Jednom mi je neki mu/kara+ rekao: %Evor+ sam. ;e volim nova+8 on je korijen svakog *la&. Ljubav prema nov+u koja isklju1uje sve drugo4 dovest $e vas kro* jednostrano gledanje na 6ivot u neravnote6u. )vdje ste da biste svoju snagu i autoritet mudro upotrijebili. ;eki ljudi tra6e mo$8 neki tra6e nova+. Ako vam na sr+u le6i samo nova+ i ka6ete: %<o je sve /to 6elim8 svu $u svoju pa6nju posvetiti gomilanju nov+a8 ni/ta drugo nije va6no&4 mo6ete do$i do nov+a i do bogatstva4 ali ste *aboravili da ste ovdje kako biste vodili uravnote6en 6ivot. %;e 6ivi 1ovjek samo o kru3u.& ;a primjer4 pripadate li nekom kultu ili religijskoj grupi i postanete Banati1ni u ve*i s tim4 odvajaju$i se od prijatelja4 dru/tva i dru/tveni3 aktivnosti4 postat $ete neuravnote6eni4 ograni1eni i Brustrirani. #riroda in*istira na ravnote6i. Ako ste 1itavo vrijeme privr6eni i*vanjskim stvarima i posjedovanju4 otkrit $ete da ste gladni mira u umu4 sklada4 ljubavi4 radosti ili savr/enog *dravlja. )tkrit $ete da ne mo6ete kupiti ni/ta /to je uistinu va6no. o6ete umno6iti bogatstvo ili imati milijune dolara8 to nije lo/e ili *lo. Ljubav prema nov+u

koja islju1uje sve ostalo re*ultira Brustra+ijom i ra*o1arano9/$u8 u tom je smislu nova+ korijen *la. @ine$i od *ara0ivanja nova+a svoj jedini +ilj4 jednostavno 1inite pogre/an i*bor. islite da je to sve /to 6elite4 ali nakon svi3 napora *aklju1ujete da nova+ nije sve /to vam treba. )no /to doista trebate je va/e pravo mjesto4 mir uma i i*obilje. o6ete imati milijun ili vi/e milijuna4 ako i3 6elite4 a ipak u* to imati miran um4 3armoniju4 savr/eno *dravlje i bo6ansko o1itovanje. Svatko 6eli dovoljno nova+a4 a ne samo koliko je potrebno *a pre6ivljavanje. eli obilje4 pa i preko toga8 to treba i imati. Sve potrebe4 6elje i porivi *a 3ranom4 odje$om4 domom4 kvalitetnijim prijevo*om4 stvaranjem i produ6etkom vrste i i*obiljem su 7ogom dani4 bo6anski i dobri4 ali mi te poti+aje4 6elje i porive mo6emo pogrje/no usmjeriti4 /to u*rokuje *lo i negativna iskustva u na/em 6ivotu. @ovjekova priroda nije *la8 ne postoji *la priroda u vama8 7og4 univer*alna udrost ili ivot 6ele se i*ra*iti kro* vas. ;a primjer4 neki mladi$ 6eli studirati4 ali nema dovoljno nova+a. >leda druge vr/njake koji odla*e na Bakultet4 i 6elja u njemu raste. >ovori sebi: %- ja tako0er 6elim obra*ovanje&. )n4 da bi po/ao studirati4 mo6e ukrasti ili utajiti nova+. elja *a studiranjem je u osnovi dobra8 mladi$ je tu 6elju ili poti+aj kr/enjem dru/tveni3 *akona4 ko*mi1kog *akona 3armonije ili .latnog #ravila pogre/no usmjerio4 i *ato se na/ao u nevolji. 7ilo kako bilo4 da je taj mladi$ po*navao *akone uma i svoje o1ite kapa+itete u kori/tenju du3ovne Snage *a odla*ak na studij4 bio bi na slobodi4 a ne u *atvoru. <ko ga je smjestio u *atvor? Sam se je smjestio tamo. #oli+aja+ koji ga je

odveo u *atvor bio je instrument *akona /to i3 je stvorio 1ovjek4 a on i3 je prekr/io. #rvo je on utamni1io sebe u svom umu kradu$i i povrje0uju$i druge. #osljedi+e su bile stra3 i osje$aj krivnje8 to je utamni1enje uma4 nakon kojeg je uslijedio *atvorski *id od +igli i kamenja. ;ova+ je simbol 7o6jeg bogatstva4 ljepote4 ugladenosti i obilja i treba ga koristiti mudro4 ra*borito i konstruktivno da bi ljudi bili blagoslovljeni na be*broj na1ina. ;ova+ je simbol ekonomskog *dravlja na+ije. Kad va/a krv slobodno +irkulira4 vi ste *dravi. Kad u va/em 6ivotu nova+ slobodno kru6i4 vi ste ekonomski *dravi. Kad ljudi po1inju spremati nova+4 sklanjati ga u seBove i kad postaju puni stra3a4 to je *nak ekonomske bolesti. Slom 1"!". godine bio je psi3olo/ka panika8 stra3 je posvuda opsjeo umove ljudi. 7ila je to vrsta negativne4 3ipnoti91ke *a1aranosti. ivite u subjektivnom i objektivnom svijetu. ;e smijete *anemariti du3ovnu 3ranu kao /to je mir uma4 ljubav4 ljepota4 sklad4 radost i smije3. #o*navanje du3ovne mo$i putoka* je *a kraljevski put do bogatstva svake vrste4 bila va/a 6elja du3ovna4 mentalna ili materijalna. -stra6iva1 *akona uma ili du3ovni3 prin+ipa *na i potpuno vjeruje da $e4 be* ob*ira na ekonomsku situa+iju4 nestalnost tr6i/ta vrijednosni3 papira4 depresiju4 /trajkove4 rat ili druge uvjete ili okolnosti4 biti uvijek obilato opskrbljen4 neovisno o obliku koji nova+ mo6e poprimiti. Ra*log tome je /to on 6ivi u svijesti o bogatstvu. 5 svom se umu prou1avatelj uvjerio da nova+ *auvijek slobodno struji u njegovom 6ivotu i da uvijek preostaje bo6anski vi/ak. 7ude li sutra rat i +jelokupno njegovo sada/nje vlasni/tvo postane

be*vrijedno4 kao /to se dogodilo s njema1kom markom nakon -. svjetskog rata4 on $e ipak i dalje privla1iti nova+ i biti *brinut4 be* ob*ira na to koja $e biti nova valuta. 7ogatstvo je stanje uma8 taj je um uvjeren u bo6anski vi/ak koji *auvijek preti1e. islio+i na nova+ ili bogatstvo gledaju kao na oseku i plimu4 tj. kao na ne/to /to odla*i4 ali se uvijek i*nova vra$a. #lima nikada ne i*ostaje8 isto tako ne i*ostaje namirenost 1ovjeka kada vjeruje neumornoj4 nepromjenjivoj4 besmrtnoj #risutnosti koja je sveprisutna i te1e be* prekida. @ovjek koji po*naje djelovanje podsvijesnog uma stoga nikada ne brine o ekonomskoj situa+iji4 bur*ovnoj pani+i4 devalva+iji ili inBla+iji4 budu$i da prebiva u svijesnosti o 7o6jem vje1itom blagostanju. <akav je 1ovjek uvijek namiren i *a/ti$en 7o6jom pri9sutno/$u. %#ogledajte pti+e nebeskeA ;e siju4 ne 6anju niti sabiru u 6itni+e4 pa ipak i3 3rani va/ nebeski )ta+. .ar niste vi vrjedniji od nji3?& Kad ste svjesno u *ajedni/tvu s bo6anskom #risutno/$u4 *a3tijevajte i *najte da vas )na usmjerava i vodi na svim va/im putovima4 da je svjetiljka va/oj no*i i svjetlo va/oj sta*i. <ada $ete biti bo6anski uspje/ni i podr6ani daleko i*nad naj9smjeliji3 o1ekivanja. Nvo jednostavnog na1ina da impresionirate podsvijest idejom trajne namirenosti i bogatstva. 5ti/ajte buku u umu. )pustite seA 51inite po*ornost nepokretnom. 50ite u drije9movno4 usporeno4 meditativno stanje uma8 to $e potpuno smanjiti svaki napor. <ada se4 na ti34 opu/ten4 pasivan na1in4 osvrnite na jednostavne istine4 pitaju$i se: )dakle dola*e ideje? )dakle dola*i bogatstvo? )dakle sam ja do/ao? )dakle je do/ao moj mo*ak i moj um? <o $e vas odvesti natrag do -*vora.

Sada ste na du3ovnoj4 radnoj podlo*i. Spo*naja da je bogatstvo stanje uma vi/e ne$e vrije0ati va/u inteligen+iju. #onavljajte ovu kratku Bra*u pet minuta tri ili 1etiri puta dnevno4 posebi+e prije spavanja: %;ova+ *auvijek slobodno kru6i u mom 6ivotu i uvijek preostaje bo6anski vi/ak&. @inite li to redovito i sustavno4 ideja bogatstva bit $e otposlana u va/ dublji um4 i ra*vit $ete svijest o bogatstvu. 7esmisleno4 me3ani1ko ponavljanje ne$e dovesti do uspje3a u i*gradnji te svijesti. #o1nite osje$ati istinu onoga /to tvrdite. .nate /to 1inite i *a/to to 1inite. .nate da va/a dublja priroda odgovara na ono /to svjesno pri3va$ate kao istinito. -sprva4 ljudi s Binan+ijskim te/ko$ama ne dola*e do re*ultata tvrde$i: %Ja sam bogat&4 %Ja sam uspje/an& i sli1no. <akve i*jave mogu pogor/ati stanje. Ra*log tome je 1injeni+a da $e podsvjesni um od dviju ideja pri3vatiti samo onu do9miniraju$u4 tj. dominantno raspolo6enje ili osje$aj. Kad ustvrde: %Ja sam uspje/an&4 nji3ov je osje$aj neuspje3a ve$i4 i ne/to u njima ka6e: %;e4 nisi uspje/an8 ni/ta ti ne pola*i *a rukom&. )sje$aj neuspje3a je dominantan4 tako da svako potvr0ivanje pri*iva raspolo6enje nedostatnosti4 koja time postaje jo/ ve$a. ;a1in na koji po1etni+i to mogu i*bje$i jest da potvr0uju ono u 1emu $e se nji3ova svijest i podsvijest slo6iti8 tada ne$e biti nikakvoga proturje1ja. ;a/a podsvijest pri3va$a na/a vjerovanja4 osje$aje4 uvjerenja i ono /to svjesno pri3va$amo kao istinu. @ovjek mo6e svoju podsvijest navesti na suradnju govore$i: %5spje/an sam svakog dana.& %Rastem u bogatstvu i mudrosti svakog dana.& %Svakog se dana moje bogatstvo uve$ava.& %Ja napredujem4 rastem i idem naprijed Binan+ijski.& <akve i sli1ne i*jave ne$e prou*ro1iti nikakav sukob u umu.

;a primjer4 ako prodava1 ima samo deset +enti u d6epu4 lako se mo6e slo6iti s tim da $e sutra imati vi/e. Ako sutra proda par +ipela4 ni/ta unutar njega ne mo6e re$i da njegova prodaja ne$e rasti. )n mo6e i*javiti ne/to poput ovoga: % oja prodaja raste svaki dan&. %5spijevam i kre$em se prema naprijed.& )tkrit $e da to *vu1i psi3olo/ki pri3vatljivo njegovom umu i to $e donijeti 6eljeni plod. Du3ovno napredni istra6iva1i koji ti3o4 sa *nanjem i osje$ajem govore: %5spje/an sam&4 %;apredan sam&4 %7ogat sam&4 posti6u tako0er i*vrsne re*ultate. .bog 1ega je to istinito? Kad misle4 osje$aju ili ka6u: %5spje/an sam&4 oni misle da je 7og beskona1no bogatstvo i da je ono /to je istinito *a 7oga istinito i *a nji3. Kad ka6u: %7ogat sam&4 oni *naju da je 7og beskona1na4 neis+rpna blagajna8 stoga4 /to je istinito *a 7oga4 istinito je i *a nji34 jer 7og je u njima. nogi ljudi posti6u i*vanredne re*ultate *adr6avaju$i se na tri apstraktne ideje: *dravlju4 bogatstvu i uspje3u. !dravlje je 7o6ja stvarnost ili kvaliteta. Bogatstvo je od 7oga8 vje1no je i beskrajno. :spje- je od 7oga8 7og je uvijek uspje/an u svemu /to podu*me. -*vanredne re*ultate posti6u tako /to4 dok stoje ispred ogledala i briju se4 ponavljaju pet ili deset minuta: %.dravlje4 bogatstvo i uspje3&. ;e ka6u: %Ja sam uspje/an& ili %Ja sam *drav&. ;e stvaraju nikakvu opo*i+iju u svojim umovima. )pu/teni su i smireni8 nji3ov um je prijem1iv i pasivan. <ada ponavljaju te rije1i. Slijede *apanjuju$i re*ultati. Sve /to oni rade jest poistovje$ivanje s istinama koje su vje1ite4 nepromjenjive i be*vremene. 9i mo6ete ra*viti svijest o bogatstvu. #o1nite primjenjivati na1ela koja su u ovoj knji*i predstavljena i obja/njena i

pustinja u vama ras+vjetat $e se poput ru6e i ispuniti rado/$u. #rije mnogo godina4 radio sam u Australiji s mladi$em koji je 6elio postati kirurg4 ali nije imao nova+a niti je *avr/io srednju /kolu. .ara0ivao je 1iste$i lije1ni1ke ordina+ije4 peru$i pro*ore i rade$i druge u*gredne poslove. Rekao mi je da svake ve1eri4 prije no /to pode na spavanje4 obi1ava na *idu vidjeti diplomu na kojoj je velikim4 masnim slovima ispisano njegovo ime. @esto je 1istio i la/tio diplome u bolni1koj *gradi u kojoj je radio8 nije mu bilo te/ko ure*ati sliku diplome u um i *adr6ati je tamo. ;e *nam koliko je dugo nastavio to *ami/ljati4 ali moralo je to potrajati nekoliko mjese+i. S ob*irom da je bio uporan4 re*ultati su uslijedili. Jednom se lije1niku mladi$ vrlo svidio. )bu1iv/i ga u sterili*iranju instrumenata4 u davanju potko6ni3 injek+ija i u ostalim ra*novrsnim obli+ima davanja prve pomo$i4 u*eo ga je *a asistenta u ordina+iji. ;akon toga4 poslao ga je u srednju /kolu4 a *atim i na studij4 sve o svom tro/ku. Danas je taj 1ovjek istaknuti lije1nik u ontrealu. )stvario je svoj sanA Jasnu sliku u svom umuA 4jegovo je bogatstvo bilo u njegovu umu. Bogatstvo je va/a *amisao4 6elja4 talenat4 poti+aj *a slu6enjem4 kapa+itet *a davanje4 va/a sposobnost da budete korisni dru/tvu i va/a op$enita ljubav prema 1ovje1anstvu. <aj mladi$ slu6io se velikim *akonom podsvijesti. <ro9Lard je rekao: %Kad ste sagledali +ilj4 osigurali ste i sredstva koja $e dovesti do ostvarenja tog +ilja&. ;ilj u mladi$evu slu1aju bio je 9 postati lije1nikom. .ami/ljao je4 vidio i osje$ao kako je to biti lije1nik4 6ivio je s tom idejom4 odr6ao je4 3ranio i volio sve dok kro* njegovu imagina+iju nije prodrla do

podsvijesti4 postala uvjerenje i utrla put ispunjenju njegovi3 snova. ogao je re$i: %;emam obra*ovanje&. %;e po*najem prave ljude.& %#restar sam *a /kolu.& %;emam nova+a8 to $e potrajati godinama4 a ja nisam inteligentan&. 7io bi pora6en prije nego /to bi uop$e po1eo. ;jegovo bogatstvo bilo je u upotrebi du3ovne snage unutar njega koja se oda*vala na njegovu misao. #ut kojim dola*i na/a molitva uvijek je skriven od nas4 osim /to povremeno mo6emo *amijetiti dio pro+esa. %Jer misli va/e nisu moje misli4 i puti moji nisu va/i puti...& Putovi nisu po*nati. Jedino /to 1ovjek treba u1initi jest u svome umu *amisliti i pri3vatiti *avr/etak i prepustiti njegovo ostvarenje subjektivnoj unutarnjoj mudrosti. @esto se postavlja pitanje: %Eto trebam napraviti nakon medita+ije i nakon /to u svijesti pri3vatim svoju 6elju?& )dgovor je jednostavan: bit $ete potaknuti napraviti ono /to je potrebno da bi se va/ ideal ostvario. #ritisak ili kompul*ija *akon je podsvijesti. .akon 6ivota je ak+ija i reak+ija. )no /to 1inimo automatska je reak+ija na unutarnje pokrete uma4 na unutarnje osje$aje i uvjerenja. Kad sam prije nekoliko mjese+i po/ao na spavanje4 *amislio sam kako 1itam na Bran+uskom jedan od moji3 najpopularniji3 eseja4 #agi$nost vjere. #o1eo sam predo1avati i *ami/ljati kako taj tekst ide u dijelove svijeta u kojima se govori Bran+uski. @inio sam to nekoliko tjedana svake ve1eri4 padaju$i u san sa *ami/ljenim Bran+uskim i*danjem eseja u svojim rukama. ;edugo prije 7o6i$a 1"('. godine4 primio sam pismo vode$eg pari/kog i*dava1a kojemu je bio prilo6en ugovor /to

sam ga trebao potpisati i na taj na1in mu dati pravo objavljivanja i reklamiranja Bran+uskog i*danja #agi$nosti vjere /irom Bran+uskog govornog podru1ja. o6ete me pitati /to sam nakon molitve u1inio da bi se esej objavio. )dgovor bi bio: %;i/taA& Subjektivna mudrost preu*ela je stvar i dovela do rje/enja na svoj na1in4 /to je bilo daleko bolje od bilo 1ega /to bi3 svjesno smislio. Svi na/i vanjski pokreti i ak+ije slijede unutarnje kretanje uma. 5nutarnja ak+ija pret3odi svakoj vanjskoj ak+iji. Kakve god korake podu*eli4 ma koliko se 1inili objektivnima4 svi $e biti dio obras+a koji nastojite ispuniti. #ri3vatiti kona1nu *amisao *na1i pri3vatiti i nje*ino ostvarenje. =jerujte da ostvarenje imate sada i primit $ete ga. oramo prestati odri+ati se dobra koja nam pripadaju. S3vatite da je jedina stvar koja nas dr6i podalje od svi3 bogatstava koja le6e oko nas4 na/ mentalni stav ili na1in na koji gledamo 7oga4 6ivot i svijet u +jelini. .najte4 vjerujte i pona/ajte se na temelju po*itivne pretpostavke da nema ra*loga *bog kojeg ne biste mogli imati4 biti i napraviti /to god 6elite4 oslanjaju$i se na velike 7o6je *akone. .nanje o na1inu djelovanja uma va/ je spasitelj i iskupi9telj. isao i osje$aj va/a su sudbina. -spravnom svije/$u posjedujete sve. Svijest o *dravlju dovodi do *dravlja8 svijest o bogatstvu dovodi do bogatstva. #onekad i*gleda da svijet nije1e ili se suprotstavlja onome *a /to molite8 va/a vam se osjetila mo6da rugaju i ismijavaju vas. Ka6ete li prijatelju da pokre$ete novi posao4 mo6e vam u*vratiti nabrajaju$i ni* ra*loga *bog koji3 ne mo6ete us9

pjeti. Ako ste podlo6ni njegovom 3ipnoti1kom govoru4 on u va/ um mo6e usaditi stra3 ili proma/aj. Kad postanete svijes9ni du3ovne snage koja je jedna i nedjeljiva4 i koja odgovara na va/e misli4 odba+it $ete pomra1enost i ne*nanje svijeta i *nat $ete da posjedujete svu sposobnost4 mo$ i *nanje potrebno *a uspje3. Da biste kora1ali kraljevskim putem bogatstva4 ne smijete postavljati *apreke i smetnje na putove drugi3 ljudi4 niti smijete biti ljubomorni ili im *avidjeti. .apravo4 pri3va$aju$i ta negativna stanja uma nanosite /tetu sebi4 jer vi nosite te misli i osje$aje. Kao /to je rekao JuimbK: %Savjet koji dajete drugome4 dajete sebi.& <o je ra*log *a/to je *akon *latnog pravila ko*mi1ki4 bo6anski *akon. Siguran sam da ste 1uli ljude kako govore: %)vaj 1ovjek je u+jenjiva1&. %Dola*i do nov+a na nepo/ten na1in.& %)n je prevarant.& %#o*navao sam ga dok nije imao ni/ta.& %)n je nepo/tenjak4 lopov i varali+a.& Ako prou1ite 1ovjeka koji tako govori4 on je obi1no u oskudi+i ili trpi od nekakve Binan+ijske ili Bi*i1ke bolesti. o6da se njegov /kolski prijatelj po1eo penjati stepeni+ama uspje3a i nadma/io ga8 sada je ogor1en i *avidi mu na uspje3u. 5 mnogo slu1ajeva to je i ra*log neuspje3u. ;egativno ra*mi/ljanje o prijateljima i* ra*reda i osudivanje nji3ova bogatstva4 prou*ro1ilo je da bogatstvo i uspje3 *a koje je molio nestanu i odlete. )su0ivao je stvari *a koje je molio. olio je u dva smjera. S jedne strane govorio je: %7og me 1ini uspje/nim&4 a s druge je glasno ili ti3o i*govarao: %.amjeram tom momku na bogatstvu&. 5vijek imajte na umu da je posebno *na1ajno blagosloviti drugu osobu i veseliti se njenom bogatstvu i uspje3u8 1ine$i tako4 blagoslivljate i 1inite uspje/nim sebe.

)dete li u banku i vidite va/eg konkurenta s druge strane uli+e kako pola6e dvadeset puta vi/e nego vi ili ga vidite kako pola6e 1I III P4 veselite se i neka vam bude uistinu drago vidjeti kako se 7o6je obilje o1ituje u 6ivotu jednog od ;jegovi3 sinova. 7lagoslivljate i u*di6ete ono *a /to molite. )no /to blagoslivljate4 umno6avate. )no /to osu0ujete4 gubite. Ako radite u velikoj kompaniji4 i u sebi joj *amjeravate *bog 1injeni+e da ste potpla$eni i da niste po/tovani4 te smatrate da *aslu6ujete ve$e pri*nanje i vi/e nova+a4 vi podsvi9jesno raskidate ve*e s tom kompanijom. Stavljate *akon u pokret8 uskoro4 nadglednik ili menad6er ka6u vam: % oramo vas otpustiti&. =i ste otpustili sebe. enad6er je jednostavno instrument kro* koji je va/ vlastiti mentalni stav potvr0en. Drugim rije1ima4 on je bio glasnik koji vam je prenio ono /to ste o sebi *amislili kao istinito. <o je primjer *akona podra6aja i odra6aja. #odra6aj je unutarnji pokret va/eg uma8 odra6aj sti6e u obliku odgovora vanjskog svijeta koji potvr0uje va/e unutarnje ra*mi/ljanje. Dok ovo 1itate4 mo6da ra*mi/ljate o nekome tko je Binan+ijski uspio i*vla1e$i korist od drugi34 varaju$i i prodaju$i be*vrijedne nekretnine. Re*ultat toga je o1igledan4 jer ako krademo4 la6emo i varamo druge4 isto to 1inimo i sebi. 5 biti4 u tom slu1aju *apravo o/te$ujemo i potkradamo sebe. ;ajprije 6ivimo u atmosBeri oskudi+e4 a *atim to raspolo6enje privla1i oskudi+u u na/ 6ivot. )na mo6e do$i na ra*li1ite na1ine8 u obliku gubitka *dravlja4 ugleda4 smirenosti4 dru/tvenog statusa4 bolesti u ku$i ili u poslovanju 9 ne nu6no kao gubitak u Binan+ijskom smislu. ;e smijemo biti kratkovidni i misliti kako gubitak dola*i jedino kao nedostatak nova+a. ;ije li predivan osje$aj spustiti nave1er glavu na jastuk i osjetiti da ste u miru s +ijelim svijetom i da je va/e sr+e ispu9

njeno dobrom voljom prema svima? #ostoje ljudi koji gomilaju nova+ na pogre/an na1in: ga*e$i druge4 lukavo varaju$i i koriste$i pravne smi+ali+e. Koja je +ijena? #onekad je to mentalno ili Bi*i1ko oboljenje4 osje$aj krivnje4 nesani+a ili skriveni stra3ovi. Kao /to mi je jedan 1ovjek rekao: %Da4 srljao sam naprijed ne oba*iru$i se na druge. Dobio sam /to sam 3tio4 ali sam dobio i rak&. S3vatio je da je do bogatstva do/ao na pogre/an na1in. o6ete biti bogati i uspje/ni4 a da ne /kodite nikome. nogi ljudi neprekidno potkradaju same sebe8 oni se li/avaju mirnog uma4 *dravlja4 radosti4 inspira+ije4 sre$e i 7o6jeg osmije3a. )ni mogu re$i kako nikad nisu ni/ta ukrali4 no je li to istina? Svaki put kad *amjeramo drugima ili smo ljubomorni ili *avidni na ne1ijem bogatstvu i uspje3u4 otimamo sebi. <o su lopovi i ra*bojni+i koje je -sus istjerao i* 3rama8 isto tako i vi i3 morate istjerati o/tro i odlu1no. ;e dopustite im da 6ive u va/em umu. Skinite im glave ma1em ispravnog ra*mi/ljanja i osje$anja. Sje$am se kako sam prvi3 dana --. svjetskog rata 1itao o 6eni i* 7rooklKna koja je i/la od trgovine do trgovine kupuju$i kavu. .nala je da $e prodaja biti ograni1ena i bila je ispunjena stra3om da ne$e biti dovoljno *a nju. Kupila je koliko god je mogla i spremila u podrum. <e ve1eri oti/la je u +rkvu. .a to vrijeme4 lopovi su provalili u nje*in stan8 ukrali su ne samo kavu4 nego i srebrninu4 nova+4 nakit i druge stvari. <a je dobra 6ena rekla ono /to svi ka6u: %.a/to mi se to dogodilo dok sam bila u +rkvi? ;ikad nikome ni/ta nisam ukrala&. Je li to istina? ;ije li imala svijest ispunjenu stra3om i nedostatkom kad je po1ela gomilati *ali3e kave? ;je*ino

raspolo6enje i stra3 od nedostatka bili su dovoljni da donesu gubitak u nje*in dom. ;ije trebala staviti svoju ruku u blagajnu ili orobiti banku8 nje*in stra3 od nedostatka donio je nedostatak. <o je ra*log *a/to mnogi ljudi koje dru/tvo na*iva %dobrim gra0anima& trpe od gubitaka. )ni su dobri u svjetovnom smislu4 tj. pla$aju pore*e4 po/tuju *akone4 redovito glasuju i velikodu/no daju u dobrotvorne svr3e4 ali su kivni na tu0e bogatstvo4 imovinu ili dru/tveni status. Ako bi bili spremni u*eti nova+ dok nitko ne gleda4 takav stav odre0eno i jasno uka*uje na stanje nedostatnosti i mo6e prou*ro1iti da osoba koja popu/ta takvom mentalnom stavu privu1e /arlatane ili lupe6e koji je mogu prevariti ili i*igrati u nekoj poslovnoj transak+iji. #rije nego /to nas oplja1kaju pravi lopovi4 mi oplja1kamo sami sebe. ora postojati unutarnji lopov prije no /to $e se pojaviti vanjski. @ovjek mo6e imati kompleks krivi+e i neprekidno se optu6ivati. #o*navao sam takvog 1ovjeka8 bio je vrlo po/ten i radio je kao blagajnik u ban+i. ;ikada nije ukrao nova+4 ali imao je nedopu/tenu ve*u8 podupirao je drugu 6enu *anemaruju$i svoju obitelj. ivio je u stra3u da $e biti otkriven8 i* toga je proi*a/ao duboki osje$aj krivi+e. Krivi+u je slijedio stra3. Stra3 je u*rokovao ste*anje mi/i$a i slu*avi3 membrana8 ra*vio se akutni sinusitis. Lijekovi su mu pru6ali samo privremeno olak/anje. )bjasnio sam mu u*rok nevolje i rekao da se terapija sastoji u prekidanju i*vanbra1nog odnosa. )n je poku/ao4 ali nije uspio jer je smatrao da je ona njegova srodna du/a. 5vijek je optu6ivao i osu0ivao jedino sebe. Jednog dana optu6en je *a utaju nov+a u ban+i8 stvar je bila o*biljna jer su mnoge indi+ije uka*ivale na njega. 5spa9

ni1io se i s3vatio da je jedini ra*log nepravedne optu6be bio taj /to je nepravedno optu6ivao i osu0ivao samoga sebe. =idio je na koji na1in um djeluje. S ob*irom na to da je uvijek optu6ivao sebe na unutarnjem planu4 trebao je biti optu6en i na vanjskom. Eokiran optu6bom *a utaju4 smjesta je prekinuo odnos s drugom 6enom i po1eo moliti *a bo6anski sklad i ra*umijevanje i*me0u njega i slu6benika banke. #o1eo je tvrditi: %;ema ni1eg skrivenog /to nije otkriveno. ir 7o6ji nadmo$no vlada u umovima i sr+ima svi3 uklju1eni3 ljudi&. -stina je prevladala. @itava stvar rasvijetljena je svjetlom istine. Drugi mladi$ otkriven je kao prijestupnik. 7lagajnik je *nao da je jedino kro* molitvu oslobo0en *atvorske ka*ne. =eliki *akon glasi: %Kako 6elite da drugi ljudi misle o vama4 isto tako mislite i vi o njima. )no /to 6elite da drugi ljudi osje$aju prema vama4 osje$ajte i vi prema njima&. Re+ite od sr+a: %Svim ljudima na svijetu 6elim ono /to 6elim samome sebi. Stoga4 iskrena 6elja mog sr+a jest mir4 ljubav4 radost4 i*obilje i 7o6ji blagoslov *a ljude +ijeloga svijeta&. Radujte se i budite *adovoljni *bog napretka i uspje3a svi3 ljudi. Eto god *a3tijevate kao istinu *a sebe4 *a3tijevajte *a sve ljude. Ako molite *a sre$u i mir uma4 *a3tijevajte sre$u i mir uma *a svakoga. ;e poku/avajte nikada druge li/iti bilo kakve radosti. @inite li tako4 li/avate radosti sebe. Kada brod do0e po va/eg prijatelja4 dola*i tako0er i po vas. Ako je netko u va/em podu*e$u unaprije0en4 radujte se i budite sretni. @estitajte mu i veselite se *bog njegovog promaknu$a i pri*nanja. Ljutnjom ili kivno/$u degradirate sebe. ;e poku/avajte li/iti drugoga njegovog bogomdanog4 priro0enog prava na sre$u4 uspje34 postignu$e4 i*obilje i svaku dobru stvar.

