B. 5jo.:onja na i wanslUentka ...

- ------ - - ---- - - - - --
rad UDK 929 G. No"k 82116342-94
na i znanstvenika
profesora Grgu Novaka,
Cz 115. obljetnicu i25 obljetnicu smrti
Boidar
Hrvatsko arheoloko drutvo
HR - 10000 Zagreb, 1
Uprigodi 115-te obijetnice rodenja (Hvar, 2. IV. 1888godine i 25-te obijetnice smrti (Zagreb, 7IX.
1978 godine), autor donosi svoja na akademika Grgu Novaka, posebno na vrijeme koje je snjim
proveo na istraivanju povijesnih nalazita na otoku Hvaru.
Imao sam IO me je kao studenta arheoloke grupe na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu prije vie od pet
zapazio prof. dr.Grga 'Jovakipozlao usvojuarheo-
loku ekipu koja je uto vrijeme polazila na istrai-
vanje pilje.Od tada, najprije kao student,aonda kao
asistent i bliski mu suradnik u naoj najstarijoj znansrvenoj
ustanovi (zapravo uAkademijinom Studijskom kabinetu za arhe-
ologiju, odnosno poslije uZavodu za arheologiju, gdje je profesor
obnaao dunostvoditelja,amoja malenkost upravi telja) nalazio
samse u blizini naega uglednog i plodnog pisca, arheologa i
vel ikana hrvatske znanosti, jadranske
arheologije ipovijesti, ijednostavnog
Nama, sedmorici-osmorici studenata druge godine arheologije
istarijih studenata povijesti bioje pravi doivljaj
pod profesorovim vodsrvomna iskopavanje u piljU.
te godine, osjetili smo toplinu i
orvorenost, dobrotu istrogostprofesorovu. Svi smo bili oduev-
ljeni tom arheolokom ekspedicijom, iako smo u pilj i,
dvadesetak ivie dana bil iodvojeniod"svijeta. Nismoimali"pro-
fesionalne radnike kao u kasnijim godinama, nego smo sami
kopali,odnosili zemlju ikamenje... Bili smo mladi inadobudni -
Marin,Pako,Veljko, Janko,Melhior. Zvonko, Vlado, Boo
itd. Danas je u zasluenOj mi rovini, dok su trojica, na
alost, umrla .
Na terenu, u podnoju brda s june strane otoka Hvara, uz
more,samismokuhali,sami bili ekonomi , hrane i
Eto, mene je zapala dunost kuhanja. Dotadnisam obavljao rakav
posao, ali tad jesam, valjda samimao "icu"ili dara za kuhanje
29'
SlarobrvalSka pro.wjela III/ j O (2003,)
kako St' to kae. Jelovnik nije bio obilat i izbirljiv. Uglavnom
srdele, ponekad meso i juha, knlmpir uvijek, te, naravno,
faol (grah). No, o faolu posebna Jednom mi je profesor
kazao: "Da nas kuhati fa ol s patom". Ne koliko fao-
ia valja skuhati , da se ne osramot im pred profesorom kako ne
znam najosnovnije kuharske regule, zatraio sam savjet jednog
kolege, koji mi je kuao: koliko nas ima, toliko treba i ali ca (por-
cija) fa ola. Kako nas je bilo dvanaest, stavio sam isto toliko pUnih
alica graha, i jo neto pridodao da ne bi nedostajalo, da ne bude
malo! Kad je zakuhalo. nabubrilo, je grah izlaziti iz posudeI
se profesora, jer je stalno govorio da moramo tedjeti
hranu, sam taj grah iz pepela u posudu u kojoj se ktlhao,
ali grah le opet nav irao. Pokupim ja to, pa u odvezem
daleko na more, i istresem posudu. A grah za Udara m
veslom po grahu, a grah samo pliva i nema namjeru potonuti da
mi ta ko skrat i muke. Morao sam svako zrno stisnuti prstima i "ut a-
pljati". Kad je profesor saznao za moje patnje i koliko sam gra ha
'potopio", njegov komentar bio je jednostavan. "Kad Akademija
hrani , graha nemaju samo studenti nego i ribe u Jadranu".
