Sveuilite J. J.

Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku

Problem nasilja meu vrnjacima - bullying

Irena Brdar Grupa 1 1045 2.12.2013

Uvod
Bullying- bilo koji oblik fizikog ili psihikog uestalog nanoenja tete
od strane monijeg i snanijeg uenika (grupe uenika) spram slabijeg uenika.

4. lipnja - meunarodni dan nedune djece rtava nasilja Dan Olweus

1982. trojica djeaka iz Norveke poinila samoubojstvo zbog bullyinga

Slika 1. 19%

rtava bullyinga je pokualo izvriti samoubojstvo

Istraivanje poliklinike
N=4900

19%

8%

Pasivne rtve Provokativne rtve Nasilnici Promatrai

65%

8%

Slika 2. Stanje u Hrvatskoj

Odgovori djece na pitanje "to je razlog nasilja meu djecom?"

Ne znam koji su razlozi, ali mislim da se to dogodilo onome tko ide sam u kolu i vraa se iz kole sam kui. Razlozi nasilja meu djecom su to neki misle da su bolji od drugih.

Nasilje se dogaa esto dok ekamo autobus. Tada oni zloesti djeaci mirnijoj djeci trgaju stvari, sakrivaju im torbe i pljuju na njih. Ja sam to puno puta gledao.
I mene su tukli deki iz etvrtog razreda sve dok im nisam rekao da sam ja brati od Supermena.

Hrabri telefon

Hrabri telefon za djecu (broj telefona 116 111) Linija je anonimna i besplatna

Slika 3. Hrabri

telefon 116 111

Nasilje meu vrnjacima

Bullying- bilo koji oblik fizikog ili psihikog uestalog nanoenja tete od strane monijeg i snanijeg uenika (grupe uenika) spram slabijeg uenika.

Bullying ukljuuje tri bitna elementa:

Negativne postupke Opetovano i trajno Asimetrian odnos snaga

Slika 4. Primjer

asimetrinog

odnosa snaga

Oblici nasilja:

Fiziko
Verbalno Emocionalno

Seksualno
Kulturalno Ekonomsko

Nain izvrenja:
Direktno Indirektno

Slika 5. Neki

oblici bullyinga

Posljedice

Na rtve:

Na nasilnike:

29% ima probleme s koncentracijo 22% osjea simptome fizike bolesti 20% ima problema sa spavanjem

postupno postaju manje ili vie beutni

nasilje postaje obrazac ponaanja ukoliko odrasli ne interveniraju ili ako odobravaju postupke do 24.godine veliki procenat nasilnika biva osueno za prekrajna ili kaznena djela

pokuaj samoubojstva
depresivnost, anskioznost, gubitak samopouzdanja

gubitak interesa za kolu

odgovornost za zlostavljanje

Uzroci nasilja
Postoji mnogo faktora

Odgoj i uvjeti odrastanja

Identifikacija s agresorom Nizak stupanj edukacije Mediji Nisko samopotovanje Zlostavnjanje Temperament djeteta Izostanak kazne na nasilno ponaanje
Slika 6.

Reese iz serije Malcom u sredini

Nasilnici

Imaju potrebu osjetiti kontrolu i mo nad drugima

Ponekad im nedostaje suosjeanje za rtve Sukobljavaju se sa odraslima Skloni krenju kolskih pravila lako eksplodiraju

Teko se nose s frustrirajuim situacijama

Uvijek nalaze nain zastraivanja koji e najvie uznemiriti rtvu

rtve

rtve po neemu odskau od druge djece esto su tiha, mirna, nesigurna djeca niskog samopouzdanja

Imaju malo prijatelja i vrsto su povezani s roditeljima

Odbijaju ii u kolu Pogorava se kolski uspjeh Dolaze kui s potrganom odjeom Zaspu plaui Prijete ili pokuaju samoubojstvo

Prevencija nasilja meu djecom

Vlada RH je u lipnju 2009. predstavila Program aktivnosti za prevenciju nasilja meu mladima

Ciljevi:

pronai razlog i uzroke nasilnog ponaanja meu mladima Osigurati djeci i mladima ivot uz potpuno uivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda Smanjivanje agresivnog ponaanja Razumijevanje i pouavanje o sadraju i oblicima nasilja Postavljanje pravila i sustava za brzo prepoznavanje nasilja Pouavanje kako ne postati rtva Pouavanje samopotovanja te potivanje razliitosti

Metode rada u prevenciji nasilja

Nii razredi:

Prianje pria Igranje uloga

Koritenje lutka ili kazaline produkcije

Uvjebavanje prihvatljivih ponaanja

Stariji uenici:

Razliiti zadaci Diskusije Videosnimke iz stvarnog ivota

Uloga i edukacija nastavnika u prevenciji nasilja

ak 71% profesora i nastavnika ne obazire se i ne poduzima nita na nasilnika ponaanja i zastraivanja u koli.

kola je odgovorna za nasilje koje se dogaa u i oko kole!

Suradnja s policijom i centrom za socijalnu skrb

Postojanje sigurnog mjesta Dobra informiranost nastavnika Trenutna intervencija Podrka rtvi, razgovarati s nasilnikom i rtvom odvojeno

Uloga i edukacija roditelja u prevenciji nasilja

Roditelji trebaju sasluati dijete Uvjeriti ga da nije krivo i da je uinilo pravu stvar to im je rekao Moraju biti svjesni simptoma zlostavljanja te ih ne zanemarivati Trebali bi okupiti druge roditelje i raspraviti o problemu nasilja i nainima suzbijanja

Ako posumljaju da je njihovo dijete nasilnik, vano je odmah potraiti pomo Vano je saznati to je uzrok takvog ponaanja te razviti plan mijenjanja

Nauiti djecu kako se nositi s osjeajima bez upotrebe nasilja

Zakljuak
Nasilnike nije teko uoiti, ali rtvu je Dugorone posljedice rtve imaju veu skolonost depresiji i negativniju sliku o sebi kole ulau velike napore kako bi smanjile pojavnost i posljedice nasilja

Literatura
Krmek M. , Nasilje meu vrnjacima, Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba Poredo Lavor D. i suradnici, Prikaz razloga nasilja meu djecom iz perspektive djece od 8 do 11 godina ivota, str. 283-297. Velki T, Pojavnost nasilja meu srednjokolcima, str. 267.-282

http://www.poliklinika-djeca.hr/publikacije/nasiljemedu-djecom-2/