-sus je rekao: %;abavite sebi torbe /to ne stare: neprola*no blago na nebesima gdje se kradljiva+ ne primi1e niti molja+ gri*eA& r6nja i *avist rasta1u i i*jedaju sr+e4 1ine$i da postanemo puni o6iljaka4 prljav/tine i otrova. Blago na nebesima su 7o6je istine koje imamo u svojoj du/i. -spunite li svoj um mirom4 skladom4 vjerom4 rado/$u4 po/tenjem4 1estito/$u4 ljuba*no/$u i blago/$u4 *asijat $ete blago u nebesima vlastitoga uma. <ragate li *a mudro/$u s ob*irom na ulaganja4 ili ste *abrinuti *a svoje obve*ni+e i dioni+e4 *a3tijevajte ti3o: %7eskona1na -nteligen+ija vlada i 1uva sve moje Binan+ijske transak+ije4 i /to god podu*imam uspjet $e&. @inite to 1esto i otkrit $ete da mudro ula6ete8 /tovi/e4 bit $ete *a/ti$eni od gubitka4 kao /to $ete biti ponukani prodati vrijednosne papire ili nekretnine prije no /to vas sna0e bilo kakav gubitak. Koristite svakodnevno molitvu koja se ti1e va/eg doma4 posla i posjeda: %.akriljuju$a #risutnost koja vodi planete na nji3ovoj putanji i 1ini da Sun+e sja 1uva moje imanje4 ku$u4 posao i sve stvari koje mi pripadaju. 7og je moj *aklon i utvrda. oj posjed siguran je u 7ogu. <o je predivno&. #odsje$aju$i sebe svakodnevno na ovu veliku istinu i motre$i *akone Ljubavi4 uvijek $ete biti vo0eni4 1uvani i uspje/ni na svim svojim putovima. ;ikada ne$ete patiti od gubitka4 jer ste odabrali ;aju*vi/enijeg *a svog Savjetnika i =odi1a. .a/titni bedem 7o6je ljubavi vas okru6uje i obgrljuje u svakom trenutku. )dmarate se u vje1itom 7o6jem naru1ju. Svi bismo trebali tra6iti unutarnje vodstvo *a na/e probleme. Ako imate Binan+ijske probleme4 ponavljajte prije no$nog odmora: %Sad $u u miru usnuti. #redao sam problem unutarnjoj 7o6joj mudrosti. )na *na pravi odgovor. Kao /to

sun+e i*la*i ujutro4 tako $e se i odgovor pojaviti. .nam da sun+e uvijek i*la*i&. .atim po0ite na spavanje. ;emojte se srditi4 u*nemiravati i u*bu0ivati nad problemom. ;o$ donosi savjet. )dspavajte. =a/ intelekt ne mo6e rije/iti sve probleme koje imate. olite *a vi/e Svjetla. .apamtite da *ora uvijek dola*i i da sjenke nestaju. ;eka va/ san svake no$i bude ispunjen bla6enim *adovoljstvom. ;iste 6rtva okolnosti osim ako vjerujete da jeste. o6ete nadi$i i nadvladati bilo koju okolnost ili stanje. -mat $ete druga1ija iskustva stoje$i na stijeni du3ovne -stine4 postojani i vjerni svom dubljem +ilju i 6eljama. 5 velikim trgovinama4 uprava *apo/ljava detektive koji odvra$aju ljude od kra0e8 svakodnevno u3vate nekoli+inu koji poku/avaju dobiti ne/to *a ni/ta. Svi takvi ljudi 6ive u svijesti nedostatnosti i ograni1enosti4 i kradu sami od sebe4 istovremeno privla1e$i svaku vrstu gubitaka. <im ljudima nedostaje vjera u 7oga i ra*umijevanje na1ina na koji djeluje nji3ov um. Ako bi molili *a odgovaraju$e radno mjesto4 bo6anski i*ra6aj4 i namirenost4 prona/li bi posao8 tada bi4 po/teno4 1estito i ustrajno radili na korist sebi i dru/tvu u +jelini. -sus je rekao: %Siroma3a $ete uvijek imati sa sobom4 a mene ne$ete imati uvijek&. 5 tom smislu4 siroma(na stanja svijesti uvijek su u nama. .ato4 be* ob*ira na to koliko bogatstvo sada imate4 uvijek postoji ne/to /to 6elite svim svojim sr+em. o6e to biti ve*ano u* *dravlje8 mo6da sin ili k$erka trebaju vodstvo4 ili u ku$i nedostaje sklada. 5 takvim trenu+ima vi ste siroma/ni. ;e mo6emo *nati /to je i*obilje ukoliko nismo svjesni nedostatka. %-*abrao sam vas dvanaestori+u4 pa ipak4 jedan od vas je 0avao.&

7ili mi kralj Nngleske ili dje1ak i* siroma/nog predgra0a4 svi smo ro0eni u okviru odre0eni3 ograni1enja. Kro* ta ograni1enja rastemo. ;e mo6emo nikada otkriti unutarnju Snagu osim suo1avaju$i se s problemima i pote/ko$ama8 to su ta siroma(na stanja koja nas poti1u na tra6enje rje/enja. ;e mo6emo *nati /to je radost dok ne ispustimo su*u tuge. oramo biti svjesni siroma/tva da bismo tra6ili oslobo0enje i slobodu i da bismo u/li u 7o6je obilje. .iroma(na stanja kao /to su stra34 ne*nanje4 briga4 nedostatnost i bol nisu lo/a ako vas poti1u na tra6enje nji3ove suprotnosti. Kad upadnete u nevolju i lutate u tami4 kad postavljate negativna4 samosa6aljevaju$a pitanja kao /to su: %.a/to mi se sve to doga0a? .bog 1ega me prati *la sre$a?&4 svjetlost $e u$i u va/ um. Kro* svoju patnju4 bol i nevolju otkrit $ete istinu koja $e vas osloboditi. %Slatko se mo6e koristiti i *la kob4 poput krasta1e ru6ne i pakosne4 koja ipak nosi drago+jeni dragulj na svojoj glavi.& ;e*adovoljstvo nas vodi do *adovoljstva. Svi koji prou1avaju *akone 6ivota bili su ne1im ne*adovoljni. -mali su neki problem ili pote/ko$u koje nisu mogli rije/iti8 ili nisu bili *adovoljni ljudskim odgovorima na tajne 6ivota. #rona/li su odgovore u 7o6joj prisutnosti u sebi 9 prona/li su dragulj velike vrijednosti4 drago+jeni biser. 7iblija ka6e da tra6imo 7oga4 koji $e nas4 kad ga na0emo4 osloboditi svi3 stra3ova. ;akon /to ostvarite svoje ambi+ije ili 6elje4 bit $ete *adovoljni samo neko vrijeme8 tada $e ponovo nado$i poti+aj *a /irenjem. <o je ivot koji se 6eli kro* vas i*ra*iti na vi/im ra*inama. Kad je jedna 6elja *adovoljena4 druga se pojavljuje4 i tako u beskona1nost. )vdje ste da biste rasli. ivot je napre9

dovanje8 on nije stati1an. )vdje ste da biste i/li i* slave u slavu8 ne postoji kraj4 *ato /to nema kraja 7o6joj slavi. 5 i*vjesnom smislu4 svi smo mi siroma/ni4 jer uvijek tra6imo vi/e svjetla4 mudrosti4 sre$e i radosnog 6ivota. 7og je beskona1an i nikada4 ni *a +ijelu vje1nost ne mo6ete is+rpiti slavu4 ljepotu4 mudrost koja je u vama8 toliko ste predivni. 5 apsolutnom stanju sve stvari imaju svr/etak4 ali u relativnom svijetu moramo se probuditi *a tu slavu koja je bila na/a jo/ prije postanka svijeta. ;ije va6no koliko ste mudri4 vi tra6ite vi/e mudrosti8 dakle4 i dalje ste siroma/ni. 7e* ob*ira koliko ste jaki u matemati+i4 Bi*i+i ili astronomiji4 samo ste *agrebli povr/inu. Jo/ uvijek ste siroma/ni. #utovanje se uvijek nastavlja4 naprijed4 gore4 prema 7ogu. <o je uistinu pro+es bu0enja. Kad *nate da 7og ne mora u1iti4 rasti i /iriti se4 po1injete se postupno buditi i* sna ograni1enosti8 postajete 6ivi u 7ogu. Kad ljuske stra3a4 ne*nanja4 pra*novjerja i masovne 3ipno*e spadnu s va/i3 o1iju4 po1injete gledati onako kako 7og gleda. Slijepe mrlje su uklonjene8 po1injete promatrati svijet kakvim ga je 7og stvorio8 jer ga gledate 7o6jim o1ima. Sad mo6ete re$i: %>le4 kraljevstvo 7o6je je u meniA& ;a3ranite %siroma/ne& u sebi8 odjenite gole *amisli4 i dajte im oblik vjeruju$i u ostvarivost ideje8 imajte povjerenja da $e i3 veliki unutarnji >raditelj obu$i daju$i im oblik i ostvaruju$i i3. <ako $e va/a *amisao poprimiti oblik. Kad ste gladni Gstanje siroma/tvaH4 tra6ite 3ranu. Kad ste *abrinuti4 tra6ite mir. Kad ste bolesni4 tra6ite *dravlje8 kad ste slabi4 tra6ite jakost. elja *a uspje3om je 7o6ji glas u vama koji govori da vam i*obilje pripada8 stoga4 kro* stanje siroma/tva otkrivate poti+aj *a rastom4 /irenjem4 ostvarenjem i ispunjenjem svoji3 6elja.

7ol u va/im ramenima je sre$a u nesre$i8 on vam govori da odma3 ne/to podu*mete. Ako ne bi bilo bola i nagovje/taja problema4 rame bi vam moglo otpasti. 7ol je *apravo 7o6ji sustav *a u*bunjivanje koji vam govori da potra6ite ;jegov mir i ;jegovu is+jeljuju$u silu i da se i* tame pomaknete na svjetlo. Kad je 3ladno4 palite vatru. Jedete kad ste gladni. Kad ste u oskudi+i4 u0ite u raspolo6enje bogatstva i obilja. .amislite kraj8 radujte mu se. -maju$i sliku kraja i osje$aju$i je istinitom4 imate i volju prona$i na1ine da je ostvarite. Kad ste upla/eni i *abrinuti4 3ranite svoj um velikim istinama o 7ogu koje su i*dr6ale ispit vremena i *auvijek $e trajati. )krepu mo6ete prona$i meditiraju$i nad sti3ovima psa9lama i drugi3 biblijski3 tekstova. ;a primjer: %>ospodin je pastir moj: ni u 1em ja ne oskudijevam&. %7og mi je svjetlost i spasenje: koga da se bojim?& %7og je pomo$nik spreman u nevolji.& %Jedan je s 7ogom ve$ina.& %7og moj4 milosr0e moje.& %Svojim $e me krilima *a/tititi4 i pod njegova $u se krila skloniti.& %Ako je 7og *a mene4 tko $e biti protiv mene?& %Sve mogu u -susu Kristu koji mi daje snagu&. Dopustite is+jelju9ju$im vibra+ijama da preplave va/ um i sr+e8 kro* taj $ete meditativni pro+es i*ba+iti i* uma sve stra3ove4 sumnje i brige. 5svojite sljede$e velike du3ovne istine: %=eselo sr+e ra*9vedrava li+e4 a bol u sr+u tjeskoba je du3u&. %=eselo je sr+e i*vrstan lijek4 a neveseo du3 su/i kosti.& #o1nite sada u*di*ati 7o6je darove4 potpuno odba+uju$i doka*e osjetila4 tiraniju i despoti*am predrasuda4 i u potpunosti spo*najte du3ovnu Silu unutar vas kao jedini 5*rok4 jedinu Snagu i jedinu #risutnost. .najte da je ta Snaga blagotvorna i puna ra*umijevanja. %#ribli6ite se 7ogu4 pa $e se i on pribli6iti vama.& )bratite se toj Sna*i predano4 sa sigurno/$u4 povjerenjem i

ljubavlju8 odgovorit $e vam s ljubavlju4 mirom4 vodstvom i prosperitetom. 7it $e va/ tje/itelj4 vodi14 savjetnik i va/ nebeski )ta+. <ada $ete re$i: %7og je ljubav. #rona/ao sam >a4 i )n me je uistinu oslobodio svi3 moji3 stra3ova&. ;adalje4 na$i $ete se na *elenim pa/nja+ima4 na kojima obilje i sve 7o6je bogatstvo te1e slobodno kro* vas. Re+ite sebi slobodno i radosno tijekom dana: %ivim svjestan 7o6je prisutnosti&. %;jegova punina neprekidno te1e kro* mene4 pune$i sve pra*ne posude u mom 6ivotu.& Kad ste u potpunosti ispunjeni osje$ajem da jeste ono /to ste 6eljeli biti4 va/a je molitva usli/ana. Jesu li u va/em 6ivotu sve posude pune? #romotrite *dravlje4 bogatstvo4 ljubav i ono /to ste stvorili. Jeste li sa svim tim potpuno *adovoljni? -li ne/to nedostaje? Sve /to tra6ite4 ma /to to bilo4 mo6e se podvesti pod jednu od navedeni3 stvari. Ako ka6ete: %Sve /to 6elim je istina i mudrost&4 i*ra6avate univer*alnu 6elju svi3 ljudi. <o je ne/to /to svi 6ele4 iako tu 6elju mogu pro*vati druga1ijim imenom. -stina i mudrost je sveobu3vatna 6elja svakog 1ovjeka8 odnosi se na kategoriju stvaranja. elite stvoriti vi/e bo6anskoga ovdje i sada. Kro* oskudi+u4 ograni1enja i probleme4 rastete u 7o6jem svjetlu i otkrivate sebe. ;e postoji drugi na1in na koji biste se mogli otkriti. Ako ne biste imali mogu$nost i*bora4 ne biste nikad upo*nali sebe8 niti bi ikad otkrili *akon koji vama upravlja. Ako biste bili prisiljeni biti dobri ili voljeti4 to ne bi bila ljubav. 7ili biste poput automata. Slobodni ste voljeti4 jer ljubav mo6ete dati ili primiti. Ako ste na ljubav prisiljeni4 to nije ljubav.

;iste li polaskani kad vam neka 6ena ka6e da vas voli i 6eli? )dabrala je vas me0u svim ostalim mu/kar+ima na svijetu. ;e mora vas voljeti. Ako bi bila na to primorana4 ne biste bili polaskani ili sretni *bog toga. -mate slobodu biti uboji+a ili sveti 1ovjek. <o je ra*log *a/to slavimo ljude poput Lin+olna. )ni su odlu1ili i*abrati dobro8 slavimo i3 *bog nji3ovog i*bora. Ako vjerujemo da okolnosti4 uvjeti4 doga0aji4 dob4 rasna pripadnost4 vjerski odgoj ili ambijent ranog djetinjstva mogu unaprijed isklju1iti posti*anje sretnog4 uspje/nog 6ivota4 mi smo lopovi i ra*bojni+i. Sve /to je potrebno *a i*ra6avanje sre$e i uspje3a jest osjeati se sretno i uspje/no. )sje$aj bogatstva stvara bogatstvo. Stanje svijesti o1ituje samo sebe. )sje$aj je *akon i *akon je osje$aj. elja *a uspje3om uistinu je 7o6je obe$anje koje ka6e da su sva ;jegova bogatstva va/a8 pri3vatite ta obe$anja be* ikakve mentalne re*erviranosti. JuimbK je usporedio molitvu s odvjetnikom koji brani klijenta pred su+em. <aj u1itelj *akona uma rekao je kako mo6e doka*ati da optu6enik nije kriv *a ono *a /to je optu6en4 nego je *apravo 6rtva la6i i pogre/ni3 vjerovanja. =i ste suda+8 i*ri1ete pravorijek8 tada ste oslobo0eni. ;egativne misli o neima/tini4 siroma/tvu i proma/enosti su pogre/ne8 sve su la6ne8 nema ni1ega /to bi i3 podr6alo. =i *nate da postoji samo jedna du3ovna Sila4 jedan prvotni 5*rok4 i stoga odbijate dati snagu uvjetima4 okolnostima i ljudskim mi/ljenjima. Dajte svu mo$ du3ovnoj Sili u vama4 *naju$i da $e odgovoriti na va/e misli o i*obilju i uspje3u. #repo*najte nadmo$nost Du3a u vama4 i snagu vlastite misli ili mentalnog *ami/ljaja koji predstavljaju put do

bogatstva4 slobode i neprekidne opskrbljenosti. #ri3vatite u umu 6ivot u i*obilju. =a/e mentalno pri3va$anje i o1ekivanje bogatstva ima svoju vlastitu matematiku i me3aniku i*ra6avanja. Kad u0ete u raspolo6enje obilja4 sve /to je potrebno *a 6ivot u i*obilju po1et $e sti*ati. =i ste sada suda+ koji dola*i do odluke u sudni+i svoga uma. =i4 poput JuimbKa4 predo1avate neoborive doka*e poka*uju$i kako djeluju *akoni va/ega uma4 i sada ste slobodni od stra3a. )dsjekli ste glave svakom stra3u i pra*novjernim mislima u svom umu. Stra3 je *nak *a ak+iju8 on *apravo nije lo/4 govori vam da krenete na suprotnu stranu4 koja predstavlja 7oga i sve po*itivne vrijednosti. ;eka ovo bude va/a svakodnevna molitva8 upi/ite je u svoje sr+e: %7og je moj i*vor. )pskrbljuje me svime /to mi je potrebno. ;jegova bogatstva teku kro* mene slobodno i obilato. .auvijek sam svjestan svoje prave vrijednosti. Slobodno koristim svoje talente i predivno sam4 bo6anski4 namiren. Dvala <i4 )1eA&

PUT +O BOGATSTVA

7ogatstvo je smje/teno u umu. #retpostavimo da je lije1niku ukradena diploma *ajedno sa svom njegovom opremom. Siguran sam da $ete se slo6iti s tim da je njegovo bogatstvo u umu. o6e nastaviti postavljati dijagno*u4 i*davati re+epte4 operirati i pou1avati o medi+ini. 5kradeni su samo njegovi simboli8 opremu mo6e uvijek ponovo nabaviti. ;jegovo bogatstvo je u njegovim mentalnim sposobnostima4 *nanju kako pomo$i drugima i vje/tini da pridonese 1ovje1anstvu u +jelini.

5vijek $ete biti bogati budete li imali sna6nu 6elju da pridonesete dobrobiti 1ovje1anstva. =a/ poti+aj *a slu6enje4 tj. davanje talenata svijetu 9 uvijek $e nai$i na odjek u sr+u svemira. #o*navao sam 1ovjeka u doba Binan+ijske kri*e 1"!". koji je i*gubio sve /to je imao4 uklju1uju$i ku$u i svu u/te0evinu. Sreo sam ga nakon predavanja koje sam odr6ao u jednom od gradski3 3otela. Nvo /to je rekao: %Sve sam i*gubio. 5 1etiri godine *aradio sam milijun dolara. ;apravit $u to ponovo. Sve /to sam i*gubio samo je simbol. #onovo mogu privu$i simbol bogatstva na isti na1in na koji med privla1i mu3e&. #ratio sam karijeru tog 1ovjeka kro* nekoliko godina kako bi3 otkrio klju1 njegova uspje3a. Klju1 vam se mo6e u1initi neobi1nim8 ipak4 radi se o staroj stvari. Klju1 je sa6eo u i*javu: %#romijeni vodu u vinoA& #ro1itao je taj odlomak u 7ibliji4 i *nao je da se tu nala*i odgovor savr/enog *dravlja4 sre$e4 mirnog uma i uspje3a. 9ino u 7ibliji uvijek o*na1ava ostvarenje va/i3 6elja4 poti+aja4 planova4 snova4 namjera4 itd.8 drugim rije1ima4 radi se o stvarima koje 6elite provesti4 ostvariti i ispuniti. 9oda u 7ibliji obi1no uka*uje na va/ um ili svijest. =oda poprima oblik svake posude u koju je ulijete8 isto tako4 /to god osje$ate ili vjerujete da je istina postat $e o1igledno u svijetu u kojem 6ivite8 na taj na1in uvijek pretvarate vodu u vino. 7ibliju su pisali prosvijetljeni ljudi8 ona u1i prakti1noj4 svakodnevnoj psi3ologiji i na1inu 6ivota. Jedno od osnovni3 biblijski3 na1ela jest da odre0ujete4 Bormirate4 tvorite i oblikujete svoju vlastitu sudbinu kro* ispravne misli4 osje$aje i vjerovanja. 51i vas da mo6ete rije/iti bilo koji problem i bilo koju situa+iju4 i da ste ro0eni *a uspje34 pobjedu i trijumB. Da

biste otkrili kraljevski put do obilja i primili snagu i sigurnost neop3odne *a napredovanje u 6ivotu4 morate napustiti tradi+ionalno vi0enje 7iblije. @ovjek o kojemu je bilo rije1i obi1avao je4 dok je bio be* i1ega4 1esto tijekom dana govoriti: % ogu promijeniti vodu u vinoA& <e su rije1i *a njega *na1ile: % ogu promijeniti misli o siroma/tvu mislima o ostvarenju sada/nji3 6elja i potreba4 a to su bogatstvo i Binan+ijska dostatnost. ;jegov mentalni stav GvodaH bio je: %Jednom sam po/teno do/ao do bogatstva. 51init $u to ponovo GvinoH&. ;jegova redovita tvrdnja bila je: %Jednom sam privukao simbol Gnova+H8 privla1im ga ponovo. .nam to i osje$am da je to istina GvinoH&. #ostao je trgova1ki putnik jedne kemijske kompanije. Smislio je bolje na1ine predstavljanja proi*voda i proslijedio i3 je 1elni+ima kompanije. ;ije pro/lo mnogo vremena4 a postao je podpredsjednik. 5 roku 1etiri godine4 postavljen je *a predsjednika kompanije. ;jegov je neprekidni mentalni stav bio: % ogu pretvoriti vodu u vino&. #ro1itajte u -vanovu evan0elju pri1u o pretvaranju vode u vino u simboli1nom smislu i re+ite sebi onako kako je rekao trgova1ki putnik: % ogu svoje nevidljive *amisli4 porive4 snove i 6elje u1initi vidljivima jer sam otkrio jednostavan4 sveop$i *akon uma&. .akon koji je doka*ao je *akon podra6aja i odra6aja. <o *na1i da su va/ vanjski svijet4 tijelo4 okolnosti4 ambijent i Binan+ijsko stanje4 uvijek savr/eni odra* unutarnji3 misli4 vjerovanja4 osje$aja i uvjerenja. 7udu$i da je to istina4 sada mo6ete promijeniti unutarnji obra*a+ va/i3 misli *adr6avaju$i se na ideji uspje3a4 bogatstva i mirnog uma. Kada *aposlite

svoje misli potonjim s3va$anjima4 te $e ideje postupno prodirati u va/ mentalitet poput sjemena posa0enog u *emlju. Kao /to svako sjeme Gmisli i idejeH proklije u svoju vrstu4 tako $e se i va/e uobi1ajeno ra*mi/ljanje i osje$aji o1itovati kao napredak4 uspje3 i mir uma. udru misao Gpodra6ajH slijedi ispravna ak+ija Godra6ajH. 7ogatstvo mo6ete ste$i kada postanete svjesni 1injeni+e da je molitva svadbena sve1anost. Radi se o psi3olo/koj sve$anosti) meditirate Gmentalno se 3raniteH nad onim /to je dobro *a vas4 nad onim /to 6elite dok ne postanete jedno s tim. -spri1at $u sada povijest jednog od moji3 slu1ajeva koji govori o na1inu na koji je mlada 6ena napravila svoje prvo 1udo u pretvaranju %vode u vino&. =odila je krasan Bri*erski salon. ajka joj je oboljela4 pa je morala posvetiti dobar dio vremena ku$anskim poslovima4 *anemaruju$i posao. .a vrijeme nje*inog odsustva4 dvoje nje*ini3 suradnika ukrali su svu gotovinu. 7ila je prisiljena bankrotirati4 ostala je be* ku$e4 do grla u dugovima. ;ije bila u stanju platiti ra1une *a maj1ino bolni1ko lije1enje i bila je ne*aposlena. )bjasnio sam toj 6eni 1arobnu Bormulu *a pretvaranje vode u vino. #ostalo joj je jasno da vino o*na1ava usli/anu molitvu ili ostvarenje nje*inog ideala. #repirala se s vanjskim svijetom. Rekla je: %#ogledaj 1injeni+e: sve sam i*gubila8 svijet je okrutan. ;e mogu platiti ra1une. ;e molim4 jer sam i*gubila nadu&. 7ila je toliko *aokupljena vanjskim svijetom da je bila potpuno nesvjesna unutarnjeg u*roka 1itave situa+ije. Kako smo ra*govarali4 po1ela je ra*umijevati da treba ukloniti prepirku u svom umu. 7e* ob*ira koji ideal ili 6elju imate dok 1itate ovu knjigu4 tako0er $ete u svom umu na$i neku misao ili ideju suprotnu

tome. ;a primjer4 va/a se 6elja mo6e odnositi na *dravlje8 mo6da u va/em umu istovremeno postoji nekoliko misli u ve*i s tim: %;e mogu o*draviti8 poku/ao sam4 ali nije i/lo4 bilo je jo/ gore. ;e *nam dovoljno o du3ovnom is+jeljivanju&. #romotrite sebe8 nemate li u svom umu obra*a+ %povu9+i9potegniQ? #oput te djevojke4 i vi uo1avate da sredina i okolnosti predstavljaju i*a*ov va/oj 6elji *a i*ra6ajem4 bogatstvom i mirom uma. -stinska molitva je svadbena sve1anost i u1i nas kako ra*rije/iti mentalni konBlikt. 5 molitvi %*apisujete& u svoj um ono /to vjerujete. Nmerson je rekao: %@ovjek je ono o 1emu 1itav dan ra*mi/lja&. Svojim uobi1ajenim ra*mi/ljanjem stvarate vlastite mentalne *akone vjerovanja. #onavljanjem odre0enog slijeda misli utvr0ujete kona1ne stavove i vjerovanja u podsvijesti8 *atim takvi mentalni stavovi i vjerovanja usmjeravaju i upravljaju svim vanjskim ak+ijama. Ra*umijeti to i po1eti primjenjivati prvi je korak u pretvaranju %vode u vino&4 odnosno mijenjanju oskudi+e i ograni1enja u bogatstvo i i*obilje. )tvorite odma3 svoju 7ibliju i i*vedite svoje prvo 1udo4 kao /to je to i Bri*erka u1inila. =i to mo6ete. Ako 7ibliju 1itate jedino kao povijesni dokument4 proma$i $e vam du3ovni4 mentalni i *nanstveni pogled na *akone uma koje ra*matramo u ovoj knji*i. 5*mimo ovaj odlomak: %<re$i dan poslije toga bija/e svadba u Kani >alilejskoj4 a bila je ondje i majka -susova&. alileja o*na1ava va/ um ili svjesnost. &ana je va/a 6elja. .vadba je 1isto mentalni ili subjektivni i*ra* va/e 6elje. @itava je ova prelijepa molitvena drama psi3olo/ki doga0aj4 i svi li9

kovi koji se u njoj pojavljuju su mentalna stanja4 osje$aji i *amisli u vama. -*me0u ostalog4 -sus o*na1ava prosvijetljeni ra*um. 6susova majka o*na1ava dojmove4 raspolo6enja ili osje$aje koji nas posjeduju. %;a svadbu bija/e po*van i -sus *ajedno sa svojim u1eni+ima.& =a/i u$enici su va/e unutarnje snage i sposobnosti koje vam omogu$uju ostvarenje 6elje. %Kad nestade vina4 re1e -susu njegova majka: C;emaju vinaC&. Kao /to je re1eno4 vino predstavlja usli/anu molitvu ili o1itovanje va/i3 6elja i ideala u 6ivotu. Sad to mo6ete vidjeti kao svakodnevnu dramu u svom 6ivotu. Kad 6elite4 poput te djevojke4 ne/to posti$i4 naime4 prona$i posao4 blagostanje ili i*la* i* pote/ko$e 9 k vama dola*i nagovje/taj oskudi+e4 kao npr. %;ema nade. Sve je propalo. ;e mogu to obaviti8 be*nade6no je&. )sje$aj oskudi+e4 ograni1enosti i ropstva progovara u vama. ;a koji na1in susre$ete i*a*ov okolnosti i uvjeta? Do sada ste se upo*nali s ovim *akonima uma: % oje unutarnje misli i osje$aji odra6avaju se u mojem 6ivotu4 tj. u mojem tijelu4 Binan+ijama4 okoli/u4 dru/tvenom polo6aju i na svim stupnjevima mog odnosa sa svijetom i ljudima&. =a/i unutarnji4 mentalni pokreti i *ami/ljaji vladaju4 nad*iru i usmjeravaju vanjska *bivanja u va/em 6ivotu. 7iblija ka6e da je 1ovjek ono o 1emu u sr+u ra*mi/lja. .rce je kaldejska rije1 koja o*na1ava podsvijest. Drugim rije1ima4 va/a misao mora dose$i subjektivnu ra*inu uklju1uju$i snagu va/e podsvijesti. isli i osje$aji va/a su sudbina. isao udru6ena s osje$ajem i interesom uvijek je poosobljena i i*ra6ava se u va/em

6ivotu. #olitva je vjen1anje misli i dojma4 *amisli i osje$aja8 to je ono /to svadbena sve1anost predstavlja. 7ilo koja *amisao ili 6elja koja je pri3va$ena kao istinita ostvaruje se4 bila ona dobra4 lo/a ili neutralna. 5svojite sada *akon koji $e vas osposobiti da po1nete dis+iplinirati svoj um 9 ono /to *ami/ljate i osje$ate4 to $ete i i*ra*iti ili iskusiti na svojoj ko6i. Kad nagovje/taj oskudi+e4 stra3a4 sumnje ili o1aja G%;emaju vina&H do0e u va/e misli4 smjesta ga mentalno odba+ite4 usmjeravaju$i u tom trenutku pa6nju na usli/anu molitvu4 odnosno na ispunjenje svoje 6elje. -*jave *abilje6ene u -vanovu evan0elju4 %.ar moj 1as nije ve$ do/ao?& i %Eto 3o$e/ ti od mene4 6eno?&4 su slikoviti4 idiomatski4 orijentalni i*ra*i. #araBra*iramo li ove navode4 ena o*na1ava negativan dojam kojemu se prepu/tate. ;je*ina negativna i*java nema stvarne snage jer nema ni1ega /to bi je potpomoglo. ;agovje/taj oskudi+e nema snage8 snaga prebiva u va/oj vlastitoj misli i osje$aju. Eto 7og *na1i *a vas? Bog je ime dano jedinoj du3ovnoj Sili. Bog je jedini nevidljivi i*vor i* kojeg sve stvari proistje1u. Kad su va/e misli konstruktivne i skladne4 du3ovna Sila koja odgovara na va/u misao te1e kao sklad4 *dravlje i i*obilje. =je6bajte divnu dis+iplinu potpunog odba+ivanja svake pomisli o oskudi+i tako /to $ete smjesta prepo*nati raspolo6ivost du3ovne Sile i ;je*in odgovor na va/e konstruktivne misli i *ami/ljaje8 tada $ete prakti+irati istinu i*ra6enu u rije1ima: %Eto 3o$e/ ti od mene4 6eno?&.

@itamo: %.ar moj 1as nije ve$ do/ao?&. Dok jo/ uvijek niste dosegli uvjerenje ili po*itivno stanje uma4 *nate da ste mentalno na putu jer ispunjavate svoj um po*itivnim u*orima i 6ivotnim +iljevima. ;a 1emu god se um *adr6ava4 on to i umno6ava4 uveli1ava i 1ini da raste dok napokon ne postane uvjetovan novim stanjem svijesti. <ada postajete po*itivno uvjetovani4 dok ste ranije bili uvjetovani negativno. Du3ovna osoba kre$e u molitvi od osje$aja oskudi+e prema raspolo6enju povjerenja4 mira i vjere u du3ovnu Silu u sebi. 7udu$i da ima povjerenja u du3ovnu Silu4 njegova majka Graspolo6enja i dojmoviH *adr6ava u du3u osje$aj trijumBa ili pobjede8 to $e donijeti rje/enje ili odgovor na va/u molitvu. Posude "a vodu u biblijskoj pri1i upu$uju na mentalne +ikluse kro* koje 1ovjek prola*i da bi postigao subjektivno ostvarenje svoje 6elje. =remenski raspon mo6e i*nositi trenutak4 sat4 tjedan ili mjese+4 ovisno o vjeri i stanju svijesti istra6iva1a. 5 molitvi moramo o1istiti svoj um od la6ni3 vjerovanja4 stra3a4 sumnji i tjeskobe4 postaju$i potpuno ravnodu/ni na doka*e osjetila i vanjskog svijeta. 5 ti/ini i spokojstvu uma meditirajte nad rado/$u usli/ane molitve sve dok ne do0ete do unutarnje sigurnosti u kojoj "nate da "nate. 5spijete li postati jedno sa svojom 6eljom4 uspjet $ete u mentalnom vjen1anju 9 u sjedinjenju va/eg osje$aja i va/e *amisli. Siguran sam da u ovom trenutku 6elite biti o6enjeni *dravljem4 3armonijom4 uspje3om i postignu$em. Svaki put kad molite4 vi 6elite prirediti svadbenu go"bu u &ani Gostvariti svoje 6elje i idealeH. elite se mentalno poistovjetiti s kon+eptima mira4 uspje3a4 blagostanja i savr/enog *dravlja.

