Uradi Sam Solarni KolektUradi Sam Solarni Kolektoror

CENTAR ZA EKOLOGIJU I ENERGIJU TUZLA
PRIRUNIK
URADI SAM SOLARNI KOLEKTOR
(Preuzeto iz: ENERGETSKA EVOLUCIJA, George Stiff)
Tuzla, novembar/studeni 2006.
SADRAJ
1. UVOD 1.1. HODOM DINOSAURUSA SA FOSILNIM GORIVIMA 1.2. KO KORISTI FOSILNA GORIVA? 2. OBNOVLJIVI ENERGETSKI RESURSI 2.1. POTENCIJAL OBNOVLJIVIH ENERGETSKIH RESURSA 2.2. UPOTREBA OBNOVLJIVE ENERGIJE 2.3. ZELENIJA BUDUNOST 2.4. ENERGIJA POVOLJNA PO OKOLI 3. OBNOVLJIVI ENERGETSKI IZVORI 3.1. PRIRODA NA SNABDIJEVA 3.2. HIDROENERGIJA 3.3. MORSKI TALASI, PLIMA I OSEKA 3.4. GEOTERMALNA ENERGIJA 3.5. BIOMASA 3.6. ENERGIJA VJETRA 3.7. SOLARNA ENERGIJA 3.7.1 Pasivna solarna energija 3.7.2. Fotonapon 3.7.3. Solarne elektrane 3.7.4. Solarno grijanje na dohvat ruke 4. ENERGIJA IZ SOLARNOG PANELA 4.1. SOLARNI POTENCIJAL U BIH 4.2. SASTAVLJANJE SOLARNOG PANELA 4.2.1. Kuite panela 4.2.2. Sistem cijevi 4.2.3. Apsorbirajua krila 4.2.4. Izolacija, aluminijska folija i nosai 4.2.5. Transparentni prekriva i L-profili 5. POSTAVLJANJE SOLARNOG PANELA 5.1. AKTIVNI I PASIVNI SISTEMI 5.2. SISTEMI ZATVORENE I OTVORENE PETLJE 5.2.1. Instaliranje panela 5.2.2. Cijevi i fitinzi na krovu 5.2.3. Cijevi i fitinzi u potkrovlju 5.2.4. Instaliranje bojlera 5.2.5. Instaliranje termometra//barometra, pumpe i ekspanzione posude 5.2.6. Zatvaranje petlje u prizemlju 5.2.7. Izolacija i zavrni radovi 6. ALTERNATIVE I MOGUNOSTI SOLARNE ENRGIJE 6.1. TERMOSIFONSKI EFEKAT 6.1.1. Rezervoari u termosifonskom sistemu 6.2. IGRANJE SA CIJEVIMA 6.3. APSORBIRAJUA PLOA 6.4. SOLARNI KOLEKTORI 7. ZAKLJUAK
2. 2. 2. 4. 4. 6. 7. 7. 9. 9. 9. 10. 11. 11. 12. 14. 15. 15. 18. 19. 21. 21. 22. 22. 24. 27. 29. 31. 33. 33. 33. 34. 35. 37. 38. 39. 40. 42. 44. 44. 45. 46. 47. 48. 50.
Alternative i mogunosti solarne energije
UVOD
1. UVOD
1.1. HODOM DINOSAURUSA SA FOSILNIM GORIVIMA
U savremenim drutvima, ovjeanstvo troi ogromne koliine resursa i energije. A koliko to troimo? Svake godine potroimo onoliko energije koliko bi se dobilo sagorijevanjem deset milijardi tona uglja. Dok naa energija ne potie iskluivo od uglja, ni stvarnost nije nita bolja: otprilike 40% ukupne energije se dobija iz nafte, a skoro polovina potie od uglja i zemnog plina. To ukupno ini skoro 90% energetske potronje ovjeanstva koja potie od fosilnih goriva.1
Slika 1.2. Pogled na termoelektranu Tuzla
Zatim, tu su i oni koji ih zaista lino spaljuju u vlastitim peima za ogrev. U mnogo sluajeva su one ak gore od ogromnih industrijskih dimnjaka, jer je malo koja kuna pe opremljena filterima koje nadgleda drava, pa tako nastaju ekoloki problemi iz lokalnih izvora.
Slika 1.1. Ilustracija uz naslov 1.1
Pa ta je onda fosilno gorivo? Fosilno gorivo je, u sutini, energetski izvor koji je nastao od starih, fosilnih ostataka biljaka i ivotinja. Pod intenzivnom toplotom i pritiskom koji se nalaze duboko ispod zemljine povrine, prvobitna organska materija mijenja svoj sastav, a rezultat nakon miliona godina jeste smjesa ugljikovodonika u vidu uglja, nafte ili plina. Sama po sebi, fosilna goriva su sutinski bezopasna, barem ako ih se ne dira pod zemljom. Problem, ini se, nastaje iz opsesije savremenog ovjeka fosilnim gorivima: ona jednostavno "dobro gore".
1.2. KO KORISTI FOSILNA GORIVA?

Najkrai odgovor glasi: gotovo svi. Najlake je uperiti prstom na rtvenu jagnjad, a to su naravno elektodistribucije i fabrike, prosto zbog toga to isputaju ogromne koliine dima i pare iz svojih dimnjaka. Ali, zato to ine? Pa oigledno iz razloga to je nama potrebna struja, toplota, te fabriki proizvodi. ak i ako lino ne spaljujemo goriva, to se ini u ime nas i za nau dobrobit.
Slika 1.3. Individualna loita
Pored toga, u svijetu postoje milioni automobila. Zapravo se 63 miliona novih vozila proizvodi godinje, sa Evropom u vrhu, sa treinom ukupne svjetske proizvodnje.2 Dok se nova vozila preteno nameu bogatijim nacijama svijeta, automobili u zemljama u razvoju su u najveem broju sluaja stariji pa time i manje povoljni po sredinu.
UVOD
Pogledajmo samo rijeke starih, uvezenih, polovnih automobila na putevima u Bosni i Hercegovini. A ovi podaci se ne odnose na veliki broj transportnih vozila, vozova, brodova i aviona koji se koriste za transprt ekonomskih, vojnih i drugih infrastrukturnih potreba nae civilizacije.
i sami vratili starim obiajima iskoritavanja energije, iako moda blago mijenjajui stare, opteprihvaene koncepte savremenim znanjima, naukom i tehnologijom. Obnovljivi energetski izvori su konano postali dostojni panje i potovanja koje zasluuju. Konano taj koncept uzima maha u drutvu. Meutim, ne smijemo previdjeti injenicu da obnovljivo i nije krajnje rjeenje. I tu moe doi do nestrunog naina upravljanja, loeg naina regulacije ili loeg kvaliteta samih obnovljivih energetskih izvora. Jedan moda bolji logo kojem treba teiti, jeste povoljno po okoli ili zeleno. To znai da, ako zaista elimo da unaprijedimo situaciju na Planeti, moramo nai energetske zalihe koje su zaista u skladu sa naim okoliem, a ne zadovoljavati se samo onima koje se obnavljaju same od sebe, bez naeg djelovanja. Naravno, jo uvijek smo u potrazi za obnovljivim izvorima i to ne treba da nam bude stalni zadatak. Namjera ovog seminarskog rada, je da pokae alternative i mogunosti te promovira jednostavne sisteme za koritenje suneve energije. Nastao je ueem autora na nizu seminara u nevladinoj organizaciji Centar za ekologiju i energiju u Tuzli3 i u njemu se eli pokazati da je mogue ne koristei nikakvu komplikovanu nauku, uz pomo zdravog razum i osnova vodoinstalaterstva i stolarstva, umanjiti raune za grijanje i uticati na ouvanje okolia.
Bedi, Emil, Myles, Raymond and Olesen, Gunnar, Renewable Energy Technology CD DIERET (Distant Internet Education on Renewable Energy Technologies), INFORSE (International Network For Sustainable Energy) Europe; Hjortshj, Denmark, 2005. 2 Source of data: International Organization of Motor Vehicle Manufacturers, World Motor Vehicle Production by Country and Type 2004-2005, http://www.oica.net/. 3 www.ceetz.org
1
Slika 1.4. Izduvni gasovi automobila
Svi istaknuti izvori upotrebe emisija fosilnih goriva imaju odreene posljedice na nae zdravlje, ivot, okoli i na nau planetu. Samo nakon to nauimo da koristimo energiju na efikasan nain, moi emo podesiti svoje energetske zalihe prema potrebi. Drugi dio ove energetske jednaine jeste da dovedemo svoje energetske zalihe u ravnoteu sa okoliem. Stoljeima ranije su nai preci ivjeli u skladu sa prirodom. Nisu troili onoliko koliko to mi danas inimo, a preivljavali su hiljadama godina oslanjajui se samo na prirodne energetske izvore, iji je naziv obnovljivi izvori. Ovaj termin podrazumijeva da postoje energetski izvori koji su dio tokova prirodnih procesa, a koji se vraaju uz minimalan, ili potpuno bez ljudskog udjela u tome. Ljudi su uvidjeli da zaliha mnogobrojnih vrsta energije i nema u potpuno neogranienim koliinama. Priznaju da rezerve urana, uglja, nafte i plina nee trajati zauvijek, niti e se vratiti sama od sebe (da, ve smo spomenuli da se fosilna goriva jo uvijek proizvode, ali sjetite se da e se ona obnoviti tek za nekoliko miliona godina). Stoga su se mnogi ljudi, posebno strunjaci za okoli, ekonomisti, politiari, naunici, poslovni ljudi, itd.
OBNOVLJIVI ENERGETSKI RESURSI
2. OBNOVLJIVI ENERGETSKI RESURSI

2.1. POTENCIJAL OBNOVLJIVIH ENERGETSKIH RESURSA
Mogunosti dobivanja eneregije iz obnovljivih energetskih izvora jo nisu do kraja ispitane, ali pogledajmo koliki je taj potencijala. Na pitanje koliko to energije moemo dobiti? Kratak odgovor glasi: i vie nego to nam je potrebno. Ali, da bismo pojasnili prisjetimo se koliko energije troimo i koliko nam razliitih energetski izvora stoji na raspolaganju, kako je pokazano na slici 2.1. Kao to smo ve ranije spomenuli, ovjeanstvo trenutno troi jednake koliine energije kao to bi se dobilo sagorijevanjem deset milijardi tona uglja svake godine.1 Zamislimo da je sva ta energija predstavljena u obliku tamne male lopte. Crna je, jer energija koju trenutno troimo je izuzetno tetna po okoli, prljava, neodriva, neobnovljiva i opasna. Zadrimo ovu misao, a umjesto crne, zamislimo lijepu, plavu loptu koja predstavlja hidroenergiju, veliine crne. Plava lopta oznaava da ima dovoljno energetskog potencijala u svim rijekama svijeta koje bi u potpunosti nadoknadile svu nau trenutnu energetsku potronju.
Slika 2.1. Energetski izvori koje ovjeanstvu stoje na raspolaganju
Pored plave se dokotrljava tirkizna lopta koja simbolizira energetski potencijal okeana. Ali ova lopta je duplo vea od one rune crne, jer su samo talasi, te plime i oseke, dovoljne da proizvedu duplo vie energije nego to sada troimo. Narandasta lopta, koja odgovara geotermalnom potencijalu je pet puta vea, jer su resursi geotermalna energija za toliko puta vea od naih sadanjih potreba.7 Smea lopta oznaava svjetski potencijal energije biomase koji je za oko dvadeset puta vei od naih potreba.
Svijetloplava lopta je dvjesto puta vea od one prljave male i pokazuje nam ogromni potencijal vjetra nae Planete. Na kraju,, ogromna uta lopta nam otkriva nevjerovatni potencijal solarne energije na naoj planeti: 2850 puta vie energije nego to trenutno koristimo godinje. Ove divne sfere ine ogromni potencijal zelene energije i ukazuju na to da je teoretski potencijal ovih obnovljivih izvora 3078 puta vea koliina energije nego to je sad koristimo (preko tri hiljade puta vie energije nego to e nam ikada biti potrebno). Sve to bez prljavih i opasnih fosilnih goriva i nuklearne energije.

Pravo pitanje je da li zaista moemo dostii tako visok nivo energetske proizvodnje? Naalost, odgovor je ne. Ove brojke su isto teorijske. Da bismo dosegli te nivoe, morali bismo izgraditi brane na svakoj rijeci i zalivu, spaliti svako drvo, popuniti svaku planinu vjetrenjaama i zakloniti nebo solarnim panelima. Ne zvui ba kao najljepe mjesto za ivljenje, ako je to cijena istije energije. Na sreu, dokle god nemamo potrebe za tolikim koliinama energije, ne moramo zaklanjati sunce, ili posjei sve ume. Moderna tehnologija postoji u svakoj od ovih industrija obnovljivih materija, kako bi se energetska proizvodnja dovela do maksimuma bez negativnog uticaja na okoli. Zamislimo jo jednom onu crnu energetsku loptu koja predstavlja nau trenutanu potronju loe energije, ali je umjesto toga spljotimo u oblik pravogaonika kao na slici 2.2.
dananja tehnologija solarne energije, koja obeava najvie od svih, na nevjerovatan nain moe proizvesti etiri puta vie energije za ljudsku civilizaciju nego to joj je trenutno potrebno.
Vidimo dakle da postoji realna ansa da moemo proizvesti skoro est puta vie energije nego to nam je potrebno, koristei se samo sadanjom tehnologijom i bez potrebe za bilo kakvim napretkom u nauci ili inenjerstvu. Kada bi sve to primijenili danas, lahko bismo mogli zatvoriti svaku termoelektranu koja isputa tetni dim, prestati koristiti svoje automobile koji zagauju zrak, zaustaviti slijedeu generaciju dugotrajnog radioaktivnog otpada i sprijeiti bezbroj rtava budueg zagaenja i ratova. Solarna energija ima tako veliki teoretski i tehniki potencijal, da nas sama moe spasiti.
Slika 2.2. Tehniki potencijal obnovljivih energetskih resursa
Sada uporedimo pravougaonik sa onima koji predstavljaju tehniki potencijal obnovljive energije, tj. koliinu energije koju zaista moemo dobiti modernom tehnologijom, a ne samo ekajui na budue tehnoloke napretke:
sve rijeke svijeta nas savremenim inenjerstvom brana mogu opskbiti sa 5% naih energetskih potreba, dodatnih 15% energetske potronje moe doi iz znanja o nainima isoritavanja prednosti koje nam pruaju okeani, te plime i oseke, u meuvremenu, savremeno geotermalno inenjerstvo i tehnologija sami mogu da zamijene sve moderne energetske izvore, inteligentnim upravljanjem industrije biomase moe se opskrbiti 40% svih svjetskih energetskih potreba, polja vjetrenjaa i pojedinane turbine koje se izgrade na pravim lokacijama, same mogu proizvesti polovinu neophodne energije,
Slika 2.3. Energija sunca je besplatna
Na primjer, ako bi Sjedinjene Drave prekrile samo 1% svoje teritorije solarnim panelima fotoelijskim ploama, a da ne zauzimaju slobodnu zemljinu povrinu, ve da budu smjetene na zidovima i krovovima, sa fotonaponskim panelima efikasnosti od 10%, sve bi njene energetske potrebe bile zbrinute.1 Kao alternativa, povrina od 700x700 km2 u Sahari bi bila dovoljna za cjelokupnu energetsku potronju cjelog svijeta, uz koritenje slinih PV-panela nie ili srednje efikasnosti.
2.2. UPOTREBA OBNOVLJIVE ENERGIJE

