P, CHEVAlJER, Ostaci skulpture..

____________________
Prethodno
tOK 736.2033.1(497.5)
Ostaci skulpture
iz crkve Sv. Marte
Prof. dr. Pascale CHEVALIER
Universite Blaise Pascal,UFR LLSH, 29 Bd Gergovia
F-63037 Clermont-Ferrand Cedex
Uprilogu se raspravlja skulptura iz faze crkve Sv.Marte u kod Trogira,
Pronadenajepri arheolokim istraivanjima koja su na ovom lokalitetu vrena udva navrata;prviput
izmedu 1902. i1906. idrugiputizmedu 1967. i1969. godine, Katalog obradujeukupno53 cjelovito ili
fragmentarno spomenika razvrstana unekolikogrupa: sarkofazi,arhitektonskaplastika (baze
stupovi ikapiteli crkvenih brodova), pragovi, elementiprozora (prozorski itranzene) ielementi
liturgijskog namjetaja (oltar, oltarna ograda i ambon). Spomenici okojimaje danas se u
Arheolokom muzeju i Muzeju hrvatskih arheolokih spomenika uSplitu,ilisujouvijek na nalazitu u
izvornompoloaju,
Skulptura u ovome radu predstavlja
kameni namjetaj otkriventijekomdviju kampanja na
lokalitetu Sv, Marta u Prvu je pod vodstvom F.
izvelo Hrvatsko drutvo za istraivanje povijestiuSplj"etu
- Bihad-. Predmeti koji su tada iznijetina svjetlo dana nalazese na
samom lokalitetu ili se u depou ilapidariju Arheolokog
muzeja uSplitu. Svi su bili inventirani 1902. i1905. godine
u Inventaru B toga Muzeja, no, danas su oznake te prve
numeracije uglavnom samo utragovima. Ukoliko pos-
toje uz oznaku BIH (tj .zbirka su brojke islova
ispisani crvenom bojom. Vie ulomaka stoga nalazita posljednjih
dvadesetak godina nanovo su inventarizirani idio su InventaraE
ili S, to objanjava viestruke inventarne reference. Jedan
sarkofag upisan je ukatalog Atoga Muzeja.
Udrugoj fazi istraivanja, koja su izvodili Duan Je/ovina i
Dasen od 1967. do 1969. godine
3
, je iskopan
1 Katalog je sloen usuradnji sNadiom Saint-Luc,studenticom Blaise-Pascal (Clermont-Ferrand II), kojoj
ovdje zahvaljujem na S francuskoga jezika prevela ga je Morana diplomirani arheolog.
Zahvaljujem iravnateljima dvaju Muzeja u kojima se svi katalogizirani spomenici s ovog lokaliteta, Anti
ravnatelju Muzeja hrvatskih arheolokih spomenika uSplitu iEmiliju Marinu, ravnatelju Arheolokog
muzeja uSplitu). Isto tako zahvalnost dugujem ikonzervatorima obaju Muzeja koji su nam pruili veliku u
radu,
2F. Siculi ed j suoi dintorni (ritrovamenti di epoca romana), Bull.Dalm., 27/1904, str. 56-62.
3D. JELOV1NA - Sveta Marta. kod Trogira,arheoloka revizija, Arheolokipregled,10/ 1968,
str. 174-176. D. JELOV1NA, Djelatnost Muzeja hrvatskih arheolokih spomenika od 1968. do 1980. godine,
Starohrv.Prosvj., ser. 3, sv. 11/1981, str. 244-245.
109
znatan broj ulomaka od kojih su neki jo uvijek
na lokalitetu,a znatan broj, uglavnom manjih ibolje
prenesen je u Muzej hrvatskih arheolokih spomenika u Splitu.
Danas su smjeteni u lapidariju toga Muzeja. Vano je jo
napomenuti da terenski inventari Jelovine i biljee i
katalogiziraju sve spomenike na nalazitu uvrijeme nji-
hovih istraivanja, pa tako ione koji su bili inventirani za vri-
jeme F.
Uovome katalogu su svi spomenici s
tog nalazita, bilo da se danas nalaze na lokalitetu u bilo
u Arheolokome muzeju ili u Muzeju hrvatskih arheolokih
spomenika. Valja napomenutida je ponekad bilo tekoodreditije
li, primjerice,jedan ulomakstupa iz vapnenca iz inven-
tara ili ranosrednjovjekovni, ne
katkad ipomanjkanje mjera koje bi mogle uputiti na klasi-
fikaciju komada (na primjer,je li ulomak tijela stupa iz kolonade
broda crkve, ciborija,kanceluma isl.). Uza sve to ipak je
od sakupljenog materijala kakvu-takvu sliku ukrasa i
opreme crkve sbaptisterijem okruenih ukopima
usarkofazima. Svi ulomci razvrstani su udvije cjeline:
- arhitektonski elementi (pragovi, prozorski imposti,
prozorske reetke, baze,tijela stupova ikapiteli kolonade broda),
- liturgijski elementi (oltar i stol, ciborij iznad oltara
ili iznad krinog zdenca,visoki kancelum iambon).
se materijal, na kraju, pokazao dostatnim da se izgradn-
ja crkve (ili njeno opremanje) postavi u 6. odnosno u
drugu polovinu toga kad je oambonu. Primjetno je
da se ova crkva sbaptisterijem injene liturgijske insta-
lacije savreno uklapaju u ui regionalni kontekst, u kojemu je
utjecaj Salone vrlo izraen, to je iposve razumljivo.
Zanimljivo je da poloaj baptisterija ne pripada tzv.
salonitanskom tipu,iako se najblie paralele za kapitele iz broda
crkve u nalaze na Gradini
4
iu junoj apsidi srednjov-
jekovnecrkveSv. Petra iMojsija na poloajuuplja crkvauSolinu.
Naposljetku, ova crkva s krstionicom, najvjerojatnije
Sv. Ivanu KrstiteljuS, smjetenaje naostacima rimske vile, te dobro
oslikava u ruralnoj sredini salonitanske dijeceze u 6.



Cjelovito ili u djelovima, na nalazitu je deset
sarkofaga.Svi pripadaju radionici lokalne proizvodnje. su
od vapnenca, vjerojatno iz kamenoloma s oblinjeg
otoka njima pripadaju regionalnom tipu (poz-
Starohrvatska prosvjeta 1II/26 (1999,)
Sarkofazi
4 Usp.: R. KAUTSCH, Kapiteltstudien. BeitriigezueinerGeschichtedes spiitantiken Kapitells im Osten vom vierten
bis inssiebenteJahrhundert.Berlin-Leipzig, 1936, str. 21-22 iT. 4. sl. 30-31 za dva primjera s Gradine, koji su
usporedivi snaim br. 32. Autor ih datira udrugu polovinu 6. ili kasnije. Ocrkvi na Gradini vidi A. PITEA
- ]. Crkva uGradini, StarohroatskiSolin.Split, 1992,str. 131-142. Za tri kapitela bliska onima sa Sv.
Marte usp. str. 132, sl. 49 (= sl. 31. kod R. Kautscha), T. XlII iTXlV (= sl. 30 kod R. Kautscha).
5Usp. B. MIGOTTI , topografija na izmeduKrke i Cetine. Zagreb, 1990, str. 11-12.
6Arheoloke aspekte ove problematike nedavno je obradila vie autora u: Alleoriginidellaparrochia mrale(IV-
VIIIsec.). IUr. Ph. Pergola/. Citta delVaticano,1999.
110
P.CHEVALIER, Ostaci skulpture..
natom pod nazivom ili u novije vrijeme salonitanski) o
kojem su pisali N. Cambi, 1. . te J. Dresken-
Weiland
7
. Karakterizira ih kri isklesan po sredini prednje strane
sarkofaga. Najvie ih ima uSaloni iunjenoj neposrednoj okolici,
kojoj pripada i na lokalitet, ali su odatle izvoeni po
provinciji Dalmaciji (Osor, Novalja, Ston, Slano i iuItaliju
(Ravenna, Grado, Trani, Cerignola, Troia)8. Tri tipa od dosad poz-
natih oblika krieva na tim sarkofazima prisutna su j
- urezani latinski kri proirenih hasti, kojemu kraj donje
okomite haste dodiruje vrh podnoja, ovdje smjeten u glatkom
krugu (tip 1. prema RepertoriumII.),
- reljefni kri proirenih hasti prema krajevima is urezima u
smjeru osi, poloen na malom podnoju; na jednom od primjera-
ka iz takav kri upisan je udvostruki vijenac (tip II. prema
Repertorium II.),
- latinski kri proirenih krajeva hasti koji na sjecitu krakova
ima pliticu krunog oblika (tip III. prema RepertoriumII.).
