Srednja Europa je kao pojam konstruirana u 18 st.Zahvaljujui teritorijima koje je drala Habs. Monarhija, stoga je ona emljopisna a ne kulturolo!

ka odredni"a.# pojmu $% Europe eli se i bjei termin &alkan kako bi se i bjegao termin $ugoslavije koja ne obuhvaa &ugarrsku, 'lbaniju i (r)ku a njih pojam $% Europe svakako uklju)uje. *ovijesni identitet +identitet je skup svih onih odlika koje neku stvar ra likuju od ostalih.*ovijesni identitet je sklop re,eren"i koje odre-enu pov. pojavu )ine raspo natljivom i druga)ijom od svih ostalih.%dentitet se odnosi na povijesnu ukupnost neke ajedni"e ili povijesne pojavnosti, on je postojao i ranije samo je pitanje u kakvoj je korela"iji sa sada!njim identitetom., npr. povijesni identitet srednjovjekovnog .ubrovnika naspram povijesnog identiteta .ubrovnika danas, je li identitet srednjovj. .ubrovnika ugra-en u povijesni identitet koji mi danas imamo o .ubr.Slika o jednom vremenu prihvatljiva je a jedan period, a moe se ra vui prije i poslije tog vremena. /ako je dubr. identitet i va-en i njegova renesansnog perioda, te se onda odnosi na srednji vijek i na 10.st. 1a i maku srednjeg vijeka .ubr. republika je imala svoju historiogra,iju koja je stvarala sliku o povijesti te ajedni"e. .almatinski su gradovi po).12 st. dospjeli pod stranu vlast, Mletke, !to je hrv. historiogra,ija opisivala kao tragi)no, ali prema tome treba biti opre an. /ako se i nakon 1345. dubr. komuna uklju)ila u mleta)ki trgova)ki imperij jer je bila prisiljena prihvatiti mleta)ko vrhovni!tvo pred )ijom se represijom 6 onemoguavanje trgovine na moru i aokret ka kopnenoj balkanskoj trgovini sve do 12788 morala povinuti. 9a vitak na gosp. planu je austavljen, a tek 1278. kad je adarskim mirom u!ao u sastav ugarsko+hrv. drave oslobo-en je od :nenarodnih ra ina;+ to je stereotip koji je stvorila hrv historgr. 9anosrednjovjekovni .ubrovnik bio je vrlo ra vijen ahvaljujui posredni)koj trgovini i me-u emalja balkanskog ale-a i njihovih proi voda i prekojadranskog terirorija i njihovih proi voda, a pomorska trgovina je bila samo jedan od segmenata sveukupnog gosp ra voja .ubrovnika. .olaskom Mle)ana 1345. .ubrovnik je dobio neka ograni)enja, ali ne na onom osnovnom prav"u &alkan+$adran. Mle"i nisu uvidjeli mogunosti posredni!tva .ubr. i me-u <onstantinopolisa i srednje Europe, ali je on svakako uklju)en u mleta)ki gosp sustav u )ijem je periodu 1345+1258 ostvario vrlo na)ajan gosp rast. =to se ti)e do rijevanja dubr. komune i vlasti, to se najbolje moe vidjeti sagledavanjem njenog stanja nakon 1278. kada su komunalna vijea u ela sudbinu u svoje ruke, nije do!lo ni do kakve kri e vlasti, moe se lijepo vidjeti kako se kro to stoljee i pol komuna normalno ra vijala od autonomne komune u trgova)ki grad. Sku)enost teritorija dubr komune kao i ostalih dalmatinskih komuna, osim adarske, bio je velik nedostatak u njenom ra voju. # tom periodu .ub. je vi!e nego udvostru)io svoj teritorij komune 6Mljet, *elje!a", Ston i dubrova)ko primorje8. .ubrov)ani su htjeli osvojiti i druge teritorije, osobito <or)ulu u 13. st. bog plovidbe, vinograda i maslinika, ali be uspje!no, gdje su tad imali samo nad or, te su je ubr o napustili. Mleta)ki kne %van .andolo je u doba svoje vlasti u .ubrovniku bio nositelj opera"ija novog osvajanja <or)ule, u nju je uloio mnogo nov"a, ali bog neuspjeha nije nao kako e taj nova" vratiti komuni> to je bilo te!ko ra doblje, osobito a diploma"iju i historiogr. jer su dubr. historiogra,i ba"ali i vore koji su proturje)ili njihovoj sli"i doga-aja i povijesti. *ovijesna slika .ub. kao podru)ja mira i harmonije ustaljuje se sve do danas, a prvi put ju donosi ravnatelj dub. gimna ije ?ilip de .iveresis 1527 g. u svom @pisu .ubrovnika, a koji kae da ne ratuje i da mr i rat, te ga vje!to i bjegava, ali sama ,aktogra,ija to uope ne poka uje+A godina prije tog opisa .ub. je vodio rat a <onavle na koje pro!irio nakon 1510. te se tad dogovarao o kupnji. .ub. je gotovo stalno bio u ratu, bilo sa susjedima, bilo sa srednjevjekovnom srpskom dravom, neprestano je poku!avao staviti pod svoj nad or otoke &ra), Hvar i Bis a koje kae u svojim spisima :ona tri otoka;. # svojim traenjima dub diploma"ija nije ,orsirala, ali je uvijek imala svoj !iri program koji je eljela ostvariti. *osjedovanjem ta 2 otoka .ubrov)ani bi bili gospodari $adrana 6kao nekad u ranom srednjem vijeku 1eretljani8, a tu su poruku uputili i kralju Cigmundu 61511+151D8, u njegovo posredovanje 6 ajam8 .ub. su dobili ta podru)ja ali vrlo kratko, dobili su i teritorij sve do Balone, podru)je prema hrv. teritoriju i u unutra!njost 6/rebinje i okoli"a8 gdje je bilo krii!te karavanskih puteva, htjeli su i <lobuk i Stola", te u dogovoru s bosanskim vladarima u!e 1eretve, kad to nisu uspjeli htjeli su to u!e spaliti ,lotom Esamo da pokau ko je ga da. Sam .ub. je stvarao u srednjem vijeku svoj identitet+bilo slike samih povjesni)ara, bilo na temelju elja koje je .ub. elio ostvariti. *ovijest Frkve se promatra s dvije ra ineG 18 kad se govori o vjeri, duhovnosti+srednjevjekovni je )ovjek proet duhovno!u 38 kad se "rkva promatra i prou)ava kao institu"ija+o nje inu nastanku, strukturi, o ra voju hijerarhije Frkva je ami!ljena kao univer alna tvorba, ra li)itosti unutar univer ali ma postoje od samog po)etka. Frkva je nastala na *rednjem istoku, no sredi!te seli na apad u 9im. .uhovnost koja je nastala na istoku doivljava promjene na apadu, no sada ta duhovnost djeluje na istok. 1a istoku je postojala svijest da je duhovnost i gra-ena kod njih, ali u podru)ju S i $% Europe postoje neke osobitost, to je prostor susreta i odvajanja. Zahvaljujui seobi naroda nastaje ,i i)ko odvajanje istoka i apada kro dva stoljea, ona je i temelja promijenila svijet.

# hrv historiogr vodile su se i vode se polemike oko ru!enja ili ne ru!enja Salone, tj je li do!la barbarska snaga koja je uni!tila metropolu, ili se u to doba kasnog "arstva grad uslijed gosp. re"esije sam po sebi sru!io 6istina je obi)no u sredini8. /o pitanje je i pitanje kontinuiteta i diskontinuiteta, a ono se moe istraivati na svim ra inama, kao re"imo demogra,skoj. <akav je bio odnos starosjedila"a i novoprido!lih Slavena, tj Hrvata )ija je sudbina u mnogo)emu avisila o ate)enoj kulturi i "ivili a"iji na podru)ju na koje su do!liH # tome nam moe pomoi i slika "rkvene organi a"ije. Frkvenost je prije seobe bila te!ka, njome su se bavili anti)ari, a prvi je bio .aniele ?arlatti u svojoj povijesti %lirika 6%llIri"um sa"rum8. S 2. st kr!anstvo se na ovom podru)ju ja)e !iri bog velike pokretljivost vojnika, robovaJ /ako su dva osnovna smjera propovijedanja vjere G 18u vodno u .unav+nosio"i a ijskih vojnih postrojba )uvali su sjeverne grani"e "arstva 38 u u morskim isto)nojadranskim gradovima+i njih su "arski ,unk"ioneri i dunosni"i prela ili prvi planinski lana" i prenosili kr!anstvo. #br o se "ijeli prostor dobro organi irao u biskupska sredi!ta 6Salona, Sirmium, Mursa, Fibalae, Sis"ia, EpidaurJ8.<r!anstvo je imalo sveta)ku podlogu+mu)eni!tvo. *ostoji tradi"ija o propovijedanju sv. *avla u %liriku koje se spominje u njegovoj poslani"i 9imljanima, a u kasnom srednjem vijeku osobito jako su ga po!tovali vite ovi. 1jegov se brodolom navodno desio na Mljetu, a ne Malti ali pitanje je apravo jesu li onodobni kr!ani vjerovali u tu pri)u. Stoga je bitna duhovna ba!tina ljudi tog doba, ono u !to su oni bili uvjereni, a ne ono !to je doista istina danas. % ovih je krajeva i sv. $eronim, bitan je i lokalni kult, kao !to je mu)enik sisa)ki biskup sv. <virin koji je 242. uhap!en i osu-en na smrt> ve ali su mu ruke i noge i ba"ili u rijeku ali mu :bog : nije dao da odmah potone, pa se tad okolo njega skupilo mno!tvo i doivjelo prosvijeenje+ to je srednjevjekovna pri)a i vjerovanje. <r!anska se rana organi a"ija na ovim prostorima sru!ila u 7. st a u D. i 8 st dola i do nove kristijani a"ije !to je podijelilo isto)nu i apadnu Frkvu, barbarska "e ura je i mjenila ta dva prostora, preklopila ove prostore u interesima i tako dovela do podru)ja sukoba od D i 8 st nadalje, te jo! i danas. <ristijani a"ija je pro"es, ali pitanje je da li ona avr!ava kad je prihvati i dovr!i elita ili kad se uspostavi biskupsko sredi!te. 9a doblje prve kristijani a"ije traje do 7. st a i!la je smjerom od do prema gore, tj prihvaanjem vjere od !irih, siroma!nih slojeva, ka vlasti, "arstvu, a ra doblje druge kristijani a"ije traje od D. st smjerom odo go prema dolje, tj od elite na !ire slojeve puka. <ristijani a"ija se moe promatrati po narodima posebno, na)inom na koji se !irila i kr!anskog "entra, moe se prou)avati i u "jelini. .rave u srednjem vijeku> &i antsko "arstvo 1a prijela u 7KA st &i ant je u stanju raspada. # njemu je kao %sto)nom rimskom "arstvu prisutna svijest o jedinom "arstvu, te je smatrano da to naslje-uje i da ato treba osloboditi apad od barbara. Far $ustinijan % 73D+7A7 bio je selja)kog porijekla s &alkana, no s vremenom je postao vrlo obra ovan, !kolovao se u Farigradu, "entru kulture tadanjeg svijeta .Cena mu je bila /eodora, prije je bila glumi"a !to je na)ilo i prostitutka. 1jih dvoje je biralo sposobne suradnike kao !to su glavni vojskovo-a &eli ar, strateg 1ar es, pravnik /ribonijan, re,ormator uprave %van <apadokijski. *rvo su vojskom od 34444 ljudi krenuli na 'lmoravidsku dravu 725. gdje je $ustinijan uveo svoju vlast s uvjerenjem da je on rimski "ar, dakle "arska vlast. Zatim Si"ilija, a s nje na 'peninski poluotok 727 da ga oslobodi od barbara 6/otila8. *ri osvajanju jedan dio vojske se odvojio i osvojio .alma"iju. Zbog toga su barbari pod vodstvom /otile 6@strogoti8 i vr!ili protuudar tako !to su ra ru!ili sve !to je podsjealo na 9imsko "arstvo. /o je bilo najja)e ra aranje anti)ke ba!tine s namjerom, sve do sada, pa je na taj na)in bi antsko osvojenje .alma"ije njima samo u tom pogledu !tetilo.&i ant je polako napredovao prema 9avenni, sredi!tu barbara na italskom prostoru, pa je njenim padom u Farigradu proslavljen trijum,. &i ant je osvojio $% dio *irenejskog poluotoka i pa"i,i"irao sve sredo emne otoke. /ako je opet nastalo "arstvo, no to je bila samo njegova i vanjska slika jer je ono bilo u tom ostvarivanju prenapregnuto+gubile su se grani"e na istoku s *er ijom i na .unavu gdje su provaljivali &ugari i Slaveni. *er ija je vojno ugroavala Siriju i Egipat koji su davali lavovski dio budeta &i anta, a *er ija sama je bila mjesto trgova)ke ra mjene te je &i ant morao i bjegavati bilo kakve sukobe s njom. &i antska je ,orti,ika"ija bila slaba na .unavu, pa su Slaveni prodrli na &alkan, ali sasvim druga)ije od svojih prethodnika+oni nisu imali ambi"iju osvajanja ve jednokratne plja)ke u se oni ratovanja. /o su bili mali odredi koji su i a sebe ostavljali pusto! i na taj su na)in apravo pripremali teren a svoje kasnije doseljenje koje prvotno nisu ni htjeli. Slaveni su bili vrlo bli u Farigrada pa su tako destabili irali samu je gru imperija. # svrhu uskrsnua "arstva uloena su golema sredstva !to je i a valo velika optereenja u davanjima, postala su jedva podno!ljiva. /ako se u te unutarnje nemire uplela religio na di,eren"ija"ija. &i ant je htio uskrisiti apsolutni prostor biv!eg 9. "arstva a to je na)ilo osvojiti 9im u kojem vlada papa, ali bi antski patrijarsi nisu htjeli prihvatiti papin primat religijske vlasti i moi. Zbog toga su "arevi 6sve do 17. St8 bili na mukama u nastojanju da pomire religiju i svjetovnu mo !to se kasnije odra ilo na samom Farigradu. @dre-ene kon"esije koje je "ar davao papi i a vale su nemire u Siriji i kod <opta. *obuna 1ika 723. planula je u Farigradu na hipodromu gdje su se

pove ale stranke elenih i plavih protiv "ara, a to su na hipodromu bile o nake ko)ija!a. /e su boje kao svoje a!titne nakove i abrale deme, pa su plave )inili stari gr)ko+rimski aristokrati, a elene novi )inovni)ki stale i krupni trgov"i. *lavi su bili blii pravoslavlju "arigradskog tipa, a eleni mono,i iti mu isto)nog slijeda 6jedna boanska narav %susa8. *ovod suprotstavljanju "aru bio je samo novi slijed "entrali a"ije drave.$ustinijan je bio na rubu ali je /eodora u ela stvari u svoje ruke, plaenika "arska vojska je pobila 24444 ljudi opkoljenih na hipodromu, spaljena je simboli)ki stara "rkva sv. So,ije, mo patrijarha je skr!ena, a sagra-ena je nova sv. So,ija 6Hagia So,ia8. Farigrad je bio klju)no mjesto ra mjene apada i istoka, osobito %ndijom i <inom. .e,i"it bog golemog uvo a svile u &i ant. 773 dva su nestorijanska sveenika pro!ver"ala dudovog svil"a u &i ant i tkanje svile je otada glavni i vor budeta. $ustinijan % nije imao ni volje ni nekog i bora po pitanju gospodarstva. 9opstvo je u propadanju, a ja)a kmetstvo, tj okolnosti koje vode prema ,eudali mu. $ustinijanova vlada bila je svr!etak jedne stare epohe, a ne po)etak nove kako je on smatrao jer je on posljedni rimski "ar na bi antskom prijestolju. .o!lo je do kristijani a"ije imperija &i anta. (lavni i vor novog bi antskog "arstva su rimsko dravno ure-enje, helenisti)ka kultura i kr!anstvo, a to je bilo omogueno preseljenjem sredi!ta sa apad na istok. &i antsko "arstvo se u po)etku svoje povijesti nastavljalo na 9im, smatralo se drugim 9imom.&i antin"i se tako na ivaju 9omejima a njihovi su "arevi po titulaturi rimski "arevi. &i ant se nikad nije li!io ideje o univer alnom "arstvu. Stvoren je model "arske obitelji+braa, ro-a"iJ,a najdonji su sluge+tako su na ivane emlje, tj to su bili njihovi statusi u odnosu na &i ant. *olitika se vodila na istoku, napustio se latinski a uveo gr)ki, pa je i $ustinijan svoj pravni kodeks objavio na latinskom ali prije toga na gr)kom. Far je po de,ini"iji bio branitelj vjere i Frkve, njegova je vlast teokrati irana+bio je i nad svega ljudskog, pove an s boanstvom,tako je nastao novi kult+proskine a+pristup vladaru kao nekome tko je i nad svih ljudi, u padanje ni)i"e. *rvo se taj kult obja!njavao blisko!u &i anta s *er ijom, ali je bio produkt helenisti)ke i rimske kulture. &i antska kultura je obiljeena do om epigonstva, nje ina svjeina nadomje!tena je velikom moi sinte e kultura. &i antska kultura je najvea ba!tina antike apadnoj Europi koja ju je otkrila i dobila u 13 st. &e &i anta na bi bilo dana!nje europske "ivili a"ije, a a to su asluna nanstvene institu"ije &i anta. 1epunih 144 godina od osnutka Farigrada, grad je po pu)anstvu nadma!io 9im, imao je pola milijuna stanovnika.&i ant i sam Farigrad doivjeli su dvije velike traume u svojoj povijesti> u 5. tom kriarskom ratu 1345 osvojen je Farigrad, "arstvo je eliminirano pola stoljea./o je stvorilo ra dor i me-u kr!anskog istoka i apada koji traje i danas. <riarstvo je obiljeilo samu apadnu "rkvu i vite!tvo, te promijenilo poglede na svijet Farigrada.1572. Farigrad je pao pod /urke, simboli)no je aklju)ena )itava epoha srednjeg vijeka i bi antske kulture ?eudalno dru!tvoGsvome kraju dola ila su dva ure-enjaGrobovlasni)ko i rodovsko dru!tvo. # kasnoj anti"i robovlasni!tvo trai i la davanjem kon"esija proi vo-a)ima. 1a taj je na)in trebalo ainteresirati ljude a proi vodnju jer nije bilo nove robovske snage. Zemlja se davala obra-iva)u u trajni posjed, ali ne u vlasni!tvo./a je re,orma pokrenuta jo! u anti)kim dravama. 9odovska dru!tva su do!la do grani"a implo ije, nisu vi!e bila u stanju ,unk"ionirati be privatnog vlasni!tva. # prilikama velikih seoba naroda stvorila se grupa ljudi koja je i!la u ratovanje i trebala je ,inan"iranje, a orujem je mogla prigrabiti vlast. Belika seoba naroda pomije!ala je etni)ke grupe i ova dva dru!tvena modela. *ojedina)ni utje"aj ovih modela je ra li)it od prostora do prostora. *rostor sinte e je podru)je )itavog biv!eg 9 "arstva.1a sjeveru (alije je ukupna sinte a, a na jugu je ja)i anti)ki model. &i ant je prostor anti)kog modela, a i van podru)ja sinte e su unutra!nja (ermanija, &ritanija, Skandinavija, *ribaltik, isto)na Europa.Litav ra vitak vodi jednom "ilju+velikim emljoposjedima koji unutar sebe okupljaju male i srednje, tu obra-iva)i postaju )esti"ama veleposjednika, daju im davanja u radu i naturi+,eudali am. &i ant je do kraja 13 st bio najvaniji )initelj bibanja na prostoru $% i S Europe. % me-u &i anta i ?rana)ke odlu)na sila bili su 'vari koji su imali kontinuitet u ra voju kro 344 godina. 'vari se prvi put spominju u europskim i vorima oko 7A4+te jer se tada pojavljuju na dunavskim grani"ama. 7AD. su skupa s Mangobardima uni!tili (epide> Mangobardi potom odla e u sj. %taliju 67A88, a 'vari su se pomakli u srednjopanonski prostor nakon !to su osvojili Sirmium 783, to je bio kraj pro"esa njihovog doseljavanja. 'varski kaganat je ,unk"ionirao do kraja 8 st kada je uni!ten i pretvoren u avarsku marku kao dio ,rana)kog "arstva. Me-u 'varima veinu )ine Slaveni iako su 'vari ti koji se spominju u i vorima i koji pregovaraju sa &i . E tu treba imati na umu da je to podregionalna multietni)ka ajedni"a vrlo podlona promjenama. 'varsko ime pokriva sve one koji ive pod kaganovom vla!uGovakve naravi bili su svi a ijski konjani)ki narodi+otvoreni a do!ljake+(epide, <utigure, &ugare i slavenske mase. Za!to avarsko imeH 'vari kao i Hrvati i ostali slavenski narodi koji su imali svoje etni)ko ime su apravo male etni)ke skupine koje imaju )vrstu i dugu tradi"iju, pa su tako prenijele svoje ime na velike skupine do!ljaka. 'varski kaganat se prostirao od &altika do Egejskog mora./akva velika me-uregionalna ajedni"a br o je propala a ra liku od vrlo malih teritorijalnih jedini"a slavenskog ure-enja u kojima su bile male dru!tvene ra like, one su dugo preivjele. Stvaranje novog "arstva na apadu moe se promatrati od smrti *ipina Malog DA8, ra dorom me-u sinovima <arlomanom i <arlom. <arloman je htio sa)uvati vlast u %taliji. <arlo je bio oenjen .e iderijom, kerkom langobardskog kralja .e idera bog kojeg mu je politika u %taliji bila sprije)ena. 'vari+sukobi slavenskog stanovni!tva s avarskom silom )inili su ishodi!te na postupni nastanak pojedinih

podru)ja pod slavenskom vla!u na rubu avarskog "arstva.@ko A44+te Slaveni nisu bili smatrani subjektima me-unarodnog prava, Slaveni su slijedili vlastite "iljeve i stvarali kaganatu te!koe )ak i na vrhun"u njegove moi. % voriGMauru"ijev StrategikonG'vari+njihov vladar vlada strahom, ra mi!ljaju o takti"i, bore se u save ima, ratuju na konju, slue se lukom i kopljem, dobro oklopljeni. Slaveni+be vladara, me-usobno se mr e, ne po naju nikakvu taktiku i ne bore se u save u, ive na te!ko pristupa)nim mjestima u !umama i mo)varama, dre stoku i u gajaju proso, gostoljubivi, ne daju se pokoriti niti podvri nikakvoj tu-oj vlasti, naoruani malim kopljima i lukovima s otrovanim strijelama.Sli)noG/heophIla"t, Mira"ula .emetrii, ?redegar, kasnije *avao Nakon # ranom srednjem vijeku u $% Europi ra likuju se dva barbarska ivotna oblika>18 konjani"i koji se vi!e ili manje bave sto)arstvom i okupljaju se u visokoorgani irane velike save e, 38 selja"i koji uglavnom ive u lokalnim seoskim save ima, ali radi ratovanja i plja)ke kratkotrajno stvaraju vee ajedni"e. 9a vijaju se jasne etni)ke ra likeG uspjeh avarskih kagana dovodi do toga da se veina konjanika ve uje u avarsku tradi"iju. Me-u ratarima i me-u &altika i Egejskog mora prevladavaju slavenske ivotne ,orme.(ermanska kraljevstva u tom prostoru propala su bog svoje ovisnosti o kasnorimskoj dravi i unutra!njih napetosti. Slaveni su se o)uvaliG de"entrali a"ija, ,leksibilno mje!ovito poljodjeljstvo, kori!tenje podru)ja a u mak, relativno male dru!tvene ra like, otvorenost prema stran"ima, malena akumula"ija bogatstva. 'varski kaganat polagao je pravo na vrhovnu vlast nad slavenskim skupinama u podru)ju svoga djelovanja> njegova stvarna mo i utje"aj su varirali. # 3. pol A. st nastaju na donjem .unavu a)e"i slavenskog vojni)kog kraljevstva+slavenski arhont .auritas. @ko A44+te Slaveni su sve )e!e suparni"i 'vara, i vori ih mije!aju+< *or,irogenetGSalonu su osvojili naoruani slavenski narodi koji se na ivaju i 'vari. #darna snaga avarskog kaganta slabi poslije A3A, porast na)aja sjedila)kog poljodjeljstva. Bladarska sredi!ta koja su nastala u D. st nisu se mogla ra viti u punoj mjeri i me-u jo! uvijek nadmonog avarskog "arstva te ?ranaka i Mangobarda. 1osila" ustanka bio je od samih 'vara postavljen sloj ratnika koji su apovijedali regionalnim polietni)kim save ima. Zbog toga bi bilo opravdano u hrvatskom imenu i D. st ne gledati etnonim ve so"ijalnu o naku. 1akon propasti avarske drave ime je tijekom vremena i gubilo svoje so"ijalno ili ,unk"ionalno na)enje, po)elo je sluiti kao o naka lokalnih ratni)kih skupina, te kona)no dalo ime etnogenetskim pro"esima kojih su oni bili nosi"i. Hrvatska etnogene a odvijala se u dva navrata> oko A44. .o!lo je do naseljavanja slavenskih skupina u dalmatinskom ale-u. /i su Slaveni pri navali vrhovnu avarsku vlast, a nakon A3A su se odvojili od kaganata, osnaeni avarskim iKili slavenskim )lanovima poraene avarske vojske.Bea organi a"ija im privremeno nije po!la a rukom> u staroj provin"iji .alma"iji ivjele su manje slavenske skupine pod upanom, koji su uglavnom svoje odnose s &i antom i obalnim gradovima uredili ugovorima. 1aseljavanje Slavena na &alkan,raspadanje rodovskih odnosa i po)e"i ,ormiranja klasnog dru!tva 1ajstarije vijesti o Slavenima>(epidi, ra bijeni od Mangobarda 7AD. nestaju kao politi)ki )imbenik,nosio"i novih napadaja na &i ant+Slaveni, 'vari, &ugari. 1a po)etku A. st Slaveni se nala e u kompaktnim masama na lijevoj obali donjeg .unava. $ordanes i *rokopije a slavenska plemena upotrebljavaju imena Slaveni 6plemena apadno od .njestra8 i 'nti 6plemena isto)no od .njestra8. $ordanes koristi i ime Beneti a grupu u podru)ju Bisle. *rva svjedo)anstva o Slavenima 1 i 3 st ne E*linije Stariji, /a"it i *tolomej+oskudni poda"i o Benetima pod )im podra umijevaju Slavene. Stari Slaveni su je i)no i materijalno mnogo naslijedili od predindoeuropskog stanovni!tva i a <arpata. Slaveni su se ,ormirali tek u svojoj postojbini i a <arpata i ondje )ine autohtono stanovni!tvo.*rostor pro"esaGZ+dio isto)nog porje)ja @dre, %+srednje *odnjeprovlje, S+&alti)ko more, $+<arpati./emelj+poljodjelstvo i sto)arstvo. @ko 744. $una plemena dosiu posljednji stupanj u ra vitku rodovskog dru!tva6ve e s rimskim pokrajinama i gr)kim kolonijma, Hersone 8. *rva kretanja manjih ra mjera ve u 7 st. E *seudo Fe arije 1a ijanski prvi spominje Slavene pod njihovim imenom. Masovna seoba poslije propasti 'tiline drave. *rimitivna emljoradnja, koja je ahtijevala obra-ivanje veih emlji!ta, i relativno poveanje stanovni!tva bili su vaan poti"aj a seobu. $uni dio Slavena+ posljednja ,a a rodovskog poretka> a)e"i dru!tvenog raslojavanja,ja)anje rodovsko+plemenskih starje!ina i vo-a, stvaranje plemanskih save a, kona)na slavenska koloni a"ija &alkana+prva desetljea D st. &orba protiv &i anta u 1. pol A. st .*rvi napadaj na bi antski teritorij, koji je abiljeen kao napadaj antskih plemena+doba "ara $ustina+napad su bijen. 9anije su Slaveni sudjelovali u borbi protiv &i anta pomije!ani s drugim barbarima,naro)ito &ugarima. *rvih godina $ustinijana ponavljaju se ajedni)ki napadi &ugara i Slavena. #spje!na obrana tra)kog apovjednika Hilvuda. Me-usobni rat Slavena i 'nta. 754. Slaveni s &ugarima prvi put pred Farigradom.75D. Slaveni samostalno pusto!e %lirik i dola e do .ra)a.750.+pusto!enje %lirika i /rakije, pad grada /opera na egejskoj obali.Zima 774K771. Slaveni prvi put pre imljuju na bi antskom teritoriju kao na svojoj emlji 6*rokopije, $ordanes8. *rodiru do .ugog

ida ispred Farigrada./e!ka vanjskopoliti)ka situa"ija &i anta pruala je povoljne uvjete a uspjeh prvih slavenskih pohoda. Ekonomsko dru!tveni odnosi kod Slavena u doba napada na &i ant+obra-ivanje emlje na paljevinski na)in, emlji!te je kolektivno vlasni!tvo )itave opine.9odovsko+plemenska organi a"ijaGsloboda i ravnopravnost svih )lanova u rodovskoj demokra"iji, obavljanje svih poslova na temelju ajedni)kih odluka rodovskih i plemenskih vijea, ajedni)ki rad u patrijahalnoj velikoj porodi"i, starje!inska vlast u rodovima,plemenima i plemenskim save ima. Za vrijeme ratova ta organi a"ija sve vi!e dobiva oblik vojne demokra"ije. *lijen, koji su Slaveni godinama i vla)ili i &i anta stalnim plja)ka!kim pohodima stvorio je imovinsku nejednakost i dao jaku ekonomsku podlogu starje!inama.So"ijalna di,eren"ija"ija, pojavilo se i ropstvo+stran"i arobljeni u ratu.@snovna svrha+ dobivanje otkupa a arobljene. *lemenski save i u po)etnoj ,a i so". di,eren"ija"ije na)e jo! uvijek privremeno udruivanje plemena s konkretnom svrhom napada ili obrane, a ne stalnu politi)ku ,orma"iju. Bje!tina u i radi monoksila kojima su opsjedali Farigrad i Solun, spu!tali se u Egejsko more, plja)kali po oto"ima i plovili do maloa ijske obale.78A. i A1D. pri opsadi Soluna upotrebljavaju opsadne sprave.Bjera je politeisti)ko oboavanje prirodnih sila>vrhovno boanstvo *erun+ bog munje, .abog+Sun"a, Beles+stoke, Besna+proljea i mladosti, Morana+smrti i ime. 'vari i njihova uloga u slavenskim osvajanjima .'vari su pleme turskog podrijetla koje je pod pritiskom apadnih /uraka sa sredi!tem u /urkestanu sredinom A. st krenulo prema Europi, ustaljuju se u srednjem *odunavlju. 778. &i antu nude pomo protiv drugih barbarskih naroda, $ustinijan im !alje godi!nje darove.&udui da im &i ant nije htio dodijeliti mjesto na kojem bi se juno od donjeg .unava nastanili, oni dva puta odla e sjeverno od <arpata na apad 7A3. i A7A. ali se oba puta vraaju na .onji .unav. #ni!tenje (epida, 'vari su dostigli stupanj vojne demokra"ije, vojska je bila raspore-ena po desetinskom sistemu u jedini"e od 1444 i 14444 ljudi 6tumen8. *lijen i danak &i anta i podre-enih naroda stvarali su )vrst temelj a imovinsko i dvajanje kagana i rodovskih starje!ina.'vari jo! nisu jedinstven narod nego pravi plemenski save .Zbog toga kon"ep"ija o Oavarskoj dravi; u kojoj bi nomadi bili gospodari ra drobljene i porobljene mase Slavena ne odgovara historijskoj istini. Slaveni su mogli biti uklju)eni u save samo u obliku kolektivnih jedini"a.# tom plemenskom save u 'vari su bili odlu)ujui ,aktor, pokretljivost avarskog konjani!tva natna prednost nad slavenskom pje!adijom.*odre-eni poloaj Slavena 6danak itd.8, poslije propasti bi antske vlasti na &alkanu, dola i do manjka plijena pa 'vari plja)kaju i podre-ena slavenska plemena, save po)inje slabiti da bi se raspao oko A3A. 7D0.. 'vari osvajaju Sirmium+vano upori!te a pohode protiv &i anta7D0+782G velika slavenska navala, save &i anta i obnovljenog antskog plemenskog save a+Slaveni u mi)u. 1aseljavanje Slavena u %sto)ne 'lpe+ve oko 774 kad je ondje nestalo ,rana)ke premoi.@ko A44 prodor u talijansku ni inu.1a liniji od i vora .rave do .unava alpski Slaveni su grani)ili s germanskim &avar"ima koji su se kratko vrijeme prije njih naselili u 'lpama.*ri svom doseljenju Slaveni su odabirali staro kultivirano emlji!te, naseljeno ve u anti)ko doba. @svajanje &alkana i naseljenje Slavenima 701 je avr!io rat s *er ijom i &i ant je preba"io vojsku s istoka u Europu te apo)eo rat protiv 'vara i Slavena koji je trajao 703+A43. &i . vojskovo-a *risko bio je uspje!an u ratu no A44. je bi . vojska ra bijena, ali je kuga desetkovala 'vare pa je sklopljen mir, opet sukob, *risko se vraa s mnogo arobljenika.1akon traenja "ara Maurikija da vojska pre imi u sklaviniji i bila je pobuna i "ar je ba)en, novi "ar ?oka A43+A14. /a promjena je popraena gra-anskim ratom !to je oslabilo dravu, i bio je rat s *er ijom 6do A24.8, a Heraklija A14+A51. unutarnja kri a je prebro-ena..o A17. Slaveni se pro!iruju preko "ijelog &alkana i naseljavaju ga. @ko A51. au eli su ajedno s 'varima vei dio rimske .alma"ije i ra orili vi!e gradova, Salonu. 'lpski Slaveni se nakon osloba-anja od 'vara poslije A3A. udruuju sa apadnim Slavenima u plemenski save pod vodstvom Sama./aj save propada oko AA4. # prvoj )etvrtini D st bi antske je vlasti nad &alkanom gotovo nestalo. 1a apadu je bila ograni)ena samo na %stru, dalmatinske otoke i nekoliko primorskih gradova, u koje su se sklonili osta"i gradskog stanovni!tva u .alma"iji.# a sve slavenske napade i koloni a"iju u (r)koj se sa)uvalo tako jako gr)ko stanovni!tvo da je ono u nekoliko stoljea uspjelo asimilirati doseljene Slavene. /ek pri kraju D. st se obnavlja ondje bi antska vlast. Solun Slaveni nisu uspjeli osvojiti, kao ni Farigrad./ridesetih godina D. st Slaveni stvaraju samostalne plemenske save e. Staro predslavensko stanovni!tvo u 'lpama69omani, veinom %liri i <elti8 o)uvalo se samo u pograni)nom teritoriju na apadu i u nekim abitim krajevima. 9omanski starosjedio"i su uvelike bjeali sa slavenskog podru)ja u oblasti pod vla!u &avara"a i Mangobarda. 9a log tome treba traiti u veoj primitivnosti Slavena i u nekada!njim

ve ama germanskih plemena s 9imljanima.'nti)ko i slavensko doba dijeli dubok ja u privrednom, dru!tvenom i kulturnom pogledu. @sim u more i u %stri, nestaju gradovi, kr!ani postaju i u etak, emljoradnja se bitno mijenja, rudarstvo propada.Me-u alpskim Slavenima nije bilo mnogo Blaha 6slavenski na iv a 9omane8, ti su se osta"i poslavenili do 0 st.@sta"i starosjedila"a su bili brojniji na &alkanu, iako su i oni bili i loeni velikim pusto!enjima. /o jo! i danas doka uju 'rbanasi, 'romuni i drugi potom"i starosjedila"a.Slaveni su starosjedio"e potiskivali s ravni"a u planine ali su se ponekad i pove ivali s njima. .ru!tveni temelji ra vitka Slavena poslije doseljenja .9aspadanje rodovsko+plemenskog ure-enja koje je apo)elo a vrijeme preseljavanja, natno se produbilo bog osvajanja novih podru)ja.9odovsku organi a"iju amjenjuje seoska opina u kojoj su obradivu emlju dijelili me-u velike porodi"e, kua ili hia, a neobra-ena je ajedno sa !umama i pa!nja"ima ostajala ajedni)kom svojinom opine. # ve i sa sve veim napredovanjem poljoprivredne tehnike, a dijelom i pod utje"ajem starosjedila"a 6naro)ito u .alam"iji i Makedoniji8 ili samog emlji!ta 6npr u kr!u i alpskim dolinama8, podjela obra-enog emlji!ta dobivala je sve ustaljeniji karakter. /o je omoguilo pojedinim porodi"ama da u)vrste svoje pravo vlasni!tva na odre-eno emlji!te. % voriGbi . historiogr. i vori>*rokopije i Fe areje6 a napadaje do sredine A st8, 'gatija 6 adnjih 17 $ustinijanovih godina8, Menandar *rotektor6 a ra doblje $ustina i /iberija8, /eo,ilakt Sinokata6 a ra doblje Maurikija8 , /eo,an i patrijarh 1ike,or 6?oka i Heraklije8, $ordan, ivan E,eski, "omes Mar"ellinus, Malala, Fhromeon pas"hale, (eorgije *isida, homilije 6"rkvene propovijedi8, Mira"ula S .emetrii, *seudo+Maurikije, bi . agrarni akon, *or,irogenet, *avao Nakon. ?rana)ka <arlo se odlu)uje odvojiti od tradi"ionalne politike+ra vrgnuo je politi)ki brak s .e iderijom i u!ao u pregovore s papinstvom. /o je i oliralo <arlomana koji ubr o umire DD1. <arlo je eliminirao Mangobarde u!av!i u 9im, stekao je naslov kralja ?ranaka i Mangobarda i rimskog patri"ija DD5. <ad je obnovio *ipinovu povelju, kojom je ponovo potvrdio papinski posjed i to 9avenski eg arhat s *entapolom 6petogra-e od 9iminija do 'nkone8, 9imski dukat, ali i Bene"iju i %stru koje su bile pod bi . suverenitetom. *o)etkom 84+ih <arlo je ujedinio italske posjede koji nisu bili pod vla!u &i anta i na vao ih <raljevina %talija i tu je a kralja postavio mla-eg sina *ipina. *od vla!u &i bili su 1apuljski dukat, <alabrija, isto)na 'pulija i Si"ilija, a u &eneventu je vladao samostalan langobardski vojvoda. <arlo je vodio pregovore s bi . "ari"om %renom o braku njenog sina <onstantinaB% s njegovom keri 9otrudom. *ovod ratu <arla s &i . bilo je njegovo aposjedanje &eneventa koji je &i . smatrao pod svojim suverenitetom. *apinska drava se pretvorila u golemo imunitetno vlastelinstvo koje je i u pravnom i u ,akti)nom pogledu ovisilo o ?rana)koj. /o je pomoglo <arlu da preu me "arski naslov, a glavni ideolog <arlove politike bio je anglosaski redovnik 'lPuin. @n je isti"ao <arlovo boansko poslanje kao a!titnika vjere i papinstva. /ermin :kr!ansko "arstvo; postalo je sinonim a )itav kr!anski apad, odjeljujui ga od &i . /aj ideolo!ki program i digao je <arla na apadu i nad kraljevstva i papinstva. &i . "ar 6ba ileus8 je do polovi"e 8. st imao pravo birati rimskog papu 6i "arigradskog patrijarha8, a to je pravo prisvojio <arlo od po)etka svoje vladavine. # dinasti)kim apletajima u &i . %rena je svrgnula svog sina i preu ela vlast, <arlovi ideolo i smatraju da kr!anskom svijetu na apadu treba jedan "ar, !to na)i da je ideja o jednom i jedinstvenom "arstvu mu)ila i apad, a ne samo istok. Svjetina je svrgnula papu Meona %%% bog nemoralnog ivota. <arlo je onda obu dao ne adovoljne rimske velika!e i proveo istragu o tome da li papa udovoljava ahtjevima. <arlo je po ,rana)kim obras"ima, ne oba irui se na rimske tradi"ije i pravo, dao priliku papi da se okaje akletvom pred rimskim i ,rana)kim svjetovnim i "rkvenim velika!ima, a tom skup!tinom je predsjedao sam <arlo. %stog dana 32.13.844. u 9im je stigla delega"ija i $eru alema i <arlu predala klju)eve grada, svetog (roba i <alvarije. 1a taj je na)in )itavo kr!anstvo apada i istoka, osim podru)ja &i , pri navalo <arlovo starateljstvo, on je time klju)na osoba kr!anskog svijeta. 1a &oi 844. *apa ga kruni a "ara. *apa mu se ba"a ni)i"e pod noge i time poka uje odnos i me-u "ara i *etrova nasljednika. <arlovo preu imanje krune je i a valo !ok u &i , te je shvaeno kao u urpa"ija. /u napetost <arlo je htio rije!iti brakom s %renom, ali je %rena svgnuta 843. pa je to propalo. 1aslijedio ju je 1ike,or % koji nije elio uspostavljanje novog "arstva. <arlo je smatrao da e bugarski i arapski pritisak dovesti do bi . popu!tanja, a on sam je pritisnuo Bene"iju gdje je probi dud amijenjen dvoji"om ,rana)kih prista!a koji su 847. osvojili dalmatinske gradove. /o je bio povod ratu od 84A+ 813, mir u 'a"henu i ?ran"i su dobili %stru6osvojenu jo! D888, obje hrvatske kneevine, jadranske obale i gradove. &i je <arlu pri nao titulu "ara ?ranaka./u su se stvorile osnove a ovu ra dvojenost na geopoliti)ki jedinstvenom prostoru6integra"ija hrv. prostora, Zagreb+Split8.?ormirana su dva "arstva, sile koje su i rasle na donekle ra li)itim dru!tveno gosp. temeljima i na bitno ra li)itim politi)kim i kulturnim ba!tinama *oliti)ka organi a"ijaG temeljila se na va alsko+bene,i"ijalnom, odnosu> kralj je boji poslanik, on upravlja ivotima podanika kako bi adobili vje)ni ivot. *ojam drave je i!)e ao i svijesti pu)anstva. 843. od podanika