Ako jo uvijek nismo uvjereni da su energetska efikasnost i obnovljiva energija mogua dopuna fosilnim gorivima i ozbiljna energetska alternativa, onda obratimo panju na prednosti koje je mogue izvui iz ovih industrija. Kao prvo, uzmimo u obzir vrijeme vraanja (vremenski period potreban da neka investicija povrati svoje prvobitne trokove) obnovljive energije. U svakom sluaju, investiranje u obnovljivu energiju se isplati kroz energetske utede, ili vlastitim provoenjem struje u mreu za samo nekoliko mjeseci, a vratilo bi se za nekoliko godina.4 Zbog toga banke irom svijeta gledaju na obnovljive izvore kao na dobru investiciju te za kratko vrijeme odobre kredit za svrhu instaliranja ovih tehnologija. Nakon perioda vraanja, sva proizvedena energija je isti profit. Investicija u obnovljive energetske izvore se vraa za: hidroenergija (rijeka ili okeana), oko 1 godinu, geotermalna energija, 7 do 10 mjeseci, energija biomase, 3 do 6 mjeseci, energija vjetra, 4 do 7 mjeseci, solarna energija, 5 mjeseci do 5 godina Jo jedan bitan aspekat je to, uprkos tome to centralizirane elektrane uvijek ostaju kao otvorena opcija, smisao ove vrste energije lei u njenoj modularnoj prirodi. Ne samo da proizvoa obnovljive energije moe funkcionirati sasvim sam, ne ovisei o vanjskim izvorima goriva, nego moe dodavati ili oduzimati i vei broj jedinica, ako je to neophodno. Sa nizom solarnih panela se uvijek moe dodavati jo panela, u sluaju poveanja energetskih potreba, ili ukloniti panel ako mu je potrebna popravka. Mogu se konstruisati male brane na mnogobrojnim lokacijama iste rijeke i ako bi greka u nekoj elektrani rezultirala nestankom struje na podruju cijelog grada, domainstva koja imaju vlastite generatore obnovljive energije bi i dalje imala struju. Vlade na cijelom svijetu zainteresirane za obnovljivu sposobnosti decentralizacije. povoljnije izgraditi su sve vie i vie energiju, zbog njenih Bra je i novano je ovakve naspram
centralizovanih sistema elektrana, a potrebe za dugim icama za provoenje bi bile umanjene.1 Jedan od najuoljivijih pozitivnih uinaka obnovljivih izvora je bio i ostae uinak na zaposlenost. Iz razloga to podstie lokalne industrije, to se dogaa i sa zaposlenou, te ona ostaje dio lokalne ekonomije. Mala trita za obnovljivu energiju niu svugdje, pa je na primjer, u Danskoj, tokom 1980.-ih godina, samo nekoliko stotina ljudi radilo u industriji vezanoj za vjetrenjae. Danas, taj broj raste i prevazilazi sadanjih 15 hiljada radnih mjesta. Industrije obnovljivih energetskih resursa irom EU-a, ostvarile su porast radne snage, to znai da broj zaposlenih sada iznosi oko 110 hiljada.1
Slika 2.4. Investicija u solarnu energiju je isplativa za 5 godina
Meutim, potrebna je i pravilna vrsta potpore samoj industriji obnovljivih izvora, kako bi se dalje irila. Moglo bi se otvoriti preko dva miliona radnih mjesta do 2025.godine, samo na podruju solarne industrije uz odgovarajue investicije, istovremeno eliminirajui potrebu za emisijama CO2 iz 140 termoelektrana.5 Dok izgleda kao da su potrebne velike investicije, s obzirom na to da nae vlade subvencioniraju prljavu energiju onako kako to ine, zato jednostavno ne bismo prebacili fond za fosilna goriva i nuklearno poslovanje na istije i zelenije industrije energije? Naalost je obnovljiva energija za sada relativno bila na samom dnu spiska za budetiranje ove vrste subvencioniranja, primavi samo 3,7% iznosa koji odlazi na fosilna goriva i
nuklearni razvoj.7 Kada bi se uzeo iznos samo polovine od onoga to EU daje za subvenconiranje u toku samo jedne godine, solarna industrija bi bila skoro samoodriva i otvorilo bi se 58 hiljada novih radnih mjesta. Izbacivanjem industrija za fosilna goriva i nuklearu energiju iz subvencioniranja koje vri EU, mogle bi se smanjiti globalne emisije CO2 za 2-18%,25 idui odlunom putanjom u borbi protiv globalnog zagrijavanja. Eliminairanjem ovog sumnjivog subvencioniranja bi fosilna goriva i nuklearna energija izgubile svoj takmiarski duh jer bi obnovljiva energija postala ne samo dostupna, nego i povoljnija u nekim sluajevima. Evropska industrija za obnovljivu energiju ne vidi nikakve ekonomske ili tehnike prepreke u ostvarivanju 20%-tnog udjela6 u energetskom tritu EU-a za obnovljive izvore, dok Greenpeace tvrdi da je mogue ostvariti i dodatnih 5% ako se zalihe obnovljive energije ukombinuju sa djelotvornim mjerama energetske efikasnosti.7
Pojedine firme ve dosta investiraju u obnovljive izvore. Na primjer, bivi "British Petroleum" je skratio svoj naziv na BP, a promovirao se kao "Beyond Petroleum", to bi u prijevodu znailo "i vie od petrola", djelomino da bi kupcima pokazali kako misle o alternativama povoljnim po okolinu. No, ostaje dilema da li je ovo ponovno imenovanje trinog brenda uraeno iz isto pozitivih namjera ili politikom zelenog pranja7 (ideja da firma ili industrija koja teti okoliu govori neistine o tome da je zabrinuta za okoli, dok u stvarnosti nastavlja svoje "prljave" poslove). Ali kao kupci i oni koji zaista plaaju raune ovim firmama, mi od njih moramo traiti da promijene svoje naine rada. Odravanjem stanja onakvog kakvo jeste nas nee izvesti iz energetskog "blata", ali investiranje u energetsku efikasnost i obnovljivu energiju sada, hoe. Potedie okoli, a njihove trokove e smanjiti. Pomislimo na mogue efekte, kada bi ove firme zaista samo investirale u zelenu energiju: 1. ako bi svih 533 milijardi "novog kapaciteta" ilo samo na efikasne i obnovljive elektrane.. 2. onda bi svih 57 milijardi koji idu na "popravke i usavravanja" ilo samo na elektrane obnovljive elektrine energije, i... 3. 422 milijarde namijenjene "raspodjeli" i 125 milijardi "prijenosu" bi se zapravo minimalno koristile, jer bi se izvori obnovljive energije decentralizirali i ne bi bilo potrebno toliko vodova za provoenje struje. Nakon svega to je ovdje reeno, ostae preko 612 milijardi vika u budetu za goriva koja vie nee biti potrebna, jer e sve termoelektrane koje su radile na pogon fosilnih goriva, ili nuklearne energije biti zatvorene. To je preko 6.000 hiljada milijardi koji mogu biti korisni za dalja investiranja na podruju obnovljivih resursa, mjera za veu energetsku efikasnost, ili pak, samo kao isti profit firme. Koja vrsta poslovanja zasluuje da i dalje radi ako doputa da se treina njenog budeta tek tako protrai? Nijedna. Prosto reeno, status quo se mora mijenjati!
2.3. ZELENIJA BUDUNOST

Zato se zaustavljati na samo 20% ili 25%? Nama treba vie nego da samo vlade konano uvide situaciju. Energetske korporacije irom svijeta moraju da poveaju svoje investicije za obnovljivu energiju, jer je zaista u njihovom interesu da se konano udalje od fosilnih goriva i nuklearne energije. Ako pogledamo procjene poslovnih planova deset najboljih evropskih energetskih firmi, ini se kao da se i nee mogo toga promijeniti sa njihovog gledita. IEA (International Energy Association Meunarodna Energetska Zadruga) od njih oekuje da investiraju u, grubo reeno, tri jednake oblasti: elektodistribuciju, ekspanziju mrea i goriva.
2.4. ENERGIJA POVOLJNA PO OKOLI

Obnovljivi energetski izvori su konano postali dostojni panje i potovanja koje zasluuju. Konano taj koncept uzima maha u drutvu. Meutim, ne smijemo previdjeti injenicu da obnovljivo i nije krajnje rjeenje. I tu moe doi do
Slika 2.5. Investiranje u energiju 10 najveih energetskih firmi
nestrunog naina upravljanja, loeg naina regulacije ili loeg kvaliteta samih obnovljivih energetskih izvora. Jedan moda bolji logo kojem treba teiti, jeste povoljno po okoli ili zeleno. To znai da, ako zaista elimo da unaprijedimo situaciju na Planeti, moramo nai energetske zalihe koje su zaista u skladu sa naim okoliem, a ne zadovoljavati se samo onima koje se obnavljaju same od sebe, bez naeg djelovanja. Naravno, jo uvijek smo u potrazi za obnovljivim izvorima i to ne treba da nam bude stalni zadatak. Prvo to nam treba kod energetskog resursa je da znamo da je zaista ist u cjelovitom, okolinom smislu. "istoa" energije podrazumijeva minimalan negativan uinak na okoli. To je i bit novog pokreta obnovljive energije, distanciranje drutva od tetne energije. Oigledno je da se fosilna goriva ne mogu okarakterizirati istima, s obzirom na njihov ogroman potencijal zagaenja, ali bi uprkos tome nuklearna industrija preferirala da se oznae kao takva. Meutim, s obzirom na probleme koje stvara nuklearni otpad i tete po okoli, izazavane vojnom nuklearnom tehnologijom, znamo da ni ova industrija nikada nee biti istinski ista.
Potrebno je uvesti i novi termin u debate o energiji: odrivost. To je onaj aspekat obnovljive energije koji kae koliki je potreban minimalan udio ljudskog djelovanja da bi se iskoristila energija. U sutini, obnovljivi resursi se bave energetskim izvorima, dok se odrivi bave sredstvima iskoritavanja istih za nau dobrobit i time koliko im je potrebno da budu samoodrivi. Dakle, prije no to zakljuimo, da je svaka vrsta obnovljive energije krajnja solucija kojoj trebamo teiti, najprije moramo procijeniti "istou" i odrivost, kako bismo znali pravi zeleni potencijal, uticaje na ekologiju i okoli. Samo tada emo biti u stanju da nastavimo sa nama neophodnom energetskom evolucijom.
Teske, Sven, Greenpeace Energy Revolution Ship Tour Clean Energy Tour 2005 Exhibition, July-September 2005. 5 McDonald, Kate, ed., Solar Generation, 3rd edition, Greenpeace and the European Photovoltaic Industry Association, September 2006. 6 Green paper on energy efficiency, COM (2005) 265 final of 22. June 2005. Bruxeles, 7 Beder, Sharon, bp: Beyond Petroleum? as found in Lubbers, Eveline, ed., Battling Big Business: Countering greenwash, infiltration and other forms of corporate bullying, Green Books, Devon, UK, 2002.
4
OBNOVLJIVI ENERGETSKI IZVORI
3. OBNOVLJIVI ENERGETSKI IZVORI

3.1. PRIRODA NA SNABDIJEVA
Samo nakon to nauimo da koristimo energiju na efikasan nain, moi emo podesiti svoje energetske zalihe prema potrebi. Drugi dio ove energetske jednaine jeste da dovedemo svoje energetske zalihe u ravnoteu sa okoliom. Stoljeima ranije su nai preci bili usklaeniji sa prirodom. Nisu troili onoliko koliko to mi danas inimo, a preivljavali su hiljadama godina oslanjajui se samo na prirodne energetske izvore,1 iji je naziv obnovljivi izvori. Ovaj termin podrazumijeva da postoje energetski izvori koji su dio tokova prirodnih procesa, a koji se vraaju uz minimalan, ili potpuno bez ljudskog udjela u tome. Ljudi su uvidjeli da zaliha mnogobrojnih vrsta energije i nema u potpuno neogranienim koliinama. Priznaju da rezerve urana, uglja, nafte i plina nee trajati zauvijek, niti e se vratiti same od sebe, ve za nekoliko miliona godina. Stoga su se ljudi, posebno strunjaci za okoli, ekonomisti, politiari, naunici, poslovni ljudi, itd. i sami vratili starim obiajima iskoritavanja energije, iako moda blago mijenjajui stare, opteprihvaene koncepte savremenim znanjima, naukom i tehnologijom.
Slika 3.1. Upotreba obnovljivih i neobnovljivih energetskih resursa
3.2. HIDROENERGIJA
Rije hidroenergija se moe odnositi doslovno na svaki oblik energije koji potie od vode, ali se u praksi najee odnosi samo na energiju koju dobijamo iz rijenih tokova. Ovo je moda najstariji energetski izvor kojeg je ovjek koristio. Njena prva zabiljeena upotreba datira od prije est hiljada godina u Grkoj, a ogledala se u sistemima za navodnjavanje i vodenicama.1
Grci nisu uspjeli saznati je koliko e se, stoljeima kasnije, vodenice i brane koristiti na najveim rijekama nae planete. Decenijama se ve izgrauju ogromne brane, a trenutno najvea od njih je brana Itaipu, smjetena izmeu Brazila i Paragvaja. Ova elektrana, zavrena 1991.godine, sama snabdijeva Brazil etvrtinom ukupne koliine struje, a Paragvaj sa 75%.8 Hidroenergija je jedna od najee koritenih obnovljivih energetskih izvora, a opskrbljuje zemlju sa zalihama energije u iznosu od oko 3%,1 ali se i ona, naalost, previe koristi, a nestruno se s njome ophodi. Brane ne moraju biti velike, kao to je Itaipu, da bi izazvale znaajnu tetu po okoli i drutvo. Gdje god postoji brana sa vodenim rezervoarom iza sebe, tu je nekada bilo zemljite koje je bilo dom biljkama i ivotinjama, a vjerovatno i ljudima. Jednom, kada se zemlja prekrije vodom koja slui za rad brane, ona se vie ne moe upotrijebiti kao dom bilo kome od nabrojanih ivotnih zajednica. Dalje, postoje drugi razni problemi u vezi sa velikim branama (zajednice riba, poplave,
Slika 3.2. Prvo smo nauili koristiti vodu
Grci su znali koliki je potencijal u vodi koja se slivala niz Olimp i druge planine koje su oboavali. Mada su bili svjetski poznati putnici, ono to stari
10
smanjene koliine vode u nizvodnim tokovima, itd.), te zbog svoje prekomjerne eksploatacije, velike brane prijete svakoj hidroenergiji loom reputacijom. Ali uei na negativnim uticajima velikih brana, posljednjih godina je nastalo mnogo projekata u vezi sa proizvodnjom hidroenergije povoljnije za okoli. Male brane uzimaju u obzir uticaj na okoli, koriste alternativne metode za iskoritavanje ogromnog potencijala rijeka, bez da unitavaju lokalne zajednice ili ekologiju. Pored toga, neki ljudi rade na metodama za koritenje drugih izvora tekuih voda za energiju, na primjer, mikro-hidro turbine ugraene na vodovodnim cijevima koje slue za iskoritavanje pritiska kojeg voda stvara unutar cijevi pri njenom doticanju u domainstva.
"Moni Kit" kapaciteta u iznosu od 120 kW.1 Iako su prilino stalan izvor morske energije, talasi nisu jedina vrsta energije koja se moe nai u okeanima.
Slika 3.4. Eksperimentalne elektrane uz koritenje talasa
Plime i oseke koje se redovno smjenjuju u toku dana, mogu se koristiti kao stalan i predvidljiv izvor energije. Trenutno su jedino Francuska, Rusija i Kanada izgradile elektrane koje rade na principu plime i oseke. Funkcioniraju slino tradicionalnim branama, ali su smjetene na uu umjesto na samoj rijeci.
Slika 3.3. Primjer mikro-hidro turbine
3.3. MORSKI TALASI, PLIMA I OSEKA

Jo jedan potencijalni izvor hidroenergije se nalazi u prostranim morima i okeanima nae planete. Koritenje pomenutih vodenih povrina kao energetskih izvora je vrlo obeavajue. Ova tehnologija ima komercijalno dobre izglede, iako je manje-vie u uvodnim fazama svog razvoja. Dosta se uznapredovalo u tome da okeani postanu energetskim izvorom. Talasi su izuzetno efikasni u pogledu energije, jer jedan olujni talas sa havajske obale bi mogao "preivjeti" do Kalifornije, uz minimalni gubitak energije. Velika Britanija je posebno aktivna u razvijanju talasne tehnologije na obalama, a u dravama poput Japana se, jo od 1998. godine, radi sa funkcionalnim priobalnim modelom po imenu
Slika 3.5. Hidroelektrana na principu plime i oseke
Naalost i velike morske brane su potencijalno ekoloki tetne kao i velike rijene brane, naroito po opstanak ribe. Ali, slino hidroenergiji rijeka, ve nastaju projekti manjih razmjera za minimiziranje negativnog uticaja na okoli.
11
3.4. GEOTERMALNA ENERGIJA