Tako je zavrila prva godina iskopavanja. Cpowali smo se s
terenom, piljom i, jasno, s izvanrednim nalazima hvarske kera-
mike, kamenim i kotanim ruko{Vorinama, kopnenom i morskom
faunom. Jedva smo poziv godine. Sva ki od nas morao
je bit i dobar student, polagati sve ispite redovito, morao je biti
dobar radnik i nekom drugom poslu. godine
izabran je drugi student za kuhanje, ali s obzirom na [o da nas je
taj jednoga dana manistrom i manmeladom, bio je smi-
I :'az UMarkovu pilj'lI na %ku I-ItJaru,
1953. godine. od gOlv prem" dolje Velj"o
Pa.<kavalin, Janko 8e105e/JI t, Rada BOI1,,-
Man"n Zaninovit, Grga Novak, Boiidar
(:eCuk, Me/bior i Vladimir Benko.
298
8. na i znanstvenika ..
Grga Novak sa suradnicima i radnu:ima
ispred Markove pilje na otoku Huon!.
jenjen, pa sam opet preuzeo kuhinju. Dobio sam i nadimak Koga
(kuhar)
jednog i drugog iskopavanja smo povijest smroga
vijeka kao medicinari svoju anatomiju, mjesecima. Jasno, smo svi
htjeli osvjt:t lati lice kad sjednemo profesoru i kad bude-
mo odgovarali na njegova posmvljena pitanja o kraljicama
Nefretete i Hatepsut, egi patskim dinastijama, egipatskoj umjet-
nosti, smroj i rimskoj povijesti i arheologiji.
Te nae arheoloke akcije nasmvile su se po srednjojadranski m
otocima Lastovu, Visu, ali, naravno, ponajvie na Hvaru.
Radili smo u Markovoj, i Veloj pilji na otoku Hvaru,
pilji na otoku Lastovu, Veloj i Jakasovoj pilji i Lumbardi na
moku na Paklenim otocima i drugdje.
Kad smo radili na otoku Hvaru, skupljali smo se u est sati izju-
tra pokraj profesorove ili na rivi ispred broda i - put pilje.
Profesor je volio Dvadesemk minuta njegovim brodom, a
profesor uvijek za konnilom, dvadesetak minuta pjeke do
:vIarkove pilje koja se nalazi na sjeverozapadnom dijelu otoka
Hvara, u predjelu Pelegrin. Doli bismo oko sedam sati do
odmorita ispred pilje, popili za okrepu po jednu
spustili se u "utrobu" pilje, kopali ili nosili otkopanu U
devet i pol odmor i marenda. Bili bismo sretni kad bi profesor
svojom mreom ulovio poneku ribu ili kad bi hvarski teaci i ri-
bari, koji su kasnije radili zajedno s nama, donijeli srdele, koje bi
svrile na gradelama, a poslije vina U to vrijeme nisam bio
vie kuhar, lO je radio poznati i mnogo sprelniji
Pino. Radili smo do pola dva, okupali bismo sc u moru da spere-
299
Starah /vatska prosvjeta lfl/.lO (2003.)
Akademik Grga Novak za kormilom
svojega "Demetnje Hvara1 lm".
mo svu onu prainu koju smo nakupili u piljskim dubinama i II
Hvar se vratili oko tri sata. Profesor je volio svoj popodnevni
odmor s obzirom na to da zbog reume nije ba provodio
mirne noci. Reumu je zaradio u pilji kad je znao
satima i danima boraviti II njoj ne bi li to prije otkrio ono to cc
ga kasnije proslaviti II znanstvenim i arheolokim krugovima u
zemlji i sVijetu
Naravno da bi za vrijeme marende (odmora) bilo govora o
svemu i od svakodnevnih stvari , uroda maslina i
ulova ribe, do arheologije. O politici se, naravno. nije razgovaralo,
jer Sl! jedna partija i jedan voda bili na vlasti koji su, usput
bili nedodirljivi. A o njoj i o njemu i svim drugim nedodirljivima u
tom razdoblju bilo je bolje utjeti nego iznositi svoje mi ljenje, jer
se moglo prestati studirati i nastaviti ivot na jednom malom jad-
ranskom otoku, po zlu i nasilju.
Zapravo, marenda je sluila da se razgovara o rezultatima
istraivanja ili da nam profesor neto to jo ne znamo ili
da nas uputi u arheoloke tajne i probleme. Sa zadovoljstvom nam
je kako je godine 1936 kad je u .<pilji otkrio obo-
jenu keramiku zapanjio ondanje arheologe. Bilo je to izva nredno
UBruxellesu je 1938. godine govorio na jednom kongre-
su i upoznao arheoloki svijet sa svojim Kolege mu nisu
vjerovali da se na Jadranu nalazi takva kultura koju je profesor
nazvao hvarskom. Svi su traili slike, pitali gdje se pilja nalazi.