trai akletvu vjernosti. Fareva uloga je da bdije nad vjerom i podani"ima, a podanik podupire "ara u vr!enju pravde i primjeni akona, urednog plaanja pore a 6velikim problemi8, savjesno i vr!enje "arskih obve a, poslu!nost Frkvi. ?eudalno dru!tvo i gra-eno je na brutalnoj sili koja apravo poka uje nemo sredi!nje vlasti i provo-enja akona na podru)ju "ijele drave. /akav ustroj je re ultat stvarnih gosp odnosa na terenu, nije re ultat ideologije.%mperijem je vladalo 344+374 gro,ova, namjesnika kraljeve vlast, svaki sa desetak slubenika. # tom upravnom aparatu bilo je 2744+5444 ljudi.Farstvo je bilo obiljeeno i brojnim individualitetima+kraljevstvo %talije, &ritanija, &avarska, vojvodstva &enevent i Spoleto. Farstvo je moglo dii po 14444 vojnika a pohode, ato je toliko trebalo a gu!enje Mjudevitove pobune.1ajblii suradni"i <arla bili su 'lPuin, *etar i *ise, *avao Nakon, Einhardt, *jesnik /eodul,, par irskih redovnika. <arolin!ka renesansa spasila je klasi)ni latinitet, prepisivanjem je o)uvana anti)ka ba!tina.9enesansa nije dosegla sva podru)ja ali je prevalila ra like od anti)ke ba!tine do ranog srednjeg vijeka, stvorila me-u njima kontinuitet.<arlo u pismu Meonu %%% D0A. % nosi svoju i njegovu adauG a!tititi Frkvu od pogana, a i nutra osigurati ope pri navalnje katoli)ke vjere.*apina je adaa da ga pomae u tim njegovim naporima. <ako je ta <arlova ideologija djelovala na ljudeH Mjudi su bili vjerni"i. &i antska i apadna "rkva su i a ivale sukobe oko prevo-enja gr)kih termina i &iblije. *ut prevo-enja je i!ao od sj ',rike+Si"ilija+do %talije, s gr)koarapskog na latinski. Mleta)ka republika imala je utje"aja na samo sredi!te &i "arstva i isto)nu obalu. @d 'lpa do solunskih idina, &altika do Frnog i Egejskog mora pojavio se mo aik sklavinija. Sklavinija je historiogra,sko+tehni)ki pojam kojeg je rabila bi kan"elarija. *o)etkom A. st javlja se Belika sklavinija 6bila je ajedni"a A slavenskih plemena8 oko donjeg .unava. Za &i . je to emlja gdje ive Slaveni. 1akon svr!etka velike seobe sklavinije su bile male teritorijalne jedini"e, a grani"e su im adale odlike prostora./u se ne radi o krvnom srodstvu , nego o politi)koj ajedni"i. 9odovska struktura Slavena spre)avala je nastajanje veih interesnih ajedni"a. # sklavinijama se ivi u rodovskom dru!tvu )iji su pripadni"i jednakih imovnih mogunosti. @ ivotu sklavinija ima malo podataka, ne!to od bi pisa"a, ali pomau arheolo!ki nala i, naro)ito u prialpskom i apadnopanonskom podru)ju. 1a prostoru <arantanije je <esteljska kultura 6A. st, <es telj kod &alatona8, kultura grobova gdje se niti jedan le!, niti jedno ukopno mjesto, ne u dvaja be ob ira na svoj grobni prilog, distribu"ija je me-u pojedinim grobnim mjestima jednaka. /o na)i da je to dru!tvo, kojemu je ova kultura pripadala rodovsko dru!tvo. Slaveni su nakon doseljenja jo! uvijek bili rodovsko dru!tvo, ali se po tim nala ima ne sa naje puno.1a tom prostoru dva st. kasnije je postojala <etla!ka kultura 6kultura grobova,nala i!ta %stra, ?urlanija, donja 'ustrija, 8+11. st8, koja poka uje da tu vi!e ne postoji rodovsko dru!tvo, jer su pojedini grobovi luksu no opremljeni, dok su drugi pokopani be i)ega. &i . pis"i poka uju a slavenske kulture blie njima interes, anima ih ,unk"ioniranje dru!tva u kojem su svi jednaki 6npr &jelobrdska kultura8. Slavenske ajedni"e su po dru!tvenom i ekonomskom ustroju bile vrlo sli)ne, od Soluna do <arantanije su bile jednake u samim po)e"ima doseljenja, ali je to kratko trajalo. /o je ato !to ra voj na svim ra inama nije tekao paralelno jer su sklavinije stvorene na geogra,ski adanom prostoru ra li)ite kulturne ba!tine.# djelu :Luda sv .imitrija; govori se o uspje!noj obrani Soluna od napada Slavena. Spominje se junak *ervund i sklavinije koji dola i pregovarati s &i antin"ima obu)en u gr)ku no!nju i govori gr)ki. /o na)i da je ate)ena kultura bila visoka a takva pojava bi bila ne amisliva na podru)ju isto)nojadranskih sklavinija. &i . gradovi na ist jadranskoj obali 6<otor, .ubrovnik, Split, Zadar8 susjedi su vrlo bliski sklavinijama 6.uklja, Zahumlje, <onavle, HrvatskaJ8no oni su sasvim druga)iji od Soluna koji je u Farigrad jedina metropola u "arstvu. Zbog toga u to doba pojava poput *ervunda nije mogua na isto)nojadranskoj obali. S druge strane, one sklavinije koje su bile u samo sr"e &i ubr o su bile progutane u "arstvo, nisu imale vlastiti ra voj kao one na peri,eriji. # odnosima sklavinija+ grad Slaven prodaje gradu ako grad potrauje, a kad Slaven trai nov"e, dola i do dru!tvene di,eren"ija"ije me-u njimja. # <arantaniji se o)uvao obred ustoli)avanja koru!kog vojvode na (osposvetskom polju+opis tog obreda ba"io je svjetlo na do rijevanje spe"i,i)ne dru!tvene grupe koja nema usporedbe u drugim europskim dru!tvima i koja je usko pove ana s kne om+to su kose i. <arantanija je tada bila neovisna, a u sklopu ?rana)ke njome je stolovao koru!ki vojvoda./a se grupa postepeno pretvorila u plemstvo, no pitanje je otkud se stvorila ta asebna dru!tvena grupa i kako se odvojila i jedinstvene plat,orme rodovskog dru!tva. /e eG 18kose i su etni)ki Hrvati kojih je jedan dio u drugoj seobi oti!ao na sjever. /o su Hrvati koji su kao oruana skupina podvlastili gosp nei di,eren"irano slavensko dru!tvo te tako postali vladajui sloj. /u te u astupa Hauptmann. /o na)i da je onda <arantanija najranija hrv drava. 1a prostoru <arantanije je doista velika kon"entra"ija hrv toponima+ pagus Froatorum. Sloven"i danas <aranraniju ne vide kao nekada!nju slovensku dravu, ve kao <arantaniju. 1eki misle da je tamo o)ito bila jedna grupa Hrvata bog kon"entra"ije toponima samo na jednom dijelu, a ne diljem "ijele <arantanije.

38 &ogo (ra,enauer tvrdi da su kose i bili vojna druina gentilnog kne a. Metodom analogije misli se+ po!to kod isto)nih Slavena o kojima pi!u &i antin"i postoji model po kojem se jedna skupina ,ormira i rodovskog dru!tva u vojnu organi a"iju+da su kose i druini"i, i vojne skupine, druine kne a. *o)etkom 0.st <arantanija je bila bavarska va alna kneevina, a &avar"i su bili va ali ,rana)kog kralja dakle i <arantaani su bili va ali ?ranaka. /o je nuno dovodilo do kristijani a"ije, pa je bavarski vojvoda /asilo %% i gradio dva samostana na grani"i &avarske s <arantanijom koji su bili i vor pokr!tavanja> DA7. na i voru .rave+ %nni"hen+i DDD. na rije"i <iems. 1a )elu <arantana"a bio je kne , a njegova je titula bila nasljedna u kneevskoj obitelji okruenoj prva"ima i kose ima koji dominiraju dru!tvom 1akon <arlovih isku!enja s *anonijom i Mjudevitom *osavskim, <arantanija je bila i ravno integrirana u ,rana)ku dravu. /o je na)ilo da e ?rana)ka taj prostor !to prije kristijani irati i urediti ,eudalno jer je ?rana)ka na taj na)in htjela uni,i"irati svoj teritorij. Zbog toga je kne postao suvi!an, a kose i su trebali postupnim ra vitkom postati plemstvo. ?ran"i su i drugih dijelova "arstva doveli ,eudal"e da upravljaju <arantanijom, a bog njih je tu kose ima prekinut postupni ra voj u plemie. <ose i su, kako ne bi postali obi)ni selja"i, dobili ulogu da u odre-ene bene,i"ije podravaju te uve ene ,eudal"e. <ose i nisu ni ,eudal"i jer nemaju ,eud, a nisu ni slobodni selja"i jer su imali pravo no!enja oruja 6!to su tada mogli samo plemii8 i svoj suda)ki sistem. @ni su jam)ili kralju kristijani a"iju i ,eudali a"iju na miran na)in, be pobuna. 1a 'lPuinov nagovor, a bog lo!ih iskustava sa Sasima, <arlo je dopustio da se "rkvena desetina prikuplja na druga)iji na)in jer su prinosi Slavena bili mali, Slaveni su bili na rubu gladi, pa je plja)ka bila vrlo )esta kao na)i privre-ivanja a eg isten"iju. Zato je bila slavenska desetina u srednjoj Europi simboli)ke vrijednosti kako bi se stanovni!tvo priviknulo na davanja, to nije bila desetina u pravom smislu jer da jest ?ran"i bi sa Slavenima imali istih problema kako sa Sasima. ?rana)ka se morala pona!ati druga)ije jer se nije moglo ui u neku emlju gdje je ve apo)ela kristijani a"ija, a ra liku od barbarskih emalja, pa su ?ran"i tako doslovno poklali balti)ke Slavene. <ose i su adrali do prve polovi"e 17 st. 615528 obred ustoli)avanja svog kne a, ali tada ve poodavno nema kosega kao dru!tvene grupe 6to su do 11, najkasnije 12. st.8. =to je uvjetovalo da oni postanu suvi!niH ?unk"iju kosega preu ela je nova dru!tvena grupa+nie ili sitno plemstvo koje je nastalo raspadom pridvornog gospodarstva 6sitni plemii su nad irali kmetove i obradu emlje a svog seniora, a imali su koristi od toga8. *ostojale su dvije pravne skupine sitnog plemstvaG 18 ministerijali E mogu biti va ali ili seniori nekome drugome, imaju aktivno i pasivno ,eudalno pravo 38 vite ovi E ne mogu nikome biti seniori, imali su odre-ene vojne obve e, pa su tako ,eudal"i stekli privatnu ,eudalnu vojsku. Zbog toga kose i nestaju # 0 st na 'peninskom poluotoku bila je ,rana)ka vlast, a bi . vlast je bila spremna na kon"esiju od strane pape. # rimskog papu, na *rednjem istoku, u 'leksandriji i 'ntiohiji bilo je dosta utje"ajnih "rkvenih sredi!ta. # 0. st &i ant se borio s pitanjem ikona, a sukobe oko njih generirao je doti"aj s islamom. /ijekom prve pol. 0. st bi antska se Frkva dobro raspo naje kao samostalna "rkvena organi a"ija u odnosu na 9im, ali je papa i dalje potvr-ivao i abranog "arigradskog patrijarha. 9askol u Frkvi nije donesen na pre)a", to je dugotrajan pro"es. Beliki raskol 1475 je historiogra,ski punkt, to je u biti samo jedna etapa u ra dvajanju. <reator nove doktrine bio je patrijarh ?o"ije, najvei intelektuala" svog vremena. 1a ,unk"iju od svjetovnjaka do patrijarha do!ao je kro pet dana, te je atraio papinu potvrdu. 1o papa je dao negativan odgovor jer je smatrao da patrijarh nije bio i abran kanonskim pravom, samo !to su i pape prije njega potvr-ivale tako i abrane patrijarhe. #sprkos odgovoru ?o"ije je vr!io slubu patrijarha. A4+ih godina 0. st oko Farigrada su se pojavile ruske postrojbe koje su ga opkolile. 1ekoliko godina nakon toga ?o"ije je otpo)eo politiku u 9usiji> poslao je bi . misionare koji su kristijani irali ruske prvake, elitu, pa je tako 9usija bila uvedena u sustav bi . svijeta, &i ant je imao nad or nad duhovno!u 9usije. Za &i . je to bilo pro!irenje u dotad nesluenom prav"u jer su unutra!nji prostori 9usije bili nepo nati a &i . a sad se ve uju u Farigrad. &i antu je ruski kne i drava pretvoren od respektabilnog protivnika u drago"jenog save nika. /ada se na vratima Farigrada u digla &ugarska. 1jen kne je trebao kristijani a"iju svoje emlje, a po!to je uvi-ao opasnost od kristijani a"ije s bi . strane, atraio je to od pape 1ikole %. *apa je bio dva puta u prili"i da to u)ini, a ?o"ije je iskoristio gotovo nikakvu !ansu a to. ?o"ije je dakle spasio bug. kne a, a prvaku bug. "rkve je pri nao arhiepiskopski status.. /aj status nije bio jednak ostalim statusima arhiepiskopija u Farstvu, bug. arhgiepiskopija je bila podvrgnuta i ravno "aru i imala je puno veu autonomnost od ostalih. ?o"ije apravo i nije bio u prili"i da vlada Frkvom &ugarske, ali po!to je uspio, bio je !iroke ruke. &i . politika i!la je daleko na SZ i S%, na dvor Ha arske drave 8A4. bili su po vani predstavni"i kr!anstva 6&i ant8, islama i judai ma. 1a dvoru je trebalo odlu)iti koju e vjeru, od ovih velikih monoteisti)kih, prihvatiti elita. &i . je tamo poslao <onstantina da astupa kr!anstvo, a Metod mu je bio pratnja. <onstantin tada uope nije bio

sveenik, ali je bio visokoobra ovan i djelovao kao u)itelj u Farigradu. @vo poslanje donijelo mu je veliko iskustvo a budue djelovanje i van &i . /u su prona!li relikvije sv. <lementa 65. papa8. <ne Belikomoravske kneevine 9astislav 685A+8D48, prvi po nati kne velmoravske+Mojmir 818+85A8 poslao je pismo bi . "aru Mihajlu %%% 6853+8AD8. .o Belikomoravske nije dopirala bi . diploma"ija. @na s nala ila na istoku ?rana)ke, a veina stanovni!tva bili su Slaveni. @na je bila kamen ku!nje isto)ne politike ?rana)ke jer se jedino tu mogla !iriti, a ?rana)ka se je kao tvorevina kakva je bila morala !iriti. Zbog toga su ?ran"i sklopili save s &ugarima kako bi pritisnuli Belikomoravsku s $% strane. /ako su u panonskom prostoru stvorili novu teritorijalno+ upravnu jedini"u "arstva+.onju *anoniju6<o"elj,*ribina8, juno od Belikomoravske 6854+8D58. <ne 9astislav je reagirao tako da je a le-ima svog neprijatelja prona!ao svog prijatelja+spora umom sa &i , na taj na)in da mu se u)vrsti "rkvena organi a"ija 6od bi . strane8. @n se obratio "aru, a ne "arigradskom patrijarhu, te je atraio da mu po!alje biskupa i sveenike a kristijani a"iju Belikomoravske. Zatraio je biskupa jer je on po rangu najnii koji moe ostvariti "jelokupnu "rkvenu organi a"iju na terenu, a nije mu trebalo uvjeravanje da bog postoji, da je samo jedan,itd. &ila mu je potrebna organi a"ija jer je Belikomoravska "rkveno kr mala me-u 1ijem"ima, bila je pod utje"ajem sal bur!ke nadbiskupije 6@stmarke8, pa od ?ranaka Belikomoravska nije mogla o)ekivati tu organi a"iju. 9astislavovo pismo 8A3. je u Farigradu i a valo interes, ali &i . je bio opre an jer je Belikomoravska bila prili)no daleko. &i ant je 8A2 poslao <onstantina i Metoda s prevedenim evan-elistarom na slavenski. /o je 9astislava ra o)aralo, ali njih dvoji"a nisu bili samo vjerovjesni"i, ve su odravali i bogosluje na slavenskom je iku+ to je bio a)etak glagolja!tva6glagolji"a+od gr)ke minuskule8. #br o je Belikomoravska poraena, a 8AD <onstantin i Metod su se vraali u Farigrad 6put> &lataski grad+*tuj+Felje+Mjubljana+'kvileja8. 1a tom putu skrenuli su do 9ima na papin po iv da se opravdaju jer ih je ,rana)ko sveenstvo optuilo a krivovjerje. # 9imu se povela rasprava o tome, njih su dvoji"a optueni da navje!uju blagovijest 6boju rije)8 na slavenskom je iku i tako slue misu, a tada!nja "rkva je po navala u)enje trilingua+liturgiju je bilo dopu!teno sluiti samo na latinskom, gr)kom i hebrejskom. *apa Hadrijan %% 8A8. je ponudio rje!enje rekav!i da su svi je i"i od boga, pa stoga nijedan nije nedostojan da se na njemu vodi bogosluje. /ako je do!lo do sukoba papinstva i ?rana)ke, a papa je bio sklon kon"esiji vjerovjesni!tva i bogosluja na slavenskom je iku. *apa je Metoda 8A0. posvetio a panonsko+srijemskog nadbiskupa 6po kanonskom pravu obnovio je tu staru organi a"iju, ali Sirmij nije bio Metodovo sredi!te8+u tom pogledu &i ant je htio jo! malo pri)ekati. <onstantin je tada 8A0. umro u 9imu. Metod je oti!ao u .onju *anoniju, Belikomoravska se restaurirala 8A0. a kne u .onjoj *anoniji je bio <o"elj 68A1+8D58. .onju *anoniju su u historiogra,iji nate ali i svojatali Sloven"i i Slova"i, a onda i Hrvati. .onja *anonija osnovana je u 0 st kao sklavinija koja je propala 8D5. 887. umro je Metod, te je nakon brojnih apleta avr!ena srednjeeuropska epi oda, a njegovi u)eni"i bjee te dola e u Hrvatsku gdje stvaraju glagolja!tvo. &ila su dva glavna smjera kojima su i!li ti u)eni"i od Belikomoravske do &i antaG 18 do %stre, pa isto)nojadranskom obalom na bi teritorij+.almatia %n,erior i Superior 38 *anonijom do &ugarske i Makedonije koje su bile glavna ari!ta glagolja!tva. Smatra se da je postojao i trei prava", a to je od &ugarske i Makedonije prema ist.jadranskoj obali preko 9a!ke do sklavinija .uklje, Zahumlja, /ravunje, *aganije. &a! se tu na junom $adranu doga-a ono najbitnije, kod .ubrovnika. # 0.st .ubrovnik je 6po <onstantinu *or,.8 u prve 3K2 0.st doivljavao dru!tveno+politi)ku samostalnost, odvajajui se od &i anta.. /ek s &a ilijiem u D4+im godinama 0.st bi . politika je asjela na ist. $adranu, to je vrijeme ponovnog pokr!tavanja. <r!anstvo se u te prve 3K2 0. st potpuno ugasio u ale-u bi prostora. /ada se na Mediteranu javljaju Sara"eni koji ugroavaju &i ant 6spalili su <otor, a .ubrovnik opsjedali 17 mjese"i8. 1akon tih 17 mjese"i do!la je bi . ,lota kojoj je sve ovo bio povod a dola ak u $adran, a Sara"eni bjee s dubrova)kog podru)ja. &a ilije je tad uredio odnos i me-u bi gradova i sklavinija, te je preba"io Slavene do &arija da se bore a &i ant. &a ilije je organi irao ?o"ijevu doktrinu, odnosno elio je iskoristiti oruje kojim je raspolagao 6a to je bio prola Metodovih u)enika8, pa su na bi antskim brodovima a .ubrovnik dovedeni sveeni"i koji bi trebali kristijani irati sklavinije u ale-u. # hrv. se historiogra,iji u ve i 0. i 14.st i splitskih sabora aboravilo na glagolja!tvo+ono se po odredbama 037. i 038. i ri)ito htjelo ukinuti u tri biskupije na istoku> Stonu, .ubrovniku i <otoru. *rostori .uklje, Zahumlja, /ravunje, *aganije i 9a!ke a kristijani a"iju dobro su posluili "arskom kon"eptu, na kojem je apravo bilo tei!te u svim ovim doga-ajima. /o je glagolja!tvo u Hrvatskoj jedina "rkva koja je na narodnom je iku aivjela sve do 34.stoljea u ujedinjenom katoli)anstvu 61047 publi"iran je, a 103D tiskan posljedni glagoljski misal, te ujedno odmah transkribiran na latini"u8. #pravo je ta )injeni"a posluila 3.vatikanskom saboru u 34.st na kojem je odre-eno da se bogosluje vr!i na narodnom je iku !to je a "ijelo katoli)anstvo bila prili)no potresna vijest, a prva misa sluena je upravo na hrvatskoj varijanti staroslavenskog je ika. *apa %van *avao %% je dotada!njem a!titniku Europe, sv.&enediktu, pridruio kao a!titnike sv.<onstantina i Metoda. # podru)ju *anonije nema termina sklavinija, identitet sklavinija nastao je kasnije, no ne treba ih ato

staviti na marginu. Sklavinija .uklja, prije vana *revalitana, oslonjena je na ist. jadransko u gorje i teritorijalno se preklapa sa dana!njom Frnom (orom. @ ranijim stoljeima .uklje ima puno podataka u Mjetopisu popa .ukljanina koji se treba u eti s re ervom. .uklja je postala dijelom &i anta nakon pohoda &a ilija % u 0.st, ali u 11.st u njoj se prepo naju tenden"ije a stje"anje politi)ke neovisnosti i i gradnje dru!tvene strukture nakon smrti &a ilija %%. Brijeme Samuila i njegovog rata s &a ilijem %% ostavilo je neke posljedi"e u organi a"iji "rkvenog ustrojstva. Samuilo je u pravnom smislu bio obnovitelj bugarskog "arstva, on nema nikakve ve e s Makedonijom i makedonskim "arstvom kao !to je tvrdila starija jugoslavenska historiogra,ija, a jedini argument a to je bio taj da se tada!nja bugarsko "arstvo nala ilo apadnije na prostoru Makedonije, a ra liku od prvog bugarskog "arstva. &a ilije %% 6&ugarouboji"a8 htio je ni godina eliminirati Samuila u stje"anju legitimiteta a ba!tinjenje &i . "arstva, koji je osnovao @hridsku patrijar!iju kako bi kao "ar imao u sebe sukladnu duhovnu vlast. <ad je Samuilova drava bila uni!tena 1415. &a ilije %% je bio u isku!enju novog ustrojstva ponovo vraenog "arskog teritorija. %ako je bio barbar koji nosi "arski naslov, bio je genijalan u tome !to nije upao u amku da vraa te teritorije u stanje prije rata 6ante bellum8, nego je u eo u ob ir sve promjene koje su bile strukturalno uvjetovane i prije Samuilovog u di anja. &a ilije %% sa)uvao je @hridsku patrijar!iju u svemu !to je )inilo njenu osnovu+dotada!nji ustroj i slavensku orijenta"iju, ali ju je nominalno s ranga patrijar!ije sve o na rang arhiepiskopata koji je bio i ravno podvrgnut njemu. &a ileusu, a ne "arigradskom patrijarhu. /ako je on sam mogao imenovati budue arhiepiskope. /akav arhiepiskopat bio je u jednako dobrom poloaju kao i "arigradska patrijar!ija )ija je prednost bila jedino dua tradi"ija. &a ilije %% postupno je i so,isti"irano nastojao gu!iti slavensko usmjerenje, a i preveliku mo "arigradske patrijar!ije. 1akon njegove smrti dola i do duboke gosp kri e u Farigradu. # .uklji je na vlasti bio Bojislav 61454+14738 koji je ni om ustanaka nastojao postii njenu eman"ipa"iu od "arskog vrhovni!tva. Slavenski kne ovi su u svim bitnim stvarima bili podvrgnuti najbliim "arigradskim apovjedni"ima i visokim )inovni"ima. *oslu!no!u Bojislava Farigradu bavio se strateg i .ra)a. @dnos snaga bio je podjednak u sukobima, no bog toga je Bojislav iskoristio svoju jaku materijalnu osnovi"u. # adnji )as spas mu je do!ao na taj na)in da se na njegovu teritoriju nasukao bi antski brod s gomilom nov"a i blaga koje su bi antin"i be uspje!no ahtijevali natrag. # ,a i mirenja strateg je trebao biti krsnim kumom Bojislavovom sinu, pa je svaki htio arobiti onog drugog, a to je uspjelu Bojislavu koji je arobio stratega. /aj su doga-aj bi i vori opisali kao openitu pokvarenost barbara, a apravo su inten"ije stratega bile iste kao i u Bojislava koji je imao vi!e sree.Bojislav nije dugo potrajao jer je u to doba mo &i anta na ist.$adranu jo! uvijek bila jaka. *olovi"om 11.st Bojislava je naslijedio Mihajlo 61473+14818 koji je , a ra liku od Bojislava, bio u dobrim osnosima sa &i , dobio je titulu protospatera 6ma)ono!a8 i upisan je kao prijatelj i save nik "arigradskih 9omeja, oja)ao je svoju sredi!nju vlast. #br o je s i u etno dobrim poloajem krenuio drugim smjerom, u doba kada &i . nije bio u mogunosti intervenirati na dalekom dijelu "arstva. Mihajlo se okrenuo Zapadu !to Bojislav bog okolnosti u kojima se nala io nije mogao. # to je vrijeme 614D38 do!lo do velikog ustanka, pa je Mihajlo poslao svog sina &odina a novog prestolonasljednika bugarskog "arstva. /o je ujedno vrijeme ja)anja re,ormnog papinstva i pape (rgura B%%. &a! je to vrijeme kad su se doista ao!trili odnosi i me-u isto)ne i apadne "rkve 6 a ne striktno 1475 kako je to historiogra,ija i ba"ila8. # Sredo emlju je ja)ala normanska komponenta koja je htjela orujem sru!iti ba ileusovu vlast i onda putem papinstva na tom prostoru ostvariti "rkveno jedinstvo. .a bi to ostvario (rguru B%% su bili potrebni save ni"i. Mihajlo je tada osim .ukljom vladao jo! i 9a!kom, te je nad irao &osnu 6regionalna sila a okvire 11.st8 &io je save nik pape kako bi dobio potvrdu svoje dravnosti na tako velikom i ve na)ajnom prostoru, a papa (rgur B%% poslao mu je u to ime 14DD krunu kao i Zvonimiru 14D7. /ada je problem .uklje bio "rkveni ustroj. @d kraja 14.st metropolitanska vlast nad .ukljom, 9a!kom i &osnom bila je u rukama dubrova)kog nadbiskupa koji je bio dio &i . Zbog toga se Mihajlo obratio 9imu kako bi se na njegovom dravnom prostoru u digla jedna "rkva i adobila nad njim metropolitsku vlast. /o je ostvareno 1480. kad je papa <lement %%% Qibert imenovao dotada!njeg su,ragara dubrova)kog nadbiskupa, barskog biskupa a barskog metropolita. /o je bio u rok dugog sukoba &ara i .ubrovnika. .uklja nije bila prola na nepogoda, bila je mala ali je nosila nei brisiv trag u svojoj povijesti sve do danas, a osobito se ta svijest o)ituje u 10.st. Etnogene a kosega % voriGbogatstvo hrv. toponima na prostoru nekada!nje <oru!ke i gornje =tajerske, navo-enje hrv. okruga 6upe8 pagus Frouvati u )etiri listine i druge polovi"e 14.st i spominjanje hrvatske desetine 6de"ima ad FhroRat8 na podru)ju gornje doline Mure u drugoj polovi"i 11.st. /eorija Mjudmila Hauptmanna 6t v.hrv.teorija8G nakon avarske vlasti nad alpskim Slavenima u <arantaniji a,irmirali su se Hrvati+ kose i kao plemstvo nad Slavenima+slugama. Enije prihvaeno od nanstvene kritike. &ogo (ra,enauer je "jelokupno stanje :hrvatske; problematike re imirao i tri to)ke>181edvojbeno se u <arantaniju

doselio dio Hrvata ali su smjer, opseg i vrijeme te migra"ije jo! uvijek sporni. 38% jedna)avanje kosega i Hrvata nije opravdano, kose i su kao dru!tveni sloj re ultat ra voja u <arantaniji, a mogui utje"aj Hrvata je samo uno!enje novog imena u slovensku povijest 28 Sporna je neka posebna povijesna uloga Hrvata kao plemena politi)kih organi atora. # posljednjih sto godina javljaju se tri nova prilogaG 18austrijski ,ilolog @tto <ronsteiner+na temelju ,ilolo!ke anali e toponomasti)ke i onomasti)ke gra-e, te na osnovi pov. i vora do!ao je do radikalnih aklju)aka prema kojima karantanski Hrvati nisu posebna etni)ka struktura, ve prvotno avarski vi!i dru!tveni sloj 6ratni"i8 koji se tijekom D i 8.st.pomije!ao sa slavenskim plemstvom te tako preu eo slavenski je ik 3 i 28<unstmann i 1ada <lai+<arantanija je &ijela Hrvatska <onstantina *or,., tj stara postojbina dalmatinskih Hrvata. Sve tri te e su radikalne i neutemeljene 6*eter =tih8. 1i najljep!a etimologija sama a sebe jo! nije nikakav doka . Lini se da karantanske Hrvate politi)ki i dru!tveno pove uje s ostalom <arantanijom u ajedni)ku "jelinu )injeni"a da su neki Hrvati bili kose i.(ra,enauerGkose i su bili prvotno povla!teni vojni)ki sloj 6druini"i8 podre-en neposredno karantanskom kne u.$o! su uvijek najprihvatljivije (ra,enauerove tri to)ke. Ekonomsko+dru!tveni ra vitak Europe do 13.st Znatne ra like i me-u pokrajina koje su pripadale 9imskom F i onih koje su bile i van njega.# emljama oko Sredo emnog mora ve je u rimsko doba potpuno prevladao dvopoljni sistem u poljoprivredi. *oslije seobe naroda+velik astoj na drugim podru)jima ekonomskog ivota, pro!iruje se naturalna privreda. .olaskom 'rapa oko D44.trgovina se na Sredo emlju odvijala samo u bi .oblastima. 1jive se kod barbara ustaljuju, a u A ili D.st javlja se u sjev. (aliji tropoljni sistem koji se do kraja 14.st pro!irio po )itavoj Europi.?ormira se selja)ka privatna svojina, i gra-uje se ,eudalno dru!tvo. .o kraja 14.st na Zapadu prevla-uje naturalna privreda. *roi vodnja a osobnu potro!nju , isto vrijedi i a obrt. Slaba rasprostranjenost obrta i trgovine6veinom u rukma putujuih strana"a+ Sirija"a, 'rapa, Cidova+uglavnom luksu ni predmeti ili roblje8. Europski apad ekonomski aostaje a 'rapima, a pogotovo a &i antom. $uni Slaveni i me-u &i anta i ?ranaka do 0.st Beliko na)enje a historiju junih Slavena ima )injeni"a da se grani"a utje"aja dviju velikih sila poklapala sa nekada!njom grani"om i me-u oba rimska "arstva, koja je i!la preko kasnijeg junoslavenskog teritorija. &i ant je u vrijeme doseljenja Slavena, usporedo s gubljenjem vlasti nad velikim oblastima u Europi i ' iji proivljavao i dubok unutra!nji preobraaj. D.st+novi vojnoupravni sistem, tematsko ure-enje. 1astaje !irok sloj slobodnih sitnih posjednika, ne avisnih seljaka i vojnika+stratiota, kojima se u obve u vr!enja vojne slube dodjeljuju emlji!ni posjedi po novoorgani iranim vojnoupravnim pokrajinama, temama. /ematsko ure-enje bilo je pola na to)ka a ra vitak ,eudalnih odnosa u &i antu. Seoba Slavena potpuno je slomila vlast &i anta na &alkanu+ ato je tu temat uveden kasnije 6&a ilije %8. &i ant ve potkraj D.st pretendira na vlast nad slavenskim plemenima na &alkanu i dopire u ratnim pohodima sve do .unava, a od kraja 8.st obnavlja svoju vrhovnu vlast, iako u labavim ,ormama, nad velikim dijelom tog poluotoka. Za vrijeme karolin!ke drave dovr!ava se ,ormiranje klasi)nog apadnoeuropskog ,eudalnog dru!tva. 1ormalni oblik velikoga emlji!nog posjeda postaje ,eud 6bene,i"ium8. <oji ,eudala" dobiva kao va al od svoga seniora u amjenu a obeanu vjernost+,idelitas. 1a osnovu dru!tvene di,eren"ija"ije i u ve i s novim ekonomskim ra vitkom postepeno se ,ormiraju antagonisti)ke dru!tvene klase u Slavena.*ostepeno se ,ormira veliki ,eudalni posjed, dotada!nji slobodni suplemeni"i padaju u avisnost, pa )ak i u ropstvo rodovskog plemstva, kne a i njegove pratnje. *lemenski save i se spajaju u )vr!e "jeline, koje ahtijevaju ja)u "entralnu vlast i stvaraju temelje a postanak prvih drava. Makedonski Slaveni stvaraju u ale-u Soluna plemenski save sa svrhom da osvoje taj grad 6*ervund8. &i ant ih povremenim napadima A78, A88, D78 podvrgava pod svoju vlast, osniva temu, dijelom ih preba"uje u Malu ' iju, a na &alkan naseljuje kao stratiote (rke i doseljenike i prednje ' ije. Sloven"i ula e po)etkom D.st u save pod Samom kako bi se obranili od 'vara i ?ranaka. *oslije njegova raspada nastaje prva slovenska dravna ,orma"ija <arantanija, u kojoj je veina stanovnika bila slobodna, ali se spominju prva"i6primores8 i patrijahalni robovi. <ne u)vr!uje svoju vlast pomou svoje osobne vojske 6kosega8, a narodna skup!tina gubi svoja prava u korist nove ,eudalne klase, koja je tada nastajala. # sredini 8.st <arantanija pada pod ?ranke. 1akon sudjelovanja Slovena"a u ustanku Mj *osavskog, uvedena je potpuna ,rana)ka organi a"ijaGslovenske su pokrajine podijelili u gro,ovije pod njema)kim gro,ovima, slovensko emlji!te dodijelili su ,rana)kim ,eudal"ima koji su apsorbirali po)etke domae ,eudalne klase, a slovenske seljake potisnuli u kmetstvo. #

11

0.st nesistematski po)inje doseljavanje njema)kih kolonista. @d svih junih Slavena samo su Srbi do kraja ovog ra doblja adrali stvarnu neovisnost. *ola na to)ka u njihovoj historiji je srpski plemenski save koji obuhvaa podru)je od dalmatinskog primorja na jugu od Fetine do 9a!ke i srednje &osne. 1a tom se podru)ju u 0.st javlja nekoliko vi!e ili manje samostalnih oblasti, od kojih kasnija 9a!ka postaje dravna je gra. ?ormira se klasno dru!tvo, od kraja 8.st kneevska je vlast nasljedna. 1a kraju toga doba ,ormiranja klasnog dru!tva i nastajanja drave po)inje i pokr!tavanje Slavena+ono na)i u)vr!ivanje vladajue klase i dravne organi a"ije. Me-u Srbe i Makedon"e kr!anstvo se !iri od D.st i bi . gradova na $adranskom i Egejskom moru. %pak, njihovo pokr!tavanje pripada u drugu polovinu 0.st i u ve i je s radom Sirila i Metoda. *ropadanje bi antske i ,rana)ke vlasti nad junim Slavenima u 0 i 14.st> pojava novih sila u susjedstvu junih Slavena. &i antsko+,rana)ka prevlast u Europi nestaje sredinom 0.st.D4+ih godina D.st i me-u .unava i planine &alkana naseljuju se &ugari, porijeklom turansko pleme. *od kanom 'sparuhom prela e .unav i nameu svoju vlast Slavenima, a dijelom i sklapaju save s njima radi obrane od &i anta+temelj a prvu bugarsku dravu, slavenskoj po stanovni!tvu, a do 0.st s pretenim udjelom &ugara u vladajuoj klasi. <onstantin %B A83 pristaje na plaanje godi!njeg danka+pri nanje bugarske drave. 1agli uspon &ugarske na po)etku 0.st+ kan <rum prodire do Farigrada i prisvaja biv!i teritorij avarske drave isto)no od /ise. *oslije dugog kolebanja i me-u 9ima i Farigrada kan &oris kr!anstvo prima 8A7 preko "arigradske "rkve. Brhuna" moiG "ar Simeon 6802+03D8 podvlastio "ijeli isto)ni dio &alkanskog poluotoka do Hadrianopola i Soluna, pokorio Epir i 9a!ku, be uspjeha napadao Hrvate. Za Simeonova nasljednika *etra 603D+0A08 snaga &ugarske opada+Srbija se osloba-a 6Laslav8, 0A0+ustanak u Makedoniji. &i ant je potpuno pokorio &ugarsku 0D1. no 0DA. i bija ustanak makedonskih Slavena ESamuilo. <arlov sin Mudovik dijeli dravu sinovima+Berdunski ugovor 852+dioba drave na tri dijela. Mudovik 1jema)ki je dobio isto)ne pokrajine i slavenske poluva alne kneevine na isto)noj grani"i. @t"jepljenje velikomoravske drave 8A0 69astislav i Svjatopluk8, napadaji Ma-ara, smrt posljednjeg <arolinga Mudovika .jeteta 011. 9aspad isto)no,rana)ke drave na samostalne plemenske vojvodine 6=vapska, &avarska s <arantanijom, ?rana)ka, Saska s /iringijom, Motaringija8. Slom ,rana)ke vlasti nad srednjim *odunavljem u najuoj je ve i s naseljenjem plja)ka!kih nomadskih plemena Ma-ara u *anonskoj ni ini. Etni)ka podloga ugro+,inska plemena, pove ivanje s nekim turskim plemenima, potisnuta od *e)enega ma-arska su se plemena naselila u drugoj polovini 0.st du Frnoga mora i me-u .njepra i u!a .unava+pod utje"ajem ra vijenijih Ha ara 8A4 udruuju se u plemenski save koji predvode kne ovi i plemena Megeri, prvi od njih bio je 'rpad. @d D4+ih 0.st alijeu se u *anonsku ni inu i utje)u na tok borbi i me-u velikomoravske i isto)no,rana)ke drave. 84+ih se naseljuju u porje)ju /ise. @d kraja 0.do sredine 14.st radi plja)ke se alijeu u %taliju i 1jema)u, ponekad i do *ireneja. @ko 044. aposjeli su *anoniju s desne strane .unava i do 048. uni!tili velikomoravsku dravu. <raj plja)ka!kih pohoda na apad+pora kod 'ugsburga 6Me!ko polje8 077. 1a $adranskom moru pojavljuje se u sredini 0.st nova sila+ Bene"ija. #sprkos ,rana)kim nasrtajima na kraju 8.st i po)etku 0.st, poslije pada 9avenskog eg arhata D71, Benetski dukat posljednji je ostatak bi . vlasti u sjev. %taliji, ostaje napokon u posjedu &i anta mirovnim ugovorom u 'a"henu 68138. # to doba, kad &i ant te!ko odolijeva 'rapima i &ugarima, Bene"ija se naglo ra vija u samostalnu dravu, )iju ekonomsku podlogu )ini sve ja)a trgovina i me-u %stoka i Zapada. Fentar Benetskog dukata prela i na otok 9ialto, na koji su 813 prenijete moi sv. Marka ukradene i 'leksandrije.?ormalno je Bene"ija jo! pod vrhovnim vbla!u &i anta. .udev je poloaj bio vrlo sli)an poloaju monarha. # 0 i 14.st ra vija se grad na 9ialtu+ "ivitas 9ialti, poslije "ivitas Benetiarum. # ta dva stoljea ra vila se Bene"ija kao grad i kao drava. # dobrim odnosima s bi "arevima, s kojima se ajedni)ki bori protiv 'rapa, koji provaljuju i u $adransko more, i gra-uje svoje trgova)ke brodove i pro!iruje svoju trgovinu na emlje isto)nog Mediterana.