Rije geotermalna potie iz grkog jezika i sadri slijedee rijei: "zemlja" i "toplota". Kao sloenica se odnosi na toplotu koja se nalazi unutar zemljine kore, iste one energije koja potie na rad procese koji se odvijaju duboko u zemljinoj kori i omotau, kao i one koji se deavaju ispod njene kore i koje su odgovorne za vulkanske erupcije. Stoljeima je zemljina toplota koritena kao energetski izvor, ali nije bila koritena na industrijskom nivou do prve polovine 19. stoljea u Italiji, kada je jedan biznismen iskoristio lokalne geotermalne izvore u Toskani, kako bi pokrenuo svoju firmu. U posljednjem stoljeu je geotermalni potencijal postao sve vie i vie cijenjen u lokalnim mjestima. Ljudi su prosto uvidjeli da, ako u zemlji ima dovoljno energije koja moe topiti kamen i koja izaziva lavu i vulkane, onda zasigurno ima i dovoljno energije za dovoljnu koliinu pare koja bi pokretala turbine u elektranama.
energiju. Pored toga to je najstariji energetski izvor, takoe je jedan od najrasprostranjenijih, s obzirom na to da skoro ne postoji mjesto na planeti na kojem nema nekog ivog organizma. Najstariji, ali jo uvijek i najei oblik upotrebe biomase jeste spaljivanje drveta. Tehniki govorei, spaljivanje drveta se smatra oblikom koritenja biomase, dakle, obnovljivom energijom. Ali, daleko je od toga da je to jedini ili najprofinjeniji nain.
Slika 3.7. Ne moemo sa sigurnou rei da li su peinski ljudi zaista plesali sa mamautima, ali znamo da su koristili biomasu za vatru
Slika 3.6. Geotermalni izvori se nedovoljno eksploatiu
Danas, geotermalna energija ini oko pola procenta ukupnih globalnih energetskih zaliha. U pojedinim mjestima je njen udio dosta vei, kao to je sluaj na Islandu, gdje su geotermalni izvori zasluni za 17% njihove proizvodnje struje i 87% energije koritene za grijanje. Meutim, geotermalni izvori takoe utiu i na okoli, a naroito sporedni proizvodi pri energetskoj proizvodnji (jako zagrijana voda i teki metali iz dubokog podzemlja rudnika), ali su sigurnosne mjere ve poduzete i tu su da bi umanjile njihov negativni uinak.1
Umjesto da punimo pe za spaljivanje smea komadima drveta, koje posjeduje energiju uporedivu sa lignitom, zamislimo elektranu koja ima veu energetsku gustou, kao to je ima posebna vrsta repe, koja sadri i dvaput vie energije nego drvo ili lignit, a skoro isti potencijal kao loivo ulje.
3.5. BIOMASA
Biomasa je moderni termin koji oznaava ono to je moda i najstariji energetski izvor kojeg je ovjek ikada koristio. U sutini se pod biomasom podrazumijeva svaka vrsta organske materije, bilo da potie od biljaka ili od ivotinja, koja proizvodi
Slika 3.8. eerna trska ima visoku energetsku gustou
12
U ostale velike izvore se ubraja kompresovanje otpada drvne i zemljoradnike industrije u krune oblike, ili sagorijevanje brzorastuih biljaka visoke energetske gustoe kao to je eerna trska ili neke vrste trave. Upotreba biomase nije ograniena samo na biljnu tvar i moe podrazumijevati i neke ivotinjske proizvode. ivotinjski izmet se direktno moe spaliti, ili, radi vee efikasnosti, ekati da fermentira i da se stvori tzv.bioplin. Da bismo razumjeli potencijal energije o kojoj ovdje govorimo, uporedimo koliinu energije 1 l dizela i jedinice bioplina na farmi. Svakog dana se stvara jednaka koliina energije od izmeta stotine pilia, triju svinja ili jedne krave kao i od jednog litra dizela!1 Jedna od najjaih prednosti biomase je injenica to je ona u principu CO2 neutralna, jer se u procesu uzgoja biljke apsorbira CO2, a spaljivanjem se plin ponovo oslobaa u karbonskom ciklusu da bi ponovo bio apsorbiran u toku rasta slijedeih usjeva. Sada, kada biomasa pridonosi globalnoj energetskoj potronji sa oko 11%,1 rangirana je kao najjaa obnovljiva industrija. Meutim, nije najblia tome da bude povoljna po okoli. Iako je CO2 neutralna i bez udjela sumpora koji izaziva kisele kie jo uvijek se javlja zagaenje zraka u vidu sitnih estica, NOx i drugih plinova. Iako se ovaj problem moe smanjiti na minimum pravim peima za spaljivanje smea i filterima, mali broj domainstava koje koriste drva za grijanje upotrebljava filtere ili pei sa istaima. Bez obzira na to, vea neugodnost se javlja u sadanjem nainu uprave industrije biomase. Bez ispravnih globalnih propisa, moe doi do prekomjerne sjee uma kako industrija tei da se opskrbi drvetom. Ili, u pomalo ironinom ishodu, sjea uma se esto vri u ime industrije biomase, naroito u praumama, gdje se ume potpuno sravnjavaju sa zemljom ne bi li se napravilo prostora usjevima bogatim energetskim potencijalom za etvu. Takav primjer se trenutno deava u Indoneziji i Maleziji, gdje se drvee spaljuje, to pogorava globalno zagrijavanje jer drvee ne samo da vie nije u stanju da apsorbira CO2 iz atmosfere, ve i kada gori, oslobaaju se ogromne koliine plina. Na njihovom se mjestu sada nalaze plantae za uzgoj palminog ulja koje drave, poput Velike Britanije, ele iskoristiti kao elektrane za biomasu.9
Na sreu se velika panja skree na sramote koje se deavaju u jugoistonoj Aziji. Meunarodne organizacije poput Greenpeace i Friends of the Earth su se u prolosti borile protiv sjee prauma, a sada mogu nastaviti borbu naoruani znanjem o njihovom znaaju za ekologiju i uticaju na klimatske promjene.
3.6. ENERGIJA VJETRA

Sjetime se uragana Katrina, kao i njegovih posljedica na stanovnitvo Nju Orleansa. Uragani predstavljaju veoma znaajanu silu prirode. Zamislimo tek, ta bi sve bilo mogue kada bi ovjek mogao da ukroti tako snane prirodne sile i da ih upotrijebi u pozitivne svrhe. U stvarnosti se ne moemo nadati, niti bismo trebali, kroenju tako enormnih sila. Ali ih ipak donekle moemo iskoristiti u pozitivne svrhe. Pored koritenja talasne energije koja nastaje kretanjem uragana preko mora, moemo takoe iskoristiti i jake vjetrove. Snaga vjetra je zapravo jedna od najstarijih poznatih energetskih izvora koje je koristio ovjek. Egipani su prvi za koje je poznato da su koristili energiju vjetra za plovidbu ak prije pet hiljada godina, a to je bilo znanje koje su koristili kako bi prevezli velike kamene blokove u Gizu i izgradili svoje slavne piramide. Nekoliko milenijuma kasnije, oko 700. god.n.e., Perzijanci su izgradili prve vjetrenjae na prostoru dananjeg Afganistana kako bi zadrali potencijal vjetra na kopnu. Francuzi su izgradili prve evropske vjetrenjae, ali najpoznatiji primjeri na ovom regionu su oni koje koriste Holanani, jer su oni energiju vjetra stavili u daleko iru upotrebu, ukljuujui navodnjavanje, mljevenje ita i drenau morske vode. Jednako poznate su i visoke vjetrenjae rasporeene diljem Grke i panije. Ali, za razliku od Don Kihotovih avantura sa vjetrenjaama La Mana, ne bismo se smjeli boriti protiv snage vjetra, nego za koritenje iste. Energija vjetra koju promoviramo i koja ima tako veliki potencijal u savremenom dobu jesu velike vjetrenjae koje proizvode struju. Ove visoke maine su zaista poele preovladavati cijelim energetskim tritem, sa porastom od 30% godinje, a danas je Evropa u vostvu sa devet od deset turbina proizvedenih na cijelom kontinentu. Ako se postave jedna do druge, vjetrenjae mogu dovesti do maksimuma proizvodnju energije vjetra, na podrujima gdje vjetar dostie velike brzine.
13
Svako ko je prolazio kroz Njemaku zna kakav prizor prua stotina tornjeva u roku od samo sat vremena. Iz perspektive ekologa taj pogled zna biti posebno lijep.
prikazano na slici 3.11, bila bi skoro iste visine (oko 50m), a ak i ireg promjera (oko 80m).10 Ovakve utede uglja e imati veoma pozitivan uinak na okoli i klimatske promjene, ali je znaaj ovih uteda jo i vei s obzirom na to da ovi statistiki podaci vae za samo jednu meu hiljadama turbina koje ve rade ili e uskoro da prorade.
Slika 3.9. Don Kihotovska borba "za" vjetrenjae
Zatim, tehnologija se na ovom polju razvila do tog stepena da smo ponovo u stanju da se vratimo energiji mora i vjetra. Umjesto da samo plove okeanima, drave poput Danske i Nizozemske postavljaju ovakve farme vjetra na priobalnim podrujima, zakoraivi na podruja izvora energije koja su dugo bila ignorirani, a istovremeno umanjujui ovisnost o stranim energetskim zalihama i borei se protiv klimatskih promjena.
Slika 3.11. Poreenje spaljenog lignita i vjetrenjae
Poput ostalih oblika obnovljive energije, ni snaga vjetra nije stalna. Prvobitne turbine su pravile previe buke ili se smatralo da kvare estetski dojam krajolika. Oigledno su obje ove primjedbe prilino tvrdokorne, jer bi vlasnik turbina na oba "problema" gledao kao na dokaz da on ili ona profitira time to pomae okoliu i to se bori protiv globalnog zagrijavanja. Bilo je problema sa tzv. udarima ptica, gdje su ptice ginule udarajui u turbine ili od njene lopatice. Dok je to validan argument, strunjaci udare ptica o turbine smatraju prilino rijetkim sluajem, a ostale visinske prepreke (strujne ice, graevine, itd.) predstavljaju ak i veu prijetnju. Ispitivanja pokazuju da priobalne frame vjetrenjaa ak i manje utiu na ivote ptica, naroito kada su smjetene van poznatih putanja selidbe ovih ivotinja.
Slika 3.10. Farme vjetrenjaa u Sjevernom moru
ivotni vijek vjetrenjae, visoke 67 m, kapaciteta 1,5 MW, traje dvadesetak godina. U tom vremenskom periodu jedna turbina moe da proizvede 76 miliona kWh, to je jednako utedi oko 84.000 tona lignita koji bi bio spaljen. Koliina uteenog uglja zbog energije vjetra, kada bi se u vidu gomile postavila pored turbine, kao je
Jo jedan problem je ometanje radijskih i televizijskih talasa lopaticama turbina. Ali mogle bi se postaviti dodatne prijenosne stanice koje bi te talase usmjeravale oko farmi vjetra i tako izbjegle pomenute probleme. U svakom sluaju, svi navedeni elementi (buka, krajolik, udari ptica i zrani talasi) su manje-vie upraviteljski/menaderski poslovi. Potrebno je nai
14
odgovarajue lokacije i sprovesti detaljne procjene o sveukupnom uticaju prije no to se jedna turbina vjetra ili farma vjetra izgradi. Praenjem propisa i uzimanjem u obzir uticaja na lokalno stanovnitvo i ekologiju, energija vjetra, narednih godina, moe postati jedna od najvanijih industrija u drutvu.
Oboavano od davnina i injenica da je jedno od primarnih pokretakih sila ivota uopte, na sunce se ponovo gleda kao na spasioca ovjeanstva, ovoga puta ne u religijskom kontekstu, nego u smislu da nas moe spasiti tako velikog broja posljedica koje su u vezi sa energijom, a koje smo sebi sami stvorili u skoranje vrijeme.
Sampaio, J. And Silva, L., Itaip Dam: The worlds largest hydroelectric plant, U.S. Geological Survey, http://www.usgs.gov/, August 30, 2005. 9 Friends of the Earth UK, Palm oil - rainforest in your shopping, http://www.foe.co.uk/ 10 Witzel, Walter and Seifried, Dieter, Das Solarbuch, kobuch Verlag GmbH; Staufen, Germany, 2000
8
3.7. SOLARNA ENERGIJA

Bez imalo sumnje, zvijezda u usponu meu obnovljivim energetskim izvorima je solarna energija, imenovana po latinskoj rijei koja oznaava sunce "sol".
Slika 3.12. Oboavanje i kultovi sunca su pratilje ljudske civilizacije
to se tie izvora energije, solarna ima najvie prednosti iz vie razloga. Iako ima mnogo mjesta na kojima nema fosilnih goriva ili urana, nema nijedne zemlje na svijetu koja nema suneve svjetlosti. Zatim, moe se vidjeti da skoro svaki oblik savremene energije potie od suneve.
Suneva svjetlost izaziva temperaturne promjene koje pokreu vjetrove i okeanske struje, ivot biljaka i ivotinja koje su neophodne za koritenje biomase, te je neophodna za odravanje vodenog ciklusa rijeka i mora.
Slika 3.13. Energetski bilans sunevog zraenja
15
Bez sunca, naa planeta ne samo da ne bi mogla odravati ivi svijet, ve ne bi ni bila dovoljno topla da odrava geotermalne izvore pod zemljom. ak i fosilna goriva, koje ekolozi, nekada zovu jo i "starom biomasom", su u posljednje vrijeme mogua samo zahvaljujui suncu. Vanost sunca u naoj svakodnevnici je takoe vrlo znaajna. Zbog sunca nam nisu potrebne baterijske lampe po cijeli dan, niti moramo da grijemo svoje domove tokom odreenih godinjih doba. Moemo suiti ve napolju i ouvati hranu bez potrebe za hemikalijama i moemo ii na godinji odmor na ak toplija odredita, kako bismo lijepo potamnjeli, mada, ako sumnjamo u prave moi sunca, mogli bismo "lijepo" izgorjeti.
Zatim, postavljanjem prozora na junu stranu kue, za nas koji ivimo na sjevernoj hemisferi, omoguava se znaajan dotok besplatne toplote i svjetlosti, ak i zimi. Slino tome bi se mogao ugraditi i prozor na krovu, kako bi posvijetlio inae prirodno mranu sobu. A, ako smatramo sebe za izuzetno otvorene osobe, mogli bismo sve zidove i krov napraviti od stakla. Dobili bismo toliko besplatnog grijanja i svjetla uz minimalne trokove struje. Ali onda bismo se takoe morali brinuti o pticama i kamenju koje bi udaralo u nau kuu.
3.7.1 Pasivna solarna energija