%- napuni/e i3 do vr3a.& <est posuda predstavljaju va/ um u du3ovnom i mentalnom kreativnom 1inu. orate ispuniti svoj um do vr-a, /to *na1i da morate biti potpuno ispunjeni osje$ajem da ste ono /to 6elite biti. Kada uspijete u ispunjavanju svoga uma idealom koji 6elite posti$i ili i*ra*iti4 puni ste do vr3a8 tada prestajete moliti4 jer osje$ate da je to u va/em umu stvarnost. =i "nate0 <o je *avr/no stanje svijesti. =i ste u miru. %Sad *a3vatite 9 re1e im 9 i odnesite ravnatelju stolaA& Eto god je utisnuto u na/u podsvijest4 uvijek se objektivi*ira na ekranu svemira8 prema tome4 kada u0emo u stanje uvjerenosti da je na/a molitva usli/ana4 i*dajemo *apovijed: %)dnesite ravnatelju stolaA& 5vijek vi ravnate va/om mentalnom go*bom. <ijekom dana4 tisu$e misli4 sugestija4 mi/ljenja4 *apa6anja i *vukova dopire do vas. o6ete i3 odba+iti kao neprikladne *a mentalnu upotrebu ili i3 mo6ete pri3vatiti4 kako i*aberete. Ravnatelj stola je va/a svijest4 ra*bor4 intelekt. Kad svjesno odaberete i pri3vatite 6elju svog sr+a kao istinitu4 kad meditirate i ra*mi/ljate nad njom4 ona postaje 6ivo utjelovljenje i dio va/eg mentaliteta4 tako da je va/a dublja priroda i*ra6ava. Drugim rije1ima4 ono /to je *ami/ljeno subjektivno4 i*ra6ava se objektivno. =a/a osjetila ili svjesni um vide ostvarenje va/eg dobra. Kada svijesni um postane svjestan %vode pretvorene u vino&4 postane svjestan usli/ane molitve. 9odu tako0er mo6emo na*vati nevidljivom4 be*obli1nom4 du3ovnom silom4 koja nije svjesno uvjetovana. 9ino je uvjetovana svjesnost4 ili um koji rada svoja vjerovanja i uvjerenja. .luge koje ulijevaju vodu predstavljaju raspolo6enja mira4 povjerenja i vjere. 5 skladu s va/om vjerom ili osje$ajem4 privla1ite ono /to je dobro *a vas.

.aljubite se u du3ovna na1ela o kojima se govori u ovoj knji*i4 usvojite i3 i po/tujte. 5 prvom -susovom *abilje6enom 1udu rije1 je o tome da je molitva svadbena go*ba4 tj. sjedinjenje uma sa 6eljom. Ljubav je ispunjenje *akona. Ljubav je uistinu emo+ionalna sklonost4 osje$aj jedinstva s onim /to volite. orate biti iskreni prema onome /to volite. orate biti odani svojem +ilju ili idealu. i nismo uistinu jedno s onim /to ljubimo4 ako koketiramo ili se mentalno vjen1amo sa stra3om4 sumnjom4 brigom4 tjeskobom ili la6nim vjerovanjima. Ljubav je stanje jedinstva4 stanje ispunjenosti. G=idi esej =jubav je sloboda.3 Kad sam ovo objasnio ranije spomenutoj Bri*erki4 ona je postala mentalno bogata. Ra*umjela je u1enje i po1ela ga je primjenjivati u svom 6ivotu. Nvo kako je molila. .nala je da $e voda Gnje*in umH te$i i napuniti pra"ne posude u skladu s nje*inim novim na1inom ra*mi/ljanja i osje$anja. ;o$u bi se sasvim smirila4 opustila tijelo i *apo1ela koristiti konstruktivne *ami/ljaje. @inila je to u nekoliko koraka: Prvi korak: #o1ela je *ami/ljati kako joj menad6er mjesne banke 1estita na velikom pologu. .ami/ljala je to oko pet minuta. Drugi korak: 5 svojoj ma/ti 1ula je majku kako joj govori: %<ako sam sretna *bog tvog uspje3a&. ;astavila je nekoliko minuta *ami/ljati kako joj to majka govori sretnim4 radosnim glasom. Trei korak: ivo je *ami/ljala kako ja obavljam obred nje*inog vjen1anja. @ula me je kako govorim: %#rogla/avam vas sada mu6em i 6enom&. ;akon /to bi *avr/ila s tim4 oti/la

bi na spavanje $ute$i se potpuno ispunjenom4 tj. osje$aju$i u sebi radost usli/ane molitve. <ri tjedna ni/ta se nije dogodilo8 *apravo4 stvari su postale jo/ gore4 ali ona nije odustajala4 odbijaju$i pri3vatiti %;e& kao odgovor. .nala je da4 6eli li du3ovno rasti4 i ona4 tako0er4 treba i*vesti svoje prvo 1udo4 mijenjaju$i stra3 u vjeru i oskudi+u u i*obilje4 mijenjaju$i svjesnost GvoduH u uvjete4 okolnosti i iskustva koja je 6eljela i*ra*iti. Spo*naja4 Svjesnost4 ;a1elo4 Du3 ili koje u god ime dali4 u*rok je svemu8 to je jedina #risutnost i Sila. Du3ovna Sila ili Du3 unutar nas u*rok je i supstan+ija svi3 stvari. Sve stvari 9 pti+e4 drve$e4 *vije*de4 sun+e4 mjese+4 *emlja4 *lato4 srebro i platina 9 ;jegova su o1itovanja. )n je u*rok i supstan+ija svi3 stvari. ;ema nijednog drugog. S3va$aju$i ovo4 *nala je da voda GsvjesnostH mo6e poprimiti oblik nov+a4 odgovaraju$eg radnog mjesta4 nje*inog pravog i*ra*a4 *dravlja *a nje*inu majku4 kao i nje*inog partnera i ispunjenog 6ivota. 5 jednom trenutku vidjela je ovu jednostavnu 9 pa ipak temeljnu 9 istinu8 tada mi je rekla: Pri-vaam to&. .nala je da ni/ta nije sakriveno od nas8 sve je bo6ansko u nama4 1ekaju$i na na/e otkrivanje i tra6enje. .a manje od mjese+ dana4 ta se mlada 6ena udala. Ja sam obavio vjen1anje. -*govorio sam rije1i koje je uvijek i*nova slu/ala u svom meditativnom4 opu/tenom stanju: %#rogla/avam vas sada mu6em i 6enomA& Kao vjen1ani dar4 nje*in joj je mu6 dao 1ek na !' III P4 kao i put oko svijeta. Sada je mogla uljep/ati svoj dom i vrt8 pustinja u nje*inom umu mogla se ras+vasti poput ru6e.

)na je %pretvorila vodu u vino&. 9oda, ili nje*ina svjesnost postala je uvjetovana nje*inim neprekidnim4 istinitim4 sretnim *ami/ljanjem. <e $e slike4 kada se odr6avaju redovno4 sustavno i s vjerom u ra*vojne mo$i podsvijesti4 i*a$i i* tame dubljega uma na svjetlost Gostvarene na ekranu svemiraH. #ostoji jedno va6no pravilo. ;e i*la6ite taj novora*vijeni Bilm uni/tavaju$em svjetlu stra3a4 sumnje4 malodu/nosti i brige. Kad god stra3 ili *abrinutost poku+aju na va/a vrata4 smjesta se okrenite sli+i koju ste ra*vili u svom umu4 i re+ite sebi: %#redivna slika ra*vijena je u tamnoj komori mog uma&. -spunite mentalno tu sliku osje$ajem radosti4 vjere i ra*umijevanja. =i *nate da djelujete u skladu s psi3olo/kim4 du3ovnim *akonom8 ono /to je utisnuto4 bit $e i*ra6eno. <o je predivnoA )no /to slijedi je siguran na1in *a ra*vijanje i ostvarenje svi3 materijalni3 potreba u 1itavom 6ivotu. Ako ovu Bormulu primijenite iskreno i po/teno4 trebali biste biti bogato nagra0eni na vanjskom planu. -lustrirat $u vam ovo na primjeru 1ovjeka koji me jednom prilikom posjetio u Londonu4 o1ajan *bog Binan+ijskog /krip+a u kojem se na/ao. 7io je anglikana+ i *nao je pone/to o djelovanju podsvijesti. Rekao sam mu da i*govara 1esto tijekom dana: %7og je i*vor mog blagostanja4 i sve su moje potrebe *adovoljene u svakom djeli$u vremena i prostora&. Rekao sam mu: %#omislite tako0er na sav 6ivi svijet i na sve galaksije u svemiru o kojima se u ovom trenutku brine beskona1na -nteligen+ija. .apa*ite kako je priroda ra*nolika4 neobi1na i ispunjena obiljem. #omislite na sve *brinute ribe i sve Cpti+e nebeskeCA& #o1eo je s3va$ati da je bio *brinut jo/ od svog ro0enja8 majka ga je 3ranila4 ota+ ga je odijevao4 nje6ni roditelji su

pa*ili na njega. Dobio je posao i bio je i*vrsno pla$en. S3vatio je da je nelogi1no pretpostaviti da $e 6ivotni #rin+ip koji mu je dao 6ivot i uvijek se brinuo i*nenada prestati reagirati na njega. S3vatio je da je sam prekinuo dotok svoji3 sredstava 9*amjerao je svom poslodav+u4 optu6ivao i kriti*irao samoga sebe i osje$ao se be*vrijednim. #si3olo/ki je prekinuo sponu koja ga je pove*ivala s beskona1nim -*vorom svi3 stvari4 sveprisutnim Du3om ili 6ivotnim #rin+ipom4 koji neki *ovu %Svjesnost& ili %Svijest&. @ovjek se ne 3rani poput pti+e8 on mora biti u svjesnom *ajedni/tvu sa sveprisutnom Silom i #risutno/$u i pri3vatiti vodstvo4 snagu4 6ivotnost i sve stvari potrebne *a ispunjenje njegovi3 potreba. )vo je Bormula koju je primijenio *a pretvaranje vode u vino obilja i Binan+ijskog uspje3a. Spo*nao je da je 7og ili du3ovna Sila u njemu u*rok svega8 nadalje4 s3vatio je da $e4 ukoliko uspije sebi prodati ideju da je bogatstvo njegovo po bo6anskom pravu4 do6ivjeti obilatu namirenost. <vrdnja koju je koristio bila je: %7og je i*vor mog blagostanja. Sve moje nov1ane i druge potrebe ispunjene su u svakom djeli$u vremena i prostora4 a preostaje jo/ i bo6anski vi/ak&. <a jednostavna molitva4 1esto i s ra*umijevanjem ponavljana4 uvjetovala je svijest o uspje/nosti u njegovom umu. Sve /to je trebao u1initi bilo je da proda sebi po*itivnu ideju4 na isti na1in na koji dobar trgova+ uvjeri sebe u vrijednosti svoji3 proi*voda. <akva je osoba uvjerena u besprijeko9rnost svoga podu*e$a4 visoku kakvo$u svoji3 proi*voda4 kvalitetnu uslugu koju $e pru6iti kup+ima4 1injeni+u da je +ijena odgovaraju$a4 itd.

Rekao sam mu da se4 kad god negativne misli do0u u njegov um 9 /to $e se svakako dogoditi 9 ni na koji na1in ne bori i ne prepire s njima. ;eka se jednostavno vrati du3ovnoj4 mentalnoj Bormuli i ponavlja je ti3o i s ljubavlju. S vremenom4 negativne misli su do/le i obru/ile se na njega poput lavine ili poplave. Svaki i3 je put do1ekao s po*itivnim4 potvr0enim4 odanim uvjerenjem: %7og ispunjava sve moje potrebe8 a preostaje jo/ i bo6anski vi/ak&. -spri1ao mi je da mu *a vrijeme vo6nje i obavljanja svakodnevni3 rutinski3 poslova4 gomila ra*novrsni3 negativni3 misli na3rupi s vremena na vrijeme u um4 kao npr.: %<i si /vor+&. Svaki put kad bi takva negativna pomisao nai/la4 on bi odbio da je mentalno pri3vati okre$u$i se vje1nom -*voru bogatstva4 *dravlja i svi3 stvari *a koje je *nao da su njegova vlastita du3ovna svjesnost. -*govarao je odlu1no i po*itivno: %7og je i*vor mog blagostanja i sve su moje potrebe sada *adovoljeneA #ostoji bo6ansko rje/enje. 7o6je bogatstvo je i moje bogatstvo&. Koristio je i druge aBirmativne4 po*itivne i*jave koje su ispunjavale njegov um nadom4 vjerom4 o1ekivanjem i potpunim uvjerenjem u postojanje nepresu/nog -*vora koji sve njegove potrebe namiruje obilno4 radosno i beskrajno. ;egativne bi mu misli nadola*ile pedeset puta u sat vremena8 svaki put odbio je otvoriti vrata svog uma tim gangsterima4 uboji+ama i lopovima *a koje je *nao da bi ga jedino li/ili njegovog mira4 bogatstva4 uspje3a i svi3 dobri3 stvari. 5mjesto njima4 otvorio je vrata svog uma ideji da 6ivotni prin+ip vje1itog 7o6jeg blagostanja te1e kro* njega kao bogatstvo4 *dravlje4 energija4 snaga i sve ono /to je potrebno da bi vodio ispunjen i sretan 6ivot.

7udu$i da je to nastavio 1initi4 drugog je dana ne/to manje lopova ku+alo na njegova vrata8 tre$eg je dana navala negativni3 posjetila+a bila jo/ manja8 1etvrtog dana dola*ili su povremeno4 nadaju$i se prijemu4 ali bi uvijek dobivali isti mentalni odgovor: %;ema ula*aA #ri3va$am samo misli i kon+epte koji pokre$u4 lije1e4 blagoslivljaju i nada3njuju moj umA&. Ra*vio je u svom umu svijest o bogatstvu. %>ospodar ovoga svijeta dola*i4 ali ni/ta ne dobiva od mene.& <o *na1i da su negativne misli4 misli ispunjene stra3om4 oskudi+om4 brigom4 tjeskobom4 dola*ile4 ali nisu nai/le ni na kakav odgovor u njegovom umu. 7io je sada imun4 opijen 7ogom4 ispunjen bo6anskom vjerom u uvijek rastu$u svjesnost o obilju i Binan+ijskom blagostanju. <aj 1ovjek nije ostao be* i1ega8 nije bankrotirao. Dobio je veliki kredit8 posao mu je po1eo napredovati8 nova vrata su se otvorila i on je uspio. .apamtite da *a vrijeme molitve uvijek morate ostati odani svom idealu i +ilju. nogi ljudi propuste ostvariti bogatstvo i Binan+ijski uspje3 jer mole u dva smjera. #otvr0uju da 7og *adovoljava nji3ove potrebe i da su bo6anski namireni4 ali nekoliko minuta kasnije nije1u to govore$i: %;e mogu platiti ovaj ra1un&. %;e mogu uspjeti u ovome ili onome.& -li govore sami sebi: %#rati me *la sre$a&. %;ikad ne mogu sastaviti kraj s krajem.& %;ikad nemam dovoljno nova+a.& Sve su takve i*jave vrlo destruktivne i neutrali*iraju va/e po*itivne molitve. <o je ono /to se na*iva %molitvom u dva smjera&. orate biti vjerni svom planu ili +ilju. orate biti uvjereni u *nanje o du3ovnoj Sili. #restanite sklapati negativne brakove4 tj. sjedinjavati se s negativnim mislima4 stra3ovima i brigama.

olitva je poput kapetana koji odre0uje smjer broda. orate imati odredi/te. orate *nati kamo idete. Kapetan broda4 po*navaju$i pravila naviga+ije4 u skladu s njima odre0uje smjer. Ako je brod skrenut s prav+a olujom ili valovima4 on ga mirno vra$a na pravi kurs. =i ste kapetan4 vi dajete naredbe svojim mislima4 osje$ajima4 mi/ljenjima4 vjerovanjima4 raspolo6enjima. Dr6ite se pravog smjera. 9i idete tamo gdje je va(a vi"ija0 Stoga4 prestanite gledati na *apreke4 smetnje i pote/ko$e koje bi mogle prou*ro1iti skretanje s prav+a. 7udite odlu1ni i po*itivni. )dlu1ite kamo idete. .nate da je va/ mentalni stav brod koji $e vas odvesti i* oskudi+e i ograni1enosti u i*obilje i u vjerovanje da nepromjenjivi 7o6ji *akon radi *a vas. JuimbK4 i*vanredni prou1avatelj i u1itelj mentalni3 i du3ovni3 *akona uma4 rekao je: %@ovjek $e se pona/ati onako kako je potaknut da se pona/a&. Eto vas pokre$e u ovom trenutku? Eto odre0uje va/ pogled na 6ivot? )dgovor je: va/e ideje4 mi/ljenja i vjerovanja koja aktiviraju va/ um i uvjetuju vas da budete4 kako je JuimbK rekao4 %i*ra* vlastiti3 vjerovanja&. <o oslikava njegovu i*javu: %@ovjek je i*ra6eno vjerovanje&. Druga popularna i*java je: %;a/i umovi mije/aju se poput atmosBere i svaki 1ovjek u toj atmosBeri ima svoj identitet&. 5 djetinjstvu ste bili subjekt raspolo6enja4 osje$aja4 vjerovanja i op$e mentalne atmosBere svog doma. Stra3ovi4 tjeskobe4 predrasude4 kao i religio*ni osje$aji i uvjerenja roditelja bili su utisnuti u va/ um. .amislimo dijete koje je ro0eno u siroma/noj obitelji4 u kojoj je uvijek vladala neima/tina8 neprekidno je slu/alo jadikovke o oskudi+i i ograni1enosti.

o6ete re$i4 poput Saltera4 da je dijete bilo uvjetovano *a siroma/tvo. lad 1ovjek mo6e imati kompleks utemeljen na ranim iskustvima4 odgoju i vjerovanjima4 ali mo6e nadrasti svaku situa+iju i postati slobodan8 to se 1ini snagom molitve. #o*navao sam sedamnaestogodi/njeg mladi$a4 ro0enog u 1etvrti ;eL Morka *vanoj %Ravolja ku3inja&. Slu/ao je neka moja predavanja koja sam u to vrijeme dr6ao u Stein9LaK Dallu. omak je s3vatio da je bio 6rtva negativnog4 destruktivnog ra*mi/ljanja i da $e se4 ako ne usmjeri svoj um u konstruktivnom prav+u4 svjetovni um4 sa svojim stra3ovima4 pogre/kama4 mr6njama i ljubomorom4 uvu$i u njega i kontrolirati ga. %@ovjek $e se pona/ati onako kako je potaknut da se pona/a.& Logi1an je *aklju1ak4 /to je i JuimbK *nao4 da $e na 1ovjeka koji nema vlast nad svojom vlastitom ku$om GumomH4 propaganda4 la6na vjerovanja4 stra3ovi i svjetovne brige4 3i9pnoti1ki djelovati. i smo uronjeni u svjetovni um koji vjeruje u bolest4 smrt4 nesre$u4 ne*gode4 proma/aje i ra*ne druge katastroBe. Slijedite biblijsku opomenu8 odvojite se od takvog na1ina ra*mi/ljanja. #oistovjetite sebe mentalno i emo+ionalno s vje1nim istinama koje su i*dr6ale test vremena. ladi$ je odlu1io ra*mi/ljati i planirati svojom glavom. )dlu1io je krenuti kraljevskim putem obilja pri3va$aju$i sada i ovdje 7o6je bogatstvo i ispunjavaju$i svoj um du3ovnim kon+eptima i *amjedbama. .nao je da $e4 1ine$i tako4 automatski i* svog uma i*ba+iti sve negativne obras+e. 5svojio je jednostavan postupak *van %*nanstvena imagina+ija&. -mao je i*vrstan glas4 ali nekultiviran i ne/kolovan. Rekao sam mu da $e se slike *ami/ljene u umu ra*viti u nje9

govoj podsvijesti i ostvariti. Ra*umio je da je to *akon uma 9*akon podra6aja i odra6aja4 tj. odgovor podsvijesti na mentalnu sliku koju dr6i u svijesti. Sjeo bi kod ku$e4 opustio se u ti/ini i 6ivo *ami/ljao kako pjeva ispred mikroBona. 5 biti4 nastojao je osjetiti atmosBeru nastupa. @uo me je kako mu 1estitam na uspje/nom ugovoru i kako 3valim njegov divan glas. Redovito i sustavno poklanjanje pa6nje toj mentalnoj sli+i ostavilo je dubok dojam na njegovu podsvijest. ;akon kra$eg vremena4 jedan talijanski u1itelj pjevanja dao mu je besplatne lek+ije nekoliko puta tjedno4 jer je uo1io njegove mogu$nosti. ;abavio mu je ugovor koji mu je omogu$io da pjeva /irom svijeta4 u dvoranama Nurope4 A*ije4 Ju6ne ABrike i drugdje. ;jegove su Binan+ijske brige *avr/ile jer je i*vrsno *ara0ivao. ;jegovi skriveni talenti i sposobnost da i3 oslobodi bili su njegovo pravo bogatstvo. <i su talenti i snage u svima nama 7ogom dani8 oslobodimo i3. Jeste li ikad rekli sami sebi: %Kako mogu biti korisniji ljudima?& %Kako mogu vi/e pridonjeti 1ovje1anstvu?& oj prijatelj sve$enik rekao mi je da su u po1etku on i njegova +rkva Binan+ijski trpjeli. ;jegova te3nika bila je jednostavna molitva koja je napravila 1uda: %7og mi otkriva bolje na1ine i*no/enja ;jegovi3 istina ljudima&. ;ova+ je pristi*ao8 dugovi su otpla$eni kro* nekoliko godina i od tada vi/e nikad nije brinuo o nov+u. @itaju$i ovo poglavlje4 nau1ili ste da unutarnji osje$aji4 raspolo6enja i vjerovanja uvijek kontroliraju i upravljaju 1ovjekovim vanjskim svijetom. 5nutarnji pokreti uma kontroliraju vanjske pokrete. Da biste promijenili i*vanjsko4 morate promijeniti unutarnje. %Kako na nebu4 tako i na *emlji.&

-li4 %Kako je u mom umu ili svijesti4 tako je i u mom tijelu4 okolini i okolnostima&. 7iblija ka6e: %;ema ni/ta sakriveno /to ne$e trebati da se otkrije&. ;a primjer4 ako ste bolesni4 vi time otkrivate mentalni i emo+ionalni obra*a+ koji je u*rok. Ako ste tu6ni ili ste primili tragi1ne vijesti4 *apa*ite kako to otkrivate svojim li+em4 o1ima4 gestama4 bojom glasa4 kao i svojim 3odom i dr6anjem. .apravo4 1itavo va/e tijelo otkriva va/e unutarnje stanje. ;aravno4 mentalnom dis+iplinom i molitvom mo6ete ostati potpuno uravnote6eni4 vedri i smireni4 odbijaju$i odati svoje skrivene osje$aje ili mentalno stanje. i/i$ima svoga tijela mo6ete narediti da se opuste i oni $e vas poslu/ati. =a/e o1i4 li+e i usne ne$e odati ni jedan *nak 6alosti4 ljutnje ili malodu/nosti. S druge strane4 u* malo dis+ipline4 pomo$u molitve i medita+ije mo6ete preokrenuti 1itavu stvar. @ak iako ste primili u*nemiruju$e vijesti4 be* ob*ira na nji3ov tragi1an sadr6aj4 mo6ete iska*ati radost4 mir4 opu/tenost i vedrinu. ;itko nikada ne$e *nati da ste primili tako*vane lo/e vijesti. 7e* ob*ira na to kakve ste vijesti danas primili4 mo6ete stati pred ogledalo4 pogledati svoje li+e4 usne i o1i4 svoje geste4 i mo6ete *ami/ljati da ste 1uli kako ste dobili nei*mjerno bogatstvo. )sjetite i *apa*ite kako va/e tijelo odgovara na pojavljivanje unutarnjeg u*bu0enja. olitvom mo6ete promijeniti bilo koju situa+iju. .aposlite um mislima o miru4 uspje3u4 bogatstvu i sre$i. #oistovjetite se s tim idejama mentalno i emo+ionalno i stvorite o njima slikovitu predod6bu. Stvorite sliku sebe kakvi biste 6eljeli biti8 *adr6ite je u pam$enju8 3ranite je rado/$u4 vjerom i o1ekivanjem8 na kraju $ete iskusiti nje*ino ostvarenje.

Ljudima koji me pitaju *a savjet u ve*i s Binan+ijskim pote/ko$ama ka6em neka se %vjen1aju bogatstvom&. ;eki uo1e poantu8 neki ne. Kao /to prou1avatelji 7iblije *naju4 va/a je ena ono sa 1im se mentalno sjedinite4 sa 1im ste jedno. Drugim rije1ima4 ono /to *amislite i vjerujete4 to se i ostvaruje. Ako vjerujete da je svijet 3ladan4 okrutan i krut 9 da je %1ovjek 1ovjeku vuk& 9 to je va/a *amisao8 s njom ste u braku4 i u tom $e se braku roditi dje+a: va/a iskustva4 uvjeti i okolnosti i svi drugi doga0aji u va/em 6ivotu. Sva va/a iskustva i reak+ije na 6ivot bit $e slika i prilika *amisli koje su im kumovale. #ogledajte mno/tvo 6ena s kojima 6ivi prosje1an mu/kara+4 kao /to su stra34 sumnja4 tjeskoba4 kriti+i*am4 ljubomora i ljutnja8 sve to pusto/i njegov um. =jen1ajte se bogatstvom tra6e$i4 osje$aju$i i vjeruju$i: %7og ispunjava sve moje potrebe u skladu sa svojim bogatstvom i slavom&. -li u*mite sljede$u i*javu i ponavljajte je ponovo i ponovo4 sve dok va/a podsvijest ne postane uvjetovana njome ili dok ne postane dio va/e medita+ije: %Ja sam i*ra* bo6anskoga i imam i*vrsne pri3ode&. ;e ponavljajte to papagajski4 nego *najte da se va/e misli ure*uju u dublji um i postaju uvjetovano stanje svijesti. Dopustite da Bra*a postane smislena. 5lijte u nju 6ivot4 ljubav i osje$aje4 u1inite je 6ivom. Jedan pola*nik mog te1aja svojedobno je otvorio restoran. ;a*vao me4 govore$i da se vjen1ao s restoranom. islio je pri tom na to da je odlu1io biti vrlo uspje/an4 marljiv i postojan8 o1ekivao je da $e njegov posao napredovati. ena tog 1ovjeka bila je vjerovanje u ostvarenje njegove 6elje. #oistovjetite se sa svojim 6ivotnim +iljem4 i raskinite mentalne brakove s kriti+i*mom4 samoosu0ivanjem4 ljutnjom4

stra3om i brigom. #oklonite pa6nju svom odabranom u*oru4 budite puni vjere i povjerenja u nei*bje6an *akon napretka i uspje3a. ;e$ete ni/ta posti$i ako u jednom trenutku svoj ideal ljubite4 a u drugom ga odba+ujete8 to je kao da mije/ate kiselinu i lu6inu 9 dobit $ete jednu neutralnu tvar. Kora1aju$i kraljevskim putem bogatstva4 morate biti vjerni odabranom idealu Gsvojoj 6eniH. 5 7ibliji smo prona/li ilustra+iju ti3 istina. ;a primjer4 %Nva je stvorena od Adamovog rebra&. 9a(e rebro je va/a *amisao4 6elja4 ideja4 plan4 +ilj u 6ivotu. >va o*na1ava va/e emo+ije4 osje$ajnu prirodu ili unutarnje dr6anje. Drugim rije1ima4 morate odnjegovati svoju ideju. orate je voljeti i do6ivljavati je kao istinu 6elite li da se ostvari u va/em 6ivotu. -deja je ota+8 osje$aj je majka. <o je svadbena sve1anost koja se uvijek *biva u va/em umu. 5spenskij je govorio o tre$em elementu koji je uklju1en u save* va/e 6elje i osje$aja. .vao ga je neutralnim elementom. i ga mo6emo na*vati %mir&8 jer 7og je mir. 7iblija ka6e: %...na ple$ima mu je vlast&. Drugim rije1ima4 do*volite bo6anskoj mudrosti da vam bude vodi1. Do*volite da vas subjektivna mudrost u vama vodi i usmjerava na svim putovima. #redajte svoj *a3tjev toj #risutnosti4 *naju$i u svom sr+u i du/i da $e raspr/iti tjeskobu4 is+ijeliti rane i unijeti u va/u du/u stalo6enost i spokojstvo. )tvorite svoj um i sr+e i re+ite: %7og je moj vodi1. )n me vodi. @ini me uspje/nim. )n je moj savjetnik&. ;eka va/a molitva ujutro i nave1er bude: %Ja sam kanal kro* koji 7o6je bogatstvo te1e obilato i slobodno&. 5pi/ite tu molitvu u svoje sr+e4 *abilje6ite je u svoj um. Dr6ite oko na 7o6joj slaviA

@ovjek koji ne po*naje unutarnje djelovanje svog uma pun je tereta4 tjeskobe i briga8 nije nau1io kako sav teret predati svena*o1noj #risutnosti i oti$i oslobo0en. 5 jednoj *en9budisti1koj pri1i4 u1enik je upitao u1itelja: %Eto je istina?& 51itelj je odgovorio na simboli1an na1in: skinuo je torbu sa svog ramena i spustio je na *emlju. 51enik je upitao: %51itelju4 o 1emu se radi?& 51itelj je4 be* ijedne rije1i4 vratio torbu na leda i pjevaju$i krenuo putem. Torba je va/ teret ili problem. #redajete je subjektivnoj mudrosti koja *na sve i *na kako. Ponovno stavljanje torbe na leda *na1i da4 iako problem jo/ uvijek postoji4 sada imam mentalni odmor i olak/anje od tereta4 jer sam se obratio bo6anskoj mudrosti *a pomo$8 stoga pjevam pjesmu trijumBa4 *naju$i da je odgovor na moju molitvu na putu4 i ja pjevam *bog radosti koja je preda mnom. <o je predivno. %Svatko najprije i*nosi dobro vino4 a kad se ljudi ponapi9ju4 slabije. <i si 1uvao dobro vino do sada.& <o je istina *a svakog 1ovjeka koji prvi put prila*i *nanju o *akonima uma. )n kre$e u*dignuta du3a i s velikim ambi+ijama. )n je poput nove metle koja sve 1isti i pun je dobri3 namjera8 1esto *aboravlja na -*vor snage. ;e ostaje vjeran #rin+ipu unutar njega koji je *nanstven i djelotvoran4 ne vjeruje da $e ga i*vu$i i* negativnog iskustva i usmjeriti na put slobode i mirnog uma. #o1inje popu/tati mentalno i emo+ionalno idejama i mislima nebitnima *a njegov najavljeni +ilj. Drugim rije1ima4 nije vjeran svom idealu ili svojoj 6eni. .najte da $e subjektivna ili dublja priroda u vama pri3vatiti svaki va/ *a3tjev i4 budu$i da je veliki stvaratelj4 na

svoj $e ga vlastiti na1in ostvariti. Sve /to vi trebate napraviti je predati va/ *a3tjev s vjerom i povjerenjem na isti na1in na koji bi umetnuli sjeme u *emlju ili poslali pismo prijatelju4 *naju$i da $e odgovor sti$i. Jeste li ikada i/li stjenovitim predjelom oslu/kuju$i e3o svoga glasa? <o je na1in na koji 6ivotni #rin+ip unutar vas odgovara. =i $ete 1uti e3o svog glasa. =a/ glas je unutarnji4 mentalni pokret uma 9 unutarnje4 psi3olo/ko putovanje na kojem se mentalno 3ranite idejom sve dok niste puni8 tada se odmarate. #o*najete li taj *akon i na1in na koji se mo6ete njime slu6iti4 budite sigurni da vas nikada ne$e opiti mo$4 arogantnost4 o3olost ili ta/tina. Koristite *akon da bi blagoslovili4 is9+ijelili4 nada3nuli i podigli druge4 kao i samog sebe. @ovjek *loupotrebljava *akon sebi1no se guraju$i ispred drugi38 1ine$i tako4 /tetite sebi i privla1ite gubitak. o$4 sigurnost i bogatstvo ne pribavljaju se i*vana. )ni dola*e i* vje1ite unutarnje ri*ni+e. <rebamo s3vatiti da je dobro vino uvijek na raspolaganju4 jer 7og je =je1ito Sada. 7e* ob*ira na trenutne okolnosti4 odvajaju$i se mentalno od problema4 gledaju$i ga i* pti1je perspektive i vr/e$i )1evu volju4 mo6ete doka*ati da je va/e dobro uvijek prisutno. ledati i" pti$je perspektive *na1i dr6ati se nove slike o sebi4 o6eniti se njome i *adr6ati sretno raspolo6enje tako /to $ete ostati vjerni 9 puni vjere na svakom koraku 9 *naju$i da je vino radosti4 usli/ana molitva4 na putu. %Danas je dan spasenja.& %<i si 1uvao dobro vino do sada.& 5 ovom trenutku4 mo6ete u svom umu psi3olo/ki putovati i kro* bo6ansku imagina+iju ula*iti mentalno u bilo koje 6eljeno stanje. .dravlje4 bogatstvo ili otkri$e do kojeg 6elite

do$i 9 sve je to isprva nevidljivo. Sve dola*i i* nevidljivog. #rije no /to $ete ga objektivno posjedovati4 bogatstvo najprije trebate imati subjektivno. )sje$aj obilja stvara obilje8 jer obilje je stanje svijesti. .tanje svijesti je ono /to mislite4 osje$ate4 vjerujete i u* /to mentalno pristajete. 51itelji+a u KaliBorniji koja je *ara0ivala oko /est tisu$a dolara godi/nje4 vidjela je u i*logu prekrasan kr*neni kaput 1ija je +ijena bila osam tisu$a dolara. %<rebale bi mi godine da u/tedim toliko nova+a. ;ikada to ne$u posti$i. )34 kako ga 6elimA& Slu/ala je na/a predavanja nedjeljom ujutro. )dbijaju$i se vjen1ati s tim negativnim kon+eptima4 nau1ila je da mo6e imati kaput4 auto ili bilo /to drugo4 a da ne povrijedi nikog 6ivog. Rekao sam joj neka *amisli da ima kaput4 osjeti njegovo meko kr*no i sebe u njemu. #o1ela je koristiti snagu *ami/9ljanja prije spavanja. )bukla je *ami/ljeni kaput4 milovala ga i gladila kao /to dijete ma*i svoju lutku. ;astavila je to 1initi dok napokon nije osjetila veselje. Svake je no$i i/la na spavanje nose$i *ami/ljeni kaput8 bila je vrlo sretna /to ga ima. #ro/la su tri mjese+a i ni/ta se nije dogodilo. #o1ela se kolebati4 ali se podsjetila da treba odr6ati raspolo6enje koje iska*uje. %<ko ustraje do kon+a4 taj $e se spasiti.& Rje/enje dola*i osobi koja se ne koleba nego uvijek ide naprijed /ire$i miris ;jegove prisutnosti oko sebe. )dgovor dola*i 1ovjeku koji 3oda u svjetlu i*jave: %Svr/eno je&. =i uvijek koristite miris ;jegove prisutnosti kada *adr6avate sretno4 radosno raspolo6enje i/1ekivanja4 *naju$i da je va/ odgovor na putu. =i ga vidite u nevidljivom4 i *nate da $ete ga vidjeti u vidljivom. .animljiv je svr/etak pri1e o kaputu. Jednog nedjeljnog jutra nakon na/eg predavanja4 jedan je 1ovjek slu1ajno stao

na prste na/oj u1itelji+i. Silno se ispri1avaju$i4 pitao ju je gdje stanuje i ponudio joj vo6nju do ku$e. Rado je pristala. 5br*o *atim4 ponudio joj je brak4 poklanjaju$i joj prekrasan dijamantni prsten. 5* to je rekao: %=idio sam prekrasan kr*neni kaput4 ti bi u njemu i*gledala jednostavno Bantasti1no&. 7io je to kaput kojemu se prije tri mjese+a divila. G#rodava1 je rekao da se vi/e od stotinu bogati3 6ena interesiralo *a kaput i divilo mu se4 ali su i* nekog ra*loga uvijek birale drugi model.H Kro* va/ kapa+itet da birate4 *amislite stvarnost onoga /to ste i*abrali4 i pomo$u vjere i ustrajnosti mo6ete ostvariti +ilj u svom 6ivotu. Sve bogatstvo neba je sada unutar vas4 1ekaju$i da bude oslobo0eno. ir4 radost4 ljubav4 vodstvo4 inspira+ija4 dobro3otnost i obilje postoje upravo sada. Sve /to je potrebno *a i*ra6avanje 7o6jeg obilja jest da napustite sada/nji trenutak Gsvoju ograni1enostH4 u0ete u mentalnu vi*iju ili sliku4 i u sretnom4 radosnom raspolo6enju postanete jedno sa svojim idealom. Kad u trenutku najvi/eg us3ita vidite i osjetite svoje dobro4 *nate da $ete ubr*o vidjeti svoj ideal u stvarnosti prostora i vremena. Kako je i*nutra4 tako je i i*vana. Kako gore4 tako dolje. Kako na nebu4 tako i na *emlji. Drugim rije1ima4 vidjet $ete svoje vjerovanje ostvareno. @ovjek je i*ra6eno vjerovanjeA