Sanduk ovih sarkofaga uvijek stoji na podnoju (plinta)
istaknutom na prednjoj idvjema stranicama. Isto kao iza
ukras, je vie oblika poklopaca:
- dva su na dvije vode s akroterija na rubovima,
- dva su glatka i
Samo na jednom je natpis, tj. dva sukcesivna epitafa:
prvi nije karaktera, a drugi jest pa taj ukazuje na
ponovnu upotrebu sarkofaga u doba. Sarkofage
bez obiljeja moe se datirati od 2. do 4. dok
se za ostale moe pretpostaviti da pripadaju 5. i6. Tome
kasnijem vremenu vjerojatno pripada idrugi ukop usarkofagu s
natpisom.
1. Sarkofag spoklopcem (sl. 1, la)
Inu.br. :A3180, sanduk, A3200, poklopac. sarkofag
nanovo upotrijebljen: sanduk u cjelini, a
poklopac razbijen u vie komada pritiskom zida kojim je bio
pokriven. Usanduku je bio jedan skelet, koji se vjerojatno moe
povezati sdrugim ukopom.
Materijal: bijeli kredasti vapnenac za sanduk; smolasti vap-
nenac za poklopac.
Mjere: sanduk: duina 215 cm, irina 86 cm, visina 71 cm.
Ukras: Na prednjoj strani sanduka je tabula ansata, koja je
uokvirena dvjema trakama s neravnim vegetabilnim motivom,
uklesan je epitaf Ruti/iji Zoni i njezinoj sestri Rutiliji Augusti.
Natpis je sloen usedam redova s brojnim ligaturama (MAE, Ll;
AE, 1. 2; TE, A ViET,I. 3; NT 1. 4,i1. 5), kod
1. J, zatim I. 2iza ANN, XXI j EIVS,1. 3iza positum; hedera 1. 5
iza Latinae.
7N. CAMBI,Sarkofazina jadranskojobali(JJI- VII n. e.) doktorska disertacija, strojopis, Zagreb 1975,
I. Salonitanski tip sarkofaga, Arh.Rad.Raspr., 12/1996, str. 117-140. - .
doba uDalmaciji. Split, 1987, str. 80, 102, osobito str. 113. - ]. DRESKEN-WElLAND - G. BOV1NI -
H. BRANDENBURG,Repertorium derchristtich-antikenSarkophage,II Italien miteinemNachtrag Rom undOstia,
Dalmalien, Museen der Welt,Mainz, 1998.
8 Kartu njihova rasprostiranja vidi kod I. nav. dj., sl. 4, str. 128.
111
Starohrvatska prosvjeta 11// 26 (J 999.)
Rutiliae Zon(a)e, puell(a)e in!e!ieissim(a)e
quae e uixit ann(is) xxi, Sumptu<s>eius
positum, Et Ruti(li)ae August(a)e sorori
instantia Rutiliorum Zenonis
et Latinae parentum,
Clodius Fortunatus
loeum coneessit,
Poklopac sarkofaga na dvije vode nije prvotni poklopac san-
duka s kojim je bio na vrhu stranica sanduka po
sredini su udubljenja od 2 x 3.5 cm s uklesanim kanalom od 8 cm,
udubljenja su ostaci sistema za klinova metalnih spo-
jeva (poklopac sarkofaga za razliku od sanduka nema isti ras-
pored utora za spajanje, a i vrsta kamena od kojega je
je). Ipak, poklopac je bio nakon naknadnog
polaganja tijela, pa se moe pretpostaviti da je u toj fazi sa san-
dukom cjelinu, Tom prigodom je bila nanovo i
prednja strana sanduka: najprije je bio uklesan natpis i veliki kri,
a zatim su mu, u kasnije vrijeme, bila otklesana akroterija na
uglovima. Rub je bio ugmbo izravnat iljatom alatkom. Kriu je
pri tome bio uniten gornji dio haste, a natpiSU desna
strana, Ove su izmjene najvjerojatnije bile izazvane nekom kasni-
jom gradnjom, moda izgradnjom ranosrednjovjekovne crkve,
premda izvjetaji s istraivanja nisu dovoljno jasni. Povrina je
piketirana,
lijevom zabatu poklopca ugraviran je latinski kri
proirenih hasti (duina 3,5 cm), kojemu nedostaje vrh
Pretpostavljena visina mu je 17 cm a duina II cm. Uz kri je nat-
pis +Area luliano Pandurio (Arka = sarkofag luliana Pandurija) ,
Zadnja tri slova su Visina slova je 5 cm.
Slovo A je a nepravilni krakovi slova V u
imenu Pandurio sijeku se u bazi.
Mali latinski kri proirenih hasti (irine 3,5 cm) urezan na
zatim arca za grohnice, te ime pokojnika u
dativu, je za salonitansko i neto je kasnijeg datu-
ma: ),-6, (usp, Salona, Corpus des inscriptions chretiennes
de Salone, u pripremi), Tip kria na podjednako govori
II prilog takvoj dataciji, dakle onoj iz vremena drugog ukopa:
Mjesto nalaza: 1902. godine, ispod jednog zida,
Mjesto Arheoloki muzej, depo, u vrtu iza glavne
zgrade.
Literatura: p, Siculi ed i slloi dintorni (ritrovamenti di
epoca romana), Bull.Dalm., 27/1904, str. 60-63,
2, Sarkofag s poklopcem (sl. 2)
Inv, br,: nije identificiran.
Materijal: vapnenac.
Mjere: sanduk, duina 225 m, irina 74 cm, visina 59 cm, pok-
lopac, duina 229 cm, visina 49 Cffi, akroterij 52 x 30 cm, Sanduk
je oblika s postoljem lagano na prednjoj i
stranama, Poklopac je na dvije vode s akroterija na
rubovima,
112
L
P. CHEVA1JER, Ostaci skulpture.. -------------------
Ukras: PO sredini prednje strane sanduka je latinski kri
proirenih hasti ureljefu strostrukim urezima na hastama ipod-
noju, na sjecitu krakova je konkavna plitica sa sredinjim
Kri je visok 49 cm iirok 31 cm, podnoje mu je
iroko 11 cm, ahaste 4cm; promjer plitice je 14 cm asredinjeg
3cm.
Uklesani krievi nalaze se ina duoj strani poklopca
sarkofaga ito:
- na akroterijima po jedan latinski kri proirenih hasti s
kvadratom na sjecitu krakova.Visina lijevoga kria je 18, airina
10,5cm idesnoga 21 x13,5 cm.
- po sredini ruba urezan je mali latinski kri proirenih hasti.
mu je 6x3,5 cm.
Ovako ukraena strana poklopca danas je
okrenuta na suprotnu stranu od ukraene strane sandukasarkofa-
ga. Vjerojatno se to dogodilo u vrijeme ponovne upotrebe
sarkofaga u9. ili pri istraivanjima 1904. godine.
Datacija: 6. sponovnom upotrebom u9. za
ukop ene. Kri na sanduku ima bliske paraleleuSupetru iOsoru
(s trostrukim urezima na krajevima).
Mjesto nalaza: 1904. godine od apside sred-
njovjekovne crkve.
Mjesto in situ, od zida crkve.
Literatura: I. sarkofazi s otoka
Vjesn.Dalm., 75/1981, str. 127, n.83 str. 127-128 iT. XXVII
br. 1. - ISTI, Solinski tip,str. 126.- J. DRESKEN WEILAND - G.
BOVINI - H. BRANDENBURG, nav. dj ., br. 356,str. 115 (bez pok-
lopca!, s kriem tipa III i s pliticom na sjecitu krakova, s
viestrukim urezima).
3. ulomka prednje strane sanduka sarkofaga (sl. 3)
Inv. br.: E626.
Materijal: vapnenac.
Mjere: najvia visina 55 cm, duina 46,5 cm, debljina
8do 10,5 cm. Vrlo loe Ulomci se spajaju.
Stranja strana piketirana, gornja strana znatno erodirana, otkle-
sani utori.
Ukras: Latinski kri proirenihhastiureljefu, naglaen uzdun-
im urezima,visok 33 cm iirok 24 cm, irina krakova kria 5cm.
Na sjecitu krakova je glatko kvadratno polje. Kri je smjeten
unutar reljefne krunice (vanjski dijametar 42 cm).
Mjesto Arheoloki muzej.
Literatura: I. sarkofazi,str. 113 iT.
XXII br. 2b.- . Dva ranosrednjovjekovna sarkofaga iz
Splita, Arh. rad. raspr. , 8-9/ 1982, str. 251 br. 6, T. II, sl. 3-4. -
Salona l, Sculpture arhitecturale, Rim - Split, 1994,br. X. c. 8,str.
251-252, T. LXXXV (pogrena klasifikacija - oltarne
ograde, i provenijencija - Bazilika kod Porta Caesarea). - I.
Solinski tip, str. 126 ibr. 31. - J. DRESKEf'.; WEILAND
- G. BOVINI - H. BRANDENBURG, nav. dj., br. 336, str. 112-113
(kri tipa II).
113
Starohrvatska prosvjeta Ill/26 (1999.)
4. Dva spojiva ulomka prednje strane sanduka sarkofaga. (sl. 4.)
Inv. hr.: E 627 (=350 B)
Materijal: vapnenac. Povrina unitena. Stranja strana piketi-
rana. Oba su ulomka sa svih strana razbijena.
