UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZA SAOBRADAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:

Osnove saobraajnih i komunikacijskih sistema

Tema rada:

Historijski razvoj potanskog saobraaja u svijetu

Predmetni nastavnik: Asistent: Student: Broj indeksa: Usmjerenje: Godina studija: Rezultat rada:

V.prof.dr. sc. Abidin Deljanin Mirza Berkovi dipl.ing. Azra Muzaferija 6871 Komunikacijske tehnologije I godina

Datum: 18.11.2013.

Historijski razvoj potanskog saobraaja u svijetu

SADRAJ

1. Uvod ....... 3 2. Porijeklo i znaenje rijei pota ..4 2.1. Potanske reforme 5 3. Historijski razvoj telegrafije u svijetu ...8 3.1. Poetak telegrafije ...8 4. Historijski razvoj telefonije u svijetu ...10 4.1. Poetak telefonije .......10 4.2. Razvoj mobilne telefonije u svijetu ....11 5. Internet ..12 6. Razvoj potanskog saobraaja u budunosti .13 7.Zakljuak.....15 8.Literatura ....16 9. Popis slika ..16

Historijski razvoj potanskog saobraaja u svijetu

1.Uvod

Tema mog seminarskog rada oekuje davanje odgovora na pitanja: kada i gdje se poeo razvijati potanski saobraaj, koji su izumi bili od krucijalne vanosti za napredak ovjeanstva i ko su bili ljudi koji su doprinosili kako potanskom saobraaju tako i ovjeanstvu uopte svojim otkriima i na koji nain? Zatim pokuati u odgovoriti na pitanja vezana za neka otkria bez kojih danas obian ovjek ne bi mogao ni zamisliti svoj svakodnevni ivot. Da li su i u kolikoj mjeri postojale neke reforme koje su davale jo vei napredak i poti i ovjeku? Na samom poetku najbitnije je naglasiti da u vremenu kada su nastale prve drave i oformljena prva drutva nastao je i poeo da se razvija prenos informacija, samim time i potanski saobraaj. Naime, prva organizovana forma prenosa informacija bili su glasnici koji su preteno sluili u svrhu dobrog voenja ratova i upravljanja dravom. Ovakav vid prenosa informacija se pojavljuje u 19. stoljeu na i oko obala rijeke Nil.

Historijski razvoj potanskog saobraaja u svijetu

2. Porijeklo i znaenje rijei pota

Rije pota imala je znaenje za mjesto gdje se nalazila neka putna stanica za promjenu konja, dok danas je postala univerzalni pojam koji obuhvata cjelokupnu potansku ustanovu sa mnogobrojinim funkcijama. Pota je rije latinskog porijekla. Potie od latinske rijei ponere ( namijesiti, postaviti ). Pota se javlja prvi put u srednjem vijeku kod Marka Poloa1. On je esto koristio pri opisu potanskih veza, rije Poeste za oznaku stanica za transport putnika, roba i pisama. Pota je uvijek neposredno zavisila i stoga uvijek pratila ljudski napredak i odgovarajua nauna otkria. Danas rije pota ima vie znaenja. Ta rije obuhvata cjelokupnu potansku organizaciju. Takoer rije pota oznaava mjesto, potansku zgradu ili prostoriju gdje se vre potanske usluge, kao i potanske poiljke koje korisnici predaju, a pota prenosi pod odreenim uvjetima. Na osnovu rijei pota stvaraju se pojmovi kao to su: potar, potarina, potonoa i sl. Osnivaem pote se smatra Rimski imperator August Gaj Oktavijan 2 koji je uveo organizaciju koja u mnogo emu slii organizaciji dananje pote. U saobraajnoj terminologiji CURSUS PUBLICUS-a ( Rimski period ) susreu se potanske stanice ( mansiones ) na kojima se okupljaju l judi da bi saznali vijesti i dogaaje pri odlasku i dolasku kola Cursus Publicusa. Pojava prijenosa vijesti datira od saznanja o postojanu nekog oblika dravne organizacije, kada je bilo nuno da vladari putem glasnika dobijaju i prenose informacije u cilju upravljanja dravom i voenju ratova. Direktno za vezano za potu, vano je pomenuti porodice Turn- Taxis i Paar. Ova porodica dri organizaciju potanskog saobraaja oko 450 godina, pa se tako rije taxis poistovjeuje sa pojmom pota. Porodica Turn-Taxis je vladala tadanjim potanskim sistemom sve do poetka 16. vijeka, kada Austrija uvodi centralistiku vladavinu i osporava mijeanje porodice Turn-Taxis u potanski sistem Austrije. Zvanini kraj potanske djelatnosti ove porodice je oko 1720. godine kada i dolazi do pomenute etatizacije potanskog saobraaja u veini zemalja.