IS4JELJUJU1A MO1 LJUBAVI

Jedna od najljep/i3 i naju*budljiviji3 pri1a u 7ibliji je pri1a o ljubavi Rute i 7oa*a. Ruta o*na1ava ono /to prianja s ljubavlju. 7oa* o*na1ava 7o6ju istinu. <o su dva potpornja koja vode do ;ajsvetijeg u vama. 7oga volite kad nepokolebljivo odbijate dati mo$ pogre/nim i la6nim vjerovanjima i kad ste istovremeno potpuno privr6eni i odani du3ovnom #rin+ipu u vama4 tra6e$i da se ;jegova 3armonija o1ituje u va/em 6ivotu. Kad mentalno odba+ite mo$ pojavnog svijeta i svu vjernost poklonite svemogu$em Du3u koji je u vama4 *naju$i da odgovara na va/u misao4 tada >ospodar 6ivota postaje va/ pastir i 7og vas ljubi jer ste bili lojalni ;jegovoj sili. Ruta je rekla svojoj svekrvi4;aomi:%;emoj me tjerati da te ostavim i da idem od tebe: jer kamo ti ide/4 idem i ja4 i gdje se ti nastani/4 nastanit $u se i ja8 tvoj narod moj je narod4 i tvoj 7og moj je 7og& GKnjiga o Ruti4 1:1,H. ;aomije osje$ajna priroda. 7iblija ka6e da su nje*ina dva sina mrtva4 /to *na1i da tijelo i okolina i*ra6avaju oskudi+u i ograni1enost. Kad se 6elje va/eg sr+a ne i*ra6avaju ili ne ostvaruju4 postajete Brustrirani i ra*o1arani. )vo je pri1a o svima nama. 7iblijski govore$i4 6enin je mu6 mrtav kad se 7o6je djelovanje prestaje i*ra6avati kro* nju. =i/e nije pro6eta bo6anskim idejama kao /to su dobrota4 istina i ljepota. Jednostavnim4 psi3olo/kim rje1nikom re1eno4 svije/$uvla9

daju osje$aji pora*a i o1aja. Kad osobi nedostaje vjere i povjerenja i kad nema ini+ijative i 6elje *a kretanjem prema naprijed4 mu6 je uistinu mrtav. ena u svima nama je na/a subjektivna ili osje$ajna priroda. u6 je misao4 6ena je osje$aj. u/ka dimen*ija uma je va/ mu6 koji o*na1ava misao4 ak+iju4 6elju ili sposobnost *ami/ljanja. Kad du3ovno Bunk+ionirate4 vi 6elite rasti4 /iriti se i i$i naprijed. ivot je napredovanje. Kad je um bolestan i konBu*an4 osje$aji su u*nemireni8 u tom slu1aju4 vjerojatno $ete se povu$i u sebe i prepustiti mra1nim mislima8 tada va/e ideje4 snovi i aspira+ije umiru u vama i osje$ate se Brustrirano. Sada/nje stanje svijesti i va/a 6elja va/a su dva sina. Ako ste sretni4 radosni i uspje/ni4 sinovi su 6ivi. Ako ste puni stra3a i *li3 slutnji i valjate se u kalu o1aja i malodu/nosti4 va/a dva sina su mrtva. ;aomi Gsvekrva4 osje$ajna prirodaH mo6e biti ispunjena o1ajem8 ipak4 svi mi imamo u sebi du3ovni poti+aj koji nas gura naprijed i prema gore. <o je glas 7o6ji koji vi1e u pusto/i i govori svim ljudima: %#ripravite Ja3vi put kro* pustinju& G-*aija4 'I:!H. Ruta predstavlja ono /to s ljubavlju prianja u* nas. <o je ko*mi1ki nagon4 bo6anski poti+aj u svima nama. )n se priljubljuje u* nas4 salije$e na/e misli8 to je neprekidan glas koji *a3tijeva na/u pa6nju. ivot uvijek tra6i na1in da se i*ra*i. %Kamo da idem od du3a tvojega4 i kamo da od tvog li+a pobjegnem?& G#salam 13":7H 7og je prisutan i u bolesniku4 u 1ovjeku 1ije je tijelo i*mu1eno bolovima. #ostoji ne/to u 1ovjeku /to ga podsje$a na njegovo podrijetlo i poti1e ga da mu se vrati. ;jegova je misija i svr3a da njeguje4 pove$a i oslobodi to sje$anje tako da i* iskre preraste u plamen i pro6me 1itavo njegovo bi$e.

Ruta se na*iva 6enskom dru6i+om. )na predstavlja podsvjesnu 6elju 6ivota da i*ra*i samog sebe i da se *a/titi po svaku +ijenu. <a unutarnja 6enska dru6i+a4 ili 7og u vama4 pona/a se kao poti+aj va/em depresivnom stanju4 u*rokuju$i da ra*mi/ljate i tra6ite put *a rje/avanje dileme. )na se mo6e na*vati i majkom koja je u vama4 ili intui+ijom. Svi ljudi 6ele biti dobri4 1initi dobro i i*ra6avati dobro jer u sebi imaju bo6ansku prirodu. 7og tra6i na1in da se i*ra*i kro* sve ljude. Svaki je 1ovjek 7o6je utjelovljenje4 i kad imate 6elju biti ve$i nego /to jeste4 7og tra6i na1in da i*ra*i taj kon+ept ili poti+aj kro* vas. )pustite se i smirite4 postanite prijem1ivi8 pustite da 7o6ja punina te1e kro* vas. #o*orno motrite /to Ruta u vama govori: %...jer kamo ti ide/4 idem i ja4 i gdje se ti nastani/4 nastanit $u se i ja8 tvoj narod moj je narod4 i tvoj 7og moj je 7og&. .bog svoje suptilne ljepote4 ovaj je iska* nenadma/an. 5 njemu je i*ra6ena ljubav4 vjera i potpuna privr6enost. %>dje ti umre/4 umrijet $u i ja4 gdje tebe pokopaju4 pokopat $e i mene.& =a/a vjera u va/ ideal ili +ilj mora se odr6ati do kraja8 tada staro stanje umire4 a novo stanje Gusli/ana molitvaH uskrsava. Ruta je uistinu 6ivotni poti+aj koji tra6i i*ra* i napredovanje kro* vas. <o je putovanje prema naprijed4 u sve ve$u svjesnost. Rutin poti+aj u vama je va/a ljubav prema 7ogu i svim du3ovnim stvarima. .aljubite se u mudrost4 istinu i ljepotu4 i 1uda $e se doga0ati u va/em 6ivotu. 7oa* je +ilj4 ideal *a kojim tragate. orate u 6ivotu imati +ilj4 svr3u. orate i$i u odre0enom smjeru8 ina1e bes+iljno lutate. #oslu/ajte Rutu4 unutarnje poti+aje i romorenje va/i3 najdublji3 osje$aja. Ako ne *nate koje je va/e pravo mjesto u 6ivotu4 molite *a vodstvo i dobit $ete vrlo sna6an i trajan

osje$aj ili te6nju *a kretanjem u odre0enom smjeru. ;eka ideja mo6e se pojaviti i*nenada u va/im mislima4 ba/ kao /to tost isko1i i* tostera. elja koja se i* tjedna u tjedan *adr6ava u vama istinska je 6elja va/ega sr+a. Eesnaestogodi/nji momak koji je nedavno molio *a vodstvo4 *a istinski i*ra* u 6ivotu4 pridru6io se vjerskoj *ajedni+i4 po1eo je prou1avati vjerske knjige4 *animati se *a 7ibliju4 itd. #lanirao je upisati se na teologiju i bio je vrlo sretan *bog toga. Kasnije $e sve ljude pou1avati *akonima 6ivota i pute9vima Du3a. olio je *a vodstvo i dublji um je u skladu s tim odgovorio. Ako se i*vjesna pretpostavka postavi u um4 odgovor se mora poklapati s tom pretpostavkom. #retpostavka i *aklju1ak su jedno8 sjeme i biljka su jedno. ladi$ je *a*vao du3 vodstva i jednom kad je to u1inio i povjerovao4 njegova molitva po1ela se ostvarivati. Ra*govarao sam s 1ovjekom kojemu je ponu0eno radno mjesto u prekomorskoj *emlji. ;ije ga mogao pri3vatiti *bog jakog stra3a od vode i vo6nje *rakoplovom. 5spani1io bi se ve$ pri samoj pomisli o ukr+avanju na brod. ;esumnjivo je i*a tog postojao neki podsvjesni obra*a+4 neko *astra/uju$e iskustvo i* djetinjstva4 mo6da poigravanje nekog %prijatelja& u susjedovu ba*enu. olio je *a to da mo6e istinski i*ra*iti sebe i molitva mu je bila usli/ana4 ali rekao je da je ne mo6e pri3vatiti. #ostoji na1in da se prevlada takav stra3. Ruta je prevladavaju$i dio mu/ke du/e koji mu uvijek govori da postoji i*la*4 rje/enje. Sama 1injeni+a da me do/ao vidjeti tra6e$i pomo$ *a svoj problem poka*uje da je instinktivno *nao *a postojanje na1ina prevladavanja tog stra3a. #repo*nao je postojanje Sile ve$e od njegova ra*uma.

#o1eo je konstruktivno koristiti svoju imagina+iju. #o1eo je *ami/ljati kako pliva u ba*enu8 osje$ao je 3ladno$u vode8 *ami/ljao je to 6ivo4 stvarno4 dramati1no. @uo je prijatelje kako mu 1estitaju na napretku. #ostao je potpuno mentalno uronjen u vodu8 bilo je to pobjedonosno kretanje njegova uma4 ispunjeno ljubavlju. #rije nego /to $e u vodu u$i Bi*i1ki4 u/ao je u nju mentalno. 5* pomo$ instruktora4 nau1io je plivati i gospodariti vodom. 7ilo je to djelovanje du3ovne Sile koju je po*vao. Du3ovna Sila odgovorila je u skladu s prirodom njegova *a*iva ili molitve i navela ga na djelovanje8 takav je *akon. Eto 1inimo i*nutra4 do6ivljavamo i*vana. 7iblija nam ka6e da se pomirimo s 7ogom i budemo u miru8 tada $emo primiti sve /to nam je potrebno. .bli6ite se s mentalnim i emo+ionalnim djelovanjem vlastitoga uma. 5potrijebite prin+ipe uma4 spo*najte svoju 6elju i mir $e do$i na vas. 7oa* o*na1ava 7o6ju snagu i mudrost. 7oa* je taj koji vas blagoslivlja4 is+jeljuje i 1ini sretnim4 a Ruta Gunutarnje vodstvoH to ostvaruje. o6e to biti neko postignu$e4 6elja da uspijete kao pjeva14 kompo*itor4 veliki umjetnik ili gla*benik. 7oa* je ono sa 1im se u svojoj svijesti 6elite sjediniti. orate se vjen1ati s 7oa*om. Kako $ete se vjen1ati Gpostati jednoH s njim? %5mij se ti i nama6i4 lijepo se odjeni...& GKnjiga o Ruti4 3:3H =a/e dobro je va/ 7og. :mij se *na1i da trebate o1istiti um odbijaju$i dati mo$ bilo 1emu drugomu osim vlastitoj svijesti i vladaju$oj sna*i va/e misli. #otpuno i odlu1no odbij9te dopustiti umu *adr6avanje na bilo 1emu negativnom. .na1enje onoga namai je da u*dignete svoj ideal. >ledajte u njega4 do*volite da ga sun+e obasja4 po/tujte ga4 smatrajte ga

vrijednim4 slavite ga i u*di6ite8 re+ite sebi koliko je va/ ideal prekrasan i mentalno ga pri3vatite. #ustite da vas *aokupi i o1ara 2lijepo se odjeni3. )tkrit $ete u sebi bo6anski odgovor. Sila ili #rin+ip u vama odgovaraju va/oj prevladavaju$oj misli i raspolo6enju. 5 modernoj *nanosti to se na*iva *akonom podra6aja i odra6aja. orate ispuniti i*vjesne pretpostavke. #ostoji ne/to /to vi morate u1initi prije no /to do0e do bo6anskog odgovora. Ka6e se: %<ra6i i na$i $e/4 moli i dat $e ti se&. 7og djeluje kro* vas4 kro* va/u vlastitu misao i vjerovanje. Da biste du3ovno napredovali i rasli4 morate krenuti8 tada i 7og po1inje djelovati. 7og ne$e *a vas napraviti ni/ta osim kro* vas. ;aravno4 7og djeluje na ko*mi1koj4 univer*alnoj ra*ini4 nad*iru$i sve va/e 6ivotne Bunk+ije i ostale tjelesne pro+ese8 no4 sve ostalo je na vama8 vi morate ini+irati dalji rast i du3ovni ra*voj. =i morate individuali*irati i utjeloviti du3 koji je u vama. ;ajve$i 1ovjekov predmet prou1avanja je 1ovjek sam. 5 dana/njem svijetu u kojem se gro*ni1avo trudimo napraviti /to vi/e 3idrogenski3 bombi4 to je i*gleda *aboravljeno. oramo se vratiti 7ogu i* kojega smo proi*a/li. %<ako 7oa* u*e Rutu4 i ona posta 6ena njegova. 50e k njoj4 i Ja3ve joj dade te ona *atrudnje i rodi sina& GKnjiga o Ruti4 ':13H. ;ji3ov sin bio je Ji/ajev ota+ i Davidov djed. Kad do0ete 7ogu4 istini i vje1itom -*voru4 s3va$aju$i da je )n ljubav4 vi/e nema stra3a4 samo mir. #o1nite sada meditirati i jesti 3ranjivu 7o6ju istinu koja je i*dr6ala test vremena. >ostite se 7o6jom ljubavlju4 mirom4 rado/$u4 bla6enstvom4 ljepotom i savr/enstvom. =a/ um bit $e oja1an. =a/a $e du/a biti utvr0ena. 7og i ;jegov mir leb9

djet $e nad vodama va/ega uma. <ada $ete biti Ruta vjen1ana s 7oa*om4 i dat $ete 6ivot svojem mentalnom i du3ovnom djetetu. )n $e biti predak Ji/ajev i Davidov4 /to *na1i da $ete iskusiti radost usli/ane molitve 9 mir4 *dravlje i sre$u. Ji/aj *na1i JA JNSA ili 7og4 a David o*na1ava Ljubav. =a/ osje$aj *ajedni/tva s 7ogom bit $e predak ili ota+ svemu dobrom u va/em 6ivotu. Ji/aj GJA JNSA H4 svjesnost o 7o6joj prisutnosti4 ro0en je u va/em umu4 a David4 koji je 7o6ja ljubav4 vlada u va/em sr+u. #rona$i $ete svog partnera4 svog spasitelja4 prijatelja koji vas voli i koji $e *auvijek ostati u* vas. 5 ono stanje svijesti koje se na*iva Rutom vratit $ete se kad se va/a ljudska ljubav u*digne do bo6anske ljubavi tako da se odvojite od svjetovni3 la6ni3 vjerovanja4 i tako da budete potpuno odani i privr6eni stvarnim du3ovnim vrijednostima u 6ivotu. Drugim rije1ima4 djelovat $ete kao Ruta i 7oa* budete li i/li uvijek tamo kamo vas vodi bo6anska ljubav i budete li ostali 1vrsti u svojoj vjeri i lojalnosti jedinoj Sili. Ljubite na najvi/em i najboljem stupnju i pri*najte 7oga ljubavi kao >ospodara svog 6ivota. <akva odanost i privr6enost uvijek je nagra0ena4 i otkrit $ete da ste postali vladarom vlastitog svijeta ispunjenog rado/$u4 sre$om i mirom. -$i $ete i* slave u slavu4 uvijek naprijed4 prema gore i prema 7ogu.

(A3TO Ml SE TO +OGA7A8
4e spominjite se onoga (to se je "bilo, nit mislite na ono (to je pro(lo G-*aija4 '3:12H. %li kaem samo jedno: "aboravljajui ono (to je na "ad, ispruajui se prema onome (to je naprijed, tr$im prema cilju da postignem nagradu... GSilipljanima4 3:1391'H Eto god 1ovjek posije4 to $e i po6eti. <o *na1i da $emo4 ako sadimo misli o miru4 skladu4 uspje/nosti4 to i 6eti. Ako pak sijemo misli o bolesti4 oskudi+i4 ra*doru i sva0i4 6eti $emo te stvari. oramo *nati da je na/a podsvijest poput tla8 i* njega $e proklijati svako sjeme koje posadimo u vrtu na/ega uma. 7iblijski govore$i4 sijemo misli kad im svim sr+em vjerujemo4 a ono /to uistinu duboko u sr+u vjerujemo4 ono je /to poka*ujemo. -mao sam prijatelji+u koja je *bog bolesti bila prikovana u* krevet i *a vrijeme mog posjeta Londonu4 posjetio sam je u bolni+i. Rekla mi je: %.a/to mi se ovo dogodilo? @ime sam to *aslu6ila? .a/to se 7og ljuti na mene? .a/to me ka6njava?& ;je*ini su prijatelji istakli da je ona vrlo ljuba*na i duboko produ3ovljena osoba4 da je jedan od stupova nji3ove +rkve4 itd.

)na je uistinu bila u mnogo 1emu i*vanredna osoba4 ali je vjerovala u stvarnost svoje bolesti i u to da je nje*ino stanje nei*lje1ivo. =jerovala je da nje*ino sr+e djeluje po vlastitom na3o0enju4 neovisno o mislima. <o se vjerovanje i ostvarilo. #romijenila ga je i po1ela je s3va$ati da je nje*ino tijelo du3ovno i da mijenjaju$i svoj um4 mijenja i svoje tijelo. )dbila je u mislima bolesti pridavati mo$ i molila je: %7eskona1na is9 +jeljuju$a #risutnost te1e kro* mene kao 3armonija4 *dravlje4 mir4 +jelovitost i savr/enstvo. 7o6ja is+jeljuju$a ljubav ispunjava svaku moju stani+u&. @esto je ponavljala ovu molitvu i kao posljedi+a nje*inog novog vjerovanja uslijedilo je predi9 vno is+jeljenje. <a je 6ena 6ivjela nekoliko godina u stra3u od sr1anog udara4 ne *naju$i da nam se doga0a ono 1ega se najvi/e pla/imo. .akon 6ivota *akon je vjerovanja. ;evolje bilo koje vrste su prirodni upo*oravaju$i signali koji nam poka*uju da ra*mi/ljamo pogre/no i da nas ni/ta osim promjene misli ne mo6e osloboditi. @ovjek je i*ra6eno vjerovanje4 rekao je JuimbK4 i mi i*ra6avamo ono u /to *aista vjerujemo. .akon u*roka i posljedi+e djeluje u svako vrijeme4 i 1ovjeku se ne doga0a ni/ta be* njegova sudjelovanja i pristanka. ;e morate ra*mi/ljati o slu1ajnostima koje su vam se dogodile. Dr. #aul <ournier4 po*nati Bran+uski psi3ijatar4 pisao je o 1ovjeku koji je posjekao ruku pilom i *a to okrivio t*v. slu1ajnost da je drvo koje je pilio bilo vrlo vla6no. Dr. <ournier *nao je da postoji mentalni i emo+ionalni u*rok i*a te o*ljede. )tkrio je da je 1ovjek vrlo ljut na svog poslodav+a i da jo/ uvijek osje$a *natnu ogor1enost i neprijateljstvo prema biv/em poslodav+u koji ga je otpustio. )bjasnio je 1ovjeku da kad je emo+ionalno u*nemiren njegovi napori postaju neuskla0eni i gr1eviti i *ato dola*i do ne*gode.

5 trinaestom poglavlju Lukina evan0elja 1itamo: %: isto vrijeme do7u neki te i"vijeste 6susa o onomu (to se dogodilo alilejcima koji- je krv Pilat pomije(ao s krvlju nji-ovi- rtava. 'n im re$e: /#islite li da su ti alilejci, jer tako nastrada(e, bili vei grje(nici od svi- ostali- alilejaca, 4e to, velim vam0 <tovi(e, ako se ne obratite, svi ete tako i"ginuti. 6li mislite da oni- osamnaest, na koje se sru(i kula u .iloi i pobi i-, bija-u grje(niji od svi- stanovnika u +eru"alemu, 4e to, velim vam0 <tovi(e, ako se ne obratite, svi ete tako i"ginuti./? -sus je kategori1ki *anijekao da su 6rtve takvi3 nesre$a bili gori gre/ni+i od drugi3 ljudi4 i dodao je: ...ako se ne obratite, svi ete tako i"ginuti. .la sre$a4 ne*gode i ra*ne tragedije *nakovi su mentalnog i emo+ionalnog nereda koji se po1eo maniBestirati. )bratiti se *na1i po1eti misliti na nov na1in4 vratiti se 7ogu i uskladiti svoje misli i mentalne *ami/ljaje s beskona1nim 7o6jim 6ivotom4 ljubavlju4 istinom i ljepotom8 tada postajemo kanalima bo6anskog djelovanja. 5ti/ajte svoj um nekoliko puta dnevno i ti3o4 polako i s ljubavlju potvr0ujte: %7og te1e kro* mene kao sklad4 *dravlje4 mir4 radost4 +jelovitost i savr/enstvo. 7og u meni 3oda i govori. 7o6ja rije1 uvijek je oko mene i kamo god idem4 7o6ja mudrost me vodi i 7o6je se djelo provodi. Svi moji putovi su putovi ugodnosti i mira&. .adr6avaju$i se na ovim vje1itim istinama4 uspostavit $ete obras+e bo6anskoga reda u svojoj podsvijesti8 i s ob*irom da se sve utisnuto i*ra6ava4 otkrit $ete da 1itavo vrijeme *akriljuju$a #risutnost4 va/ nebeski )ta+4 bdije nad vama i odgovara kad ga po*ovete.

Svi smo mi u svjetovnom umu4 velikom psi3i1kom moru 6ivota. Svjetovni um vjeruje u bolest4 nesre$e4 smrt4 *lu sre$u i tragedije svake vrste4 i ako se ne obratimo4 tj. ako ne stvorimo svoje vlastite misli4 u1init $e to *a nas svjetovni um. #ostupno4 svjetovne misli koje se spu/taju u na/u podsvijest dovode do *asi$enja i o1ituju se kao nesre$a4 i*nenadna bolest ili nevolja. =e$ina ljudi ne ra*mi/lja8 oni misle da misle. Ra*mi/ljate kad pravite ra*liku i*me0u onoga /to je la6no i onoga /to je istinito. isliti *na1i birati. -mate mogu$nost re$i da ili ne. Re+ite da istini i odba+ite sve /to nije 7og ili istina. Ako va/ mentalni instrument ne bi mogao birati4 tada ne biste bili osoba. -mate sposobnost pri3va$anja ili odba+ivanja4 ...sve (to je $estito, (to je di$no, (to je pravedno, (to je nevino, (to je ljuba"no, (to je na dobru glasu, i sve (to je krjeposno i -vale vrijedno, to neka bude sadraj va(i- misli. =i ra*mi/ljate kada *nate da postoji beskona1na -nteligen+ija koja odgovara na va/e misli4 i da neovisno o kakvom se problemu radi4 ra*mi/ljaju$i o bo6anskom rje/enju i sretnom *avr/etku4 otkrivate subjektivnu mudrost u vama koja vam odgovara4 otkrivaju$i savr/eni plan i poka*uju$i put kojim trebate krenuti. #rije nekoliko mjese+i posjetila me 6ena i i*javila da ima organsku o*ljedu koju godinama ne mo6e i*lije1iti. #ro/la je kro* sve terapije4 uklju1uju$i i *ra1enje. olila je4 a i drugi su4 be* re*ultata4 molili *a nju. Rekla mi je: %7og nije u* mene u tome. >rje/ni+a sam i *ato sam ka6njena&. <ako0er mi je rekla da je i/la 1ovjeku koji ju je 3ipnoti*irao4 i koji joj je4 govore$i o nje*inoj pro/losti4 imao drskosti i 3rabrosti re$i da je 6rtva karme4 jer je u pro/lom 6ivotu o*lje0ivala ljude nepravedno i3 ka6njavaju$i4 te da sada trpi i 6anje upravo ono /to

je *aslu6ila. 5pitala je s bolom u glasu: % islite li da je to ra*log *a/to se ne mogu i*lije1iti?& Sve to je vrlo *bunjuju$e i *astra/uju$e apsurdno. <o obja/njenje pomije/alo je 6enin jad i bol i nije ponudilo nikakvu terapiju ili utje3u. )bjasnio sam joj staru istinu: postoji samo jedna Sila 97og. <o je kreativna -nteligen+ija u nama koja nas je stvorila. <a Sila dola*i k nama u obliku u kojem vjerujemo u nju. Ako 1ovjek misli da ga 7og ka6njava i da mora patiti4 ostvaruje mu se ono /to vjeruje. @ovjek je ono /to misli u svom sr+u. <o *na1i da 1ovjekovu sudbinu odre0uju njegove misli i osje$aji. @ovjek je ono o 1emu 1itav dan ra*mi/lja4 i ako propusti ra*mi/ljati konstruktivno4 mudro i pravedno tada $e netko drugi ili svjetovni um ra*mi/ljati umjesto njega i mo6da napraviti potpunu *brku u njegovu 6ivotu. Ako vjerujete da je 7og beskona1na Dobrota4 apsolutna Darmonija4 neograni1ena Ljubav i udrost4 7o6ja prisutnost $e odgovoriti u skladu s tim po *akonu re+ipro1nog odnosa4 i otkrit $ete da ste blagoslovljeni na nebrojene na1ine. ivotne sile nisu *le8 sve ovisi o na1inu na koji i3 koristimo. Atomska energija nije *la8 ona je dobra ili lo/a4 ovisno o na1inu na koji je koristimo. @ovjek mo6e upotrijebiti elektri1nu energiju da ubije nekoga ili da po1isti sobu usisiva1em. =jetar koji tjera brod na stijene tako0er ga mo6e odvesti u sigurnost. ;a1in na koji se bilo koja stvar na svijetu koristi ovisi o 1ovjekovoj misli. @ovjekov um odre0uje na1in kori/tenja sila i predmeta. Dobro i *lo pokreti su 1ovjekova uma koji su u relativnom odnosu prema jedinoj Sili4 koja je +jelovita4 1ista i savr/ena. Kreativna Sila je u 1ovjeku. i dajemo snagu i*vanjskim stvarima. )na 6ena tra6ila je opravdanje i alibije *a svoju patnju. <ra6ila je i*van sebe umjesto da s3vati da je u*rok uvijek u nje*inoj podsvijesti.