Mjere: najvia visina 35 cm, duina 78 cm, debljina
8,5 do 10,5 cm.
Ukras: Nepotpun latinski kri proirenih hasti uplitkom relje-
fu s naglaenim ljebom po sredini i s glatkim kvadratom na
sjecitu krakova.
Mjesto Arheoloki muzej.
Literatura: Salona l, Seulpture arhitecturale, Rim - Split, 1994,
br. X. c. 9, opis str. 252, T. LXXXV1 (pogrena klasifikacija -
oltarne ograde iprovenijencija - Bazilika kod Porta Caesarea).
5. Dva ulomka prednje strane sanduka sarkofaga (sl. 5.)
Inv. hr.: E 1090
Materijal: vapnenac.
Mjere i opiS: najvia visina 43 cm, duina 106 cm,
debljina 12,5 cm. Dva vrlo slabo ulomka, pri restauraci-
ji spojena dvama metalnim klinovima. Fuga na spoju je dopunje-
na sivim cementom. Stranja strana piketirana, povrina dosta
unitena iizvorno grubo
Ukras: Latinski kri proirenih hasti ureljefu snaglaenim ure-
zima po visini. irina mu je 28,5 cm. Kri je
unutar glatke krunice vanjskog promjera 45 cm. Na sjecitu
krakova kria nalazi se jedan ravan kvadrat.
Mjesto Arheoloki muzej (depo).
Literatura: F. Siculi ed isuoi dintorni, str. 63-64. - J.
sarkofazi, str. 113, 114 i134, T. XXI, 4.
- . Dva ranosrednjovjekovna, str. 251 br. 7, T. II, sl. 3-
4. - Salona l, Seulpture arhitecturale, Rim - Split, 1994, br. X. c.
34, T. LXXXV, opis na str. 260 (pogrena klasifikacija -
oltarne pregrade i provenijencija - nepoznato). - J.
Solinski tip, str. 135. - J. DRESKEN WEILAND - G. BOVINI - H.
BRANDENBURG, nav. dj., br. 320, str. 111.
6. Sanduk sarkofaga (sl. 6.)
Inv. hr.: B 1.
Materijal: vapnenac.
Mjere i opis: duina 225 cm, irina bez podnoja 74-76 cm,
visina 67 cm, dubina unutranjeg prostora 51 cm, debljina strani-
ca 11 cm, donje podnoje visoko 10 cm, lagano je za 1-
1,5 cm, osim na stranjoj strani. Unutranje povrine sanduka
su iljastim dlijetom. IZnutra su idvije kosine koje su, na
spoju strana s dnom, pri krajevima lagano konkavne.
Prednja i plohe su s vanjske strane briljivije
Nema ni ukrasa niti natpisa.
Mjesto nalaza: 1904. godine u sredinjem brodu
srednjovjekovne crkve gdje je bio u stilobat oltarne
ograde.
Mjesto in situ, na sjeverno od kapele uz
114
P. CHEVAJJER, Ostaci skulpture... --------------------
srednjovjekovnu crkvu, gdje je bio smjeten nakon istraivanja
1967. godine.
Literatura: F. Siculi ed isuoi dintorni, str. 61.
7. Sarkofag uulomcima
Inv. br.: B2.
Materijal: vapnenac.
Mjere i opis: duina 113 m, irina 63 cm,
visina 57 cm, najmanja debljina dna 10 cm, debljina
stranica 9 cm, prednje strane 8-9 cm. Dvije stranice
nedostaju (stranja i lijeva). Visina druge stranice
(desne) je u potpunosti, razbijena sa stranje strane.
Prednja strana, sdodanim podnojem visine 9cm, te
od 1,2 cm, razbijena je ukoso, s lijeva na desno. Unutranje
povrine iupljina sanduka su iljastim predmetom. Na
spoju strana s dnom je kosina. Vanjske povrine
strane vrlo su paljivo stepenasto Lom vanjske strane
izbrisao je sve eventualno ukrase ili natpise. su
iutori za poklopac na vrhu stranica (irine 2,5 cm, dubine
1cm).
Mjesto nalaza: 1904. godine ukrunu bazu
tijeska za masline.
Mjesto in situ, zapadno od kapele, gdje je
bio smjeten nakon istraivanja 1967. godine.
Literatura: neobjavljeno.
8. Dno sanduka uulomcima
Inv. br.: B3.
Materijal: vapnenac.
Mjere i opis: irina 68 cm, duina 52 cm,
visina 36 cm, debljina strane 7cm, debljina svih
stranica 5i9cm, podnoje je visoko 10 cm, s
od 1cm na prednjim i stranama. Nije preostalo nita do
donjeg dijela lijevog kraja sanduka, koji je razbijen sdesna ipo
vrhu. Dno sanduka iunutranje strane su iljastim dlije-
tom. Na spoju stranica sdnom lagana je kosina. Prednje i
lijeva strana su stepenasto. Obrada je puno
briljivija nego na stranjoj strani. Lom na prednjoj strani izbrisao
je sve ukrase ili natpise.
lvfjesto nalaza: otkriven 1904. godine nedaleko od koji
je zatvarao parcelu oko crkve na jugozapadu.
Mjesto in situ, zapadno od kapele, gdje je
hio smjeten nakon istraivanja iz 1967.godine.
Literatura: neobjavljeno.
9. Dva ulomka stog poklopca sarkofaga
Inv. br.: B4+B7.
Materijal: vapnenac.
Mjere i opiS: Ulomcise spajaju. duina je
priblino 120 cm, irina 70 cm, visina po sredini 19 -24 cm, apros-
debljina 13,5cm. Vrlo erodirani kamen, komadi u koso
115
Starohrvatska prosvjeta I11126 (1999.)
razbijeni, otprilike po polovini duine poklopca. Unutranja
naglaena upljina na dvije vode je iljastim predmetom,
po sredini joj je urezana linija i dvije dijagonale prema uglovima.
Vanjska povrina je bolje obrade. Cnutarnji utor na vodoravnim
rubovima ima irinu od 5 cm i visinu od 1,5 cm, zatim ravnu traku
prema unutranjem dijelu irine 5 cm na duim i 7 cm na
uim stranama. '
Mjesto nalaza: otkriven 1904. godine. Od 1967. dva se koma-
da nalaze blizu krunog postolja tijeska za masline.
Mjesto tuvanja: in situ, zapadno od kapele, gdje su
smjeteni nakon istraivanja iz 1967. godine.
Literatura: neobjavljeni.
10. Dva ulomka stog poklopca sarkofaga
Inv. hr.: B 5 i 6.
Materijal: vapnenac.
Mjere i opis: Ulomci se spajaju. duina
im je 134 cm, irina 71 cm, visina 17 cm po sredini i 12 cm na
rubovima. Vrlo erodiran, su dvije poklopca
razbijenog po duini. Unutranja upljina na stranjoj strani grubo
iljastim predmetom, pri dnu zaokruena. Vanjska je
povrina znatno bolje stepenasto gotovo ljebasto.
Unutranji utor na vodoravnim rubovima irok je 5-6 cm i visok 1
cm, zatim traka, ravna prema unutranjem dijelu, irine 4 cm.
Mjesto nalaza: Otkriven 1904. godine nedaleko koji je
zatvarao parcelu oko crkve, na jugozapadu.
Mjesto tuvanja: in situ, zapadno od kapele, gdje je
smjeten nakon istraivanja iz 1967. godine.
Literatura: neobjavljeni.
je 12 baza od dva reda stupova koji su crkvu dijelili
u tri broda. Pet ih je ostalo na mjestu nalaza uzidano u juni
perirnetraini zid ranosrednjovjekovne crkve. je o bazama od
vapnenca jednostavno na glatkoj su plinti nad kojom
je krupan torus, te jedan manji zaokruen prsten a iznad njega je
ravna traka. Na najbolje primjercima su i ostaci glatkog
tambura (irina plinte oko 60 cm, promjer donje plohe oko 40
cm). Devet ili manjih ulomaka pripada tijelima stupova, koji-
ma je promjer 35 i 40 cm. Kapiteli , za koje se moe pret-
postaviti da su pripadali spomenutim stupovima, najslabije su
Njihov tip s stilizirana akantova lista vrlo je pose-
ban, a pretstavija pojednostavljenu imitaciju kapitela od
prokonekog mramora, koji su nastali u carskim radionicama.
Osim tri kapitela koji su ovdje F. spominje ulomke
jo dvaju gornjih uglova kapitela od smolastog vapnenca, koje
danas nije bilo identificirati u Arheolokome muzeju
(inventirani pod br. 341B i 373B).
11. Baza stupa (sl. 7.J
Baza stupa na mjestu u junoj kolonadi , prva po redu s istoka.
Erodirana, svi su uglovi plinte nestali.
Arhitektonska plastika
Baze, stupovi ikapiteli
crkvenih brodova
116
P. CHEVAlIER, Ostaci starokrUanske skulpture .. . -------------------
Inv. br.: neinventirana.