Primao je "Naravno - kazao nam je - bio sam ponosan jer
se dotad II svij etu nije znal o da tako neto postoji na Jadranu". Sa
zanosom je profesor govorio o hvarskoj kulturi, koju Je, kako
rekosmo, otkrio ali i definirao, i koju karakterizira keramika
ukraena spiraloidnim omamentom koj i je izveden kom-
binacijama crvene, bijele, ute, sive i smede boje. Otkriveni su na
toj keramici i urezani motivi koji su izvedeni u obliku girlanda,
meandara, snopova ili jednostavnih crta itd.
300
B. na i znanstvenika ... ----- - - ----- ----- - - -
Na takvim sjedeljkama ispred pilje, na putu prema pilji ili na
povratku, kako rekoh, uvijek je volio Tako smo doznali da
je vrlo ponosan to mu je djed bio ribar i to se rodio na samoj
morskoj obali u Hvaru. je prohodao vodili su ga na ribarske
brodove. Odmah do u kojoj se rodio nalazila se hvarska
kneeva Preko puta hvarsko kazalite, arsenal, na
istom trgu katedra la s renesansnim zvonikom i u sredinjem dijelu
trga stari bunar. S druge strane rodne crkva svetog Marka s
krasnim zvonikom iz 15. s grobnicama starih Hvarana -
obitelji Hanibala a na istom trgu
Jedan i pravi povijesni ambijent.
U to vrijeme, kako je sam naglaavao, jo naravno nije znao ni za
Faros, ni za Dimos, ni za Ilire, ni za Hvaranina
Demetrija. To to je gledao i to je upio u duu kao dijete pokaza-
lo se kad je na u Zagrebu upisao arheologiju i povi-
jest. To su bile struke koje je studirao i koje je toliko zavolio da je
na svojoj drugoj godini studija napisao rad "Li jepa literaUlra u
starom Egiptu". Kreimir AnUln Gustav Mato i Tin
s kojima se u to vrijeme druio, smatrali su ga
za stariju povijest i tako je radom. Taj njegov prvi tekst
objavljen je u Mladoj H/vatska) 1909. godine.
nam je i o tome kako ga je, kad se vrati o u Split 1911 .
godine kao suplent za povijest i geografiju Velike realke, privukao
k sebi na veliki arheolog, nestor hrvatske arheologije - don Frane
U takvom ambijentu kao znanstvena sila" u
Arheolokom muzeju u Splitu punih devet godina, uz zaista
bogatu i raznovrsnu biblioteku kOjl! mu je don Frane povjerio na
brigu, mogao se strastveno posvetiti arheologiji i pOvij esti. Ta
strast, duh, nije ga naputao do kraja njegova jjvota.
Kad se oprostio od fakultetske katedre na kojoj je bio
vie od godina, kad se oprostio od dvadesetogodinjeg
predsjednikovanja Akademijom i kad je jednoduno 1978. godine
izabran za predsjednika te Akademije, profesor nije
prestao raditi nego je gotovo do posljednjeg trenutka odlazio na
G!Jieti II /taliji, 1973. godine. Slijeva na
desno: Mladen Stane
GabrotJIX, Graga Novak, Fulvia lo
Schiauo, Male Suie, D/lje
Boidar
301
Starohrvatska prosvjeta 11/130 (2003,)
arheoloka istraivanja. I u najstarijoj ivot noj dobi je govo-
rio: "Rad me mladim".
l dok je profesor njegovi asistenti, studenti i radnici sa
zanimanjem su ga sluali jer se uvijek neto novo moglo saz-
nati, je o svojim planovi ma. o onome to je dosad
i to valja napraviti. se A G. Matoa, Tina
don frane Prii'ao nam je o svojim putovaniima u Egipat i
Pal estinu. Posebno je volio pripovi jedati o boravcima u
venecijanskim arhivima gdje se golema vana za
proui'avanje hrvatske povijesti, posebice za jadransku
obal u. Jedan dio te goleme uspio je prikupiti i objaviti u
nekoliko svezaka ,\1onumenta spectantja historiam Slavo/um
11eridionalium upute i izvjetaji) .