Znanje savremenog doba je uznapredovalo na mudrostima tradicije, kako bi stvorilo veliki broj metoda za iskoritavanje solarne energije do maksimuma. Arhitekte i graevinci koriste pasivni solarni princip kako bi proizveli najvee koliine besplatnog osvjetljenja i grijanja uz pomo suneve svjetlosti. Njihov najjednostavniji oblik se bavi izborom boja. U Grkoj se na svakom koraku susreemo sa pasivnim solarnim principom, a da toga nismo ni svjesni. Fasade njihovih kua su bijele zbog toga to bijela boja reflektira svjetlost, to znai da se moe odravati hladnija temperatura u kuama. Obratni uinak se na slian nain moe postii farbanjem zidova kua u crno, u svrhu maksimiziranja grijanja kue sunevom energijom.
Slika 3.15. Solarno osvjetljenje u arhitekturi
Slika 3.16. Solarno grijanje u arhitekturi
3.7.2. Fotonapon
S druge strane tehnolokog spektra, postoje aktivne metode za koritenje solarne energije, ukljuujui i fotonaponske elije, koje su nastale iz grkih rijei za svjetlo "photo" i jedinice za elektrini napon "volt". Logikim slijedom moemo zakluiti da je
Slika 3.14. Solarni principi u arhitekturi
16
svrha ove vrste tehnologije dobijanje struje iz svjetlosti. Jo krajem 19. stoljea je fotonaponska (PV) tehnologija bila dostupna, jer je jedan njujorki elektriar dobio primitivnu PV-eliju iz selena. Tek 1950.-ih godina je ta industrija zaista procvala i to predstavljanjem silicijske tehnologije i istragama koje je izvrio ameriki program za izuavanje svemira.1 S obzirom na to da je to bila tako aktivna industrija, njena tehnologija se stalno razvijala i usavravala. Prve silicijske PV-elije iz 1950.-ih godina su bile oko 4% efikasne. Ali, od tada su istraivanja i razvoj stepen efikasnosti popeli na skoro 30% uz upotrebu nekih savremenih metoda.11 To znai da se preko etvrtine ukupne svjetlosti koja pogodi odreenu eliju pretvara u elektrinu energiju. Pretvaranje "samo" etvrtine moda i ne izgleda mnogo, ali ako znamo da oko 7x1017 kWh
solarne enrgije dospije na zemljinu povrinu, onda bi se upotrebom tolike koliine energije mogle i vie nego zadovoljiti sve nae energetske potrebe. PV-elija funkcionira na bazi dva ultra-tanka sloja silicija koja su smjetena izmeu dva sloja sainjena od elektroda, kako je prikazano na slici 3.17. Gornji silicijski sloj je napravljen tako da sadri preveliki broj elektrona, a donji ima premali broj istih. Suneva svjetlost prodire u silicijske slojeve i aktivira elektrone koji su skupljeni na gornjoj katodi. U meuvremenu, privremeni nedostatak elektrona u silicijskim slojevima stvara jednosmjerni elektronski tok, dok se elektroni kreu prema katodi.
11
U.S. Department of Energy, Photovoltaic Milestones, Energy Information Administration, http://www.eia.doe.gov/
Slika 3.17. Princip rada fotonaponske elije
itav sistem je tzv. poluprovodnik. Proizvedena energija se prenosi i skladiti u bateriji odakle se moe koristiti odmah, kao istosmjerna struja (IS), ili obratno, kao (na)izmjenina struja NS. Rezultat je iskoristiva, besplatna struja. Danas, fotonapon podrava industriju koja je jo u razvoju, za izgradnju precizno izgraenih skupova fotoelijskih ploa koje se mogu koristiti na razliitim lokacijama i omoguavaju mnogobrojnim ureajima funkcioniranje bez potrebe za zamjenom baterija. Najpoznatije upotrebe PV-a su u vezi sa programom za izuavanje svemira interplanetarnim stanicama, satelitima i planetarnim istraivanjima pomou robota. Ali naravno, PV-tehnologija se ne mora samo zadravati iskljuivo na vanzemaljskim prostranstvima.
Slika 3.18. Interplanetarna svemirska stanica
17
Slika 3.21. Solarno napajanja jedne kole Slika 3.18. Robot sa solarnim napajanjem
Postoje mnogi "prizemljeniji" naini upotrebe fotonapona koji se danas lahko mogu primijeniti. Jedan od najkorisnijih naina upotrebe ove sjajne tehnologije je snabdijevanje udaljenih lokacija strujom. To bi znailo da je nepotrebno ugraditi dodatne kablove za provoenje struje samo da bi se vratila elektrina energija nekoj meteorolokoj stanici, koja se nalazi na vrhu planine, ili da se brod koji se nalazi na sredini okeana mora oslanjati na dovoljnu koliinu struje, da bi obavio poziv upomo putem radija. Zahvaljujui fotonaponu, strunjaci na Sjevernom i Junom polu su u mogunosti da izvre svoja ispitivanja sa vie nego dovoljnom koliinom struje na raspolaganju.
Slika 3.22. Solarna energija za pokretanjae automobila
Slika 3.19. Napajanje strujom meteorolokih stanica
Slika 3.23. Solarna energija u poljoprivredi
Slika 3.20. Solarno napajanje radio ureaja na brodu Slika 3.24. Solarna energija u graevinarstvu
18
U urbanoj sredini su bezbrojni naini primjene ove tehnologije. Zamislimo da sva vozila vie nisu ovisna o gorivu i da se oslanjaju iskljuivo na solarnu energiju.
katastrofe, itd... Njeni principi se, takoe, mogu primijeniti na konceptu centralizovane elektrane.Ve nekoliko takvih instalacija funkcionira, te nas snabdijevaju strujom koja ne zagauje i koja ne koristi nikakva goriva. Dok bi se itavo polje PV-ploa moglo koristiti i odravati za proizvodnju centralizovane solarne struje, neki od najee implementiranih modela solarnih elektrana koriste, radi maksimalnog uinka, ogledala za skupljanje svjetlosti. Najkompaktnija od njih funkcioniu u vidu solarnih antena, gdje se suneva svjetlost reflektira do take kada je u stanju da direktno proizvede struju, radei na principu slinom televizijskoj satelitskoj anteni.
Slika 3.25. "Ukljucimo" se na sunce
Najvei problem za modernu PV-industriju jeste cijena. Jednostavno reeno, fotonaponske ploe su skupe da bi ih se nabavilo a i proizvelo. Silicij mora biti izuzetno istog kvaliteta, a koliina potrebna za jednu PV-plou od 50 W bi bila dovoljna za oko dvije hiljade raunara. Iako je silicij jedan od najzastupljenijih elemenata na svijetu,1 dobijanje njegovih najiih oblika zahtijeva ne samo novac, nego i specijalne ureaje. Solarna industrija ulae velike napore da svoje proizvode uini pristupanima. S obzirom na to da su cijene obrade silicija osnovna barijera koju bi trebalo prevazii, naunici i ininjeri rade na smanjivanju potrebnih koliina silicija a da time ne tete PV-kvalitetu. Napravljeni su sistemi koji koriste ogledala i/ili soiva kako bi skupili sunevu svjetlost na minimalan broj PV-elija, ali, poto zahtijevaju vie prostora za ogledala i soiva, esto znaju biti i nezgrapni pod odreenim okolnostima. Stoga je najsavremenije polje idustrije rad sa hologramima koji preusmjeravaju sunevu svjetlost, a tvrdi se da bi bi takvi modeli bili do 75% povoljniji od tradicionalne PV-ploe.12 Sa tako niskom cijenom nema prepreka, pa zato onda i mi ne bismo koristili fotonaponske sisteme i zapoeli graditi "PV-bate" u svom domu, krovu ili zidu.
Slika 3.26. Solarna elektrana na principu solarnih antena
Nadovezujui se na ovaj sistem, velika polja rotirajuih ogledala usmjeravaju sunevu svjetlost na centralni strujni toranj, gdje zagrijane tenosti koje se unutra nalaze doseu temperature skoro do 1500C.
3.7.3. Solarne elektrane

Solarna energija je poeljna zbog svoje sposobnosti da ostane decentralizovani izvor energije i da time izbjegne brojne zamke koje prijete centralizovanim energetskim izvorima; nestanci struje, kvarovi mree, nestaice goriva, agresije, prirodne
Slika 3.27. Solarna elektrana sa rotirajuim ogledalima
19
Trea vrsta modela, sistem korita, koristi polje rotirajuih parabolinih ogledala, da bi sabrala sunevu svjetlost sa prolaza izlijevanja tenosti na centralizovanu lokaciju u svrhu proizvodnje struje ili centalnog grijanja.1
kunog budeta kada bi sva, ili dio energije koja otpada na grijanje, dolazila besplatno od sunca. Dalje utede su mogue ako se kombinira sa mjerama efikasnosti o kojima smo neto ve govorili, a tvrdi se da bi se solarnim grijanjem moglo opskrbiti i do 90% potreba domainstava za toplom vodom u Evropi.1 Najjednostavniji sistemi podrazumijevaju da nabavimo stari bojler ili neki slini rezervoar, da ga prikljuimo na vodovodne cijevi i postavimo na suncem osvijetljen prostor. Ali tu dolazi do velikih gubitaka toplote i obino se dobivena topla voda izgubi do jutra.
Slika 3.28. Solarna elektrana sa parabolinim ogledalima
Solarne antene imaju prednost to su modularne, kao kune fotoelijske PV-ploe, to znai da, ako je potrebna vea koliina energije, dovoljno je samo konstruisati i spojiti jo antena. Strujni toranj, s druge strane, ima drugu vrstu prednosti, a to je to je u stanju da odrava energiju satima, to znai da se malo energije gubi. Sistemi korita za sada ostaju najpouzdaniji i cijenom najpovoljniji za iru upotrebu.1
Slika 3.29. Najjednostavniji solarni kolektor
3.7.4. Solarno grijanje na dohvat ruke

Ne moramo ekati da neka firma odlui da sagradi solarnu elektranu u naoj zemlji, ili da cijene fotovoltanih sistema opadnu. Postoji jedna vrsta energije, pored struje koju proizvodi PV ili elektrana, a koja nam je dostupna. To je tehnologija primjene solarne energijeza zagrijavanje. Pravilnim koritenjem solarna energija moe se vriti zagrijavanja kao i strujom iz PV ili elektrana. U veini sluajeva se te mogunosti prenose na zagrijavanje vode koja se opet dalje koristi za bilo koju svrhu. Na primjer, prvi solarni kolektor je konstruisan u vicarskoj prije otprilike dvjesto etrdeset godina, i od tada se koncept koristio u narednom stoljeu u sklopu evropskih ekspedicija u Africi. Sjetimo se da i kod kue preko polovine energetskih potreba domainstava otpada na grijanje, a onda zamislimo mogunost utede
Da bi se sistem poboljao, dobivanjem tzv.kolektora sa rezervoarom, dodatno se izoliraju cijevi, a bojler se moe ak i ofarbati u crno, oslanjajui se na prosti podatak o bojama koji smo ranije spomenuli osvrui se na pasivni solarni princip, kako je prikazano na slici 3.29 Jo bolji efekat se postie postavljanjem bojlera u veliku kutiju koja bi se pokrila nekim providnim prekrivaem a, za jo vei uinak, bi se mogao koristiti sistem malih cijevi umjesto jednog velikog bojlera, te poveati povrinski dio kojeg suneva svjetlost direktno pogaa. Na ovaj nain, jedini strah koji preostaje je da u hladnijim regionima tokom zime nisu efikasni ni ovi tzv.pljosnati kolektori niti prosti kolektori sa spremnikom.13 Meutim, uz dodatak pumpe, elektronike, ventila, specijalne tenosti za zagrijavanje i specijalnog vodenog rezervoara, sistem bi bio potpun za skoro sve mogue vanjske uslove, i omoguio bi da besplatna topla voda uvijek bude dostupna. Rezultat je modernizirani ekvivalent vicarskom solarnom kolektoru izgraenom 1767.godine.1
20
Za koji god sistem se odluimo, moemo ga koristiti za bilo koju svrhu za koju nam je potrebna topla voda, bilo za kuu ili zgradu. Svaki od njih ima irok dijapazon upotrebe, kao to je zagrijavanje prostorija, vode (npr.za tuiranje ili sudoper), ili ak kako bismo zagrijali vodu u bazenu. Meu ova tri glavna oblika solarnih kolektora (kolektor sa rezervoarom, pljosnati ili vakuumski) moe se ispostaviti da je jedan od ovih modela nedoslijedan, a drugi je moda efikasniji nego to je ba i neophodno. Izbor pravog kolektora ne zavisi samo o naem budetu, nego i o planovima sa besplatnom toplom vodom koju mo dobiti. Primjene solarnih kolektora je ograniena na prostor oko kua i zgrada pa su trokovi za kompletan sistem, u poreenju sa fotonaponskim elijama dosta nii. Drugi od razloga je i postojea (ne)efikasnost takve tehnologije. U zavisnosti od lokalnog trita, potpuni, profesionalni vakuumski sistemi bi za poetak kotali oko nekoliko hiljada US$, i to za najbolje primjerke to je jo uvijek upola manje nego PVsistemi. Meutim, kako je svakim danom dostupniji veliki broj povoljnih modela otvaraju se bezbrojne mogunosti kombiniranja upotrebe. Ne samo da sebi moemo priutiti ovakvu solarnu tehnologiju ve danas, nego neke od njih moemo i sami izgraditi, npr. kolektore na principu tzv. "do it yourself" ("uradi sam"). Ne samo da su cijene relativno niske, nego i da emo, poto sami moemo izgraditi sistem, biti u stanju da ga odravamo sa veom brigom i razumijevanjem, u sluaju kvarova. Tu smo i znaemo tano ta i kako to popraviti. Ovo je upravo ona vrsta genijalnosti koju elimo promovirati. Ona ne samo da podrava lokalnu ekonomiju, nego se i ljudi lijepo osjeaju, dok prstom pokazuju na svoj krov i vide da takvim radom doprinose i okoliu.
12
Slika 3.30. Montirani solarni paneli
Pored toga, savremeno ininjerstvo je ostvarilo jo efikasnije sisteme od gore pomenutih, sa uobiajenom stopom efikasnosti od oko 50%. Takvi visokotehnoloki sistemi, tzv.vakuumski kolektori, mogu biti i do 75% efikasniji14 jer su gubici toplote svedeni na minimum, a prikazani su na slici 3.31. Sistem radi na takvom principu da se cijev ispunjena zagrijanom tenou nalazi u sklopu vee staklene cijevi iz koje se sav zrak iscrpio. Sada, kada je vakuum unutar vee cijevi, nema "vazdunog mosta" preko kojeg bi toplota mogla da pobjegne putem otvora u cijevi. Stoga skoro sva toplota ostaje unutar sistema i pretvara se u korisnu energiju za zagrijavanje vode. Jedini problem sa ovakvim vakuumskim sistemima jeste to oni kotaju barem duplo vie od standardnih pljosnatih kolektora, ali ako je unutar granica naega budeta, onda bi vei troak u narednih nekoliko godina bio nadoknaen.
Slika 3.31. Vakuumski suncani kolektori
Patel-Predd, Prachi, Holographic Solar, Technology Review, http://www.technologyreview.com/, April 25, 2006 13 Marken, Chuck, Simple Hot Water: Solar Batch Heaters, Home Power, Issue 108, August-September 2005. 14 Navitron, Evacuated Tube Solar Hot Water Panel (20 tube), http://www.navitron.org.uk/
ENERGIJA IZ SOLARNOG PANELA
21
4. ENERGIJA IZ SOLARNOG PANELA

Sistemi koje promoviramo su jednostavni. Ne radi se ni o kakvoj komplikovanoj nauci. Sve ime se treba sluiti jesu zdrav razum i osnove vodoinstalaterstva i stolarstva, pa emo biti na dobrom putu ka manjim raunima za grijanje, i ouvanju okolia od energije iz fosilnih goriva. Mada bazirani na prosjenim vrijednostima, ovi podaci mogu biti jako korisni za nae svrhe. Moemo vriti procjene o tome koliko je solarna energija primjenjljiva u odreenim okolnostima. Dok injenica stoji da svako moe iskoristiti potencijal solarne energije, geografske odlike okoline i meteoroloke eme naeg grada mogu imati uticaja na cjelokupnu uninkovitost s obzirom na cijene. Suneva svjetlost se probija u bilo kakvim vremenskim okolnostima, ali njena snaga slabi prolaskom kroz oblake, tzv. difuzna svjetlost ili indirektno zraenje. Mnogo snanije je, dakako, direktno zraenje suneve svjetlosti koje dopire do zemljine povrine bez opstrukcija u vidu oblaka. Ali, ak i na maglom obavijenom mjestu poput Londona, dovoljne koliine svjetlosti jo uvijek dopiru do povrine i mogu se koristiti kao izvor solarne energije.
Popovi, Dragan and Elena Bokov, Potentials of Renewable Energy, as found in Golob, Robert, Andrej Gubina, Erich Podesser and Suad Halilevi, eds., Balkan Power Center Report: Guidelines for Renewable Energy Sources Technologies, March 1011, 2005. 16 Hystad, Dag, seminar about solar energy in Bitola, Macedonia, November 13, 2005.
15
4.1. SOLARNI POTENCIJAL U BIH