Materijal: vapnenac.
Mjere: pretpostavljena irina dna baze 58-60cm;pretpostavljen
promjer gornje povrine 44 cm; visina 27 cm.Kruna
udubina po sredini gornje povrine 6cm u promjeru i 5cm u
dubinu.Plinta je visoka 10 cm. Profilacija uvidu krunog torusa
visoka je 9cm iiroka 5cm, uglati torus visok je 1,5 cm, airok
1cm.
Mjesto nalaza i na nalazitu.
Literatura: Salona II/ l , Ecclesiae Dalmatiae, Rim - Split, 1995,
str. 222-224.
12. Baza srupa (sl. 7.J
Baza srupa na mjesru ujunoj kolonadi, druga po redu sistoka.
Inv. br. : neinventirana.
Materijal: vapnenac.
Mjere: pretpostavljena irina leaja baze 60 cm;pretpostavljen
promjer gornje povrine 44-45 cm; visina 29 cm, zajed-
nosplintom.Kruno udubljenje usreditu gornje plohe baze ima
promjer od 5,5 cm, a duboko je 5cm. Plinta je visoka 10 cm.
Torus je visok 10 cm iirok 5cm, zatimslijedi jedan manji, 1,5cm
visine, za 1,5 cm.
Mjesto nalaza i na nalazitu.
Literatura: Salona IIII, Ecclesiae Dalmatiae, Rim - Split, 1995,
str. 222-224.
13. Baza stupa (sl. 7.J
Baza srupa na mjestu ujunoj kolonadi, po redu sistoka.
Inv. br.: neinventirana.
Materijal: vapnenac.
Mjere: pretpostavljena irina dna baze 61 cm;promjer gornje
povrine47-48 cm; visina 30cm. Dnokrunogudubljen-
ja na gornjoj plohi baze ima promjerod 5cm,aduboko je 2,5 cm
(toliko je P!inta je visoka 10 cm.Profilacija sastavljena
od jednog otrog torusa visine 10 cm, irine 5cm ijednog man-
jeg,visokog 1,5cm, za 1,5 cm.
Mjesto nalaza i na nalazitu.
Literatura: Salona III1, Ecclesiae Dalmatiae, Rim - Split,1995,
str.222-224.
14. Baza stupa
Baza stupana mjestu ujunoj kolonaru, poredu sistoka.
Inv. br.: neinventirana.
Materijal: vapnenac.
. Mjere: pretpostavljena irina dna baze iznosi 61 cm; promjer
gornje povrine 44 cm; visina 28 cm. Dno krunog
udubljenja na gornjoj plohi baze ima5cm,apromjer udubine je
2,5 cm (toliko je Plinta je visoka 10 cm.Profilacija se
sastojiodotrog torusa visokog 9cm iirokog 5,5 - 6cm,te man-
jeg,2cm visokog i 1,5 cm.
Mjesto nalaza i na nalazitu.
117
Starohrvatska prosvjeta 1lI/26 (J 999.)
Literatura: Salona II/l, Ecclesiae Dalmatiae, Rim - Split, 1995,
str. 222-224.
15. Baza stupa
Baza stupa na mjestu ujunoj kolonadi,peta po redu sistoka.
Razbijena u dva komada, bila je u jugozapadni ugao
prostorije kasnosrednjovjekovne crkve.
Inv. hr.: neinventirana.
Materijal: vapnenac.
Mjere: pretpostavljena irina dna baze 60 cm; promjer gornje
povrine baze 45 cm; visina 35 cm. Plinta visine 10 cm.
Profilacija sastavljena od torusa visokog 11 cm iirokog 5cm, te
od jednog manjeg, visokog 1,5cm i za 1,5cm.
Mjesto nalaza i na nalazitu.
Literatura: Salone lIll, Ecclesiae Dalmatiae, Rim - Split, 1995,
str. 222-224.
16. Baza stupa
Dobro baza stupa, nije na izvornom mjestu ucrkvi.
Inv. hr.: B 22.
Materijal: vapnenac.
Mjere: dno baze je 62 x 62 cm, promjer gornje povrine na
koju je nalijegao stup je 45 cm, avisina 35 cm.Kruna udubina u
sreditu gornje povrine baze ima 5-6 cm promjera, aduboka je i
6cm. Kanal za istjecanje olova,piketiran iznutra. Kvadratna plin-
ta visoka je 10 cm. Profilacija sastavljena od krunog torusa visine
10 cm, zatim od uglatog torusa visine 1cm, 1,5 cm, sli-
jedi vertikalni umetak, 14 cm visine.
Mjesto in situ, sjeverno od kapele.
Literatura: neobjavljena.
17. Baza stupa (sl. 8.)
Baza stupa, neznatno nije na izvornom mjestu.
Inv. hr.: B23.
Matertijal: vapnenac.
Mjere: irina dna baze 50 cm; promjer gornje povrine 38 cm;
potpuna visina 52 cm. Ugao je plinte raskidan, jednim dijelom
torusa koji prelazi preko nje. Piketirana kruna udubina,centri-
rana na gornjoj povrini baze, promjera 6cm i4,5 cm dubine, s
kanalom za istjecanje olova.Plinta je visoka 10 cm. Profilacija sas-
tavljena od krunog torusa,visokog 8cm, koji nije krunog pres-
jeka, je sljubljen splintom, slijedi talon od 2cm, a prethodi
mu jedan okomiti umetak od 32 cm visine.
Mjesto na nalazitu (ispred kapele).
Literatura: neobjavljena.
18. Ulomak baze stupa (sl. 9,)
Ulomak baze stupa, nije na izvornom mjestu.
Inv. hr. : B 26.
Materijal: vapnenac.
Mjere: pretpostavljenodno baze ima 62 x62 cm; promjergorn-
je povrine baze jest 42 cm; visina 32,5 cm. Tri su ugla plinte
118
I
P. CHEVAlJER, Ostaci skulpture... ____________________
nestala.Torus je razbijen na visini od 13 cm. Centrirano kruno
udubljenje ima 5cm promjera idubine.Plinta je visoka 10 cm.
Mjesto na nalazitu (sjeverno od kapele).
Literatura: neobjavljen.
19. baza stupa
baza stupa, nije na izvornom mjestu.
Inv. br.: B27?
Materijal: vapnenac.
Mjere: promjer36 cm; visina od 25-26 cm. Sa svih je
strana nanovo klesana. Centrirana kvadratna udubina, 5 cm
iroka, s4cm dubine. kanala za istjecanje olova.
Mjesto na nalazitu (sjeverno od kapele).
Literatura: neobjavljena.
20. Ulomak baze stupa
Ulomak baze, nije na izvornom mjestu.
Inv. br.: nije utvrden.
Materijal: vapnenac.
Mjere: promjer gornje povrine baze 38-40 cm; visi-
na 33 cm zajedno s dnom baze.Kruni prsten je visine 13 cm,
uglata visine 4cm, koja je za 3cm uodnosu na
gore navedeni umetak; plosnat porubvisine 1,5 cm ikruni torus
visine 5cm, za 6cm uodnosu na kruni prsten.
Mjesto na nalazitu (sjeverno od kapele).
Literatura: neobjavljen.
21. Ulomak baze stupa
Ulomak baze, nije na izvornom mjestu.
Inv. br.: nije utvrden.
Materijal: vapnenac.
Mjere: promjer gornjeg dijela ima 39 cm, promjer II donjem
dijelu 48 cm; visina 62 cm, od toga 12 cm torus, 10 cm
talon, preostala 42 cm okomiti dio. Razbijena udonjem dijelu, do
plinte, je torus itrohilus.
Mjesto na nalazitu (sjeverno od kapele).
Literatura: neobjavljen.
22. Ulomak baze stupa
Inv. hr.: nije utvrden broj 121 B?)
Materijal: porozni vapnenac.
Mjere: visina oko 20 cm.Posvuda razbijena,
jedan dio plinte iprofilacije na visini od 20,2 cm, kao i2cm gor-
nje povrine baze sa malim dijelom kanala za izlije-
vanje olova. Visina plinte iznosi 6 cm, vijenac: torus
zaokruen visok 5,5 Cffi, i 3,5 cm, iznad je okomita vrpca
visoka 1,5 cm j neravna najmanje visine od 4cm (?).
Mjesto Muzej hrvatskih arheolokih spomenika, depo
kamenih spomenika
Literatura: neobjavljen.
23. Ulomak stupa
Ulomak gornjega dijela stupa.
119
Starohrvatska prosvjeta IIl/26 (1999 )
Inv. hr.: B 8.
Materijal: vapnenac.
Mjere: promjer na vrhu 37 cm, VISina 140 cm.
Pravokutna udubina na gornjoj povrini baze 6x7cm i6,5 cm
dubine. Profilacija, od vrha: trougaoni torus od3 cm,
tanka traka od 6cm iukoena 3cm. Kompletna visina astragala
12 cm.
Mjesto na nalazitu (sjeverno od kapele).
Literatura: neobjavljen.
