29.oujak.

2013

MEHANIKA STIJENA
Definicija i povijesni razvoj Terminologija Tlo Stijena Fizike znaajke Strukturno znaajke Mehanike znaajke

DEFINICIJA
Meunarodno drutvo za mehaniku stijena (International Society for

Mehanika stijena je teoretska i primijenjena znanost o mehanikom ponaanju stijena. Harrison i Hudson (2000): Mehanika stijena je disciplina koja se bavi izuavanjem statike i dinamike stijena.
Rock Mechanic ISRM):

29.oujak.2013

DEFINICIJA
Kujundi (1986): Mehanika

stijena je nauna i tehnika disciplina koja se bavi ispitivanjima i istraivanjima vrstih (kamenitih) stijenskih masa, odnosno stijenskih masiva kao prirodnih sredina, buduih radnih sredina i sredina koje tijekom vremena djeluju na objekte (i oni na njih) i s njima predstavljaju jednu cjelinu, u svrhu to boljeg upoznavanja njihovih mehanikih svojstava i njihovog mehanikog ponaanja pod djelovanjem optereenja ili naponskih stanja.

INENJERSKA MEHANIKA STIJENA

Dodavanjem prijedloga inenjerska eli se naglasiti njeno koritenje pri rjeavanju onih inenjerskih zadaa (graditeljskih, rudarskih i sl.) koje ukljuuju stijensku masu (zadnjih 50 godina). Mehanika stijena je znanstvena baza stijenskog inenjerstva.

29.oujak.2013

INENJERSKA MEHANIKA STIJENA

Harrison i Hudson (2000): Inenjerska

mehanika stijena (Engineering Rock Mechanics) je disciplina koja se temelji na mehanici a koristi se kod projektiranja graevina koje se izvode u ili na stijenskoj masi. Bavi se prouavanjem statike i dinamike stijena kako bi se rezultati primijenili u inenjerstvu. Stijensko inenjerstvo (Rock Engineering) ukljuuje inenjerstvo u stijenama, posebno izvoenje objekata na ili u stijenskoj masi ali ukljuuje i proces projektiranja.

POVEZANOST
Geotehnika Geomehanika Mehanika tla Geotehnologija Inenjerska geologija Strukturna geologija Geotehniko inenjerstvo Rudarstvo

29.oujak.2013

KOMPLEKSNOST
MEHANIKE STIJENA PROIZILAZI IZ

kompleksne prirode stijenske mase definiranje utjecaja diskontinuiteta na mehaniko ponaanje stijenske mase Velika promjenljivost tri temeljna faktora o kojima ovisi ponaanje stijenske mase: stanje naprezanja, temperatura i vrijeme.

MEHANIKA STIJENA IMA VELIKU ULOGU U:

Istraivanju geolokih rizika (prvenstveno pojava nestabilnosti) Izboru stijena za arhitektonsko-graevni i tehniki kamen Definiranju buivost i rezivost stijene Prilagoavanju vrste objekta stanju stijenske mase Analizi deformacija Analizi stabilnosti Kontroli miniranja Stabilizaciji iskopa Smanjenju ili poveanju propusnosti isl.

29.oujak.2013

OBJEKTI KOJI ZAHTJEVAJU PRIMJENU MEHANIKE STIJENA

Povrinski objekti (brane, mostovi, i sve druge povrinske graevine) Prometnice (eljeznice, putovi, kanali, cjevovodi, luke) Povrinski iskopi mineralnih sirovina, brzotoci i sl. Podzemni iskopi (za graevine, rudnike, prometnice, vojne objekte i sl. Energetski objekti Rudarenje otapanjem i plinofikacijom

OTVORENI PROBLEMI MEHANIKE STIJENA

Nemogunost direktnog mjerenja Efekt vremena Modeliranje

29.oujak.2013

STIJENA KAO MATERIJAL NA KOJEM SE GRADI

STIJENA KAO MATERIJAL OD KOJEG SE GRADI

STIJENA KAO MATERIJAL U KOJEM SE GRADI

TERMINOLOGIJA
STIJENA (Rock) prirodno formirani agregat mineralnih tvari, koji se pojavljuju u velikim masama ili fragmentima (ISRM,1975) STIJENSKA MASA (Rock mass) je stijena kakva se javlja in-situ (realna), ukljuujui njene strukturne diskontinuitete(ISMR,1975) INTAKTNA STIJENA (Intact rock) je materijal stijenske mase, predstavljen cijelom jezgrom iz buotine koja ne sadri guste strukturne diskontinuitete (ISRM,1975).

29.oujak.2013

SIJENSKA MASA JE HETEROGENA ANIZOTROPNA ISPUCALA I PRIRODNO NAPREGNUTA STIJENSKA MASA JE HETEROGENIJA I ANIZOTROPNIJA OD INTAKTNE STIJENE

TERMINOLOGIJA
KAMEN termin koji se najee koristi u znaenju stijena ili u znaenju dio stijene, njen odlomak. MONOLIT dio stijenske mase identian po mineralnom i kemijskom sastavu ali bez diskontintinuiteta, i bilo kakvih prslina. KR

29.oujak.2013

monolit stijena

Intaktna stijena stijenski masiv tlo pukotine

kamen

POVIJESNI RAZVOJ
Relativno mlada znanstveno-tehnika disciplina Praktina ljudska djelovanja u stijenama se mogu prati od prapovijesnih vremena Kameno doba, bronano doba poetak rudarstva 3500 g.p.k. tuneli za rudnike bakra i zlata

29.oujak.2013

Neovisno o rudarstvu podzemni (tajni) prolazi izmeu palaa i hramova, grobnice, katakombe, vodovodni sustavi Razvoj tehnologije izvoenja radova u stijenskom masivu i spoznaje o stijenama uzajamno su se nadopunjavale i podsticale. VIII st. Kina drvene buae ipke i zatita od bambusa do 500m dubine Usavravanje tehnologije buenja i miniranja

Dugo se smatralo da gradnja na povrini stijena nije zahtjevna ni problematina, sve dok odnos teine objekta i korisnog optereenja nije dovodio do sloma masiva ispod temelja ni do prekoraenja doputenih deformacija. 1770.g. u Parizu, Gauthey ispitivao vrstou kamenih uzoraka 1878.g. Albert Heim (vic.geol.) Mechanismus der Gebirgsbildung (Postanak planina)i 1905 Geologische Nachlese (Geoloke zabiljeke)

29.oujak.2013

NORME I PREPORUENE METODE ISTRAIVANJA

ISO norme (International standard organization) Europske norme Eurokod -7 (tri dijela) Nacionalne norme: ASTM (Amerike) BS (Britanske) DIN (Njemake) ANFOR (Francuske) Preporuene metode Meunarodnog drutva za mehaniku stijena Preporuene metode Meunarodnog drutva za mehaniku tla i geotehniko inenjerstvo

10