<od junih Slavena raste tenja a politi)kom samostalno!u. <ne <o"elj poku!ava na ,eudalnim temeljima osnovati samostalnu slovensku dravu u .onjoj *anoniji 68A0+8D58, no taj poku!aj je br o propao bog Ma-ara. *otkraj 0.st udruuju se slovenske pokrajine u vojvodinu <arantaniju. Ma-ari oko 044. prisvajaju slov. emlje i vr!e pritisak na teritorij koji ostaje u 1jema)koj !to je spre)avalo njema)ku koloni a"iju. Makedonski Slaveni potpali su sredinom 0.st pod &ugarsku, no time u Makedoniji nije bila prekinuta linija

unutra!njeg ra vitka niti je nestalo tradi"ije o samostalnosti u sklopu sklavinija. # prvoj polovi"i 14.st javlja se otpor protiv ,eudali a"ije u obliku bogumilstva, a 0DA se stvara makedonskaTH drava pod Samuilom+pro!irila se po "ijelom &alkanskom poluotoku i obuhvaala i Srbe i &ugare. 1akon propasti Samuilove drave 1418 &i ant obnavlja svoju vlast. 035. Srbija je priklju)ena &ugarskoj, poslije smrti "ara Simeona osamostalila se pod Laslavom 603Dili038+0A48, ali poslije pada &ugarske do!la je i ona pod vrhovnu vlast &i anta, a atim i "ara Samuila. Sloven"i u rano,eudalno doba 6od D do 13. stoljea8 Slavenski plemenski save pod Samom. <arantanija Zbog obrane od 'vara slavenska su plemena osnovala A32. save , koji se !irio od polapskih Slavena do Slovena"a. $e gra su bila )e!ka i moravska plemena. 1ajkasnije poslije pora a 'vara pod Farigradom A3A. kada se avarrski plemenski save raspao a )etiri desetljea 6A3A+oko AA48. /om save u pod vodstvom Sama pridruili su se i Sloven"i u <arantaniji, u isto)nim 'lpama i u gornju Savu. Samo je stajao na )elu save a 27 godina, do A78. Save pod Samom je prvo samostalno istupanje Slavena u obrani od nomadskih, avarskih plemena u *anonskoj ni ini, a osim toga i prvi poku!aj ne avisnog ra vitka, koji im treba osigurati slobodu i od germanskih susjeda. /aj save je imao tri napredna obiljejaG 18ubr ao je unutra!nji ra vitak slavenskih plemena 38podigao je branu barbarskom pritisku s istoka 28 austavio je osvaja)ke napade njema)kih kne ova *oslije Samove smrti A78. save se raspao>kao vea jedini"a o)uvala se samo <arantanija u kojoj je pod Samovim vodstvom vladao kne Baluk 6oko A248. # po)etku kao dio Samova plem. save a, atim kao samostalna slav kneevina 6otprilike do D578 i va alna kneevina u ,rana)koj dravi s unutra!njom samoupravom 6otpr do 8348, naposljetku kao ,rana)ka gro,ovija i vojvodina njema)ke drave+ <arantanija je do svog de,initivnog raspada u 11.st okupljala veinu Slovena"a. 1je ino sredi!te bija!e <rnski grad na (osposvetskom polju u Slovenskoj <oru!koj. Zbog "entralnog poloaja <arantanije u tada!njem slovenskom teritoriju i u historijskom ra vitku, ime <arantana" upotrebljava se ve u ,rana)ko doba a Sloven"e uope. <ada se oko AA4. ponovo obnovio plemenski save 'vara i opet porasla njihova snaga, povoljni geogra,ski poloaj <arantana"a i njihova ekonomska i so"ijalna struktura omoguili su im da o)uvaju svoju ne avisnost. Ekonomska i dru!tvena struktura <arantanije *aljevinska emljoradnja i sto)arstvo+do 0.st glavno obiljeje ekonomskog ivota Slovena"a. @ materijalnoj kulturi kesteljski grobovi+siroma!ni.*ola na to)ka karantanskog dru!tvenog ra voja isti je stupanj plemensko+rodovskog dru!tva kako i kod drugih junih Slavena. @snovna jedini"a slovenskog dru!tva u to doba je jo! uvijek patrijahalna :velika porodi"a;. 9odovsko dru!tvo proivljava posljednu ,a u, neposredno pred kona)nim raspadom na male porodi"e s punim pravom vlasni!tva na obra-enu emlju. Bee jedini"e bile su upe. Sa slov. teritorija potje)e najstarije spominjanje slavenskog upana 6*hIsso, DDD8. Zajedni)ko ime <arantan"i, koje se ve od 3. pol D.st pro!irilo od <rnskog grada 6"ivitas Farantana8, kneeve prijestolni"e, na "ijelu kneevinu <arantaniju i potisnulo sva druga plemenska imena na nje inu podru)ju, poka uje nov stupanj u slabljenju plemenske ra drobljenosti i njihovo stapanje u novu "jelinu na osnovu dalje dru!tvene di,eren"ija"ije+prijela od plem.save a prema dravi. #stoli)avanje koru!kih vojvoda <neevska vlast bila je ve nasljedna u kneevskoj porodi"i, ali je prije preu imanja vlasti bilo potrebno da novog kne a i abere emaljsko vijee upana velmoa+kosega, koji su mu :kneevskim; kamenom kod <rnskog grada simboli)ki predavali vlast. 1ajstariji i vor o ustoli)avanju koru!kih vojvoda+umetak u =vapskom ogledalu na osnovu i gubljenog starijeg spisa i 11.st. # sredini 8.st upleten je u obred ,rana)ki vladar, uvo-enjem ,rana)kog ,eudali ma poslije 834.odstranjeni su i emaljskog vijea upani i drugi velika!i. % tog vremena potje)e obla)enje vojvode u ose!ko ruho koje simboli ira privremeno stupanje vojvode u stale kosega. .avanje vlasti i ,eud adrava ,rana)ki vladar. @dlu)nu ulogu u tom obredu imali su kose i. <ose i su osobit dru!tveni sloj u <arantaniji, koji je do 12.st au imao posebno mjesto i me-u ,eudal"a i kmeta. @d ,eudala"a se ra likuju po tome !to nemaju vlastelinstvo> od kmetova, !to nisu uklju)eni u vlastelinstvo, a od slobodnjaka, !to imaju svoje posebno pravo i sudstvo, kao i posebne vojni)ke obave e i !to su tijesno pove ani s vojvodom. 1jihova uloga kod obreda doka uje da su u staroj <arantaniji oni bili brojem najja)i i me-usobno )vrsto pove ani dio dru!tvene klase ,eudala"a koja se tek stvarala. Sve dok vojvoda nije emlju primio u ,eud od strane ,eudalnog gospodara, vladara njema)ke drave, on je u sudstvu bio uklju)en me-u kosege, pa mu je sudio kose!ki, emaljski suda". S preu imanjem ,euda novi je vojvoda u sudstvu

12

opet preu eo i prava ,eudal"a. # 0.st prekrio je slovensko dru!tvo vi!i sloj tu-ih njema)kih ,eudala"a. @ni su se u po)etku jo! morali oba irati na ametke slovenske ,eudalne klase, pa su bog toga i odrali taj starinski obi)aj, ali su onemoguili daljnju unutra!nju di,eren"ija"iju me-u kose ima i tako usporili propadanje samog obreda. @sobine kosega podsjeaju na :druinike;, vojnu pratnju, koju su imali kne i prva"i kod isto)nih Slavena. <arantanski je kne osigurao svoju vlast naro)itom vojskom druinika , koja je bila odijeljena od plemenske, !to je na)ajno a ,ormiranje rano,eudalne drave uope. 1eprekinut ra vitak bio bi uveo kosege u klasu ,eudala"a ali dola ak ,rana)kih ,eudala"a, prije avr!etka domae dru!tvene di,eren"ija"ije, u rokovao je od 0.st njihovo postepeno propadanje. *osljednji vojvoda je ustoli)en 1515. @d sredine 13.st obred se mijenjaG vojvoda prima emlju u ,eud prije ustoli)enja, a vijee postaje bog toga suvi!no i ukida se. Habsburgova" ?ridrik %%%, koji je smatrao da taj selja)ki obred poni uje njegovo "arsko dostojanstvo, oslobodio se 1552. obve e da se pridrava tog obreda. (ubitak politi)ke samostalnosti, primanje kr!anstva i napredovanje ,eudali ma # prvim desetljeima 8.st <arantan"i jo! uvijek napadaju ?urlane i &avar"e, no sredinom 8.st i nova raste avarska mo.<arantan"i sklapaju vojno+politi)ki save s &avar"ima koji diu ustanak protiv ?ranaka D2D. ?ran"i su u bit"i na Me"hu D52.svladali &avar"e i podvrgli ih pod svoju vlast+dvostruki va alitet. 'vari priti!u <arantan"e, kne &orut 6H+D588 trai od &avara"a pomo+D55+D57 'vari su odbijeni, ali &avar"i podvrgavaju <ar. pod vlast ,rana)kih kraljeva i u imaju tao"eG (ora d i Hotimir. <. je o)uvala unutra!nju samoupravu i jo! 81D smatra se va alnom kneevinom, a ne ,eudalnom pokrajinom, bila je neposredno podre-ena ?ran"ima. ?ran"i se po)inju mije!ati u unutra!nje poslove <a+uvo-enje kr!anstva preko bavarskih "rkvenih sredi!ta.Frkveno podre-ivanje <. Sal burgu+ oko D73 a kne a Hotimira. 1ajvei ustanak protiv kr!anstva i ?ranaka DA0+DD3. ugu!io je kne Baltunk 6BladunH8. .a ubr a pokr!tavanje podigao je bavarski vojvoda /assilo u samu grani"u prema <. samostane u %nni"henu 6i vor .rave8 DA0 i <remsmunsteru DDD. #sporedo s pokr!tavanje napreduje i dru!tvena di,eren"ija"ija. # posljednjoj )etvrti 8.st a <arla Belikog ?ran"i pro!iruju svoju vlast i nad ostalim slovenskim emljama. D88. osvajaju bi . %stru, <arlo uklanja buntovnog /assila koji je nastojao uspostaviti ve u sa 'varima. ?ran"i D01. napadaju 'vare, D0A ,urlanski markgro, Erih osvaja kaganovu prijestolni"u, hring avarskog plemena+avarska se drava auvijek raspala. Sloven"i u dolini .unava, u gornjem *osavlju i *anoniji dola e pod ,rana)ku vlast. <arlo ?urlanskoj marki podvrgava gornje *osavlje, .onju *anoniju i hrvatske emlje, a %sto)noj marki dio (ornje *anonije, 'varsku marku isto)no od <anie i <arantaniju. /e pokrajine su bile obrambeni organi mi. @d 842 6potvr-eno 8118 slovenski teritorij je bio podijeljen i me-u 'kvilejskog patrijarhata i Sal bur!ke nadbiskupije grani"om koja je i!la .ravom. Frkvena desetina bila je manja.;slavenska desetina; radi olak!anja prelaska na kr!anstvo. Frkvena sredi!ta bila su i van emlje !to je vrlo negativno a dalji ra vitak Slovena"a+podvrgnuti su utje"aju strane je i)ne kulture+latinski obred.*ropast avarske drave utrla je put snanom koloni a"ijskom pokretu Slovena"a u .onju *anoniju. *remda su 'vari adrali dio (ornje *anonije kao poluva alnu kneevinu pod pokr!tenim kaganom, nadiranje Slovena"a prema istoku i dalje se nastavilo, pa je ,rana)ka vojska morala 811. a!titi 'vare. 'vari u ve i s upravnim re,ormama 838 postaju kraljevski kmetovi i u 0.st nestaju me-u slavenskim i njema)kim kolonistima. $aka koloni a"ijska struja potekla je krajem 8.st i u %stru. #vo-enje ,rana)kog ,eudali ma, ekonomske i dru!tvene promjene 810. Sloven"i u .onjoj *anoniji sjev.od .rave priklju)uju se ustanku Mj.*osavskog> poslije njegova uspjeha protiv &orne priklju)uju se i <ranj"i koji stanuju u Savu i <arantan"i .Braajui se s Mjudevitova podru)ja ?ran"i 834. slamaju slovenski otpor. <a. gubi na)aj samoupravne va alne plemenske kneevine i postaje obi)na pokrajina ,rana)ke drave+gro,ovija. Slovenskog kne a amjenjuje ,rana)ki gro,, a kralj prisvaja "ijeli, i ustani)ki i ne aposjednuti teritorij, koji dodjeljuje ,rana)kim ,eudal"ima. ?rana)ka klasa ,eudala"a preslojava domae po)etke ,eudalne klase i tako spre)ava kona)no ,ormiranje domaeg ,eudali ma. 83D. &ugari ru!e "ijeli ,rana)ki obrambeni sistem u *odunavlju. 838. Mudovik 1jema)ki tjera &ugare i dijeli ?urlansku marku na 5 gro,ovije> ?urlanska, %stra, gro,ovija u Savu 6prethodni"a <ranjske8, .onja *anonija. *osljednje dvije bile su podre-ene %sto)noj marki koja je obuhvaala i 'varsku marku 6prethodni"a .onje 'ustrije8, <arantaniju i (ornju *anoniju. *odjelom u Berdunu 852. ?urlanska i %stra su bile dodijeljenje %taliji, a %sto)na marka 1jema)koj. #nutra!nje re,ormeGkralj dijeli emlju ,rana)kim "rkvenim i svjetovnim velika!ima+ nastaje nov dru!tveni sloj njema)ke ,eudalne gospode. Slovenski velika!i se germani iraju> u < nastaju i prve njema)ke naseobine+po)e"i njem.koloni a"ije.#vo-enje ,eudalnog vlastelinstva potiskuje Sloven"e preteno u kmetstvo. #vodi se tropoljni sistem+ ra bijeno kolektivno vlasni!tvo obra-ene emlje> sredinom 0.st pojavljuju se nova stalna selja)ka gospodarstva 6grunt, huba, mansus8

.onja *anonija, kne <o"elj @ko sredine 0.st ,rana)ka drava se raspada. # ?ran"uskoj i %taliji nastaju ,eudali irane pokrajine i t v.plemenske vojvodine u 1jema)koj. Sredi!te %sto)ne marke preneseno je i *anonije u <arantaniju koju i vori a 'rnul,a 68DA+8008 na ivaju :<arantanskom kraljevinom8. ?rana)ku grani"u u *odunavlju ugroavaju &ugari i ponovno oja)ali &i ant, a moravska i slova)ka plemena udruuju se u velikomoravski plemenski save a obranu od ?ranaka. @ko 827. sklonio se u %sto)nu marku *ribina, kne jednog slavenskog plemena, koga je protjerao Mojmir, kad je osnivao velikomoravski save plemena. @ko 854. *ribina prima u ,eud vlastelinstvo na rije"i Zali kod &latnog je era sa sredi!tem u &latenskom <astelu 6&latograd8. # to doba u ..*anoniji veinu )ine Sloven"i. <ao nagradu a njegov rad na koloni a"iji i a potporu sal bur!koj "rkvi Mudovik 1jema)ki dodjeljuje *ribini jo! vee posjede i 85D. ga postavlja a markgro,a ..*anonije.*ribina je vjerno sprovodio politiku ,rana)kog kralja. 85A. Mudovik je pokorio Moravljane i na Mojmirovo mjesto doveo 9astislava, no on je 875. ponovo stekao ne avisnost. *ribina je u borbi protiv ustanika poginuo 68A4+8A18, naslijedio ga je sin <o"elj 68A1+8D58. # namjeri da ponovo pokori Moravsku, Mudovik sklapa save s &ugarima, )ija je vlast dopirala do srednje i gornje /ise. 9astislav uspostavlja ve u s &i antom, 8A3. je uputio poslanstvo u Farigrad i amolio "ara da mu po!alje biskupa i sveenike, koji dobro po naju slavenski je ik, kako bi se mogao osamostaliti i u "rkvenim stvarima. Far !alje <onstantina i Metoda, budui da je kao Solunjanin dobro po navao slavenski je ik, <onstantin je jo! prije polaska u Moravsku sastavio prvu slavensku a buku, glagolji"u i u ev!i a knjievni je ik njemu po nati govor makedonskih Slavena po)eo prevoditi prve obredne knjige. 'li 1ijem"i su 8A5. nanovo pokorili Moravljane. *oslije vi!egodi!njeg rada u Moravskoj, gdje su nai!li na estok otpor njema)kih sveenika, < i M su u)inili snaan utisak na <o"elja i pridonijeli njegovom politi)kom odvajanju od ?ranaka. 8A0. diu ustanak sva slavenska plemena du isto)ne grani"e. ?ran"i su sve ustanke ugu!ili, no B.Moravska i ..*anonija su obranile svoju slobodu. <o"elj do svoje smrti 8D5. vlada kao samostalan vladar. Metodije se vraa u *anoniju kao nadbiskup obnovljene panonsko+srijemske dije"e e, a slavenskim je bogoslujem postigao da se sal bur!ko sveenstvo povu)e i <o"eljeve drave. 1jema)ki ,eudal"i i biskupi namamili su Metoda u svoju sinodu i atvorili ga u tamni"u 68D4+8D28. <o"elj je a to vrijeme podravao njegovo djelo+omoguio je daljni rad Metodovim u)eni"ima. Svatoplukovim i dajstvom 1ijem"i su se 8D4. do)epali i 9astislava koji umire u tamni"i. <ad je Svatopluk, koji je ponovo stao na )elo Moravljana u borbi protiv 1ijema"a postigao da 1ijem"i pri naju ne avisnost B. Moravske, i sklopio s njima mir 8D5. osamljena .. *anonija je propala. *apa %van B%%% je postigao da puste Metoda, prognali su ga i *anonije u B. Moravsku, a <o"elju su 8D5. bog velei daje odu eli posjede i na njegovo mjesto doveli gro,a (o vina. Matinsko bogosluje i kultura na tu-em je iku uni!tili su poku!aj samostalnog kulturnog ra vitka. 1jema)ko sveenstvo i biskup Bi"hing radili su velike probleme Metodiju u velikomoravskoj dravi. .a se opravda od njegovih kleveta, on je 884. ponovo morao u 9im i vratio se s odobrenjem a rad i dopu!tenjem a slavensko bogosluje. Za nasljednika imenuje (ora da i umire 887. no (ora da je naslijedio Bi"hing+Metodijevi u)eni"i su bili primorani naoustiti B. Moravsku. .ola ak Ma-ara i njegove posljedi"e *otkraj 0.st <arantanijom je vladao 'rnul, kojem je glavni problem bila borba s B. Moravskom. 84+ih 0.st u *anonsku ni inu dola e Ma-ari. # po)etku sudjeluju u borbi kao save ni"i Svatopluka, no poslije 803. bore se na 'rnul,ovoj strani. 805. udaraju na svog save nika i prela e .unav, u bitki kod &ratislave 04D potpuno su uni!tili bavarsko+karantansku vojsku. @d slovenskog teritorija ostala je samo <arantanija u sklopu njema)ke drave. *oslije pora a na Me!kom polju 077. ma-ari su prihvatili emljoradnju, pa se i kod njih utvrdio ,eudalni dru!tveni poredak i kr!anstvo u rimskom obliku+to im je i omoguilo da se odre a ra liku od Huna i 'vara. Ma-ari su ra bili njema)ki obru), koji se stvarao oko slovenskog podru)ja i a vi!e od pola stoljea austavili njema)ku koloni a"iju. Belika <arantanija Be prije 077. &avar"i i <arantan"i su apo)eli s o,en ivom protiv Ma-ara+novoosvojeni teritorij je podijeljen u vi!e pograni)nih marakaG'ustrija u .unav, <arantanska marka, *odravska ili *tujska, Savinjska, <ranjska, ?urlanija, %stra. <ad je <arantanija, bog separatisti)kih tenji bavarskog vojvode, "arskom odlukom 0DA. odvojena od &avarske, ona je u obliku Belike <arantanije udruila sve te marke osim 'ustrije, a u njih i Beronsku marku. <rupni ,eudal"i i markgro,ovi u <arantaniji nisu kao va ali avisili od vojvoda, nego su bili podvrgnuti neposredno kruni. Zato se tu nikad nije i gradila prava ,eudalna piramida. # doba porasta ,eudalnog partikulari ma druge se vojvodine dijele tek postepeno, a <arantanija je raskomadana ve onda, kad je bila obnovljena. Be na po)etku 11.st spomenute marke postaju samostalne osim italskih, a i te postepeno otpadaju+posljednja Beronska po)etkom 13.st. Markgro, <arantanske marke 'dalberon pobunio se u ve i s Hrvatima i Ma-arima 1427. protiv "ara

17

jer je "ar bio protiv u)vr!ivanja koru!ke vojvodske vlasti u posjedu jedne od domaih velikih ,eudalnih porodi"a, pobuna je ugu!ena. Sredinom 11.st spajaju se <ranjska i Savinjska marka u Beliku <ranjsku, <arantanska marka 6=tajerska8 dobila je oko 1444. porje)je gornje Mure, a 115D. *odravsku marku, u <oru!koj su domai velika!i uspjeli u)initi vojvodsku vlast nasljednom 6Epenstein od 14DD8. Ekonomska i dru!tvena struktura od 0 do 11.st # naturalnoj privredi Slovenije prevladava ratarstvo sa sto)arstvom, tropoljni sistem je potpuno istisnuo paljevinski. 1ajja)i koloni a"ijski val je ahvatio 'ustriju, gdje su slovenske naseobine propale ve do kraja 12.st. # 3.pol 11.st a vrijeme borbe oko investiture, u Sal bur!koj nadbiskupiji uvode pravu desetinu. 1aro)iti sloj slovenskog stanovni!tva su jo! uvijek kose i, oni ive na svojim imanjima, kojima slobodno raspolau, i imaju pravo na no!enje oruja. # 14.st dovr!ava se "rkvena organi a"ija+broj "rkava porastao je s novim ktitorskim "rkavama koje su podi ala vlastela, oni su bili njihovi vlasni"i, postavljali u njima sveenike i uivali njihove prihode. Frkva postaje najvea snaga ,eudalne klase. *rva stalna biskupija osnovana je 14D3. u <rki u <oru!koj. <ultura Linjeni"a, da vi!a dru!tvena klasa nije bila po svojoj je i)noj pripadnosti uglavnom slovenska i da u slovenskim krajevima nije bilo domaih kulturnih sredi!ta, bila je a kulturni ra vitak Slovena"a vrlo nepovoljna. <ulturni ivot se ograni)ava na elemente narodne kulture. Be potkraj 8.st prevedeno je apostolsko vjerovanje i o)ena!. &riinski spomeni"i sa tri slovenska teksta obrednog i propovjednog sadraja+najstariji tekstovi 6oko 14448 apisani na slovenskom je iku i uope najstariji slavenski tekstovi apisani latini"om. *lod "rkvenog rada u 8 i 0.st bila je pojava nekih kraih narodnih pjesama, t v. :kirielejsona;, koji u saetom obliku sadre pojedine molitve. *rava narodna poe ija, u koju se od 11.st prenosi tei!te slovenskog kulturnog ivota, sastoji se od karakteristi)nih ranosrednjovjekovnih balada+ motivi su isklju)ivo isto)nja)kog podrijetla 6npr. balada o lijepoj Bidi+varijanta gr)ke pjesme o maj"i, koju je arapski trgova" domamio na brod ponudiv!i joj lijek a bolesno dijete+u 14.st preko %talije prenesena u slovenske krajeve> nastala je u &i antu u DK8.st8 Srpske emlje do kraja 13.st Srbi se spominju kao :narod koji dri velik dio .alma"ije; tj.stare rimske provin"ije, tek u ve i s ustankom Mj.*osavskog 833. @p!irnije vijesti o Srbima+<ons.*or,irogenet, 23 poglavlje. Srbija je po njemu obuhvaala predjele oko Mima, gornje .rine, %bra i apadne Morave 6kasniji i voriG9a!ka8, Soli 6oko /u le8 i &osnu 6gornji tok rijeke &osne8. Za doseljenje Srba na &alkan vee se i ove oblastiG Zahumlje 6obalom od .ubrovnika do doline 1eretve8, /ravunju s <onavlima, primorje od &oke <otorske do .ubrovnika i *aganiju. .uklju <.*or,. spominje kao asebnu oblast ali ne govori ni!ta o njenoj plemenskoj pripadnosti. # *or,irogenetovim se vijestima vjerojatno odraava politi)ki ra vitak tih oblasti od D+0.st, kada se kro ,ormu !irenja plemenskog save a !irilo i srpsko ime. *ro"es ,ormiranja srpske drave, avr!en u 13.st u doba 1emanje, odigravao se uglavnom na tom podru)ju, uklju)ujui i .uklju, ali be &osne 6i digla se na po)etku 13.st8 i 1eretljanske oblasti. # tom su pro"esu igrale glavnu ulogu kasnija 9a!ka i .uklja, a Zahumlje i naro)ito /ravunja igrali su podre-enu ulogu. .ubrovnik od 3.pol 0.st ahumskom i travunjskom kne u plaa danak, kasnije na van mogori!, od po 2A latnika a vinograde i van gradskih idina na njihovu emlji!tu. @snivne upravne jedini"e su upe sa upanima na )elu i gradovima kao njihovim sredi!tima. .ravne organi a"ije koje na tom podru)ju nastaju potkraj 8 i u po)etku 0.st ni)u ajedno sa nastankom klasnog dru!tva. 1ije poblie po nat pro"es pokr!tavanja srpskog podru)ja+ <.*or,.GHeraklije je pokrstio Srbe, a na drugom mjestu &a ilije % 68AD+88A8, <.*. to ponovno primanje kr!anstva obja!njava prestankom bi . vlast nad Srbima a Mihajla %% 'morijskog 6834.8308, kada su se vratili poganstvu. Za 1eretljane i ri)ito isti)e da su do &a ilija % bili nekr!teni. &i . je elio da !irenjem kr!anstva me-u srpskim plemenima pro!iri svoj utje"aj nad njima+dug pro"es, vi!e od 3 stoljea. <r!anstvo je prodiralo u srpske emlje uglavnom sa apada. 1esumnjivo je ve u 3.pol.0.st. povr!no prevladalo u Srbiji. <ona)no u)vr!ivanje sa dolaskom u)enika Sirila i Metoda. Mada se jedan dio staroga rodovsko+plemenskog starje!inskog sloja odupirao novoj "entralnoj vlasti, velika veina vlastele bila je svakako u vladara, koji joj je davao, i s pomou svojih vojnih snaga, osiguravao emlji!ne posjede. <ne Blastimir odbija &ugare, njegovi sinovi Mutimir, Strojmir i (ojnik odbijaju kana &orisa 6872+8888 i arobljavaju mu sina Bladimira sa 13 velikih boljara+oni su kasnije vraeni u obostranu ra mjenu darova. &orbe su pridonijele daljnjem ja)anju dravne vlasti. Mutimir je poslije pobjede nad &ugarima otjerao svoju brau i avladao sam 68A4+ 8048. 1jegove sinove je oko 801. prognao *etar (ojnikovi koji je do!ao i Hrvatske i avladao Srbijom. @dbijeni su poku!aji u urpa"ije Mutimirovog sina &rana 6i Hrvatske8 i <lonimira Strojmirovia 6i &ugarske8. /ada je i *aganija bila pod Srbijom. # to je doba Hum igrao naro)ito na)ajnu ulogu. # tenji da se odre protiv prodiranja Srbije na primorju s jedne i pritiska &i anta s druge strane, humski kne Mihajlo Bi!evi oslanjao se na &ugarsku. 1a njegov poti"aj Simeon napada Srbiju i smjenjuje *etra (ojnikovia, na vlasti je onda *avao &ranovi koji se odrao tri godine. # Srbiji je kod vladajueg sloja stalno i bijala tenja da se s pomou &i anta otrgne od te!kog

bugarskog pritiska. Far 9oman Mekapen 6031+0558 !alje s vojskom pretendenta Zahariju *rvoslavljevia, no *avao ga je arobio i predao &ugarima. &ranovi prela i na stranu &i anta, "ar Simeon ba"uje &ranovia i dovodi onog istog Zahariju koji je pri navao vlast &i anta. Srbi su uni!tili bugarsku vojsku, na !to Simeon odlu)uje uni!titi Srbiju. Zaharija bjei u Hrvatsku, svi upani su odvedeni u ropstvo, a emlja je opusto!ena i priklju)ena &ugarskoj 035. @d Simeonove smrti 03D. po)inje opadanje bugarske moi. Laslav <lonimirovi bjei s bugarskog dvora 03D. i u pomo &i anta obnavlja dravu koja je obuhvatila i /ravunju. Mihajlo Bi!evi nakon Simeonove smrti i obnove srpske drave prela i na stranu &i anta, od koga dobiva naslove prokon ula i patri"ija. Zahumska biskupija bila je podre-ena splitskoj nadbiskupiji 6saboru 037. je prisustvovao i Bi!evi8. Historija Srbije u 3.pol.14.st vrlo je malo po nata. &osna se poslije smrti Laslava 6oko 0748 i dvojila i srpske drave. *oslije pada &ugarske pod &i ant 0D1. Srbija je bila podvrgnuta &i antu, dok nije do!la pod vlast "ara Samuila. 1418 uni!tenjem makedonske drave, Srbija je opet pod &i antom. # Srbiji, Zeti i Humu unutra!nje ure-enje ostalo je netaknuto 6teme su obuhvaale samo peri,erne oblasti8. Frkvena organi a"ija @hridske arhiepiskopije obuhvaala je i Srbiju. &i ant uskoro slabi+Zeta se osloba-a 14DD, u Makedoniji i bijaju ustan"i, !to je tada bilo s 9a!kom nije po nato. (omila i vora nastala sukobom i me-u dubrova)ke i barske "rkve omoguila je da dobijemo mno!tvo podataka i o drugim povijesnim situa"ijama i ra voju toga doba. # A.st. u anti"i sjedi!te biskupije bio je Epidaur, a 724. ?abri"ijan je upisan kao sudionik sinoda u Saloni. /ada je epidaurski biskup ?abri"ijan bio su,ragan salonitanskom metropoliti nadbiskupu. /ada dola i do seobe naroda, a o vremenu nakon nje manjkaju povijesni i vori. %mamo podatak da su se na 3. 1i"ejskom saboru D8D. pojavili dalmatinski biskupi. 1e na se da li su tada te "rkve pripadale 9imu ili Farigradu. D23. su sve dalmatinske "rkve odlukom ba ileusa Meona %%% bile podvrgnute "arigradskom patrijarhu, a danas se smatra, kako je to prvi konstatirao =i!i, da je takvo stanje potrajalo sve do po)etka 14.st. /ada se uspostavlja jedan prin"ip koji je otada prisutan u srednjem vijeku, i u suvremenostiG rimska kurija nastoji da se grani"e "rkvene organi a"ije podudaraju dravnim i politri)kim grani"ama. /o je vrijeme kad ba ileus gubi 9avennu. Sredi!te "rkve mora biti na politi)ki istom teritoriju. # 8.st na ovom saboru se ne spominju biskupi Epidaura, .ubrovnika i Zadra. .almatinski biskupi koji su tamo bili prisutni, abiljeeni su u dugom popisu prelata i kojeg se vidi njihov na)aj. &ili su vrlo visoko rangirani, imali su status samostalnih biskupa, odnosno biskupa koji nisu bili su,ragani svom nadbiskupu a odre-enu metropoliju 6tj. Salonitanskoj metropliji koja je onda bila podvrgnuta Farigradu8, ve su bili direktni su,ragani "arigradskom patrijarhu. /ada .alma"ija nije jedinstvena, ti su biskupski gradovi osamljeni, dola i do atomi a"ije "rkvenih sredi!ta. 1a taj )in Farigrad je pristao, gradovi su imali veliku mo, kako ta sredi!ta ne bi bila podvrgnuta 9imu, nego njemu. @ dubrova)koj "rkvi postoji podatak tek sa sinoda u Splitu. Smatra se da je i ona D23. bila atomi irana, samostalna i direktno podvrgnuta Farigradu kao nasljedni"a epidaurske biskupije, jer se epidaurski biskup preselio i Epidaura u .ubrovnik. @ tome je pisao 9adoslav <ati)i tako !to je u eo i vore o osnutku .ubrovnika 6<. *or,., Mile"ije, Mjetopis popa .ukljanina, Historia Salonitana8 i konstantirao da oni u ajamno ne ovise, ali se upiru o i vore koji su nama danas nepo nati. /o je i gleda bio materijalni apis, ili ponti,ikalna kronika dubrova)ke "rkve. <ati)i je poka ao da je i u tim stoljeima, kad i vori !ute, postojala pismena knjievnost. .almatinske "rkve su po)etkom 14.st trebale potpasti pod jurisdik"iju 9ima jer su potkraj 0.st i gubile visoki rang u isto)noj "rkvi. 1a saboru u Splitu 037. spominje se dubrova)ki biskup. @n je imao problema sa susjednim <otorom i Stonim kojima je tada vladao kne Mihajlo Bi!evi 6Zahumlje8. /e su se "rkve borile oko vjerovjesni)kog prostora, a manje oko jurisdik"ijskog jer je tom dru!tvu bila potrebna kristijani a"ija. @tada o dubrova)koj biskupiji nema podataka. Spominje se u buli pape Zaharije D52. da je dubrova)ki biskup 'ndrija dobio od njega palium i podru)je jurisdik"ije a Zahumlje, /ravunju, <otor, &udvu, &ar, #l"inj, Skadar, Srbiju i ale-e sve do *ri rena. @na je od 1011 bila progla!ena a ,alsi,ikat, a tako ju je o"ijenio i Milan =u,,laI i ustvrdio da je nastala nekoliko stpljea kasnije u dubrova)koj biskupiji. *rvi autenti)ni dokument koji spominje dubrova)ku "rkvu kao nadbiskupiju jest bula pape &enedikta B%%% 1433 kojom dubr.biskupu Bitalu dodijeljuje pallium io podru)je Zahumlja, /ravunje, Srbije, &ar, <otor, #l"inj, na isti na)in kao i njegov pred!asnik (rgur. /aj (rgur bi mogao biti ili papa (rgur Beliki ili (rgur i 84+ih 14.st a kojeg se misli da je ba! on bio pred!asnik &enedikta B%%%. Zato se smatra da je dubr.nadbiskupija nastala u ra doblju ponti,ikata tog (rgura od 00A+ 000. /o se potvr-uje i u kroni"i %vana Nakona a vrijeme pohoda *etra @rseola kojem se, me-u ostalima, podredio i dub.nadbiskup. *itanje je a!to se ba! u to vrijeme i dvaja .ub.kao nadbiskupijaH (rad s nadbiskupom o)ito ima velike ambi"ije a ra voj i utje"aj u regiji. Miho &arada rekao je da je bugarski "ar Samuilo osvojio dra)ki temat, no ne "ijeli teritorij temata, pa je &i ant od neosvojenog dijela temata osnovao novu teritorijalnu jedini"u .almatia Superior. (odinu dana ranije 088. biskupi <otora, .ra)a, #l"inja i Sva)a poginuli su u brodolomu kad su putovali u metrropoliju Split. /o je onda bio ra log bog kojeg je bi antski "ar atraio od 9ima, a na ahtjev biskupa "aru da im se na-e blie nadbiskupsko serdi!te, da promaknu .ubrovnik u nadbiskupiju. .ominik Mandi tvrdio je da je bugarski "ar Samuilo atraio od 9ima da stvori nadbiskupiju u .ub. a ona podru)ja koja je osvojio jer je sam .ub. bio au et od Samuila. .ub.je ovaj status nadbiskupije dobio stje"ajem okolnosti, odnosno politi)kim prekrajanjem na prostoru $% Europe, a ne bog svog gosp. ra vitka. /a je odluka 9ima bila po)etak velikog projekta koji je