24.Ulomak stupa
Ulomak donjeg dijela tijela stupa.
Inv. hr.: B9.
Materijal: vapnenac.
Mjere: promjer 35,5 cm na vrhu, VISina 92 cm.
Pravokutna udubina na ravnoj plohi baze od 13 x 7,5 i6,5 cm
dubine, izvorno piketirana icentrirana.Talon visok II cm.
Mjesto na nalazitu.
Literatura: neobjavljen.
25. Ulomak stupa
Ulomak donjeg dijela tijela stupa. je vrlo mali dio dna
baze.Grubo je
Inv. hr. : B 10.
Materijal: vapnenac.
Mjera: promjer36 cm na vrhu ulomka,40 cm ubazi.
visina ulomka je 65 cm. Ovalna udubina na dnu 6x5cm, dubine
6cm. Talon na bazi visok je 11 cm.
Mjesto na nalazitu.
Literatura: neobjavljen.
26. Ulomak stupa
Ulomak tijela stupa. Razbijen pri vrhu pri dnu, slabo

Inv. hr.: Bll.
Materijal: vapnenac.
Mjere: promjer 36-38 cm, visina 70 cm.
Mjesto na nalazitu.
Literatura: neobjavljen.
27. Ulomak stupa
Ulomak tijela stupa, nanovo iupotrijebljen kao prag.
dno.
Inv. hr. : B12.
Materijal: vapnenac.
Mjere: promjer 36 cm pri vrhu,40 cm uvisini talona,
visina 73 cm. Visina talona 11 cm.Metalni klin na dnu duine12
cm, Jedna stupa bila je preklesana i upotrijebljena kao
prag, Na ostale dvije vidljiva je krunaudubinapromjera
6-7 cm i7cm dubine,
Mjesto na nalazitu,
Literatura: neobjavljen.
120
P. CHEVALIER, Ostaci skulpture... ----- ---------------
28. Ulomak stupa
Ulomak tijela stupa. Preklesan pri dnu.
Inv. br.: B13.
Materijal: vapnenac.
Mjere: promjer pri dnu 37 cm, visina mu je 160 cm.
Kruna udubina na gornjoj povrini promjera 3,5 cm i 4 cm
dubine.
Mjesto na nalazitu.
Literatura: neobjavljen.
29. Ulomak stupa
Ulomak tijela stupa. Razbijen pri bazi islomljen na vrhu.
Inv. br.: B14.
Materijal: vapnenac.
Mjere: promjer 29 cm, visina 62 cm.
Mjesto na nalazitu.
Literatura: neobjavljen.
30. Ulomak stupa
Ulomak tijela stupa. IZrazito
Inv. br.: B 20.
Materijal: vapnenac.
Mjere: promjer 36-40 cm, visina 47 cm.
Mjesto na nalazitu.
Literatura: neobjavljen.
31. Ulomak stupa
Ulomak tijela stupa. Razbijen ubazi ina vrhu.
Inv. br.: B40.
Materijal: vapnenac.
Mjere: promjer 32 cm, visina 58 cm.
Mjesto na nalazitu.
Literatura: neobjavljen.
32. Ulomak kapitela (sl. 10.)
je Stepenaste je obrade s
reljefom. Na najbolje strani vidljiv je trag
ponovne upotrebe. Visina ulomka je 16 cm iirina 19 cm. Gornja
povrina je piketirana. Na dnu se nalazi veliko kvadratno piketi-
ranjem udubljenje 3,5 x3,5 cm i5cm dubine.
Inv. br.: 272B.
Materijal: vapnenac.
Mjere: irina abakusa 48 cm, pretpostavljeni promjer
dna 35 cm, visina 42 cm.
Ukras: Kruna od velika bodljikava stilizirana akantova
lista, prirasla uz koaru. Po sredini strana koare, na spoju dvade-
set ijednog iljatog vrha lista, stvaraju se naslagani geometrijski
motivi: poloeni romb, pravokutnik, sa strana konkavan, zatim
opet jedan poloeni romb (zavretci vrhova istog lista spojeni
motivom kapljica). Svaki list ima dva sredinja rebra, se irina
smanjuje s 3na 1,5 cm prema gore. Nema astragala. Abakus je
121
Starohrvatska prosvjeta III/26 (1999)
gladak, profiliran, s jednim sredinjim kapljastim 8 cm
irokim i4,5 cm pucetom sdvije strane.
Datacija: Tip kapitela 6. (druga polovina
usporediv s primjercima iz Gradine u Solinu, koji moda u
lokalnom kamenu (shematski) oponaaju mramorne kapitele
crkve na poloaju uplja crkva u Solinu.
Geometrijski motivi na spoju listova jasno na Mask-
Akanthus iz Prokoneza (usp. R. KAUTSCH, Kapitellstudien.
Beitrage zu einer Geschichte des spatantiken Kapitel!s im Osten
vom vierten bis inssiebentejahrhundert, Berlin-Leipzig, 1936, str.
53-56).
Mjesto Arheoloki muzej (dvorite iza zgrade).
Literatura: F. Siculi ed isuoi dintorni, str. 62.
33. Ulomak kapitela
Ulom donjeg dijela kapitela.
Inv. hr.: nije
Materijal: vapnenac.
Mjere: restituirani promjerdna 40 cm, visina 10,5 cm,
irina 41 cm. Dno je stepenasto. je i
udubina usredini.
Ukras: Uvrlo plitkom reljefu ukraen je s stilizirana akan-
tova lista sdubokim rebrima. Vrhovispojenih listova stvaraju rom-
boidni geometrijski motiv. Isti tip kao iprethodni kapite!.
Mjesto Muzej hrvatskih arheolokih spomenika, depo
kamenih spomenika.
Literatura: neobjavljen.
33. Ulomak kapitela
Donji dio kapitela.
Inv. hr.: B30.
Materijal: vapnenac.
Mjere: promjer donje plohe 39 cm, visina 40 cm,
irina pri vrhu oko 50 cm. Dubina ureza 1cm. Kosi lom
ugornjoj polovini. Stepenaste je obrade, osim na gornjoj plohi
koja je piketirana. Na donjoj plohi nalazi se kruna udu-
bina promjera 5,5 cm i4cm dubine.
Ukras: Na jedinoj strani koja je ostatak je donjeg
dijela duboko urezanog stiliziranog akantova lista s tri
desno je sredinja linija istog lista. okrajka lista savija
se prema tOj centranoj liniji te tako stvara motiv kapljice, kao na
Mask-Akanthus iz Prokoneza, usp. gore. Isti tip kao prethodni.
Mjesto na nalazitu (blizu kapele).
Literatura: neobjavljen.
Ukatalogu su ostaci triju pragova.Postoje jo dva ili
tri praga, poznata iz kataloga (109 B, 238 BiC25?) za koje se ne
moe utvrditi pripadaju li crkvi ili baptisteriju. Prvi
prag pripadao je glavnom ulazu, vratima sdva krila, koja su se
nalazila po sredini zapadne fasade crkve, adruga dva pripadaju
vratima spo jednim krilom.
Pragovi
122
P. CHEVA1lER, Ostaci skulpture" _______ _____________
Elementi prozora
Prozorski i tranzene
35. Prag dvokrilnih vratiju
Znatno je
Inv. hr.: B19.
Materijal: vapnenac.
Mjere: duina 118 cm, debljina 34 cm, visina 30 cm.
Mjesto na nalazitu.
Literatura: neobjavljen.
36. Prag jednokrilnih vratiju
Razbijen sprednje (vanjske) strane, vanjski rub znat-
no uniten.Donja ploha piketirana.
Inv. hr.: B35.
Materijal: vapnenac.
Mjere: duina 92 cm, debljina 35 cm, visina po sredini 26 cm.
Vanjski rub je za 4,5 cm povien u odnosu na pret-
postavljeni pod. Uz to uzvienje je ljeb koji ne funkcionira s
pragom. Dubokje 6cm,airok 3cm. Utor za umetanje krila vrati-
ju iarke je irok 8cm idubok 2-4 cm. Promjer rupe za arke je
7cm idubina 6cm.
Mjesto na nalazitu.
Literatura: neobjavljen.
37.Ulomak praga
Ulomak praga vratiju sjednim krilom.
Inv. hr.: B36.
Materijal: vapnenac.
Mjere: duina 64 cm, debljina 46 cm, visina 24 cm.
Vanjski rub irok 8cm ivisok 2-5 cm.Utor je irok 4-5
cm. Rupa za umetanje arke ima promjer od 4cm,analazi se na
9cm od za uzvienje od 4,5 cm
dubine u odnosu na sredinu praga. Stepenica s unitenim
rubom visine 7,5 cm. Grubo je (neto bolje
sprijeda), lijeva strana mu je razbijena.
Mjesto na nalazitu.