Naravno da je lahko primijetiti injenicu da je solarna energija intenzivnija na nekim mjestima nego to je na drugima. Ljeto u Egiptu je savren period za iskoritavanje suneve energije, dok zima u Norvekoj ba i nije najpovoljnije vrijeme da bi se oslanjalo na nju. Kako bismo imali predstavu o tome koliko tano potencijala imamo, saznajmo koliko je priblino solarna zraenje u naoj okolini. Takve podatke obino moemo dobiti kontaktirajui oblinju meteoroloku stanicu. Na primjer, juni dijelovi Bosne i Hercegovine imaju klimu slinu mediteranskoj, dok na sjeveru preovladava kontinentalna klima. Ovo, oigledno, ima veze i sa solarnim zraenjem, jer je na junim dijelovima ono oko 1600 kWh/m2, a na sjeveru 1240 kWh/m2,15 to je otprilike prosjek za ovaj region (1300 kWh/m2).16 Slijedei vaan statistiki podatak je broj sunanih dana u godini, u sluaju Bosne i Hercegovine je to oko 270 dana godinje.17
Slika 4.1. Prosjek godinje solarne radijacije na svjetskom nivou
22
4.2. SASTAVLJANJE SOLARNOG PANELA

Kljuni dio sistema solarnog kolektora jeste panel. To je dio kroz koji suneva svjetlost ulazi u cijeli sistem i proizvodi besplatno grijanje. Radi na principu minijaturnog staklenika smjetenog na krovu kue. Panel pretvara onaj isti problematini efekat staklenika, odgovoran za klimatske promjene koje trenutno prijete naoj planeti, u pozitivne svrhe. Ali, umjesto zagaene atmosfere, postavljen je transparentni prekriva koji sprijeava izlazak suneve svjetlosti, dok apsorbirajua ploa i izolacija slue kao primaoci te solarne energije, slino kao to to ini zemljina povrina kod globalnog zagrijavanja.
Na lijepom, sunanom, ljetnom danu, tenost koja se zagrijala u cijevima obino dosee temperature u iznosu od oko 60-80 C ili vie, dok jedan takav dan zimi dozvoljava temperaturne vrijednosti od oko 50-65 C.19 Ovi statistiki podaci ukazuju na to da, za razliku od miljenja mnogih, solarni kolektori rade jednako dobro i tokom zime. Najvanija je prisutnost suneve svjetlosti, a ne i visokih vanjskih temperatura. Zapravo, kada su vanjske temperature previsoke, to moe blago da umanji efikasnost solarnih kolektora,20 to je injenica koja se esto zanemaruje, a koja je veoma vana i na polju fotonaponskih panela.21
4.2.1. Kuite panela

Koristimo drvo kao gradivni materijal za nae kuite panela jer je jako, obino je povoljno i ima sposobnost izolacije koja je potrebna kako bismo minimizirali gubitke toplote.
Slika 4.2. Princip funkcioniranja solarnog panela
Prekriva omoguava da najvei dio suneve svjetlosti ue u panel, mada jo uvijek apsorbuje i reflektira jedan mali dio iste,18 te, iako odreene koliine ipak mogu proi kroz transparentni prekriva, sa pravim materijalima je taj nedostatak mogue minimizirati. Slino tomu, mnogo energije se moe izgubiti u vidu toplote koja izlazi bono ili sa donjih strana panela, ali izolacijom i upotrebom materijala sa izolacionim osobinama (kao to je drvo), takvi gubici se mogu takoe umanjiti. Rezultat je maksimalna koliina energije dobivena i apsorbirana u sistemu, a koja nakon toga prelazi u tenost unutar cijevi i zagrijava vodu.
Streib, Jrgen, Hot Water From the Sun, English ed. George McNamara, Verlag Josef Margraf, Frankfurt, Germany, 1992. 19 Rodik, Daniel, Do-It-Yourself Hot Water, Zelena Akcija Zagreb, http://www.zelena-akcija.hr/, 2005. 20 Keller, Klaus, discussion about solar energy in Tuzla, Bosnia and Herzegovina, October 18, 2006. 21 Drschner, Christian, Das Missverstndnis von den Minderertrgen von PV-Anlagen im Sommer, solid gGmBH, http://www.solid.de/, August 2, 2006.
18
23
Nakon to izmjerimo (dva puta!) i isijeemo daske na eljene dimenzije (imajui u vidu da kuite mora biti oko 5 cm krae od transparentnog prekrivaa), drvo treba isjei po potrebi (ako ve isjeeno drvo nije dostupno ili ako je preskupo, onda fino imirglamo daske i nanesemo dva sloja laka otpornog na vremenske prilike). Kada su sve daske spremne i osuene, poredamo ih tako da se uklope. Potom ih moemo sastaviti. Ne zaboravimo nanijeti lijepak za drvo na sva mjesta gdje se daske spajaju.
koji e kasnije initi pozadinu panela. Uinimo isto sa sa drugom, duom daskom, te konano privrstimo popreni dio na sredinu kuita.
Slika 4.5. Praktino je koristiti L-uvrivae
Slika 4.3. Lijepljenje bonih strana
Slika 4.6. Provjeriti razmak bonih strana
Na dio koji e initi pozadinu panela treba privrstiti arafima aluminijsku plou u prilino ravnomjernim razmacima, a ne zaboraviti je privrstiti i za srednji popreni dio.
Slika 4.4. Uvrivanja bonih strana kuita
Ponimo tako to emo krajeve kraih daski spojiti na jednu duu. Spojimo ih koristei se arafima na krajevima, a koristimo male Luvrivae za potporu, postavljajui ih na dio
Uspravimo panel i nanesemo silikon na svaki oak, kako sa unutranje tako i sa spoljanje strane, na mjesta gdje se sastavljaju aluminijska ploa i daske.
24
Slika 4.7. Donja ploa je od aluminijuma
Slika 4.8. Nanoenje silikona na kuite
Ne treba nanositi silikon na dio koji e sainjavati donji kraj panela, kada je postavljen koso na krovu Na ovaj nain sva vlaga i/ili kondenzacija stvorena unutar panela moe da izae (iskapa) na tu stranu. Kada smo nanijeli silikon, kuite panela se smatra zavrenim i moemo ga ostaviti po strani tokom slijedeih koraka.
Slika 4.9. Zavreno kuite panela
Slika 4.10. Drveno kuite i aluminijski lim sainjavaju kuita panela
4.2.2. Sistem cijevi
Prvi dio apsorbirajue ploe jeste mrea cijevi kroz koju e tei voda, odnosno zagrijana tenost.
25
vanjsku povrinu svih fitinga, zavisno od toga na kojem e se mjestu spajati.
Slika 4.11. Smijer protoka vode kroz mreu cijevi
Radi daljeg razumijevanja teksta, nazvaemo horizontalno postavljene cijevi presjeka 22mm "cijevi koje provode vruu izlaznu vodu" ili "cijevi kroz koje ulazi hladna voda", dok emo uspravne, vertikalne cijevi presjeka 15mm nazvati "paralelnim cijevima". Vano je napomenuti da paralelne cijevi uvijek moraju biti manjeg presjeka od onih koje se koriste za dotok ili isputanje, jer se inae umanjuje efikasnost. Treba izrezati sve cijevi na odgovarajuu duinu kako bi se uklopile u kuite panela koje smo ve izgradili. Dok to radimo obratimo panju da duine odgovaraju nama potrebnima. Plastini nosai i svaki fiting utie na duinu cijevnog sisitema.
Slika 4.13. ienje fitinga ianom vunom
Prije no to nastavimo, nakratko skupimo sve cijevi i fitinge kako bismo ih uporedili sa gotovim kuitem panela i vidjeli da li sve ide po planu. Bolje je ovo sada uiniti, tj. prije no to je izgradnja cijevnog sistema zavrena inae emo se ili vie namuiti oko prilagoavanja cijevnog sisitema kuitu ili kuita cijevima. Sada kada smo sigurni da e cijevni sistem odgovarati kuitu panela, moemo poeti sa spajanjem cijevi i fitinga. Ako nemamo iskustva sa lemljenjem, naemo nekoga ko je iskusan da nam pomogne, ali nevjerovatno je jednostavno nauiti kako se to radi.
Slika 4.12. Rezanje cijevi je prosto i brzo
Slika 4.14. Lemljenje sa plamenikom
Nakon mjerenja i odgovarajueg sjeenja cijevi, oistimo krajeve svake cijevi komadiima iane vune, kao i unutranjost i
Nanesemo pastu za lemljenje na cijevi i fitinge na svim kontaktnim mjestima. Previe je i u ovom sluaju bolje nego premalo! Ovaj prvi korak u procesu lemljenja je apsolutno
26
neophodan, jer pasta dozvoljava otopljenom lemu (kalaju) da utie u fitinge gdje je potrebno da se stvori vrsta veza poput iga.
Slika 4.17. Lemljenje radi produavanja cijevi
Slika 4.15. Nanoenje paste na cijevi i fitinge
Nosei zatitne rukavice, sada zagrijavamo cijev i fitinge koristei se plamenikom, a plamen lagano pomjerajui sa jedne na drugu stranu, kako bi se izbjeglo paljenje metala. Temperatura je dovoljno visoka za nanoenje lema kada se lem u dodiru sa cijevi odmah pone topiti, te izazvati ulivanje lema u cijevi i fiting. Slino kao to je sluaj sa pastom, previe lema je bolje nego premalo.
Slika 4.18. Lemljenje T-fitinga
Slika 4.19. Lemljenje bakarne redukcije 22/15 mm
Slika 4.16. Kalaj za lemljenje se dodaje samo sa gornje strane i sam razliva
Ponovimo ovu radnju na svakom spojitu sa bilo kojom vrstom fitinga. Vjerovatno e biti male stvrdnutih kapi lema na donjem dijelu spojita. Moemo ih otkloniti turpijom za metal, ali to nije neophodno.
Nakon to su sva spojita dobro zalemljena, provjerimo da li su vam cijevi negdje uplje. Za to je potrebno jedan otvor cijevi zaepiti, te cijev ispunite vodom. Provjeriti svaki fiting da li curi ili ne. Ako bismo vidjeli da ipak negdje postoji upljina, jo uvijek je moemo popraviti. Ispraznimo vodu iz sistema i ponovo zagrijemo spojite gdje je proputalo vodu. Paljivo ga odvojimo ekiima i klijetima (ali nositi rukavice!). Ponovo isturpijamo i oistimo sva spojita (veina upljih mjesta su posljedica loeg lemovanja sa premalo paste ili lema nanesenog prvi put).
27
4.2.3. Apsorbirajua krila

Slijedei koraci su u vezi sa izgradnjom apsorbirajuih krila potrebnih za izradu apsorbirajue ploe. Ova krila se prave na taj nain to se bakarne ploe djelimino saviju oko cijevi, to omoguava odgovarajui kontakt i dozvoljava dovoljan dotok toplote tenosti unutar cijevi.
Postavimo sistem cijevi unutar kuita panela kako bismo izmjerili irine i duine potrebne za bakarna krila. Ova krila mogu ii od fitinga do fitinga, ali ne bi trebala biti postavljena na nekom od njih, jer se time smanjuje broj pravilnih spojita izmeu cijevi i krila. Primijetiemo da su vanjskim paralelnim cijevima potrebna neto kraa krila, jer su redukcije na L-fitinzima due od obinih Tfitinga. Krila mogu biti i dovoljno iroka tako da se donekle poklapaju, ali to nije neophodno. Vanije je izmjeriti razdaljinu izmeu vanjskih paralelnih cijevi i unutranjih zidova kuita panela.
Slika 4.20. Sastavljanje kuita i cijevovoda u cjelinu
Treba se uzeti u obzir i obim cijevi u odreivanju prave irine ploe koja e da ini budue krilo. Ali to se moe jednostavno izraunati odreivanjem polovine obima cijevi (O) i oduzimanjem presjeka cijevi (p). Zatim, to dodajemo navodnoj irini krila koju ste ranije izraunali () da bismo dobili pravu irinu krila potrebnu za bakarne ploe. U sluaju cijevi prosjeka 15 mm, znai da je prava irina krila zapravo za 8,55 mm vea od navodne irine.
Oznaimo i izreemo bakarnu plou prema dimenzijama koje smo izraunali. Obavezno nositi rukavice radi otrih likenih ivice. Ne treba zaboraviti isturpijate ivice nakon rezanja, kako bistmo sprijeili daljnje povrede.
Slika 4.21. Raunanje irine bakarnih krila Slika 4.22. Rezanje bakarnog lima prema mjerama
28
Kao i ranije sa lemljenjem, obavezno nanesemo dovoljno paste za lemljenje na donji dio cijevi i na udubljenje krila. Ne moramo lemovati cijelu duinu krila, nego samo na nekoliko mjesta da bismo zatitili cijev i krilo i spojili ih zajedno. Sada smo spremni za lemljenje krila sa sistemom cijevi.
Slika 4.23. Turpijanjem ivica se stitimo od moguih povreda
Postavimo izrezane ploe na donji dio kalupa za lim. Postavimo ploe u sredinu i oznaimo liniju po sredini ploe ako je to neophodno. Paljivo postavimo gornji dio alata za kalupljenje lima uz sredinju liniju i gumenim ekiem dva dijela ovog alata spojimo. Ovo zna biti prilino glasno.
Slika 4.26. Priprema lemljenja bakarnih krila za cijevi
Slika 4.24. Pravljenje utora na limenim kricima
Sada moemo poeti sa sklapanjem apsorbirajuih krila i cijevnog sistema. Prvo oistimo sva spojita izmeu cijevi i krila (oko paralelnih cijevi i u udubljenom dijelu bakarnog krila).
Slika 4.27. Lemljenje bakarnih krila za cijevi
Slika 4.25. Izgled bakarnog krila sa udubljenjem
Posljednji korak u izradi apsorbirajue ploe jeste njeno farbanje crnom mat farbom, na onim dijelovima cijevi koji su izloeni, tj. gdje suneva svjetlost direktno pada na cijevi. Prije no to to uinimo, teba obavezno obrisati svu prainu koja se skupila na njoj i onda je temeljito oistiti nitro-razreivaem. Zatim nanesemo crnu mat farbu na cijelu plou, ukljuujui cijevi, fitinge i bakarna krila. To teba uraditi to je mogue ravnomjernije, jer bi se prekomjernim nanoenjem farbe na odreenim mjestima smanjila efikasnost samog kolektora, i jer bi previe farbe moglo zapravo da izolira apsorbirajuu plou od dolazee suneve svjetlosti.
29
Slika 4.29. ienje nitro-razreivaem prije farbanja
4.2.4. Izolacija, aluminijska folija i nosai
Slika 4.28. Zalemljena krila i cijevi spremni za farbanje
Slika 4.30. Principska ema kompletiranja solarnog panela
Naredni koraci su u vezi sa dijelovima koji e sainjavati panel. Izolacija se ugrauje kako bi se minimizirao gubitak toplote, dok bi se ista ta izolacija mogla istopiti u direktnom dodiru sa vrelom apsorbirajuom ploom kada ne bi bilo
aluminijske folije, koja joj umanjuje sposobnost zadravanja toplote i umanjuje efikasnost za oko 2,5%. Plastini nosai apsorbirajuu plou ine stabilnijom unutar kuita panela, dok drveni nosai isto ine sa transparentnim prekrivaem.
30
Izmjerimo i izreemo izolacioni plou od staklene vune, koja treba da se uklopi u kuite panela. Ne zaboravimo da ona mora biti iste visine, tako da emo morati izrezati staklenu vunu u sredini kako bi se uklopila u sredinji popreni dio. Zatim, samo jednostavno postavimo aluminijsku foliju na drveno kuite tako da je njome pokriven izolacioni dio.
Slika 4.33. Izlaz/ulaz za cijevi izvan solarnog panela
Prije ugradnje apsorbirajue ploe, pripremimo plastine nosae tako to emo isjei njihov gornji dio i privrstiti ih donjim dijelom u kuite.
Slika 4.31. Postavljanjeizolacione ploe od staklene vune
Slika 4.34. Sjeenje dijela plastinih nosaa
Sada teba postaviti zavrenu apsorbirajuu plou unutar kuita panela kako bismo odredili gdje e striti uvodne i odvodne cijevi iz kuita te gdje emo uvrstiti plastine nosae.
Slika 4.35. Lijepljenje oko ulazno/izlaznih cijevi Slika 4.32. Montiranje plastinih nosaa
Kada smo oznaili, sklonimo apsorbirajuu plou i izbuimo rupe na kuitu. Na jednoj strani trebamo izrezati komad drveta, da bi se apsorbirajua ploa mogla potpuno uklopiti u kuite.
Ugradimo apsorbirajuu plou, uklapajui jednu cijev u netaknutu rupu, a postavljajui drugu na mjesto gdje je isjeen komad drveta. Nanesemo lijepak za drvo na odstranjeni komad drveta, te ga vratimo na isto mjesto sa kojeg je bio otklonjen. Kada se lijepak osui,
31
obavezno nanesemo dovoljno silikona na dvije cijevi koje stre iz kuita panela, da bi se zaepile izbuene rupe i zatitile od vlage. Izreemo dva komada drveta i provuemo jedan dugi araf kroz oba. Potom ih zavrnemo za drveni popreni dio koji je u sredini, ali oprezno, da ne probijemo kroz aluminijsku plou na dnu. Ova dva komada moraju biti u istoj ravni sa drvenim kuitem.
preferiramo polikarbonatne ploe, jer su odline za zadravanje suneve svjetlosti unutar panela i lake su, ali i dovoljno jake da se nee lahko polomiti. Lprofili jednostavno zapeate cijeli panel sa gornje strane, kako u panel na bi ulazila vlaga.
Slika 4.36. Drveni drai za providni prekriva panela
4.2.5. Transparentni prekriva i L-profili