Akademik Grga Nova k obpvio je mnoge knjige, rasprave i
studije o prvim kolonizatorima i Grcima i Rimljanima.
je ilirska plemena, njihov odnos, borbe i odupiranja
stranom elementu koji se pokuavao ugni jezditi na jad-
ranskoj obali. I dok nisu slomili otpor posljednjeg ilirskog vojni-
ka, Rimljani nisu bili sigurni u osvojenim krajevima. Kasnije, kad
su u ove krajeve doli Hrvati i kad je Venecija zamijenil a Rim u
svojim bezobzirnim pohodima, slijede borbe
srednjovjekovne hrvatske drave, hrval'ikih kneeva i kraljeva i
gradova protiv
Njegove monografije o Hvaru, Visu, Splitu, predstavljaju
veli ku vri jednost. Povijest tih otoka i gradova je
od najstarijih do naih dana. Povijesne sinteze Nae more,
Dalmacije i Jadransko more u sukobima i borbama kroz
su dokaz izvrsnog poznavanja pomorstva, kulturnih i gospo-
da rs kih prilika, borbi za slobodu hrvatskil, gradova i
\1nogobrojne su rasprave i kako o Splitu i Dubrovniku, tako
i o Omiu, Senju, ibeniku i Hvam Uglavnom, obradio je
prilike i slcakog mjesta i mjestanca na ovnJ hrvatskOj
obali i otocima.
je profesor Nova k intenzivno i sustavno istrazivao
hvarske pilje. Na osnovi istraivanj a pilje proiziio je
monumentalno djelo PrethistOrijski Hvar. i Markova
pi lja, te Pokrivenik poznati su II cijelom arheolokom svijetu.
Napomenimo da je Ma rkova pilja da la i tzv. impresso keramiku
koja je tako za mediteransko
da nije bilo upornosti i iskustva profesora Novaka, vjerojatno ta
keramika ne bi izila na svjetlost dana. Naime, ispod kulturnog
sloja sa kera mikom naiao je sloj samog ka me-
na. VjerOjatno bi mnogi arheolozi u tom momentu prestali s
istraivanjem jer se da ispod takvog sloja ne moe biti nita
vie, odnosno da nema ivota, pogotovu ako Se uzme u obzir da
je taj sloj bio debeo gotovo dva metra. Medutim, upravo u tim
met rima i dubini (oko 9 metara), kako rekoh, dola je do izraaja
upornost i iskustvo profesora Novaka, koji je dalje iskopa-
vati. I zaista se isplatilo je keramika koja pripada stari-
jem stupnju kamenog doba. To je bilo vano jer je
time i Hvar II mediteranski krug impresso keramike.
302
B. Sjetanja na i znanstvenika ..
Bio je zaista velik i velik znanstvenik. Premda obasut
priznanjima to ill jedan znanstvenik moe samo u snu prieljki-
vati - bio je mnogobrojnih inozemnih akademija, jedini arhe-
olog iz ovoga dijela Europe, kojemu je Kraljevsko arheolo5ko
dndtvo iz Londona odalo priznanje izabrav.li ga za svojeg redovi-
tog dok ga je najstarija i talijanska akademija
Accade;nia Nazionale dei uvela u red svojih besmrtnika.
doktor jednog od najstarijih u Europi
- ostao je do kraja svojeg ivota u biti jednostavan, pun
elana i radne energije, otvoren znanosti i ivotu, pun dobrote i pri-
jaznosti. Prisni i topli fluid (kako ga je okarakterizirala jedna novi-
narka) iri o se oko ovoga zanimljivoga al i i U,m koji
je mnoge enigme hrvatske arheologije i povijesti. Bio je
do kraja svojega dugogodinjeg ivota zaljubljen u svoju obitelj
(teko je prebolio Sffilt svoje supruge Line), svoja povijesna i arhe-
oloka istraivanja Svojoj ivotnoj suputnici, koja mu je pruala
svesrdnu u iskopavanjima, pogotovu prije Drugoga svjet-
skog rata, kad ih je izvodio vlastitim novcima, oduio se gradnjom
zbirke koju je nazvao "Prethistorijska zbirka Lina G. Novak".
Izgradio ju je vlastitim sredstvima LI okviru njihova doma na
Krinom ratu u Hvaru, a u nju smjestiO golemu arheoloku
otkrivenu u i Markovoj pilji. Na alost, dok piem ove
retke na i u njegove 115 obljetnice i 25.
obljetnice smrti, jo nije poznata sudhina tr zbirke jer je poslije
smrti profesorove Maje, zbirka promijenila vlasnika, Io se
ni u kojem nije smjelo dogoditi. se nadam da
zbirka na kraju ipak ostati u Hvaru.