.amolio sam je da mi ka6e ne/to o svojim odnosima s mu/kar+ima. #ri*nala je da je prije pet godina imala jedan ne*akoniti ljubavni odnos *bog kojeg jo/ uvijek ima gri6nju savjesti i osje$a se krivom. <a neprekidna gri6nja savjesti bila je psi3i1ka povreda i*a nje*ine tjelesne rane. S3vatila je da je 7og ne ka6njava4 ve$ da se samoka6njava svojim mislima. Rana je bila ukru$ena TkrutaT misao koju nije mogla i*biti i* glave. ivot ili 7og ne ka6njavaju. )pe1ete li prst4 ivot ubla6ava upalu i daje vam novu ko6u4 obnavljaju$i je dok ne postane +jelovitom. #ojedete li neku pokvarenu 3ranu4 ivot $e vas potaknuti na povra$anje i nastojat $e vas dovesti do savr/enog *dravlja. ;a/i stari su govorili da lije1nik povija ranu4 a 7og je lije1i. #ovrede i simptomi bolesti koje nikakav medi+inski tretman ili molitvena terapija nisu mogli i*lije1iti4 nestali su u tjedan dana. ;e postoji gora patnja od gri6nje savjesti i svakako nijedna destruktivnija. <a je 6ena ka6njavala samu sebe pet godina destruktivnim ra*mi/ljanjem4 i kad se prestala osu0ivati i po1ela *a3tijevati da beskona1na is+jeljuju$a #risutnost pro6me 1itavo nje*ino bi$e i da 7og ispuni svaku stani+u nje*ina tijela4 rana je nestala. Ako pet godina pogre/no koristite prin+ipe kemije ili elektri+iteta i i*nenada i3 pravilno upotrijebite4 svakako ne$ete re$i da *akoni elektri+iteta imaju ne/to protiv vas *ato /to ste i3 pogre/no upotrebljavali. Sli1no tome4 be* ob*ira na to koliko ste dugo koristili svoj um na negativan i destruktivan na1in4 onog trenutka kad ga po1nete upotrebljavati na ispravan na1in4 ispravni $e re*ultati uslijediti. %;e spominjite se onog (to se "bilo, nit mislite na ono (to je pro(lo G-*aija4 '3:12H. @ovjek koji me posjetio prije nekoliko mjese+i postupno je gubio vid. #ripisivao je to nedostatku vitamina i nasljed9

nim 1imbeni+ima4 isti1u$i da je i njegov djed oslijepio u osamdesetoj godini. 7io je 1lan neobi1nog kulta. =oda kulta4 nakon /to je prou1io njegov 3oroskop4 rekao mu je da su planeti /tetno poredani i da je to u*rok njegovu sve slabijem vidu. 5 dana/njim psi3osomatskim krugovima dobro je po*nato da deBinitivnu ulogu u svim bolestima igraju psi3i1ki 1imbeni+i. Do kratkovidnosti mo6e do$i djelovanjem uma. -spitivanje mentalni3 i emo+ionalni3 1imbenika radije nego o1iju mo6e otkriti temeljni emo+ionalni problem4 ra*log *a/to je podsvijest odabrala odre0enu slabost kojoj je namjera da istisne sve drugo osim neposrednog okru6enja. Dr. Slander Dunbar ustvrdio je da i*vjesne emo+ionalne reak+ije mogu navesti mi/i$e koji nisu pod kontrolom volje da i*vrnu o1nu jabu1i+u i* o1ne duplje. Ra*govaraju$i s tim 1ovjekom4 otkrio mi je da mr*i pogled na puni+u koja je 6ivjela u ku$i *ajedno s njim. 7io je pun potisnutog gnjeva8 emo+ionalni sustav vi/e nije mogao podnositi napetost i i*abrao je njegove o1i koje su to morale ispa/tati. 5 ovom slu1aju4 lijek je bilo obja/njenje. 7io je i*nena0en kad je nau1io da se negativne emo+ije4 ako potraju4 uvuku u podsvijest i4 budu$i da su negativne4 moraju imati negativni i*la*. ;egativna *apovijed koju je uputio svom umu: % r*im pogled na nju&. %;e 6elim je vi/e vidjeti&4 bila je pri3va$ena u njegovom dubljem umu i sprovedena u djelo. Sredio je da njegova puni+a ode 6ivjeti negdje drugdje i molio je *a nju4 predaju$i je 7ogu i tra6e$i *a nju sve nebeske blagoslove. >otovo istovremeno4 njegov se vid po1eo pobolj/avati4 i kro* dva tjedna posve se popravio. .nao je da je oprostio svojoj puni+i jer ju je mogao sresti u mislima4 a vi/e nije osje$ao nikakvu negativnu pobudu. #oku/ao je objasniti

gubitak vida vanjskim u*ro+ima radije nego onima u vlastitom umu. ;edostatak vitamina A mo6e prou*ro1iti upalu oka4 odnosno upalu o1ne slu*ni+e8 ipak4 ra*log tome mo6e biti i ne*nanje4 ne*ainteresiranost ili nemar doti1ne osobe. 5 tom bi slu1aju u*rok bio glupost ili nedostatak brige8 radi se dakle o stanju uma ili jednostavno o pomanjkanju *nanja. Do vitamina A mo6e se do$i i trebali bismo ga *nati koristiti. ;e mo6ete i*bje$i ili nadmudriti *akon uma. Doga0a vam se ono u /to vjerujete4 a vjerovanje je misao u umu. ;ikakva i*vanjska sila ili *lo bi$e ne poku/ava vas namamiti ili o*lijediti. Ljudi neprekidno svoje slabosti pripisuju atmosBeri4 vremenu4 *anemarenim du6nostima4 *lim bi$ima4 mikrobima4 virusima i pre3rani. @ovjek *aga0uje *rak 1udnim predod6bama i neto1nim u1enjima. Ako 1ovjek vjeruje da $e ga4 bude li pored ventilatora4 *aboljeti vrat ili da $e se pre3laditi4 tada to vjerovanje4 kad ga pri3vati4 postaje njegov gospodar i upravitelj i u*rokuje da dobije pre3ladu. .ato 7iblija ka6e: 4eka ti bude po tvojoj vjeri. =entilator nema nikakvu mo$ da prou*ro1i bilo kakvu pre3ladu8 on je be*opasan. =a/a se vjera mo6e upotrijebiti na dva na1ina. o6ete vjerovati da $e vam nevidljivi virus donijeti gripu ili mo6ete vjerovati u nevidljivog Du3a u vama koji te1e kro* vas kao 3armonija4 *dravlje i mir. S3vatite da 7og ne mo6e biti bolestan4 i da je Du3 u vama 7og. )no /to je istina o 7ogu4 istina je i o vama. =jerujte tome i ne$ete nikada biti bolesni jer bit e vam Gu *dravlju i sre$iH po va(oj vjeri. Nmerson je rekao: %@ovjek ne do6ivljava svoju sudbinu kao ne/to blisko budu$i da ve*a s njom nije o1ita4 ali u du/i je ve$ sadr6an doga0aj koji $e je ostvariti4 jer

doga0aj je ostvarenje 1ovjekovi3 ra*mi/ljanja i ono *a /to se sami sebi molimo uvijek je usli/ano. Sam doga0aj je otisak va/eg stanja i pristaje vam poput vlastite ko6e&. Ravao u 7ibliji o*na1ava ne*nanje i pogre/no ra*umijevanje. #ro1itajte iv Gengl. live) prim4 prev.H odostraga i dobit $ete "lo Gengl. evil) prim4 prev.H =a/e *lo je i*opa1enje 6ivotnog prin+ipa koji je 7og. 7og je jedinstvo i )n tra6i na1in da se i*ra*i kro* vas kao ljepota4 ljubav4 radost i bo6anski red. #rotivnik4 0avao4 Sotona4 itd. je pogre/na ideja u va/em umu. Demoni koji opsjedaju 1ovjeka su sukobi4 mr6nja4 osveta4 neprijateljstvo4 samoosu0ivanje i druge negativne emo+ije. Ako 1ovjek propusti vjerovati u 7o6ju dobrotu i ljubav4 stupanj njegove nevjere mo6e itekako biti njegov t*v. 0avao4 koji je u*rok patnji4 bolova i *le sre$e. Jedna mi je 6ena pisala o svojoj k$eri koja je u ;eL Morku gledala uli1nu tu1njavu. etak je okr*nuo nje*inu /aku i dva su joj prsta morala biti amputirana. Eto je bio u*rok tome? Je li to bila 7o6ja volja? Je li taj doga0aj bio ka*na *a nje*ine grije3e? ;a sva ta maj1ina pitanja odgovor je negativan. 7og ne osu0uje i ne ka6njava8 dobro i *lo pokreti su 1ovjekova uma. =rlo je primitivno vjerovati da nas 7og ka6njava i da nas 0avao napastuje. Stanje na/e svijesti uvijek se o1ituje. 5*rok je uvijek stanje na/e svijesti. ;e *namo sadr6aj djevoj1ina uma. Ako je bila kivna4 ispunjena mr6njom4 neprijateljstvom i samoosu0ivanjem4 mogla je na sebe privu$i takve okolnosti. <rebamo *apamtiti da ve$ina ljudi ne dis+iplinira4 ne kontrolira4 odnosno ne upravlja svoje ra*mi/ljanje i mentalne *ami/ljaje u skladu s bo6anskim8 stoga nji3ov propust da ra*mi/ljaju konstruktivno i 3armoni1no4 s motri/ta beskona1nog Jednog *na1i da oni

svoje umove otvaraju ira+ionalnom ra*mi/ljanju gomile koje je puno stra3ova4 mr6nje4 ljubomore i svi3 vrsta negativni3 doga0aja. @ovjekov propust da misli na ispravan na1in je jednako tako lo/ kao i negativno i destruktivno ra*mi/ljanje. Sje$am se jednog irskog seljaka koji je +ijeli tjedan 1ekao i*a ograde4 namjeravaju$i ustrijeliti vlasnika *emlje kad se pojavi. Jednog je dana kao i obi1no krenuo prema ogradi4 kad li se spo9taknuo4 a pu/ka je opalila i smrtno ga ranila. ;isam u to vrijeme ra*umio ra*log i4 poput ostali34 vjerovao sam da je to bila ne*goda. ;e postoje ne*gode8 um4 raspolo6enje4 osje$aj stoje i*a automobila4 vlaka4 bi+ikla4 kao i i*a pu/ke. <aj je 1ovjek dugo vremena nosio ubojstvo u svom sr+u i njegova je podsvijest odgovorila u skladu s tim. =a/e stanje svijesti va/a je kreativna snaga4 i nikakvo vam iskustvo ne dola*i osim onoga *a kojeg postoji aBinitet u umu. Ra*li1ite se stvari odbijaju. Ako 3odate i govorite s 7ogom i vjerujete da vas 7og vodi i da *akoni sklada uvijek upravljaju va/im 6ivotom4 tada ne mo6ete biti u vlaku koji se prevrnuo jer nesklad i 3armonija ne idu skupa. ;a kraju pisma4 majka je dodala: % oja k$erka ne mo6e molitvom vratiti svoja dva prsta&. ;e *nam *bog 1ega su ljudi tako odre0eni i kategori1ni u svojim i*javama da 1ovjeku ne mo6e narasti noga ili prst koji nedostaje. Dopustite mi da +itiram navod i* knjige 'n iscjeljuje danas Nlsie Salmon: % ildred je imala tri godine kada su je doveli k meni. Ro0ena je be* lijeve /ake. Ruka je *avr/avala tkivom ne ve$im od ka6iprsta dobrano i*nad pala+. <ri mjese+a kasnije s3vatili smo da to uop$e nije pala+ nego da je ta i*raslina 1itava /aka na kraju ruke4 i ona se poput ru6e ras+vjetala ispred na/i3 o1iju&.

.aklju1ila je rekav/i da su oni koji su bili skepti1ni sada to pri3vatili kao ustanovljenu 1injeni+u. o6da bismo trebali u1iti od nosoroga. )tkinete li mu rog4 i*rasti $e mu novi. )dre6ite raku nogu4 i*rasti $e mu nova. =jeruje li 1ovjek da mu mo6e i*rasti novi prst4 noga ili bilo koji drugi organ4 on mo6e o6ivotvoriti svoje vjerovanje. #restanimo kriviti druge8 pogledajmo unutra tra6e$i u*roke svemu. =jerujte u 7oga4 u ;jegovu dobrotu4 ljubav i vodstvo i otkrit $ete da su svi va/i putevi postali putevi ugodnosti i mira. =i ste o6ivotvoreno vjerovanje.

MAGI,NOST VJERE
Svr3a ovog eseja jest otkrivanje du3ovne istine o va/oj suverenosti i slobodi. #isli na nj na svim svojim putovima, i on e ispraviti tvoje sta"e G-*reke4 3:,H. & brdima o$i svoje u"diem: odakle e mi doi pomo, G#salam 1!1:1H 5 sti3u i* 6"reka re1eno vam je da prepo*nate beskona1nu -nteligen+iju unutar sebe4 kao i to da $e vas ona voditi na svim va/im putovima. )dgovor na va/ problem $e do$i kada se u vjeri okrenete unutarnjem bo6anskom #rin+ipu. S3akespeareje pisao o tome da su sumnje na/i i*nevje9ritelji koji 1ine da gubimo dobro koje nam je 1esto nado3vat ruke4 obes3rabruju$i i sam na/ poku/aj. Stra3 nas sputava. .tra- je nedostatak vjere u 7oga i Dobro. Jedan mi je 1ovjek pri1ao da je bio 1lan trgova1kog odjela velike kemijske kompanije u kojemu je radilo dvije stotine ljudi. Direktor prodaje je umro4 i potpredsjednik je ponudio mjesto njemu. ;o4 on je odbio. Kasnije je s3vatio da je jedini ra*log *a/to je odba+io ponudu bio stra3. 5pla/io se pri3vatiti odgovornost. <om je 1ovjeku nedostajalo vjere u sebe i u unutarnju Silu. )klijevao je4 i propustio i*vanrednu priliku. <aj me trgova1ki putnik posjetio radi savjetovanja i ja sam uo1io da osu0uje sebe4 /to je djelovalo poput destruktivnog mentalnog otrova. #osvijestio sam mu to4 i po1eo je s3va$ati da4 osim osudivanja4 postoje i druge mogu$nosti.

)bjasnio sam mu da je vjera na1in ra*mi/ljanja4 po*itivan mentalni stav i osje$aj povjerenja da $e se ono *a /to molite ostvariti. ;akon toga4 po1eo je 3rabro tvrditi: %7og me vodi i poka*uje mi mjesto na koje pripadam&. Doveden je do novog4 i*vrsnog radnog mjesta. 5 sebi je neprestano u*di*ao 7oga. ;a primjer4 imate vjeru da $e sun+e sutra ponovo i*a$i. =jerujete da $e sjeme koje ste posadili niknuti. Nlektri1ar vjeruje da $e elektri1na energija obaviti ono 1emu je namijenjena. .nanstvenik ima *amisao o ra1unalu8 nastavlja je ra*ra0ivati4 vjeruju$i u ostvarenje nevidljive ideje. ogu$nosti uvijek ku+aju na va/a vrata. elja *a *dravljem4 mirom i uspje3om sada ku+a na va/a vrata. o6da vam je ponu0eno unapre0enje8 3o$ete li se pona/ati poput #etra kad je 3odao po vodi? Tada se Petar spusti s la7ice i po7e po vodi da do7e k 6susu. %li se upla(i kad vidje snagu vjetra te po$e tonuti i vikati: /.pa(avaj, ospodine0/ G atej4 1':!"93IH )sim /to je povijesno istinita4 ova drama #etra i -susa *biva se i u va/em umu. Petar o*na1ava vjeru4 postojanost i odlu1nost. 6sus o*na1ava va/u 6elju koja $e biti4 ako je ostvarite4 va/ spasitelj. -sus dola*i u va/ um kao ideja4 6elja4 plan4 svr3a4 vi*ija ili neki novi podu3vat. )stvarenje snova4 planova ili 6elja donijet $e vama i drugima oko vas veliko *adovoljstvo i unutarnju radost8 to $e biti va/ -sus. orate sada po*vati #etra4 koji je vjera u 7o6ju silu4 da i*vr/i sve /to je potrebno. >ledajte na pri1u o #etru i -susu kao na prika* snage istine unutar vas. Svaki put kada poku/avate ne/to novo4 npr. pri3vatiti bolje radno mjesto4 va/ um sumnja. <o je #etar u vama koji gleda snagu vjetra i po$inje tonuti. <o su svjetovna vjerovanja u proma/aj4 oskudi+u i ograni1enost.

Smjesta morate spaliti i ra*oriti takvu negativnu misao. ;e smijete do*voliti vje/ti+i da 6ivi4 /to *na1i da morate odma3 *amijeniti negativne osje$aje po*itivnim mislima o uspje3u4 miru i napretku. 5strajete li u tom uvjerenju4 postat $ete pobjednik. Sumnja i stra3 dr6e 1ovjeka u okovima bolesti i proma9/enosti. <i la6ni kon+epti u*rok su va/em kolebanju4 neodlu1nosti4 okoli/anju i oklijevanju da krenete naprijed. ;egativne stavove mo6ete prevladati tako da pove$ate svoju vjeru i svijest o vlastitim dubokim du3ovnim poten+ijalima. 7udite poput #etra8 uspio je jer je i/ao naprijed8 imao je vjere i povjerenja8 *nao je da $e uspjeti. >eneral koji *apovijeda tisu$ama vojnika ne mo6e sebi do*voliti kolebanje ili oklijevanje na bojnom polju. ora donijeti odluku. 5 protivnom4 pora* je nei*bje6an. ;edono9/enje odluke u* neprekidno premi/ljanje dovodi u 6ivotu do sloma 6iva+a i mentalne konBu*ije. Kad se osje$ate ra*vu1eni na dvije strane4 to je *nak sumnje i stra3a. =a/e dobro dola*i k vama u obliku 6elje. Ako ste bolesni4 6elite *dravlje. Ako ste siroma/ni4 6elite bogatstvo. Ako ste puni stra3a4 1e*nete *a vjerom i povjerenjem. -sus dola*i k vama kao 6elja kora1aju$i uli+ama va/eg uma. #ostoji drugi dio uma koji ka6e: %;e4 to ne mo6e biti. #rekasno je&. %<o je nemogu$e.& <o je trenutak u kojem trebate podi$i svoje o1i prema brdima s koji3 vam dola*i pomo$4 tj. podi6ete o1i usmjeravaju$i pa6nju na va/e dobro. .apamtite4 vjerom se mo6e posti$i sve. Tvoja te vjera o"dravila0 G atej4 ":!!H 4eka vam bude prema vjeri va(oj0 G atej4 ":!"H orate uvidjeti 1injeni+u da je va/a *amisao4 san ili 6elja realna4 iako je nevidljiva. .nanje da je ideja stvarna4 da je to

1injeni+a svijesti4 daje vam vjere i osposobljava vas *a 3odanje po vodi *bunjenosti4 sukoba i stra3a4 do mjesta uvjerenja duboko u va/em sr+u. #etar je rekao: ospodine, ako si ti, naredi mi da do7em k tebi po vodi. G atej4 1':!2H -deje su na/i gospodari. .amisli vladaju nad nama i vode nas. Sada/nja vladaju$a ideja u vama va/ je gospodar. )na stvara svoje vlastite emo+ije. Nmo+ije vas tjeraju da i3 i*ra*ite. #revladavaju$a ideja o uspje3u koju je um usvojio proi*vodi svoje vlastito raspolo6enje ili osje$aj. <aj osje$aj poti1e vas na ispravnu ak+iju4 tako da $e4 /to god poku/ali u raspolo6enju vjere i povjerenja4 biti uspje/no. =a/a trenutna 6elja ili ideja va/ je gospodar. ospodine, ako si ti, naredi mi da do7em k tebi po vodi G atej4 1':!2H. #ri3vatite mentalno svoju 6elju4 ljubite je4 do*volite joj da *arobi va/ um4 osjetite nje*inu realnost. Je li va/a 6elja plemenita i dovoljno u*vi/ena da vas vodi naprijed? <aj va/ ideal je stvaran4 ba/ kao /to je i *amisao o radiju bila stvarna u umu i*umitelja8 ili *amisao o automobilu u Sordovu umu8 ili kao /to je ideja o ku$i stvarna u umu ar3itekta. <o nije be*vrijedna uobra*ilja ili ma/tarija. #etar je u vama8 #etar je vjera4 postojanost4 ustrajnost i trajno povjerenje u svemogu$u Silu koja odgovara na 1ovjekove misli i osje$aje. <a be*obli1na Svjesnost u vama poprima oblik va/eg vjerovanja i uvjerenja. <o je *a svakoga ono /to mu je potrebno. <o je snaga4 ako trebate snagu8 vodstvo4 ako trebate vodstvo8 to je tako0er 3rana ili *dravlje. Svatko ima vjeru u ne/to. 5 /to vi vjerujete? ;eka to bude vjera u dobre stvari4 radosno i/1ekivanje najboljeg4 tvrdo vjerovanje upisano u va/e sr+e da $e vas beskona1na -nteligen+ija i*vesti i* va/i3 pote/ko$a i poka*ati vam put.

Sada 1vrsto vjerujete u 7o6ju silu koja mo6e rije/iti va/e probleme i is+ijeliti vas. <a vjera u 7oga osposobljava vas da s povjerenjem 3odate preko vode stra3a4 sumnje4 brige i svi3 mogu$i3 opasnosti. Sada *nate da su proma/aji i stra3 la6na vjerovanja be* snage. .nate da su ta negativna stanja la6na i neutemeljena. #avao je rekao: 9jera je jamstvo "a ono $emu se nadamo, doka" "a one stvarnosti koje ne vidimo GDebrejima4 11:1H. -* vjere ili osje$aja sve stvari proistje1u. #ogledate li dolje4 vidite blato4 ali ako pogledate gore vidite *vije*deA Sli1no4 kada ka6ete: %;ema i*la*a8 nemam /anse&4 vi4 poput #etra4 gledate vjetrove *bunjenosti4 stra3a i ljudski3 mi/ljenja8 ali kad se sjetio gdje le6i njegova snaga4 pogledao je gore u -susa4 /to *na1i da je pogledao u rje/enje4 i*la*4 sretan kraj i da je ignorirao /tetne vjetrove ljudski3 stavova i mi/ljenja gomile. @ovjek vjere stavlja svoje povjerenje u nevidljivu Silu unutar sebe. )n *na da je to kraljevstvo stvarnosti. )n *na da je njegova *amisao stvarna u tom unutarnjem kraljevstvu i da $e njegova vjera ili osje$aj prou*ro1iti da se be*obli1no ili nevidljivo pojavi u obliku uvjeta4 doga0aja ili iskustva. .bog toga 1ovjek vjere 3oda po vodi i kre$e s povjerenjem i ra*umijevanjem prema obe$anoj *emlji 9 svom drago+jenom +ilju. =jera pri3va$a kao istinito ono /to va/ ra*um ili intelekt nije1u. Svi veliki *nanstveni+i4 misti+i4 umjetni+i4 pjesni+i i i*umitelji obdareni su ili imaju trajnu vjeru i povjerenje u unutarnju nevidljivu Silu. =jera je pou*danje. =jerujete svojoj maj+i kad ste u nje*inom naru1ju8 gledate u nje*ine o1i i u njima vidite ljubav. =a/ #etar je va/a vjera i pou*danje u 7oga4 i ono treba biti 1ak i ve$e od va/eg pou*danja u majku.

Dok ovo 1itate4 predajte svoju 6elju ili tra6enje subjektivnom umu u vama4 pri*naju$i u svom sr+u da on ima odgovor i *na /to treba u1initi. Kad ste opu/teni i ispunjeni mirom4 *nate da $ete uspjeti u pro6imanju svog dubljeg uma. .nakovi slijede8 val mira jedan je od nji38 to je unutarnje uvjerenje. Dodate sada ponad svi3 voda konBu*ije4 kaosa i la6ni3 vjerovanja jer $ete uskoro ono /to ste osjetili kao istinito iskusiti u vrlo konkretnom smislu. <roLard je rekao da ako je stvar istinita4 postoji na1in na koji je istinita. #romotrite 1arobnu4 1udotvornu snagu vjere u svom 6ivotu. #ogledajte 1udo koje se *biva kad popijete 1a/u mlijeka8 unutarnji =eliki Kemi1ar pretvara ga u tkivo4 mi/i$e4 kosti4 kosu i krvne stani+e u vama. #otra6ite svog spasitelja u sebi. =a/ pravi spasitelj je ostvarena 6elja va/eg sr+a. Spojite to skupa i dobit $ete sveti *avjet4 bla6enstvo misti1nog braka. 7ilo koja *amisao ili 6elja pro6eta ljubavlju je nepobjediva8 to je djelatna vjera. Spojite #etra GvjeruH i -susa G6eljuH i 1uda $e se doga0ati.

KAKO MOLITI SA 3PILOM KARATA

;itko *apravo ne *na stvarno podrijetlo tajanstveni3 i Bas+i9niraju$i3 moderni3 igra$i3 karata. #ostoji stara legenda o nji3ovu podrijetlu koja ka6e da su se prije mnogo tisu$a godina kineski mudra+i sastali pod vodstvom velikog mudra+a kako bi ra*motrili 1injeni+u da veliki broj brutalni3 ra*bojnika plja1ka i 3ara1i *emljom. #itanje koje je trebalo rije/iti bilo je: %Kako $emo sa1uvati drevnu mudrost od ra*aranja plja1ka/a?& 7ilo je mnogo prijedloga. Jedni su mislili da drevni svit+i i simboli trebaju biti *akopani u 3imalajskim planinama. Drugi su predlagali da se mudrost polo6i u tibetanske samostane. ;eki su pak isti+ali da su 3ramovi u -ndiji idealno mjesto *a 1uvanje mudrosti nji3ovog boga. <ijekom 1itave rasprave veliki mudra+ je /utio8 *apravo4 usred rasprave je *aspao i4 glasno 3r1u$i4 ra*o1arao sve prisutneA 5br*o se probudio i rekao: %<ao G7ogH dao mi je odgovor. #o*vat $emo velike kineske slikare 9 ljude obdarene sna6nom imagina+ijom Gkoja je *apravo 7o6ja radioni+aH 9 i re$i im /to od nji3 o1ekujemo. 5vest $emo i3 u tajne -stine. 5 slikovitom obliku prika*at $e velike istine koje $e tako biti sa1uvane *a sva vremena i *a be*brojne4 jo/ nero0ene4 genera+ije. Kad *avr/e s prika*ivanjem veliki3 7o6ji3 istina4 mo$i

i atributa u ni*u oslikani3 karata4 objavit $emo svijetu nastanak nove igre. Ljudi u +ijelom svijetu i *a sva vremena koristit $e i3 u igrama na sre$u4 ne *naju$i da je je u jednostavnim u*or+ima sadr6ano sveto u1enje *a sve genera+ije&. <o je podrijetlo na/eg /pila karata. nogi istra6iva1i mi/ljenja su da karte potje1u i* Ngipta4 *emlje i* 1ijeg je na*iva i*vedeno ime Figana Gengl. >g@pt 9 @psies, prim4 prevH4 nomadskog plemena koje je putovalo svijetom gataju$i i* karata. ;astale one u Ngiptu4 Kini ili -ndiji4 uistinu nije bitno8 poanta je u tome da one sadr6e temeljne psi3olo/ke i du3ovne istine. )p$enito je pri3va$eno da su na/e karte nastale od stari3 <arot karata4 *a koje se vjeruje da su i3 oblikovali 6idovski misti+i kako bi simboli1ki prika*ali djelovanje 7o6ji3 *akona u svemiru i 1ovjeku. ;a njima su prika*ani /tapovi4 kale6i4 ma1evi i drugi simboli4 a dvadeset dvije od sedamdeset i osam <arot karata na*ivaju se %adutima&. .a svaku kartu postoji 3ebrejsko slovo ili rije1 koja ima odre0eno4 spe+iBi1no *na1enje. o6ete ra*umjeti unutarnji smisao 7iblije po*navaju$i 3ebrejsko pismo i *nanost o simbolima. 5 stara vremena je re1eno da bi4 ako bi sve 7iblije svijeta bile uni/tene4 vje1ne istine i *akoni 6ivota mogle biti nanovo o6ivljene kro* slikoviti simboli*am <arot karata4 i* koji3 su na/e karte i*vedene. Karte su ljudi tijekom stolje$a *loupotrebljavali kao sredstvo gatanja4 ali originalna svr3a im je nesumnjivo bila preno/enje duboki3 i temeljni3 misti1ki3 istina. >atanje i vra1anje bilo je prisutno kro* stolje$a u ra*nim obli+ima. ojsije je prognao vra1eve4 gatao+e i one koji su vjerovali u mo$ *vukova i glasova. Kad poklanjamo pa6nju proro+ima *la4 *apravo odba+ujemo prvotni u*rok 9 7oga 9 i Du3a unutar nas.

oramo dati prednost nadmo$nom autoritetu4 prepo*nati prisutnost 7o6ju u nama i postati istinskim prorokom4 tj. prori+ati jedino dobro. ;a/e raspolo6enje4 unutarnji osje$aj i uvjerenje u 7o6ju prisutnost i ;jegovu beskona1nu dobrotu o1itovat $e se tada u svijetu oko nas. ;a/a raspolo6enja i vjerovanja na/i su proro+i. Eto u sebi osje$amo kao istinito4 to iskusimo i*vana. .apo1nemo li s 7ogom i s3vatimo li da on nadmo$no vlada u na/em umu4 is3od mo6e biti samo dobar 9jer 7og i Dobro su isto*na1ni+e. #o1etak i kraj uvijek su isti. .apo1nite s 7ogom kao nadmo$nom Silom i neograni1enom Ljubavlju4 i uvijek $ete biti sigurni u pogledu budu$nosti. 7udu$nost je uvijek sada/njost koja je odrasla. )na je va/a misao /to je postala vidljivom. o6ete biti potpuno sigurni u svoju budu$nost ako sada4 danas4 *asadite bilo /to istinito4 lijepo4 plemenito i bogoliko u 7o6jem vrtu 9 svom umu. =i oblikujete4 Bormirate4 stvarate i usmjeravate svoju vlastitu sudbinu. 7udu$nost je ve$ u va/em umu i mo6e se promijeniti molitvom4 medita+ijom i misti1nim uvidom. Drugi vam mogu isprati mo*ak ili vas 3ipnoti*irati da povjerujete u gro*na predvi0anja puna nesre$e i gubitka4 ali morate *apamtiti da vi odba+ujete svoj autoritet i dopu/tate svojim mislima da se kre$u negativno i kreiraju stvari koji3 se pla/ite. %)bistinjuje se moje stra3ovanje4 snala*i me4 evo4 1ega god se boja3& GJob4 3:!(H. 5 trenutku kad u svom umu postavite 7ogu takma+a4 tra6ite nevolju. =a/a vjera u 7oga i u ;jegovu ljubav va/a je sre$a4 i od sada pa nadalje vi vjerujte i 6ivite u neprekidnom i/1ekivanju najboljeg. Eto je istinito *a 7oga4 istinito je i *a vas. <o je predivnoA

OPIS SUVREMENOG 3PILA KARATA

#ostoje pedeset i dvije karte *a igru i dvije dodatne karte *vane %d6okeri&. .atvorene su u omot i *ape1a$ene. Da bi se koristile4 neop3odno je slomiti pe1at. )vo simboli*ira 1ovjeka4 jer svaki je 1ovjek je *ape1a$ena knjiga. @ovjek je 3ram 7o6ji. )n je +rkva u kojoj je 6ivi 7og. 5 1ovjeku je 7o6ja prisutnost. Sva inteligen+ija4 mudrost i snaga beskona1nog Jednog smje/tena je u 1ovjekovim dubinama i 1eka da bude o6ivljena. @ovjek mora slomiti pe1at i spo*nati krasotu koju *ato1enu nosi u sebi. Kad spo*na sile svog svjesnog i nesvjesnog uma i *akon podra6aja i odra6aja4 lomi pe1at i po1inje s3va$ati da su misli stvari 9 da ono /to osje$a privla1i4 i da do6ivljava ono u /to vjeruje. Ako uvijek i*nova ra*mi/ljate na odre0eni na1in4 oblikujete dojam ili kon+ept u podsvijes9nom podru1ju koji onda postaje podsvijesnom silom koja upravlja va/im vanjskim djelovanjem. Ra*otkriven 1ovjek je Du34 5m. Kad o sebi ra*mi/ljate neovisno o svom tijelu4 imenu4 na+ionalnosti4 domu i okolini4 /to ste? )slobodite li se sada tijela4 re$i $ete: %Ja sam Du34 ja sam 5m&. entalno se ra*odijevate ili lomite pe1at i u sebi otkrivate kraljevstvo 7o6je. D6oker je prekobrojna karta i obi1no se odba+uje4 ali4 naravno4 koristi li se u igri4 ima ve$u vrijednost. D6oker simboli*ira 7oga kojega 1ovjek obi1no odba+uje4 jer prosje1an 1ovjek do6ivljava 7oga i*van sebe kao neku vrstu 1ovjeko9likog bi$a koje 6ivi na nebu8 kao osvetoljubivo bo6anstvo koje ka6njava. -li pak ima nejasan4 konBu*an kon+ept 7oga utemeljen na ne*nanju4 stra3u ili pra*novjerju. #rosje1an 1ovjek odba+uje d6okera ili sveprisutnog 7oga8 odba+uje 1injeni+u da je njegova vlastita svijest 7og *a njegov svijet4 i da on

kreira i oblikuje svoju vlastitu budu$nost svojim mislima i osje$ajima. Kad upotrijebite d6okera ili skrivenu unutarnju Silu4 ona podigne va/ 6ivot na vi/u ra*inu. #o1nite koristiti bo6ansku Silu unutar sebe i pobolj/ajte svoje *dravlje4 mir4 sre$u i radost: to je *na1enje d6okera. ;e mo6emo si dopustiti *anemarivanje du3ovne Sile u nama. Ako ne molimo i meditiramo4 ako nismo u *ajedni/tvu s 7ogom4 uranjamo u negativnu svjetovnu atmosBeru punu stra3a4 ratova i glasina o ratovima4 ne1ovje1nosti4 poslovni3 problema4 novinski3 naslova4 itd. ;astavimo li se mentalno 3raniti ra*nim vrstama problema4 bolesti i nesre$a4 takve $e misli dose$i to1ku *asi$enosti u nama i re*ultirati ra*nim oboljenjima i tegobama. ;e isplati se odba+ivati Stijenu istine: %...kamen koji su odba+ili graditelji 9 upravo taj 9 postao je ugaonim kamenom&. =ratite 7oga ponovo na prijestolje u svom umu4 tra6ite ;jegovo vodstvo i postanite i*nova ispunjeni -stinom i Ljepotom. #ostoje pedeset i dvije karte. #et i dva daju sedam. #edeset i dva su tjedna u godini4 /to predstavlja kraj solarnog +iklusa. - u va/em umu odvija se +iklus. Kad usvojite neku *amisao4 mentalno je njegujete i postajete sasvim *aokupljeni nje*inom stvarno/$u4 ona prela*i i* va/e svijesti u podsvijest i time je +iklus potpun4 jer ste u podsvijest utisnuli svoj kon+ept4 *amisao4 plan ili +ilj. Eto god je utisnuto u podsvijest bit $e i*ra6eno. #ro6imanje podsvijesti na*iva se %/esti dan&4 /to *na1i da je va/ mentalni i emo+ionalni 1in dovr/en. ;akon toga slijedi odmor4 *van %sedmi dan& ili dan >ospodnjeg odmora. 5vijek postoji jedno meduvrijeme i*me0u pro6imanja podsvijesti odre0enom idejom i vanjskog ostvarenja va/e molitve. <aj period na*iva se Sabat4 ili unutarnja i*vjesnost4

koju slijedi radost usli/ane molitve. Sabat sam potpunije objasnio u knji*i #ir u vama. 5 /pilu su 1etiri boje: treB4 sr+e4 pik i karo. )ne simboli*iraju du3ovnu4 mentalnu4 emo+ionalnu i Bi*i1ku 1ovjekovu prirodu. @etiri boje tako0er predstavljaju 1etiri slova u imenu Ja3ve: Mod9De9=au9De. %Mod& *na1i Ja Jesam4 ili 7og4 unutarnji Du3. %De& je va/a 6elja ili mentalna slika. %=au& *na1i odlu1nost ili osje$aj. .avr/no %De& je vanjsko ostvarenje onoga /to ste vidjeli i osjetili kao istinito u sebi. Jednostavnim4 svakodnevnim rje1nikom govore$i4 sve ovo *na1i da koja god *amisao4 kon+ept ili mentalna slika u0e u va/ um4 ako je osje$ate i pri3va$ate4 iskusit $ete re*ultat4 po*itivan ili negativan. @etiri boje govore vam kako da molite4 jer to je na1in koji vam donosi sva iskustva4 uvjete i doga0aje u va/ 6ivot. ;a taj na1in sve se u va/em 6ivotu ostvaruje. ;e do6ivljavate ni/ta /to nije ostvareno na taj na1in.