Bliimo se kraju izrade naeg solarnog kolektora. Transparentni prekriva slui za proputanje suneve svjetlosti, minimiziranje gubitka povrinske toplote, te za sprijeavanje prodiranja kie i snijega. Mogu se koristiti brojni alati, mada
Najprije poloimo polikarbonatnu plou (ili kakvu god providnu plou ve koristimo) na vrh kuita panela. Odsijeemo krajeve po potrebi ako se negdje ne uklapaju duine, sa izuzetkom to donji dio mora da bude za oko 5cm dui od donje ivice. Zatim postavimo Lprofile na povrinu kako bismo izmjerili duine neophodne za kolektor. Isjeemo ih na eljene duine, a na krajevima isjeemo komade u obliku kockice da bi se L-profili uklopili na gornjoj strani.
Slika 4.37. Postavljanje polikarbonatne providne ploe na solarni panel
Sada moemo pripremiti L-profile tako da se uklapaju na kuite panela. Ako koristimo tanje aluminijske profile kroz njih jednostavno moe uvrnuti arafe i moemo odmah prijei na slijedei korak Inae, treba izbuiti rupe duinom profila, te kasnije kroz njih zavrnutu vijke u kuita panela.
Polikarbonatna ploa ima dva razliita lica. Jedna je strana napravljena tako da se okree prema suncu. Ako nismo u potpunosti sigurni treba pitati trgovca za tu podatak. U svakom sluaju, zatitnu foliju, koja je na objema stranama ploe, treba otkloniti. Zatim, treba zalijepiti komad iroke, providne ljepljive trake
32
na dno ploe koja e biti na donjem kraju. Ovo sprijeava ulazak i zadravanje praine ili vlage unutar kanala polikarbonata.
kuite i jako ga pritisnite na mjesta gdje je silikon.
Slika 4.38. Priprema aluminijskih L-profila
Slika 4.41. Priprema za lijepljenje polikarbonatne ploe
Slino, nanesemo silikon i na gornje i obje ivice na stranama polikarbonatne ploe, te na unutranjost L-profila. To e panel bolje drati zatvorenim.
Slika 4.39. Priprema rupa za zavrtanje u ivicu panela
Slika 4.42. Silikonom namazati i L-profile
Na kraju, samo zavrnemo L-profile u drveno kuite, poevi od gornje ivice panela prema stranama profila. Nakon to provjerimo da li je jo negdje potrebno silikonom zatvoriti otvore, zavrili smo sa izradom panela i moemo ga instalirate na krovu.
Slika 4.40. Ljepljiva traka sprijeava ulazak praine
Kada je transparentni prekriva pripremljen, nanesemo dosta silikona na gornje ivice gornjih i daski koje su sa strane kuita panela NE nanosimo silikon na donju dasku, jer kroz njene otvore vlaga i kondenzacija koje se stvaraju unutar panela mogu da izau. Potom paljivo postavimo transparentni prekriva na
Slika 4.43. zavrna montaa L-profila
POSTAVLJANJE SOLARNOG PANELA
33
5. POSTAVLJANJE SOLARNOG PANELA

Solarni panel je najvaniji dio kompletnog solarnog sistema za zagrijavanje vode, ali bez ostatka sistema, u sutini, imamo samo moderno izraena kutija na krovu. Ono to slijedi jesu upute o instaliranju kompletnog sistema, koristei se osnovnim principima vodoinstalaterstva i grijanja. Ako smo bez iskustva u ovom poslu, najprije se posavjetujmo sa strunjakom, ili ak platimo za njihovu pomo. Ako se upustimo u rada samostalno, pomou uputa koje slijede, moe sve izgledati kao "sitnica", mada se moda nikada ranije i nismo sluili svojim znanjem za te svrhe. Opis koji slijedi predstavlja instaliranje solarnog panela kakav je napravljen na naem seminaru i skoro svaki drugi projekat moe biti drugaiji. Duine cijevi su razliite, razni fitinzi, itd. e biti neophodni da bi se zavrio ovaj sistem, to svaki posao ini jedinstvenim iskustvom. Dakle, na slijedee upute gledajmo kao na vodi za izradu funkcionalnog vlastitog solarnog kolektora. Zove se aktivni sistem, jer ima pokretljive dijelove i podrazumijeva elektroniku. Suprotni, pasivni model, je sistem kojem manjka gore pomenuto i oslanja se na principe prirodnog vodenog toka. Prednost aktivnog sistema se ogleda u tome to voda krui bez obzira na vanjske temperature, dakle, kada god je pumpa ukljuena (instalirani sistem kod nas ima runi prekida, pored alternativnog elektronskog regulatora koji pokree rad pumpe prema temperaturnim razlikama panela i bojlera).
5.2. SISTEMI ZATVORENE I OTVORENE PETLJE

Instalirani sistem je sistem zatvorene petlje jer tenost za provoenje toplote (npr.antifriz) koja tee kroz cijevi u naem panel-kolektoru nije u direktnom dodiru sa vodom koju emo koristiti iz bojlera. Sistem otvorene petlje, sa druge strane, mijea vodu koja se grije u panelu sa vodom koja se koristi iz bojlera. Najvei problem sa sistemima otvorene petlje je to lahko dolazi do kalcifikacije sa dotokom novih vodenih tokova i to pri jako niskim temperaturama moe doi i do pucanja cijevi.22
22
5.1. AKTIVNI I PASIVNI SISTEMI

Sistem koji je instaliran nije najjednostavniji, ali je jedan od najefikasnijih. Napravili smo tzv. aktivni, sistem zatvorene petlje. Slika 5.1 predstavlja osnovne dijelove ovakvog sistema.
U.S. Department of Energy, Solar Water Heating, DOE/GO-10096-050, FS 119, March 1996.
Slika 5.1.
Po svojoj prirodi, sistem zatvorene petlje ne koristi svjeu/novu vodu, jer zadrava istu tenost cijelo vrijeme, time minimizirajui taloenje kamenca. Da bi se suzbile temperature smrzavanja, najee se obini antifriz (etilen glikol), ili rijeenje povoljnije za okoli (propilen glikol),23 a oba se obino mijeaju sa vodom u otprilike istim omjerima.24 Obje solucije su otporne na niske
temperature, ali se ipak trebaju provjeravati i treba ih mijenjati svakih tri do deset godina,53 da se efektivnost tenosti protiv smrzavanja ne bi izgubila. Sistemi zatvorene petlje funkcioniraju na principu neprekidne cijevi u kojem voda krui iz panelkolektora u bojler i tako ukrug. Unutar bojlera, ona
34
tee kroz izmjenjiva toplote, a izlazi na krovu da bi se dalje zagrijavala pod sunevom toplotom.
5.2.1. Instaliranje panela
Svrha elinog kuita je dvostruka: prvo, titi panel da ga ne bi vjetar oborio ili da se ne bi uvrnuo, a drugo, odie panel od krova za barem 10cm, stvarajui dovoljno prostora da kia ili snijeg mogu proi ispod njega (bez podizanja bi zimi, uz mali snijeni nanos, moglo doi do smanjene efikasnosti uz poveanje mogunosti truljenja drveta i stvaranja rupa kroz koje bi ulazila vlaga). Postavimo elino kuite na krov. Da bismo dobili dovoljno prostora za montau mogu se skinuti nekoliko crijepova sa krova. Da bismo privrstili elino kuite za krov, postavimo ga iznad dvije krovne grede, a zatim buimo crijepove i krovne grede odgovarajuim borerima.
Konstruisano je specijalno kuite za solarni panel i instalirano na onu stranu krova koja je okrenuta prema jugu. Izgraen od L-profila koji su od metala i obojen zatitnom farbom, napravljen je prema dimenzijama ve izgraenog panel-kolektora. Kuite ima rupe koje slue za postavljanje na krov i one za dobro privrivanje panela.
Slika 5.3. Principska ema postavljanja panela na krovu
Slika 5.4. Buenje crijepa radi provlaenja cijevi i arafa
Slika 5.2. Krovno elino kuite za solarni panel
Provucimo jedan dugi araf kroz rupe, i uvrstimo sa donje strane grede podlokom i maticom, kako je prikazano na slici5.3. Postavimo kratku cijev oko arafa da bi bila stabilnija podloga na donjoj krovnoj gredi. elino kuite postavimo na kraj cijevi, a maticu i podloku privrstimo sa gornje strane. Silikona zatvorimo upljine u meuprostoru
35
cijevi i crijepi, kako se voda ne bi slijevala u potkrovlje.
Slika 5.5. Detalj arafa na krovu
Isto ponovimo za sve etiri ivice elinog kuita, prije nego donesemo panel-kolektor na krov.
Slika 5.8. Uvrivanje panela na kuitu
5.2.2. Cijevi i fitinzi na krovu
Slika 5.6. elino kuite spremno za instaliranje panela
Konano, panel-kolektor se privrsti za elino kuite arafima u nekim od manjih rupa.
Slika 5.7. Montaa panela na elino kuite
Razni fitinzi i cijevi se trebaju montirati na panelkolektor na samome krovu. S obzirom na to da je ovo najvia taka sistema tu se montira ventil za ozraivanje. On je kljuni dio za isputanje zraka ili plina iz sistema koji bi u suprotnom mogli da mu kode. Instaliran je na krovu, ali bi moda bilo bolje da je postaviljen ispod samog krova, na najviu taku! Postavljanjem sistema ispod samog krova, olakava se pristup istom, te se ne treba penjati na krov kako bi se provjerilo da li funkcionira.
36
Nakon privrivanja svih fitinga za panel, crijepovi su vraene i krov zatvoren. Sve fitinge i cijevi temeljito oistimo ianom vunom i isturpijamo. Pri lemljenju, obavezno koristimo zatitne rukavice! Specijalni fitinzi, zvani holenderi (dolaze u dva oblika jedan je "muki", drugi "enski"), su zalemljeni za cijevi kroz koje ulazi hladna i izlazi topla voda, a koje stre van panela. Z apanel je privren "enski" dio holendera.
rupe na krovnim crijepovima. Jako privrstimo dvije polovine svakog holendera (nije potrebno koritenje kudelje ili paste, jer je veza sama po sebi vrsta).
Slika 5.11. Gornja cijev sa fitinzima i ozranim ventilom
Slika 5.9. Holender na izlaznoj cijevi
Dvije serije fitinga lemimo jednu za drugu. Za donju, cijev kroz koju ulazi hladna voda, potreban je "muki" dio holendera i redukcija od 22/15mm, a potom L-fiting.
Slika 5.12. Montiranje ozranog ventila
Slika 5.10. Donja cijev sa fitinzima i redukcijama
Gornja, cijev za isputanje tople vode, je malo komplikovanija, jer joj je takoe potreban ventil za ozraivanje. Ovdje koristimo "muki", dio holendera koji treba lemiti za redukciju dimenzija 22/15mm, potom za T-fiting, a zatim za L-fiting. Na strmoj strani T-fitinga, fiting zavrnut za ventil se takoe mora lemiti. Nakon to se ohladio, ventil za ozraivanje se jednostavno zavrne specijalnom kudeljom i pastom radi vreg spoja. Kada rasporedimo obje serije fitinga moemo ih privremeno zavrnuti za oba "enska" dijela holendera na cijevi za ulaz i izlaz vode. Oznaimo ih na mjestima ulaza u krov, skinemo fitinge i probuimo rupe na crijepovima na oznaenim mjestima. Zatim zalemimo cijevi za L-fitinge i uklopimo ih u
Slika 5.13. Montirani holender na donjoj cijevi
Nanesemo silikon na upljine u crijepovima. Svaku crijep vratimo na mjesto da bi se krov ponovo uklopio. Time je panel potpuno instaliran i odsada moemo raditi u prostoriji.
37
Slika 5.15. Konstrusanje cjevovoda je individualno
Slika 5.14. Montirani holender na gornjoj cijevi
5.2.3. Cijevi i fitinzi u potkrovlju
Slika 5.16. Dimnjak je dobra orijentacija kroz kuu
Cijevi su namjerno instalirane paralelno sa dimnjakom, jer to omoguava laku orijentaciju na potkrovlju i u prizemlju. Cijevi montiramo na prethodno postavljene palstine nosae.
Sada treba da smislimo nain na koji emo instalirati sistem cijevi da bi spojili panel, koji je na krovu, za bojler koji e se nalaziti na etai ispod. Ovaj dio zavisi od arhitekture svake kue. U svakom sluaju, treba raditi na minimiziranju broja cijevi neophodnih za doseg bojlera, ne samo iz razloga to vie materijala podrazumijeva i vie trokova, nego i zbog toga to uz due cijevi dolazi i do mogue veeg gubitka toplote, naroito ako se instaliraju van prostorije.25 Instaliramo L-fitinge na cijevi koje izlaze kroz krovne crijepove, kako cijevi iz kojih izlazi topla voda, tako i onih na koje ulazi hladna, te smo ih spojimo.
Slika 5.17. Cijev na plastinom nosau
Poto dimnjak koristimo kao orijentacionu taku, izbuimo rupu u podu i provuemo
38
cijevi, kako bismo mogli dalje raditi sa njima u prizemlju.
Slika 5.18. Cijevi provedene po dimnjaku
5.2.4. Instaliranje bojlera