Profesor Novak bio je zaljubljen u svoj Hvar, u more, u svoj
brod kojemu je nadjenuo ime "Demetrij Hvaranin", po
Hvaraninu koji je prije dva vladao Hvarom, a poginuo
kod Messene u jugozapadnom dijelu Peloponeza, u zimi 215./214.
ili u 214. prije Krista, u slubi Filipa V. Makedonskoga.
Bio je s velikim znanjem i pun ivotnog iskustva i
je sve nas mlade u mnoge tajne nae struke, ali i ivota.
Sudjelovao je na mnogim kongresima irom svi jeta, predavao u
akademijama i od Zagreba do New Yorka, letio
zrakoplovima i plovio velikim prekooceanskim brodovima.
tim, njega je najVie radovao dolazak na njegov rodni otok - na
njegov Hvar. Svaki posjet Hvaru bio je mala za njega
samog i za njegove Hvarane. hvarskog rumarina
ili lavande u ruci prijatelja ili znanca, nosio je u sebi toplinu ilje-
potu hvarskoga sunca i krajolika i predstavljao je izraz uvijek nove
susreta profesora sa svojim Hvarom i svojim
Hvaranima. Rodni dom i ulice njegove mladosti su predjeli kojima
se profesor u svojem dugogodinjem ivotu uvijek U
svakom susretu s Hvarom. Sa wOjim rioarima, oarkari jolima, ljudi-
ma od vlasti - kako se to kae - sa svoj im Hvaranima, govorio je
on pO 'forsku", bilo da se s njima naao u Splitu ili Zagrebu, ali i
u Veneciji ili Pragu, imali oni sedam ili sedamdeset godina.
Tko je poznavao profesora Novaka iz Akademije, kao njezina
predsjednika ili 'iovaka s hvarskih prostora, mogao je vidjeti i
303
Starohrvaiska prosvjela /11/30 (2003,)
Akademik Grga Novak.
osjetiti jednaku prema bilo akademiku, bilo
hvarskom ribaru ili teaku. Pisao je i radio u ili
satima. Odlazio je na glavnu trnicu da vidi ima li
svjee ribe, boba, ili blitve. Putovao jc po svijetu, publi-
cirao arheoloke ili povijesne rasprave i radove, kori girao
otisnute palte, predsjedavao sjednicama Uprave i Predsjednitva
Akademije, odlazio na arheoloka iskopavanja. Bio je promotor,
i inicijator mnoglh zamisli Akademiji nlh znanstveni h
jedinica, a brinuo se uvelike i o gradnji nove zgrade ",\1uzeja
hrvalSklh arheolokih spomen ika".
Sredinom kolovoza 1978. godine, mjesec dana prije smrti,
predvodiO je arheoloku ekipu koja je istraivala hvarske
lokalitete. Prisutni studenti i njegovi suradniCi, te njegovi hvarski
teaci i ribari koji su s nama radili , bi li su zadivljeni profesorovom
energijom i neumornim radnim elanom. Valja se
prisjetiti da je u travnju iste godine navrio devedeset godinal
Tamo, ispred Vele i Markove .pilje, u predahu posla i marende
razgovaralo se o novi m istraivanjima, o onom to sve va lja
da bi se jo vie zaokruila slika o poznavanju najstarije hvarske i
jadranske prolosti. Profesor sc zanimao za neka druga naa
istraivanja koja su se obavlj ala na drugim jadranskim otocima -
i ivo nas da radimo i da idemo njegovim
stopama dana prije smrti rekao mi je: "Boo, ti samo pazi
da mi dobijemo novce za godinu i da nastavimo s kopan-
jem."
Takav je hio profesor i akademik Grga :Vovak. Znanstvenik i
Arbe% g i jadrana.!
304
B E U K Sjetanj a lIa tovjeka i znanstvenika ... --- - - - - - - --- - ---
In Memory of a
Man and Sehalar
Professor Grga
Novak.
On the Aeeasion
of the JOOh
Anniversary ofBirdh
and the 25
th
Anniversary ofHis
Death
Summary
On tbe occasion of the 115" anniversary of birth (Hvar. April
2, 1888) and the 25" anniversary of his death (Zagreb, September
7, J978), the author brings his reminiscences of academician
Grga Novak, particularly of the lime spent with him during
archaeological excavations of pre-Historic sites of the island of
Hvar.
305