1 2

Marko Polo ( 1254.god. 1325.god. ) August Gaj Oktavijan poznati rimski imperator (63. -14.g.p.n.e.)

Historijski razvoj potanskog saobraaja u svijetu

Slka 1. Potansko sadnue

Pored svega navedenog, pota zadovoljava drutvene potrebe za komuniciranjem, doprinosi razvoju kulture, prosvjete i informiranosti pa time predstavlja znaajan uinak ekonomskog razvoja zemlje. kkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkk

2.1. Potanske reforme Najveu prekretnicu u historiji pote predstavlja pojava potanske marke. Potanska marka predstavlja vrijednosnicu koja na poiljci oznaava da je potarina plaena te moemo rei da ona ima svoj dugi historijat. Prodaja ovih bilet vrijednosnica poela je 6. augusta 1653. godine i smatra se da je to bila pretea potanske marke. Kljuno ime u razvoju jeste i engleski naunik Rouland Hill, koji izdavi knjigu Potanska reforma 1837.godine, uinio pravu reformu i donio procvat pote. Znaajan je po tome to je zvanino po prvi put u englesku potu uveo potansku markicu, i to 6. maja 1840. godine. On je smatrao da e se upotrebom potanskih maraka olakati slanje i poveati broj pisama, pa e dravni prihodi porasti. Takoer je predloio da se za slanje pisama plaa odreeni iznos, koji e ovisiti jedino o teini pisama, a da se udaljenost koju pismo mora prevaliti nee uzimati u obzir. Prva drava koja je upotrijebila potanske marke bila je Velika Britanija, 1840. godine. Odatle se ta zamisao brzo rairila u ostale zemlje. Prvi izdavai potanskih markica bili su Cirih i eneva koji su u to doba bili vicarski kantoni. Prva zemlja koja je na zapadnoj Zemljinoj polulopti upotrijebila potanske marke nisu bile Sjedinjene Amerike Drave nego Brazil . Slobodno moemo rei da poeci stvaranja nekih meunarodnih saveza datiraju od 16. stoljea, kada je poveana potreba za prijenosom poiljaka na maunarodnom planu.

Historijski razvoj potanskog saobraaja u svijetu

Slika 2. Marka Pale Dull Purple tampana je u Velikoj Britaniji u martu 1904.god.

Meutim, tek u 19 stoljeu dolazi do masovnog obima potanskih poiljki u meunarodnom planu, to iziskuje potrebu za usklaivanjem saobraajnih veza, zatim naplate i obrauna potarina, odnosno kvantificiranje naknade meu dravama za obavljene potanske usluge i plaanje. Bilateralnim ugovorima izmeu susjednih zemalja pokuavalo se regulisanje potanskih odnosa i tu se imalo uspjeha. U prvoj polovini 19. vijeka ve postoje vei regionalni savez izmeu Austro Ugarske i Njemake konfederacije. U daljem razvoju regulisanja meunarodnog potanskog saobraaja znaajan ja doprinos SAD koji su diplomatskim motom 1862.g. dale inicijativu za nazivanje multilateralnu konferencije. Njen nosilac bio je Montgomery Blair ,tadanji ministar pota SAD. 1874.godine se stiu svi uslovi za odravanje Prvog kongresa na kome se stvara OPTI POTANSKI SAVEZ. Poslije prvog kongresa u Bernu u vicarskoj 1874.g. , uslijedio je drugi kongres, koji je odran u Parizu 1878.godine. A kao jedan od znaajnih moe se izdvojiti sedmi, koji je odran u Madridu 1920.g. Hill je 1854.imenovan generalnim direktorom Britanskih pota i sproveo reformu koja se sastoji u sljedeem:

Historijski razvoj potanskog saobraaja u svijetu

Ukida se plaanje potarine na osnovu udaljenosti u odnosu na odredite pote i uvodi

se naplata iskljuivo prema stepenu teine. Reforma je predvidjela najveu teinu pisma do 16 grama. Plaanje potarine se vri plaanjem potanske marke odgovarajue vrijednosti. Uvoenjem jedinstvenog sistema plaanja potarine za pismo osnovne stope i teine

za isti iznos. Obavezno plaanje potarine od strane poiljaoca unaprijed. Smanjenje broja potanskih slubenika i trokova. Ukidanje razliitih privilegija i povlastica koje je do tada davala potanska uprava. Uvoenje PORTO potarine, tj.plaanje potarine oa strane primaoca ako nije uinio

poiljalac. Ipak, je na kraju vano ponovo napomenuti, da je najznaajnija ideja u potanskom sistemu bila upravo Hill-ova, to jeste uvoenje teine kao kriterija, umjesto kilometrae, pa kaemo da je Rouland Hill bio revolucionar pote.