1D

impli"irao .ubrovnik metropolom velikog junog prostora. 1eprijatelji dubrovnika postali su brojniG splitski metropolit koji je na taj na)in i gubio su,ragane, <otor 6vrlo star, ima katedralu sv./ripuna i 840. koja je u nje inim temeljima8 koji je elio autonomnost, ato se radije podloio nadbiskupu &arija kako bi od njega imao vee koristi jer mu je daleko i ne moe ga lako i strogo nad irati. /ako je bilo "ijeli srednji vijek, o )emu govore i vori u 'puliji. &ar+54+ih godina 11.st i rasta .uklja. #stan"ima kne a Bojislava .uklja je stekla neovisnost od &i anta. Me-unarodno pri nanje moglo se ostvariti "rkvenim pri nanjem, odnosno da na nje inom politi)kom teritoriju kojim vlada kne bude "rkveno sredi!te, i to nadbiskupsko, pa bio to &ar ili .ub. kojeg bi onda trebalo i osvojiti. 1a tom "ilju radili su dukljanski kne ovi Mihajlo i &odin. .ubrovnik nije onda imao ni)iju podr!ku, samo 9ima a i ona je ovisila o situa"iji. &ar je postao sastavnim dijelom .uklje, tako da su i a preten ija barskog biskupa stajale preten ije dukljanskog kne a. @n je htio imati samostalnu "rkvenu ajedni"u, ali da metropolit &ara bude i ravno podvrgnut papi. &arski biskup bio je dub. su,ragan. % me-u njega i .ub. vodile su se parni"e, pa se i u jednoj od njih u ra doblju 1474+1477 nadbiskup 6i 14338 Bital titulira kao biskup, a ne kako nadbiskup. % godine 14A4. sa splitskog sinoda, spominje se da na njemu sudjeluju i biskupi (ornje .alma"ije !to bi na)ilo da je u me-uvremenu dub. nadbiskupija uga!ena i da je postala su,raganom splitske metropolije. Metropolija .alma"ija 6(ornje i .onje8 je bio Zadar. Za te termine mislilo se da nije moda gre!ka u pisanju, ali dokument o parni"i je sumnjive autenti)nosti, a uvod u splitski sinod je napisan kasnije bog o!trih preten ija splitske "rkve. =to je onda dovelo do ukidanja dub. metropolije i do njenog ponovnog uspostavljanja H # 11.st .ub. je status metroploije i gubio samo ,ormalno, no to je vjerojatno odra stvarne situa"ije na terenu, odnosno pitanje je u kolikoj je mjeri dub. nadbiskup mogao natjerati svoje su,ragane na poslu!nost. *olovinom 11.st dola i do naglog uspona re,ormnog papinstva i produbljenja ra lika s %sto)nom "rkvom !to se jako o)ituje upravo na ist obali $adrana 6 u sklopu rimsko+bi antskih odnosa8. # apadnoj ekumeni to je papinstvo ra nim kon"ilima nametalo nove poglede i na)in ivota, a papini poslani"i su na terenu poku!ali uskladiti ate)eno stanje sa novim "rkvenim normama. @d po)etka 14.st dalmatinske "rkve su bile podvrgnute papi u 9imu, ali su ivjele po na)inu i pravilima %sto)ne "rkve. 9im je elio u)vrstiti ist.jadranske "rkve u poslu!nosti i vjernost, ne bog toga !to bi trebale biti pred i-e katoli)ke uljudbe HT, ve su shvaene kao pola i!te a djelovanje rimokatoli)kih sveenika na $%, a sabijanje %sto)ne "rkve do samog Farigrada. /ako je 037. sa van sinod u Splitu 6 /oma spominje .abrala koji je ivio po obi)aju %sto)ne "rkve8 i 14A4. tako-er u Splitu, metropoliji a .onju .alma"iju i Hrvatsku u kojoj su se tako-er htjele povesti re,orme. # isto vrijeme 14A4. je i u .ub. sa van sinod, a dub. nadbiskup Bital %% uope nije sudjelovao na njemu jer se sluio palijem prije nego !to mu je uope bio poslan od pape. /o ionako nije ni bio ra log sinoda, a legat je sa sobon donio palij !to na)i da ga je Bital %% ispravno primio nakon pomirdbe, odnosno kompromisnog rje!enja. <ako Bital %% nije ni pristupio tom sinodu, papin ga je legat ekskomuni"irao. Lim je legat oti!ao, Bital %% se nastavio baviti svojom nadbiskupskom duno!u. Blast komune .ub. uhitila je Bitala %%, ba"ila u tamni"u i odabrala si novog pastira. 14D1 &i ant je poraen tako da je na ist.$adranu bio prisutan samo simboli)no ali stvarno nestaje. # junoj %taliji ja)aju 1ormani, a .uklja je sve primjetnija kao regionalna sila kojom vlada kne Mihajlo. @n je sve do 14D1. bio save nik &i . ali se tada u novim okolnostima osamostalio, .uklja je postala samostalna drava i teila je teritorijalnoj ekspan iji 6imala je jo! Zahumlje, te nad or u &osni i 9a!koj8. Sada je u neposrednoj bli ini .ub. niknula mlada i mona drava )ega dotada a .ub. nije nikad bilo, pa je i to bio jedan veliki ra log bog )ega si je .ub. mogao stvarati goleme resurse sasvim neometano. Mihajlo je poslao svog sina &odina na ustanak u &i antu, &ugari su ga proglasili *etrom i svojim "arem, ali to nije uspjelo, pa ga je Mihajlo morao osloboditi i "arigradskog atvora. Bital %% imao je podr!ku klera koji se sluio slavenskim isto)nim obredom. (radska vlast je tada uspostavila ravnovjesje i suprema"iju nad duhovnom vla!u u .ub. po prvi put od osnutka grada. Bital %% na!ao je na)ina da se poali papi u 9im 6(rgur B%%8. # pismu je spomenuo da su ga .ubrov)ani ato)ili jer si ele adrati isklju)ivo pravo biranja nadbiskupa+tome se upravo novim re,ormama "rkva apsolutno protivila 6"ivilna vlast nije smjela arobiti pastira, a pogotovo ga nije smjela birati8. /o je vrijeme kada se tek po)ela stvarati )vrsta je gra sredi!nji"e rimske "rkve 6dobro ure-en ured rimske "rkve bio je tek u 12.st a %no"enta %%%8, (rgur B%% sve je probleme nekog manjeg podru)ja htio rje!avati direktno u 9imu gdje jo! ured nije bio osposobljen a rad, to je bila njegova elja da u)ini, ali na terenu nije i gledalo tako. (rgur B%% donosio je odluke putem pisama, a kako nije imao ured nije mogao pratiti !to je odlu)ivao u tim pismima priej nekog vremena a odre-eni problem. .ubrov)ani su a nadbiskupa i abrali prija!njeg barskog biskupa *etra. # dub. vi!e nije bilo stratega, &i . je tada nemoan, a slavenski kne Mihajlo sve ja)i. <ako dub. nadbiskup nije imao poslu!nost svojih su,ragana na terenu, i nije i a sebe imao ja)u politi)ku vlast, .ubrov)ani su posegnuli a *etrom, a Mihajlo je tako mogao biskupske gradove, su,ragane dub. metropolije prive ati a svoju dravu. (rgur B%% uputio je pismo kne u Mihajlu, :slavenskom kralju;, kako ga na iva u njemu, iako tada nije mogao biti okrunjen. Mihajlo tek tada u pismu trai krunu i 9ima, ali se (rgur u pismu u kojem mu odgovara dvoumi, iako ga na iva reU. Mihajlo je traio rang kraljevstva a .uklju i ure-enje "rkvenog ustrojstve. (rgur B%% ne na !to e odlu)iti jer je o Mihajlu dobio druga)ije podatke s terena, a legat kojeg je tamo poslao jo! se nije vratio, no !to se ti)e "rkvenog ustrojstva, papa

kae Mihajlu da mu po!alje barskog biskupa *etra u 9im. (rgur B%% je htio u sebe ve ati .uklju kako bi prodro i tog podru)ja u samo sr"e &alkana, ali istovremeno nije htio dokinuti dub. nadbiskupiju, odnosno htio je rije!iti problem Bitala %%. .uklja je prvi nukleus stvaranja regionalne sile na donjem $adranu. (rgur je htio oba problema kompromisno rije!iti ali je umro, a Mihajla je naslijedio &odin. 1480. papa <lement %%% Bibert je bulom osnovao &arsku metropoliju a "ijelu .uklju, napu!teno je ono stanje kompromisa da se .ub vee u .uklju tako da on bude metropolija tog podru)ja. @vo je rje!enje ujedno i posljedi"a raskola u papinstvu. <lement %%% utemeljio je i Zagreba)ku nadbiskupiju. Za .ub.to nije bilo povoljno rje!enje jer je i gubio najvei dio svog jurisdik"ijskog prostora, ali i ono !to nije imao a polagao je pravo na to. Za &odinova ivota .ub.nije mogao ni!ta u)initi jadajui se 9imu. &odin je istom krenuo u ratni sukob s .ub.odnosno opsadu grada. .ub.je dotada i gradio resurse i ,lotu te slobodan pristup gradu s mora, a &odin je nad irao obalu. Zaposjeo je sav i vangradski teren oko grada, ali nije bio dorastao gradskim ,orti,ika"ijama. 1a taj je na)in potpuno be uspje!no opsjedao grad s kopna D godina, be ikakvog uspjeha. *o &odinovoj smrti 1141. u .uklji je do!lo do dinasti)kih apleta, drobi joj se politi)ka i vojna mo, a odvajaju se i &osna i 9a!ka. .ub.osjea olak!anje od njenog pritiska, pa mu ambi"ije postaju vee. .ub.poslani"i odla e u 9im poaliti se kako je utemeljenje &arske nadbiskupije nekanonsko, a ionako ga je osnovao protupapaJ *roblem .ub.rije!io se 1153. kad je 9im imenovao 'ndriju a dub.nadbiskupa i dodijelio mu sve oni su,ragane koje je 1480. dobio &ar. 9aspad .uklje na)io je da 9im vi!e ne moe ra)unati na nju u svom velikom projektu. .ub.je vraena hijerarhijska po i"ija, a nadbiskup je bio i abran direktno od pape. .ub.je bio jedina kop)a a papu i njegovo daljnnje djelovanje na &alkanu i prema istoku, a kurija je taj )in protuma)ila kao vraanje pravde. D4+ih 13.st naglo se uspinje 1emanja i njegova braa u 9a!koj, pa je 9im usputno obavijestio 1emanju o postavljanju tad novog nadbiskupa u .ub., &ernarda. 1100. na ahtjev 1emanjinog najstarijeg sina Bukana koji je vladao .ukljom, a na iovao se kraljem .alma"ije, 9im je ponovno osnovao metropoliju u &aru. .ubrov)ani su bog toga protestirali do 1377. ali su shvatili da su jo! dobro pro!li kad im je velika srpska drava i a le-a. &ar je tada bio metropolija a sve katolike 1emanjinoj dravi 6pa u papinoj kuriji barski biskup nosi na iv primas servi"ae, te je danas ispred agreba)kog biskupa8 <ultura .uklje <njievnost+doba0+13.st u kome se nastavlja rad na !irenju osnovne pismenosti koju su u 0.st apo)eli u)eni"i S i M. *repisivanje obrednih knjiga+najvei broj je pisan glagolji"om koju je amijenila spretnija irili"a+ti spomeni"i nisu sa)uvani. .va na)ajna djela i 13.stGMjetopis popa .ukaljanina+sa)uvan u latinskom prijevodu+ prvi na! pisani spomenik, u koji je u!la suvremena narodna tradi"ija o vite!kim pothvatima legendarnih junaka i vladara i najstarije historije Srba i Hrvata. Miroslavljevo evan-elje+pisano irili"om, najstariji spomenik srpske redak"ije, remekdjelo kaligra,ske umjetnosti. /o je doba prijela a od ope irilometodske pismenosti k posebnim na"ionalnim knjievnostima. #mjetnost+anti)ki spomeni"i propali su a seobe naroda. 1ajstarije gra-evine u dukljanskom kraljevstvu ponavljaju oblike koji se oslanjaju na tradi"iju kasnoanti)ke, vrlo orijentali irane kulture 6Sv.*etar de Fampo kod /rebinja+mau olej kralja 9adoslava8. 1ajstariji spomenik monumentalnog slikarstva+,reske u "rkvi sv.Mihajla u Stonu 614DD+11748+rana romanika. #mjetnost je u 9a!koj u to doba gotovo nepo nata+najstarija "rkvaGsv.*etar, vjerojatno podignuta prije pokr!tenja Srba. Makedon"i u rano,eudalno doba 6D+13.st.8 *ostanak :Sklavinija; i borba a Solun u D.st. Samo je Solun odolio opsadama Slavena i 'vara 6oko A17 i A1D8. Me-u makednoskim Slavenima ostalo je poprili)no starosjedila"a, !to se viid po toponomasti"i 6ime po bi .temi Makedoniji8. Be u prvoj polovini D.st plemena mak.Slavena se u ale-u Soluna udruuju u plemenske save e+ bi .histori)ari oblasti pojedinih plemena kako i plemenski save ovu :Sklavinije;+ emlje slavenskih plemena. Megenda sv. .imitrija+slavenskog kne a *ervunda su uhvatili i u Farigradu ubili+povod a dvogodi!nju opsadu Soluna+54+te D.st. *rotuudar "ara <onstansa %% A78.+namee Slavenima plaanje godi!njeg danka u vojni)ku obave u, jedan dio Slavena preselio je u Malu ' iju. D4+ih D.st.+nova opsada pod vodstvom <uvera. # to vrijeme preko donjeg .unava prela e &ugari pod 'sparuhom. &i ant po)inje uvoditi vojnoupravnu tematsku organi a"iju+A87. tema /rakija. A88. "ar $ustinijan %% slama otpor slavenskih plemena+ona pri naju vrhovnu vlast &i anta> nastaje nova tema Helada+ time je ra bijen plemenski save makedonskih Slavena i a nekoliko stotina godina odgo-eno ,ormiranje njihove drave. &orbe &i anta i &ugara oko vlasti nad makedonskim Slavenima

10

%ako su pri navala vrhovnu vlast &i anta, plemena mak Slavena ivjela su na kraju D.st i dalje pod svojim kne ovima i njihovi odnosi s predstavni"ima bi . vlasti u Solunu bili su dosta labavi. &i . "arevi od sredine 8.st nastoje u)vrstiti svoju vlast nad ale-em Soluna. D78. "ar <onstantin B pokorava mak.Slavene, no njihov odnos prema &i .ni tada se nije bitno promijenio. D4+ih 8.st u /rakiji su naseljeni kolonisti i Sirije, a D82. logotet Staurakos pobje-uje Slavene+ organi ira se nova tema Makedonija i me-u Mari"e i Strume a "ara 1iki,ora % 6843+8118. Stvorena je i Solunska tema, tema *elopone i tema <e,alonija te isto)no od Strume Strumska tema. 1iki,or naseljuje velik broj gr)kog stanovni!tva kao stratiote u te teme. 85D. uni!tena je slavenska plemenska organi a"ija na *elopone u. *o)etkom 0.st raste mo &ugara nakon apsorbiranja propale avarske drave. /ridesetgodi!nji mir s &i antom 815+817. pod <rumom. *orastom posjeda vojnog plemstva i )inovni!tva te uslijed ja)e eksploata"ije seljaka, produbljuje se unutra!nja kri a u &i . 831.835+ustanak seljaka i gradske sirotinje 6/oma Slaven8. &i ant 0A5. ustupa Makedoniju &orisu, kako bi ga pridobio a primanje kr!anstva. *rimanje kr!anstva i rad <limenta i 1auma /ime !to su makedonski Slaveni u!li u sastav bugarske drave, nije se prekinula nit njihova unutra!njeg ra vitka. #br ao se u seoskim opinama pro"es di,eren"ija"ije i njihova ja)eg raspadanja. &i ant je nastojao pokrstiti &ugare, elei bar u "rkvenim stvarima podvri svog susjeda i pomou "rkvene organi a"ije u)vrstiti svoj utje"aj u &ugarskoj. &ugarska se 8D4. de,initivno oslonila na "arigradsku patrijar!iju. *oslije Metodove smrti 887. njegovi su u)eni"i do!li na &alkan i to veina ba! u &ugarsku. .jelo S i M dobilo je veliki amah tek poslije <limentova i 1aumova dolaska u Mak.oni rade na su bijanju bi .utje"aja Sv. <liment organi ira "rkvu u Mak., uvodi narodni je ik u "rkvu i osposobljuje ih a sveenike+organi ira !kole. 802. <liment je postavljen a episkopa Beli)ke episkopije koja je obuhvaala gotovo "ijelu Mak. <liment+organi ator mak.slavenske "rkve s hijerarhijom koja je potje"ala i sredine mak.Slavena. <limentu se pripisuje stvaranje nove slavenske a buke, irili"e> podigao je manastir u @hridu+poslije sjedi!te ohridske arhiepiskopije, umro je 01A. 1aum je bio na dvoru kne a &orisa u *reslavu, gsje je upravljao prevodila)kim radom, 802. prela i u Makedoniju i radi ajedno s <limentom> pokopan je u @hridu 014. &ogumilski pokret u Makedoniji ?eudali a"ija bugarske drave i moralna dekaden"ija sveenstva i a iva opi otpor u narodu. @sta"i starih paganskih vjerovanja i hereti)ka u)enja ja)aju+pauliani i masalijani. Sredinom 14.st pojavljuje se bogumilstvo+pokret je na van po popu &ogumilu kojeg pre biter <o ma optuuje da je prvi po)eo nau)avati here u u bugarskoj emlji. &ogumilstvo se pojavilo najprije u Makedoniji> po <o mu, bogumili vjeruju da je sav vidljivi svijet -avolje djelo i da sve postoji po volji -avola. 9a likuju se samo po tome !to jedni smatraju -avla ili mamona an-elom, koji je otpao od boga, a drugi a njegova mla-eg sina. # skladu sa svojim osnovnim u)enjem, odba"ivali su sve kr!anske simbole, obrede, tajne, pri navali su samo 1ovi avjet, a od molitava @)ena! i kao sluge mamonove osu-ivali one koji se hrane mesom, piju vino, u imaju ene i podaju se ivotu ovog svijeta. &ogumili se obraaju naj!irim slojevima naroda i po ivaju na otpor postojeem poretku. &ogumili su u svom u)enju i ra ili raspoloenje svih onih, koji su u opstanku seoske opine vidjeli jedini spas pred pritiskom ,eudali ma. @d 3.pol.14.st i vori ne donose vi!e nikakve podatke o bogumilima u Makedoniji niti ih dovode u ve u sa dravom "ara Samuila. Makedonska drava pod Samuilom i nje ino !irenje na &alkanu &ugarska mo opada a Simeonova nasljednika *etra, pritisak 1iki,ora ?oke i osvajanje podunavske &ugarske od strane ruskog kne a Svjatoslava 0A0. &ugarska postaje popri!te rusko+bi .borbe, "ar %van Fimisk pobje-uje Svjatoslava te ukida bug.samostalnost i okupira njen teritorij 0D1. 0A0. u mak.oblastima i bija ustanak )etvoro braeG .avida, Mojsija, 'rona i Samuila, nema podataka o sudbini ustanka, vjerojatno je Mak.pri nala vrhovnu vlast &i anta. 0DA. poslije smrti %vana Fimiska u Mak.i bija ustanak protiv &i anta koji opet vode komitopuli 6sinovi komesa brsja)ke oblasti 1ikole8 ., M, ' i Samuilo. Mojsije i .avid ginu u borbama, a 'ron ubijen po Samuilovoj apovijedi. 1e na se to)no kada se on proglasio a "ara ni kada je uspostavljena ohridska patrijar!ija. Samuilo 087. osvaja Marisu i "ijelu /esaliju. &a ilije %% jedva se spa!ava bijegom 08A, Samuilo !iri dravuG &ugarska, .ra) 080 i Epir. 1ema konkretnih podataka o borbama i me-u &a ilija %% i Samuila oko 001+005. 00A Samuilo pobje-uje pred Solunom i provaljuje na *elopone , doivljava teak pora na povratku, no be ikakvih posljedi"a. &a ilije %% uspostavlja save ni)ke odnose sa .rislavom i dukljanskim kne om Bladimirom. 008. Samuilo pokorava .uklju i odvodi Bladimira u arobljeni!tvo, pusto!i .alma"iju do Zadra, pa se vraa natrag preko &osne i 9a!ke. <ne Bladimir je postao Samuilov et, pa mu je .uklja vraena na upravu. 1ajvei opseg Samuilove draveG Makedonija be Soluna, /esalija, Epir, 'lbanija, .uklja, Zahumlje, /ravunja, 9a!ka, &osna, Srijem i podunavska &ugarska. @d

1441+1445. &a ilije %% sistematski podu ima velike pohode, kao bi Samuilu najprije odu eo njegove isto)ne i june oblasti pa atim udario na "entralne+ osvaja skoro "ijelu &ugarsku, atim /esaliju i junu Makedoniju. Samuilo je te!ko potu)en kod Skopja oko 1445, 1447. predaje se .ra). Za deset posljednih godina Samuilova otpora i vori ne daju detalje osim vijesti da je &a ilije %% nastavljao svoje navale svake godine. *osljedni put su se sukobili 1415, Samuilova vojska je potpuno ra bijena, Samuilo se sklonio u *rilep, gdje ga je udarila kap kad mu se vratila slijepa vojska 6A.14.14158. 1aslijedio ga je sin (avrilo 9adomir kojega u lovu ubija 'ronov sin %van Bladislav i atim u ima "arsku krunu 1417. # po)etku 1418 pri opsadi .ra)a gine %van Bladislav i poslije toga popu!ta otpor mak.drave+vi!e plemstvo predaje Makedoniju &a iliju %% i dobivaju potvrdu svojih privilegija i bi .)inove i naslove. Svi suvremeni i vori na ivaju Samuilovo "arstvo bugarskim "arstvom, a njegove stanovnike &ugarima. Makedonija pod bi . vla!u, ustan"i mak.Slavena i borbe oko Makedonije do po)etka 13.st. /eritorij Samuilove drave bio je podijeljen u dvije temeG *aristrion ili *aradunavon 6podunavska &ugarska8 i &ulgaria 6Makedonija8, koja je imala rang katepanata, a poslije i dukata 6tako su se na ivale vee i vanije teme8. &a ilije %% apo)eo je pro"es gre"i a"ije ,eudalne klase u Makedoniji. Zadrao je pore ni sistem i Samuilovog doba+pore se plaao u naturi, u korist "rkve je uveo kanonikon, koji se plaao episkopijama. 1akon smrti &a ilija %% 1437, prevladava utje"aj )inovni)kog plemstva, koje u ima u akup ubiranje pore a po provin"ijama, pa njihovim poveavanjem upropa!tava seljake i stratiote i tako ih primorava da postanu kmetovi+pari"i. *e)ene i, nekada!nji save ni"i protiv &ugara i dalje navaljuju. Zakupni"i pore a po)eli su i u Makedoniji uvoditi bi .pore ni sistem i ahtijevati plaanje u nov"u, a u isto je vrijeme oslabila potpora koju je &i .imao kod slavenskog sveenstva jer je a ohridskog arhiepiskopa postavljen (rk Meon 6142D8. 1454 i bija ustanak pod vodstvom *etra .eljana, koji se i davao a sina (avrila 9adomira. *etar je smaknuo svog konkurenta /ihomira, koji je podigao ustanak u .ra)koj oblasti. .eljan au ima 1i! i Skopje, neuspje!no opsjeda Solun. *obunjeni"ima je prebjegao i drugi Samuilov umuk 'lusijan, sin %vana Bladislava. .eljan ga prima a suvladara i !alje na Solun, no 'lusijan je ra bijen, vraa se i osljepljuje .eljana te preu ima vodstvo. *oslije novog pora a prela i (r"ima. (r"i ra bijaju ostatke .eljanove vojske i gu!e ustanak u krvi. # Mak.je nastavljena sve ja)a eksploata"ija seoskih masa. Seldu"i 14D1 ra bijaju bi .plaeniku vojsku kod Man ikerta, &ari pada u ruke 1ormana. 14D3 Makedon"i diu ustanak pod vodstvom (eorgija Bojteha. @braaju se a pomo dukljanskom kne u Mihajlu koji im je poslao svoga sina &odina sa 244 vojnika. &odina su proglasili a "ara &ugara, no ustanak je po)etkom 14D2 ugu!en, a &odin arobljen. <umani, a naro)ito *e)ene i su u to vrijeme pravi gospodari u pokrajinama sjeverno od planine &alkan, u isto vrijeme Seldu"i su osvojili skoro "ijelu Malu ' iju. 'leksije % <omnen 61481+11188 obnovio je mo &i anta. 1ormani pod 9obertom (uis"ardom 1481. au imaju 'lbaniju, Epir, /esaliju i velik dio Makedonije, Skopje, @hrid, &itolu, &er, Maglen, <ostur i &elu Frkvu. /ek 1485. 1ormani su potu)eni pa su se do kraja te godine i gubila sva osvojena podru)ja. 1401. &i ant je pomou <umana gotovo uni!tio *e)enege, a njihove ostatke raselio posvuda, 1405. ra bijeni su i <umani+ tako je bi .vlast u)vr!ena sve do .unava. Makedonija je stradala pri prolasku kriara. *rivreda i dru!tveno ure-enje u Makedoniji u 11 i 13.st Makedon"i od 1454. potpadaju pod iste ope obve e i pravne propise kao i stanovni"i u ostalim podru)jima "arstva. @ja)ao je bi . element u upravi, gradskom stanovni!tvu i me-u ,eudal"ima. =irenje gr)kog utje"aja preko "rkvene organi a"ije dobiva pun amah a vrijeme ohridskog arhiepiskopa /eo,ilakta 61404+11408, jednoga od najvi-enijih "rkvenih bi .pisa"a u to doba. *otiskivao je knjievni rad slavenskog mak.sveenstva. Za narod je najosjetljivija promjena bilo uvo-enje bi .pore nog sistema, s mnogo vrsta pore a. Far je, da napuni dravne blagajne, prodavao ,unk"ije pore nih )inovnika, koji su atim da pokriju svoje tro!kove poveavali pore . &udua da selja"i vi!e nisu mogli ispunjavati svoje obve e, akupni"i pore a po)eli su pore u imati u obliku krvnog danka, pa su od petoro dje"e odvodili jedno u ropstvo. ?eudalni odnosi u Makedoniji se br o ustaljuju. =iri se davanje emlje u proniju, tj na doivotno uivanje u obve u vojne slube u te!ko naoruanoj konji"i. Bojni)ko pokrajinsko plemstvo potiskuje prijestolni)ko )inovni)ko plemstvo. <ultura <njievnost+ve ana a rad slav.prosvjetitelja S i M i njikovih u)enika <limenta i 1auma. <liment i 1aum su podigli prve slavenske manastire na &alkanu, koji su postali ari!ta slavenske kulture. % voriG Mira"ula .emetrii D.st, /eo,an, 1iki,or, <.*or,, Citija <onstantina i Metoda, Citja <limenta @hridskog, Citja sv. 1auma, /eo,ilakt. 1480. promjena rimske kurije prema ovom prostoru najbolje se vidi kada je barska biskupija postala nadbiskupijom. 1akon &odina, 1141. dola i do osipanja .uklje i .ubrovnikov poloaj je vraen na staro. # to doba dola i do renesanse bi .vlasti "ara Emanuela <omnena. 1akon 1184. ru!i se imperij i stvara se politi)ki vakuum na ist Sredo emlju i ist $adranu. #garski vladar u 13.st osvaja $adran 6raspored silni"a ostao je isti do 10188. 1akon Emanuelove smrti 1184. nestaje utje"aj &i . na ist $adranu, pa se i taj prostor otvara. 9aste 1emanjina drava koja se

31

htjela i vui od bi . vlasti pod kojom je bila, pa je nakon smrti Emanuela po)ela ekspan iju na .uklju i prema apadu. 1emanjii su osvojili i .uklju i Zahumlje 1182. 118A. je u kuriji normanskog kralja Qilhelma u .ub. potpisan mir i me-u .ub. i 1emanjia. # ratu s .ub. 1emanjii su reagirali na nekih A vinograda koje je .ub. htio aposjesti, a postojao je i problem i me-u barske i dub. "rkve. .ub.biskup je uspio u namjeri da barska "rkva i gubi metropolitanski status. .ubrov)ani su se htjeli i boriti a trgova)ke povlasti"e na teritoriju 1emanjia+tako su postojali svi mogui ra lo i a rat .ub. sa Srbijom. Sukob je i bio 1185. 1emanjii su osvojili Zahumlje kojem su pripadali glavni srednjodalmatinski oto"i &ra), Hvar, <or)ula, Bis te je u njemu vladao 1emanjin brat Miroslav. <or)ula je po vala dub. ,lotu i ta je uni!tila 1emanjie kod *olji"a. @ni se ponovo preba"uju na <or)ulu, koja opet po iva dub. ,lotu koja spaljuje ,lotu 1emanjia. Zbog toga su 1emanjii opkolili .ub, ali napada) nije bio dorastao gradu i ,orti,ika"ijama. 118A 1emanjii odustaju i potpisuju mir. .ub. je dobio trgova)ke povlasti"e na njihovom prostoru, a a u vrat 1emanjii su traili da .ub. odstupi od srednjodalmatinskih otoka. # gosp. smislu 1emanjii i .ub. nisu mogli jedni be drugih, .ub. je imao monije gosp i integriranost najsuvremenije tehnologije tog doba.. Srpski kraljevi su uvidjeli dubrova)ki gospodarski embargo, tko nad ire .ub. i srednjodalmatinske otoke nad ire i plovidbu $adranom. #vijek se isti"alo kako je mir potpisan u kuriji normanskog kralja Qilhelma, do 11.st .ub. je mogao voditi vanjsku diplomatsku politiku. 1akon 1184. se oko .uklje konstruiralo sredi!te moi, a to je dovelo do sukoba .ub. i 1emanjia. 1emanjii su krenuli ka .uklji, a posredstvom dinasti)kih ve a avladali su i Zahumljem i svim velikim oto"ima. Zbog toga je .ub. aratio s 1emanjiima. 1a tom su prostoru htjeli rje!avati neke problemeG 9a!ka je geopoliti)ki bila )vrsto ve ana u n &i ant, ' .uklja geopoliti)ki u 9im, sli)no je bilo i sa Zahumljem koje je imalo svoju politi)ku tradi"iju ve anja u papu. 04+ih 13.st 1emanja i njegova ena su se aredili i ostatak ivota proveli u redovni!tvu. 1emanja je bio kr!ten kao katolik ali se kasnije opet krstio po pravoslavnom obredu, no 1emanja nije bio isklju)ivo oprijedjeljen toj orijenta"iji, sluio se onima kojin su mu donosili korist. /ek se krajem ivota 1emanja okrenuo pravoslavlju jer mu je &i ant bio prihvatljiv. Eudokija, ena njegovog mla-eg sina Ste,ana bila je s bi . dvora, a njen ota" je ne!to kasnije prevratom postao "ar 'leksije %%% 'ngel. Zato je 1emanja htio da mla-i sin Ste,an bude nasljednik vrhovne vlasti, a stariji Bukan bio je samo kralj .uklje i .alma"ije. &i ant je pre,erirao da vrhovnu vlast nosi onaj tko je na bilo koji na)in pove an s njegovim dvorom, a nije bilo bitno je li prvoro-en. 1a me-unarodnom planu dukljanska tradi"ija je imala veu teinu, koju je trebao nositi Bukan, a ra!ku je trebao nositi Ste,an 6110A+13328. Ste,an je poku!ao u 9imu od novoi abranog pape %no"enta %%% dobiti krunu 6a i papa je to htio8 bog toga !to je bio ujedno nosio" vlasti nad .ukljom, pa se okoristio njenom tradi"ijom. 9im je taj prostor htio ve ati u sebe, no tu je politiku, koju je 9im htio ponoviti i 11..st aprije)ila ugarska diploma"ija koja je na istom podru)ju imala svoje interese. Bukan se pobunio protiv brata Ste,ana, interven"ijom #garske, Ste,an je bio protjeran 1343, a ugarski vladari su po).12.st u svoj naslov u eli naslov kralja Srbije sve do 1018. do posljednjeg ugarskog kralja. /ako se dravno+politi)ko sredi!te #garsko+Hrvatske o)itovalo prema tom prostoru. # to doba obra ovalo se bugarsko "arstvo, drugo po redu, koje je uvijek, pa i tada, imalo ambi"ije prema &i antu, a ovoga puta je ekspandiralo u *anoniju. &ugarska se sukobila s #garskom, a htjela je amjeniti mo &i anta nad $% Europom. /o je u)inila u pomo Ste,ana koji se 1342. vratio na prijestolje. /ada se u sukob uplela i <ulinova &osna poku!avajui adrati svoju ne avisnost od #garsko+hrvatskog kralja. Bukan je 1100K1344 poslao pismo papi o hereti mu <ulina, te mu preporu)io da ugarski kralj rije!i pitanje pravovjerja u &osni. Zato se &osna opredijelila Ste,anu, a ne #garskoj koja je intervenirala u 9a!koj. Ste,an je nao da mu je po i"ija lo!a, dijelom se mogao oslanjati na #garsku koja je bila austavljena od ugarskog vla,ara. Ste,anova supruga jest bila bi . prin"e a, ali je &i . imao vrlo ni ak ugled u to vrijeme 61345. Matinsko "arstvoT8. Ste,an se ato odlu)io a aokret+otpustio je svoju suprugu, a ra log je bio me-usobno optuivanje a nevjeru. Ste,an nije imao !to traiti u #garskoj koja je bila ve ana u Bukana, pa se okrenuo Bene"iji oeniv!i 'nu .andolo, unuku mleta)kog duda Henrika .andola. /ako je mogao parirati ugarskim ak"ijama+povean mu je ugled na apadu, a u 9imu se na Srbe druga)ije gledalo. Ste,anova le-a u)vrstilo je krunjenje bugarskog kralja <alojana u /rnovu 1345. papinom krunom. 1emanja se povukav!i se u samostan druio sa svojim mla-im sinom 9astkom, redovni)kog imena Sava. 1a svetoj gori 'tosu njih dvoji"a su obnovili srpski manastir Hilandar jer je tu veina naroda imala svoje uprave. 1emanja je pokopan na 'tosu, a kad je i njegovog groba po)eo tei :mir; 6tekuina8, to je na)ilo da je pokojnik posveen. Zbog toga su braa Bukan i Ste,an ajedni)ki odlu)ila da prenesu tijelo svoga o"a u 9a!ku. 1emanja se redovni)ki vao Simeon, te je postao sveta" sv.Simeon Miroto)ivi, a kasnije i njegov sin sv. Sava. /o je bio kult s kojim se nijedna velika!ka obitelj nije mogla natje"ati. .a bi se kult odrao trebalo je ostaviti vlast, otii u samostan, ivjeti pustinja)ki i doivjeti )udo na grobu. @ tome postoje dva itja, prvo je o 1emanji napisao Ste,an, a drugo 9astko. 1a taj je na)in Ste,an sve svoje uspjehe pripisao )udima sv. Simeona, a vlast mu je bila utemeljena i nepobitna jer ju je dobio od samoga sve"a. /aj na)in kanoni a"ije prvih vladara je bio pro!iren me-u mladim kr!anskim emljama kako bi dobile svoje a!titnike na nebu. /o je bog toga !to su svi stariji narodi spomenuti u &ibliji, a oni ne!to mla-i su imali svoje mu)enike u po)etku kr!anstva 6npr. u Hrvatskoj sv. $eronim .almatina"8. Sama se "rkva tim sveta)kim kultovima

pribliavala mladim dravama 6a to je vidljivo jo! i danas, ar ne sv. 'loj ije Stepin)e H J8. #gri # <arpatskom ba enu arheolo!ka istraivanja seu do una ad 744 444 godina kada su tu u termalne i vore ivjeli lov"i, a to je kon ervirano u blatu. # adnjih 14444 godina klima je sli)na dana!njoj. Za taj prostor rabi se i ra :talioni"a naroda;, jer je vrlo )esto imao pokretno stanovni!tvo, a smjer doseobe je i!ao i $%. 9imskim osvajanjem je taj prostor integriran u mediteranski krug gr)ko+rimske "ivili a"ije. Za rimske vladavine prostor je bio podijeljen i me-u provin"ija *anonije i .avije, pa ima ostataka "esta i urbanisti)ke kulture. # doba kasnog "arstva teritorij je bio u "jelosti pokr!ten po onodobnim kriterijima. 'mblematski nak je sv. Martin, ro-en u Savariji, ivio u (aliji gdje mu)en, pa je kao sveta" a!titnik ?ran"uske. *rostor je me-u prvima i gubljen od strane 9ima jer je bio na raskriju "ijele seobe )ije se kretanje moe pratiti na margini. /u su se usidrili Huni, po ma-. historiogra,iji srodni"i Ma-ara. Ma-arski vojvoda 'rpad se po ivao na 'tilinu ba!tinu kako njegov nasljednik kako bi stekao legitimitet na tom prostoru. Huni su i mislili stremen koji je osloba-ao ruke i ra orno poveao ratni)ku mo jaha)a. Smatra se da su oni uni!tili anti)ku ba!tinu !to apravo nije to)no jer su 9imljani davno oti!li kad su se Huni usidrili u <arpatskom ba enu, pa od te anti)ke ba!tine nije ostalo gotovo ni!ta !to bi se moglo u"ijepiti u novoprido!lu kulturu. #garska je tako imala potpuno prekinut kontinuitet s antikom. Hune su 7A8. smjenili 'vari pod &ajanom a idua dva stoljea, pa su otud ugroavali $% i Srednju Europu i 'peninski poluotok. 1akon nestanka 'vara, tu je stvorena Belikomoravska, .onja *anonija. <rajem 0.st pomi)u se #gro+,in"i, dola e Ma-ari pod vodstvom 'rpada koji su i tog prostora istisnuli vlast &ugara, Belikomoravske i ?ranaka. #!li su i me-u ?ranaka i &i anta koji su se htjeli pomaknuti !to vi!e prema drugom "arstvu. /u se nije odmah stvorila drava, glavni su bili plemenski vladari koji su okrueni svojim vojnim skupinama. /o su privatne vojne jedini"e dobro i vjebane i beskompromisne u sprovo-enju svojih "iljeva, a vladar ih u drava plja)kanjem. Sredi!nja vlast postoji samo nominalno, slaba je. #gri su i vor straha bog plja)ki, pa su se na apadu moliliG :(ospode, spasi nas ma-arskih streli"a;. *ojedini ma-arski odredi su se pojavljivali kao pomoni odredi u unutarnjim sukobima %talije i Srednje 1jema)ke. @dre-eni dijelovi elite Ma-ara su se tako upo nali s politi)kim modelom vladanja na Zapadu i s gospodarskim poretkom. Ma-ari su se morali prikloniti kr!anstvu, bilo isto)nom bilo apadnom. Za Ma-are je kr!anstvo bilo privla)no i politi)ki i so"iolo!ki kao u)enje. *rvi se pokrstio, spustiv!i se do &i anta 058. prin" &ulesu. # bit"i kod 'ugsburga 077. ma-arsku je konji"u uni!tio @ton %, utemeljitelj Svetog 9imskog Farstva 1jema)kog naroda, pa se bog dravnje politike ma-arsko pu)anstvo moralo kristijani irati. Ma-ari su bili u krvnom srodstvu, u klanskom ure-enju, u kojem su veliku ulogu imali klanski magovi koji su bili protiv pokr!tenja, bili su )vrst temelj vo-a klanova koji su raspolagali vojskom, plijenom i rodovima. Zbog toga je otpor bio na)ajan. Sredi!nja vlast htjela je uspostaviti "rkvenu organi a"iju, pa je 'rpadov unuk /aksonI 6077+0D88 0A1. htio dobiti biskupe i 9ima. 9im je odgovorio po itivno, poslan je biskup Za"h ali nije uspio doi jer ga je sprije)io @ton % koji nije htio da se tamo osnuje biskupija neposredno podre-ena 9imu. Ma-arska mu je bila bli u, htio ju je pripojiti svojoj dravi i organi irati "rkvu tako da ona prvo bude podre-ena nekom od prelata njegovog "arstva, a onda 9imu. # adnjim desetljeima 14.st dola e misionari i 1jema)kog "arstva kad je na vlasti (e a 60D3+00D8 koji je obavio klju)ni dio prljavih poslova+ borio se s klanovima, preseljavao ih "ijele u druge krajeve. 0D2.+pokr!tenje je predvo-eno biskupom &runom poslanim od @tona %. # (e inoj neposrednoj pratnji bili su njema)ki vite ovi koji su a (e u odra-ivali neke vojne poslove i bili mu garan"ija da ga klanovske borbe vladara nee ostaviti na brisanom prostoru. /i vite ovi imali su interesa samo u obrani sredi!nje vlasti jer nisu imali korijene u klanovima. 00D. na vlast je do!ao Stjepan 600D+14288, ve pokr!ten, a kasnije kanoni iran kao sv. Stjepan. @n je dalje nastavio ispunjavati (e inu politiku, proveo je re,orme tako da su se sredi!ta lokalne moi klanovskih glavara amijenila nositeljima vlasti ajedni"e koja se asnivala na )injeni"i da svi )lanovi ive na istom teritoriju. /o je u)injeno kro stvaranje "rkvene organi a"ije na tom prostoru. Bladarskom naredbom odre-eno je da svakih 14 sela treba i graditi "rkvu koja )ini upu, a upe se udruuju u dekanate. .ekanati su se teritorijalno pokrivali sa upanijama, osnovnim teritorijalnim jedini"ama drave. 1a taj je na)in asnovano 14 biskupija od kojih su dvije postale nadbiskupijeG Es ergam i <alas"a. 1444.g Stjepan je dobio krunu od pape Silvestra %% 6ali nije njegov va al8. 24+ih je do!lo do kri e bog smrti vladara i dinasti)kih sukoba jer su postojale dvije ja)e interesne skupineG jedna je bila a poganstvo, a druga a kr!anstvo. /a je poganska buna usred duboko kr!anske Europe srednjeg vijeka imala masovnu podr!ku u ugroenim slobodnim selja"ima i kmetoviam koji su pro"esom kristijani a"ije u!li u ,eudalni sustav. @ni ele povratak svojoj klanovskoj i poganskoj tradi"iji. Ma-arskoj je tada prijetila i opasnost i vana od 1jema)ke koja je stavila pod svoje va alstvo *oljake i Lehe, &i ant je tada uni!tio &ugare i Ma-arska se opet na!la uklije!tena i me-u dviju sila. # Ma-arsku su na vlast do!li @rseoli preko *etra @rseola 1428+1451, )ija je supruga bila Stjepanova sestra. Ma-arski ,eudal"i pruali su otpor stran"u, pa se *etar obratio a pomo 1jema)kom "arstvu, ali je "ijena bila pri nanje njema)ke

32

suverenosti. *etar je ipak ba)en, 'ndrija % 61454+14A48 je ugu!io pogansku bunu i obnovio dravu sv. Stjepana. Stvorio je obiteljske ve e s njema)kim susjedima, a njegov brat prin" &ela iskoristio ih je da bi sebi osigurao prijestolje. 1akon nagle smrti &ele % 14A2 kraljem je postao Salamon, et Henrika %B, koji je vladao do 14D5. (e a 614D5+14DD8 prima krunu ob bi ."ara. 14DD. dola i do konsolida"ije vlasti kad na prijestolje stupa Madislav % 614DD+ 14078, kasnije tako-er kanoni iran. 1a!ao se u sukobu a investituru i me-u (rgura B%% i 1jema)ke, a sam se priklonio papi jer je htio biti eman"ipiran od hegemonije 1jema)ke. @dbio je oblik prisege papi kao !to je to u)inio Zvonimir jer nije htio re,ormsku politiku "rkve. <oloman 61407+111A8 je dospio na $adran jer su i &i ant i 1jema)ka bili slabi, a Hrvatska se 1143 ve ala u #gre. Emanuel <omnen nije imao snage promijeniti geopoliti)ke silni"e, kao !to su to u)inili #gri, pogotovu u ajedni"i s Hrvatskom. #gri su tu stvorili svoj identitet be uklapanja u neku silu ili "arstvo, apadno ili isto)no, be ob ira na aka!njenje u ra voju od dva stoljea u usporedbi s Hrvatskom. *reko Hrvatske Ma-ari su do!li u doti"aj s mediteranskom ba!tinom i tako su oja)ali kro stoljee nadalje. # 13K12 st. Ma-ari su imali interese u &osni, .uklji, kod 1emanjia, u smjeru $ i $% te na prostor Erdelja, pa polako stje!njavaju &i prema samom vrhu &alkanskog poluotoka. /aj je program ustrajao sve do 17.st, sve do tada ugarski i hrvatski vladari imali su iste interese, ali je stupanj njihova ispunjenja bio ra li)it. /ek se Cigmund Muksembur!ki 1511. ostavio tih poku!aja s &i , po)eo se baviti obranom od /uraka i ure-enjem "rkve na Zapadu gdje su mu bili usmjereni interesi, te je postao i "arem 1jem."arstva. *rekinuo je ugarski program, krunu sv.Stjepana ponio je vladar )ije su ambi"ije i van ovih. &ela %%% 611D3+110A8, vrlo nadaren vladar, u to doba 1jem."arstvo je u drmano sukobom s papom, &i ant parali iran dinasti)kim borbama, &ela %%% je neko vrijeme bio a!titnik &i anta, no kasnije je prihvatio neovisnost Srba i &ugara. Bene"ija postaje veliki ma-arski protivnik na $adranu. Balovi ,ran"uskih i njema)kih naseljenika slijevali su se u #garsku, 'ndrija %% 61347+13278 darivao je kraljevska i upanijska dobra ,eudalnim gospodarima, a nastale gubitke nastojao je pokriti poveanjem pore a i "arinskih pristojbi. 9obno+nov)ana privreda dobila je jak ra vojni poti"aj. 9aste ne adovoljstvo u kraljevoj stalnoj vojs"i, me-u t v.servientes koje su i rabljivali velika!i, a isto se odnosi i na pu)ane, koji su ostajali be svojih dobara. 1333 prisilili su kralja da potpi!e :Zlatnu bulu; kojom je ajam)ena a!tita prava servientes pred nasiljem magnata, obean prestanak ,inan"ijskih loporaba te pri nato plemiko pravo na pobunu, ako se vladar ne bi pridravao njegovih odredaba. &ela %B 61327+ 13D48 po iva <umane da se nasele u Ma-arsku kao i Ma-are i &a!kirije. 1jegove mjere i a ivaju unutra!nje napetosti !to je pridonijelo pora u od Mongola 1351 na rije"i =aju. Mongoli su plja)kali emlju vi!e od godine dana, a kada su je napustili, #garska je drava morala biti stvarana i nova. &orbe s barunima 1353+1248 &ela %B nije imao i bora pa je opusto!ene emlje dao velika!ima. #seljeni"i su 1ijem"i 6Sasi8, moravski, rutenski i rumunjski selja"i. Ma-arski su kmetovi dobili slobode koje su uivali strani naseljeni"i, magnatima je bilo dopu!teno stvarati vlastite vojske i redova sitnog plemstva, nekada!njih servientes. Belika!i ili baruni sve )e!e prekidaju s kraljevom vla!u a da bi to austavio &ela %B podupire nastanak nove vrste upanija koje su stvarali kraljevski vite ovi johbagI i servientes. &ela %B je i u <umanima nala io potporu kraljevskoj vlasti jer se kraljevska kua enidbeno pove uje s njima. &ogatstvo i snaga baruna ipak rastu u gra-anski rat i me-u &ele %B i njegovog sina %stvana !to je posljedi"a barunskih makina"ija. &aruni su stvarni vladari drave u vrijeme Stjepana B 613D4+13D38, Madislava %B 613D3+13048 i 'ndrije %%% )ijom smru 1241. i umire dinastija 'rpadovia. <arlo 9obert 'nujski okrunjen je 1248, no tek 1231. je pora io posljednjeg baruna. Sre-uje kraljevske ,inan"ije i upravu, posjedi na $adranu su i gubljeni. Mudovik % 61253+12838 je vrlo ambi"io an, naslijedila ga je kerka Marija, protukandidat <arlo .ra)ki je uklonjen. Cigmund 6128D+152D8 je poku!ao osigurati ugarsku hegemoniju na &alkanu, ali je njegova mnogonarodna kampanja protiv /uraka avr!ena kod 1ikopolja 120A. @kree se apadu i postaje "ar 1jema)kog "arstva. 'lbert Habsbur!ki 6152D+208 obranu junih grani"a povjerava $anosu HunIadiju. Bladislav % $agelovi pogiba kod Barne 1555, HunIadi je poraen na <osovu 1558, slabi slave ni"i Srbi, &ugari i 9umunji. # #garskoj su i bijale unutra!nje borbe i me-u baruna i nieg plemstva. HunIadi je bio regent malodobnom Madislavu B od 155A+ 1572. HunIadi ra bija opsadu &eograda 157A. i austavlja tako otomansko napredovanje a gotovo "ijelo stoljee, ali potom umire od kuge. Struje Feljskih i HunIadija po)ele su ogor)enu borbu jer je umoren #lri"h Feljski. <ralj je pogubio starijeg HunIadijevog sina Mas la, a mla-eg Matija!a adrao u atvoru. HunIadijevi su bili najsnanija barunska obitelj u #garskoj u to doba te su u save u s niim plemstvom prisilili druge velika!e da i aberu Matija!a, jedina preivjela sina pokojnog regenta, a ugarskog kralja. 1a prijedlog savjetnika %vana Bite a oja)ao je kraljevski vlast spram baruna, ograni)io je i vlast velika!a, birajui svoje )asnike me-u niim plemstvom, purgerima i me-u selja"ima. #najmio je plaeni)ku vojsku :Frna vojska;, uveo je nov sustav opore ivanja i strogo nad iranje ubiranja pore a. 15A5. au ima $aj"e i Srebrenik, ali je bog smrti pape *ija %% i ostala obeana pomo kriara+shvatio je da sam ne moe austaviti /urke. @kree se Zapadu pa tako dijeli Le!ku s Bladislavom, adrao je Moravsku i =lesku, 1587. osvaja &e) i u njega premje!ta svoje upravno sjedi!te, bio je pokrovitelj umjetnosti i nanosti. .o kraja 1A.st