Svaka . ja9 'ri"aes' kara'a

Svaka boja sadr6i tri oslikane karte: De1ka4 Damu i Kralja. )stale su poredane od Asa Gili jedini+eH do desetke. Kralj4 Dama i De1ko upu$uju na trojstvo 9 o+a4 majku i dijete 9 koje je simboli1ki predstavljeno u svim velikim svjetskim religijama. Drugim rije1ima4 ideja ili misao koju imate je ota+4 osje$aj je majka4 a i* nji3ovog sjedinjenja proi*la*i mentalno dijete4 koje mo6e biti tjelesno ili mentalno is+jeljenje4 nova+ ili poslovni uspje3. Jednostavan odgovor4 ba/ kao i jednostavna molitva4 uvijek je najbolji. Drugo obja/njenje *na1enja Kralja jest da ste ro0eni kako bi bili kralj svom vlastitom umu4 tijelu i okolnostima. #ro9

svijetljeni4 svjesni um je kralj4 jer vodi i nare0uje Dami4 pod9svijesnoj4 subjektivnoj4 osje$ajnoj prirodi. De1ko predstavlja va/u pro1i/$enu 6elju4 *amisao ili plan koji jo/ nije ostvaren. Stoga mora postojati uskla0eno jedinstvo svijesti i podsvijesti s va/om 6eljom4 i ako se sla6u4 sve $ete posti$i i ni/ta vam ne$e biti nemogu$e. #reostaje deset karata. 5kratko $u objasniti broj deset. .namenka jedan predstavlja mu/ko4 nula 6ensko. ;ji3ovo jedinstvo re*ultira kreativnim 1inom 9 mentalnim4 du3ovnim i Bi*i1kim. Deset ostali3 karata predstavlja 3armoni1an me0uodnos svijesti i podsvijesti u svim dijelovima va/ega 6ivota 9 du3ovnom4 mentalnom4 emo+ionalnom i materijalnom. =rijednosti broja deset beskona1ne su. 7roj deset o*na1ava 7oga u svoj ;jegovoj beskona1noj ra*nolikosti4 jer broju jedan mo6ete dodati beskona1no mnogo nula.

Oslika"e kar'e

<e su karte udvojene4 uka*uju$i na na/u dvojnu prirodu8 6ivimo u mentalnom i du3ovnom svijetu4 a tako0er i u objektivnom trodimen*ionalnom svijetu. Kad nam je vanjski svijet neugodan4 uvijek mo6emo oti$i u +arstvo uma i molitve8 mo6emo se poistovjetiti sa svojim idealom i njegovati ga8 1esto njime *aokupljaju$i misli dovest $emo ga do ostvarenja8 vanjsko i unutarnje postaje jedno4 i mi smo u miru. ijenjamo vanjsko mijenjaju$i unutarnje. =anjsko je uvijek odra* unutarnjeg. Etap ima dva kraja8 sve stvari imaju li+e i nali1je. ivot je Jedinstvo koje djeluje kao dvojnost. #ostoje dan i no$8 plima i oseka8 *dravlje i bolest8 mu/ko i 6ensko8 objektivno i subjektivno8 nevidljivo i vidljivo8 po*itivno i negativno8 materija i du38 dobro i *lo. Suprotnosti su dvojni i*ra*i istog vje1nog #rin+ipa koji je vje1no +jelovit i savr/en.

Ukrasi "a kar'ama

Kraljevi nose brade4 /to simboli*ira 7o6ju mudrost i silu. Krune o*na1avaju autoritet i vlast Du3a koji vlada 1ovjekovim umom. Kralj karo s podignutim rukama iska*uje svoju odanost 7ogu 9 jedinoj Sili. #ored njega je sjekira4 sugeriraju$i da je *akon podsvijesti uvijek ispravan4 matemati1ki i pravedan. %)no /to posijemo4 to $emo i po6eti.& Sjekira tako0er uka*uje na negativnu reak+iju4 ako prekr/imo *akon 3armonije ili bo6anski red u na/em 6ivotu. islite li o *lu4 *lo $e uslijediti8 mislite o dobru4 dobro $e uslijediti 9 takav je *akon. Kralj sr+e s ma1em u ru+i simbol je ma1a -stine. 4emojte misliti da sam do(ao donijeti na "emlju mir0 4isam do(ao da donesem mir, nego ma$ G atej4 1I:3'H. -stina dola*i u va/ um da ga ra*dijeli i ra*lu1i naplavine od 7o6ji3 istina. -stina vas odvaja od stari34 la6ni3 vjerovanja4 poti1u$i unutarnju sva0u4 1ime ra*rje/ava sve ra*like i unosi mir u sr+e. Kralj sr+e probo je svoje sr+e GpodsvijestH vje1nim istinama. a1evi koje nose Kraljevi treBa4 pika i sr+a imaju i kori+e koje se odnose na svjetlo -stine /to svijetli u svakom dijelu na/eg 6ivota 9 mentalnog4 emo+ionalnog i Bi*i1kog. <reB predstavlja va/e misli i ideje4 sr+e osje$aje ili emo+ionalnu prirodu4 pik uka*uje na duboko uvjerenje gdje treba kopati i *asaditi *amisli u podsvijesti4 a karo je svijet4 i*vanjsko o6ivotvorenje misli4 osje$aja i vjerovanja. Drugim rije1ima4 u /pilu karata imate na ra*li1ite na1ine sadr6anu pri1u o molitvi. #ogledate li 1etiri Dame u svojim kartama4 *apa*it $ete da dr6e +vijet4 simbol 1isto$e4 ljubavi4 ljepote4 reda4 simetrije i propor+ije. Sr+e je pe3ar 7o6je ljubavi i ljepote koji nas podsje$a da trebamo ispuniti sr+a 7o6jom ljubavlju4 i

+vjetovi ljepote4 mira4 radosti i sre$e pojavit $e se na *emlji 9na/em svijetu. #ikova Dama Gprevladavaju$i osje$aj u va/oj podsvijestiH u ru+i dr6i plamen. <o je Svjetlo koje obasjava svakog 1ovjeka koji je do/ao na svijet. #odsje$a nas na to da je beskona1na inteligen+ija 7o6ja u dubinama va/e podsvijesti i da u* pomo$ tog Svjetla mo6ete 3odati kro* mrak. Kad doka*i va/i3 osjetila ka6u da je ne/to nemogu$e4 vi vidite pomo$u unutarnjeg Svjetla4 va/e su o1i na rje/enju koje $e vam 7o6ja mudrost dati budete li dr6ali svoju vjeru u 7oga 6ivom. ;eka taj pe3ar bude svije$a koja *auvijek sjaji ponad va/e glave. #ikov De1ko dr6i pje/1ani sat4 uka*uju$i na to da se kre$ete kro* vrijeme i prostor na ovom trodimen*ionalnom planu4 i da $e svaka *amisao koju unesete u podsvijest i*a$i na svoj vlastiti na1in i u svoje vlastito vrijeme. #utovi podsvijesti nisu va/i putovi4 i vi ne *nate sata ni dana 9 to je tajna va/e podsvijesne prirode. #ramen kose na De1ku sr+a i o/tri+a pored njegove glave simboli1ki govore o .akonu i Rije1i 9pramen je va/ kon+ept ili ideja koju *akon i*vr/ava. 7udite sigurni da se va/ plan poklapa sa svime /to je dobro i da nikome ne /teti. 5 nevolji mislite na 7oga i ;jegov odgovor. Jedino )n *na odgovor 9 to je nijansa koji vas spa/ava. Dalje i odore koje Bigure na kartama nose /arene su4 elegantne i lijepe 9 uka*uju na sedam boja sun1evog spektra. 7ijela o*na1ava 7o6ju 1isto$u4 +jelovitost i savr/enstvo. 7ijela se na*iva majkom svi3 boja. 7oje na kartama govore nam o 1istoj i neokaljanoj #risutnosti unutar nas. Frvena o*na1ava pro1i/$ene 6elje i bo6anstvenost. >rimi*na govori o entu*ija*mu i opijenosti 7ogom. Ljubi1asta o*na1ava kraljevski status ili 7o6ju mudrost koja nadmo$no vlada u na/em umu.

.elena o*na1ava 7o6je i*obilje i plodnost ideja i misli. #lava predstavlja podsvijesno podru1je na/eg uma ili 7o6ji *akon. uta o*na1ava silu4 snagu i slavu beskona1nog Jednog.

Br jevi kara'a u svak j . ji

Svaka boja sadr6i trinaest karata4 /to nas podsje$a na na/i3 dvanaest mo$i4 dvanaest darova. =i i va/i3 dvanaest mo$i simboli*irani ste brojem trinaest. Svi imamo du6nost ra*viti i dis+iplinirati te mo$i4 kako bi se na *emlji pojavio bogoliki 1ovjek koji $e otvoriti u/i glu3ima i o1i slijepima i 1initi sve stvari koje 7o6ji sin treba 1initi. -mate 1etrdeset neoslikani3 karata. ;oa je 1etrdeset dana bio u la0i4 -sus je postio 1etrdeset dana 9 sve su te pri1e simboli posta i su*dr6avanja od otrovne go*be svjetovni3 misli i la6ni3 kon+epata4 kao i na/eg mentalnog upijanja onoga /to je dobro4 onoga /to 6elimo da se ostvari. Duljina vremena koja vam omogu$uje da se odvojite od problema i da u svom umu prona0ete uvjerenje na*iva se %1etrdeset dana&4 ili kompletiranje +iklusa svijesti. Su*dr6avajte se od misli o siroma/tvu i gostite se na 7o6jem i*obilju 9 odba+ite privid stvari4 sudove i mi/ljenja drugi3 i svu pa6nju poklonite ideji 7o6jeg obilja. #ostupno osposobljujete svoju svijest4 makar vam *a to trebao sat4 tjedan ili mjese+. #rije ili kasnije uspjet $ete u pro6imanju svijesti idejom bogatstva. @etrdeset ste dana postili4 a nakon toga $ete iskusiti 7o6je bogatstvo u svom 6ivotu. otke koje dr6e De1ko treB i De1ko karo uka*uju na motku *a mjerenje. @ovjek *na1i um ili mjeritelj. =i pri3va$ate u umu 7o6ju beskona1nu ljubav i dobrotu4 i va/ kon+ept 7oga je va/ kon+ept samoga sebe. )dnosite se maj1inski

prema svojoj ideji4 ljubite je i njegujte4 u1inite je 6ivom8 tada imate du3ovni standard *a pro+jenu svi3 stvari. elio bi3 dotaknuti vise$i list na treBovom De1ku. <reB upu$uje na ideje4 planove i +iljeve u va/em umu4 na s3eme4 dijagrame i na+rte. #rimjetit $ete kako se De1ko treB saginje. <o je poni*nost4 davanje sve 1asti i slave 7ogu. ;a/ stav treba biti: %)1e4 *a3valjujem ti /to si me usli/ao. Ja sam *nao da me uvijek usli/ava/...& G-van4 11:'3H )p$enito je pri3va$eno da su broj1ana vrijednost4 boje i simboli*am igra$i3 karata blisko pove*ane s velikom piramidom. Drevni misti+i koji su nam ostavili karte4 prije vi/e tisu$a godina *nali su sve o .emljinoj rota+iji i bili su u stanju i*mjeriti nebesa i *emlju4 /to je sve slikovito prika*ano u kartama i velikoj piramidi. Ljudi poput Joba intuitivno su s3vatili *akon upisan u na/im sr+ima i unutra/njosti. %>dje si bio kad *emlju utemelji3? Ka*uj4 ako ti je *nanje sigurno. .na/ li tko joj je mjere odredio i nad njom u6e mjerni1ko napeo? ;a 1emu joj po1ivaju temelji? <ko joj postavi kamen ugaoni...?& GJob4 32: '9,H

LUKAVSTVO STRA)A
Bog mi je svjetlost i spasenje: koga da se bojim, Bog je (tit ivota moga: pred kim da strepim, G#salam !7:1H %5 sjenici svojoj on me "aklanja u dan kobni) skriva me u skrovi(tu <atora svoga, na -ridinu on me u"die. G#salam !7:(H <ko je va/ >ospodin i >ospodar u ovom trenutku? =a/ >ospodin je va/ prevladavaju$i mentalni stav8 to su va/a uvjerenja i vjerovanja o sebi4 ljudima i stvarima. <aj >ospodin mo6e biti tiranin. ;a primjer4 ako ste sada *lovoljno raspolo6eni4 to je raspolo6enje va/ >ospodin ili tiranin koji upravlja svim va/im ak+ijama i svim dijelovima 6ivota. elite li investirati nova+4 kupiti novu ku$u ili ne/to drugo4 dok ste god u takvom raspolo6enju4 1init $ete i govoriti pogre/ne stvari jer je va/e prevladavaju$e raspolo6enje negativno. .akon glasi: %Kako je i*nutra4 tako je i i*vana&. =i *astra/ujete svoje dobro i negativno $ete reagirati. Stra3 je nedostatak vjere ili povjerenja u 7oga8 /to je *apravo nijekanje ;jegove svemo$i. Bog mi je svjetlost i spasenje. Rije1 je o >ospodinu 7ogu4 o *akonu 7oga ili dobra. Da biste pokrenuli *akon dobra 9 i time jednom *auvijek odagnali stra3 9 u+ijepite u svoj um misli o mo$i4 3rabrosti i povjerenju. <e $e misli stvoriti odgo9

varaju$e raspolo6enje ili osje$aj koji $e istjerati praneprijate9lja va/eg uspje3a i *dravlja. Stra3 9 taj va/ neprijatelj /to ga sami stvarate 9 mora biti potpuno uni/ten prije no /to >ospodin 7og mo6e *asjati kro* vas. Stra3 je oblak koji *akriva 7o6ju svjetlost. @ovjek stvara osobne demone i* svoje pro/losti4 sada/njosti i budu$nosti. ;a/ odnos prema 6ivotu odre0uje iskustva s kojima $emo se susresti. Ako o1ekujemo nesre$u4 imat $emo je. #o*navaju$i *akon 7oga ili dobra4 prou1avatelj istine o1ekuje samo uspje3. Svijet nije okrutan8 mo6da i*gleda takav4 ali to je stoga /to propu/tamo tra6iti 7o6ju prisutnost. Ljudi se toliko boje kritike da mnoge od nji3ovi3 najljep/i3 *amisli nikada ne ugledaju svjetlo dana. .a 1ovjeka koji vjeruje da je 7og jedina #risutnost i jedina Sila4 nema pro/losti8 on *na da4 vjeruje li u snagu pro/losti4 ne vjeruje u 7oga. 7og je vje1ito sada8 u ;jemu nema budu$nosti i pro/losti. <o je evan0elje 9 dobre vijesti. ;ema onoga /to se na*iva karmom pro/losti8 postoji samo 1ovjekova glupost i njegova vjera u nju. Danas je dan spasenja0 Kraljevstvo je 7o6je u vama. =a/e dobro4 *dravlje i uspje3 sada su ovdje8 osjetite nji3ovu stvarnost8 veselite im se. 50ite u uvjerenje da ste sada bi$e kakvo 6elite biti. Jedina krivi+a koja postoji je ona u va/oj svijesti. %7udu lC vam grijesi kao grimi*4 pobijeljet $e poput snijega8 kao purpur budu li +rveni4 postat $e kao vuna.& <o su dobre vijesti. Jedini trenutak koji je va6an je ovaj. o6ete 6ivjeti jedino sada4 do6ivljavati iskustva jedino sada4 planirati jedino sada i ra*mi/ljati jedino sada. Eto god planirate ili 1ega god se bojite4 doga0a se sada. Kad spo*nate da je svaki oblik oskudi+e ili ograni1enja re*ultat va/eg pogre/nog ra*mi/ljanja ili po9

gre/ni3 osje$aja4 upo*nat $ete -stinu koja $e vas osloboditi. 7rda $e biti uklonjena. Aborid6inska plemena i primitivni ljudi pla/e se prirode. oderni ljudi pla/e se jedni drugi3. 5 prili1noj smo mjeri raspr/ili sablasti drevni3 vremena. #obijedili smo mnoge *ara*ne bolesti i uskoro $emo vladati elementima. Ljudi su opijeni suvremenom promid6bom. ;eki se boje 6ivjeti i govoriti. ajke se boje *a svoju dje+u. Sve je to ve*ano u* pra*novjernu pretpostavku da postoji druga sila ja1a od 7oga. Jedino *lo koje postoji ve*ano je u* nepo*navanje *akona 6ivota. Dodirnemo li golu 6i+u4 udarit $e nas struja8 ako je propisno i*olirana4 ne$e. .lo ili udar bilo je pove*ano s ne*nanjem. Svatko $e potvrditi da elektri+itet nije *ao8 on blagoslivlja 1ovje1anstvo na be*broj na1ina. #omo$u njega mo6emo slu/ati gla*bu4 vo*iti vlakove4 pe$i jaja4 1istiti podove i osvijetliti sobe. .lo ili stra3 je pogre/na primjena ili nepotpuno ra*umijevanje sveprisutnosti 7oga ili dobra. >dje je stra34 ne mo6e biti ljubav8 jer ne*nanje i ra*umijevanje ne mogu i$i *ajedno. 7ogata/i se boje da $e osiroma/iti8 siroma/ni se boje da ne$e uspjeti. Jedino bogatstvo i jedina sigurnost nala*e se u svijesti u kojoj 6ivimo. Ako smo svjesni da smo bogati4 ni/ta na svijetu ne mo6e nas *austaviti da prosperiramo tjelesno i materijalno. Stvari koji3 se 1ovjek pla/i nisu stvarne. Samo je Jedan jedini stvaran8 samo je )n *akon i istina. Ra*ni vra1evi prenijeli su i* starine mno/tvo pra*novje9ri+a8 kao posljedi+a toga4 be*brojni kultovi u dana/nje vrijeme usa0uju stra3ove u umove mnogi3 ljudi. Suo1imo se sa 1injeni+ama. 5*rok ve$ine 1ovjekovi3 stra3ova je stra3 od dru9

gi3 ljudi. nogi *ajedni1ki mole nedjeljom4 a varaju jedni druge ponedjeljkom. Rje/enje problema je u ra*umijevanju. Sav stra3 ve*an je u* ne*nanje. Da bi se 3armonija i*ra*ila4 moramo imati misli i osje$aje ispunjene 3armonijom. Kad u0emo u raspolo6enje uspje3a4 povjerenja i sre$e4 i*ra6avat $emo i3 u svakom dijelu 6ivota. Kad 1ovjek spo*na da je svaki oblik nesklada4 bolesti i oskudi+e ve*an u* pogre/no ra*mi/ljanje4 upo*nat $e -stinu koja $e ga osloboditi. ;au1ite *amisliti ono /to 6elite4 i tada osjetite realnost tra6enoga. <o je najlak/i i najbr6i na1in da do0ete do re*ultata. ;eki dola*e do re*ultata tako da se uvjere u istinu da je 7og jedina #risutnost i jedina Sila8 to je jedna od najljep/i3 stvari na svijetu koju 1ovjek mo6e *nati. 7e* ob*ira na u*rok stra3a4 nemate nikoga da vas i*lije1i osim sebe. <rebate uvjeriti sebe da u ovom trenutku i*ra6avate ivot4 Ljubav i -stinu. ;e pla/imo se nikoga i ni1ega: /irimo 3rabrost4 povjerenje i snagu. ;a taj $emo na1in poru/iti sve prepreke na svom putu4 i planine $e biti poba+ane u more. i smo jedno s beskona1nom Silom. Ka6emo li da smo slabi ili nesigurni4 govorimo la6i o 7ogu. Stra3 nam odu*ima 7oga ili dobro na isti na1in na koji svijest o siroma/tvu privla1i siroma/tvo u *dravlju4 nov+u4 poslu i ljubavnim odnosima. Ljudi trebaju prestati propovijedati stra3 jedni drugima i trebaju se ujediniti u prou1avanju +jelovite -stine. -stina je da nema pakla4 0avola4 1istili/ta4 limba ili prokletstva bilo koje vrste. Etovi/e4 ne postoji karma i* pro/log 6ivota *bog koje bismo morali ispa/tati sada8 nema budu$eg *la. 7og je =je1ito SadaA Jedna od najdramati1niji3 i naj*na9kovitiji3 i*java u 1itavoj 7ibliji je: %Danas je dan spasenja&.

5pravo u ovom trenutku4 sve /to trebate u1initi jest obratiti se 7ogu i tra6iti *a sebe ono /to 6elite da bude8 pri3vatite to4 vjerujte u to i po0ite svojim putem raduju$i se. %7udu li vam grijesi kao grimi*4 pobijeljet $e poput snijega8 kao purpur budu li +rveni4 postat $e kao vuna.& )prostiti treba %;e...do sedam puta4 nego do sedamdeset i sedam puta&. %.aista4 ka6em ti4 danas $e/ sa mnom biti u raju.& #restanimo usa0ivati stra3 u umove mladima8 u1imo i3 radije stvarnim 1injeni+ama. ;e smijemo propovijedati religijsku toleran+iju osim ako ne 6ivimo u skladu s njom. oramo u1iti -stinu. ;e smijemo je i*vrtati *ato da bismo *adr6ali svoja mjesta4 ili *ato jer se bojimo da se ljudi ne$e pojaviti sljede$i put8 taj tip stra3a re*ultira du3ovnom stagna+ijom i Brustra+ijom. oramo dr6ati svoje o1i na Kraljevstvu nebeskom4 a ne *emaljskom. oramo ljude u1iti da upo*naju -stinu4 i -stina $e i3 osloboditi. -stina je da je 1ovjek ono u /to vjerujeA ;ema stra3a tamo gdje vlada vjera u 7oga. ;ema stra3a od 1ovjeka tamo gdje vlada po/tenje u 1ovjekovoj svijesti. ;ema stra3a od kriti*iranja tamo gdje svijest o ljuba*nosti ude u umove ljudi. Religija je dobra volja u ak+iji ili primjena .latnog #ravila. Dakle4 vidjeli smo da je stra3 temeljna ljudska slabost i da se ba*ira isklju1ivo na ne*nanju. % : sjenici svojoj on me "aklanja u dan kobni) skriva me u skro1vi(tu <atora svoga, na -ridinu on me u"die G#salam !7:(H. Sjeni+a predstavlja 7o6ju *a/titu. islite na 7oga. #o1nite se pitati: %Eto 7og *na1i *a mene?& S3vatite da je 7og4 ili Ja Jesam4 ivot u vama i da je )n svemogu$. ;a primjer4 ako je 1ovjek u *atvoru4 on automatski 6eli slobodu. 7og i dobro su isto*na1ni+e. )n po1inje misliti o

beskona1noj Sili i udrosti u sebi8 *na da )na *na na1ine njegova oslobo0enja koji mu nisu po*nati. Stoga *ami/lja svoju slobodu. -ako je i*a re/etaka4 u medita+iji *ami/lja sebe u svom domu kako ra*govara sa svojim voljenima. @uje po*nate glasove i osje$a poljup+e dobrodo/li+e svoje dje+e na obra*ima. <o je %*aklanjanje u sjeni+u&. .atvorenik ostvaruje to stanje osje$aju$i radost svog boravka kod ku$e. ogu$e je da se u pet do deset minuta dovoljno u*digne u svojoj svijesti do subjektivnog uvjerenja. <o je *na1enje onoga %skriva me u skrovi/tu Eatora svoga&. .akon je: /to god je utisnuto4 mora biti i*ra6eno8 i* toga proi*la*i da su *atvorska vrata *a njega otvorena na na1in koji jo/ ne po*naje. 5 #ismima 1itamo: %;e boj se stado malo4 jer je odlu1io va/ )ta+ da vam dadne Kraljevstvo&. -sus nam govori da je kraljevstvo u nama 9 kraljevstvo nebesko ili 3armonija u svakome je od nas. 7eskona1na udrost4 bo6anska -nteligen+ija i Sila dostupne su svakom 1ovjeku4 jer 7og je u svakome4 on je sam ivot. Svatko mo6e doka*ati da je kraljevstvo nebesko u njemu. 5pravo sada i ovdje. -sus ga je vidio i 6ivio je u njemu. i smo slijepi8 *ato ga ne vidimo. Sljepo$a proi*la*i i* stra3a i ne*nanja. Stolje$ima smo *aslijepljeni la6nim vjerovanjima4 pra*novjerjem i dogmama. -stina je toliko *akrive9na la6nim dogmama da smo 7oga i nebesa prika*ali na svoj na1in. 7og je *a nas ono /to mi vjerujemo da jest. @ovjek je *amislio *astra/uju$e bi$e na nebu8 *ami/lja 7oga kao tvrdoglavo4 osvetoljubivo i nedoku1ivo bi$e koje /alje ratove4 *ara*e4 itd. i stvaramo vlastiti pakao i raj4 koji se temelje na na/oj *amisli 7oga. Svatko mo6e doka*ati da je kraljevstvo nebesko u njemu. Dopustite mi da vam ispri1am pri1u o djevoj+i koja je to doka*ala. ivjela je s o+em koji je svake ve1eri ku$i dola*io

pijan4 a ponekad je bio i nasilan. ivjela je u neprekidnom stra3u od njega. #ospremala je nered koji je ostajao *a njim. .bog neprestane Brustra+ije4 li+e joj je bilo puno akni. i ne 6ivimo s ljudima8 6ivimo s na/im kon+eptima o njima. S3va$aju$i tu istinu4 djevojka je u medita+iji *atvorila o1i i oslonila se na 7o6ju silu u sebi. ;ije vi/e gledala o+a kao alko3oli1ara. 5mjesto pijan+a4 vidjela je dragog o+a punog ljubavi4 savr/eno uravnote6enog i vedrog. .aodjenula ga je pravedno/$u i nje*ina tvrdnja bila je %sve1ano ru3o i kruna&4 /to je *na1ilo da je vidjela o+a onakvog kakav je trebao biti. @injeni+a da nje*in ota+ previ/e pije uka*ivala je na to da tra6i pribje6i/te u kojem bi sakrio kompleks manje vrijednosti ili subjektivni osje$aj gubitka. Drugim rije1ima4 poku/avao je pobje$i od sebe. Djevojka je i*govorila rije1 koja ga je is+ijelila. )pustila je 1itavo tijelo4 *atvorila o1i4 i po1ela govoriti sebi: %Kako bi3 se osje$ala da je moj ota+ miran4 drag i pun ljubavi?& Dr6ala se slike koja je u njoj stvarala raspolo6enje mira4 uvjerenja i radosti8 tako ga je *aodijevala pravedno/$u. ;je*ina je tvrdnja bila %sve1ano ru3o i kruna&. Kad i*re1ete tvrdnju4 dola*ite do rje/enja. <o je *avr/ni pravorijek i vi ste suda+ koji donosi presudu. %Kako sam 1uo4 tako sudim.& ;je*in je sud bio jedan unutarnji glas ili osje$aj u kojem je do6ivljavala svog o+a nasmijanog4 sretnog i radosnog8 *ami/ljala ga je kako joj govori da se predivno osje$a4 da je prona/ao mir4 ravnote6u i vedrinu. <ako0er ga je 1ula kako joj govori da je prekrasna8 u*bu0ivala ju je 1injeni+a da je nje*in ota+ is+ijeljen i +jelovit. %;osi odje$u be* /avova& 9 nema rupa4 /avova ili *akrpa. <o *na1i da je meditirala o raspolo6enju ljubavi4 mira4 i jedinstva sa svojim

u*orom. Sve sumnje i stra3ovi nestali su. =idjela je u svom o+u ljepotu i osje$ala je. Ljepota je bila i*ra6ena na ekranu svemira. ;akon tjedan dana nje*in je ota+ bio potpuno is+ijeljen8 /tovi/e4 bio je druga1iji 1ovjek. ;jegovi stavovi bili su sasvim druga1iji i nji3 dvoje postali su privr6eni jedno drugom. Doka*ala je da je kraljevstvo nebesko G3armonija i mirH u njoj SADA. @ega se bojimo? %Ako je 7og *a nas4 tko $e biti protiv nas?& Stvar koje se bojite ne postoji. ;a primjer4 1ovjek 6ivi u stra3u da $e mu posao propasti. #osao ne propada8 ne dola*i do bankrota. #osluje se kao i obi1no4 1ak i bolje. #ropast ne postoji nigdje osim u njegovim mislima. Job je rekao: %)bistinjuje se moje stra3ovanje4 snala*i me4 evo4 1ega god se boja3&. Job je svatko od nas. Stoga4 ako uspje/an poslovni 1ovjek nastavi odr6avati raspolo6enje propasti4 prije ili poslije4 ono $e se kristali*irati u subjektivno uvjerenje ili dojam. Svaki osje$aj utisnut u podsvijest o1ituje se u skladu s nepromjenjivim *akonom 6ivota. #odsvijest koja je be*li1na i ne pravi ra*like me0u ljudima ka6e: %Jo3n 6eli propasti u poslu&. - nastavlja4 putovima koje Jo3n ne po*naje4 tu propast pripremati i ostvarivati. Svatko mo6e s3vatiti da je on sam skrivio svoju nesre$u putem *ami/ljanja i osje$aja. #o*najem gospodu koja je 1itala o *rakoplovnoj nesre$i. a/tala je o letu u Los Angeles4 ali je 6ivjela u stra3u od nesre$e. ;egativne misli ne mogu vas povrijediti osim /to poja1avaju djelovanje stra3a. oraju se obojiti osje$ajima prije no /to postanu subjektivne. <a gospoda nije *nala /to 1ini8 nije po*navala *akone 6ivota. <o ne*nanje u*rok je svi3 na/i3 ne*goda i nesre$a. .ami/ljaju$i sebe u *rakoplovnoj

nesre$i4 emo+ionali*iraju$i tu negativnu misao stra3om4 stvorila je od toga subjektivno stanje. Krenuv/i tri mjese+a kasnije na put4 do6ivjela je nesre$u *a koju je "nala da $e joj se dogoditi. 7oji li se 6ena da $e je mu6 ostaviti4 postoji na1in da prevlada to raspolo6enje. Stra3 je negativan osje$aj koji komuni+ira sa suprugom. Ako ne po*naje *akone 6ivota4 nje*ino uvjerenje $e se ostvariti. Drugim rije1ima4 on $e napraviti ono 1ega se ona bojala4 jer je imala uvjerenje da $e to napraviti. 5mjesto toga4 odba+ila je stra3 gledaju$i mu6a kako *ra1i mirom4 *dravljem i sre$om. 5 medita+iji4 ujutro i nave1er4 isijavala je raspolo6enje ljubavi i mira i osje$ala je da je nje*in mu6 najbolji 1ovjek na +ijelom svijetu. )sje$ala je da je ljuba*an4 vjeran i pun ljubavi. .ami/ljala je kako joj govori koliko je lijepa4 i koliko je sretan4 slobodan i uravnote6en. )sje$aj stra3a u njoj *amijenjen je osje$ajem ljubavi i mira. <o je Du3 7o6ji koji djeluje u nje*inu korist. Kako to nastavlja 1initi4 taj osje$aj u njoj raste. )na *na da %...savr/ena ljubav i*goni stra3&. ;a/a dnevna molitva ili raspolo6enje mora biti raspolo6enje radosnog4 uvjerenog i/1ekivanja svega dobroga8 to je na/a najve$a molitva. Ako o1ekujemo najbolje4 najbolje $e nam do$i. <o je na/e 6ivotvorno raspolo6enje. Suvremeni metaBi*i1ari u1e nas da je 7og 6ivotni prin+ip u 1ovjeku. Ako se osje$ate ispunjeni povjerenjem4 *na1i da se Du3 7o6ji kre$e u vama4 a )n je svemo$an. 7og je 1ovjekova vlastita svijest8 nema drugog 7oga. #od svije/$u podra*umijevam postojanje4 6ivot i svjesnost. =i4 1itatelju4 *nate da postojite. <o *nanje o postojanju je 7og. )no 1ega ste svijesni jest va/ kon+ept 7oga. Svatko se

treba *apitati: %@ega sam svjestan?& )dgovor na to pitanje va/e je vjerovanje o 7ogu. <o je ono /to *nate o 7ogu. Kad 1ovjek ka6e: %Svjestan sam potrebe4 pun sam stra3a4 bolestan sam&4 to su la6i i u njima nema istine. Kad netko ka6e da se boji4 ka6e da je 7og pun stra3a4 /to je besmisli+a. Ka6e li da mu ne/to nedostaje4 i*govara la6 o beskrajnom 7o6jem i*obilju. )n vjeruje u neuspje3 i uspijeva u neuspje3u. =jeruje u la64 ali je ne mo6e doka*ati. La6ni ra*lo*i i*gledaju stvarni tako dugo dok se 1ovjek *adr6ava na njima. Kad im prestane vjerovati4 postaje slobodan i is+ijeljen.