Treba unaprijed imati zamisao kako instalirati bojler i povezati ga sa cijevima sa tavana. Bojler koji koristimo ima petlju za izmjenjivanje toplote za koju smo spojili cijevi iz solarnog panela sa krova. Bojler je i napravljen tako da se voda u njemu zagrijava na dva naina. Kada je vani previe oblano, moemo ga prikljuiti na na elektrinu struju. Takvi sistemi rezervnog naina zagrijavanja su neophodni u skoro svim, pa i najsunanijim i najtoplijim klimatskim podrujima, zbog toga da bi topla voda uvijek bila dostupna.53
Slika 5.19. Kobinirani bojler za toplu vodu
Nakon to na bezbjedan nain privrstimo bojler na zid (ili gdje elimo da ga postavimo), spojimo ga sa vodovodnim cijevima uz pomo kudelje i paste radi vrte veze. Spojite ga i za elektrino grijanja, tj. elektrine kablove u zidu.
Slika 5.20. Spajanje bojlera na vodovodne cijevi
39
Slika 5.21. Prikljuenje bojlera na elektrinu struju
Zatim, izmjerimo cijevi potrebne za ulaz/izlaz vode u bojler, uzimajui u obzir i sve neophodne ventile i fitinge, kao i budue mjesto za pumpu i ekspanzionu posudu. Dvije vane stvari koje treba napomenuti su da se: 1. na dnu bojlerovog izmjenjivaa za toplotu instaliramo T-fiting, to e ga spojiti sa ispusnim ventilom koji omoguava da se sistem puni i prazni po potrebi i 2. dobro bi bilo instalirati jednosmjerni (tzv. Nepovratni) ventil na izlazu izmjenjivaa, tako da tokom noi zagrijana voda ne krui prirodnim tokom nazad u ohlaeni kolektor na krovu. Vrh izmjenjivaa za toplotu vodu smo postavili kao izlaz tople vode i na tom mjestu ugradili jednosmjerni ventil, a ispusni ventil blizu donjeg dijela koji slui za vodu koja dotie. Bilo bi, meutim, znatno efikasnije da to uradimo obratno. Tada bi se dotokom tople vode sa gornje strane i njenim oticanjem prema dole, prije no to izae iz bojlera, stvarala termalnu stratifikacija vode u bojlera i time poveala efikasnost kolektora.26
Slika 5.23. Gornji izlaz izmjenjivaa sa ventilom
5.2.5. Instaliranje termometra//barometra, pumpe i ekspanzione posude
Slika 5.22. Donji izlaz izmjenjivaa sa ispustom
Nakon instaliranja fitinge sa izmjenjivaem toplote, prelazimo na instaliranje ostalih konstruktivnih dijelova potrebnih sistemu.
40
Uz pomo termometra vidimo kolika je temperatura u sistemu kolektora, a koja e se znatno razlikovati od vode za upotrebu u bojleru. Dodavanjem barometra smo u stanju da oitamo koliki je pritisak u sistemu, kako bismo mogli nadgledati isti u sluaju proputanja/curenja i takoe u sluaju oteenja sistema u smislu visine pritiska koji mu kodi. Pumpa omoguava da tenost za provoenje toplote (antifriz) krui sistemom u ma kakvim uslovima mi to eljeli. Protok tenosti kontrolira runi prekida privren na zid, a moe se postaviti na na tri strujna nivoa (ovakve pumpe imaju niske potrebe za strujom). Ekspanziona posuda slui kao veliki sigurnosni ventil sistema. U sistemu se moe razviti visok pritisak i temperatura koji proizvode paru i plin, a koji bi mogao raznijeti cijevi bilo gdje unutar petlje. Ali instaliranjem ekspanzione posude plinovi odlaze u gumeni "balon" unutar metalnog kuita i na siguran nain se isputaju kroz njen vrh. U sva tri sluaja trebamo obratiti panju na fizike dimenzije ovih dijelova (za pumpu i ekspanzionu posudu je potrebno vie prostora). Nije toliko bitno gdje tano u sistemu instaliramo ove elementi, ali radi lake upotrebe su postavljeni blizu jedne drugima i blizu bojlera. Pri svakom lemljenju cijevi, obavezno zatitimo zid od plamena koristei se odgovarajuim materijalom (npr. kamenom ploom). Instaliramo termometar/barometar koristei se obinim T-fitingom, na iju jednu stranu postavimo ovaj mjera.
holendera i zalemimo na cijevi sa obje strane (ovom dijelu procesa e vjerovatno biti potrebne redukcije).
Slika 5.25. Trobrzinska niskoenergetska pumpa
Spojamo ekspanzionu posudu za cjevi, koje isputaju toplu vodu iz izmjenjivaa toplote, koristei obini T-fiting i fitinge koji dou uz samu posudu Naa posuda ima drae za vjeanje o zid.
Slika 5.26. Ekspanziona posuda zapremine 5 litara
5.2.6. Zatvaranje petlje u prizemlju
Slika 5.24. Termometar/barometar u sistemu
Pumpe su obino teke, tako da trebamo na zid privrstite jake arafe/nosae, i zato da se time nuno ne stvara dodatni teret za cijevi. Spojila pumpu u petlju sa dva "enska" dijela
41
Poto je solarni panel spojen cijelim putem od samog panela, kroz potkrovlje, do prizemlja, preostaje nam jo da spojimo cijevi za one u bojleru, termometar/barometar, pumpu i ekspanzionoj posudi, te tako dobijemo zatvarenu petlju. Ponimo sa radom na bojleru, jer je to mjesto na kojem je poloaj cijevi ograniene,. Due cjevi koje stre sa potkrovlja ostavimo otvoreima za rezanje po potrebi.
dolo do snienja pritiska. Ako izgleda kao da sistem nigdje ne proputa, moemo koristiti pumpu da sistem napunimo vodom kroz ispusnog ventila. Koritenje vode za prvu provjeru sistema vam omoguava da testiramo sistem i da vidimo da li negdje voda curi duinom cijevi. Nakon to ste zadovoljni rezultatom, tj. kada vidimo da nigdje ne proputa, moete otvoriti ispusni ventil da voda otee, a sistem napuniti antifrizom.
Slika 5.28. Zavrna spajanja cjevovoda u zatvorenu petlju
Slika 5.27. Zatvorena petlja detalj oko bojlera
Nakon to izmjerimo gdje cijevi moraju biti postavljene, probuimo rupu u zidu, provuemo cijevi kroz nju i zalemimo na mjestima gdje je to neophodno. Naravno, ponovo postavimo plastine nosae na zid da bi cijevi bile stabilne. Izreemo cijevi sa potkrovlja na duine koje su potrebne kako bi se one spojile sa cijevima bojlera, uzimajui u obzir i duine L-fitinga. Kada konano zatvorimo sistem cijevi moete testirati da li imamo curenje. Najbolja metoda je koritenje rune pumpe kako bi se sistem ispunio zrakom kroz ispusnog ventila, a zatim oitavanjem na barometru provjerili da li je
Slika 5.29. Vizelno i testiranje pod pritiskom
Najprije koristimo zrak da bismo provjerili da li sistem proputa vodu, jer se time osigurava da sistem ostane suh iznutra, zato to popravke lemljenjem nisu tako jednostavne/efektivne kada je unutranjost cijevi vlano. Ako sistem ipak negdje proputa tenost, najlaki nain da saznamo odakle tano proputa jeste da pomijeamo malo vode sa obinim deterdentom za pranje posua. Nanesimo mjehurie iz sapunice na mjesta gdje sumnjamo da tenost proputa i gledajmo gdje izlaze novi mjehurii. esto se
42
propusna mjesta nalaze na mjestima koja su omotavana npr. kudeljom, pa stoga najprije provjeravamo njih.
malo izolacionog materijala na cijevi, onoliko dugog da pree zid/plafon sa obje strane. Zatim ih ispunimo nekom vrstom pur pjene ako ste izbuili preveliku ili isuvie neuglednu rupu.
5.2.7. Izolacija i zavrni radovi
Nakon to smo proveli malo vremena na provjeravanju sposobnosti sistema, moemo poeti zavrne radove. To podrazumijeva instaliranje svih cijevi, jer one mogu izgubiti dosta toplote prije nego to ona i dospije do bojlera, kreui se od panela koji je na krovu. Pored toga, cijevi su najosjetljivije na zimske niske temperature, i mada bi naa tenost za provoenje toplote (npr. antifriz) trebala da titi cijevi od pucanja, ona nee sprijeiti odlazak toplote proizvedene iz solarne energije. Ali izolacija hoe.
Slika 5.31. Montiranje izolacije na cijevi
Slika 5.30. Cilindrina izolacija za cijevi
Slika 5.32. Zaprivanje neuglednih rupa pur pjenom
Postoji specijalni cilindrini izolacioni materijal za cijevi, a moemo ga nai u raznim veliinama za cijevi raznih promjera. Ove uplje, spuvaste tube mogu izdrati kako vrelinu cijevi tako i sprijeiti njezin odlazak u atmosferu. Lahko ih je namontirati: samo rasijeemo tube po duini koristei se otrim noem (nekada se i prodaju ve isjeene). Potom ih obavijemo oko cijevi, a one e se same za njih privrstiti. Moda je najbolje poeti ondje gdje smo buili rupe u zidovima ili plafonima. Samo stavimo
Nije potrebno imati jedinstvenu, konstantnu duinu izolacije koja bi se obavijala oko svakog prevoja cijevi da bi na tim mjestima bila odgovarajua izolacija. Znajui to, isijecimo preostalu izolaciju tako da se uklapa izmeu svih tuba koje smo prethodno ugradili u zidove, plafone, podove, ili prevoje cijevi. Na mjestima gdje smo zatitili cijev plastinim nosaima, jednostavno izolaciju ureemo sa okolnih strana, a izoliramo to je vie mogue cijevi, fitinge i dijelove koji su blizu bojlera, te iznad krova i na samom panelu.
43
Trebamo i izolaciju zatititi na odgovarajui nain. Postoji specijalna izolaciona traka koja koja minimizira gubitke toplote. Ova traka moe biti od posebnog znaaja za krov, kako bi gubici toplote bili veoma mali, ili bilo gdje kada su spojena dva dijela/komada izolacije.
Slika 5.34. Izoliranje dijelova oko bojlera
Slika 5.33. Izolacija savreno prijanja za cijevi
Konano, ako radimo u kui koja je izgraena od betona, kao u naem sluaj, moemo koristiti malo pur pjene i prekriti je gipsom, a po potrebi i okreiti.
Personal communication with Daniel Rodik, Zelena Akcija Zagreb, http://www.zelena-akcija.hr/, September 18, 2006. 24 All Solar, Inc., Active Solar heating Systems, http://www.asolarelectric.com/. 25 Earth Friends Romania (Prientenii Pamantului), DIY System for Building Solar Collectors General, 2003. 26 Jehle, Felix and Joseph Muttenzer, discussion about solar energy in Tuzla, Bosnia and Herzegovina, September 29, 2006.
23
ALTERNATIVE I MOGUNOSTI SOLARNE ENERGIJE
44
6. ALTERNATIVE I MOGUNOSTI SOLARNE ENRGIJE

Jo jedna varijanta solarnog kolektora kojeg smo sami izgradili je kratko opisana u ovom poglavlju. Iako nije ba efikasan poput sistema kolektora ranije opisanog, zasigurno radi dovoljno dobro pod odgovarajuim okolnostima, a kota znatno manje od prethodnog aktivnog sistema kolektora zatvorene petlje. Ovaj predstavlja tehniku suprotnost, tj. pasivni, sistem kolektora otvorene petlje. Pasivan je, jer mu nisu potrebni aktivni, elektronski dijelovi da bi funkcionirao. Po svojoj prirodi, sistem otvorene petlje ne moe biti efikasan tokom zimskog perioda u regijama gdje temperature dostiu vrijednosti ispod take smrzavanja, a poto se voda koja ze zagrijava u panelu mijea sa vodom za upotrebu, ni antifriz se ne moe koristiti. Meutim, smatramo da je ova vrsta sistema savrena za vikendice i ljetnikovce. Njihova povoljna cijena znai da da nije potrebno pretjerano investirati u ovakve solarne sisteme. Najefektivnije vrijeme za upotrebu ove jednostavne vrste sistema je upravo vrijeme kada najvei broj ljudi boravi u svojim vikendicama, dakle, od kasnog proljea do rane jeseni. Mada ovi sistemi mogu biti manje efektivni, djelomice zbog korozije koja se javlja izmeu dvaju razliitih vrsta metala, potrebe za toplom vodom u jednoj vikendici su obino male u poreenju sa potrebama normalnog domainstva, to znai da e sistem trajati mnogo godina, inenii ga veoma isplativim rjeenjem po pitanju energetske potronje. Prema tome, ako vi ili vai prijatelji imate vikendicu, zato ne biste isprobali i solarnu energiju? Bie vam drago to jeste! vodom. S obzirom na to da vakuum ne moe nastati u cijevima, topla voda koja je napustila panel se zamjenjuje hladnom vodom iz rezervoara. Cjelokupni proces stvara prilino brz vodeni tok u i iznosu od oko 60 l/sat. Ovaj efekat se nastavlja sve dok je vanjska temperatura via od one u rezervoaru i panelu.
Slika 6.1. Direktni termosifonski efekat - zagrijavanje
Naalost, kada su vanjske temperature nie, npr. tokom noi ili kada je oblano, dolazi do obrnutog efekta, kako je prikazano na slici 6.2. Hladna vanjska temperatura izvlai svu toplotu iz sistema, stvarajui prirodno kruenje vode kojim se topla voda istjeruje iz rezervoara pri emu njena toplota biva izraena sa povrine panela.
6.1. TERMOSIFONSKI EFEKAT

Najjeftiniji solarni kolektori rade na principu pasivnog sistema bez pumpi ili drugih pokretnih dijelova pomou fenomena zvanog termosifonski efekat. Kovneksnost tenosti za provoenje toplote se stvara uz pomo priodnih temperaturnih razlika, kako je prikazano na slici 6.1. U sistem uvodimo hladnu vodu koja puni cijevi i rezervoar do vrha. Sunce zagrijava vodu koja je unutar cijevi panel-kolektora, a kako se toplota poveava, topla voda se prirodno penje do vrha, gdje izlazi iz panela i penje se do rezervoara sa
Slika 6.2. Inverzni termosifonski efekat - hlaenje
45
I pored gubitaka, termosifonski sistem moe da nas opskrbi sa vie nego dovoljno toplote pri odgovarajuim uslovima. S obzirom da ne postoji nikakva elektronska niti mehanika sprava u termosifonskom sistemu, anse za raspad sistema su svedene na minimum. Ovi sistemi su povoljniji i otprilike kotaju upola manje od aktivnog sistema,
velikim dijelom to je potrebni materijal mnogo povoljniji. Obino plastino bure se moe koristiti kao rezervoar, a plastine/gumene tube otporne na toplotu mogu sluiti kao cijevi, kako je prikazano na slici 6.3.
Slika 6.3. Pasivni solarni kolektor u funkciji
6.1.1. Rezervoari u termosifonskom sistemu

Mjesto postavljanja rezervoara je jedan od kljunih elemenata za ispravno funkcioniranje termosifonskog efekta. Najnia taka u rezervoaru za vodu treba biti smjetena iznad najvie take panela, tj. na izlazu pri vrhu (slika 6.3). Postavljanjem rezervoara ispod ovog nivoa bi znatno umanjilo efikasnost termosifonskog efekta, jer se vodeni tok time smanjuje. U stvari, to je rezervoar postavljen vie iznad panela, to je i efektivniji. Meutim, prije nego to rezervoar postavimo na nekoliko metara iznad panela, imajmo u vidu da su cijevi najosjetljivije na gubitke toplote u sistemu. to je panel udaljeniji od
rezervoara, to e nam biti potrebne due cijevi za njihovo spajanje, to opet podrazumijeva vei gubitak toplote. Mogunost ublaavanja ove pojave jeste smjetanje to je mogue veeg broja cijevi u zgradu, pored samog rezervoara (moda bi ga mogli okaiti na vrh potkrovlja). Druga vana stvar je znati kako upravljamo termosifonskim sistemom bez upotrebe elektronskih ureaja. Izgleda prilino beskorisno imati sistem bez izvora za vodu koja bi ga pokretala. Morali bismo konstantno sistem puniti kantama vode, svaki put kada nam je potrebna topla voda. Jedan od naina pomou kojih moemo izbjei punjenje rezervoara svaki dan jeste da ga spojimo sa glavnim vodovodnim cijevima koje vodom opskrbljavaju na dom.
46
Slika 6.4. Poboljana efikasnost sistema se postie izdizanjem rezervoara
Naravno, takav sistem mora biti reguliran, da nam ne bi konstantno ulazila hladna voda u rezervoar i hladila toplu vodu zagrijanu solarnom energijom. Najlaki nain reguliranja je putem prostog plovkaregulatora, poput onih u vodenim rezervoarima toaleta. Ovaj regulator minimizira dotok hladne vode iz glavnih vodovodnih cijevi, a ona pomou njega odlazi u donje dijelove rezervoara, kada je nivo vode posebno nizak, kako je prikazano na slici 6.5.
6.2. IGRANJE SA CIJEVIMA