#garska je bila glavni opskrbljiva) sirovinama i Europi 6srebro, lato,bakar, stoka, vino8 i upravo je bog toga ostala industrijski aostala emlja. &aruni poslije Matija!eve smrti preu imaju vlast i a kralja postavljaju slabog Bladislava %% $agelovia 61504+171A8. @bi)an svijet bio je be obrane pred moni"ima 1715. i bija selja)ki rat koji je krvavo ugu!en a selja"i su prive ani u emlju be prava da je posjeduju. &orba baruna i nieg plemstva se nastavila. Sulejman Beli)anstveni 1731. au ima &eograd, a 30.8.173A. teak pora Ma-ara na Moha)u i smrt Mudovika %%. #temeljenje kr!anaskih institu"ija na &alkanu sve do 12.st kad je stvorena Frkva i!lo je prvo od kristijani a"ije tog prostora, stvaranjem @hridske arhieposkopije i Samuilove epi ode, re,ormama &a ilija %% do stvaranja autoke,alne arhiepiskopije 1310. u 1emanjikoj dravi. *od /ur"ima je u 3.pol15.st obnovljena *eka patrijar!ija. $% Europa je u kasnoj anti"i kristijani irana, no velikom seobom naroda na tom prostoru dva su se stoljea vodile borbe, sva su "rkvena sredi!ta propala, a sa)uvala su se ona u obalu. 9a voj "rkve u ranom srednjem vijeku na ovom prostoru moe se pratiti od vremena &a ilija %. <ons. *. je spomenuo u .'%+u sa se pokr!tenje dogodilo u doba njegovog djeda &a ilija %. *ola na to)ka a to bila je na obali u pomo glagolja!kih misionara u 0.st, no ta kristijani a"ija nije na!la oslona" u ovom slavenskom slabo i di,eren"iranom dru!tvu be prepo natljive elite. # ovo doba vjerovjesni!tvo je i!lo u smjeru od vrha, dru!tvene elite, prema narodnim masama, ali nije bilo potpuno monih politi)kih snaga. <ako je ta elita bila slaba, ona je sama trebala u kr!anstvu prepo nati so,isti"irano oruje a u)vr!ivanje svoje vlasti. <ristijani a"ija je ovisila o inten itetu pritiska i vana od &a ilija % koji je njime trebao u tim prostorima postii da se njegova vlast osjea. Episkopije su se javile povratkom Metodovih u)enika i srednje Europe, u &ugarskoj. Za bug."ara Samuila se u digla @hridska Frkva na rang patrijar!ije )ija je jurisdik"ija dose ala do politi)kih grani"a "arstva. &a ilije %% slomio je Samuila i proveo re,orme tako da je @hridsku patrijar!iju ostavio u "jelosti u njenim grani"ama ali je Farigrad vr!io i bor patrijarha. &ila je autoke,alna arhiepiskopija, nominalno autonomna, ali pod neposrednom prismotrom "arigradskog dvora. Episkopska sredi!ta @hridske arhiepiskopije bila su u 9asu, *ri renu, 1i!u i Mipljanima. S vremenom su na ta mjesta slavenskih biskupija do!li (r"i kao episkopi u sklopu @hridske arh. @ni su samo ,ormalno pripadali kr!anskom svijetu u to doba. #sponom .uklje kao regionalne sile grani"e jurisdik"ije @hridske arh. mogle su se potisnuti daleko na istok u njeno daljnje slabljenje. # &arsku metropoliju stajao je vladar Mihajlo i &odin nakon njega. 9ubni prostori @hr.arh inter,erirali su s prostorom na koji su polagali pravo u morski biskupi, a u 14.st do!li su pod jurisdik"iju rimskog pape. # prvim desetljeima 13.st .uklja je pala u dinasti)ke sukobe> a na istoku se u to vrijeme po)ela i 9a!ke i di ati drava 1emanjia, te je svladala .uklju i Zahumlje. 1emanjii su tada u 13.st dobro pro"ijenili da pitanje Frkve treba rije!iti onako kako su to u)inili Mihajlo i &odin, a to na)i obnoviti &arsku metropoliju kao sredi!te kr!anstva u njihovoj dravi be animo iteta prema istoku, ali ni neke osobite priljubljenosti apadu. /akva je odluka bila )isti prika konstela"ije snaga+Srbija se !irila u smjeru $ i $Z gdje je katoli)ka "rkva ve bila dobro organi irana. # to vrijeme je do!lo do sukoba 1emanjia i stonskog biskupa .onata, su,ragana dub. nadbiskupa, antagonista &arske metropolije, pa stoga mrskog i 1emanjiima. .onata je 1emanjin brat Miroslav protjerao u benediktinski samostan na Mokrumu. 1100. rimska je kurija obnovila &arsku metropoliju, ali 1emanjii nisu uspjeli dobiti i krunu od pape. /o !to su i dobili bilo je maksimalno a jednu tako mladu kr!ansku dravu. #to slijedi epi oda ugarskog utje"aja na njihovom podru)ju. 1345. slomljeno je &i . "arstvo, pa se 1emanji Ste,an okrenuo Zapadu oeniv!i 'nu .andolo, 131D. Ste,anu je odlukom rimske kurije, a na njegov ahtjev, poslana kruna. @ tom krunjenju pisali su /oma 'rhi-akon i 'ndrija .andolo, a u srpskim i vorima se to ra li)ito tuma)i. # 9astkovom itju pi!e da je on, Sava, poslao svog u)enika Metodija u 9im da dobije i donese krunu. <asniji biogra,i pisali su da je do krunjenja do!lo u samostanu Ci)a te da je sam Sava okrunio svog brata. 1a taj na)in se htio umanjiti utje"aj Zapada i aboraviti njegova epi oda. # historiogra,iji se potom htjelo poduprijeti mi!ljenje o dvostrukoj krunidbi, no sigurno je da je ona imala i vori!te u rimskoj kuriji. Ste,anova pro apadna politika imala je opo i"iju u 9a!koj, a a sredi!nju osobu te opo i"ije htjelo se proglasiti 9astka 1emanjia jer je Sava ba! 131D, kad je Ste,an dobio apadnu krunu, otputovao i 1emanjike drave kao i ra narodnog protesta> htjela mu se pripisati ve anost u &i ant, no to "jelokupno mi!ljenje je nevjerojatno. # toj opo i"iji bili su oni koji su bili protivni"i "entralne vlasti srpske drave, a to je ra!ko plemstvo koje nije htjelo biti samo puko dvorjanstvo vladara koji svoj dvor i gra-uje po u oru na &i ant gdje je dvorska vlast neupitna. /aj protest opo i"ije ve an je u sam oblik rodovsko+plemenskog dru!tva u kojem jke uvijek dola ilo do kon"en usa elite i mase !to se sad odba"uje, te je to smetalo ra!kom plemstvu. @sim toga postojao je i ra!ko+ dukljanski animo itet. 1emanja 6Simeon8 se okrenuo isto)nom redovni!tvu )ija je karakteristika posveenost samo &ogu. Simeon i Sava su 1108. dobili od bi . "ara 'lekseja %% 'ngela samostan Hilandar na 'tosu, koji je bio ru!evan i napu!ten. 1a taj na)in su se uspostavile osnove a samostalno vlastelinstvo, a sam 'tos je bio presti a 1emanjie. <anoni a"ijom Simeona i brisali su se ja ovi, dinasti)ki sukobi i me-u brae Ste,ana i Bukana. 9astko 1emanji je otputovao u 1ikeju koja je imala ambi"iju biti politi)ka jedini"a koja e obnoviti &i . "arstvo nakon 1345. Sava je ra govarao s nikejskom "arem /eodorom % Maskarisom i patrijarhom Emanuelom koji se smatrao pravnim nasljednikom "arigradskom patrijarha, od kojeg je Sava traio ,ormiranje autoke,alne arhiepiskopije a dravu

37

1emanjia. 1a Fvjetni"u 1310. Savu su posvetili a prvog arhiepiskopa novostvorene nemanjike arhiepiskopije. /ime je oja)ala opo i"ija. %sto)na "rkva Srbima je nudila vi!e sredstava, a primjer a to je kanoni a"ija sv. Simeona, a ra liku od katoli)ke "rkve. .rava je na taj na)in trebala biti jedinstvena, okupljena oko jedne institu"ije, arhiepiskopije. @hridska arhiepiskopija je bila nadlena a 9a!ku, pa su a svoj pothvat 1emanjii trebali dobiti do volu od samog ohridskog arhiepiskopa koju najvjerojatnije ne bi dobili. Sava je arhiepiskopiju dobio od onih koji su polagali pravo na obnovu &i . "arstva. /ada su se 1emanjii mogli ve ati u &i . !to je i bio motiv nikejskog "ara i patrijarha+obnova "arstva u njegovim grani"ama. Zbog toga se ohr. arh. Homatijan nala io u o!trom sukobu s 1ikejom. @hridski prosvjedi su bili anemareni. Sava je dobio pravo da se njegovi nasljedni"i biraju na sinodu arhijereja same te arhiepiskopije, a ne od strane bi . "ara. # tom pogledu Frkva mu je bila neovisna. Sava je na povratku i 1ikeje do!ao na 'tos u Hilandar i u eo nove kandidate a budue episkope. /rebale su se ,ormirati episkopije i arhiepiskopija de ,a"to i ni)ega. Episkopi (r"i, su,ragani ohrd. arh. su se tome protivili, no problem je rije!en tako da su ti episkopi dobrovoljno ili prisilno napustili srpsku dravu. /ome su se protivile i katoli)ke biskupije sa sjedi!tem u &arskoj i .ubrova)koj nadbiskupiji. &arski nadbiskup svoju je nadbiskupiju prote ao na prostoru teritorija suvereniteta Ste,ana 1emanjia, a dubrova)ki nadbiskup je nekako bio a!tien politi)kom grani"om dubrova)ke komune i vi!e je polagao pravo na jurisdik"iju prostora pod 1emanjiima nego !to je to pravo mogao ostvariti, taj prostor je a njega bio u aludan. Sava je novu arhiepiskopiju organi irao u 14 episkopija sa arhiepiskopskim sredi!tem u Ci)i, a 3 episkopije su imale sjedi!ta na obali, jedna u Stonu 6&ogorodi)in manastir a Hum8, druga na *revla"i 6sv. 'rhan-ela u &oki na Zetu8 gdje do tada ohridska "rkva nije imala ni svog utje"aja ni institu"ija. Smjer ekspan ioni ma Srba i!ao je upravo tim smjerom prema .uklji i .ubrovniku, linijom manjeg otpora jer su na sjever na Savu i .unav jak pritisak vr!ili #gri. Sku)eni prostor dub. komune je tako bio priklije!ten. # starom gr)kom samostanu, jo! i 7. st koji je bio napu!ten 6 ti su samostani i um isto)ne provinijen"ije, a ne odra pravoslavlja, pogotove ne na"ionalne pripadnosti ljudi tog kraja koja bi se mogla protuma)iti srpskom, !to ona u svakom slu)aju nije. Samostane su prihvatile i apadne "rkvene institu"ije du "ijelog Sredo emlja8, na *revla"i bilo je episkopsko sredi!te a Zetu 6.uklju8. .ubrova)ki nadbiskup je isprva prosvjedovao bog Stona, ali nije imao odjeka ni kod 1emanjia ni kod 9ima jer su 1emanjii i dalje bili u dobrim odnosima sa Zapadom, te su 1334. od rimskog pape dobili blagoslov krune. #br o je sjedi!te stonske episkopije premje!teno u unutra!njost kada su i interesi 1emanjia sve vi!e prela ili u prostor prema 9a!koj. %sto se dogodilo i sa episkopskim sredi!tem na *revla"i. *itanja na koja se treba osvrnutiG 'vari i avarski kaganat+bitne su osnovne napomene o odlikama i ustroju kaganata. 1ije bitna kronologija ve karakter drave+kako je avarski kaganat polietni)ka tvorevina s domina"ijom 'vara. <arakter avarske vlasti u prialpskom prostoru, u njegovom rubnom dijelu, otud do rijeva etnogene a Slovena"a. /aj je teritorij bio put kojim su prola ile klju)ne in,orma"ije, njime su se 'vari sluili pri plja)ka!kim pohodima do %talije i 1jema)ke. $ustinijan+ na)aj ideologije univer alnog "arstva, vaan je a ra umijevanje <arlovog "arstva nastalog ne!to kasnije. =to su to sklavinije, koji je prostor na kojem se pojavljuju i njihove grani"e, kakav im je gosp. ustroj, hoe li imati sve one koje su nastale gotovo u isto vrijeme isti dru!tveni i gosp ra vojH Bjerojatno da, kad bi sva slavenska plemena koja su se nastanila imala isti stupanj gosp i dru!tvenig ra vitka, ali tome nije tako jer se u njihovoj pretvorbi i rodovskog dru!tva vide ra like koje su ovisne o podlo i na koju su nai!li i koji su presudni ra lo i natnom ra vijanju sklavinija npr. onih u ale-u Soluna, a ra liku od onih u ale-u npr. .ubrovnika. Svoju eventualnu politi)ku budunost su prvo i gubile one sklavinije koje su se stvorile na plodnim tlu anti)ke ba!tine jer ih je bog te ba!tine prve progutala bi antska rekonkvista. <ose i+oni su asebna dru!tvena grupa u ranom srednjem vijeku u <arantaniji. 1astali su u doba nakon samog doseljenja i odrali se do 12.st. *rvi ih je u kriti)koj historiogra,iji htio objasniti $ean &odin. 1ajvi!e pra!ine digla je te a Mjudmila Hauptmanna o toma da su kose i hrvatskog podrijetla. Hrvati naoruani, koji su podvlastili dru!tveno nei di,eren"irane Slavene, te im se nametnuli kao vladajua skupina. @ni su tvor"i <arantanije. .o tog je aklju)ka do!ao kad je napravio kartu srednjovjekovne <arantanije i na!ao ni toponima hrvatskog imena, a prilikom seobe jedan dio Hrvata je aista do!ao na taj prostor. Sve do tada, prije Hauptmannove te e, <arantanija je smatrana prvom slavenskom dravom u srednjem vijeku gdje su na-ene prve potvrde Slovena"a kao naroda, a onda je Hauptmannovom te om ispalo da je <arantanija apravo prva hrvatska drava. /o je onda!njoj $ugoslaviji kao ,edera"iji bila problemati)na te a. 1a Hauptmannovu te u reagirao je Slovena" &ogo (ra,enauer koji je potvrdio ,rekven"iju hrvatskih toponima, no istaknuo je da je to samo u jednom malom dijelu <arantanije+pagus Froatorum, gdje je bila samo jedna skupina Hrvata, koja se ato ne moe poistovjetiti sa "ijelom etni)kom skupinom na prostoru

<arantanije. <ose i su bili u ,unk"iji vojne partije kojom se po)eo okruivati plemenski kne u rodovskom dru!tvu. @ <arantan"ima u to doba nije imao tko pisati jer su im susjedi bili nepismeni, dok o isto)nim Slavenima postoje poda"i od njihovih bi antskih susjeda. Historiogra,ija se ato u slu)aju <arantana"a slui metodom analogije, po tome su apadni Slaveni kao i isto)ni, o kojima postoje poda"i, bili prvo u rodovskom dru!tvu, te se smatra da je njihova dru!tvena pretvorba i!la podjednako. *o (ra,enaueru kose i su nastali unutra!njim dru!tvenim ra vitkom. Mislilo se da e oni biti ametak ,eudalne klase, ali to nije uspjelo jer su u sklopu <arantanije u!li u 0.st u sastav ?rana)ke, koja je u <arantaniju poslala svoje ,eudal"e. #laskom u ?rana)ku kose i nisu bili eliminirani i i jedna)eni sa slobodnim selja"ima, ve ih je ?rana)ka o)uvala i dvojiv!i ih od ostalih dru!tvenih grupa posebnim pravima. /ako postoje 5 dru!tvene skupine G kmetovi 6 avisni selja"i na vlastelinstvima8, slobodni selja"i, kose i, ,eudal"i. <ose i su bili u sredini, imali su asebno sudstvo, pravo no!enja oruja 6koje je u srednjem vijeku moglo nositi samo plemstvo8, sudjelovali su u obi)aju ustoli)enja plemenskog kne a na (osposvetskom polju. # po)etku je to bio postupak slobodnog i bora plemenskog kne a u rodovskom dru!tvu, atim je kneevska vlast postala nasljedna u okviru jedne obitelji, a pravo i bora kne a imali su samo kose i, onda je napokon s dolaskom ,rana)ke vlasti nestao )ak i privid i bora kne a, ve je to ostala simboli)ka pro"edura kojom se netko 6,rana)ki odabranik u tom slu)aju8 odabire na poloaj kne a. <ose i su, dakle, u doba ?rana)ke sudjelovali u toj simboli)koj pro"eduri. ?rana)ka vlast je u tom prostoru bila vrlo lomna pa je trebala dru!tvenu grupu na koju e se osloniti, a to su bili upravo kose i. <arantanija je ,eudali irana i kristijani irana, odnosno "rkveno ure-ena u vrlo br om roku ba! kad se u njoj dru!tvo po)elo di,eren"irati. /a br ina dru!tvene pretvorbe i a vala bi velike potrese, pa su u tome kose i pomagali kne u. <ose i su na tom prostoru bili potrebni jer se tu javljaju prvi vjesni"i ,eudali a"ije, te je to rubni prostor gdje je vojno interveniranje bilo vrlo skupo 6 a ra liku od drugih podru)ja ,rana)ke drave gdje je provo-ena ,eudali a"ija8. <ose i su ipak nestali u ra vijenom srednjem vijeku. *ostali su suvi!ni bog raspada pridvornog gospodarstva. %sprva je sav urod pripadao samo ,eudal"u koji je kasnije imao svoj alodij, a ostalo je ispar"elirano selja"ima koji su im onda davali odre-ene dae. Zatim je taj senior podijelio odre-ene par"ele va alima. /ako je nastalo sitno, nie plemstvo 6 to je apravo pravna kategorija, a ne odra imovinskog stanja jer je taj nii plemi mogao biti bogatiji od vlastelina svog seniora8. /o nie plemstvo se dijeli na dvije pravne kategorijeG ministerijale i vite ove. Ministerijal je osoba s aktivnim i pasivnim ,eudalnim pravom. *asivan je bio kao va al u odnosu na svoga seniora, a aktivan kao senior svom va alu 6to je obi)no vite 8. Bite je osoba sa samo pasivnim ,eudalnim pravom, nije mogao biti senior, ve samo va al svome senioru. 1ie plemstvo postalo je vojska svog seniora, seniori su tako stekli svoju privatnu vojsku. <ad se taj pro"es dogodio u <arantaniji, kose i kao ,eudalni vojni"i, poluselja"i, vi!e nisu bili potrebni. *ojedin"i kose!ke grupe sa)uvali su kose!ki ugled jer su htjeli sa)uvati tradi"iju biranja koru!kog vojvode 6kne a8 da bi se adrala njihova a,irma"ija. /akvo o)uvanje tradi"ije nije moglo ostati tako dugo iner"ijom od raspada pridvornog gospodarstva 11.st do 17.st, netko je morao biti ainteresiran da se ono odri 6i a tog obreda stvara se nova dru!tvena grupa8, ali i da se prekine. ?ridrik %%% Habsbur!ki prekinuo je to simboli)no ustoli)enje koru!kog kne a u 17.st jer je smatrao da je to ispod njegove )asti. *rije toga ?ridrik %%% je napravio veliku kon"esiju niem plemstvu+stalee 615158 kro )ije e se statute po stale!kim saborima nie plemstvo boriti a svoja prava 6 pa kad je to ustoli)enje tom plemstvu postalo nevano, ono je ukinuto8. /ada je taj prostor u svom ra voju u!ao u isti ra vojni tijek kao i podru)je apadnog ,eudali ma. # tu novu kategoriju sitnog plemstva regrutiraju se Gslubeni"i vlastelinstva, osobe i redova kosega bog interesa ,eudala"a, nie plemstvo i 1jema)ke 6njema)ki visokokvali,i"irani ljudi koji su se tu naselili putem njema)ke koloni a"ije8. 1ijema" kojem je bilo lo!e na prostoru 1jema)ke unaprijedio bi vlastelinstvo u <arantaniji i bio biran u privatnu vojsku seniora. @prema ,eudalnih ratnika bila je skupa, pa je u tu vojsku ,eudala"a prvi mogao ui dobro i vjeban i opremljen ratnik. *itanje ,ormiranja .onje *anonije *ribina je bio osniva) ..*anonije, lokalni kne Belikomoravske istisnut s politi)ke s"ene. *rije toga i!ao je u ?rana)ku traiti posao sa svojom ratnom druinom. ?rana)ki kralj dodijelio mu je prostor gdje on treba osnovati jedini"u ,rana)kog "arstva da bi doveo Belikomoravsku u poluokruenje od ,rana)kog "arstva te da ona bude tampon ona od prodora &ugara. /u se po)inje provoditi koloni a"ija, ure-uju se "rkvena pitanja i uprava. ..*anonija je postala neovisna ranosrednjevjekovna drava. /reba se osvrnuti na to na koji se na)in hrvatska historiogra,ija odnosi prema ..*anoniji i prema kojim kriteriju. Belikomoravskikne se u pogledu pokr!tavanja 6irilometodska misija8 okrenuo Farigradu koji ne odgovara u potpunosti prema njegovim eljama. *apinstvo se nala i pred teolo!ko+ doktrinarnim problemom. *apa mora nai rje!enje a legali a"iju vjerovjesni!tva be da povrijedi u)enje Frkve. Ste,ana *rvovjen)anog je naslijedio njegov najstariji sin 9adoslav 6133D+13258 koji je manje sposoban od svoga o"a, u eo je "arski naslov, bio je pod utje"ajem epirskog despota /eodora 'ngela 6Epir je bio na vrhun"u moi i teio obnovi &i anta8, oenio se njegovom kerkom. # emlji je i a vao ne adovoljstvo svojim postup"ima koji su bili posljedi"a njegovog gr)kog odgoja kao sina Ste,anove ene Eudokije. Epirsko "arstvo doivjelo je slom pora om

3D

kod <lokotni"e 1324. &ugarska pod 'senom %% 61318+13518 i bija na prevo mjesto me-u balkanskim dravama. Blastela je ba"ila 9adoslava i dovela na prijestolje njegova brata Bladislava 61325+13528, eta bugarskog "ara, pa je mjesto gr)kog utje"aja avladao bugarski. 1e adovoljan prilikama u emlji, arhiepiskop Sava 69astko8 odla i na istok u obila ak svetih mjesta. 1a povratku je svratio u &ugarsku, gdje je i umro na 'senovom dvoru 1327. Smru "ara 'sena %% &ugarska gubi svoje na)enje 1351. 1estabilnost donose Mongoli koji su na povratku pre!li i preko Srbije. Blastela dovodi na vlast treeg Ste,anovog sina #ro!a % 61352+13DA8. Bladislav se i miruje s bratom i adrav!i kraljevski naslov, dobija na upravu *rimorje 6Zetu i /rebinje8 odakle su uklonjeni potom"i 1emanjina sina Bukana. Za #ro!a % drava je ure-ivala odnose s &ugarskom i Hrvatskom, tada je &ugarska bila velesila, a na jugu su bile dravne tvorbe &i anta. #ro!eva drava se ne !iri nego se ure-uje i nutra u)vr!ivanjem dinasti)ke vlasti. &ugarski "ar Mihajlo 'sen 6135A+137D8 je potpisao save s dubrova)kom komunom koja je tada bila pod mleta)kom vla!u, a ratovala je protiv #ro!a bog sukoba dub. i barske "rkve. &orba se vodila oko toga, da li e katoli"i u srpskoj dravi biti podloni &aru ili .ubrovniku. *apa %no"ent %B donosi 135D. odluku da se &arska "rkva podredi .ub nadbiskupiji. &arska nadbiskupija, koju je energi)no podupirao kralj #ro! jer nije mogao dopustiti da katoli"i u njegovoj dravi avise od jednog "entra i van nje, ne samo da se nije pokorila, nego je poslije dugih sporova uspjela o)uvati svoju jurisdik"iju nad katoli"ima u Srbiji. .ubrovnik je 1377. morao napustiti svoje preten ije. @snovni u ro"i ratovanja #ro!a protiv .ub. bili su bog trgovine i povlasti"a .ub. na trgovinu sa srpskim ale-em koje su starije od 1emanjike drave. # tom sukobu Mle"i nisu neposredno sudjelovali, ali su davali donekle a!titu na !irem me-unarodnom pravu. # svim ratovanjima s #ro!em ne dola i do opsade .ub. u klasi)nom smislu+blokadom s kopna i i mirivanjem neprijatelja pod opsadom. 1emanjii nisu bili dorasli ,orti,ika"ijama .ub, a on se nije ni mogao i miriti bog pomorskog poloaja koji mu je uvijek bio otvoren. 1emanjii su se ato odlu)ili na malobrojne vojne odrede na dub teritoriju, a dola e najvi!e na domet streli"a od grada. # okoli"i .ub. vr!e !tetu, pale i plja)ku. .ub. je ato vodio kontraudare, no vi!e se sluio gosp. embargom tako !to bi amr nuo gosp. odnose s 1emanjiima. 1emanjii su se htjeli eman"ipirati od dub. suprema"ije u gosp. srpske drave, u imajui najbolje od nje, ali kad su to u)inili .ubrov)ani uvode embargo i tako su svi putevi trgovine 1emanjia atvoreni. .ub. je s Mihajlom 'senom sklopio ugovor o pre"i nim kopnenim grani"ama koje su bile bliske kad je &ugarska pritisnula Srbiju. Srbije pod #ro!em nije imala uspjeha u odnosima s #garskom u u tenji da svoju grani"u prema sjeveru pomakne do Save i .unava. #garska se br o oporavila poslije Mongola, organi ira i me-u Save i .rine Ma)vansku banovinu. *remda su 1emanjii bili samostalni, dobili ne avisnost, osobito A4+ih 12.st a vladavine #ro!a, #ro! je slao &eli %B pomone postrojbe a &elino ratovanje na apadu srednje Europe. /o nije bio oblik save a Srba i ugarsko+hrvatskog kralja, ali taj ahtjev &ele %B 1emanji nije mogao odbiti. #garska je preko 1emanjia htjela duboko na $% &alkana pa je tako uklju)ila srpsku dinasti)ku obitelj u svoje politi)ko+dinasti)ke sklopove. #ro!ev sin .ragutin oenio se unukom &ele %B. *rilike u Europi su tada bile apletene i )im je ugarska dinastija oslabila 6sukob &ele %B i njegova sina Stjepana8, #ro! je poku!ao aposjesti Ma)vu. /ada bi se 9a!ka po prvi put pro!irila na sjever do Save i .unava. #ro!eve politi)ke pro"jene bile su lo!e tako da je 13A8. bio arobljen. #ro! je morao po mirovnom dekretu svome sinu .ragutinu, etu 'rpadovia, odstupiti polovi"u teritorija svoje drave. .ragutin je nosio titulu :mladog kralja;, to je bila srpska titula prijestolonasljednika. #garska je poku!ala oja)ati svoj poloaj u spornim oblastima i me-u nje i &ugarske osnivanjem banovine u <u)evu i &rani)evu, no ta se banovina nije dugo odrala613D3+D28 jer su se u njoj osamostalila dva velika!a, braa .rman i <udelin. 13A1. na bi . prostoru obnovljeno je jedinstvo, pa su i 1emanjii trebali urediti odnose s &i antom dinasti)kim ve ama udajom jedne keri "ara Mihajla B%%% *aleologa a #ro!eva sina Milutina, ali su pregovori propali. 1emanjii su pro"ijenili da je jug slab i da je a njih bolje da budu u protubi antskom taboru !to bi im omoguilo da se oja)aju teritorijalnim pro!irenjem na jugu. .iplomatske i politi)ke ve e remetilo je i to !to je bi . "ar Mihajlo B%%% *aleolog osporavao autoke,alnost srpske Frkve time !to je pri nao autoke,alnost @hridske Frkve stvorene a &a ilija %%. 1emanjii su ve bili i gradili svoj identitet i srasli su sa svojom "rkvom, pa se ta institu"ija nije mogla samo tako ukinuti. 13DA. dola i do vojnog udara, .ragutin nije dobio teritorij od o"a #ro!a, pa je krenuo i vr!iti vojni udar. Maj"i $eleni je na upravu dao /rebinje i .uklju, a s .ub. je htio uspostaviti dobre odnose. /o je u)inio kako bi lak!e udario na vlast, da ne tro!i energiju na peri,eriji drave od koje bi mu mogla doi kakva poten"ijalna opasnost i omesti mu planove a "entar vlasti. 1380. .ragutin je pao s konja i slomio nogu pa tako invalidan nije mogao postati kraljem 6moda je postao neki drugi ra log a abdika"iju ali nije po nat8. Sve do sloma kriarskih drava i obnavljanja &i ."arstva 13A1. &ugarska, Srbija, Epir, Solunsko kraljevstvo i 1ikejsko "arstvo bore se oko vlasti nad Makedonijom pa se u tom ra doblju vi!e od 14 puta i mjenjuju kao gospodari "ijele Makedonije ili pojedinih dijelova. /ada dola e na vlast snage koje ele vei teritorijalni iskorak. /o je u osnovi vite!ko dru!tvo kojemu je potrebno permanentno stanje navalnog ekspan ionisti)kog rata. @sim toga prilike u me-unarodnom okruenju su povoljnije i nestala je opasnost od #garske sa sjevera, a &i ant je to podravao. 1383. sastao se sabor u .eevu gdje je .ragutinov mla-i brat preu eo konja i oruje svoga brata kao elemente vite!tva odnosno nakova vrhovne vlasti. .ogovoreno je da e nakon Milutinove smrti vlast preu eti .ragutinov sin a ne Milutinov !to je apravo potvrda da je ra log .ragutinove abdika"ije bio invaliditet. .ragutin je

adrao neposrednu vlast u dijelovima drave u .unav akoje trebao dobiti od o"a. 1emanjii s Milutinom kreu u ekspan iju, a .ragutin je sudjelovao na saboru u @rvietu a ukidanje obnove &i anta, jer bi na taj na)in dobio neke biv!e bi . teritorije. Smjer Srbije na $% bio je dobro pro"ijenjen. # prvom proboju na jug Milutin je osvojio teritorij vardarske Makedonije 6to je okvir dana!nje Makedonije8. *rotuudar &i anta bio je samo u obliku ka nene plja)ke, be snane o,en ive a vraanjem teritorija. Milutin je imao potporu .ragutina, *rodorom na jug Srbi su do!li do 'tosa u Egeju, ali se sav teritorij nije mogao inkorporirati u upravni sklop nemanjike drave. # trajnijem posjedu mogao je ostati sav prostor sjeverno od prav"a =tip+*rilep+@hrid, na tome se in istiralo. .ragutin je stekao ma)vansko+bosansku banovinu, a taj je prostor i ne!to junije bio van Srijemom pa je .ragutin tako dobio titulu srijemskog kralja. .ragutin je bio okrenut problemati"i srednje Europe, podravao je 'nuvin"e. .ragutin je prvi srpski vladar koji povremeno re idira u &eogradu, vlast 1emanjia je dosta u)vr!ena na sjeveru u grani"u Sava+ .unav. Milutin je sagradio velik broj manastira, koji po veli)ini, po rasko!i arhitekture i slikarstva, kao i po dobivenim posjedima odska)u natno od adubina prija!njih 1emanjia 61agori)ino kod <umanova, (ra)ani"a,. &anjska, &ogorodi"a Mevi!ka u *ri renu itd.8. Milutin je umjesto prvobitnog skromnog Hilandara podigao dana!nji manastir, u $eru alemu je osnovao srpski manastir sv. 'rhan-ela a sagradio je i neke "rkve u Solunu i Farigradu. 1a istoku je &ugare tatarski kan 1ogaj bog svoje vojne moi stavio sebi u avisnost. .ragutin se nije mogao pro!iriti na istok jer su &ugari u vratili udar 6 bog au imanja &rani)eva8. %ako su 1emanjii pobijedili &ugare, nisu im mogli ni!ta bog tatarskog ale-a. Zato su se Srbi pove ali s &ugarima preko dinasti)kih ve aG Milutinova ker 'na udala se a sina bug. "ara Mihajla =i!mana 6kasnijeg "ara8. 1avalu kana 1ogaja na Srbiu osujetio je Milutin tako da je poslao tao"e 6sina Ste,ana sa vlastelom8 na tatarski dvor. *oslije 1ogajeve smrti tao"i su pobjegli natrag u Srbiju. /ada su postojale 3 nemanjike drave koje su bile posljedi"a gosp. prilika i vite!kog dru!tva koje je teilo ekspan iji. 1. *od Milutinom+drao je 9a!ku, Hum, .uklju i primorje+regnum 9assiae 3. *od .ragutinom+imao je Srbiju, S% &osnu, Ma)vu 6Srijem8+regnum Serviae. % me-u brae je do!lo do sukoba. Milutin je htio i igrati ugovor o naslje-ivanju. Milutin eli rje!iti odnose s &i antom da i bjegne pat+po i"iju, pa da legali ira prodore na jug. /om ure-enju odnosa protivile su se strane u &i antu i me-u 1emanjiima. 1emanjiki ekspan ionisti nisu htjeli ure-ivanje odnosa s &i , a u &i . protiv spora uma je bilo makedonsko+bi antsko plemstvo koje je ve ionako ostalo be ogromnih teritorija bog srpskih osvajanja, a tim bi ugovorom ostali auvijek aboravljeni. <on ervativ"i u &i . podravali su ideologiju jedinstvenog "arstva u kojem ne bi bilo barbarskih primjesa. <ao nekada Bukan prema Ste,anu *rvovjen)anom, .ragutin je traio oslona" na Zapadu, u #garskoj i katoli)koj "rkvi. ?eudal"i su bili ne adovoljni ja)anjem "entralne vlasti u Srbiji i novim kursom prijateljstva prema &i antu. .ragutin je raspolagao prostranim oblastima, gdje prije nije bilo ili je bilo vrlo malo srpskog plemstva, pa ih je mogao dijeliti vlasteli i tako je ve ati u a se. 'li "rkva, u )ijem je interesu bilo ja)anje "entralne vlasti i koju je Milutin obilato pomagao, a irala je od .ragutinovih ve a sa Zapadom i bila potpuno na Milutinovoj strani 6"rkva e ga poslije smrti proglasiti sve"em, iako njegov privatni ivot nije bio u skladu sa "rkvenim ahtjevima8. Milutin je mogao drati najamni)ku vojsku ahvaljujui visokim prihodima, pomou koje se i odrao na vlasti. *oslije vi!egodi!nje borbe sveenstvo je napokon uspjelo i miriti sukobljenu brau, pod uvjetom da .ragutinovo potomstvo avlada Srbijom. Milutin je htio otkloniti opasnost s juga dobijanjem a suprugu bi prin"e u, a onda bi time dobio i nasljedno pravo a svoju dje"u. *regovori &i . i Milutina su po)eli, a njima se protivila i bi "rkva. $edina kandidatkinja a Milutinovu suprugu bila je "areva sestra Eudikija, udovi"a vladara %vana /rape untskog. @na se nije htjela udati a )ovjeka koji je bio tri puta oenjen, a trea mu je ena jo! k tome iva, nije htjela otii u barbarsku dravu, a podravala je svoga sina. Milutin nije posustajao, pa mu je ato bi "ar 'ndronik %% ponudio petogodi!nju ker Simonidu. /ome se protivio i patrijarh bog kanonskih propisa o braku> bila su dopu!tena najvi!e tri braka, ali )etvrti nipo!to. 1304. &i ant je na Bardaru predao Simonidu, a odveo tao"e i bugarsku prin"e u, Milutinovu dotada!nju suprugu. /ako je to i po kanonskim propisima bio trei brak Milutina. Simonidu i Milutina vjen)ao je @hridski arhiepiskop, a a mira je dobio prostor osvojen sjeverno od linije @hrid+ *rilep+=tip. Sve to je pogor!alo odnose me-u braom. 1303. ugarski kralj 'ndrija %%% Mle)anin je .ragutinovu sinu Bladislavu darovao her"e!tvo Slavonije u nasljedni posjed, a 1302. dobio je a enu <onstan"u Moro ini. 1akon smrti 'ndrije %%% 1241. do!lo je do desetljetnog ratovanja a krunu sv. Stjepana u kojem je sudjelovao i .ragutin kako bi svome sinu osigurao samu krunu sv. Stjepana, ali to nije bilo realno, te je u to do!lo do sukoba sa Milutinom. 1241. .ubrov)ani su s vojskom, do!lom i Zadra i Hrvatske, napali <otor, okupirali Mljet i uspostavili pomorsku blokadu drave 1emanjia. Zbog toga je Milutin odgovorio kopnenom blokadom .ubrovnika. # po adini svega je apravo bio sukob brae. 1243. na .rini su se na!li u sukobu Stjepan %% <otromanovi i ban Mladen %%. $edini glavni gospodar ui &osni bio je *avao, a s Mladenom je htio istisnuti <otromanovie, te je koristei sukob Milutina i .ragutina, prodro sve do 1ik!ia i u Hum. 1245. *avlov sin, Mladen %% je nosio titulu gospodara "ijele bosanske emlje. Blast #garsko+Hrvatske nad Zahumljem nije bila trajna, ali je oslabila Milutina koji je traio potporu od pape &endikta %V i <lementa B ponudiv!i se pod a!titu papinstva. 1248. papa je poslao troji"u legata