Literatura: neobjavljen.
crkva u bila je osvijetljena kroz niz
otvora inajmanje dvije bifore ili jedne trifore (dvama prozorskim
iz ovog kataloga treba dodati iimpost 201 Biz
kataloga).Jednostavni prozori ili viestruki otvori bili su zatvoreni
tranzenama, koje dokazuju ulomka perfori-
ranih dok se ukatalogu istraivanja s 20.
nalazi joestdrugih dijelova. Oni, pak, pripadaju drugimreetka-
ma; jedna je jednostavna, jedna nepravilna, jedna skombinacijom
prva dva tipa, te dvije tranzene smotivom ljusaka
38. Prozorski (sl. 11.)
Prozorski ponovo upotrijebljen u srednjem vijeku, u
istoj namjeni nakon to je bio preklesan ina njemu urezan natpiS.
Na gornjoj povrini su tragovi piketiranja.Usredini se nalazi pra-
vokutna udubina od 10 x 6cm duboka 7cm. Prednja strana i
desni rub su stepenasto,neto malo grublje. Na
desnom rubu dvije su starije udubine za prozorsku
123
Starohrvatska prosvj eta I1l126 (1999,)
reetku iz faze koritenja. Razmaknute su 27 cm.
gornje je 3x7cm idubina 4cm idonje 3,5 x5,5 cm i
dubina 3 cm. Naknadno za istu funkciju, ali ovaj put
oktogonalnom upresjeku spromjerom od 12 cm od vrha
(diona vrhu zadrava_pravokutanpresjek). Povrine su nejednake
irine;sdesna je 17 cm, slijeva 14 cm,aostale su 9i10
cmirine.Odrezaneplohe bile su ravnim dlijetom.Baza
je bila jednako kao ivrh.
Inv. br.: 339B (tragovi broja pisanog bojom BIH 9?),
nanovo upisan uinventar 1992. godine pod brojem S31.
Materijal: vapnenac.
Mjere: potpuna visina 1,16 m;irina 23 cm; debljina 29-30 cm.
Ukras: Latinski kri s trokutasto rairenim krajevima krakova
urezan prilikom naknadne upotrebe, 87 cm visok i9cm irok,
donji krak je znatno produen idodatno ornamentiran trokutas-
tim proirenjima, kao da stoji na stalku.Natpis na vrhu prednje
strane iznad kria S(anctus) Geor/gius naknadno urezan (nakon
ponovne obrade). Nepravilna slova,visoka 3-4 cm:Gje oblo,E
uncijalno, Osa tri
Datacija: 6. naknadna upotreba u11.-12.
Mjesto Arheoloki muzej (lapidarij).
Literatura: Salona I, Sculpture arhitecturale, Rim - Split, 1994,
T. XCIX. - M. P. FLECHE MOURGUES - P. CHEVALIER - A.
PITEA, Catalogue des sculptures du haut Moyen-Age du Musee
archeologiquede Split,I,VjesnDalm., 85/ 1993, str. 257 (br. VII.1).
39.Prozorski stup (sl. 12.)
Stup prozorskog kria, ponovno upotrijebljen kao konzola u
ranom srednjem vijeku, nakon to je bio upotpunosti preklesan.
Inv. br.: S74.
Materijal: vapnenac.
Opis konzole nije predmet ovog kataloga. Od
prvotnog stanja se nekoliko kvadratnih centimetara
jedne strane (stranja ploha unaknadnoj upotrebi) ipred-
nje strane prozorskog kria, koja je postala desna
strana konzole. Prepoznaje se jo uvijek na posljednjoj navedenoj
strani fina, stepenasta obrada povrine isjecite krakova kria,
najvjerojatnije latinskog, urezanog neto dublje.
Mjere: visina izvornog 34 cm; irina 15 cm;
debljina 18 cm.
Datacija: 6. druga upotreba u9.
Mjesto Arheoloki muzej (lapidarij).
Literatura: Salona l, Sculpture arhitecturale, Rim - Split,1994,
T. XCIX. - M. P. FLECHE MOURGUES - P. CHEVALIER - A.
PITEA,nav. dj.,str. 258 (br. VII. 3).
40.Prozorski (sl. 13,)
Inv. hr.: 108 B,nanovo numeriran E809.
Cjelovit, lagano trapezoidne forme (suava se prema vrhu),
vrlo erodiran.Povrina stepenasto.Pri vrhu vrlo jednos-
tavna profilacija: jedna iroka,glatkatraka,zatim nepravilna traka
koja se suava, ispod ljeb trokutastog presjeka opasuje iroku
124
P, CHEVALIER, Ostaci skulpture", -------------------
glatku traku.Veliki latinski kri proirenih hasti ureljefu na pred-
njoj strani (visina 75 cm,irina 14,5 cm).
Materijal: vapnenac.
Mjere: presjek 17-19 x28-32 cm; visina 92 cm.
Datacija: 6.
Mjesto Arheoloki muzej (lapidarij).
Literatura: F. Siculi ed isuoi dintomi,str. 63. - Salona
I, Seulpture arhitecturale, Rim - Split, 1994,br. III, b6, str. 24 iT.
XII.
41. Ulomak tranzene
Nepravilna reetka od glatkih traka irine 4,5 cm.
ljeb trokutastog presjeka uokviruje rub. Dobro je i
po povrini. Perforacije (3,5 x4cm) su pravilne ipre-
cizno izvedene. Stranja strana gruba i
Inv. br.: l78B.
Materijal: vapnenac.
Mjere: 15,5 x9cm debljina ukraenog polja 4,2 x
4,5 cm; debljina na okvira 5cm.
Mjesto Muzej hrvatskih arheolokih spomenika, depo
kamenih spomenika.
Literatura: neobjavljen.
42. Ulomak tranzene (sl. 14.)
Motiv ljuske unizu,naglaen po sredini urezanim ljebom. Na
spoju ljusaka, nalazi se pravokutnik. irina trake 2,8 cm, a na
strani koja nosi ukras iri se do 5,5 cm prema centru.
Pretpostavljeniotvorje 16 cmupromjeru i14 cm visine.Sastoji se
od jedne ljuske i dviju drugih.Fina stepenasta obrada na
ukraenoj strani i na unutranjoj strani otvora. Stranja strana
dlijetom, neto krupnije.
Inv. br.: 199B.
Materijal: vapnenac.
Mjere: 15,5 x18,5 cm, debljina 11 cm.
Mjesto Muzej hrvatskih arheolokih spomenika, depo
kamenih spomenika.
Literatura: neobjavljen.
43.Ulomak tranzene
Kombinirana reetka,pravocrtna ineravna sglatkim trakama,
irokim 3,5 cm, Slomljena sa svih strana. Prednja istranja strana
su stepenasto ljeb je stepenast inepravilan.
Inv. br.: 326B,
Materijal: vapnenac.
-Mjere: 17,5x10 cm debljina 7,6cm.
Mjesto Muzej hrvatskih arheolokih spomenika, depo
kamenih spomenika.
Literatura: neobjavljen.
44.Ulomak tranzene (sl. 15.)
Ulomak razbijen stri strane, Ima oblik slova "T" (irina hasti
125
Starohrvatska prosvjeta IlI/26 (1999.)
"T" =7,5-8 cm). Jednostavna reetka naglaena jednim ljebom.
Udubine su pravilno gornjidio "T" je piketom.
Ukras: Na stranjoj strani profilirana traka na 5,5 cm visine,
za 0,8cm, glatkepovrine. Na prednjojstrani,dVije trake
na visini od 5,5 cm (4 i zatim 1,5 cm), ukraena povrina nije
naglaena. Hasta nosi motiv koji nije u potpunosti u sredini
reetke ili kria, naglaenurezom irine 1,5 cm, zavrava se gravi-
ranim proirenjem irine 9cm.
Inv. br.: 22?B (?)
Materijal: vapnenac.
Mjere: 17 x15,5 cm debljina 7,2 do 9cm;
Mjesto Muzej hrvatskih arheolokih spomenika, depo
kamenih spomenika.
Literatura: neobjavljen.
Od jednog oltara su tri baze i jedan ulomak
mramornog Kao iugore navedenim valja citi-
rati ielemente spomenute u katalogu: tri ulomka jedne
mramorne menze (105B a-b i168B), baze (364B)
i pet ili est komada glatkog tijela mramornog 038B,
158B, 170B, 172B imoda 427B) promjera 11-13 cm. Oltar je, kao
u crkava toga doba, bio od jedne ravne profilirane
poloene na od istog mater-
ijala.
Uprvom katalogu iuonom iz 1967. godine zbiljeen je ulo-
mak nekog drugog oltara od vapnenca, od kojeg je
komad profilirane (C43)' jedan ulomak glatkog i
vrlo jednostavnogkapitela (C26) idva komada tijela (21OB
i219B).
Treba jo spomenuti inapomenu u katalogu o pos-
tojanju vie komada stupova od bijelog mramora, prom-
jera oko 21-23 cm, koji su preveliki da bi pripadali oltarnoj ogra-
di,pa se da indiCiraju postojanje ciborija iznad oltara ucrkvi
(11 ulomaka glatkih tijela stupova, jedan ulomak s
kriem ureljefu, dva komada profiliranog vrha stupova spominje
u Bull.Dalm., 27/ 1904, str. 62). Poznate su itri baze jed-
nakog modula, ali od vapnenca.Broj ulomaka mogaobi ukazivati
ina dva ciborija, jednog iznad oltara, te drugog iznad
krinog krsnog zdenca.