Historijski razvoj potanskog saobraaja u svijetu

3. Historijski razvoj telegrafije u svijetu 3.1. Poetak telegrafije

Razna su polemisanja oko toga koji telegraf je nastao prvi, jedni kau da je akustini koji su proizvodili signale jae od ljudskog glasa, dok su drugi dali miljenja da je prvi telegraf bio optiki, kojeg je izumio Cloude Chape. Sa njim su se informacije prenosile na oko 200 km za est minuta. Usavravanje i razvoj telegrafa je proizveo i elektronski telegraf iji je izumitelj bio Samuel Morse koji je izmeu ostalog stvorio aparat za prenos signala u vidu slova, rijei i brojeva. Bitno je spomenuti da je prva telegrafska linija uspostavljena 1843. godine izmeu Washingtona i Baltimora, dok za prvu telegrafsku liniju u Evropi moemo rei da je ona izmeu Pariza i Lila koja je otvorena 1846. Kao i u svakom otkriu tako i u telegrafu je bilo nekih nedostataka u vidu kvarova na liniji, prekida na kablovima, daljine i slino. 3.2. Morse-ov elektromagnetski telegraf

Slika 3. Samuel Finley Breese Morse (Charlestown, 27.4. 1791. - New York, 2.4.1872.), ameriki slikar i izumitelj

Studirao je prirodne nauke ne koledu u Jalle-u.1810.godine zavrava studije ali se ipak posveuje slikarstvu. U Londonu zavrava i studije slikarstva. Godine 1829. dolazi u Evropu gdje upoznaje Chappe-ov semaforski optiki telegraf i uoava nedostatke (sporost, zavisnost od vidljivosti...).1832.godine vraa se u Ameriku i na tom putovanju upoznaje C.T.Jekson-a koji mu je priao o otkriima na polju elektromagnetizma. Morse se time oduevio i doao na 8

Historijski razvoj potanskog saobraaja u svijetu

ideju da bi upravo elektromagnet mogao biti rjeenje konstrukcije jednostavnog telegrafa.1832.godine izradio je telegrafsku abecedu, tako da je za svaki znak odredio posebnu kombinaciju sa razliitim brojem taaka i crtica, odnosno kod.

Slika 4. Tabela, Morseova abeceda

Konstruirao je 1835. praktino upotrebljiv elektrini telegrafski aparat. Na njegov prijedlog izgraena je i putena u promet 24. maja 1844. godine prva telegrafska linija Washington Baltimore. Morseov telegraf, prilagoen poljskim uvjetima.

Slika 5. Telegrafski aparat

Historijski razvoj potanskog saobraaja u svijetu

Godine 1835., Morse je izradio prototip 3 telegrafskog aparata, ali ga je prvi put javno demonstrirao 1837.pa se ta godina i smatra godinom otkria Morseovog telegrafa.1846.godine Morse je osnovao dioniko drutvo Magnetic Telegraph Company. Ono 1866-te ulazi u sastav Western Union Telegraph Company. Morse naputa kompaniju i bavi se slikanjem.Za svoj izum dobio je brojna priznanja, a jo za ivota mu je podignut spomenik u centru New Yorka. Umro je 1872.godine.1875., na centralnoj meunarodnoj telegrafskoj konferenciji u San Petresburgu.