30

Milutinu da ostvare "rkvenu uniju i predaju mu papinsku astavu koja je simbol a!tite i borbe protiv nevjernika. ?ilip /aren!ki 6sin napuljskogh kralja <arla %%8 je bio nositelj anuvinskog prava na &i ant 6anuvinski posjedi u Epiru 13758, bio je u ve i s Milutinom kako bi obnovio latinsku vlast nad &i antom i!av!i i prostora 'lbanije i Epira. /o se prolongiralo, ali tko na je li to bilo mogue od tada jake srpske autoke,alne "rkve i u to ni Milutinove namjere nisu bile takve da se ti planovi reali iraju. .rava kralja .ragutina bila je privremena tvorevina ve ana a njegovu li)nost. $edan je dio bio i dvojen i srpske drave, drugi su sa)injavale emlje dobivene na upravu od #garske, trei je bio plod njegovih osvajanja 6&rani)evo8. *oslije .ragutinove smrti Milutin je poga io spora um sa bratom, atvorio svog neaka Bladislava i aposjeo njegove oblasti. #garska to nije prihvatila i <arlo % au ima 1210. &eograd, te obnavlja Ma)vansku banovinu. Srbija je ipak kao trajan posjed adrala &rani)evo. *rotiv Milutina je ustao njegov sin Ste,an bog Simonide i nje ine brae koji su htjeli biti pretendenti na ba!tinu 1emanjia. #pori!te mu je bilo ratoborno plemstvo koje je eljelo korjenitu promjenu vanjske politike. % bjegnut je unutra!nji raskol, ali je Milutin ka nio sina osljepljenjem bog )ega kao invalid nije mogao preu eti vrhovnu vlast. Ste,an je protjeran s obitelji u &i ant, a jedno od njegove dje"e je bio .u!an. # progonstvu je bio D godina nakon )ega se vratio. <ako nije bio dobro osljepljen, imao je malo vida, u eo je vlast 6bila si tri pretendentaGMilutinovi sinovi Ste,an i <onstantin i .ragutinov sin Bladislav8. Svoj vid je Ste,an skrivao od o"a sve do njegove smrti 1231. # Milutinovo vrijeme 1emanjika drava se usmjeruje prema $%, a nakon njega na vlasti je Ste,an .e)anski 61231+12218, koji je u .e)anima i gradio svoju adubinu. @na je graditeljska ljepota, spoj je isto)nog utje"aja i obale isto)nog $adrana. 1a sjeveru drave u)vrstio se .ragutinov sin Bladislav. 1a prostoru Stona i *elje!"a su se u 15.st u)vrstila braa &ranivojevii )ija je dinasti)ka kua htjela !iriti svoj utje"aj ne gledajui etni)ka i na"ionalna obiljeja. &ranivojevii su po)eli vr!iti ekspan iju prema .ub. i 1eretvi, a u unutra!njosti prema <rajini 6i me-u 1eretve i Fetine8. @psjedali su %motski i borili se a Zahumlje koje su htjeli i &ribir"i 6Mladen %%8 i srpski vladar. &osanski ban Stjepan %% <otromanovi vladao je #sorom i Soli nakon pada &ribira"a. Stjepan %% i .ubrov)ani su se spora umjeli o ra bijanju &ranivojevia i podjeli njihovih teritorija. .ubrova)ka komuna je nala da srpski vladar ne moe a!titi &ranivojevie, a Stjepan %% je mogao samostalno vladati u &osni. 123A. ajedni)ki djeluju vojska bosanskog bana i dubrova)ko ratno brodovlje u delti 1eretve i akvatoriju toga prostora. /ada je :mladi kralj; .u!an bio u bli ini posredujui u osloba-anju nekih arobljenika te je tako primio i dubrova)ko poslanstvo. 123A. .ubrov)ani su vojno au eli Ston i *elje!a", prostor 1emanjia, a bog toga .u!an nije uloio ni protest u ime srpskog vladara. /aj prostor nije imao teritorijalnog kontinuiteta s dotada!njim dubrova)kim prostorom. $edna komisija senatora trebala je odlu)iti da li bi se *elje!a" mogao a!titi idinama ili prokopati da postane otok jer se .ub. nije bojao opasnosti s mora ve i ale-a. @dlu)ili su i graditi idine kod Stona koje su primjer tada!nje suvremene vojne tehnologije. Ston je prvo srednjevjekovno naselje koje je nastalo u potpunosti isplanirano. # tim sukobima poginula su braa &ranivojevi. .ubrov)ani su htjeli diploma"ijom stei legitimnost novoosvojenog posjeda u odnosu na 1emanjie. *regovori sa Ste,anom .e)anskim su propali jer je traio previsok tribut a taj prostor, pa je 123DK38. do!lo do dubrova)ko+srpskog rata. 1e na se je li taj prostor ostao potpuno sa)uvan u sukobu ili je bio i gubljen a kratko vrijeme, no sugurno je da ga je kasnije trajno adrao. <ronike o tom sukobu se nisu sa)uvale. Ste,an .e)anski je htio oja)ati svoj politi)ki poloaj enidbom na Zapadu, s &lankom, keri tarentskog kne a ?ilipa, mogao se oeniti jedino ako prihvati papinsku vlast nad srpskom Frkvom, ali Ste,an je to odbio, enidba je propala, a onda se 1235. oenio neakinjom bugarskog "ara. 1224. &ugarski "ar Mihajlo =i!man i bi . "ar 'ndronik %%% *aleolog 61238+12518 sklapaju vojni save i Ste,an se okrenuo isto)noj politi"i. /e iste godine Ste,an je kod Belbuda pobijedio &ugare pri )emu je poginuo i "ar Mihajlo. 1a bugarsko prijestolje do!ao je %van =te,an 61224+218, sin 'ne, sestre Ste,ana .e)anskog. S &i antom se nije ni sukobio, pa se 'ndronik %%% okrenuo na &ugarsku i po)eo joj otimati prostore koristei njene slabosti. # nemanjikoj dravi tada dola i do dinasti)kog ra dora i me-u mladog kralja .u!ana i Ste,ana. %sprva su se pomirili a onda je .u!an arobio Ste,ana i utamni)io ga u Zve)anu gdje je ovaj i umro. .u!an je tako 1221. do!ao na prijestolje. Ste,an .e)anski nije se borio navalnim ratom pod utje"ajem vite!kog dru!tva, nego je to protiv &ugara bio obrambeni rat. .u!an je na vlast do!ao upravo bog te vite!ke klase, a tada je &i ant bio najslabiji u svom obrambenom sustavu. /o je bila prava prilika a .u!anova osvajanja jer nije kao svoji prethodni"i bio dinasti)ki ve an u &i ant. *rve godine .u!anove vlasti pro!le su u konsolida"iji sredi!nje vlasti koja je bila u drmana promjenama na prijestolju i pripremanju terena a ak"iju protiv &i anta. .u!an je intervenirao u &ugarskoj gdje je vladar postao %van 'leksandar61221+12D18, ro-ak biv!eg "ara Mihajla =i!mana, pregovarao je s njim i oenio njegovu sestru $elenu. &ugarska je tada bila samo pasivni promatra) promjena u $% Europi. .u!an je skr!io unutarnje pobune drasti)nim ka nama. .ubrovnik mu je konstantno htio nametnuti ekonomski embargo, pa je i s njim uredio odnose. 1222. .u!an u svojoj povelji daruje dubrova)koj opini Ston i *elje!a" a 8444 perpera W 744 perpera godi!nje. /ime su .ubrov)ani auvijek dobili *elje!a", kojim su ionako oduvijek vladali, !to je nao i .u!an, tako da se i on okoristio tom prodajom. Za te iste nov"e .ubrov)anima je pri nao prostor :dubrova)kog primorja; 6i me-u Stona i .ubrovnika8 i istih ra loga jer njime nije ,akti)ki vladao. /aj prostor drao je bosanski ban, ali .ubrov)ani su htjeli da im ga potvrde 1emanjii. 1akon dva

tjedna od .u!anove povelje dub. diploma"ija je dobila povelju od Stjepana %% kojom je on pri nao *elje!a" i Ston kao dubrova)ki posjed 6iako taj prostor &osna nikad nije imala, .ub. je htio potvrdu da sprije)i eventualnon pretendiranje &osne na taj prostor8. 1200. od bosanskog kralja @stoje .ub. je dobio i *rimorje. .u!an je u svoju povelju i 1222. uveo i )lanak da se na 9atu 6*elje!a"8 treba dopustiti prisutnost srpskog popa, a tim je argumentom branio svoje elje prema Zahumlju. #br o je na tom prostoru nestalo pravoslavne "rkve jer Srbi nisu bili ainteresirani a nj, a .ubrov)ani su !irili katoli)anstvo. 1225. .u!an je krenuo u ekspan iju na Egeju jer ga je interesirala bi . "arska kruna. @svojio je @hrid, *rilep i do!ao do Soluna, no kako je bio odli)no ,orti,i"iran, morao ga je ostaviti. #garsko+hrvatski kralj <arlo 9obert upao je .u!anu na sjever drave kako bi vratio tradi"ionalne teritorije pod svoju vlast. Zbog toga .u!an kree u pregovore s 'ndronikom %%% koji mu je legali irao osvojena podru)ja. @hrid je tako bio drugo sredi!te autoke,alne "rkve u vlasti 1emanjia, a *rilep je bio vano strate!ko mjesto a budua osvajanja. 1akon tog mira vratio je oteta podru)ja na sjeveru, a neprijateljstva Srbije i #garsko+ Hrvatske nastavila su se do kraja vladavine Mudovika 1283. 1251. umro je 'ndronik %%%, pa u ime malodobnog "ara %vana B *aleologa vlada regenti"a "ari"a 'na Svaojska. /ada se a "ara proglasio %van <antaku in6125A+12758 po!to je mislio da e njega apasti regenstvo, ali nije. # &i antu je do!lo do gra-anskog rata, a <antaku in se obratio .u!anu. *regovarali su 1253. u *ri!tini, no interesi im se nikako nisu spajali jer <antaku in koji je htio biti bi "arem. nije mogao dopustiti da mu .u!an odu ima dravni teritorij u amjenu a pomo. *ostignut je kompromis da svaki adri ono !to sam osvoji. 1253+52. odvijale su se vojne opera"ije u oni grada Sera kraj Strume koji je bio urbano sredi!te vano a Solun. /u su bile srpske pomone )ete, a veina je krenula 'lbaniji, bi . provin"iji. .u!anu su se mogli oduprijeti lokalni albanski velika!i, ali ih ih je on pregovorima nastojao pridobiti a sebe obeav!i im da e im osigurati njihove posjede, ako pri naju njegovu vlast. .u!an je osvojio "ijelu 'lbaniju, ali je .ra) ostao u vlasti 'nuvina"a, osvojio je tako-er i neke prostore u Makedoniji kako bi imao upori!te a daljnje napredovanje. 1252. <antaku in je raskinuo save sa .u!anom. 1jega su podrali velika!i u /esaliji, a potraio je i save nike kod Selduka, od )ijeg je emira #mora atraio pomone trupe. 1a taj na)in su prvi odredi /uraka u!li u Europu. <antaku in je to u)inio jer nije mogao imati dva neprijatelja oko sebe+ .u!ana i bi . vlast. @tada /ur"i postupno dobivaju na na)enju, postaju vojni )initelj u $% Europi. @ni nisu pomogli <antaku inu osvojiti Solun kako bi se nametnuo Farigradu jer be ob ira !to je bilo 34 444 turskih konjanika, /ur"i nisu imali dobro ra vijeni komponentu osvajanja utvr-enih gradova. .u!an je sada aposjeo Ser, osvojio Halkidiku, a s njom i 'tos, te "ijelu $% Makedoniju. Zato se u travnju 125A. .u!an proglasio "arem. &i ant se tome protivio bog na)ela da postoji samo jedno "arstvo i to &i antsko, samo jedan "ar, ba ileus i samo jedna "rkva. /a se ideologija nije napu!tala, ve prilago-avala suvremenim prilikama. &i antske titule SrbimaG1emanja je bio :"arev sluga; u doba Emanuela <omnean, a onda :kralj; najnii u rangu, apravo vi!e kao upan. Ste,an *rvovjen)ani je bio sebastokrator, :"arski et; a to je uspjelo i Milutinu koji je bio i :"arev sin;, brat prijestolonasljednika Mihajla %V. Srbija je htjela postati nasljedni"om ideje o jednom univer alnom "arstvu umjesto &i anta. .u!an je dugo bio :kralj svih srpskih emalja;, a tek od 1252. osvajanjima u Makedoniji u eo je naslov :onaj koji vlada )estima gr)kog teritorija;, ali i prostorom &ugarske. 1a iv :gr)ki; mu je o)itovao tu ambi"iju prema &i antu, a nakon osvajanja Sera .u!an je :gospodar 6skoro8 "ijelog "arstva 9omana;. *rotiv toga je bilo gr)ko plemstvo. Za .u!ana je bio vaan odnos prema gori 'tos. 1jen upravnik, protat, je osporavao vrhovnu vlast ba ileusa, tako da je u obredima osim imena ba ileusa spominjao i ime srpskog vladara, !to je na)ilo da ga pri naje kao vladara 'tosa i Halkidike. .u!anovo krunjenje nije mogao i vr!iti "arigradski patrijarh, pa su srpska Frkva, @hridska arhiepiskopija i bugarska patrijar!ija 6/rnovo8 proglasile a patrijarha :Srba i (rka; srpskog arhiepiskopa $oanikija koji je u potporu atoskog protaa po bi antskom "eremonijalu okrunio .u!ana a "ara 125A. .u!an je htio u)vrstiti svoju titulu time !to je rekao da ga je &og odredio a "ara. /i dostojanstvo papinstvo nije imalo ra loga pri nati, kao ni ugarsko+hrvatski kralj, a 1274. "arigradski patrijarh je isklju)io srpsku "rkvu i "arstvo i "arigradske patrijar!ije. %van B *aleolog pri nao je .u!ana samo kao "ara Srbije, a nosio je titulu :voljenog stri"a;. .u!an je nosio titulu :<rista &oga blagovjesni "ar; a sli)no se vala i njegova ena $elena, sestra bug. "ara %vana 'leksandra. Zvali su ih :sveti "ar; i :sveta "ari"a;. .u!an je bio "ar Srba i (rka, a ne 9omeja, htio je i jedna)iti suverenitet srpskih drava i ste)ene bi antske emlje. .u!an je dodjeljivao titule "arskog ure-enja, pa poslije "ara slijedi despot, to je .u!anov brat po o"u Simeon i "ari)in brat %van 'sen. .ostojanstvo sebastokratora dobio je mu .u!anove sestre .ejan. /itula "esara dana je jednom od vojvoda, a najvi!e )asti dodijeljene su obitelji "ara i "ari"e. Sin #ro! nije bio progla!en a "ara nego a :kralja svih srpskih i primorskih emalja;, no pitanje je da li je drava 1emanjia bila podijeljena na dva dijela. *rema 1iko,oru (regori, bi povjesni)aru, grani"a je i!la linijom Skopja. .u!an je dobio romejske emlje, a #ro! srpske 6#ro! tad ima 14 godina8. .u!an je adrao pokroviteljstvo nad sinom. @svajajui bi dijelove "arstva nije elio mijenjati politi)ke strukture, ve je prihvaao rje!enja kakva su postojala i koja su omoguila njegova osvajanja. /o je bilo mrvljenje "arskog teritorija, a .u!an je po progla!enju "arske vlasti nastavio s mrvljenjem sredi!nje "arske vlasti. 1e na se je li to bila politi)ka nuda ili

21

!to drugo. Me-u elitom drave 1emanjia nije bilo ideje o promjeni politi)kog sustava, ona robuje bi . modelu i preu ima bolesti koje su uni!tile bi . "arstvo, a taj je virus ubr ao uni!tenje srpske drave. Sav teritorij be posjedovanja Farigrada nije ni!ta na)io. Ekspan ijom prema jugu Srbi su do!li do Egejskog mora, a Solun je ostao bi . otok u srpskom moru. .u!an je ra dijelio ostatke ostataka bi prostora na dva dijelaG isto)ni, koji je bio ahvaen gra-anskim ratovima i apadni, bogatiji i slobodniji prostor koji je s bi "arem bio ve an samo rodbinskim srodstvom. .u!an se odlu)io a istok. 1258. Europom je harala kuga, a .u!an je aposjeo Epir i /esaliju, te je tako vladao s 7KA "arstva. Farigrad nije mogao osvojiti be brodovlja koje nije imao. Stoga mu je jedini save nik mogla biti Bene"ija. .u!an je pregovarao s Mle"ima, ali oni oklijevaju osvojiti "arski grad i ato se <antaku in borio protiv mleta)kog glavnog konkurenta (enove. *rotivni"i Mletaka su oslabili. Mle"i su strepili od toga da novi bi vladar, koji bi bio srpski, ne uspostavi stabilnu vlast u $% Europi, da onemoali &i ant ne amijeni .u!an koji bi mogao isklju)iti Mletke i vanog trgovinskog posla nametnuv!i svoje uvjete. Mle)ani su htjeli i miriti .u!ana s bi "arem i bosanskim banom. .u!an se nala io u povoljnoj situa"iji, pa je 1274. vojno intervenirao u dolini 1eretve, !to je historiogra,ija obja!njavala kao ponovno osvajanje Zahumlja, no ono je napu!teno jo! u Milutinovo doba. Mu"ius kae da su se tada u /rogiru i =ibeniku pripremali darovi a .u!ana. /o je bila samo dinasti)ka interven"ija u korist .u!anove sestre $elene, udovi"e Mladena %%% &ribirskog 6@mi!,Skradin,<lis8 )ijem je sinu Mladenu %B bilo osporavano naslije-e. .a je to bila samo dinasti)ka interven"ija potvr-uje )injeni"a da je .u!an napu!tao te prostore )im je trebalo poi na $%. /ada je <antaku in angairao turske trupe da pod svoj nad or stavi Solun i .u!anu otme ni osvojenih bi . gradova koje je .u!an povjerio njema)kim najamni)kim odredima. <antaku in je prodro sve do Skopja i stupio u pregovore s .u!anom po njegovu povratku na taj prostor. @dlu)eno je da svaki adri ono !to je dotada osvojio i .u!an je tako pristao na to da ne vraa i gubljeno vojnom interven"ijom. 1jih dvoji"a su se ubr o ponovno sukobila, no do direktnog vojnog sukoba nije ni do!lo, vojske su odstupile, <antaku in se vratio, a .u!an je ponovo osvojio podru)ja koja mu je nakratko oteo <antaku in. .u!an je shvatio da na potpuni uspjeh ne moe ra)unati be rje!anje turskog pitanja. Zbog toga je 1271. poslao i aslanstvo sultanu @rhanu % 6123A+12A38, vladaru osmanskih /uraka koji su bili <antaku inovi najamni"i. .ubrov)ani su smatrali :tradi"ijom; da su se odnosi i me-u njih i /uraka uspostavili jo! u doba sultana @rhana. /a je ideja nastala kasnije bog vitalnih potreba .ubrovnika. .u!an je nudio spora um, politi)ki brak @rhanovog sina i .u!anove keri. *olovi"om 15.st bilo je snanije uvjerenje da se politi)ka pitanja i interesi mogu rje!iti e,ikasnije politi)kim brakovima i da us tada politi)ko+vjersko+ideolo!ke ograde sasvim nevane. Me-utim, .u!anovo poslanstvo je bilo oplja)kano i pobijeno, pa je u srpsko+turskim odnosima do!lo do astoja, a onda je do!lo i do politi)kog obrata i ti pregovori vi!e nisu bili obnavljani. /ur"i su 1273. au eli Fimpe, a 1275. napu!teno (alipolje koje nije imalo vee gosp. na)enje ali je bilo od presudnog strate!kog na)aja a daljnja turska osvajanja. /ur"i tada nisu vi!e samo najamni"i, ve su politi)ki )initelji s kojima se mora ra)unati. /aj su posjed trajno adrali, ali suvremeni"i sve ovo nisu uo)ili. 1273. dogodila se bitka kod .imatike i me-u bi . "ara <antaku ina i %vana B *aleologa. /o je bio sukob veih ra mjera od gra-anskog rata jer su se u <antaku ina borili /ur"i koji su pobijedili %vana B u kojeg su se borili Srbi i &ugari. /ur"i nisu samo naglo provaljivali i osvajali podru)ja u Europi kao prija!nja a ijska plemena. 1jihov upad je prili)no tih, to je dug pro"es kojim se upravo na tlu $% Europe stvorio i ra vio @smanski imperij. #pravo je na tom prostoru, po)ev!i s (alipoljem, strategija rata i vjera /uraka na!la plodno tlo a svoj ra voj i usa-ivanje. .u!an je ahtijevao neko novo rje!enje, stoga se obraa papinstvu u 'vignonu. *api %no"entu B% poslao je repre entativno poslanstvo od tri osobe> &oidar je bio suda" na dvoru i tako je bio u najuem politi)kom vodstvu, bio je jedan (rk i jedan kotorski gra-anin .amjan. /aj sastav ilustrira mo ai)nost .u!anovog "arstva. *oslanstvo je nosilo latnope)atno pismo u kojem je bila ponuda papi da ako .u!ana imenuje vrhovnim apovjednikom kr!ana u borbi protiv /uraka, srpski e "ar prihvatiti papu o"em kr!anstva. .u!an je nudio uniju svoje "rkve i papinstva 6 a sukobu bi dobio trupe koje ne bi trebao plaati, a amijeno bi bi . "arstvo8. Skadarski biskup Marko, su,ragan barskog biskupa, rekao je da je .u!an ranije htio postii uniju, !to je bilo samo i politi)kih ra loga. # .u!anovo vrijeme dola i do nagla!ene isklju)ivosti elite drave 1emanjia prema katoli)koj Frkvi !to je bilo u ve i s osvajanjima bi . teritorija. /aj se odnos o)ituje i .u!anovog akonikaG mje!oviti brakovi su se drali ni!tavnima 6to je preu eto i bi . pravnog sustava bog 1345 i osvajanja kr!anskog apada u kriarskim ratovima8. @dnos prema katoli"ima je i mijenjen s ob irom na prethodne 1emanjie, ali su katoli"i ipak bili suradni"i Srbima. # svibnju 1277. do!lo je poslanstvo i 'vignona s pismima a "ara, "ari"u, prijestolonasljednika #ro!a, petrijarha i vlastelu. .u!an nije mogao nai suradnika u srpskom patrijarhu $oanikiju. @n nije htio pristati na uniju, ali to papa nije niti traio od njega u pismu a njega. *regovori su naglo prekinuti upadom ugarsko+hrvatskog kralja Mudovika sa sjevera koji je taj trenutak namjerno u abrao jer nije htio da srpski "ar bude glavni eksponent apadnog kr!anstva. Sve snage je natjerao na prostor .u!anovog "arstva. #garska si je prisvojila pravo da bude jedini i isklju)ivi eksponent apadnog kr!anstva u $% Europi. /ada su se bog toga bliili .u!an i Mle"i. Far, "ari"a i #ro! su sve)ano primljeni u redove mleta)kog plemstva, no Bene"iji je ipak bio vaniji Farigrad )ije osvajanje ona nije pomagala,a osim toga Mle"i su bili vrlo dobro in,ormirani o realnoj sna i /uraka jer su /ur"i nad irali trgova)ke puteve vane a Mletke. Zbog toga si Bene"ija nije htjela dopustiti rat s

.u!anom protiv /uraka i Farigrada. (alipolje je na)ilo ra-anje turskog imperija. /ada Mle"i uspostavljaju vrlo kompli"iran odnos s /ur"ima sve do kraja 18.st 61D8D8. /ada su duda optuivali da on nije pravi kr!anin jer ne eli rije!iti pitanje /uraka u Europi. Me-utim, Mle"i su dobro po navali snagu /uraka i dobro su o"jenjivali odnose u pogledu trgovine s /ur"ima. Sve to europsko vite!ko dru!tvo nije nalo, pa je doivjelo teak pora kod 1ikopolja 120A. .ubrovnik je isto tako na svoj na)in imao sloen odnos s /ur"ima. .u!an umire 34.13.1277. 9udarstvo @d sredine 12.st Srbija se natno ekonomski podie bog ra voja rudarstva, kada su do!li iskusni rudari Sasi i #garske, gdje ih je ve i prije bilo, po)inje inten ivnija eksploata"ija rudnog blaga. *rvi veliki rudarski "entar bio je u dolini /are u &rskovu gdje je osobito napredno u 3.pol 12. st. 9udnik 6planina 9udnik8 najvei ra voj dostie u 1.pol 15.st . .vadesetih godina 15.st javlja se 1ovo &rdo koje ubr o postaje najvaniji rudarski "entar srednjevjekovne Srbije. Brhovno pravo vlasni!tva nad rudnim blagom pripadalo je vladaru, kojin je mogao davati kon"esije a kopanje rude. 1ajvaniji metal je bilo srebro, a u veini rudnika kopalo se olovo, u manje bakra i elje a. .ru!tveni odnosi Sebri+opi pojam a selja)ko stanovni!tvo, dijele se na merophe 6parike8, Blahe ili sto)are, sokalnike, obrtnike i otroke 6robove8. Meropsi 6pari"i8 su sa)injavali najvei dio sebara. @ni su bili podloni ili vladaru ili svjetovnij i duhovnoj vlasteli. <ako su meropsi bili veina srpskog sebarskog stanovni!tva, u ispravama ih )esto na ivaju :Srblji;, a njihove ,eudalne dunosti prema ,eudalnom gospodaru : akon Srbljem;. Sokalni"i su u manje poljske rabote duni kao posluga obavljati ra ne poslove poput prijenosa robe, pratnje itd. Blasi su prvobitno romanski starosjedio"i, ali s vremenom srbi irani, a uveani prilivom slavenskih elemenata, tako da se od 12.st pod tim imenom nije podra umijevala posebna etni)ka grupa, nego sto)arsko+selja)ko stanovni!tvo. # odnosu prema meropsima poloaj Blaha bija!e natno lak!i. Stoga su meropsi teili a tim da prela e u Blahe enidbom. ?eudalna vlast je to energi)no spre)avala. @tro"i su posluga na dvorovima vladara ili vlastele ili ratari na njihovim posjedima, malobrojni. Blastela+ najmnogobrojniji su vlasteli)ii 6 imaju u posjedu samo jedno selo ili vee imanje8> i nad njih su vlastela, koji se dijele u dvije grupeG velika vlastela ili velmoe koji su malobrojni, s prostranim posjedima i na najvi!im poloajima> mala vlastela+prijela na grupa i me-u velmoa i vlasteli)ia. /emelj moi vlasteleG nasljedni posjedi+ ba!tine. Samo u slu)aju :nevjere; je vladar mogao odu eti vlastelinu njegovu ba!tinu. *ronija je preu eta i bi . ,eudalnog sistema u 3.pol.12.st . *ronijar, uivala" pronije, bio je obave an na vojnu slubu sam ili s odre-enim brojem ratnika, avisno o veli)ini pronije. *ronija nije bila nasljedna, no pronijari su je nastojali pretvoriti u ba!tinu. Blastela su mogli dobiti od vladara gradove, upe ili vee oblasti :na dravu;, tj pravo da vr!e u njima upravnu vlast i da u mu neki dio prihoda, koji su pripadali vladaru. .ravno ure-enje # ,eudalnoj dravi 1emanjia vladar je imao najveu vlast. 1jegova mo potje"ala je otuda, !to je on, kao najvi!i u ,eudalnoj hijerarhiji, bio i vrhovni vlasnik "ijeloga dravnog teritorija, pa je kao takav imao i mnogobrojne i ra novrsne prihode, !to se kao ekonomski najmoniji mogao najvi!e koristiti najamni)kom vojskom i !to je bio u najtje!njoj ve i s Frkvom, na koju se najvi!e oslanjao. <oliko je vladar ekonomski ja)ao i osvajanjima pro!irivao dravni teritorij toliko je njegov poloaj u dravi postajao ja)i i samostalniji. /aj uspon srpskih vladara ogleda se i u vladarskim naslovima. 1emanja je bio samo :veliki upan;, njegov sin Ste,an od 131D. kralj, a .u!an 125A. "ar. <ao vrhovni vlasnik dravnog teritorija vladar je mogao prodavati ili poklanjati u svojinu ili na doivotno uivanje "jelokupno slobodno emlji!te, kao i ba!tine koje bi ostale be nasljednika, i pronije odu ete njihovim uivao"ima. %sto je tako vladar na tom osnovu ahtijevao ra li)ita podavanja i slube i adravao ra li)ita prava isklju)ivo a sebe t v. 9egalna prava. @sim vojno+organi a"ijske i sudske ,unk"ije, osnovnih ,unk"ija vladara u po)etku ,eudali ma 6do 13.st8, vladari u 12. i 15. st, a osobito "ar .u!an, u imaju )vr!e u svoje ruke i unutra!nju upravu, sami ili preko svoga sve ra granatijeg aparata vlasti i organi iraju akonodavnu djelatnost. Sabori+naj)e!e a .u!anove vladavine, sudjeluje sva "rkvena i svjetovna vlastela s vladarom na )elu+njih je vladar sa ivao od vremena do vremena radi dogovora s vlastelom. @snovu dravne organi a"ije predstavljala su vlastelinstva, koja su bila ne samo samostalne privredne organi a"ijske jedini"e, nego i samostalne upravne i sudske jedini"e. *ravo *rvi po nati pisani pravni propisi bili su bi . podrijetla i poluvjerskog sadraja, t v :1omokanoni; 6 borni"i i "rkvenoga i svjetovnog prava8. *rvi takav nomokanon 6t v. Svetosavska krm)ija8 preveden je 1310. po nalogu arhiepiskopa Save. 1ajvaniji pravni spomenik drave 1emanjia jest .u!anov akonik donijet na saboru u Skoplju

22

1250. 6prvih 127 )lanaka8, a dopunjen na saboru 1275. u Seru. (lavni je adatak .u!anova akonika bio da se u)vrsti visoki poloaj i mnoge privilegije vladara i vlastele, da o akoni njihovo pravo na eksploata"iju i dranje radnih masa 6sebara8 u avisnosti i pokornost, a i da u)vrsti prostranu .u!anovu dravu, da i jedna)avanjem pravnih propisa blii i stvarno sjedini novoosvojene gradove. *o svome sadraju .u!anov akonik je skup propisa o ure-enju drave, o organima vlasti+o vladaru i vlasteli svjetovnoj i "rkvenoj, o njihovim ,unk"ijama i pravima, o njihovim me-usobnim odnosima i njihovim odnosima prema sebrima. .u!anov akonik !titi ,eudalno dravno ure-enje time !to propisuje ka ne a sebre, koji bi se skupljali na borove i merophe koji bi bjeali od svojih gospodara. .a a!titi privatnu imovinu, akonik predvi-a vrlo stroge ka ne a kra-e i ra bojstva, paljevinu u selu i i van sela, a povredu tu-ih grani"a itd. 1are-uje da se ka ne svi oni koji rade protiv religije i "rkve ili ne po!tuju "rkvene propise. 1aj)e!e su se primjenjivale imovinske ka ne 6globe u nov"u ili u sto"i8, atim te!ke i surove tjelesne ka ne i batinanje. *ropisa i oblasti privatnog prava ima malo. =to se ti)e braka, obave an je bio i pravno vrijedio jedino brak aklju)en u "rkvi i po "rkvenim propisima. Smatrali su kao nevaljan brak i me-u katolika i pravoslavke i on se ra vrgavao osim ako bi katolik pristao prijei na pravoslavlje. %sto je tao bio abranjen brak i me-u Srba+meropha i Blaha+sto)ara. Cena je u braku imala sasvim podloan poloaj. 9aspadanje .u!anove drave =irenje Srbije a vrijeme .u!ana u rokovalo je ja)anje krupnih ,eudala"a, koji su dobivali prostrane posjede u osvojenim oblastima i poloaje namjesnika pojedinih pokrajina. <ad je do!ao na vlast "ar #ro! 61277+12D18 nastupilo je naglo slabljenje sredi!nje vlasti i stvaranje vi!e manje samostalnih ,eudalnih oblasti. 9aspadanje .u!anova "arstva apo)elo je Simeonovim poku!ajem da svome neaku otme vlast. Simeon je bio namjesnik u Epiru, 127A. se u <osturu proglasio a "ara. .ospio je s vojskom do Skadra, ali ga nije mogao osvojiti. #br o je morao napustiti borbu a srpsko prijestolje, jer su se vlastela u Srbiji drala #ro!a. *od njegovom je vla!u ostala samo /esalija. # Epiru je postavio a despota svoga eta /omu *reljubovia, sina .u!anova "esara *reljuba. *ritisak #garske na Srbiju, s pomou banova Ma)vanske banovine, se poja)ava. Fentralna vlast je samo prividno postojala. &raa &al!ii 6Stra"imir, Nura- i &al!a8 od 12A4. su gospodari Zete. # SZ oblastima Srbije velike se moi do)epao 1ikola 'ltomanovi, upan koji postaje jedan od najmonijih ljudi u Srbiji, dola i u sikob s &osnom 6pomae humskog velika!a Sanka Miltenovia, koji se odmetnuo od bana /vrtka8. @d .ubrovnika ahtijeva svetodmitarski dohodak od 3444 perpera, kad su to .ubrov)ani odbili opusto!io je dub. okoli"u 12D4. i dao atvoriti sve njihove trgovine na svom podru)ju 6i nudio je 5444 dukata otkupa8. <ne Ma ar potkraj 12D4. navaljuje na 9udnik, najvaniji i najbogatiji grad 'ltomanovia, te ga privremeno osvaja. *rotiv 1ikole su se sloili &al!ii i kralj Buka!in, no turska opasnost, koja je prijetila #glje!inim i Buka!inovim emljama omela je taj pohod. #glje!a je preu eo podru)je "ari"e $elene 6majke "ara #ro!a8+Ser s okoli"om+po!to se ona akalu-erila. #glje!a se javlja najprije kao veliki vojvoda 1278, a atim kao despot. (lavna li)nost u Makedoniji, Buka!in, u ima 12A7 kraljevski naslov :kralj Srbljem i (rkom;. ?ormalno jo! vlada "ar #ro!, kad je umro 12D1. nestalo je i sjenke sredi!nje vlasti. #glje!a se u)vrstio u isto)nom dijelu Makedonije s glavnim gradom Serom, alagao se da se protiv /uraka stvori koali"ija svih ugroenih emalja, uklju)ujui i &i ant 6stoga je #glje!a osudio .u!anovo progla!enje "arstva i patrijar!ije, i mirio se s "arigradskom patrijar!ijom i pri nao sva njegova nekada!nja prava na svome teritoriju8. <od mjesta Lernomena, na desnoj obali Mari"e, do!lo je 3A.0.12D1 do bitke, u kojoj su braa Buka!in i #glje!a Mrnjav)evi katastro,alno poraeni i oboji"a su poginuli. *osljedi"e su bile sudbonosne a "ijeli &alkanski poluotok, /ur"i se na njemu kona)no u)vr!uju. /ur"i 12D3. upadaju duboko u Makedoniju i (r)ku, pusto!e te krajeve u kojima su avladali glad i pomor. Buka!inov sin Marko :kraljevi Marko; 612D1+12078 adrao je naslov kralja, ali se morao pri nati turskim va alom. *oslije 1207. /ur"i uvode Makedoniju pod svoju neposrednu vlast. Srbija u doba kne a Ma ara i bitka na <osovu 1280. .ubrov)ani su 12D3. pristali plaati svetodmitarski dohodak 1ikoli 'ltomanoviu, koji je od kne a Ma ara opet preoteo 9udnik. <ne Matar i bosanski ban /vrtko sklopili su save s "iljem da uni!te 1ikolu 612D28. *rije nego !to e podu eti napad, bilo je potrebno osigurati se od #garske koja je !titila 'ltomanovia. *ri navanjem ugarske vrhovne vlasti i u obve u da e plaati danak, kne Ma ar je postigao da #garska na samo napusti svog nekada!njeg !tienika, nego i da vojskom pomogne save nike protiv njega. 1ikola ' opkoljen je u #i"ama, arobljen i osljepljen 12D2. 1jegovu prostranu oblast podijelili su Ma ar i /vrtko. *oslije propasti upana 1ikole ostao je kao najmoniji ,eudala" u Srbiji kne Ma ar+1ovo &rdo i 9udnik su bili njemu podre-eni, posjedovao je i oblast Ma)vanske banovine 6va al #garske8. <ne Ma ar se u ja)anju svoje vlasti jako oslanjao na srpsku "rkvu. 1jegovom ini"ijativom i mirile su se gr)ka i srpska "rkva 12D7. *odie velik broj manastira i "rkava 6glavna adubina je 9avani"a8. S Bukom je Ma ar bio u dobrim odnosima 6Buk je bio oenjen njegovom kerkom Marom8, sli)an odnos uspostavlja i sa Zetom. *rva provala /uraka u Srbiju je abiljeena 1281. @bnova srpske drave je aprije)ena pora om na Mari"i 12D1. i dolaskom /uraka, /ur"i lagano i postupno

penetriraju s $% Europe prema sjeveru. 1jihov teritorij je ra mjerno malen, protee se na dva kontinenta, a ne raspolau adekvatnom mornari"om te su bili relativno malobrojni. 1jihova mo nastaje upravo u Europi od slavenskog stanovni!tva. /urski model prodiranja u EuropuG u akindijskim napadima prodiru u susjedne teritorije, njihova svrha je da u rubnim dijelovima istjeraju stanovni!tvo i oslabe gosp resurse dovodei podru)ja do postupnog gosp. is"rpljenja. /a podru)ja nee integrirati u svoju emlju, nego ih lagano ras"jepkavaju i prepu!taju im samoupravu, a lokalne dinaste prihvaaju kao va ale 6ovi im daju niska nov)ana podavanja, a dobijaju au vrat a!titu sultana8. /ur"i prodiru na !iri teritorij ne dirajui u ui, a model se ponavlja da relativno mali odredi br im manevrima uni!tavaju emlju. #i prostor koji su /ur"i osvojili slui kao a!tita /urske, kao i vor ljudskih resursa a pomone trupe, stoga je turska vojska multietni)ki mo aik. <ada je !ire podru)je dovoljno oslabljeno, ui krug se integrira u tursku dravu, a /ur"i dalje osvajaju. Stvaraju se eleuteri 6beskuni"i8 koji mogu biti i selja"i i plemii. Selja"i bjee na S i SZ traei ,eudal"e koji bi im dali emlju na obradu, a dijelovi plemstva kao pro,esionalni ratni"i trae novog ,eudal"a tako da ispituju ratne ak"ije u svom podru)ju i okruenju. Zbog toga se stvaraju najamni)ki odredi koji su dominantni, isplaivani be veih ra lika i turske i i kr!anske kase. Belik je osjeaj nesigurnosti, ljudi odla e i dolina u utvrde u te!ko dostupnim prostorima. <ultura se mrvi u manje, atvorene "jeline ali sudjeluje u bi . kulturi toga doba. &i . "arstvo je postalo va alnom dravnom turskog "arstva. /ur"i odlu)uju o vladavini u Farigradu. 128D. au eli su prvi veliki europski grad, Solun. /ime poka uju da sustavno osvajaju europsko kopno, a ne da samo provaljuju. Sjever je jo! a!tien, a to su iskoristili srpski kne Ma ar Hrebljanovi i bosanski kralj /vrtko kao va ali ugarsko+hrvatskog kralja Mudovika % jer be njegove pomoi ne bi bili u stanju eliminirati 1ikolu 'ltomanovia. #garsko+hrvatski vladar nije samo u prostoru nemanjike drave htio osvojiti to podru)je ili u)vrstiti vlast, nego je bio senior najmonijem ,eudal"u juno od Save i .unava. Mudovik % je ra log uspona Ma ara i /vrtka, a on je u tom pomaganju vidio ,akti)no pro!irenje svoje drave. Ma ar Hrebljanovi imao je oblast ue Srbije be dana!nje Bojvodine i <osova, a le-ima je grani)io sa svojim seniorom Mudovikom %. 9udnik i 1ovo &rdo tada su bila dva najvanija rudnika u S i $% Europi, pa je od njihovog posjedovanja mogao plaati najamni)ku vojsku, imao je gotovinu u rukama. *o)etkom D4+ih 15.st Ma ar je posredovao i me-u dviju ava-enih "rkava, srpske i "arigradske. Srpska "rkva te!ko je podnosila isklju)enje bog toga !to nije nala kako e nje inu po i"iju rje!iti srpski vladari ako i kada jednom u-u u Farigrad kao "arevi, !to su im bile tenje. Ma ar je tako pove ao i svoju kuu u srpsku pravoslavnu "rkvu i postao o biljan kandidat a obnovu srpske drave. /u mu je konkurent bio biv!i bosanski ban /vrtko % jer su <otromanii bra)nim ve ama pove ani s 1emanjiima. Zato je /vrtko u svom naslovu imao i Srbiju, kao pretendent na ba!tinu 1emanjia, no upuen prema $adranu i hrvatskom teritoriju u svojoj ekspan iji. Zapadno od .rine nije poku!avao doi u posjed ba!tine 1emanjia, ali to bi mogla biti sljedea ,a a njegove politike. 1283. nakon smrti Mudovika % u dinasti)kim apletajima ve anima u ugarsko+hrvatsku krunu sudjelovali su /vrtko i Ma ar protiv Cigmunda. Ma ar nije mogao ni!ta postii sjeverno od Save i .unava, ali mu je drava dospjela do tih rijeka. # toj ugarsko+hrvatskoj politi"i sudjelovao je 1ikola (orjanski Mla-i, ma)vanski ban i Ma arov et. .ruga kerka bila je udana u &ugarskoj, trea a Buka &rankovia na <osovu, a )etvrta a &al!ia u Zeti. <osovska bitka 1280 Ma aru je a!tita na sjeveru omoguila da stvori vojno+de,en ivni sustav protiv akindijskih prepada. /aj sustav i a!tita prisilili su /urke da naprave i nimku u na)inu ratovanja i ini"iraju stereotipnu bitku koja se dogodila na Bidovdan 17, odnosno 38.4A.1280. /urska vojska je uklju)ivala gotovo sve kr!anske va ale koje su /ur"i do tada imali 6kraljevi Marko poginuo je 1207 na 9avinama8> kne Ma ar, njegov et Buk &rankovi, odred bosanske vojske pod vodstvom Blatka Bukovia i hrvatski ban %van od *aline. /im obostranim pora om Srbija je do!la pod vlast /uraka. % vori o ishodu i bit"iG 1ajstariji autenti)ni i vor je nastao 13 dana nakon bitke od monaha %gna"ija, ruskog redovnika koji se tada 63D.4A8 na!ao duboko u turskom teritoriju u gradu 'straviji na Frnom moru. %gna"ije na da su poginuli Ma ar i sultan, no ne na gdje je bila bitka, tko je pobijedio ili i gubio, svjedo)i o neredu u turskoj vojs"i. *ismo 41.48.1280 koje je kralj /vrtko % poslao trogirskoj opini kojoj se hvali da nije bilo potrebno da on sam ide na <osovo polje gdje je poslao svog vojvodu Blatka Bukovia koji je tamo imao male gubitke, a vojska se ponosno vratila svom vladaru. 1apominje time da su /ur"i poraeni, odnosno da je pobjeda kr!ana jer je sultan ubijen, ali uope ne spominje srpske velika!e bog svog pretendiranja na srpsku ba!tinu. *ismo ,irentinske opine u kojem ?irentin"i o)ito odgovaraju na nesa)uvano /vrtkovo pismo, vrlo sli)no onom poslanom /rogiranima. ?irentin"i mu )estitaju kau da su od drugih )uli o :sjajnoj kraljevoj pobjedi;. /u se ve spominju prvi elementi mita i vijest o 13 kr!anskih ratnika 6vladarevih, /vrtkovih, !to se podra umijeva8 koji su se probili kro obru) do sultanovog !atora i ubili sultana. @ toj kr!anskoj pobjedi potvrdio je i *hilippe Me ieres u *ari u. ?irentin"i su o tome bili dobro obavije!teni, ba! kao i Mle"i, koji ne naju ni!ta konkretno o bit"i, ali naju stanje /urske+ nakon mjese" dana od bitke Mle"i su slali predstavnika sultanu, no nisu nali koji od dvoji"e sinova poginulog sultana Murata, $akub ili