45. Baza oltara
Baza oltara. jedna
Inv. br.: nije identificiran.
Materijal: bijeli mramor?
Mjere: promjerugornjem dijelu 12 cm, visina 13 cm,
pretpostavljena visina plinte 4cm. Razbijena pri vrhu, je
samo mali dio gornje plohe,plinta je razbijena. Profilacija
se sastoji od dva torusa na kruga, svakih 2-1,5 cm visine
jedan torus,malo spljoten od 2cm, jedan od 1cm, te zad-
nji torus od 3cm. {j sreditu donje plohe nalazi se kvadratni utor
sa stranicama 2x2cm idubinom od 3cm.
Elementi liturgijskog
namjetaja
Oltar
126
P. CHEVAlIER, Ostaci starokrUanske skulpture ... ____________________
Kancelum (oltama ograda)
9 T. Posljednji salonitanski
Vjesn.Datm., 85/ 1992,str. 177-197.
Mjesto Muzej hrvatskih arheolokih spomenika, depo
kamenih spomenika.
Literatura: neobjavljena.
46.Baza
Baza oltara povrine. Donja ploha je
iljatim dlijetom.
Inv. br. : nije identificiran.
Materijal: bijeli kristalizirani mramor.
Mjere: donja ploha 13 x 12,5 cm, visina 11,3 cm,
promjer uviem dijelu 11 cm.Plinta je visoka 5,8 cm.Spljotena
profilacija, vrlo fine obrade,sastavljena od tri trake na
5,5 cm sveukupne visine. Prva na 2,5 cm visine, druga 1,8cm i
nije upotpunosti
Mjesto Muzej hrvatskih arheolokih spomenika, depo
kamenih spomenika.
Literatura: neobjavljena.
47. Baza
Ulomak baze oltara polirane povrine. je
jedanugao plinte i profilacije,dnoskotijeje ste-
penasto.
Inv hr. : C65.
Materijal: bijeli kristalni mramor.
Mjere: irina 7cm, visina 7,5 cm,
promjer5,5 cm. Plinta jevisoka 4cm, slijedi torus,linija vrloslaba,
dna jedne skotije, plosnate tip).
Mjesto Muzej hrvatskih arheolokih spomenika, depo
kamenih spomenika.
Literatura: neobjavljena.
48. Oltarni
Tijelo oltara. Prelomljen pri vrhu ipri dnu.
Inv. hr.: nije identificiran (226?).
Materijal: vapnenac (ili bijeli mramor?).
Mjere: promjer 8,4 cm, visina 16,5cm.
Mjesto Muzej hrvatskih arheolokihspomenika, depo
kamenih spomenika.
Literatura: neobjavljen.
crkva je imala visoku oltamu ogradu selemen-
tima isklesanim od vapnenca. Ovdje katalogizirana tri monolitna
pi/astra nisu jedini njeni dijelovi prigodom istraivanja.
Stari kataloZi ,naime, postojanjejotriju ulomaka pilas-
tra (376B iC12), ulomke sedam nepoznatog promjera, te
dva ostatka oltarne ograde (227B i377B). Kapiteli su jed-
nostavni,oblikovani od glatkalista.Slaba iveli-
ka fragmentarnost ovih ostataka, kao i ponovna upotreba poje-
dinih komada,vjerojatno su posljedica zamjene prvotne ograde u
7.

klesari . Geneza skulpture splitsko-trogirskog
127
Starohrvatska prosvjeta IIl/ 26 0999.)
49.Ulomak
Ulomak tijela oltarne ograde.Razbijen sa svih strana.
Nosi obradu, finu. Moda se moe povezati
stijelom stupa 108 binfra pa bi ovaj komad mogao biti dostatan
za rekonstrukciju
Inu. br.: neprepoznatljiv (slabo 108?).
Materijal: vapnenac.
Mjere: promjer 16 cm, visina 13 cm.
Mjesto Muzej hrvatskih arheolokih spomenika, depo
kamenih spomenika.
Literatura: neobjavljen.
50. Ulomak
Ulomak oltarneograde.Tijelo mu je pres-
jeka,naknadno sdesne strane. Po jedanuklesani
lijeb sdviju strana baze koji ima plin-
tu visoku 3,5 cm. Stilizirana jonska baza: dno joj je
glatko tijelo izlazi iz donjeg torusa i okrugla
(scatia), te dvije ravne trake. je nepravilan, lagano
ovalan. Visina profilacije jest 10,5 cm na lijevoj strani, dok
na strani iznosi 11 cm. Na stranjoj strani, po sredini,
jedno je pravokutno udubljenje na spoju tijela i baze
3x2,5 cm i2,8 cm dubine, naknadno
Inu. br. : neprepoznatljiv? (slabo 91?)
Materijal: vapnenac.
Dimenzije: 24 x24 cm izvorno, anakon druge obrade 21 x22
nakon. visina je 26,5 cm, promjer baze 22 - 23 cm.
Mjesto Muzej hrvatskih arheolokihspomenika, depo
kamenih spomenika.
Literatura: neobjavljen.
51. Ulomak (sl. 16.)
Tijelo preoblikovano u prag za vrata iroka 70 cm.
Ponovnom upotrebom je u donjem dijelu irazbijen pri
vrhu: nedostajestranji desni ugao. Nekoliko je brazgotina na kra-
jevima. Ucjelini ima obradu. Po sredini gornje plohe
nalazi se veliko udubljenje (10 x 10 cm; 8cm dubine), dno je
piketirano.Na desnoj strani 8cm od vrha jo je jedno udubljenje
3,5 x 2,5 cm, dubine 2,5 cm). Na razini rupe za arku
takoder su vidljivi tragovi ponovne upotrebe (piketani
irok od 3,5-4 cm do 12,5 cm ).
Ukras: na prednjoj strani je necjelovito veliki latinski
kri proirenih hasti preklesavanjem pri ponovnoj
upotrebi). visina mu je 81 cm, irina 19,5 cm, irina
ureza hasti 7,5 cm, irina ureza koji formira hastu 2cm, dubina
ureza 1cm.
Inu. br.: 107 B(ostatak oznake BIH starog inventara),nanovo
numeriranE810.
Materijal: vapnenac.
Mjere: presjek 23,5 x23,5 cm;visina 91 cm. Kruno
arke nalazi se na donjem kraju (prvobitnog imjeri 7cm
upromjeru.
128
P. CHEVALIER, Ostaci skulpture ... ____________________
Mjesto Arheoloki muzej (lapidarij).
Literatura: F. Siculi ed i suoi dintorni, str. 63, (pret-
postavlja da je o pragu iz 9. naknadno
upilastar).
Ambon Za rekonstrukciju ambona s jednim
stubitem postoje samo dvije ograde, visoke 1 m i iroke
52,5 cm u najirem dijelu, koje su se nalazile s obje strane pri-
laznog stubita. Pretpostavljeni unutranji promjer platforme iznosi
90 cm.
Ograda ambona bila je sastavljena od pet kojima su dva
ruba bila koso klesana. Vrlo je jednostavano ukraen. Po sredini
svake je urezani kri proirenih hasti nejednake dubine.
Prilazno je stubite zauzimalo estu stranicu heksagona (najv-
jerojatnije onu okrenutu prema istoku, prema svetitu) kao to je
na Marusincu i moda na Manastirinama. Ovakav prilaz
mogao je da se konstrukcija prisloni na jedan od stupo-
va sjeverne kolonade, mada nema tragova koji bi mogli potvrditi
ovu pretpostavku. Na Manastirinama su tri monolitne
stube uskog stubita koje nisu imale ogradu. Visina
povienja morala je biti najmanje 70 i 80 cm
lO
.
Ovaj je oblik ambona rairen na Salone i srednje
Dalmacije (u samoj Saloni: na

Marusincu
12
i
Manastirinama
13
u Klapavici, zatim u na (?), u
Mokrom polju kod Knina i u kod ibenika.
U Marusincu i Manastirinama ambon je bio istovremen s kasnijom
soleom, s datacijom u sam kraj 6.
Treba napomenuti i da ponovna upotreba ograde
ambona za kasnijeg poda, ima paralele i na Marusincu (u
june crkve) i na Manastirinama (u apsidj) - se u 7.

52. ograde stubita ambona (sl. 17.)
ograde heksagonaIne platforme ambona uz prilazno
stubite na desnoj strani. Gornji desni kut je razbijen. Vrlo je fine
obrade, no izlizana je jer je vjerojatno bila koritena
kao poda. Na gornjem dijelu jedna je kruna rupa
promjera 5 cm i dubine 2,3 cm. Na dnu je piketirana. Donja ploha
je dlijetom (prvih 2-3 cm), a dalje ima
obradu. PO sredini se nalazi veliko udubljenje od 5 x 2 cm i 4,2
cm dubine, koje je bilo Stranja strana je grubo
a ima i tragova sivkaste buke koja je vjerojatno ostatak
kasnije upotrebe kao poda. Na gornjoj plohi, na lijevoj
10 U monolitnog stubita iz Manastirina, tri stube od 50 cm s vjerojatno jo jednom (ta bi bila posljednja)
vode na platformu ambona. No, moglo bi se pretpostaviti postojanje jo jednog vieg stubita, sastavljenog od vie
komada.