UPI3ITENOVO IME U KNJIGU #IVOTA

Knjiga 6ivota je va/a podsvijest i vi u nju uvijek upisujete ono /to obi1no mislite i *ami/ljate. Kad se spomene va/e ime4 ono uka*uje na va/ spol4 narodnost4 odgoj4 obra*ovanje4 Binan+ijsko stanje4 dru/tveni status i sve drugo /to se odnosi na vas. S3akespeareje napisao mnoga dramska djela. ;a primjer4 5omeo i +ulija drama je va/e vlastite svijesti i podsvijesti. Kad ti dijelovi va/eg uma skladno4 mirno i radosno sura0uju4 ra0aju sre$om4 mirom4 *dravljem4 i*obiljem i sigurno/$u. Dis3armoni1an odnos svijesti i podsvijesti donosi bijedu4 patnju4 bol i bolest u va/ 6ivot. Abram je napustio 5r u Kaldeji. 5r o*na1ava vra1anje4 +rnu magiju4 obo6avanje *vije*da i idola i sli1ne stvari. Abram je promijenio svoje ime uAbra3am41ije je *na1enje %)ta+ mno/tva&4 upu$uju$i tako na 7oga4 #risutnost i Silu. Svi smo mi 7o6ja dje+a. Jedinstvo 6ivota ogleda se u tome. Svi mu/kar+i i 6ene su bra$a i sestre 9 isti um4 isti du34 ista tvar. Stoga4 povrijediti drugoga4 *na1i povrijediti sebe8 blagosloviti drugoga *na1i blagosloviti sebe. o6ete upisati novo ime4 stvoriti novi na+rt i novo mi/ljenje o sebi. Kreirajte novi kon+ept sebe. Je li to dovoljno da vas iskupi4 donese unutarnju promjenu va/eg sr+a4 urna i 1i9

tavoga bi$a? Danas ljudi imaju mnogo idola4 ba/ kao i u Kal9deji prije toliko godina. #ra*novjerje je ra/ireno. Ljudi jo/ uvijek vjeruju la6nim bogovima. Ka6u: %Ra*boljet $u se *bog vremena&. %Ako smo1im noge4 dobit $u upalu plu$a.& ;eki se pla/e mikroba4 tako da se4 kad netko ki3ne4 boje da bi mogli dobiti pre3ladu. #itajte takvu osobu: %Jeste li dobili virus ove godine?& i ona $e vam odgovoriti: %;e4 jo/ nisam&. Dakle4 inBek+ija se o1ekuje. A ono /to i/1ekujete4 uvijek dobijete. ;eki ka6u: %;e po*najem pravog kongresmena. ;emam pravu ve*u. ;e mogu dobiti posao&. <ime nije1u kreativnu Silu unutar sebe. >ovore da je svemogu$a i da ima svu vlast4 ali je ipak 1itavo vrijeme nije1u. Ako je svemogu$a i ima svu vlast4 ni/ta je ne mo6e i*a*vati ili joj se suprotstaviti. .bog toga4 mo6ete re$i: %7eskona1ni Du3 otvara mi vrata4 otkrivaju$i moje skrivene talente i poka*uju$i mi put kojim trebam krenuti&. <o je upravo ono /to $e beskona1ni Du3 u1initi *a vas. #ostoje politi1ari koji dodiruju drvo kada govore o ne1em negativnom4 kao da drvo ima nekakvu mo$. Dajete li mo$ drugim ljudima? AtmosBeri? =remenu? Sve je to nemo$no. ;ema nikakvu snagu. Snaga je u vama. Savao je promijenio svoje ime u #avao. #avao *na1i % ali Krist&4 i mnoga 1udesa u1inio je svojim rukama. )n je bio prosvijetljen na putu *a Damask4 a to o*na1ava ponovno ro0enje4 misti1no prosvjetljenje u kojem va/ um ili intelekt pre9plavlja 7o6je svjetlo4 nakon 1ega postajete druga1ija osoba. #onekad se to dogodi u tren oka8 takvo je bilo iskustvo svete <ere*e i mnogi3 drugi3. #avao je postao druga1iji 1ovjek. ;ije vi/e bio uboji+a koji je slao ljude u smrt. #rosvijetljen odo*gora promijenio

se. o6ete slu6beno mijenjati svoje ime svake godine ako 6elite. <o ne *na1i ni/ta8 potpuno je besmisleno. orate promijeniti svoju prirodu4 $ud4 svjetona*or4 kon+ept sebe. ora do$i do unutarnje promjene. ;aravno4 tada mijenjate svoje ime ili svoju prirodu. #rije nekog vremena posjetio me mr*ovoljan i +ini1an 1ovjek koji bi se 1esto be*ra*lo6no okomio na svoju sekretari+u4 prodava1a ili bilo koga drugoga. Ako bi netko spomenuo da je dan lijep4 on bi smjesta rekao: %Eto ima lijepo u njemu?& Kad je ujutro si/ao na doru1ak4 dr6ao bi novine ispred sebe kako ne bi vidio svoju 6enu. 5vijek je kriti*irao sve i svakoga. 7io je otvoreno neugodan 9 gadnog i ru6nog pona/anja. )ti/ao je psi3ijatru i ovaj mu je rekao: %Re$i $u vam /to da radite. o6ete promijeniti 1itavu svoju prirodu. #rije doru1ka poljubite svoju 6enu i re+ite joj da i*gleda ljupko i da je 3rana ukusna&. @ovjek je odgovorio: %#a4 bio bi3 li+emjer 1ine$i tako&. #si3ijatar je rekao: %Svejedno4 samo po1nite. Slomite led u svom sr+u. Kad u0ete u ured4 ka6ite sekretari+i kako lijepu kosu ili o1i ima8 mora biti ne/to lijepo na njoj. - budite uljudni4 prijatni i ljuba*ni prema prodava1u&. ;akon /to je mjese+ dana primjenjivao te savjete4 postupno su se spustili u njegovu podsvijest i on je postao druga1iji: u1tiv4 prijatan4 ljuba*an4 pristupa1an i ra*borit. Ljudi su se pitali /to se to s njim dogodilo8 pretpostavljali su da se *aljubio. #a4 mislim da i jest 9 u svoju vi/u prirodu. =eli1anstvena je istina da $e vam )naj koji vas je vodio do sada otvarati vrata i ostatak puta. #isao mi je u1itelj i* Alabame i ja sam ga uputio u tu jednostavnu istinu. Rekao mi je da je njegova ku$a tri 1etvrtine i*gra0ena4 no sada je

ostao be* nov+a. ;ije *nao /to da radi. Rekao sam mu: %)naj koji me vodio do sada otvorit $e mi vrata i ostatak puta&. Rekao je: %<o nije ispravno. <rebali biste re$i: %)naj tko me vodio...& %;e&4 rekao sam. %Kad ka6em CkojiC4 mislim to doslovno.& ;e radi se o pogre/+i. Ka6em to promi/ljeno jer govorim o #rin+ipu4 neosobnoj #risutnosti koja ne pravi ra*like medu ljudima4 o univer*alnoj #risutnosti i Sili dostupnoj svim ljudima. 5boji+a4 prosjak4 lopov4 sveta+4 ateist ili agnostik 9 svatko je mo6e koristiti. 7og nije osoba u na/em4 ljudskom smislu. <ako4 ne ka6emo: )1e na/4 tko jesi na nebesima...&4 nego %)1e na/ koji jesi na nebesima...&4 uka*uju$i na neosobnu #risutnost i Silu 9beskona1an ivot i beskona1nu -nteligen+iju. =idite4 on je imao *amisao o 1ovjekolikom 7ogu koji je negdje na nebu. 7ilo kako bilo4 primjenjivao je ono /to sam mu savjetovao i otkrio je da privla1i nova+ neop3odan *a *avr/etak gradnje. 7og je postao 1ovjekom vjeruju$i da je to postao. 7og je od Sebe stvorio bi$e sposobno da u*vrati slavu4 svjetlo i ljubav ;jemu samome. Abra3am je po*navao kreativnu Silu. 7io je svjestan nje*ina postojanja i o1itovao ju je u svom 6ivotu. =jerovao je da $e ga Du3 voditi i usmjeravati4 /to je )n4 naravno4 i u1inio. #laton4 Aristotel4 #lotin i drugi4 govorili su o 7ogu kao beskona1nom 5mu i beskona1noj -nteligen+iji4 ali nisu rekli kako da koristite tu #risutnost i Silu *a vodstvo4 3armoniju i uspje34 ili kako da se i*lije1ite u* ;je*inu pomo$. )ni su do/li do *adovoljavaju$eg i vrlo *animljivog intelektualnog *aklju1ka4 ali nisu ni/ta rekli o svakodnevnoj dobrobiti. =jerujete li da ste stari otira1 *a pra/inu4 ljudi $e ga*iti po vama i odnositi se na jednak na1in na koji se vi odnosite

prema sebi. Ako ste okrutni i *li prema sebi4 tako $e se i svijet pona/ati prema vama. Kako je i*nutra4 tako je i i*vana. S3vatite da ste k$erka ili sin 6ivoga 7oga. =i ste ba/tinik svega 7o6jega bogatstva. S3vatite da biste 7oga u vama koji je sposoban is+ijeliti vas trebali u*di*ati. Kako se mo6ete osje$ati manje vrijednim4 ako *nate da ste 7o6ja predraga svojina i da vas 7og voli i brine o vama? 7og je 6ivotni #rin+ip ili 6ivi Du3 u vama koji vas je stvorio4 koji bdije nad vama dok spavate4 jer )n nikada ne drijema niti ne spava. #ostoji toliko mnogo ljudi koji naporno rade pa ipak ne uspijevaju u 6ivotu. Ra*log tome je /to imaju podsvjesni obra*a+ neuspje3a4 ili *ato /to vjeruju u neuspje3. #onekad misle da i3 prati *la sre$a. )sje$aju se manje vrijednima. o6da su im u djetinjstvu govorili: %;ikada ni/ta ne$e/ posti$i. 5vijek $e/ proma/iti. <up si i glup&. ;ji3ov prijemljiv um pri3vatio je te misli i sada one 6ive vlastitim 6ivotom u podsvijesti i proi*vode sukladna iskustva. Ali 1ovjek mo6e promijeniti svoj 6ivot. <i podsvjesni ili ira+ionalni impulsi koji djeluju dugo nakon doga0aja koji su i3 prou*ro1ili mogu biti *aboravljeni. @ovjek mo6e 3raniti svoju podsvijest ne1im novim. o6e re$i: %Ro0en sam da uspijem8 beskona1na Sila ne mo6e pogrije/iti&. o6e 3raniti svoju podsvjest 6ivotodajnim obras+ima kao /to su: %7o6anski *akon i red vladaju u mom 6ivotu8 bo6anski mir ispunjava moju du/u8 bo6anska ljubav pro6ima moj um8 bo6ansko djelovanje vlada u mom 6ivotu8 beskona1na -nteligen+ija vodi me i usmjerava na svim mojim putovima 9 )na je svjetiljka mojoj no*i i svjetlo mojoj sta*i&. Kad ste ljuti4 sumnji1avi ili ispunjeni stra3om4 te su emo+ije negativne i destruktivne. 5pli$u se u podsvijest i u*ro9

kuju da 1inite i govorite pogre/ne stvari. Kad 6elite biti sretni4 tugujete8 kad 6elite napraviti ne/to dobro4 pogrije/ite. .aista4 kad ste pod utje+ajem negativni3 i destruktivni3 emo+ija4 /to god u1inili bit 1e pogre/no. <ako4 mo6ete upisati novo ime u Knjigu 6ivota. Kao /to je ve$ re1eno4 Knjiga 6ivota *akon je va/e vlastite podsvijesti. 7iblija ka6e: Potom u desnici /onoga koji je sjedio na prijestolju/ opa"i- /knjigu ispisanu i"nutra i i"vana/ i /"ape$aenu/ sa sedam pe$ata. 6 opa"i- silna an7ela gdje jakim glasom vi$e: /Tko je kadar da otvori knjigu i ra"lomi nje"ine pe$ate,/ %li nitko ni u nebu, ni na "emlji, ni pod "emljom nije mogao niti otvoriti knjige, niti je $itati. 6 ja sam gorko plakao (to se nitko ne nade kadar niti da otvori knjigu, niti da je $ita. G)tkrivenje4 (:19(H. Knjiga ispisana i*nutra i i*vana je va/ subjektivni i objektivni um. -mate svijest i podsvijest. Koje god misli4 vjerovanja4 mi/ljenja4 teorije ili dogme vi upi/ete4 ure6ete ili uti9snete u svoju podsvijest4 iskusit $ete nji3ovo objektivno o1itovanje u obliku okolnosti4 uvjeta i doga0aja. Eto upi/emo i*nutra4 iskusit $emo i*vana. Dvije su strane na/eg 6ivota 9subjektivna i objektivna4 vidljiva i nevidljiva: misao i nje*ino ostvarenje. Sedam pe1ata je sedam stanja svijesti. ;a/a *amisao prola*i sedam stupnjeva svjesnosti8 na taj na1in produ3ovljujemo na/i3 pet osjetila4 okre$u$i svoju unutra/njost du3ovnoj Sili. <ada uskla0ujemo na/u svijest i podsvijest. Kad vi/e ne postoji nikakva sumnja u va/oj svijesti i podsvijesti4 molitva vam je uvijek usli/ena. Slomili ste sedam pe1ata kad dis+iplinirate svoji3 pet osjetila i kada uskladite dva dijela svoga uma. #ostoji sedam pe1ata. #rvi pe1at je vid. <o *na1i vidjeti istinu u sve*i s bilo kojom situa+ijom. =idjeti savr/eno

*dravlje tamo gdje je bolest8 vidjeti 3armoniju tamo gdje je nesklad4 i ljubav tamo gdje je mr6nja. <ada vidite istinu8 *na1i da ste dis+iplinirali osjetilo vida. Drugi pe1at je slu3. @ujete dobre vijesti4 7o6je istine. @ujete svoju majku kako vam govori da se 7o6je 1udo dogodilo: o*dravila je. Drugim rije1ima4 ne vidite je kako bolesna le6i u bolni+i. @ujete suprotno. @ujete je kako vam govori o svom savr/enom *dravlju. <ada 1ujete istinu. <re$i pe1at je miris. iri/ete istinu dola*e$i do kona1ne odluke4 s3va$aju$i da je 7og koji je stvorio va/e tijelo tako0er sposoban is+ijeliti ga. Svu drugu %3ranu& odba+ujete kao /tetnu *a va/u mentalnu is3ranu. #as omiri/e 3ranu8 ako nije siguran da je dobra *a jelo4 odbija je. Sli1no tome4 odba+ite sve misli4 ideje i mi/ljenja koja va/u du/u ne ispunjavaju rado/$u. @etvrti pe1at je okus. )sje$ate sladak okus 7o6je prisutnosti. Ku/ate istinu usvajaju$i ideje 7o6je istine putem medita+ije i 1estim *aokupljanjem uma savr/enim is3odom koji 6elite. #eti pe1at je radost koja nastaje kad mentalno i emo+ionalno dotaknete usli/anu molitvu4 kad osjetite nje*inu stvarnost. #reostala dva pe1ata su va/a svijest i podsvijest. Kad uspijete dis+iplinirati svoji3 pet osjetila4 mu/ki i 6enski prin+ipi u va/em umu po1inju 3armoni1no me0usobno djelovati. )bavlja se bo6ansko vjen1anje va/e 6elje i va/eg osje$aja4 i i* tog braka ra0aju se dje+a 9 radost usli/ane molitve. <o je Knjiga 6ivota o kojoj ljudi govore. Kad bi netko mogao BotograBirati va/u podsvijest4 mogao bi vidjeti va/e

budu$e4 pro/lo i sada/nje ra*mi/ljanje. 7udu$nost su va/e sada/nje misli koje su sa*rele. 5vijek mo6ete promijeniti budu$nost mijenjaju$i sada/njost. .adr6avajte se na svemu /to je istinito4 lijepo4 otmjeno i bogoliko. S uvjerenjem njegujte te misli. Stare $e misli umrijeti. -/1e*nut $e. 7it $e i*brisane i* va/e podsvijesti4 jer ono ni6e podre0eno je vi/em. islite na sve /to je lijepo i na dobrom glasu. -spunite um novim mislima4 idejama i odgovaraju$im prin+ipima i vje1nim istinama. .apamtite4 va/a podsvijest ne pri3va$a usputne 6elje4 snove ili nade. )na pri3va$a va/a uvjerenja 9ono u /to stvarno u svom sr+u vjerujete. 5 /to vjerujete? =jerujete li u 7o6ju dobrotu i vodstvo4 u ;jegov sklad4 ljubav i i*obilje? Ako vjerujete4 sve te stvari $e se ostvariti jer vjerovati *na1i 6ivjeti u onome u /to vjerujete. <o *na1i pri3vatiti ne/to kao istinito. #ogledajte svoje du3ovno nasljedstvo. i smo dje+a )noga koji se ojsiju predstavio kao JA JNSA . 5 vama je prava priroda4 pravo ime koje i*govarate +ijelog dana. JA JNSA . 5 -ndiji se na*iva )m. 7iblija ka6e: +a sam koji jesam G-*la*ak4 3:1'H. 7og je rekao ojsiju da ka6e -*rael+ima: /+a jesam/ posla me k vama& G6"la"ak, 3:1'H. S3vatite da vas JA JNSA /alje sutra na posao4 na rje/avanje i prevladavanje te/kog *adatka. @ovjek se 3rabro 3vata u ko/ta+ s problemom i uvi0a rje/enje. i smo dje+a toga JA JNSA G7ogaH. Eto god tome JA JNSA pripi/ete4 to i postajete. Ka6ete li: %Dobar sam&8 %;euspje/an sam&8 %#roma/en sam&8 %)glu/it $u&8 %)slijepit $u&8 %Ja sam nitko i ni/ta& i sli1no4 /to god sebi pridodate4 to i postajete. Re+ite radije: %Ja sam sretan4 radostan i slobodan. #rosvijetljen sam4 nada3nut4 jak i sna6an. Sin sam Gili k$iH

6ivoga 7oga. 7a/tinik sam svega 7o6jega bogatstva. Ro0en sam *a pobjedu4 *a uspje34 jer beskona1na Sila ne mo6e proma/iti. Ja predstavljam ogroman uspje3. Apsolutno sam i*vanredan. Ja sam jedinstven i nitko na svijetu nije poput mene&. .a/to se ne dr6ite navedeni3 istina8 *a/to i3 ne upi/ete u svoje sr+e4 u svoju unutra/njost? Tko ima u-o, neka $uje (to Du- poru$uje crkvama0 Pobjedniku u dati sakrivene mane, dat u mu i bijel kamen i na kamenu napisano /novo ime/ koji nitko ne po"naje osim onoga koji ga prima G)tkrivenje4 !:17H. ana je simbol nebeskog kru3a. +a sam ivi kru- koji je si(ao s neba G-van4 ,:(1H. <o je kru3 mira i 3armonije8 to je blagoslovljeni 7o6ji kru3. Jedite kru3 nada3nu$a i vodstva4 jer danas nijedan 1ovjek ne mo6e 6ivjeti be* du3ovne 3rane. o6ete danas sjesti *a stol i imati ispred sebe biranu 3ranu i jo/ uvijek biti gladni mira4 sklada4 ljubavi4 nada3nu$a i vodstva. ana je simbol nada3nu$a4 snage4 mo$i i mudrosti. Dra9nit $e vas u pustinji osamljenosti i tuge4 jer Sa3ara nije najve$a pustinja na svijetu8 najve$a je pustinja u 1ovjeku samom. <amo malo toga raste osim korova ne*nanja4 stra3a i pra*novjerja. 7udd3a je pitao 7oga o u*roku bijede4 patnje4 *lo1ina i bolesti na svijetu. )dgovor koji je primio bio je %ne*nanje&4 jer ne*nanje je jedini grije34 a sve ka*ne njegove su posljedi+e. .a*ovite #risutnost i Silu. )dgovorit $e vam. 7it $e s vama u nevolji. 5*di$i $e vas jer po*najete ;je*ino ime i prirodu. 5 prirodi je beskona1ne -nteligen+ije da vam odgovori. )krenite se unutarnjem i*voru ivota i osvje6ite se istinom. <u mo6ete biti nanovo ispunjeni. %) svi vi koji ste edni, do7ite

na vodu) ako novaca i nemate, do7ite. Be" novaca i be" naplate kupite vina i mlijeka G-*aija ((:1H. Fijena je pri*nanje4 pri3va$anje i uvjerenje. Fijena je /tovati 7oga i vjerovati mu. <o je jedina +ijena koju pla$ate. Ako ne /tujete 7oga i ne pri*najete ga4 to je isto kao da #risutnosti nema. o6ete jesti kru3 mira4 radosti4 vjere i povjerenja u jedinu Silu koja je prisutna. ;e biste trebali imati vjere i povjerenja u dogme i tradi+iju. =jerujte da $e4 /to god utisnete u svoju podsvijest4 biti i*ra6eno kao oblik4 djelovanje4 iskustvo ili doga0aj. <ada u1ite malo bolje po*navati sebe. ;ovo ime novo je motri/te4 nova perspektiva4 novi uvid. o6ete potvrditi: %7og me voli4 brine o meni i prosvjetljuje me&. o6ete re$i: %7o6ja mudrost poti1e sada moj intelekt i ja to upisujem pisaljkom svoje svijesti u svoj podsvijesni um. Eto god upi/em u svoju podsvijest postaje djelotvorno&. )vdje ste da bi rje/avali probleme. Ra*log *a/to imate probleme i i*a*ove je taj da otkrijete bo6anstvenost u sebi i da nao/trite svoje mentalno i du3ovno oru0e8 ina1e nikad ne biste otkrili sebe. Da4 postoje proma/aji u 6ivotuA .ato ste imali gumi+u *a brisanje na svojoj olov+i kad ste i/li u /kolu. Svatko *na da $ete napraviti gre/ke. ;o4 kro* nji3 u1ite *brajanje i odu*imanje4 kao i mnogo drugi3 stvari. .a konstruktivno ra*mi/ljanje morate imati temelje. Kad *nate da su misli ostvarive i da ono /to osje$ate privla1ite4 a ono /to *ami/ljate postajete4 tada po1injete konstruktivno ra*mi/ljati jer s3va$ate: oja misao je kreativna 9 ne *ato /to je moja misao4 nego *ato /to je misao&. %;i/ta vam ne daje mir osim pobjede va/i3 prin+ipa&4 *apisao je Nmerson. JuimbK je rekao da je dijete poput

pra*ne plo1i+e4 i roditelji4 tete4 stri1evi4 sve$eni+i i svi ostali dola*e i ne/to na/krabaju na nju. ;aravno4 to je lako u1initi jer je maleni um prijemljiv4 povodljiv i otvoren vjerovanjima4 stavovima4 dogmama4 pra*novjerju4 ne*nanju i stra3u roditelja. Dijete odraste u sliku i priliku prevladavaju$e mentalne4 emo+ionalne i du3ovne klime svoga doma. <ko danas /kraba po va/em umu? Jesu li to va/a puni+a i tast ili netko drugi? 5*nemiruju li vas? >ovori li vam netko da $ete pogrije/iti? )dba+ujete li vi takve poruke rije1ima: %;e *na/ /to govori/. ;e mogu proma/iti. Kako bi3 mogao? 7eskona1na Sila je u meni. Ro0en sam *a pobjedu. 5spje/an sam u svom molitvenom 6ivotu4 u odnosu s ljudima i na poslu&. 5 trenutku kad i*govorite navedeno4 Sila $e se oda*vati. Kako beskona1na Sila mo6e pogrije/iti? >dje se nala*i? 5nutar vas. A vi ste ro0eni *a pobjedu4 *a trijumB. )vdje ste da biste i/li i* slave u slavu4 jer nema kraja slavi koja je 1ovjek. Je li uvodni1ar novina ne/to upisao u va/ um? -li vi upisujete 7o6je istine4 koje su iste ju1er4 danas i *auvijek? Eto upisujete u svoj um svakoga dana? ;eki upisuju jad4 o1aj4 be*nade6nost4 osamljenost4 itd. 5pi/ite uvjerenje da ste bogati4 puni vjere i povjerenja u jedinu Silu koja postoji4 da *nate da ste nada3nuti odo*gor i da be*uvjetno vjerujete da vas 7og vodi na svim va/im putovima i da je )n svjetiljka va/oj no*i i svjetlo va/oj sta*i. =a/a podsvijest4 koja je Knjiga 6ivota4 primit $e te dojmove4 svjetona*or4 mi/ljenja i uvjerenja *ato jer ste iskreni4 *ato jer to doista mislite. Eto god mislili4 osje$ali i vjerovali da je istina4 va/a $e podsvijest ostvariti 9 bilo to dobro ili lo/e.

5pi/ite u svoj um 3armoniju4 *dravlje4 +jelovitost4 ljepotu4 mir4 savr/enstvo i ispravno djelovanje. <o su prin+ipi. =i ne stvarate te istine4 nego i3 aktivirate i 1inite i3 djelotvornima kad i3 potvr0ujete. #robudite 7o6je darove koji spavaju u vama. 7ilo /to4 /to vas ispunjava vjerom4 povjerenjem4 rado/$u i entu*ija*mom ima mo$ nad vama i upravlja va/im pona/anjem. Nntu*ija*am upravlja svim va/im aktivnostima jer entu*ija*am o*na1ava %obu*etost 7ogom&. ;ikada ne$ete oti$i tako daleko kao onda kad ste obu*eti Jednim 9 #relijepim i Dobrim. =i ste mentalno i du3ovno bi$e jer kad ka6ete JA JNSA 4 objavljujete prisutnost 6ivoga 7oga. =i $ete uvijek 6ivjeti. 7it $ete 6ivi i *a milijardu godina4 jer ivot nije ro0en niti $e ikada umrijeti8 voda ga ne$e preplaviti4 vatra ga ne$e spaliti niti vjetar otpu3ati. ivi ste i taj 6ivot je 7o6ji 6ivot. 7og je ivot8 stoga4 i vi $ete uvijek 6ivjeti. Jeste li ista osoba kakva ste bili prije pet godina? #rije deset godina? #rije dvadeset i pet godina? ;e4 niste. Jeste li isti kakvi ste bili s tri mjese+a ili s godinu dana? Ro0eni ste jednom4 ali otada ste imali stotine reinkarna+ija. Reinkarna+ija je Du3 koji o1ituje samoga Sebe na vi/im ra*inama. <ako4 druga1iji ste s pet4 deset4 dvadeset ili trideset godina. Ako bi3 vam poka*ao BotograBije svakog mjese+a va/eg 6ivota4 na nekima biste te/ko prepo*nali sami sebe. ;iste isti onakvi kakvi ste bili prije /est mjese+i. -mate novo vi0enje 7oga4 6ivota i svemira4 novu prosudbu4 novi na+rt4 novi uvid. ;e govorite na isti na1in8 ne 3odate i ne mislite na isti na1in. =a/ 6ivot ide i* slave u slavu. Kad prije0ete u drugu dimen*iju4 i dalje $ete i$i i* slave u slavu. ivot ne ide unatrag i ne brine o onom ju1era/njem.

.api/ite to u sr+u: %-dem i* slave u slavu&. .apamtite tu istinu u svom 6ivotu4 jer vi ste uvijek 6ivi i uvijek usa0ujete ne/to novo u svoju podsvijest. #rimio sam mnogo pisama4 a u nekima od nji3 pisalo je: %7it $ete ba1eni u ognjeno je*ero jer u svom radijskom programu govorite ljudima da je svaki 1ovjek svoj vlastiti spasitelj4 da je 7og prisutan u njemu4 i da je sve /to treba u1initi po*vati tu 7o6ju prisutnost i )na $e ga voditi i rje/avati njegove probleme. <ako0er ka6ete da svaki 1ovjek sam odgovara na svoje molitve. Jednog $ete dana gorjeti u ognjenom je*eru svu vje1nost jer ste rekli te stvari&. <ada navode 7iblijski tekst: Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao svog jedinoro7e1nog .ina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, ve da ima ivot vje$ni G-van4 3:1,H. Sve je ovo utemeljeno na nedostatku ra*umijevanja. Svatko od nas je jedinoro0eni sin. Sve nas je stvorio i rodio Jedan i Jedini. #ostoji samo Jedan. =a/ jedinoro0eni sin je4 du3ovno govore$i4 va/a 6elja. Ako ste bolesni4 *dravlje je va/ spasitelj. -mate 6elju *a *dravljem. )stvarenje va/e 6elje je va/ spasitelj. Ako ste i*gubljeni u /umi4 vodstvo je va/ spasitelj. Ako ste *arobljeni4 va/ je spasitelj sloboda. Ako umirete od 6e0i4 voda je va/ spasitelj. #rema tome4 svaki 1ovjek koji je sposoban po*vati 7o6ju prisutnost4 svoj je vlastiti spasitelj. ;aravno4 ognjeno je*ero koje se spominje u 7ibliji nije doslovno od plamena. 7iblija je du3ovna knjiga. )na govori du3ovnim4 mentalnim4 alegorijskim4 slikovitim4 idiomatskim i misti1kim je*ikom. )dete li u umobolni+u4 prona$i $ete ljude koji gore u ognjenom je*eru. <o je*ero je4 naravno4 nji3ova podsvijest. =atra o*na1ava da oni kipte od ljubomore4 mr6nje4 *lovolje4 neprijateljstva i ljutnje. )ni spaljuju svoje kosti i sr+e tim negativnim emo+ijama.

#si3i1ki bolestan 1ovjek se mu1i4 *ar ne? >ori *ajedno sa svojom bijedom. ;eki ljudi gore u svojoj mr6nji4 *lovolji4 neprijateljstvu4 itd. ;aravno4 6ive u ognjenom je*eru koje su sami *a sebe stvorili4 jer svaki 1ovjek stvara vlastiti pakao i vlastito nebo. )mar je rekao: Posla- du(u kro" 4evidljivo da s one strane donese poruku) nakon nekog vremena ona mi odgovori: : sebi nosi( i nebo i pakao. Ljutnja4 depresija4 stra3 i *la slutnja unutarnje su vatre. Lije1ni+i ka6u da te emo+ije u*rokuju 1ireve4 visoki krvni pritisak4 tumor i artritis. r6nja $e prou*ro1iti artritis4 ako ostanete u njoj8 donijet $e promjene4 stvorit $e vapnenaste naslage u va/im kostima i uni/tit $e vas. Ljubomora ponekad potpuno i*ludi 1ovjeka8 ne postoji ra*orniji otrov od ljubomore. ;a*ivaju je *elenookim 1udovi/tem i najja1i je od svi3 mentalni3 otrova. Sijte stoga sebi blago na nebu4 gdje ga ne i*gri*aju molja+ i 3rda4 gdje lopovi ne mogu provaliti i ukrasti ga. Sijte *a sebe 3armoniju4 *dravlje4 mir i ljepotu. 5pi/ite u svoje sr+e 7o6je istine. Eto $ete upisati? 5pi/ite: ...sve (to je $estito, (to je di$no, (to je pravedno, (to je nevino, (to je na dobru glasu, i sve (to je krjeposno i -vale vrijedno, to neka bude sadraj va(i- misli0 GSilipljanima4 ':2H

POBJE+NI,KA PJESMA
5eci mi, ti koga ljubi du(a moja, gdje pase(, gdje se u podne odmara(, da ne lutam, traei te, oko stada tvoji- drugova. le kako si lijepa, prijateljice moja, gle kako si lijepa, ima( o$i kao golubica. :veo me u odaje vina i pokrio me "astavom ljubavi. 4jegova mi je lijeva ruka pod glavom, a desnom me grli. Dragi moj podie glas i govori mi: /:stani, dragana moja, ljepoto moja, i do7i, jer evo, "ima ve je minula, ki(a je ve pro(la i nestala./ ;vijee se po "emlji uka"uje, vrijeme pjevanja do7e i glas se grli$in $uje u na(em kraju...:stani, dragano moja, ljepoto moja, i do7i. +a pripadam dragome svome, dragi moj pripada meni, on pase me7u ljiljanima. Prije nego dan i"da-ne i sjene se spuste. G-* Pjesme nad pjesmama3 ;e*amisliva je pjesni1ka antologija u koju ne bi bila uklju1ena Pjesma nad pjesmama. <o je uistinu jedan od najinspira9tivniji3 dijelova 7iblije. Pjesma nad pjesmama otkriva 7oga kao 5niver*alnu ljubav. Nkstati1na je i u*bu0uju$a.