27

&aja id, sjedi na prijestolju i ato su slali dva pisma tako da kad sa naju koji je njemu uru)e njegovo pismo, a drugo uni!te. 'ko Mle"i nisu nali tko je sultan, onda je bila istina da su /ur"i rastrojeni. &i ant ba! niti jednom ne govori o turskoj pobjedi, ali ne spominje ni kr!ansku pobjedu. /om smru sultana vidi mogunost da kr!ani likvidiraju /urke i Europe. <r!ani nisu pretrpjeli teak pora . .ubrov)ani poka uju da je sukob nerije!en, a ne kako /vrtko kae. <r!anska Europa je bila ,as"inirana pogibijom sultana. /alijanski ljetopisi govore o velikoj kr!anskoj pobjedi, ali se i biogra,ije o despotu Ste,anu Ma areviu 6Ma arov sin8 <onstantina ?ilo o,a vidi da su kr!ani poraeni, odnosno da su isprva bili uspje!ni, ali su onda i gubili. 1ema svjedo)enja niti u jednom i voru o pora u kr!ana ili pobjedi /uraka. Historiogra,ija uvodi pojam :Srbije; koja tada ne postoji, pa su despoti prihvatili sultanovu vlast jer nisu imali snage a nastavak rata. < tome je jo! sa sjevera upala ugarska vojska, te je ato kneginja Mili"a dala svoju kerku : a spas kr!ana; u turski harem, pa je to a nju bio teak i bor 6po i vorima8 te je prihvatila tursku vlast. Srbija tada ne postoji, a svi koji su bili na kr!anskoj strani su bili va ali ugarsko+hrvatskog kralja, dok su na suprotnoj strani bili sultan s turskim postrojbama, ali i jo! brojnijim kr!anskim va alima. *rije 18.48.1280 Mili"a je amijenila ugarsko vrhovni!tvo turskim, !to je )injeni"a. (odinu dana nakon bitke srpska Frkva je premjestila kne a Ma ara i *ri!tine, pokopanog kraj mjesta bitke, u njegovu adubinu 9avani"u i proglasila ga svetim. % vori kau da se ta pri)a moe i druga)ije vidjeti nego !to to i nosi <onstantin ?ilo o,. .va tjedna nakon bitke sa)uvano je pismo kojim ugarsko+hrvatski kralj, senior /vrtka % i Ma arove kue, daje punomo 1ikoli (orjanskom Mla-em da pregovara s Bukom &rankoviem na dobrobit ra!ke emlje. 1ikola je sklopio novi aranman s Bukom, a /ur"i su se povukli. /o daje uvid u stanjeG politiku kneginje Mili"e koja je tada imala dva maloljetna sinaG Buka 68 god8 i Ste,ana 613 god8 koji u tim godinama nije mogao voditi vojsku, a tada je najmonija osoba bio Buk &rankovi, te je logi)no bilo da ugarsko+hrvatski kralj s njim pregovara, a ne s Ma areviima. @ni su se ato osjeali ugroenima od Buka &rankovia !to e postati glavni eksponent ugarko+hrvatskog kralja na tim prostorima. Zato se Mili"a pitala !to e tek onda biti s nje inim sinovima kad odrastu, hoe li pretrpjeti vee !tete od ove kad su i gubili mo i vlast. 1akon toga kneginja Mili"a je oti!la sultanu. /reba rei da nije isto da li nju senior napada kada ga ona napu!ta, a !to je ona u)inila ugarsko+hrv kralju, ili ju on napada prije nego ga je ona napustila a !to ugarhrv kralj nije imao ra loga. Mili"a je tako Srbiju napravila upori!tem /uraka a daljnja osvajanja s po i"ije na .unavu i Savi, stoga je #garhrv morala imati upori!te unutar Srbije kod Buka &rankovia, koji je onda po tradi"iji postao i daji"om jer se Mili)in pote po mitu smatrao plemenitim i bolnim, te je nakon tog )ina #garhrv napala Mili"u. Buk se apravo uvijek borio protiv /uraka sve do svoje smrti i bio na strani #garhrv. Mili"a je u svemu gledala svoj interes i interes svoje dinasti)ke kue, takva je bila njena politika, kao i politika "ijelog srednjeg vijeka, tu ne postoje moralni obras"i koji su se naturali u 10.st, no drugi je problem kako se to o)itovalo kasnije. 1280. nije propala srpska drava, ve je jedna mona dinasti)ka drava promijenila suverena. Srpska "rkva je podravala dinasti)ku politiku Ma arevia, na kraju 15.st ona je adovoljnija s vrhovni!tvom turskog sultana, nego ugarhrv kralja. Mit o bit"i nastaje u 17.st i u ranom novom vijeku, a ne u srednjem vijeku. Historijski bornik 1a Bidovdan je do!lo do velikog sukoba Srba i /uraka na <osovu polju i tom su prilikom poginuli kne Ma ar i sultan Murat. 1akon Mudovikove smrti 1283 Ma ar je prekinuo svoje va alstvo prema Ma-arima. %ako sam ugroen od /uraka, Ma ar ajedno s /vrtkom sudjeluje u gra-anskom ratu na strani napuljskih 'nuvina"a u sukobima s monim prista!ama kralja Cigmunda. % vorGMavro @rbini 6nije uvijek pou dan8 pri)a da je u travnju 1287. Murat prodro u pokrajine pod vla!u Ma ara i njegova eta Buka, ali da nije mogao osvojiti *ri!tinu. Sultan se vratio na svoj teritorij a Ma ar in njegov et Buk &rankovi nagodili su se s Muratom i pristali davati stanovit danak, te u slu)aju potrebe i vojnike. *o)etkom 1280. Cigmund je namjeravao napasti Ma ara. *osredovanje 1ikole (orjanskog Mla-eg, Ma areva eta, do!lo je do nagodbe s kraljem. Ma ar je prema Cigmundu au eo iste va alske odnose koje je imao i ranije prema ludoviku. 1akon !to su /ur"i 1288. poraeni kod &ilee od &osana"a, Murat je vjerojatno apo)eo pripreme a rat protiv Srbije. *o vane su trupe va ala s %stoka i Zapada. # sultana su bili sinovi &aja it i $akub i vojskovo-e Evrenos, &alaban itd. <ralj /vrtko obustavlja osvajanje .alma"ije i upuuje vojsku na <osovo pod Blatkom Bukoviem. # Ma ara su bili Buk &rankovi, njegovi nea"i Ste,an i Ma ar Musi dok njegov et i Zete Nura- =tra"imirovi &al!a nije sudjelovao. &itka se odigrala nedaleko od *ri!tine. Fentrom je apovijedao Murat, na desnom krilu je europske )ete vodio &aja it, a $akub a ijske na lijevom krilu. 1asuprot Muratu bio je Ma ar, prema $akubu Buk, a prema &aja itu Blatko Bukovi. *hilippe Me ieres tvrdi da je na turskoj a i na kr!anskoj strani bilo dvadesetak tisua poginulih. /ok bitke je malo po nat. # po)etku su Srbi imali nekih uspjeha i pobje-ivali, ali kada je ubijen Murat komandu je preu eo &aja it i naredio da se pogubi $akub. Ma ar je bio arobljen i po &aja itovoj apovijedi pogubljen ajedno s nekim svojim velika!ima. Buk i Blatko su preivjeli. Svi do sada po nati u vori i same godine bitke na <osovu ili sasvim otvoreno slave kr!anski trijum, ili su prili)no neodre-eni, o turskoj pobjedi ne govori ni jedan. 1ajstariji i voriG apis ruskog -akona %gna"ija 3D.4A.1280, uputa mleta)kom poslaniku a novog sultana 32.4D1280, /vrtkovo pismo trogirskoj opini 41.48.1280, odgovor ?iren"e /vrtku

3D.14.1280, dva pisma retora .imitrija <idona prognanom "aru Emanuelu %% *aleologu 6i vje!tava ga o Muratovoj smrti8. 1o i vori s kraja 15.st i neki i 17.st govore ili o neodlu)enom ishodu ili o turskoj pobjediG :Slovo o kne u Ma aru;, napisao je patrijarh .anilo %%% u adnjem desetljeu 15.st, dubrova)ki anali spominju nerije!en ishod. <onstantin ?ilo o, prvi priopuje vijest o turskoj pobjedi u :&iogra,iji Ste,ana Ma arevia;, sina kne a Ma ara. Milo! <obili probio se do Muratovog !atora glumei i dajnika, a atim je ubio sultana, kr!ani me-utim nisu sa nali a <obilievo juna!tvo, te su klonuli duhom. # 17.st u i vorima se spominje i daja, ahvaljujui kojoj su /ur"i pobijedili. *rema turskim i vorima Murat je poginuo poslije bitke, progonei nevjernike, ja!ui po bojnom polju ili sjedei u !atoru, a kr!ani su doka ivali da je poginuo prije ili a vrijeme boja. /urski i vori 'leksandrida+epsko djelo 'hmedija, jedrenski povjesni)ar #ru-, stara" dervi! 'hdmed 6'!ik+pa!a8, anonimni dervi!. @smanlije i &alkan u vrijeme prve etape njegova osvajanja 1273+1572 *ora selduka od Mongola kod <osedaga, i bjegli"e se sklanjaju u apadnu 'nadoliju, i me-u 13A4. i 1234. osnovano je vi!e va alnih turkmenskih bejluka 6emirata8. 1a )elu naj apadnijeg je bio emir @sman 61381H+123A8 koji je pobijedio bi plaeni)ki odred 1241. @smanov sin @rhan 6123A+12A38 ve se osamostalio, kovao svoj nova", u eo titulu sultana i !irio se u susjedne bejluke. *rijestolni"a mu je bila &rusa 6do 15438. *uni polet osmanska je drava dobila tek nakon sedamdesetak godina postojanja. *ove an je s osvajanjem $% Europe koje je apo)elo 1273. *rije toga, na kraju 12 i po).15.st pojedini su turski odredi ratovali kao najamni"i bi "areva i 1emanjia. @smanlije su potpomagale %vana i Matiju <antaku ena, dok su .u!an i bugarski "ar %van 'leksandar pomagali legitimnog "ara %vana B *aleologa. @smanlije kod .imotike pobje-uju srpski i bi odredi. 1eposredno prije te bitke osvojili su u .ardanelama tvr-avu Fimpe. 12A1. au imaju .imotiku, a 12A3. $edrene koji je Murat 612A3+12808 i abrao a sjedi!te svog prvog beglerbegluka 6provin"ije8 "arstva, 9umelijskog beglerbegluka, a od 1543. do 1572. $edrene e biti i prijestolni"a "arstva. @smanlije su se pojavile na &alkanu u najnepovoljnijem trenutku a balkanske narode, u momentu raspada njihovih ,eudalnih dru!tava i drava. Smru brae Mrnjav)evia na Mari"i 12D1. Buka!inov sin Marko, koji je uspio adrati apadnu Makedoniju, postao je turski va al, kao i braa $ovan i <onstantin .raga! koji su drali S% Makedoniju. % me-u 1282. i 1287. @smanlije au imaju vei dio Makedonije. &i . "ar ve 12D3. postaje va al sultana Murata. So,ija pada 1283, 1i! 128A. 1akon kosovske bitke kneginja Mili"a prihvaa va alne odnose prema &aja itu, kao i Buk &rankovi 1203. &aja it % 61280+15438 !iri teritorij drave. @d 1204. je apo)ela borba @smanlija i #garske a sjeverni dio Srbije. Strahovitim pora om kriarske vojske kod 1ikopolja 120A. &aja it uspostavlja vlast u )itavoj &ugarskoj 6koja je jo! 12D1. podijeljena na samostalne dravi"eG/rnovsko i Bidinsko "arstvo i <neevinu .obrudu8. /imurlenkova mongolska vojska hameti"e je pora ila &aja ita 1543. kod 'ngore 6'nkare8, a i sam sultan je arobljen. /imurlenk umire ve 1547. i raspada se njegova drava, no pora 1543. u rokovao je te!ki unutra!nju kri u u @smanskom "arstvu, koja je trajala sve do 1572. #nato) svojoj nadmoi Murat % i &aja it % vodili su politiku postepenog pokoravanja &alkana i !irenja svoje drave, ra mjerno stupnju u)vr!enja njihove vlasti u ve osvojenim djelovima &alkana. Za svega pola stoljea 61273+15438 osmanlije su osvojile /rakiju, Makedoniju, &ugarsku, dijelova (r)ke, 'lbanije i Srbije. &i ant je bio sveden na Farigrad i Moreju 6*elopone 8. %sturene pokrajine sultani su organi irali kao kraji!ta odakle su se alijetali na protivni)ki teritorij. *rovale kraji!nika imale su dvostruku svrhu. 1eposredni "ilj im je bila plja)ka. .ugoro)ni adatak im je bio da pusto!enjima i ra aranjima i a ovu ekonomsku, vojnu i psiholo!ku destabili a"iju protivni)kog podru)ja. Sultani su apo)eli koloni a"iju svog ivlja i Male ' ije, ba a osmanske vlasti !iri se i islami a"ijom. @snovu osmanske vojne moi )inili su spahije+,eudal"i i janji)arski korpus. Brlo pokretna spahijska konji"a bila je udarna snaga. Stimulans osvaja)ima bila je plja)ka, ratni plijen i osvajanje emlji!ta a ,eudalna lena+timare, te ga a+ sveti rat. $anji)are 6:1ova vojska;8 je osnovao Murat % poslije osvajanja $edrene i redova arobljenika. <rajem 15. st janji)ari su se po)eli regrutirati i dev!irmom, dankom u krvi pokorenih kr!ana. *okorene sitne i srednje balkanske ,eudal"e, koji su se poka ali lojalnima, inkorporirali su kao kr!anske spahije u svoj ,eudalni sistem. Murat %% 61531+15718 inten ivnije radi na obnovi drave. 1552, 1555. i 1558. kriarske vojske prodiru duboko na &alkan no u to vrijeme se @smansko "arstvo ve oporavilo. @d 1572. slijedi druga etapa osvajanja &alkana. # <osovskoj bit"i je sudjelovao i %van od *aline, ivanova", vranski prior i ban kraljevina Slavonije, .alma"ije i Hrvatske u slubi napuljske anuvinske kraljevske kue 6od koje je jo! 128A. postavljen a bana i na tom poloaju je ostao do smrti8 koji se priklju)io Bukovievoj vojs"i. % vor su ,ordivski anali. <osovska bitka u knjievnostiG :Sluba;+sklop "rkvenih pjesama posveenih kne u Ma aru, stvarana stupnjevito 61204+15458, $e,emija+:*ohvala kne u Ma aru;, patrijarh .anilo %%% :Slovo o kne u Ma aru;, Ste,an Ma areviG :1atpis na mramornom stubu na <osovu;, <onstantin ?ilo o,+autor Ste,anove biogra,ije. 1akon Mari"e 12D1. kad su se osmanlijske )ete po)ele alijetati do dubrova)kih grani"a, .ubrov)ani su se o biljnije suo)ili s novom prodornom silim u svom ale-u. Zasluga dub. historiogra,ije je u tome !to je sa)uvala narodnu tradi"iju o bit"i na <osovu.

2D

@strogorskiG *ovijest &i anta @snovne "rte ra vitka ranobi antskog "arstva 6235+A148 % vori &i . historiogra,ija po)inje sa Eu ebijem i Fe areje koji je rodona)elnik bi kronogra,ije, svojom "rkvenom historijom udario je temelje kr!anskoj historiogra,iji. 1apisao je panegiri)ko itje <onstantina Belikog 6Bita Fonstantini8. 1a na)ajniji histori)ar 5.st je poganin 'mijan Mar"elin, pi!e 9es (estae kao nastavak /a"itove historije. *risk opisuje poslanstvo na 'tilin dvor i ti je najsadrajniji i vor a povijest Huna. Frkvena historija %vana E,e!kog s kraja A.st ima na)ajne podatke o doseljenju Slavena na &alkan. 'kti Baseljenskih dvora+"rkveni sporovi snano su utje"ali na ra vitak ranobi antskog "arstva. 9anobi . histr. .ostie svoj vrhuna" sa *rokopijem i Fe areje 6 u *alestini8, velikim histori)arem $ustinijanova doba, koji je napisao historiju ratova sa *er ijan"ima, Bandalima i (otima u 8 knjiga, atim :/ajnu historiju; 6i ra io svoje ne adovoljstvo $ustinijanovom politikom8 i spis o $ustinijanovom gra-evinama. Za najstariju povijest junih Slavena *rokopijeva su djela najvaniji i vor. 1astavlja)iG'gatija, Menandar *rotektor 6vijesti o borbama &i anta sa 'varima oko Sirmiuma i Singidunuma8, /eo,ilakt Simokata Eopisao je doba "ara Maurikija 6783+A438, osnovni i vor a velike borbe &i anta protiv 'vara i Slavena u dunavskim pokrajinama na grani"i A i D.st, koje su avr!ile slomom ranobi . drave. <ontinuitet historijskih obavijestiG bi .. histori)ari nastavljaju jedan drugog, prisna pove anost s anti)kom histr+bi . histr. daleko nadma!uje histr. srednjevjekovnog Zapada. <ronogra,ijaG%van Malala+od stvaranja svijeta do $ustinijana. *ravni ivot i upravaG FodeU /heodosianus, $ustinijanov kodeks i 1ovele. Spis o ratnoj vje!tiniGStrategikon *seudo+ Maurikija+poda"i i o okolnim narodima Slavenima i 'ntima. *okr!tena rimska imperija (lavni i vori bi . ra vitkaG rimsko dravno ure-enje, gr)ka kultura i kr!anska vjera. *o)etak bi . ereG pobjeda kr!anstva i premje!tanje dravnog sredi!ta na heleni irani istok. 1a iv &i ant potje)e i kasnijeg vremena, &i antin"i su sebe na ivali 9imljanima+9omejima, njihovi su se vladari smatrali rimskim "arevima, nasljedni"ima starih rimskih imperatora. <ao nasljednik 9imske imperije &i ant tei a svjetskom vladavinom i smatra sebe jedinim akonitim "arstvom u svijetu. Stvara se kompli"irana hijerarhija drava na )ijem se )elu nala i bi . vladar kao rimski "ar i poglavar kr!anskog svijeta. # kasnije doba &i . tei a odranjem idejne suprema"ije. Bremenom se &i . sve vi!e udaljuje od svojih prvobitnih rimskih osnova, stvara se novo dravno ure-enje sa novom dravnom organi a"ijom. .inami)an ra vitakG na kraju svog historijskog puta Farstvo &i antina"a nema sa 9imskom imperijom vi!e ni!ta ajedni)ko osim imena i preivjelih tradi"ija. 9anobi antski ili kasnorimski period+tipi)no prijela no doba koje vodi od 9imske imperije ka srednjovjekovnom &i antu. Ekonomski slom 9ima, popraen te!kim so"ijalnim i politi)kim potresima nije mimoi!ao ni isto)ni dio imperije. $avlja se nedostatak radne snage u stalni porast lati,undija. Be ivanje sve brojnijih selja)kih masa a rodnu grudu, dio politike kasnorimske draveG ve ivanje pojedinih grupa stanovni!tva a njihov po iv. 9imski prin"ipat amjenjuje .iokle"ijanov dominat i kojeg je ponikla bi . autokra"ija. Muni"ipalna organi a"ija gradova nala i se u dubokom opadanju. Fijela dravna uprava kon"entrirana je u rukama "ara i njegovog )inovni)kog aparata koji je postao kralje!ni"a bi . autokra"ije. Magistratura ustupa mjesto bi . birokra"ijiG "arsko dostojanstvo nije vi!e vrhovna magistratura ve despotska vlast, koja se manje asniva na ovo emaljskim politi)kim )inio"ima nego na volji bojoj. Senat, vojska i gradsko stanovni!tvo ograni)avaju "arski apsoluti am, naro)ito u ranobi antsko vrijeme ali ti )initelji sve vi!e slabe dok Frkva sti)e sve veu mo. # ranobi antsko doba "ar skoro neograni)en vlada nad "rkvom. Sukobi i me-u duhovne i svjetovne vlasti nisu bili rijetki, no a &i ant je karakteristi)nija tijesna ve a i prisna suradnja drave i "rkve, taj save nei bjeno dovodi "rkvu pod tutorstvo mone "arske vlasti. Far+vrhovni apovjednik vojske, vrhovni suda" i akonodava", branitelj "rkve i prave vjere. &oji i abranik, ivi simbol Farstva koje mu je bog povjerio. *ostaje predmet naro)itog vjersko+politi)kog kulta. Svi podani"i "arstva su njegove sluge, po dravljli ga proskine om. &i antski "eremonijal, odra kulta sakralne li)nosti svemo)nog "ara, ima svoje korijene u helenisti)kom svijetu 6*er ija8. #tje"aji sasanidske *er ije i arapskog kali,ata su bili sekundarni. 9imska drava i gr)ka kultura srastaju na bi . tlu u novi ivi organi am i nera dvojno se spajaju sa kr!anstvom, u kome su stara drava i stara kultura vidjele svoju najja)u nega"iju. 1aslanjajui se na tradi"ije gr)ke kulture, &i . vjekovima ostaje najvei svjetski kulturni i prosvjetni "entar. 1a nov"u, vi!e negoli na ratnoj sna i, asniva se mo i ugled &i anta te na tako asnovanoj diploma"iji. % vrsno i gra-eni birokratski aparat bio je i vrsna ma!ina a eksploata"iju ali su to bogatstvo i visoka kultura drave plaeni bijedom stanovni!tva.

<osovska bitka i obnova srpske drave =iroka i plodonosna suradnja kne a Ma ara i srpske "rkve bila je presudna komponenta a uspje!nost njegova politi)kog programa. (radei nove i bogato obdarujui postojee manastire i "rkve, !irom srpskih emalja i na 'tosu, Ma ar je postupno prerastao u naj na)ajniju li)nost svoga vremena. 1jegova suradnja s "rkvom, a poglavito uspje!na ak"ija a i mirenje srpske i gr)ke "rkve, i dvaja ga i ni a oblasnih gospodara. @stvarena je )vrsta podloga a obnovu 1emanjike drave. <osovskim pora om i smru Ma arevom nije doveden u pitanje odnos "rkve i najja)e vlasteoske kue+ Mili"a tek na patrijarhov savjet pristaje na va alstvo sultanu. *rijenos Ma arevih ostataka te njegova istodobna kanoni a"ija, do )ega dola i neposredno nakon bitke, sadre u vjerske i brojne politi)ke motive jer je to postupak u prav"u uspostavljanja nove, svetorodne dinastije koja e legitimno amijeniti 1emanjie na tronu. Zajedni)kim djelovanjem Ma arevia i patrijar!ije dola i do ptpune kristijani a"ije predjela i nad apadne Morave i 1i!ave do Save i .unava. Migra"ijski tokovi, koji se pod turskim pritiskom usmjeravaju prema sjeveru,sada se mogu logi)no avr!avati u Moravskoj Srbiji, koja kneevom svjesnom djelatno!u postaje sve prihvatljivijim "iljem i bjegli"a. /ako se postepeno poveavaju ljudski resursi oblasti Ma arevia. @vo novo podru)je okupljanja, poduprto snanim amahom koloni a"ija, prerasta i u gosp. sredi!te srpskih emalja. %pak, temelj moi Ma arevia lei u posjedovanju 1ovog &rda i 9udnika. @stvarivanje regalnih prava omoguavalo im je pored ve spomenute ktitorske 6utemeljiteljske8 djelatnosti, da se suprotstave ve uobi)ajenoj turskoj takti"i destabili a"ije susjednih prostora. #padajui br im napadima na neprijateljski teritorij, /ur"i su uspijevali proi vesti kaos i nesigurnost koji je vodio podrivanju politi)kog i gosp. ivota, a u krajnjoj kon ekven"i i depopuli a"iji rubnih podru)ja. Sultan se nastojao uvui i u me-usobne ra miri"e balkanskih ,eudala"a i vladara koji se ponekad slue njegovim ratni"ima. $edan od najranijih primjera a ovakvu osmansku taktiku je provala njihovih trupa u &osnu 1288, koja je okon)ana pora om. Zahvaljujui dobroj vojnoj i gosp. organi iranosti Moravske Srbije, taktika povremenih upada nije donijela natnijih re ultata, !to prvenstveno treba ahvaliti velikim i stalnim prihodima koje prua rudarstvo. Zato je Murat bio prisiljen na jednu veliku, odlu)nu bitku. Me-utim, i nakon nje Ma arevii uspijevaju adrati i 1ovo &rdo i 9udnik, koji im omoguuju vo-enje gotovo permanentnog ratovanja. *rihodi sve ra vijenijeg rudarstva osiguravaju nuni prisutnost stalnih, mobilnih i dobro obu)enih odreda najamnika. Zbog toga je "entralna vlast mogla gu!iti preambi"io nu vlastelu, kao prije, tako i nakon 1280. @svajanjem sjevernih predjela, poveana Ma arove oblast otvara se prema trgova)kim tokovima sredi!nje Europe, postajui spona ra mjene s balkanskim prostorom. *ostupnim seljenjem "entra privrednog ivota s <osova u *omoravlje gdje e Ma ar i graditi i prijestolni"u, Ma arevii su omoguili uklju)ivanje srpskog prostora u srednjeeuropska gosp. kretanja. Ma ar i njegovi nasljedni"i imaju sre-ene odnose s naj natnijim trgov"ima u Srbiji+ .ubrov)anima. *odani"i 9epublike bili su ne amjenjivi u svim etapama rudarskog privre-ivanja, po)ev!i od kapitala i otvaranja novih rudnika na sjeveru kao !to su 9udi!ta, Zaja)a, <rupanj, do organi a"ije proi vodnje, i vo a na europska tri!ta i ubiranja "arina. Mari)ka bitka 12D1. donosi brojne promjene. &ugarsko "arstvo gubi samostalnost, 12D3. &i ant postaje va alom /uraka. &alkanska "arstva, jo! prije ustaljivanja turske sile na europskom tlu, bila su ahvaena snanim pro"esima ,eudalne de integra"ije, koji su od njih stvorili nedoraslog protivnika i vrsno organi iranoj vojnoj sili. 1akon !to je 12D1. slomljena mo kue Mrnjav)evia i tako onemoguena obnova srpske drave pod novom dinastijom, otvorena je mogunost a brojne pretendente na nemanjiko prijestolje. Be sedamdesetih 15.st namee se Ma ar. @n nije uspio obnoviti dravu, nego je pripremio restaura"iju. Snaga napravljenog i dobro trasiran politi)ki program, koji du!no provode njegovi nasljedni"i, u)init e da se )ak i kneeva pogibija uklopi u ni doga-aja koji nuno vode obnovi dravnog ivota. Ste,an Ma arevi e moi iskoristiti prvu o biljniju kri u turske sredi!nje vlasti a uspostavu jedne ne avisnije i ambi"io nije politike s odlonom na sjeverog susjeda. # ra doblju nakon raspada drave 1emanjia ra vija se /ursko "arstvo, a na sjeveru pod vla!u Mudovika % 'nuviskog #garska prerasta u dominantnu silu na prostoru od isto)ne obale $adrana do &altika. /a je ogromna ona pod vla!u Mudovika vana :'r"hiregnum Hungari"um;. @snovno sredi!te moi prenosi svoje kompeten"ije na nie slojeveG &osanski banat+ u &osni ugarhrv. kralj vidi svoju emlju koja je prepu!tena na upravu jednoj vladarskoj dinastiji+ premda je /vrtko % kralj, &osna nije neovisna emlja. Ba ali podu imaju odre-ene ak"ije u rubnim onama u suglasnost svojih suverene 6npr. likvida"ija drave 1ikole 'ltomanovia8. /vtkova supruga bila je i &ugarske, jer je ugarhrv kralj. bio ainteresiran i a podru)ja u &ugarskoj. 1akon 1280. i u)vr!enja vlasti sultana &aja ita, ambi"ije su mu nalagale da vi!e ne penetrira prema sjeveru. <r!ani su trebali i graditi ajedni)ku plat,ormu a obra)un s @smanlijama na $% Europe. /o je bio nak a &aja ita da podu me ne!to protiv toga. *o)etkom 04+ih 15.st okupio je sve svoje va ale, te se pitao da li da ih sve jednostavno pobije, a njihove teritorije uklju)i u mati"u turskog imperija koji je tada bio sku)en, a prostor va ala sloen i nepou dan. @d te ideje je odustao, ali je ato po)etkom 04+ ih osvojio &ugarsku s grani"om na .unavu, te je tako prostor dotada!nje /urske udvostru)en, te je taj novoosvojeni prostor trebalo integrirati u imperij. /o je bila korjenita promjena na ra me-u Srednje i $% Europe. /ur"i su na tom mjestu dosegnuli .unav, !to je ,rontu sa srpskom despotovinu )inilo jako dugom. /ur"i su se preba"ili preko .unava

20

i u Bla!koj organi irali tributarnu postavu, tampon onu koju stvaraju ispred mati)nog prostora drave, a u kojoj su njihovi va ali. /o je ujedno bio i re ervoar iskusnog ljudstva a sprovo-enje sultanove politike. Sultan koristi kletvenike s jedne strane drave na drugoj, npr.srpski odredi u Maloj ' iji. Cigmund je pokrenuo pregovore s Mle"ima i atraio pomo od pape i 9ima, te je animirao europsko vite!tvo a pohod protiv nevjernika @smanlije. &e podr!ke mleta)kog ratnog brodovlja Cigmund nije mogao u rat protiv /uraka. Me-utim s Mle"ima je ugarhrv. kralj uvijek pregovarao kro pri mu dalmatinskog problema, a te su adatosti potrajale i sljedea 5 stoljea. Mle"i sve to druga)ije vide, te svaki poku!aj stvaranja vee kr!anske lige gledaju kro svoj interes koji bi bio ugroen neuspjehom europskih vite ova. Zato su Mle"i pristali na pregovore u )vrsta jamstva da e ak"ija potpuno uspjeti. Mle"i ele da /ur"i postanu potpuno politi)ki irelevantni )initelj na Mevantu bog gospodarstva i trgovine koju su im tamo ugroavali. Europsko vite!tvo se nadalo u veliki uspjeh bog bitke kod 9ovina 1207. u &ugarskoj kad je pobijedio Cigmund, te u Bla!koj !to su sve i vele njegove vojne snage. /ako je ugarhrv. kralj u biti Mle"ima dao na nanje da moe sam dovesti u pitanje postojanje /uraka u Europi te da on sam moe povesti vite!ku koali"iju temeljem tih svojih prethodnih uspjeha koji to jam)e. /ako se 120A. dogodila bitka kod 1ikopolja. Starija historiogra,ija je prihvaala nekriti)ke kronike u kojima stoji da je u bit"i sudjelovalo oko A4 444 do 144 444 kr!anskih bora"a i toliko, ili ne!to vi!e, /uraka. /o su ne amislive brojke a ono doba. .anas se smatra da je bilo 1A 444 kr!anskih konjanika i ne!to vi!e @smanlija, a koli)ina pje!aka i pomonih odreda se ne moe to)no pro"ijeniti. % taj broj od 1A 444 konjanika je neponovljiv i jedinstven, nije se niti u jednoj srednjovjekovnoj bit"i okupilo toliko vite ova. # sultana su bili njegovi najamni"i i va ali. <r!ani su potpuno poraeni, a motiv je u tom sudbonosnom boju, po historiogra,iji, bila kr!anska nesloga. *o tome se vidi da je vite!ko dru!tvo u nemogunosti da se ,ormira kao vea "jelina s jasnim programom. /ijek bitkeG ?ran"uski vite ovi su bili obavije!teni da su /ur"i u bli ini, no veina njih nije bila spremna prihvatiti ajedni)ki nastup u borbi, ve su u svojoj superiornosti htjeli osvojiti lako dohvatljivu slavu. 1a terenu nije bilo me-usobne koordina"ije vojski. /ur"i su bili spremni ubiti konja pod te!ko naoruanim, oklopljenim vite om 6!to je a vite ove bilo ne amislivo8, tada bi vite pao i morao biti ubijen jer se u tom stanju nije mogao pomaknuti. /e su konje ubijali turski strijel"i, slabo oklopljeni, ali vrlo br i i pokretni. Bite ovi su apravo htjeli br o doi do Farigrada i onda do <ristova groba u Svetoj emlji, te su u skladu s tim nosili teak teret svakojakih darova 6tepisi, posude, nakit8 a one koji e ih tamo do)ekati, i to ih je sputavalo u kretanju. 1a 1ikopolju se proslavio Ste,an Ma arevi kao sultanov va al, a njegov odred je bio naoruan po apadnom obras"u. Zato je njegov odred spasio ugroene /urke od kr!anske te!ke konji"e koju je ra bila njegova te!ka konji"a. Ste,ana je "ijenilo "ijelo europsko vite!tvo i dok je bio despot 61543+153D8. Cigmund se spasio mleta)kim brodovljem preko Frnog mora sve do .ubrovnika, pa se preko Splita vratio u #garsku. @d te bitke ugarhrv. kralj vi!e nikad nije odre-ivao mjesto, vrijeme ili inten itet bitke protiv /uraka, sva je ini"ijativa otada pre!la na tursku stranu i po tome je ta bitka vana. Zato otada Cigmund gradi ni utvrda, obrambeni sustav de,en ivnog karaktera. # turskom tributarnom sustavu 04+ih godina su sultanovi eksponenti postali Ma arevii, a protiv /uraka bili su kosovski &rankovii sve do 120D. kada im je sultan ostavio samo mali posjed da se mogu i dravati, a ostatak posjeda je prepustio Ma areviima koje je u isti mah stavio pod kontrolu jer su /ur"i upravljali svim vanim vojnim i gosp komunika"ijama. Mladi kne Ste,an imao je puno prostora na raspolaganju, puno vi!e od o"a Ma ara, imao je prihode i 9udnika i 1ovog &rda, te je po)eo ra mi!ljati da li bi bilo bolje da promijeni tabor. @ tome pi!e njegov biogra, <onstantin ?ilo o,G kne u Ste,anu vjerni vlastelin je dojavio da su njegova dva vlastelina 6Zai i &elo"rkvi8 obavijestili sultana da on, Ste,an, eli biti va al ugarhrv. kralja. Ste,an je ato ubio jednog vlastelina, dok se drugi atvorio u @strovi"u koju je Ste,an opsjeo. # toj situa"iji vlastelin je sa svojom obitelji obrijao glave, !to je na)ilo da su mrtvi a ovaj svijet i da odla e u samostan, te si tako spasio ivot i a!av!i pred Ste,ana. 1a taj na)in su ti Ste,anovi va ali htjeli biti direktni sultanovi va ali, ato su i bili i daji"e, a sultana su jedino mogli uvjeravati u Ste,anovu nevjeru prema sultanu. Ste,anova majka Mili"a opravdavala je sina pred sultanom &aja itom, te je on potvrdio Ste,anovu vjernost. Sultan je u eo emlje koje je dao Ma areviima i vratio ih &rankoviima. 1a taj je na)in dobio kletvenike koji su bili u me-usobnoj avadi. 1543. &aja it je poraen kod 'ngore, pa nije dovr!ena opsada Farigrada kojem je ivot produen 74 godina. 1akon &aja itovog arobljavanja dola i do dinasti)kih borbi i slabljenja "entralne vlasti. $avljaju se so"ijalni pokreti i kri a gosp sustava. $ednu od klju)nih uloga pri spa!avanju @smanskog "arstva imao je &i ant. /amerlan je 1543. ostvario da se turske vojne postrojbe vi!e nisu mogle odrati u ' iji, nego su se morale preba"iti u Europu u )emu je pomogla bi antska ,lota, jer se &i ant uspani)io bog /amerlanovih vojnih uspjeha u ' iji i na taj na)in spasila se i obnovila turska sredi!nja vlast. Slom sredi!nje moi doveo je do toga da su va ali po)eli preispitivati svoje politi)ke poloaje prema /urskom "arstvu, a ispituju ih i trgova)ka vlastela Mle"i i (enova. &i ant je na taj na)in isto htio pro!iriti svoju vlast na !ira podru)ja, kao !to je Solun. /o je dovelo do (alipoljskog spora umaG /urke predstavlja Sulejman 61543+15148, &aja itov sin, vladar koji je spreman na kompromis jer nije bio vi!e u stanju i vr!avati svoja seniorska prava i obve e da svojim va alima jednostavno podijeli adatke. &i antu je vraen Solun. # bit"i kod 'ngore na turskoj su strani ratovali i srpski va aliG kne ovi Ste,an i Buk Ma arevi, (rgur i Nura- &rankovi. # me-uvremenu

nije do!lo do obnove srpske drave, ve ti va ali samo i vr!avaju svoje va alske obve e borei se odvojeno. # bit"i se opet proslavio Ste,an i potvrdio svoju vite!ku slavu, a tome je pridonijela vrsta i obra a" njegovih vojnika, njihova oprema> to su bili te!ko oklopljeni konjani"i koji su adrali prodor /amerlanove konji"e. 1akon bitke ti su se va ali vraali na svoje dominije, te se na povratku austavili u Farigradu gdje su neko vrijeme boravili. Ste,an je u kontaktu s bi . "arem uspio ishoditi titulu despota u jesen 1543, a prostor kojim vlada na van je despotovina. .espot je najvi!i rang, odmah ispod "arskog dostojanstva, a ekvivalent je kraljevskom naslovu na Zapadu. #jedno je araniran brak despota Ste,ana s pripadni"om bi . dvora. Sada je pitanje da li je despotovina otada suverena drava, na)i li to dravno pri nanjaH # Farigradu je me-utim do!lo do sukoba i me-u Ma arevia i &rankovia bog sukoba interesa oko vodee osobe na prostoru nekada!nje nemanjike drave, kada nema ja)eg pritiska /uraka. Ma arevii su se i 'ngore vraali s 3A4 vite ova, be veih gubitaka u bit"i. Braali su se morem koje je bilo manje opasan teren. Mislilo se da e ii kui preko .ubrovnika i otud starim trgova)kim "estama, ali su se iskr"ali u #l"inju gdje su ra)unali na potporu &al!ia. &rankovii su se o)iti ve ali u sultana Sulejmana. Mili"a je tada tako-er spremala )ete jer je o)ekivala sukob do kojeg je i do!lo 1542. na <osovu kod /ripolja. &rankovie su pomagali pomoni turski odredi, a to na)i da su im va alski odnosi prema /ur"ima ostali isti, te e se uvijek u takvim sukobima koristiti i turske )ete. 1akon te bitke je do!lo do ra dora i me-u Buka i Ste,ana jer mla-i Ma arevi vjerojatno nije dobro i vr!io svoj adatak, pa je oti!ao /ur"ima i boriti se a svoj dio o)eve ba!tina. S Bukom je /ur"ima oti!la i Mili"a jer se osjeala ugroenom od Ste,anovih politi)kih ambi"ija. *itanje je hoe li ta ba!tina 1emanjia biti podjednako ra dijeljena na teritorijalne i gospodarske jedini"e ili e se i graditi dinasti)ka vlast s e,ikasnim sredi!tem moi draveH Buk je postao glavna opo i"ija sredi!njoj vlasti jer mu je jedino nje in slom mogao jam)iti da e dobiti posjede na koje je polagao nasljedno pravo, pri )emu je koristio /urke. Sukob me-u braom je kona)no buknuo 1540. # me-uvremenu se despot Ste,an vratio obras"u vladanja svoga o"a prije kosovske bitke, a to na)i da je po)eo voditi pregovore s ugarhrv. kraljem 1545. o prihvaanju va alstva kruni sv. Stjepana. Samo je pitanje vremena kada e turska snaga biti obnovljena. Epoha u kojoj su ivjeli nalagala je ,ormu save a Cigmunda i Ste,ana, a prilikom pregovora Cigmundov opunomoenik se posluio i silom. .espot je kao va al dobio od njega nove posjedeG Ma)vanska banovina, &eograd i (oluba" na .unavu. Cigmund je elio osoviti sustav tributarnih emalja u !irokom luku od ist jadranske obale do Frnog mora, a obuhvatio bi &osansko kraljevstvo, Srpsku despotovinu i Bla!ku. /ada #garhrv. nije mogla okupiti snage da iskoristi priliku turske slabosto i da ih uni!ti, #garska to nije mogla i vesti ni ,inan"ijski niti na planu dru!tvene svijesti. Zato je tu priliku Cigmund iskoristio da organi ira de,en ivni sustav od tributarnih emaljaG kralju pruaju ekonomsku pomo kada do-e do obnove turskih snaga, stvaraju tampon onu koja adrava akindijske prepade i i vor su bora"a koji se mogu suprotstaviti turskoj konji"i. /aj je de,en ivni sustav omoguio Cugmundu da se na Zapadu moe okruniti a "ara 1jema)ke i voditi apadnoeuropsku politiku. Cigmund je me-utim preetpostavljao da be me-u tim va alnim emljama moglo doi do komplika"ija kad se on ode boriti na apad a njema)ko "arsko prijestolje. @d 1545. do 1548. #gri su se svake godine tukli u &osni kako bi ostvarili vladareve interese, pa se protiv &osne primjenjivao institut kriarskog rata i to je omoguilo da se &osna pro ove hereti)kom emljom. Zato je 1548. u *oboru i vr!en pokolj bosanske vlastele. 1548. Cigmund je osnovao vite!ki red Zmajeva"a u elji da insitu"ionali ira svoj sustav. 9ed je imao dva ra redaG u prvi su ula ili vite ovi visokog poloaja, bio je ograni)en, a popunjavao ga je sam kralj. /u su u!li despot Ste,an, gro, Herman Feljski i njegov sin ?riedri"h, vojvoda Hrvoje Buk)i> drugi je ra red bio neograni)en. /ime je htio da se problemi vite!tva rje!avaju direktno u tom dru!tvu. <odeks )asti vite!kog dru!tva treba biti osnova a rje!avanje problema vite ova. /ada je to bilo najbolje mogue rje!enje. 1513. odran je kongres u &udimu koji je bio vrhuna" Cigmundove isto)ne politike, organi iran je povodom i mirenja s poljskim kraljem. /u se na!la gomila vite!tva, !to je nak da je vite!ka kultura do po)etka 17.st snano prodrla juno i isto)no od Save i .unava 6npr. na vite!kom turniru su se proslavili bosanski vite ovi8, a to na)i da se taj prostor integrirao u srednjevjekovno vite!ko dru!tvo. 1a tom kongresu Cigmund je slavio svoj pir. .o!lo je do rata i me-u #garhrv. i Bene"ije jer je tada Bene"ija bila u po i"iji velesile, pri )emu joj je .alma"ija bila vitalno podru)je a nad or puteva. &e ob ira na Cigmundove planove koje je imao, a koji nisu mogli biti ,inan"ijski reali irani 6ne samo da se borio a .alma"iju nego i da napadne samu Bene"iju8, do 1534. je Bene"ija au ela obalu Hrvatske, .alma"iju te je na taj na)in Hrvatska be i la a na mora ostala peri,erna emlja sve do sloma Bene"ije 1D0D. Cigmund je i %talije oti!ao okruniti se a rimskog "ara 6u )emu je uspio 1522.8 te je tom prilikom prvi put dugo i bivao i svog kraljevstva. 1515. do 1518. oti!ao je na sabor u <onstan u dok se tributarni sustav na istoku raspadao jer vite!ki kodeks nije mogao sprije)iti taj rasap. @d 1512. /ur"i su se konsolidirali i po)eli voditi aktivnu balkansku politiku, a to nije ,rontalno su)eljavanje sa Cigmundovim obrambenim sustavom ve njegovo postupno nagri anje, tako da je do Cigmundovog povratka od tog sustaav malo ostalo. 1540. je i bio kona)an sukob i me-u brae Ma arevi 6Bukov ustanak 1540+15118. Buk je digao ustanak u tursku pomo i pomo plemia koji su bili protiv "entrali irane vlasti despota. Ste,an se atvorio u utvr-eni &eograd, a tada je do!la i ugarhrv. vojska koja je odbila Buka kod &eograda, no ostali su posjedi bili i gubljeni. # pregovorima s #grima despot Ste,an postao je njihov va al ali sada a )itav prostor svoje vladavine 6despotovine8, a ne kao prije samo