4. Historijski razvoj telefonije u svijetu 4.1. Poetak telefonije U razvoju potanskog saobraaja neizostavno je spomenuti i nastanak i razvoj telefona za iji nastanak vezujemo nekoliko izumitelja. Naime, Allexandar Graham Bell je sasvim sluajno ali itekako domiljato oktrio telefon koji je postao stvarnost, te podnosi zahtjev za patentiranje svog telefona. To isto radi jo jedan naunik Elisha Gray samo dva sata kasnije, ali se ipak izum telefon pripisuje Bellu. Za vrijeme jednog eksperimenta 2.juna 1875.godine Bell je radei na jednom od aparata nepanjom prolio kiselinu, te je pozvao Watson-a, koji se nalazio u drugoj prostoriji da odmah doe i pomogne mu.Watson se zaprepastio kada je na aparatu uo Bellov poziv, te mu je odmah odgovorio:''Gospodine Bell, uo sam svaku vau rije sasvim jasno, odmah dolazim!''Tog trenutka telefon je postao stvarnost.Bell 24.02.1876.u 14 sati predaje zahtjev za patentiranje svog telefona.Igrom sluaja samo 2 sata kasnije isti zahtjev podnosi i Elisha Gray. Iz tog neobinog dogaaja nastao je sudski spor ko je stvarni pronalaza telefona. Nakon 4 godine sud donosi odluku kojom priznaje Bella kao pronalazaa. Bell osniva kompaniju ''Bell Telphone Company'' koja vrlo uspjeno proizvodi usavreni tip Bell-ovog telefona, tkz.runi s jednakim mikrofonom i slualicom. Time je rijeen problem dvosmjernog telefoniranja. Godine 1880. putena je u rad prva telefonska linija na veu udaljenost nakon ega se telefonija poela iriti u cijelom svijetu. Ostvarivi svoj san, Bell se povlai i umire na svom imanju 02.08.1922.godine.

Prototipom (gr.: protos = prvi) se nazivaju predserijski proizvodi najee namijenjeni za ispitivanja i testove prije prelaska u serijsku proizvodnju

10

Historijski razvoj potanskog saobraaja u svijetu

Telefon je otkriven 1876. godine a samo dvije godine poslije je poeo biti u upotrebi. Danas, veina ljudi svoj ivot ne bi mogla zamisliti bez telefona.

4.2. Razvoj mobilne telefonije u svijetu Kada je rije o mobilnoj komunikaciji, prva je zabiljeena u vremenu kada je italijanski izumitelj Markoni4 uspio poslati radiotalase iz Evrope u Sjedinjene Amerike Drave. To se desilo 1901. godine. Skoro osam desetljea je prolo do pojave prve jasne mobilne komunikacijske mree, koja je nastala u Japanu i nije pokrivala neko pretjerano veliko podruje. Pred samo ratno stanje u naoj dravi, u Evropi je zaivio GSM5 (Global Sistem for Mobile Communications) koji e se kasnije i tako velikom brzinom proiriti i u ostatak svijeta. Koliko je mobilna komunikacija bitna i koritena u dananjici dovoljno govori injenica da e za neto manje od desetak godina biti vie od milijardu korisnika, to je u znatnoj mjeri vie od broja ljudi koji su korisnici fiksne odnosno telefonske komunikacije. Vremenom su se razvijali kako proizvoai tako i marke i modeli mobitela koje jo uvijek ele dovesti do savrenstva i lakem korisnikom pristupanju. Stoga, svugdje u svijetu se nameu monopoli takvih proizvoaa koji svojim kupcima ele ponuditi samo i jedino najbolje ne birajui ni sredstvo ni nain do dolaska do odreenog cilja.

Slika 6.

Guglielmo Marconi (Bologna, 25. travnja 1874. - Rim, 20. srpnja 1937.), talijanski inenjer i fiziar. Jedan od osnivaa beine telegrafije. 5 GSM je elijska mrea, to znai da se mobilni telefoni prikljuuju na mreu traei elije koje se nalaze u blizini.