Da biste vodili pobjedni1ki 6ivot4 mora vas pokretati ljubav. Kad ste opijeni Du3om4 mo6ete podivljati od sre$e. Drugim rije1ima4 pjevaju$i pobjedni1ku pjesmu4 opijeni ste 7ogom i *apaljeni bo6anskim entu*ija*mom i stoga i*ra6avate svakoga dana sve vi/e i vi/e bo6anske ljubavi i radosti. #jevate pjesmu o 7ogu ili pjesmu o pobjedi kada subjektivno osje$ate da ste ono /to vam va/i3 pet osjetila ka6e da niste8 tada ste opijeni 7ogom i preplavljeni bo6anskom ma39nito/$u 9 nekom vrstom bo6anske lude radosti. ;iste li ve$ vidjeli osobu koja vrije od entu*ija*ma i koja je o1igledno opijena rado/$u? 5 tom trenutku ta osoba pjeva 7o6ju pjesmu. Poka"at e( mi sta"u u ivot, puninu radosti pred licem svojim, sebi "desna blaenstvo vje$no G#salam 1,:11H. #jevaju$i svojim glasom tu pjesmu4 i*ra6avate 1itavu svoju prirodu. =a/ um i tijelo ula*e u tu pjesmu. Kad je va/e sr+e ispunjeno ljubavlju i dobrom voljom i vi *ra1ite mir4 tada uistinu pjevate 7o6ju pjesmu8 to je pjesma du/e u *anosu. =a/e pravo +a je du3ovno4 vje1no4 savr/eno bi$e. =i ste sada 6ivi i*ra* 7oga. .../9i ste bogovi i svi ste sinovi 9i(njega0/ G#salam 2!:,H Kad molite4 to predstavlja ljubavni do6ivljaj i*me0u vas i 7oga ili va/eg Dobra. Da biste ostvarili 6elju svoga sr+a4 koja je prika*ana u Pjesmi nad pjesmama kao va/ *aru1nik Gili *aru1ni+aH4 morate joj udvarati8 dopustite da vas va/a 6elja *arobi4 obu*me i u*bu0uje. ;eka *apali va/u imagina+iju. 5vijek $ete se kretati u smjeru 6elje koja vlada u va/em umu. =e$ina prou1avatelja bo6anske *nanosti *na da je Pjesma nad pjesmama predivan opis skladnog *ajedni/tva svijesti i podsvjesti.

%Re+i mi4 ti koga ljubi du/a moja4 gdje pase/...& S3va$ate da je va/a 6elja ono /to va/a du/a ljubi. #itate %gdje pase/&. Drugim rije1ima4 na 1emu se mentalno *adr6ava/? .tado predstavlja va/e misli4 ideje4 mi/ljenja i vjerovanja. ;e *adr6avajte se ni na 1emu drugome osim na radosti usli/ane molitve. Ako ka6ete sebi: %;e mogu. #rekasno je. #restar sam i ne po*najem prave ljude&4 tj. ako se mentalno 3ranite svim mogu$im ra*lo*ima *a/to ne/to ne mo6ete napraviti ili *a/to ne mo6ete biti ono /to biste 6eljeli4 ne mo6e se re$i da se %u podne odmarate&. 5 podne nema sjenki8 sli1no4 kad molite4 ne do*volite nijednoj sjenki stra3a ili sumnje da padne na va/ put ili vam *asjeni va/ +ilj. Svijet konBu*ije odba+ite4 meditirajte i mentalno sudjelujte u *ajedni/tvu s va/om ostvarenom 6eljom. %>le kako si lijepa4 prijatelji+e moja4 gle kako si lijepa4 ima/ o1i kao golubi+a.& olubica simboli*ira 7o6ji unutarnji mir. Jednom sam ra*govarao s alko3oli1arom koji mi je rekao: %;emojte mi pri1ati te pri1e o 7ogu. ;e treba mi 7og. <reba mi i*lje1enje&. @ovjek je bio duboko ogor1en na biv/u 6enu koja se preudala8 povr3 toga4 bio je kivan na jo/ nekoli+inu ljudi. 7ile su mu potrebne golubi$ine o$i, /to *na1i da je trebao vidjeti istinu koja $e mu donijeti mir uma. 5pitao sam ga: %Do$ete li sada moliti sa mnom? olim vas da budete iskreni8 ako ste iskreni4 iskusit $ete unutarnji mir koji nadila*i svako ra*umijevanje&. #otpuno se opustio4 a ja sam mu rekao: %.amislite da ra*govarate s nevidljivom #risutno/$u unutar sebe 9 sve9

mogu$om Silom koja je stvorila svemir. )na mo6e napraviti sve. Ka6ite: CDvala ti4 3vala ti *a taj unutarnji mirC. -*govorite to nekoliko puta&. ;akon deset minuta ti3e medita+ije4 bio je *aslijepljen unutarnjim Svjetlom. -*gledalo je kao da dopire i* stropa pored mjesta gdje je sjedio. @itava soba bila je preplavljena Svjetlo/$uA 5*viknuo je: %Sve /to vidim je SvjetloA Eto se doga0a?& .atim se opustio i *aspao u mom uredu4 a li+e mu je i*gledalo prosvijetljeno. #robudio se nakon petnaestak minuta4 potpuno ispunjen mirom4 i rekao: %7og postojiA 7og *aista postojiA& @ovjek je prona/ao svoju ljubav4 tj. svoj osje$aj jedinstva s 7ogom i svakim Dobrom. Kad uve1er lije6ete na po1inak4 re+ite svojoj 6elji koliko je po6eljna i kako predivno bi se osje$ali kad bi je ostvarili. .aljubite se u svoj ideal. Slavite ga8 u*di6ite ga. %5stani4 dra9gano moja...& )sje$ajte da ste ono /to 6elite biti. 5tonite u san svjesni da jeste ili 1inite ono /to 6elite. @ovjeku koji je prodavao pretplatu na 1asopis rekao sam da %spava& s idejom o uspje3u. #ostigao je veliki uspje3 slijede$i ovakav postupak: predlo6io sam mu da misli o uspje3u prije no /to *aspi8 da misli o tome /to uspje3 *a njega *na1i8 /to bi napravio da je uspje/an. Rekao sam mu da upotrijebi svoju imagina+iju i da se4 prije no /to *aspi4 *aljubi u ideju o uspje3u na sljede$i na1in: ponavljanjem rije1i Cuspje3C ponovo i ponovo. <reba u$i u raspolo6enje uspje3a i *atim *aspati u naru1ju vje1ne Ljubavi4 tj. bo6anske #risutnosti4 koja $e ostvariti /to god pri3vati kao istinito. 5vjeti4 iskustva i doga0aji u va/em 6ivotu na*ivaju se dje+om va/ega uma.

%5veo me u odaje vina i pokrio me *astavom ljubavi.& 'daje vina su va/ vlastiti um u kojem po3ranjujete *amisao ili 6elju svojega sr+a. -lustrirat $u vam to jednim primjerom. Djevojka4 posebno nadarena *a pjevanje4 imala je veliki3 pote/ko$a oko dobivanja posla na Bilmu4 televi*iji ili radiju. <oliko je puta bila odbijena da se 1esto pla/ila da je dobila kompleks odbijanja. 7ilo kako bilo4 na jednom od na/i3 radio programa 1ula me je kako govorim da /to god um mo6e *amisliti i osjetiti kao istinito4 mo6e i ostvariti. .apisala je to4 do/la na jedan od na/i3 te1ajeva i *apo1ela vje6bati ula*ak u odaje vina uti/avaju$i buku u svom umu i opu/taju$i tijelo jednostavno mu govore$i da se opusti8 tijelo mora poslu/ati. 5 tom ti3om4 opu/tenom4 mirnom stanju4 s pa6njom potpuno usmjerenom na *ami/ljeni Bilmski ugovor u ru+i4 osjetila je stvarnost radosti i 1udesnost svega toga. 7ila je sada u odajama vina, prekrivena "astavom ljubavi. =jubav je emo+ionalni dodir. 7ila je potpuno emo+ionalno odana tom ugovoru 9 pred Bogom komu povje1rova kao onomu koji oivljava mrtve i i" ni$ega stvara bia GRimljanima4 ':17H. =idljivi svijet proi*la*i i* nevidljivoga. #rou*ro1ila je da ugovor postane stvaran tako /to je bila emo+ionalno odana *ami/ljenoj sli+i ugovora u svojim mentalnim odajama vina. .nala je da ono /to *ami/lja i u /to vjeruje postaje stvarno u trodimen*ionalnom svijetu. %;jegova mi je lijeva ruka pod glavom4 a desnom me grli.& =ijeva ruka je va/ duboki4 subjektivni osje$aj8 desna ruka je va/a dis+iplinirana imagina+ija. Kada po1nete *ami/ljati i osje$ati stvarnost va/eg *ami/ljaja4 *dru6ujete lijevu i desnu ruku u bo6anskom *agrljaju8 tada dola*i do sjedinjenja *amisli i osje$aja. -li4 druga1ije re1eno4 dola*i do spora*uma svijesti i podsvijesti /to je *nak usli/ane molitve.

Kad u va/oj svijesti ili podsvijesti4 koje se slo6e oko *ajedni1kog +ilja4 vi/e nema nikakvi3 primjedbi ili sumnji4 va/a je molitva usli/ana. %Dragi moj podi6e glas i govori mi: C5stani4 dragano moja4 ljepoto moja4 i do0i...C& ;ije li to ono /to vam va/ +ilj4 ambi+ija ili 6elja govore? ;a primjer4 ideja o savr/enom *dravlju dra/ka vas sada i govori: %5stani i do0i8 ne vjeruj vi/e u bolest4 ograni1enost i bol4 nego do0i do *dravlja4 sklada i mirnog uma&. 5 Nngleskoj sam dugo ra*govarao s 1ovjekom koji je imao problema s nogom. 7io je *atvoren u svom domu devet mjese+i i nije se mogao osloniti na svoju nogu niti 3odati. #rvo /to sam ga pitao bilo je /to bi u1inio ako bi o*dravio. Rekao mi je: %#onovo bi3 igrao polo i golB4 plivao bi3 i planinario po Alpama4 kao /to sam to obi1avao 1initi svake godine&. 7io je to odgovor koji sam 6elio 1uti. ;a najjednostavniji na1in objasnio sam mu kako $e ponovo koristiti svoju nogu na savr/eni na1in. #rvo /to je trebao napraviti bilo je da *apravo *ami/lja da radi sve stvari koje bi radio da je *drav. ;aslikao sam *a njega jednu *ami/ljenu sliku. #etnaest do dvadeset minuta4 tri puta dnevno4 *ami/ljao je sebe kako igra polo8 stvorio je takvo mentalno raspolo6enje kao da je *aista jedan od igra1a pola u tom trenutku. #ostao je gluma+8 gluma+ koji igra svoju ulogu. .apa*ite da nije vidio sebe kako igra polo8 bila bi to ilu*ija. )n je osjeao da igra polo. 51inio je to stvarnim pro6ivljavaju$i to u svom umu ili odajama vina. 5 podne bi uti/ao svoje misli4 umirio tijelo i osjetio na sebi svoju planinarsku opremu. )sje$ao bi i *ami/ljao kako se penje po Alpama8 osje$ao bi 3ladan *rak na svom li+u i

1uo bi glasove svoji3 stari3 prijatelja. #ro6ivljavao bi 1itavu situa+iju i osje$ao dodir stijena pod prstima. #rije no /to bi po/ao na spavanje4 prije no /to bi usnuo u naru1ju Ljubavi 9 svoje dublje prirode 9 igrao bi golB. Dr6ao bi pali+u4 rukom dodirivao lopti+u4 stavljao je na odgovaraju$e mjesto4 i udario. Sa *adovoljstvom bi *ama3ivao pali+om4 promatraju$i gdje $e lopti+a pasti. Kad je osje$ao da igra dobro4 duboko bi se opustio i utonuo u okrepljuju$i san4 osje$aju$i se vrlo *adovoljno i sretno *bog svog iskustva. Dva mjese+a kasnije4 njegova je noga bila *drava4 i on se bavio svim stvarima koje je *ami/ljao. !amisao o planinarenju i elja da ponovno igra polo *a tog je 1ovjeka bio po*iv: %...5stani4 dragano moja4 ljepoto moja4 i do0i...& i* svog vjerovanja u tjelesnu nesposobnost. <o je i u1inio. #odsvijest vas poti1e8 takav je *akon. Kad subjektivno osje$ate da plivate 9 kad4 npr. osje$ate 3ladno$u vode i prirodnost pokreta tijela 9 prije ili kasnije bit $ete potaknuti da *aplivate. a kakav nedostatak bio4 o kakvu se god stra3u i Bi*i1kom ra*logu radilo4 u1init $ete ono /to ste subjektivno osje$ali da 1inite. =a/a 6elja4 ambi+ija4 san ili +ilj va/ je spasiteljA )n 3oda uli+ama va/eg uma i govori vam: %...5stani4 dragano moja4 ljepoto moja4 i do0i...&4 u6ivaj u dobrima i slavi 6ivota. 7e* ob*ira na vrstu problema ili njegovu veli1inu4 vi nemate drugog posla osim uvjeriti sebe u istinitost onoga /to tvrdite. Koliko se br*o uspijete uvjeriti u stvarnost va/e 6elje4 toliko br*o $e re*ultati automatski uslijediti. =a/a $e pod9svjest vjerno ostvariti ono /to ste utisnuli u nju. 7iblija ka6e: ...danas i"aberite kome ete sluiti GJo/ua4 !':1(H. -mate slobodu i*abrati raspolo6enje ili osje$aj koji $ete

pustiti u svoj um. )stvarenje va/eg osje$aja ili uvjerenja tajna je je va/e podsvijesti. Stoga je va/e vanjsko djelovanje odre0eno va/im podsvjesnim vjerovanjima ili dojmovima. =a/e misli i osje$aji odre0uju va/u sudbinu4 %...*ima ve$ je minula4 ki/a je ve$ pro/la i nestala&. !ima predstavlja 3ladno doba kada je sjemenje *amr*nuto u dubinama *emlje i ni/ta ne raste. Sva su godi/nja doba u va/em umu. Jesu li va/e 6elje4 snovi4 vi*ije i +iljevi *amr*nuti u vama *bog stra3a4 brige i la6ni3 vjerovanja? o6ete i3 sada o6ivjeti okre$u$i se od ti3 stvari i ula*e$i u odaje vina u kojima je 7og u vama4 govore$i sebi: % ogu biti ono /to 6elim biti. Sve /to trebam napraviti je da u svoju podsvijest utisnem 6elju *a *dravljem4 bogatstvom4 odgovaraju$im partnerom i mjestom na koje pripadam4 i ona $e ostvariti to /to je u nju utisnuto&. !ima je sada *a vas *avr/ila. &i(a je tako0er prestala. =a/ um mo6e biti preplavljen negativnim mislima4 u*rokuju$i osje$aj be*nadnosti4 poti/tenosti i melankoli$nosti. <o je ono /to $e poplava negativni3 misli4 la6ni3 vjerovanja i pogre/ni3 stavova prou*ro1iti. Sada *nate da je sve /to trebate u1initi ispuniti svoj um 7o6jim istinama koje dola*e do vas i* vje1nosti. Kad to u1inite4 i*ba+it $ete i* svog uma sve negativne misli. .ima i poplave *avr/avaju u va/em 6ivotu kad redovno i sustavno ispunjavate svoj um mislima o miru4 sre$i4 ljubavi i dobroj volji. o6ete to u1initi 1itaju$i psalme4 npr. #salam br. !34 ili "14 osje$aju$i istinitost svega /to i*govarate8 ili mo6ete glasno 1itati misli o stvarnim 7o6jim istinama u mojim knjigama kao /to su Posebne meditacije o "dravlju, bogatstvu i ljubavi ili Ti-i trenuci s Bogom. Kad 1inite tako4 te istine ula*e kro* o1i i u/i8 one osloba0aju sna6ne4 terapeutske vibra+ije

koje kru6e 1itavim va/im umom i tijelom. <e ljekovite4 is+je9ljuju$e4 umiruju$e vibra+ije uni/tavaju4 neutrali*iraju i istiskuju sve negativne4 *astra/uju$e i bolesne misli koje su u*rok svim nevoljama u va/em 6ivotu. ;ji3ovo utjelovljenje tada mora i/1e*nuti. <o je molitva8 1inite to dovoljno 1esto da vam prije0e u naviku. olitva bi trebala biti navika. #romatrajte i 1inite sve sa stajali/ta 7oga i ;jegove ljubavi. ;a primjer4 kad ste u trgovini4 molite prije kupovine. Re+ite: %7og me vodi u mojoj kupovini&. Re+ite prodava1u ili prodava1i+i ti3o: %7og te 1ini uspje/nim&. Eto god 1inili4 1inite to s ljubavlju i dobrom voljom. .ra1ite ljubav4 mir i dobru volju prema svima. .a3tijevajte 1esto da 7o6ja ljubav i trans+endentna ljepota teku svim va/im mislima4 rije1ima i ak+ijama. Stvorite od toga naviku. -spunite um vje1nim istinama. <ada $ete vidjeti: %...Fvije$e se po *emlji uka*uje4 vrijeme pjevanja do0e...& Da4 vi po1injete +vjetati. !emlja o*na1ava va/e tijelo4 okolinu4 dru/tveni 6ivot i sve ono /to vam je na objektivnom planu potrebno. ;vjetovi koji se pojavljuju 7o6je su ro0enje u va/em umu. ;vjetovi 7o6jeg vodstva pa*it $e na vas i voditi vas na *elene livade i ti3e i*vore. Fvjetovi 7o6je ljubavi ispunit $e va/e sr+e. Sada4 umjesto da bilo gdje vidite nesklad4 vidjet $ete 7o6ju ljubav koja djeluje u svim ;jegovim stvorenjima. Kad to s3vatite4 vidjet $ete kako ljubav dola*i i +vjeta u svakome. Kad do0ete ku$i i vidite *brku4 sva0u i ra*dor4 spo*nat $ete u sebi da 7o6ji mir premo$no vlada u sr+ima i umovima svi3 u toj ku$i8 vidjet $ete +vijet mira koji tu +vjeta. Kad vidite Binan+ijsku oskudi+u i neima/tinu4 s3vatit $ete da 7o6je beskona1no i*obilje i bogatstvo *auvijek teku4

ispunjavaju$i sve va/e potrebe i preko mjere. Kad to u1inite4 6ivjet $ete u 7o6jem vrtu gdje samo or3ideje i sli1no +vije$e velike ljepote raste8 jer samo 7o6je *amisli kru6e va/im umom. Svake ve1eri kad idete na spavanje4 obu$i $ete se u ru3o ljubavi4 mira i radosti. )d sada pa nadalje4 uvijek $ete i$i na spavanje osje$aju$i da ste ono /to 6elite biti. =a/a posljednja misao prije no /to padnete u san ure*uje se u va/u podsvijest i vi $ete je o6ivotvoriti. 5vijek uvodite u odaje vina Gsvoju podsvijestH plemenite4 bogolike *amisli o sebi8 va/a $e vam podsvijest dati uvijek ono *a /to *nate i vjerujete da je istina. Sve /to *amislite4 mo6ete i ostvariti. Ljubav daje 6ivot svim stvarima. =a/a sutra/nji+a odre0ena je va/im kon+eptom samoga sebe dok tonete u san u naru1ju svog ideala. ...vrijeme pjevanja... dola*i *a vas kada prestajete pjevati staru pjesmu oskudi+e. @uli ste kako ljudi pjevaju takvu pjesmu8 *vu1i poput stare plo1e: %<ako sam osamljen8 nikad mi ni/ta ne uspijeva&. %;ikad nisam imao priliku.& %)krutno su postupali sa mnom.& %7io sam tri puta operiran.& %<rebali biste 1uti koliko sam nova+a i*gubio.& .atim govore o svojim stra3ovima4 ljutnji i mr6nji. Jednom pro6eti 7o6jom ljubavlju4 vi/e ne$ete pjevati takvu pjesmu. #jevat $ete novu pjesmu4 jer4 7o6je $e *amisli i istine 2ptice3 pjevati u vama. <ada $ete govoriti novim je*ikom4 u o*ra1ju mira4 radosti4 dobre volje i ljubavi. ;e$ete vi/e reagirati na ljude i okolnosti kao /to ste ranije reagirali. Sada se 1uje 7o6ja pjesma. Sada4 ako vam netko ka6e ne/to podlo ili ru6no4 smjesta $ete to odba+iti *naju$i da 7o6ji mir ispunjava va/u du/u. Spalit $ete to vatrom po*itivni3 misli8 pti+e $e uistinu pjevati u

va/em umu i sr+u kad budete tako 1inili. =i ste sretni8 ispunjeni ste entu*ija*mom i gledate prema naprijed u radosnom i/1ekivanju svega dobroga. >dje god idete4 nosite mir sa sobom8 svi koji do0u u va/u bli*inu4 blagoslovljeni su va/im unutarnjim *ra1enjem. Stijene po1inju propovijedati4 drve$e govoriti4 poto+i pjevati8 vidite 7oga u svemu oko sebe. ...glas se grli$in $uje sada u va/em krajuA <ennKson je rekao: % )brati se ;jemu i )n $e te 1uti4 Du3 $e se s du3om sastati4 bli6i je )n od da3a4 bli6i od ruku i stopala&. rli$in glas glas je mira4 glas intui+ije i unutarnjeg 7o6jeg vodstva. o6ete ga 1uti slu/ate li poni*no. ;a primjer4 jednom sam4 kao dje1ak4 s prijateljima *alutao u /umi. Sjeo sam ispod jednog drveta8 sje$am se molitve koja je po1ela ovako: %;a/ )ta+ poka*at $e nam put8 uti/ajmo se4 i )n $e nas voditi&. #onovio sam ti3o: %)1e4 vodi nas&. #replavio me val mira 9 jo/ ga se mogu prisjetiti. rli$in glas postao je stvaran. rlica je intui+ija4 a intui+ija o*na1ava unutarnji glas koji nas pou1ava. #replavio me osje$aj da trebam krenuti u odre0enom smjeru4 kao da sam gurnut naprijed. Dva dje1aka krenula su sa mnom8 ostali nisu. Kao da smo bili vo0eni nevidljivom Rukom4 i*a/li smo i* te guste /ume. =eliki gla*beni+i oslu/kuju i 1uju gla*bu u sebi8 *apisuju ono /to su 1uli unutar sebe. editiraju$i4 Lin+oln je oslu/kivao na1ela slobode8 7eet3oven je oslu/kivao prin+ipe 3armonije. Ako ste duboko *ainteresirani *a matematiku ili neku drugu *nanost4 *na1i da je volite8 budu$i da je volite4 otkrit $e vam sve svoje tajne.

-sus je 1uo grli$in glas kada je rekao: 'stavljam vam mir) mir, i to svoj, dajem vam. +a vam ga ne dajem kakav svijet daje. 4eka se ne u"nemiruje i ne pla(i va(e srce0 G-van4 1':!'H. Kako predivno $ete se osje$ati budete li se napajali ovim rije1ima i punili svoj um nji3ovom terapeutskom snagomA Job je 1uo grli$in glas kada je rekao: %S Bogom ti se sprijatelji i pomiri, i vraena e ti opet biti srea GJob4 !!:!1H. 4eka ude narod pravedni koji $uva vjernost, $iji je "na$aj $vrst, koji $uva mir jer se u te u"da G-*aija4 !,:3H. ...jer Bog nije Bog nereda, nego reda G#rva poslani+a Korin$anima4 1':33H. rli$in glas mo6ete 1uti okrenete li se beskona1noj -nteligen+iji u sebi i ka6ete: %)1e4 evo /to 6elim...&8 i tada jasno i odre0eno i*nesite ono /to 6elite. ;a taj na1in predajete svoju 6elju 7o6joj mudrosti u sebi4 koja sve vidi i koja *na kako treba postupiti. 5vijek *nate jeste li uistinu predali svoju molbu ili niste. Ako ste u miru u sve*i s tim4 predali ste je. Ako ste tjeskobni i *abrinuti4 niste svoju molitvu u1inili osobnom8 nemate potpuno povjerenje u 7o6ju mudrost koja je unutar vas. elite li vodstvo4 tra6ite da vas beskona1na -nteligen+ija sada povede. )na $e odrediti pravi smjer *a vas. .nat $ete da ste primili odgovor4 jer $e vam golubi+a mira /aptati u u3o: % ir4 budi miran&. .nat $ete 7o6ji odgovor jer $ete biti u miru i va/a $e odluka biti ispravna. Svojedobno4 jedna se djevojka pitala bi li pri3vatila radno mjesto u ;eL Morku *a osjetno vi/e nova+a ili bi trebala ostati u Los Angelesu na starom radnom mjestu. Kad je nave1er i/la spavati4 postavila je sebi sljede$e pitanje: %Kako bi3 se osje$ala kad bi3 sada donijela ispravnu odluku?& Do/ao joj je odgovor: %)sje$ala bi3 se predivno. )sje$ala bi3 se sretno&. #o1ela je govoriti: %;ije li to predivno? ;ije li to pre9

divnoA?& #onavljala je to4 ponovo i ponovo4 kao uspavanku4 i uljuljkala je sebe u san ispunjen osje$ajem: %<o je predivno&. <e je no$i usnula san4 i glas u snu rekao joj je: %)stani gdje jesi. )stani gdje jesi&. Smjesta se probudila i *nala je da je to bio glas grlice 1 glas intui+ije. @etverodimen*ionalna priroda unutar nje mogla je gledati unaprijed8 *nala je sve i vidjela je sve8 mogla je pro1itati misli poslovni3 ljudi u ;eL Morku. Djevojka je ostala na starom radnom mjestu. Doga0aji koji su uslijedili potvrdili su istinitost nje*inog unutarnjeg glasa8 njujor/ka kompanija je bankrotirala. .aslu(ajte rije$i moje: /4a7e li se me7u vama prorok, u vi7enju njemu ja se javljam, u snu njemu progovaram G7rojevi4 1!:,H. %Ja pripadam dragome svome4 dragi moj pripada meni4 on pase me0u ljiljanima.& =jiljani predstavljaju makove koji rastu na -stoku. =rlo je lijepo vidjeti polje makova koje nji/e povjetara+. ;ada3nuti biblijski pisa+ upu$uje vas da stupite u romansu s bogolikim mislima u svom umu. Kad se okrenete 7o6joj prisutnosti4 )na se okre$e prema vama. Kad se ludo *aljubite u istinu radi nje same4 tada do6ivljavate misti1no vjen1anje4 bra1no bla6enstvo. <ada ste puni novoga vina4 novog vi0enja 6ivota. =jiljani simboli*iraju ljepotu4 red4 simetriju i propor+iju. Kad se 3ranite velikim istinama da je 7og neopisiva Ljepota4 neograni1ena Ljubav4 apsolutno 7la6enstvo i Sklad i beskona1ni ir4 uistinu pasete me7u ljiljanima. Kad *a3tijevate da sve /to je istinito *a 7oga bude istinito i *a vas4 1uda se doga0aju u va/em 6ivotu. S3va$aju$i da se te 7o6je osobine i*ra6avaju kro* vas i da ste kanal *a bo6ansko djelovanje4 svaki atom va/eg bi$a

po1inje plesati ritmom vje1noga 7oga. Ljepota4 red4 sklad i mir pojavljuju se u va/em umu4 tijelu i poslu kada pasete me7u ljiljanima) osje$ate jedinstvo s 7ogom: ivotom i beskona1nim 7ogatstvom. )6enjeni ste sada *a svog Ljubljenog4 jer ste o6enjeni svojim idealom ili 6eljom8 vi ste nevjesta >ospodina 9 va/e prevladavaju$e 6elje. )d sada pa nadalje4 i* te $e se ve*e ra0ati dje+a8 bit $e slika i prilika va/e ideje i osje$aja. )ta+ je 7o6ja *amisao8 majka je *amisao pro6eta emo+ijama4 nje*ino subjektivno utjelovljenje. -* tog jedinstva *amisli i osje$aja proi*la*i va/e *dravlje4 i*obilje4 sre$a i unutarnji mir. Sjednite i pasite medu ljiljanima s3va$aju$i da svake ve1eri kad idete na spavanje4 idete pred Kralja nad kraljevima4 >ospodara nad gospodarima i pred #rin+a mira. 7udite sigurni da ste %odgovaraju$e odjeveni& kad dola*ite u 7o6je prisustvo. Ako se trebate pojaviti na audijen+iji kod predsjednika dr6ave4 obu$i $ete svoje najbolje odijelo. )dje$a koju obla1ite kad ula*ite u nebo svoga vlastitog uma svake ve1eri jest raspolo6enje u kojem ste. ;eka to uvijek bude svadbeno ru3o mira4 dobre volje i ljubavi prema svim ljudima. 7udite potpuno sigurni da mo6ete re$i: %>le4 kako si lijepa...& ;e smije biti nikakve *lovolje4 osudivanja sebe ili drugi34 ili kriti*iranja. 7o6ja ljubav prema svim ljudima mora uistinu ispuniti va/e sr+e. -skreno morate svima 6eljeti ono /to 6elite samom sebi8 tada mo6ete re$i svom raspolo6enju ili osje$aju: %>le4 kako si lijepa...& &ad stojite i molite, oprostite ako (to imate protiv koga... G arko4 11:!(H %...dragi moj pripada meni...& Sve /to je 7o6je4 pripada i vama4 jer 7og je u vama. Sve /to mo6ete *amisliti4 ve$ vam

pripada. ;e treba vam pomo$ i*vana da biste pasli me7u ljiljanima. Kad ve1eras krenete na spavanje4 oprostite svima4 i *amislite i osjetite da je va/a 6elja ispunjena. 7udite apsolutno i potpuno ravnodu/ni prema svim mislima o proma/aju4 jer sada po*najete *akon. #rije no /to usnete4 uvedite sebe u o*ra1je da jeste ili da imate ono /to 6elite. =a/e mentalno pri3va$anje 6elje prije spavanja o*na1ava va/e jedinstvo s Ljubljenim8 to je va/e uvjerenje u podsvijesti koja vam daje ono /to ste u nju utisnuli. 'n pase medu ljiljanima. Prije nego dan i"da-ne i sjene se spuste. .jene su stra34 sumnja4 briga i svi ostali ra*lo*i *bog koji3 ne/to ne mo6ete u1initi. .jene na/i3 pet osjetila i la6ni3 vjerovanja lebde nad na/im umom dok molimo. Kad molite4 pri3vatite kao istinito ono /to va/ ra*um i va/i3 pet osjetila nije1u i odba+uju. )stanite vjerni svojoj ideji tako /to $ete biti puni vjere na svakom koraku svoga puta. Kad je va/a svijest potpuno ispunjena pri3va$anjem va/e 6elje4 sav stra3 $e nestati. =jerujte u stvarnost svog ideala ili 6elje dok ne budete potpuno ispunjeni osje$ajem da ste postigli to /to 6elite. <ada $ete iskusiti radost usli/ane molitve. Da4 odgovor na va/u molitvu $e do$i i osvijetliti nebesa va/ega uma4 donose$i mir. 7e* ob*ira na problem4 be* ob*ira na to koliko kriti1nima4 mra1nima ili be*nade6nima stvari i*gledale4 obratite se sada 7ogu i *apitajte se: %Kako je u nebu kod 7oga?& )dgovor $e se nje6no spustiti u va/ um poput nebeske rose: %Sve je puno mira4 radosti4 bla6enstva4 savr/enstva4 +jelovitosti4 3armonije4 sklada i ljepote&. )dba+ite tada doka*e svoji3 osjetila i pasite medu ljiljanima, pasite na 7o6jim nebeskim

pa/nja+ima punim mira4 sklada4 radosti i savr/enstva. S3vatite da ono /to je istinito *a 7oga mora tako0er biti istinito i "a vas i va/u okolinu. 5strajte u toj vjeri u 7oga prije nego dan i"da-ne i sjene se spuste.

KRAJ