Izmjene se mogu napraviti i na samom sistemu cijevi. Na primjer, smanjenjem promjera cijevi sa 15mm na 10mm smanjuje se i efikasnost za oko 1% zbog manjeg protoka vode, ali bi se time i trokovi mogli umanjiti za ak 10%. Meutim, moda su i najznaajnije mogue modifikacije u vezi sa cjelokupnim nainom postavljanja cijevi. Postoje male razlike kod ranije pomenute mree paralelnih cijevi, ali jedno izuavanje koje je provela jedna njemaka organizacija ukazuje na neznatne razlike u efikasnosti kada je u pitanju postavljanje ulaznih i izlaznih cijevi. Umjesto toga, dolazi do veih promjena ako se u potpunosti izostavi paralelni sistem cijevi.
Slika 6.5. Plovak-regulator za hladnu vodu
Kada jednom ue u rezervoar, hladna voda se zadrava blizu dna, a sav talog ostaje na samom dnu. Hladna voda iz najniih slojeva moe tei van rezervoara u panel, dok zagrijana voda iz panelkolektora ulazi pri samome vrhu. Ako se u rezervoaru nalazi suvie vode, ugradi se prelivcijev da bi ta suvina voda na bezbjedan nain otekla. Konano, kada koristimo toplu vodu iz rezervoara, nivo vode opada, sputajui plovak regulator i omoguujui dotok nove, hladne vode u rezervoar i time startajuu ciklus od poetka.
Slika 6.6. Nekoliko varijanti paralelnog spajanja cijevi
47
Najei alternativni nain postavljanja cijevi je tzv. sistem S-cijevi ili zmijski sistem cijevi. Porijeklo za ovakav naziv je oigledan, jer se cijevi previjaju u tom obliku. Prednost ovog sistema jeste to koritenjem jedne jedine cijevi za cijelu apsorbirajuu plou nema potrebe za svim onim fitinzima neophodnim u paralelnom sistemu cijevi. Pored injenice to ih ne moramo kupovati, nestaje mogunost proputanja u panelu, osim ako cijev ne pukne.
potreban vei broj cijevi, pa i cijena panela time raste.
Slika 6.9. Razmak paralelnih cijevi je 10-15 cm
Kod mree paralelnih cijevi je optimalna udaljenost meu pojedinanim cijevima oko 15cm, mada je kod udaljenosti od 10cm panel efikasniji za ko 5%.
Slika 6.10. Razmak savijenih cijevi je 12-17 cm Slika 6.7. Od jedne cijevi se savijanjem napravi eljeni oblik
Sve dok se prekoraenja temperature i pritiska nadgledaju, kao to je pomenuto ranije, najvee anse za pucanje cijevi lee samo u pravljenju same S-cijevi. Moe se kupiti ili napraviti sprava za savijanje cijevi, ali moemo ih i runo savijati. Uz dosta opreza moemo cijev (maksimalno 1016mm) savijati oko stabla ili nekog stuba, a da je ne bismo slomili ispunimo je finim pijeskom i zaepimo oba kraja. Na koji god nain to radimo, imajmo na umu da malo nakosimo horizontalne dijelove cijevi tako da se zrak ili plinovi ne zadravaju unutra (slika 6.7).
Kod S-cijevnog sistema, cijevi se moraju saviti u krug promjera oko 17cm, dok bi krug promjera 12cm poveao efikasnost za 6% (ini se, meutim, da se veim savijanjem od ovoga riskira oteenje ili pak pucanje cijevi).49
6.3. APSORBIRAJUA PLOA

Izbor epsorbirajue ploe na panelu kolektora je veoma vaan. Na primjer, standardna debljina ploe koja se koristi je oko 0,5mm, ali udvostruavanjem iste bi se poveala efikasnost za 8%. Meutim, i trokovi bi se znato uveali, ak i vie od efikasnosti.
Slika 6.8. Maina za savijanje cijevi
Jo jedna injenica vezana za cijevi, a koju valja uzeti u obzir, jeste njihova razdaljina. Uopteno vai da, to su cijevi blie jedna drugoj, to je efektivniji kolektor, ali, isto tako, to su blie, to je
Slika 6.11. Limene trake se mogu uplesti izmeu cijevi
Zapravo, poveanjem debljine preko 1,2mm dolazi samo do neznatnog porasta u efikasnosti, jer je sve
48
tee provesti toplotu sa deblje ploe u cijevi. Mogu se koristiti ak i tanje ploe, to smanjuje ukupan troak, te je lake raditi sa njom i oblikovati metal u eljenu formu. Vaan je nain na koji su ploe spojene sa cijevima. Na primjer mogue je samo klijetima oprezno utisnuti aluminijska krila oko cijevi ili bi se limene trake mogle uplesti izmeu cijevi, kao korpa. Mada je to lahko izvesti, spojite izmeu cijevi i ploa nije posebice jako, to ove metode ini manje efikasnim od metode sa krilima.
prethodne metode, tj. sa ianim omama ili "ispletene" metode. Da bismo maksimizirali koliinu dotoka suneve svjetlosti koju prima panel, trebate uzeti u obzir nain na koji sunce obino sija u regiji gdje ivimo. Naravno da postavljamo panel na mjesto gdje nema sjenki, tj. hlada, tako da emo moda morati posjei nekoliko grana sa drvea. Meutim, najvanije je postaviti ga tako da je manje-vie okrenut prema jugu. Okretanje panela malo vie zapadu nego istoku je takoe poeljno, jer su suneve zrake pri sutonu efikasnije za kolektor od onih zraka tokom svitanja. Vano je znati pod kojim emo uglom nagnuti panel da bi dobili maksimalnu koliinu suneve svjetlosti. To se se razlikuje tokom cijele godine, jer je ljeti sunce najvie, a zimi je nie na nebeskom svodu. Ukoliko neemo da premjetamo panel nekoliko puta godinje, najbolji je kompromis izmeu dvaju ekstrema, te postavljanje panela tako da prima najvie svjetlosti tokom proljea i jeseni. Ugao nagiba ne utie previe na efikasnost, osim u sluaju da je panel postavljen suvie daleko idealnom uglu. Na solarni kolektor smo postavili paralelno sa krovom radi lakeg instaliranja i zakljuili da je dovoljno efikasan za nae potrebe. Ako doista elimo maksimalno efikasan panel, terba se posavjetovati sa profesionalcem za solarne tehnologije.
Slika 6.12. Spajanje cijevi za lim pomou ianih omi
Jo manje efikasna metoda (za oko 7%) je postavljanje mree cijevi na metalnu plou, zatim buenjem rupa na metalu i privrivanje ova dva elementa ianim omama.
6.4. SOLARNI KOLEKTORI

1m2 panel-kolektora dovoljan za potrebe jedne osobe za toplom vodom, ukljuujui kapacitet rezervoara od 80l ako je u pitanju samo potronja vode u domainstvu. Meutim, ako je cilj koritenje solarne enrgije za grijanje cijele kue, a ne samo vode za topla tuiranja, sudopere itd., onda je potrebna povrina kolektora vee. etvorolanoj obitelji je potrebno 15-20m2 kolektora i rezervoar kapaciteta 1000-2500 litara27. Za vodu i centralno grijanje je potrebno oko 0,61m2 na svakih 1000kWh godinje28. Dva ili vie kolektora se mogu spojiti na nekoliko naina, bez obzira na to kako namjeravamo koristiti vodu. Najpoznatije metode su serijska, paralelna i kombinovana veza Svaki od ova tri naina ima svoje prednosti i mane: kod serijske veze se moe razviti visoka teperatura vode, ali istovremeno moe doi do veeg gubitaka iste; kod paralelne veze temperatura je prilino
Slika 6.13.
Slino tome, moemo postaviti cijevni sistem na jednu plou pri emu su i ploa i cijevi od bakra, a zatim ih spojiti lemljenjem. Bolje spojite omoguava efikasnije provoenje od obje
49
konstantna u svim panelima, ali u danima kada su male koliine suneve svjetlosti, temperatura vode je niska; kod kombinovane veze se stvara ravnotea izmeu dvaju prethodnih veza, to znai da ima i njihove prednosti, ali i mane.
domainstvima (za tuiranja, sudopere, itd.),29 dok je serijska veza povoljnija za centralno grijanje, mada bi zadnji panel trebalo bolje izolirati od prethodnih da bi se gubitak toplote doveo do minimuma. Poto smo proitali cijelu skriptu zato jo uvijek sjedimo na stolici? Zar ne mislimo da je vrijeme da ustanemo i unaprijedimo svoj okoli? Umjesto sjedenja i razmiljanja o tome kako je loe opte stanje, kako je skupo gorivo ili kako struja sve skuplja, mogli bismo poeti raditi na svom prvom solarnom kolektoru. Vrijeme je da ponemo razmiljati o tetnom uticaju energetskih izvora iz fosilnih goriva, uvoenju mjere energetske efikasnosti u naim domovima i zgrabimo dostupne potencijale obnovljivih energetskih izvora, zato ne prvo solarne energije. Uestvujmo u energetskoj evoluciji i neka joj poetak bude sunan.
27
Slika 6.14. Razliiti naini spajanja solarnih panela
InfoEnergie Beratungszentrale, Sanieren mit Sonnenenergie, 2000. 28 Swissolar and InfoEnergie Beratungszentrale, Sonnenkollektoren fr Warmwasser und Heizung, 2000. 29 Zamfir, Ion, Solar Water Heating Systems, seminar about solar energy in Bitola, Macedonia, November 13, 2005.
U praksi ovo znai da bi paralelna veza vie odgovarala normalnom koritenju tople vode u
ZAKLJUAK
50
7. ZAKLJUAK
Na mjestu zakljuka elimo dati jo nekoliko praktinih savjeta pri koritenje solarnih kolektora. Pored apsorbirajue ploe i cjevovoda, preostaje jo nekoliko opcija koje vrijedi spomenuti: Vrsta farbe koju koristimo za apsorbirajuu plou moe da ima ogroman uticaj na efikasnost. Sjajne farbe treba po svaku cijenu izbjegavati, jer one reflektiraju veliki dio eljene suneve svjetlosti. Moe se koristiti specijalna farba "selective coating" iako je vrlo skupa, ali pridodaje ak oko 15% efikasnosti ili obina crna mat farba dostupna u svakoj prodavnici. Vlaga unutar panela stvara problem, te je zbog toga vano zatiti ivice panela to je mogue bolje. Ali, ne treba lijepiti donju ivicu poklopca da bi nakupljena vlaga mogla izai. Poeljno je izbue i nekoliko rupa na donjoj ivici panela da bi voda mogla da otee. Kao izolaciju koristimo mineralnu vunu. Ali moete koristiti i razne druge materijale, prema eljama, kako bismo bili obzirniji prema okoliu. Trebate znati da i debljina materijala igra znaajnu ulogu. Smanjimo li debljinu na 2,5cm, moe doi do poveanog gubitka toplote u panelu za oko 8%. Ako vie volimo da imamo neku vrstu staklenog prekrivaa panela umjesto polikarbonatnog, postoji nekoliko dobrih izbora, mada moramo uzet u obzir faktore poput temperaturnih kolebanja, mogunosti prenosa toplote i otpornosti na grad. Mogli bismo koristiti obino staklo, ali bi moda neto bolji izbor bio kaljeno staklo sa malim udjelom eljeza debljine 4mm. Ako zaista elimo najefikasniju vrstu stakla, potraimo specijalno staklo za grijanje vode solarnom energijom, npr. u Hrvatskoj.30 Kod bilo koje vrste stakla obavezno uzmajmo u obzir termalnu ekspanziju, po 2mm sa svake strane e biti dovljno, jer e ono konstantno biti izloeno suncu. Solarni panel treba biti dva puta dui od svoje irine, a najmanje dug 1m, mada e oigledno mjesto na koje planiramo postaviti panel zahtijevati razliite dimenzije.49 Prema uputstvima smo zavrili izradu eljenog sistema solarnog kolektora i sada se moemo opustiti i uivati u osjeaju zadovoljstva. Ili smo moda tako naporno radili na postavljanju kolektora i "trali naokolo" pa nam je najpotrebnije tuiranje. E pa sada to moemo uraditi bez ikakvog osjeaja krivice jer e nae tuiranje sada biti povoljnije po okoli. Ako smo bili dovoljno paljivi, moda smo primjetili jednu bitnu razliku. Obino tuiranje samo isti prljavtinu sa naeg tijela, ali tuiranje uz upotrebu solarne energije nam moe rasteretiti (ili pak oprati) ekoloku-savjest. I na kraju. bez obzira gdje instaliramo i sastavimo na solarni kolektor, samo je bitno da to uradite. Kada sistem jednom proradi, uvidjeemo da smo: uveliko poeli razmiljati o novim nainima upotrebe besplatnih energetskih izvora, razvijamo bolje energetske navike kod kue, tedimo novac, postajemo blago "opsjednuti" obnovljivom energijom i uvamo okoli, Nadamo se da neete moi prestati priati svojim lanovima porodice, prijateljima i komijama o tome kako fantastino radi va sistem, te da biste i njima rado pomogli u izradi njihovog vlastitog, to je prije mogue.
30
Lipik Glas, Solarna Stakla, http://www.lipikglas.hr/.

Uradi Sam Solarni KolektUradi Sam Solarni Kolektoror

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Uradi Sam Solarni KolektUradi Sam Solarni Kolektoror

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

CENTAR ZA EKOLOGIJU I ENERGIJU TUZLA

Tuzla, novembar/studeni 2006.

Alternative i mogunosti solarne energije

Slika 1.2. Pogled na termoelektranu Tuzla

1.2. KO KORISTI FOSILNA GORIVA?

Slika 1.4. Izduvni gasovi automobila

Alternative i mogunosti solarne energije

OBNOVLJIVI ENERGETSKI RESURSI

2. OBNOVLJIVI ENERGETSKI RESURSI

Slika 2.1. Energetski izvori koje ovjeanstvu stoje na raspolaganju

Alternative i mogunosti solarne energije

OBNOVLJIVI ENERGETSKI RESURSI

Slika 2.2. Tehniki potencijal obnovljivih energetskih resursa

Slika 2.3. Energija sunca je besplatna

Alternative i mogunosti solarne energije

OBNOVLJIVI ENERGETSKI RESURSI

2.2. UPOTREBA OBNOVLJIVE ENERGIJE

Slika 2.4. Investicija u solarnu energiju je isplativa za 5 godina

Alternative i mogunosti solarne energije

OBNOVLJIVI ENERGETSKI RESURSI

2.3. ZELENIJA BUDUNOST

2.4. ENERGIJA POVOLJNA PO OKOLI

Slika 2.5. Investiranje u energiju 10 najveih energetskih firmi

Alternative i mogunosti solarne energije

OBNOVLJIVI ENERGETSKI RESURSI

Alternative i mogunosti solarne energije

OBNOVLJIVI ENERGETSKI IZVORI

3. OBNOVLJIVI ENERGETSKI IZVORI

Slika 3.1. Upotreba obnovljivih i neobnovljivih energetskih resursa

Slika 3.2. Prvo smo nauili koristiti vodu

OBNOVLJIVI ENERGETSKI IZVORI

Slika 3.4. Eksperimentalne elektrane uz koritenje talasa

Slika 3.3. Primjer mikro-hidro turbine

3.3. MORSKI TALASI, PLIMA I OSEKA

Slika 3.5. Hidroelektrana na principu plime i oseke

OBNOVLJIVI ENERGETSKI IZVORI

3.4. GEOTERMALNA ENERGIJA

Slika 3.6. Geotermalni izvori se nedovoljno eksploatiu

Slika 3.8. eerna trska ima visoku energetsku gustou

OBNOVLJIVI ENERGETSKI IZVORI

3.6. ENERGIJA VJETRA

Alternative i mogunosti solarne energije

OBNOVLJIVI ENERGETSKI IZVORI

Slika 3.9. Don Kihotovska borba "za" vjetrenjae

Slika 3.11. Poreenje spaljenog lignita i vjetrenjae

Slika 3.10. Farme vjetrenjaa u Sjevernom moru

OBNOVLJIVI ENERGETSKI IZVORI

3.7. SOLARNA ENERGIJA

Slika 3.12. Oboavanje i kultovi sunca su pratilje ljudske civilizacije

Slika 3.13. Energetski bilans sunevog zraenja

Alternative i mogunosti solarne energije

OBNOVLJIVI ENERGETSKI IZVORI

3.7.1 Pasivna solarna energija

Slika 3.15. Solarno osvjetljenje u arhitekturi

Slika 3.16. Solarno grijanje u arhitekturi

Alternative i mogunosti solarne energije

OBNOVLJIVI ENERGETSKI IZVORI

U.S. Department of Energy, Photovoltaic Milestones, Energy Information Administration, http://www.eia.doe.gov/

Slika 3.17. Princip rada fotonaponske elije

Alternative i mogunosti solarne energije

OBNOVLJIVI ENERGETSKI IZVORI

Slika 3.22. Solarna energija za pokretanjae automobila

Slika 3.19. Napajanje strujom meteorolokih stanica