11

Historijski razvoj potanskog saobraaja u svijetu

Mobiteli su ve sada poeli zamijenjivati razne vrste kompjutera, laptopa, tableta i vrlo jednostavno se i preko mobilne komunikacije sada moe pristupati internetu o kojem u sada neto vie da kaem. 5. Internet Kada govorimo o novom mediju dananjice, tj. internetu moramo se vratiti nekoliko desetljea unazad i spomenuti kako su naunici uspostavili prvo prenoenje instrukcija preko raunskih maina 1940. godine. Ve 1969. godine nekoliko Univerziteta u Sjedinjenim Amerikim Dravama bili su prikopani na mreu i tako bili povezani. Za ovu godinu se vee pretea interneta. Kao definiciju interneta moemo navesti da je to globalno dostupna mrea koju ini vie manjih i veih meusobno povezanih mrea koje ine Internet Protokol (IP), povezane kablovima, optikim kablovima i drugim. No, internet koji danas poznajemo nastao je 01. januara 1983. godina, nastankom prve internetske mree. To se desilo kada je Amerika nacionalna nauna fondacija napravila prvu Univerzitetsku mreu. Stvaranje prvog web sajta i HTTP i HTML vezujemo za vicarski CERN. Po istraivanjima do juna 2008. godine u svijetu 1,46 milijardi ljudi koriste internet. Internet je zapravo medij koji nam slui za digitalni prenos podataka, jer pored prenosa teksta omoguava nam prenos i slike i zvuka, tako da upravo preko ovog medija i zahvaljujui njemu moemo komunicirati sa ljudi ma ne samo iz blie nam okoline nego i iz cijeloga svijeta. Vrlo brzo je internet postao senzacionalno otkrie i zaivio meu ovjeanstvom. To je po mnogim teoretiarima najjeftiniji medij, a po svemu sudei i jeste , jer je dostupan najirem krugu ljudi i omoguava sve to drugi mediji ne. U dananjici je postao jedan od faktora razvoja drutva. Sa sobom on i donosi nedostatke, probleme u drutvu i zajednici, ali se dananji ivot ne bi mogao zamisliti bez interneta. Koliko god imao i negativnih strana, internet nam omoguava bri, efikasniji i blagovremeni prenos bilo kakve vrste podataka. Posebno meu mladima i osobama srednje dobi danas je aktuelan i wireless6, koji zamijenjuje direktno, tj. kablovima spojene modeme i raunare to uveliko olakava korisnicima. Sa wirelessom se susreemo na skoro svim mjestima, lokalima po gradovima irom svijeta i preteno je besplatno koritenje istog. Iz tog razloga sam stvorila poveznicu izmeu mobitela i interneta jer danas vei dio stanovnitva putem wireless konekcije koristi internet i razne drutvene mree na njemu upravo preko mobitela.

Wireless je beina mrea gdje se podaci izmeu dva ili vie raunara prenose pomou radio frekvencija (RF) i odgovarajuih antena.

12

Historijski razvoj potanskog saobraaja u svijetu

Slika 7.

Po istraivanjima zabiljeenim u martu ove godine vodea zemlja po broju korisnika interneta je Kina sa oko 591 miliona korisnika iji se broj za razliku od prole godine poveao za 10%. Nju slijede Sjedinjene Amerike Drave sa brojem korisnika od oko 254 miliona ljudi. U prvih pet zemalja koje prednjae sa brojem korisnika interneta nema niti jedne evropske drave. Trea drava je Indija, etvrti Japan sa ukupnim brojem od 101 milion korisnika, dok je peta drava Brazil sa konzumentima interneta kojih ima oko 99 miliona. Korisnici ga upotrebavljavaju u poslovne, drutvene, socijalne, humanitarne i druge svrhe kako u Bosni i Hercegovini tako i irom svijeta. 6. Razvoj potanskog saobraaja u budunosti Moderno doba, tj. period 21. stoljea sa sobom je donijelo niz drastinih promjena kao to u svakodnevnom ivotu, tako i u nainu razmiljanja. Proces tehnolokog napretka i urbanizacije je u toku. ivimo u fazi globalizacije, tj. svijet postaje ''selo''. U svemu tome nauka i tehnologija igraju najvaniju ulogu. U svemu tome se i potanske usluge ne zaostaju u vremenu. No, naprotiv-dalje se ire, modernizuju, te pokuavaju da modernom ivotu prilagode svoje usluge, tj. da olakaju korisniku. Potanski saobraaj se sa svojim specifinostima ve dugi niz godina pojavljuje kao poseban saobraajni podsistem. Veina potanskih uprava danas glavnu prepreku razvoju pote vidi u rastu trokova eksploatacije i u poveanju izdataka za plae i ope trokove. Ovaj problem se dosta teko rjeava, ali je mogua perspektiva u drugaijem prilazu novim tehnolokim procesima i uvoenjem novih usluga.