11 Recherches a Satone, I, Copenbague, 1928, str. 88-89, crte i presjek sl. 39/5, rekonstrukcija sl. 80. - Salona l,
Sculpture arhitecturale, Rim - Split, 1994, br. VIII, 5-10, str. 189-191 i T. LXVI.
12 E. DYGGVE, Forschungen in Salona, III, Wien, 1939, str. 41-42 i sJ. VII, Fl - F6. - Satana I, Seulpture arhitec-
turale, Rim - Split, 1994, br. VIII. 2-4, str. 187-1R8 i T. LXVI .
13 Usp. Satana III, Manastirine, Rim - Split, 2000, str. 352-354.
129
Starohrvatska prosvjeta [JJ/26 (J 999.)
strani, nalazi se jo jedno udubljenje 8,5 x1,5 cm i0,7do
2 cm dubine, koje je bilo za metalnu spojnicu.
Ovakvo jedinstveno *enje doputa zamjene desne
pristupnog stubita na platformu.
Ukras: Sredinja pravokutna (vanjske mjere ukraenog
polja 25 x81 cm, unutarnje 21,5 x77 cm) uokvirena neravnom
jednostavnom trakom irokom 1,8-2 cm. Po sredini
je isklesan latinski kri proirenih hasti (visina mu je 73 cm,
irina 19,5 cm,irina proirenja na hastama II cm, irina haste 3
cm, reljefvisok 2-3 mm).Jednakoje ukraena islijevestrane(visi-
na ukrasa 81 cm, pretpostavljena irina 13 cm). Nedostatakukrasa
na desnoj strani moda rub prilaza ambonu.
1nv. hr.: 367 B.
Materijal: vapnenac.
Mjere: visina 100 cm, irina 52 cm (sredinja od
37 cm, lijeva 8cm, desna8,5 cm), debljina 10-13,2cm, desni
presjek 8,5-11 cm na gornjem dijelu}
Datacija: 6
Mjesto Arheoloki muzej (lapidarij - je rekon-
strukcija ambona sa kat. brojem i dvijema gipsanim
kopijama istih komada)
Literatura: E. DYGGVE, Forschungen in Salona. III, Wien,
1939, sl. 45/1, str 33. - Salona 11/1, Ecclesiae Dalmatiae, Rim -
Split, 1995, str. 222-224 i rekonstrukcija Salona 1112, sl. 1str.
155,tekst str. 153-154.
53. Ulomci ograde platforme ambona (sl. 18.)
Tri ulomka ogradne platforme istoga ambona uz pris-
tupno stubite s lijeve strane koji se spajaju.
stranja strana piketana i Donji
lijevi ugao je razbijen.Donja ploha debljine 13 cm,
je Po sredini je pravokutno udubljenje
dimenzija 1,5 x5cm i4,8 cm dubine, kao ina drugoj
piketanoudnu. Gornji lijevi ugao je razbijen, sdesne strane
je udubina koja je sluila za umetanje metalne spojnice
duine 7 cm. Kao i u prethodnom ovakav
doputa zamjene na platformi, lije-
vo od pristupnog stubita.
Ukras: Sredinja pravokutna via od prethodne (vanjske
dimenzije 25,5 x 85 cm, unutarnje 21,5 x 81,5 cm) je
uokvirena nepravilnom trakom, irokom 2 cm.
Sredinji dio ispunjen je velikim latinskim kriem proirenih hasti,
reljefnosti. Piketiran je po povrini. Visina mu je
73,5 cm, a irina 18 cm irina proirenja hasti 12 cm,
irina haste 3cm, reljef uzdignut 4-5 mm). Na desnoj plohi je
povrina pripremljena za ukras. Ploha je, ostala glatka
joj je 85 x6,70 cm). Cz rub je nepravilno uklesan lijeb
trokutasta presjeka. Na lijevoj plohi,na mjestu ukrasa,
krupno je piketirana povrina 84-85 x4,25 cm, apotom, na kraj-
njem lijevom rubu,ponovo je glatka povrina. Ovdje se sigurno
radi odrugom rubnom dijelu pristupa ambonu.
130
P. CHEVAlIER, Ostaci skulpture .. --------------------
Prijedlog rekonstrukcije
ambona
iz crkve Sv. Marte.
Inv. hr.: 393 B.
Materijal: vapnenac.
Mjere: visina 1m, irina 52,5 cm (36,5 cm sredinje
plohe, te po 9cm za plohe, lijevu idesnu),debljina 10-13
cm, desni dio 8-11 cm (pri vrhu).
Datacija: 6.
Mjesto Arheoloki muzej (lapidarij).
Literatura: Salona II/l, Ecclesiae Dalmatiae, Rim - Split,1995,
str. 222-224.
':::.:.
"\. /
) \..
.....
...
131
Starohrvatska prosvjeta I1I126 (1999)
SI. la. SI. 1.
Sl. 2.
132
P, CHEVALIER, Ostaci skulpture, ____________________
Sl. 3,
SI. 1.
SI. 5.
133
Starohrvatska prosvjeta II1/ 26 (1999.)
Sl. 6.
Sl. 7.
134
P, CHEVALIER, Ostaci skulpture... ____________________
SI. 8.
SI. 9.
135
Starohrvatska prosvjeta 1II126 (1999 .)
136
P. CHEVALIER, Ostaci skulpture. ______________________
137
Starohrvatska prosvjeta III/26 (1999.)
138
P. CHEVALIER, Ostaci skulpture ... -------------------
Remains of the
Paleo-Christian Sculpture
in the St. Martha's
Church of
Summary
The sculpture presented in this catalogue are the paleo-
Christian stone church fixtures discovered in the course oj the two
research campaigns at the locality of St. Martha (Sv. Marta) in
The first one, headed by F. was performed by the
Croatian Society for Exploring the National History of Split
(Hrvatsko drutvo za istraivanje povijesti u Spijetu) The
then excavated artefacts are situated at the very locality or are kept
in the depot and the lapidarium of the Archaeological Museum of
Split. All of them were listed between 1902 and 1905 in the
Museum Inventary B, however, marks of this first inventorying
have been preserved in traces only. 1/accompanied with the mark
BIH (the Collection), the preserved numbers and letters are
written in red paint. Several fragments from this site have been re-
inventoried in the last twenty years and makeparts ofthe Inventary
Eor S, which explains the mUltiple inventary references. The excep-
tion is a sarcophagus entered in the Museum Inventary A.
During the second stage of the excavations, headed by Duan
jelovina and Dasen from 1967to 1969, a large number
ofpaleo-Christian fragments were found, too, some of them still at
the site and some, mostly smaller and better preserved anes, taken
to the Croatian Archaeological Monuments Museum (Muzej
hrvatskih arheolokih spomenika) at Split. Presently, they are
stored in the depot. It is to be underlined here that the
jelovina's and field inventories record and catalogue all
artefacts they found at the site during the excavations, including
those already inventoried at the time.
This catalogue records all paleo-Christian artefacts from the
site, regardless of where they are now: at the site in in the
Archaeological Museum at Split, or in the Croatian Archaeological
Monuments Museum at Split. Sometimes, it was hard to determine
whether, for instance, a column fragment in the inventary
is Roman, paleo-Christian or early-medieval, the data sometimes
even lacking the dimensions that could enable a more precise clas-
sification. Nevertheless, the collected material still enables creation
of an acceptable image of the decorations and fixtures from the
paleo-Christian church with baptistery, surrounded with burials in
sarcophaguses. All the preserved fragments have been classified
into two groups:
- architectural elements (thresholds, window columns, imposts,
window latticeworks, bases, shafts and capitals of the vessel colon-
nades);
-liturgical elements (altar and auxiliary table, altar or baptis-
tery font ciborium, high cancellum and ambo).
Eventually, the entire materialproved sufficient to date the con-
struction of the church (or its equipping) to the (Jh century, or the
second half of the (Jh centuryfor the ambo. It is noticed too that the
church with its baptistery and liturgical fixtures fit perjectly the
closer regional context, powerfully influenced by Salona, which is
perfectly understandable.
It is also interesting to notice that the location of the baptistery
is not of the so called Salonitan type, although the closest parallels
139
Starohrvatska prosvjeta I/l/26 (1999 .)
of capitals from the church in B i j a i are at Gradina and in the
southern apse of the medieval church of Ss, Peter and Moses of
Solin, Finally, this church and baptistery, most probably dedicated
to St. John the Baptist, are built on top of the remains of a Roman
villa, and finely depict the Christianity in the rural community of
the Salonitan diocesis in the (-}h century,
140