13

Historijski razvoj potanskog saobraaja u svijetu

Potanski sistem uslovljava da pota iznalazi rjeenja za samostalno pokrivanje svojih trokova, ali i da kontinuirano obezbjeuje kvalitetne usluge za sve korisnike neovisno o njihovoj ekonomskoj snazi. Na posljetku moe se zakljuiti da je perspektiva potanskog saobraaja da vie panje poklanja domaem tritu i da svojim kvalifikovanim kadrom, razgranatom mreom, mogunosti prilaza u svako i najudaljenije mjesto i ponudom novih usluga, krene u umjerenu ekspanziju koja e joj omoguiti da uz pomo zainteresovanih dravnih institucija obezbjedi pokrie trokova kroz naknadu za mnogobrojne usluge koje prua. Danas se u nekim razvijenim zemljama, kao to su SAD, Japan, Australija, vedska i dr. uveliko koriste elementarni vidovi telefonije. Tako je u njima, na primjer, ostvarena veza uenik -profesor na taj nain to uenik kod kue uz pomo raunara moe pratiti predavanje istovremeno dok to radi profesor (u realnom vremenu) ili pristup u predavanju koje je profesor ostavio na Internetu. Isto tako je mogue rezultate ispita saznati preko interneta, bez imalo muke. Razni ratovi (npr. Irak i Afganistan), su doveli do velike skepse na berzi, te ire strah kod investitora. Na drugoj strani, poslijeratne zemlje predstavljaju interesantne investicione opcije, jer u takvim zemljama najee sva infrastruktura i sve telekomunikacione odnosno komunikacione relacije su poprilino devastirane. Potrebna su sredstva i investitori, to naravno prua mogunost jake konkurencije,tako da moemo rei da PTT saobraaj i svi njegovi oblici imaju izuzetno perspektivnu budunost, pratei tehnoloki razvoj.

14

Historijski razvoj potanskog saobraaja u svijetu

7. Zakljuak Ba kao to je u vremenu kada su se otkrili prvi telegrafi, telefoni, mobiteli i slino tada to bilo od velike vanosti za pojedinca, tako su i sada sva ta otkria od prevelikog znaaja za ovjeanstvo. Ni slutnje nije bilo kojom e se brzinom razviti i kako e se usavravati komunikacija kako pismena tako i usmena meu ljudima putem potanskog saobraaja. Gledano iz perspektive dananjice, tj. modernog doba, ivot pa i onog obinog ovjeka ne bi se mogao zamisliti bez potanske komunikacije, usluga, potanskog saobraaja i telekomunikacija. Pota je uvijek bila skoro rame uz rame sa ljudskim razvitkom i ljudskim napretkom. Pratila je odgovarajua nauna oktria i dovodila ih do savrenstva. Neke sporije, neke bre ali sve itekako zavidno. Ne uzimajui u obzir socijalno ugroene osobe svijeta, svaki pojedinac posjeduje mobilne ureaje kojima ostvaruje komunikaciju, kao i internet pristup putem kojeg ostvaruje eljene namjere i dolazi do odreenih informacija, osoba i dogaaja. U ovom vremenu definitivne globalizacije operateri se u najveoj moguoj mjeri trude da svojim korisnicima ponude samo najbolje, te i da korisnike drugih telekomunikacijskih mrea pridobiju svojom ekonominou, prihvatljivim cijenama, raznim ponudama, akcijama i dobrim proizvodima. Sa mog stajalita i injenice kako je prije samo nekoliko desetljea sve ovo bilo potpuno nepoznato, a ovako brzo uznapredovalo, moemo samo da pretpostavljamo kako e dalje tei tok razvijanja potanskog saobraaja i u kolikoj mjeri e se razlikovati od dananjeg i onog davnog vremena kada su glasnike slube bile jedini prenos informacija.

15

Historijski razvoj potanskog saobraaja u svijetu

8. Literatura i izvori

Bonjak, I.:Tehnologija potanskog prometa II, Fakultet prometnih znanosti Zagreb 1999. V.prof. dr. sc.Deljanin, A.: Razvoj saobraaja i komunikacija u svijetu i Bosni I Hercegovini -Skripta predavanja http://www.scribd.com/doc/96782708/po%C5%A1tanski-saobra%C4%87aj https://www.google.ba/#q=po%C5%A1tanska+telefonija http://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C5%A1tanska_marka http://hr.wikipedia.org/wiki/Morseov_kod

16

Historijski razvoj potanskog saobraaja u svijetu

9. Popis slika Slika 1. Potansko sandue ... 5 Slika 2. Marka Pale Dull Purple tampana je u Velikoj Britaniji u martu 1904.god..............6 Slika 3. Samuel Finley Breese Morse (Charlestown, 1791. - New York, 1872.), ameriki slikar i izumitelj ..8 Slika 4. Tabela, Morseova abeceda ...9 Slika 5. Telegrafski aparat ...10 Slika 6. Mobitel ....12 Slika 7. Povezanost putem internet .........................................................................................13

17