51

ugarskih posjeda. Buk je poginuo u borbama, pa je opo i"ija i gubila vo-u, a despot Ste,an je povratio posjede koje mu je Buk privremeno odu eo. Zato treba rei da se nije obnovila srpska drava u svom punom suverenitetu, nego je "ijeli prostor srpske despotovine postao :pars aneUa; 6pravno8 dio #garhrv. kraljevstva. 1a taj je na)in despot Ste,an bio jedan od najuglednijih ugarhrv. magnata, a otada je ugarhrv. kralj po)eo dodjeljivato naslov despota velika!ima 6bilo je hrvatskoh velika!a koji su bili srpski despoti8. 153A. do!lo je do spora uma u /ati na kojemu se trebalo odlu)iti tko e biti Ste,anov nasljednik jer je on tada bio bolestan. @ tome je odlu)ivao ugarhrv. kralj jer Ste,an nije imao potomaka. .espot je predloio Nura-a &rankovia s kojim se u me-uvremenu i mirio, a Cigmund je pristao u uvjet da se prilikom preu imanja vlasti Ma)vanska banovina, &eograd i (oluba" vrate pod direktnu upravu krune. /o je Cigmundu bilo potrebno jer su /ur"i ve od 1517. nad irali sve doga-aje u &osni 6Hrvoje Buk)i Hrvatini8, drali su $% u Frno more, pa je grani"a bila u Bla!koj te su pritiskali u .unav kro despotovinu prema &eogradu. .espotovina je bila u srpskom poluokruenju. ?ilip Skolaris Ma-arin je na donjem .unavu gradio ni utvrda protiv /uraka, pa su Cigmundu trebale utvrde &eograd i (olubova" kao dio ni a sustava utvrda 6od donjeg .unava u Bla!koj sve do Save8. /o sve skupa na)i da je #garska 144 godina prije Moha)ke bitke odlu)ila da vi!e nee braniti ili osloba-ati prostore $ i $% od .unava i Save i njenog sustava utvrda. H1$ .espotovini je 1531. pripojena Zeta poslije smrti posljednjeg &al!ia &al!e %%%. @ndje je despot nastavio ve apo)eti rat s Mle"ima oko etskih primorskih gradova i avr!io ga 1532. sklapanjem mira po kome su Mle)ani adrali gradove Skadar, Mje!, #lvinj i oblast *a!trovia. .espotovina je tada na vrhun"u svoje moi. *rivredni ra vitak Za vrijeme provala i opsada gradova /ur"i su pusto!ili polja i vinograde, plja)kali sela, koja nisu bila a!tiena, jer je naoruano stanovni!tvo prualo otpor /ur"ima oko utvr-enih to)aka i na strategijski najvanijim komunika"ijama. *osebni odredi konjanika, akindije, imali su jedini adatak da pred turskom vojskom sve plja)kaju i uni!tavaju. Mnogi ratari prela e na sto)arstvo+sto)ari ive u katunima u gorovitim krajevima, daleko od prometnih linija i vrlo su pokretljivi. 9udarstvo potkraj 15. i na po)etku 17.st doivljava pro"vat. Brlo inten ivna eksploata"ija> strani trgov"i, veinom .ubrov)ani, i vo e balkanske rude. 1ajvei rudarski "entar despotovine je 1ovo &rdo 6srebro8, atim 9udnik 6Srebro, @lovo, &akar8, Srebreni"a 6srebro8, 9udi!te, <rupanj. 1ajvea rudarska oblast je <opaoni)ki kraj. Fvjeta trgovina, !ire se trgovi i gradovi> robno+nov)ana privreda jo! je vi!e oja)ala. .ru!tvene promjene *oloaj avisnih seljaka postaje sve tei jer se poveavaju rabote i pore i, stoga odla e na anat i uklju)uju se u trgovinu. /eak je ivot i rudara a pobune su surovo gu!ene. $a)a domae srpsko gra-anstvo a srpski su se gradovi ra vijali kao "entri trgovine. .ubrov)ani ometaju puni ra voj domaeh gra-anskog stalea. 1jihove su kolonije na srpskim trgovima uivale !iroke privilegije i nisu bile ainteresirane a samoupravni ra vitak grada kao "jeline. (radovima je upravljao despotov kne ili ke,alja sa dvanaestori"om vijenika i suda"a. #)vr!ivanje sredi!nje vlasti .espotovi prihodi od emlji!nih posjeda 6,eudalna renta8 postajali su sve manji bog opeg na adovanja ratarstva i darivanja posjeda "rkvi i vlasteli. .espot se ,inan"ijski osamostalio i stvorio materijalnu osnovi"u a u)vr!ivanje sredi!nje vlasti, ahvaljujui prihodima koje su mu osiguravala regalna pravaG "arine, rudarska urbura i kovanje nov"a. FarinaG1K14 se )esto daje u akup 6obi)no .ubrov)anima8. Ste,anu su u ja)anju "entralne vlasti pomagali, osim domaih gra-ana, i strani trgov"i kojima su ,eudalni sukobi donosili !tete. # tome ga je pomagao i &aja it koji je i sam odlu)no istupao protiv samostalnosti ,eudala"a u /urskoj. #klanja predstavnike ,eudalne op i"ije, nevjernoj vlasteli odu ima ba!tine i daje ih kao pronije pou danim ljudima. Ste,an nakon 1543. vr!i vojnu re,ormuG uvodi stajau vojsku 6prije je ovisio o ,eudalnoj vojs"i svojih pronijara i ba!tinika8, u prvom redu radi obrane tvr-ava. *reure-enje unutra!nje upraveGsku)en je utje"aj vlastele i smanjeni "rkveni i manastirski imuniteti, )vrsta "entralna uprava, pro!irena kompeten"ija lokalnih organa koji su bili podloni "entralnoj upravi, sabori gube svoju vanost+ despot sam odlu)uje, skr!iv!i mo vlastele uklonio je unutra!nje nerede. <ako je prihod s ,eudalnih posjeda bivao sve nesigurniji vlastele sve vi!e ve uje svoje interese u monog vladara. #nutra!nje ure-enjeG # despotovim rukama bila je vojska, sudstvo, dravna uprava i vanjska politika, nakon 1543. stoluje u &eogradu. Fentralnu upravu Ste,an je podijelio na tri :)ina; 6struke8G 18unutra!nje poslove 6vode ih :)elni"i; i :veliki )elnik;8 38vojne poslove 6vojvoda ili veliki vojvoda8 28vanjske poslove+logotet+nad ire i "rkve i pravosu-e. 153D. Murat %% au ima 1i! i <ru!eva". Zapovjednik (olup"a $eremija predao je grad /ur"ima umjesto Ma-arima, svi trgova)ki putevi po Srbiji su bili presje)eni. 1538. despot sklapa mir sa sultanom, obave uje se na pomo od 3444 konjanika i godi!nji danak od 74 444 dukata. Nura- podie novu prijestolni"u Smederevo 1524,

utvr-uje @strovi"u i &ora)+gradove koji su )uvali vane ekonomske oblasti. Zbog te!kih vanjskih prilika Nura- je bio popustljiv prema stran"ima, tako da su .ubrov)ani mogli be ob irno eksploatirati domae ljude. Svoju ker <atarinu udao je a #lrika Feljskog, a Maru je poslao u sultanov harem s velikim mira om 1527. Sklopio je s Mle)anima pograni)ni ugovor 152A, te je primio mleta)ko gra-anstvo. .espotovina i &osna se bore oko Srebreni"e, u doba kada turski protisak postaje sve ja)i. Srbija je bila pusto!ena i od Ma-ara. *rvi pad i obnova despotovine 1528. /ur"i provaljuju u Erdelj i Srbiju i au imaju 9avani"u, @strovi"u i &ora), 1520. sultan au ima Smederevo )ime je despotovian bila pokorena. Srbija je bila strahovito opusto!ena, gradovi poru!eni i odvedeno mnogo roblja, u arobljeni!tvu su osljepljena dva despotova sina, (rgur i Ste,an. .espot se na!ao u #garskoj sa sinom Ma arom u doba pada despotovine, tamo su se rasplamsale borbe a prijestolje. Nura- je neuspje!no poku!ao kandidirati Ma ara a ugarsko prijestolje. *o!to je podupirao protukandidata 6Madislav *osmr)e8 Bladislava %% $agelovia, odu eta su mu imanja u #garskoj, te je preko .alma"ije oti!ao u Zetu organi irati borbu a osloba-anje despotovine, no isprije)ili su mu se Frnojevii i despot se vratio u #garsku 65 mjese"a je bio u .ubrovniku8. 1554. /ur"i opsjedaju &eograd 6brani ga Hrvat %van /alova" i Sloven"i8. Erdeljski plemi %van Hunjadi uspje!ni ratuje protiv /uraka u Srbiji, Bla!koj i Erdelju. Belika kr!anska vojska prodire sve do So,ije, ali se bog gladi i ime morala vratiti 1552K1555. *otpisano je primirje od 14 godina, Nura- po)inje s obnovom Srbije. <ralj Bladislav %% otka uje primirje i sa 1A 444 konjanika kree prema &ugarskoj, no brodovlje kod (alipolja nije uspjelo sprije)iti preba"ivanje turskih trupa i 'nadolije u Europu. #garski kriari ra bijeni su kod Barne 1555, poginuo je i Bladislav a Hunjadi se jedva spasio. Mehmed %% @svaja) na juri! au ima Farigrad 1572, u njegovoj je vojs"i bio i Nur-ev odred sa 1744 vojnika. Sultan otka uje mir 6obeanje da a Nur-eva ivota nee napadati despotovinu8 i 1575. kree na Srbiju, au ima velik dio despotovine i odvodi u ropstvo oko 74 444 ljudi, no nije uspio osvojiti Smederevo te se povukao prema So,iji, dok je vojsku ostavio kod <ru!ev"a. %van Hunjadi i despotova vojska ra bijaju tu tursku vojsku. 1577. /ur"i osvajaju 1ovo brdo. 157A. sultan se s opsade Smedereva ba"a na &eograd ali je turska vojska odbijena> Hunjadi i ,ranjeva" %van <apistran umrli su od kuge, a 157D. umire i despot Nura- &rankovi. *ropast despotovine Llanovi despotove kue bore se a vlast+ jedni se veu u #gre, drugi u /urke. Nur-ev nasljednik, sin Ma ar, sklapa mir sa sultanom i dobiva "ijelu despotovinu osim 1ovog &rda 6posredstvom vo-e turko,ilske grupe 'n-elovia8 Ma ar umire 1578, vlast preu ima regent 'n-elovi, u Smederevo pu!ta /urke, dok protuturska grupa a despota progla!ava slijepog Ste,ana. <ao pretendent je s /ur"ima stigao i slijepi (rgur. 1570. pad Smedereva o na)ava kraj despotovine, propast srpskog ,eudalnog dru!tva i ga!enje patrijar!ije. *o)e"i masovnih migra"ija u juni #garsku i prema jadranskom primorju, naro)ito u .ubrovnik. # Srbiju se doseljavaju /ur"i, a u njih i 9omi. Zeta u 3.pol 15 i u 17.st 1akon .u!anove smrti i u Zeti ja)a vlastela. 12A1. pojavila su se ondje tri predstavnika dotada nepo nate porodi"e, tri &al!ina sinaGStra"imir, Nura- i &al!a %%+&al!ii, koji su tada kao upani drali &ar i &udvu. *otporu su na!li kod .ubrovnika, )iji su gra-ani postali 12A1, i kod Mle)ana koji su im tako-er podijelili svoje gra-anstvo 12AD. .o 12AA. ,ormalmo su pri navali "arsku vlast. &al!ii su be uspjeha poku!avali au eti <otor. # alud su se obraali papi, obeavajui mu da e napustiti pravoslavlje, !to su 12A8. i u)inili, jer se papa au imao a <otor. Mle)ani nisu mogli u eti <otor bog mira u Zadru 1278, ali su vojnom interven"ijom postigli mir. <otor je 12D1. pri nao vrhovnu vlast ugarskog kralja. Nura- &al!i je poslije Buka!inove smrti au eo *ri ren, a poslije propasti 'ltomanovia 12D2. Nura- je aposjeo njegove emlje na jugu G.ra)evi"u, <onavle i /rebinje. /ada se prostor &al!ia prote ao od .ubrovnika do *ri rena, no to je bilo kratkotrajno. 12DD. /rebinje, <onavle i .ra)evi"a pri nale su /vrtkovu vlast, *ri ren je poslije Nur-eve smrti 12D8. aposjeo Buk &rankovi. /ako smanjenom obla!u upravljao je &al!a %% 6Stra"imir je umro ve prije8. #garska je 1287. predala <otor &osni, no &al!ii su pobijedili bosansku vojsku i /vrtko je posredovanjem Mle)ana sklopio mir. 1287. &al!a %% uspijeva avladati .ra)om, no iste je godine poginuo u borbi s /ur"ima. 1aslijedio ga je sinova" Nura- %% Stra"imirovi 61287+15428. &al!ii su bili tipi)ni predstavni"i ,eudalne vlastele koja su se oslobo-ena "entralne vlast, be ob irno borila da poveaju svoje posjede i pretvore ih u posebne drave. Svako teritorijalno !irenje na)ilo je i poveanje prihoda. @pasnost od /uraka, koja je tada stalno prijetila Nur-u Stra"imiroviu, omoguila je Frnojeviima 6,eudalna dinastija u planinskim oblastima i me-u <otora i &udve8 da mu se odlu)nije odupru oslanjajui se na /vrtka. Nura- se oenio kerkom srpskog kne a Ma ara, $elenom i obnovio je staro prijateljstvo &al!ia s .ubrovnikom, nastojao je u)vrstiti ve e s Mle)anima. 1o, Nur-a su arobili /ur"i, a 9adi) Frnojevi se proglasio gospodarom Zete. Nura- se iskupio ustupiv!i /ur"ima Skadar, *rivast i Sv. Sr- na &ojani. @stali su mu samo &ar i #l"inj s okolinom, no nije imao snage ni a obranu tih podru)ja. 1203. Mle)ani su avladali .ra)om, a Nura- %% im je 120A. predao Skadar i *rivast. @ni su Nur-u podijelili mleta)ko plemstvo, obeali mu 1444 dukata godi!nje od svojih prihoda u Skadru i pomo ako ga netko napadne, ali su ato

52

postali gospodari klju)nih po i"ija u Zeti. @stavili su ate)eno stanje ali su na )elo uprave postavili visoke mleta)ke )inovnike. @dstupanjem Skadarske oblasti i preba"ivanjem borbe protiv /uraka na Mle)ane, Nura- %% nije uspio u)vrstiti svoje po i"ije prema &oki <otorskoj i planinskoj oblasti Frnojevia, iako je u jednom sukobu ubio 9adi)a Frnojevia. Sandalj Hrani au ima teritorij od ula a u &oku do &udve. <ad se Cigmund poslije 1ikopolja vraao u #garsku preko .ubrovnika, postavio je Nur-a %% a kne a <or)ule i Hvara i podijelio mu naslov :gospodara 'lbanije;. Nura- %% shvatio je opasnost od Mle)ana koji su nastojali monopoli irati prodaju soli, ne samo ato da si osiguraju velike prihode ve da i etsko stanovni!tvo u)ine avisnim, pa oko solana stalno i bijaju sukobi. 1200. skadarska oblast se odmetnula od mleta)ke vlasti> pobunu su iskoristili i /ur"i i provalili do skadarskih idina. Nur-evi ljudi su snabdijevali /urke. *oloaj Mle)ana se popravio tek nakon 1543, pojedini turski va ali me-u albanskom vlastelom pri nali su mleta)ku vlast, a to je pred svoju smrt 1542. u)inio i Nura- %%. 1jegov sin &al!a %%% 61542+15318 poveo je estoku borbu a obnovu posjeda svoje porodi"e, u imao je u svoju vojsku kao najamnike /urke i 'rbanase. 1jegova majka $elena aktivno je sudjelovala u borbi, a vrijeme svog regentstva pri nala je va alnu ovisnost Zete o sultanu Sulejmanu, videi u Mle)anima glavnog neprijatelja. &al!a %%% osvaja <otor od &osana"a te Skadar i *rivast od Mle)ana, koji su au vrat svojom ,lotom au eli #l"inj, &ar i &udvu, a atim vratili Skadar i *rivast.&al!a je odbijao mir. 1542. kupnjom prava na .alma"iju Mle)ani su se morali vi!e osvrnuti na stje"anje vlasti u dalmatinskim gradovima+u posredovanje Sandalja Hrania, a koga se udala $elena, sklopili su 1513. mir s &al!om pod istim uvjetima kao u ugovoru s Nur-em %%. 1o, &al!a nije mirovao jer je elio potpuno istisnuti Mle)ana i Zete pa ometa mleta)ku trgovinu. 1534. <otor pri naje mleta)ku vlast, &al!a ga napada no tu je njegova vojska pretrpjela te!ke gubitke i po)ela se ra ila iti. /e!ko bolestan, &al!a %%% je oti!ao k despotu Ste,anu, vjerojatno s novim politi)kim kombina"ijama, ali 1531. umire u Srbiji ostaviv!i svoje etske posjede u naslije-e despotu. Mle)ani su odmah au eli &ar i #l"inj i pove uju u sebe albanske i etske ,eudal"e, prvenstveno Frnojevie. .espot Ste,an nije postigao diplomatskim putem da mu Mle)ani pri naju &al!ine posjede, pa je s vojskom provalio u Zetu, au eo *rivast i &ar i opsjeo Skadar i #l"inj, no bio je poraen pod Skadrom. Nura&rankovi nastavio je ak"ije> 1532. sklopljen je mir kojim su Mle)ani adrali Skadar, #l"inj, *a!trovie i <otor s (rbljem. Sjedi!te despotove Zete je postao &ar, u kojem je ivio despotov namjesnik 'ltoman. .espot nije mogao u Zeti uvesti )vrstu "entralnu vlast, otpor Frnojevia. <ad su /ur"i 1520. au eli despotovinu Zeta je bila po!te-ena. .espot je i #garske, preko .alma"ije, stigao u &ar, da organi ira borbu a osloba-anje despotovine, ali je u Zeti nai!ao na otpor Frnojevia pa se preko .ub. vraa u #garsku. /ada je Sandaljev nasljednik vojvoda Stjepan Buk)i, po ivajui se na rodbinske ve e s &al!iima, au eo planinske krajeve Zete i po)eo osvajati primorske gradove. Za Mle)ane je to ujedno bila prilika da au mu )itavo Zetsko primorje pod i likom da brane despotove posjede pa su au eli &ar, &udvu i *rivast. Frnojevii pri naju mleta)ku vlast i postaju njihovi gra-ani. <ad je despot Nuraobnovio svoju vlast u Srbiji, Mle)ani su htjeli vratiti njegove etske posjede, to je u)inio Buk)i, a 'ltoman provaljuje u Zetsko primorje, Frnojevii napu!taju Mle)ane, pridruuju se despotovim trupama i prodiru do <otora. *rotiv mleta)ke vlasti ustaje (rbaljska upa, plodni kraj i me-u *revlake i &udve. (rbaljska je upa pripadala <otoranima od Milutinova vremena+(rbljani pruaju estok otpor ,eudalnim gospodarima i <otora, diu bunu protiv kotorske vlastele i mleta)ke vlasti, a uskla-uju svoje ak"ije s opera"ijima 'ltomana i Frnojevia. *lja)kaju mleta)ka skladi!ta soli i sjeku vinograde <otorana te pale njihove kue van idina> kotorski selja"i prila e pobunjeni"ima. &arkama su odravali ve e s .ubrovnikom i ondje nabavljali ulje, tkanine, elje o. .espotova vojska je posti ala slabe re ultate, Mle)ani su od despota uspjeli rastaviti Ste,ana Frnojevia 615718 koji postaje kapetan (ornje Zete. Ste,an Frnojevi ugu!io je 1573. grbaljsku bunu tako !to je pohvatao 84 vo-a i 27 objesio. (rbaljska buna je bio otpor protiv ,eudalne eksploata"ije poja)ane ra vitkom robne privrede i tri!nim interesima njihovih gospodara. Ste,an Frnojevi 1573. pobje-uje kod Meduna despotovu vojsku te au ima *odgori"u, no despotova vojska pod /omom <antaku enom iste godine au ima Frnojevievo gnije do Cabalj i pusto!i njegova sela. @,en ive Mehmeda %% @svaja)a austavile su despotove ak"ije i naposljetku odsjekle despotove posjede u Zeti od Srbije. 157D. /ur"i osvajaju Medun. Blastela :71 ajedni"e ili bratstva; pri naju mleta)ku vlast+na )elu tih bratstava nala io se mleta)ki va al+ vojvoda Ste,an Frnojevi. /urski va al, her"eg Stjepan, po)eo je ugroavati i mleta)ke posjede. Ste,anov nasljednik, sin %van 615A7+15048 provaljuje u mleta)ke posjede, no kad je uvidio da nema snage a borbu s njima, prihvatio je mir. @tada je kao mleta)ki vojvoda s plaom od 1344 dukata i prijestolni"om u Cabljaku, upravljao Frnom (orom. *oslije Skenderbegove smrti, %van Frnojevi plaa /ur"ima D44 dukata danka, no po)inje ak"ije protiv njih u mleta)ku nov)anu pomo. 1o, u opsadi Skadra sudjelovao je i sam Mehmed %%+mleta)ka linija je popustila, mir je sklopljen 15D0. kojim su Mle)ani odstupili Skadar pored ostalih posjeda. Frnojevi se sklonio u %taliju, /ur"i pokoravaju Zetu i podvrgavaju je skadarskom sandak begu Sinanu. <ad su u /urskoj poslije smrti Mehmeda %% 1581. nastupile borbe i me-u njegovih sinova &aja ita i .ema, %van Frnojevi se vratio u Zetu i uspio njome i avladati. Mle)ani mu nisu pomagali kako ne bi naru!ili odnose s *ortom. 1583. %van pri naje vrhovnu tursku vlast> poslije njegove smrti avladali su sinovi Nura- i Ste,an. Zetsko primorje bilo je u rukama Mle)ana. /emelj moi Frnojevia )inile su emlje koje su bile u njihovom neposrednom posjedu

6vlastela su emlje dobijali kao pronije8, vinogradi koje su sami asadili, prihodi od vodeni"a, "arine na sol i ribu. Nura- Frnojevi, i ina)e prijatelj knjige, osnovao je 1502. na Fetinju prvu tiskaru u junoslavenskim emljama a koju namo da je radila oko 5 godine, tiskajui "rkvene knjige. # takvoj sredini mnogobrojne sitne vlastele trvenja su bila )esta, naro)ito oko emlje, posljedi"a je nemogunost pove ivanja a borbu protiv /uraka. <ad je ,ran"uski kralj <arlo B%%% au eo juno %taliju i po)eo se baviti planom o podi anju ustanka protiv /uraka u 'lbaniji, taj je plan prihvatio i Nura-. Ste,an Frnojevi je a to optuio Nur-a na *orti pa se Nura- s obiteljin sklanja u Mletke. 1ominalno vlada Ste,an, no pravi su gospodari /ur"i, uskoro je pao u nemilost i atvoren u Skadru+Frna (ora je pripojena Skadarskom sandakatu 1500. Frnom (orom je od Frnojevia upravljao jo! njegov sin Skender kao sandak beg sa sjedi!tem u Cabljaku. <ultura Srpska knjievnost <ao i u ostalim junoslavenskim ,eudalnim emljama, tako su i u srednjovjekovnoj srpskoj dravi manastiri bili glavni knjievni "entri, a glavni pis"i kalu-eri. Belika je uloga manastira Hilandar. @tkako ga je 1100. 1emanja sagradio, a njegov sin Sava napisao u njemu svoja prva knjievna djela, Hilandar je bio glavno sredi!te knjievnog rada. Bana sredi!ta knjievnosti, manastiri Studeni"a, Ci)a, Mile!eva,(ra)ani"a, .e)ani, Manasija itd. Srpska knjievnost je bila vjeran i ra srpskog ,eudalnog dru!tva. # svom ra vitku se oslanja na bi . knjievnost, koja je do 12.st bila jedna od najja)ih u Europi. *uni ra voj knjievnosti se dogodio a vrijeme 1emanjia, do sredine 15.st i propasti .u!anovog "arstva. Beina djela sa)uvana je u kasnijim prijepisima pa ima pote!koa s kronologijom djela. .vije grupeG *rijevodna knjievnost i originali. *rijevodi su ponajvi!e i bi knjievnosti> hagiogra,ije+ivoti istaknutih sveta"a 6ideali irani tipi irani obreas"i a pripadnike mona!koga i pustinja)kog reda8, npr. Civot (eorgija <apadokijskog, *avla Fe arejskog, Civot 'leksija+ vrsta odgojne literature apokri,iGa8 staro avjetni 6knjiga o 'damu, knjiga Enohova itd.8, b8 novo avjetni 6$evan-elje Mladenstva, ra li)ita otkrovenja, vi ije i apokalipse8, religijski ep u pro i, romani i pripovijetke+vrlo popularan je bio roman o 'leksandru Belikom, o /roji, o Barloamu i $oasa,u, /ristan i % olda itd., biogra,ije+u mladoj je nemanjikoj dravi bilo potrebno da se !to ja)e u)vrsti autoritet samostalne srpske drave i "rkve. *roi a!le su i hagiogra,ija, opisuju ivote srpskih vladar i arhiepiskopa+prvotno imaju hagiogra,ski karakter. *is"i biogra,ija su bili ili )lanovi vladarskih porodi"a ili predstavni"i vi!e "rkvene hijerarhije i taj su posao najvi!e radili po nalogu vladara ili poglavara "rkve. *rvi srpski originalni pisa"G Sava 69astko8 1emanji+Civot sv.Simeona, u)vr!uje 1emanjin kult sve"a, osnivanje dinastije 1emanjia prika ao je kao djelo providnosti i time joj osigurao akonitost naslije-a. Civot Simeonov je i s knjievnog gledi!ta jedno od najboljih djela srpske srednjevjekovne knjievnosti, kao i historijski i vor> kronolo!ki poda"i o 1emanjinu ivotu i radu. Ste,an *rvovjen)aniG Civot sv. Simeona+opisuje i dobar dio svoje vladavine. .va hilandarska kalu-era u)vr!uju kult sv. SaveG .omestijan, jedan od posljednjih Savinih u)enika napisao je 1372. op!iran Civot arhiepiskopa Save, a potkraj istog sroljea /eodosije temeljito prera-uje .omentijanov spisG Civot sv. Save, potpuno originalno djelo, srednjovjekovni roman. Srpski biogra, 15.st arhiepiskop .anilo+ Civot kraljeva i arhiepiskopa srpskih+sistemati)ki bornik biogra,ija svih nemanjikih vladara i arhiepiskopa do .u!ana. &e imeni .anilov u)enik nastavio je njegov rad s vi!e dara, napisao je i Civot arhiepiskopa .anila, kao po)etak biogra,ije Civot .u!ana;. *oslije .u!anove smrti dola i do privremenog astoja u knjievnosti, no despot Ste,an Ma arevi podie ni manastira. &osanska ,eudalna drava od 13 do 17 st. *ostanak bosanske ,eudalne drave # sredi!njoj oblasti dana!nje &osne, oko gornjega i srednjega toka &osne i gornjega toka Brbasa, dru!tveno raslojavanje teklo je sporije nego u susjednim primorskim oblastima+ atvorena je visokim planinama, daleko je od trgova)kih puteva. Za kne a Laslava javlja se kao sastavni dio Srbije 6sredina14.st8 *or,irogenetG :malena emlja &osna; kao ne!to posebno u Srbiji sa dva gradaG <otor 6<otora" kod Sarajeva8 i .esnik. # 3.pol 14.st vjerojatno je bila pod Hrvatskom 6Za Mihajla <re!imira %%8, a moda je neko vrijeme pripadala i Samuilovoj dravi. Zatim je pod &i antom, ali sa domaim vladarem koji pomae &i . u borbi protiv etskog kne a Bojislava. # doba najveeg uspona Zete i &osna ula i u njen sastav 6 u njoj kralj &odin postavlja a kne a svog )ovjeka Stjepana8. &osna na po)etku 13.st postaje samostalna. $ednom i gra-ena, s ustaljenom "entralnom vla!u , &osna se odrava i dalje ahvaljujui i me-u ostaloga i povoljnom geogra,skom poloaju. Sudbonosno je a &osnu bilo !to je hrvatska drava u po)etku 13.st spojena s #garskom. &osna je a susjeda dobila monu dravu, )iji su vladari i ,eudal"i,

57

koristei se i vjerskim prilikama u njoj, stalno nastojali podvrgnuti ju !to ja)e pod svoju vlast. @d 1128. ugarski kraljevi isti)u u svome naslovu svoje preten ije na &osnu 69amae reU8, a vjerojatno je &ela %% na saboru u @strogonu 1120. dao &osnu 6&osnensem du"atum8 svome sinu Madislavu u otpor bosanske vlastele. <ao bosanski ban javlja se slavonski velika! &ori 61175+11A28 koji je bio ugarski va al. *objeda &i . nad #garskom imala je a posljedi"u da je i &osna neko vrijeme potpadala pod &i 611AD+11848. &osanski ban <ulin koji je vjerojatno do!ao na vlast kao bi . !tienik, morao je uskoro pri nati vlast #garske 6poslije smrti Emanuela <omnena 11848, sudjelovao je u borbama #garske i Srbije protiv &i anta 61181+11828. .o kraja 13.st natno napreduje pro"es ,eudali a"ije. 9ane trgova)ke ve e s .ubrovnikom, ugovor i 1180G da bi osigurao dubrova)ke trgov"e i poja)ao promet s &osnom, ban <ulin garantira .ubrov)anima punu slobodu kretanja i trgovanja be plaanja ikakve "arine osim ako mu tko od svoje volje da poklon. *otvrda ve i gra-enog dravnog aparata u &osniGtrgov"i nee trpjeti nasilja od njegovih )asnika. .vorska kan"elarijaG ispravu pi!e :dijak; 9adoje *atarenstvo :Frkva bosanska; *rve pou dane vijesti o organi a"iji "rkve su i 3.pol 11.st. &osanska biskupija :e""lesia bosniensis; je podre-ena nadbiskupiji u &aru 614808, nedugo i pod metropolijom u Splitu. # 3.pol 13.st je sastavni dio dub. nadbiskupije. <atoli)ka "rkva u &osni se ra likovala od one na ZapaduG biskupi su bili domai ljudi sa narodnim imenima 69adogost, .ragonja, Bladimir, &ratoslav8, slavensko bogosluje, nije bilo katedrale ni kaptola niti se ubirala desetina, do pojave dominikana"a 12.st nije bilo ni "rkvenih redova. <atoli)ka "rkva bog toga nije mogla potpuno osigurati svoju mo. 9imska se kurija nastoji pomou #garske u)vrstiti u &osni. @tpor protiv katoli)ke latinske "rkve ubr o je dobio karakter borbe protiv osvaja)a i stvorio posebnu :"rkvu bosansku; na osnovu patarenskog u)enja, jedinu u Europi koja nije usvojila ni katoli"i am ni pravoslavlje i koja se odrala kao vladajua "rkva sve do propasti srednjovjekovne bosanske drave. *atarenstvo se javlja a vrijeme bana <ulina koji ga, u vlastelu, pomae. #garskom je kralju povjereno da u korijenu uni!ti heretike, da im imanja kon,is"ira i da ne !tedi ni bana. <ulin popu!ta pa se obave ao da e se pridravati u)enja katoli)ke "rkve 68.5.13428, u na o)nosti papina legata na &ilinu polju kod Zeni"e. 1o, patarenstvo nije uni!teno, ideje o latinskom biskupu i tri, )etiri nove biskupije nisu se ostvarile. @d toga vremena spominje se u i vorima :vjera bosanska; kao hereti)ka nauka dualisti)kog tipa, na iv :bogumil; nije se upotrebljavao. *atareni odstupaju od prvobitnog stajali!ta bogumila prema dru!tvu i dravi pa nala e potporu kod vladara i vlastele od po)etka. :Frkva bosanska; se odri"ala stvaranja svojih vlastelinstava, me-usobno podravanje "rkve bosanske i vlastele bilo je upereno i protiv "entralne vlasti, a!tita a "rkvu kada bi je pojedini vladari htjeli uni!titi. Frkva bosanska bila je moni )initelj u obrani bosanske samostalnosti, ali je i ko)ila ja)anje "entralne vlasti, tako da su vladari poku!avali su biti njen utje"aj u emlji. 1a )elu "rkve se nala io :episkop "rkve bosanske; na ivan :djed;, atim :gosti;, a nii stupanj u hijerarhiji imali su :star"i;. (osti i star"i su ajedni)kim imenom na ivani strojni"i. @ni su u imani i redova krstjana, koji su ivjeli u ajedni"i po hiama a u &osni su smatrani redovni"ima, ivjeli su asketskim ivotom i nisu smjeli jesti hranu koja je potje"ala od ivotinje, oni vr!e ra ne posredni)ke misije. *atarenstvo je odigralo vrlo vanu ulogu jer je dalo bosanskom ,eudali mu neko spe"i,i)no obiljeje, po kome se on ra likovao od ,eudali ma u katoli)kim i pravoslavnim emljama, spre)avalo je ra vitak katoli)ke i pravoslavne "rkve. :Frkva bosanska; je mogla opstati samo u neovisnoj dravi pa ato postaje )initelj prvoga reda u borbi protiv osvaja)kih poku!aja #garske i katoli)ka "rkve. &orba protiv osvaja)ke politike #garske i 9ima *oslije <ulinove smrti oko 1345. &osna vodi te!ke borbe a obranu samostalnosti protiv nasrtaja #garske i katoli)ke "rkve. % nu-eno odri"anje od patarenstva na &ilinu polju nije imalo posljedi"a, broj pristali"a raste. 1331. kurija !alje legata u &osnu i poti)e ugarskog kralja da uni!ti heretike. &iskup bosanski je smijenjen i dola i strana" s kojim dola e i dominikan"i, &osna je podloena neposredno papi 6dubrova)ki nadbiskup nije poka ivao revnost a !irenje katoli)anstva8, a 135D. kala)kom biskupu u #garskoj. Svi ti postup"i kurije mogli su postii eljeni uspjeh samo u snanu vojni)ku pomo #garske, no tada se 'ndrija %% sukobio s velika!ima i sa sinom. /ek pri kraju svoje vlade 'ndrija %% je aktivniji. &an Matej 1inoslav bio je prisiljen odrei se svoje :here e; i prijei na katoli)anstvo. 'ndrija %% odlu)uje dati &osnu na upravu svom sinu <olomanu 1327. no domai vladari su se uspjeli odrati. Blastela dotle prua estok otpor 1inoslavu. #garski vojni pohodi na &osnu brisani su provalom /atara 1351. 1akon oporavka &ela %B kree s velikom vojskom na &osnu. &an 1inoslav i vlastela su se pokorili 1355. <atoli)koj "rkvi su potvr-eni prostrani posjedi, pravo skupljanja desetine, ekonomski i sudski imunitet. @tpor je bio toliko jak da se bosanski biskup sa svojim kaptolom morao nastaniti u Slavoniji, u Nakovu gdje je stalno i ostao. 1inoslavljev nasljednik, ban *rije da 61374+13D88 bio je poslu!an ugarski va al. .a bi oslabio &osnu, &ela %B spaja #soru i Sol s novoosnovanom Ma)vanskom banovinom, sve je to dano .ragutinu, kad je napustio vlast u Srbiji 1385. /akav ra vitak prilika poveava utje"aj ,eudala"a tako da vladar mora traiti suglasnost vlastele. *ri kraju 12.st #garska je u te!koj kri i bog borbe oko prijestolja, u .alma"iji i Hrvatskoj oja)ali su &ribirski kne ovi. *avao &ribirski !iri

svoju vlast nad &osnom pa je od 1300. on :ban Hrvatske i .alma"ije i gospodar &osne;. #pravu nad &osnom dobio je *avlov brat Mladen % kao :ban bosanski;. Blast bribirskih kne ova donosila je i ja)anje katoli)ke "rkve pri )emu dola i do otpora. &an Mladen % pogiba od :nevjernih heretika;, a na njegovo mjesto dola i *avlov sin Mladen %%. 1jegov slom u borbi protiv hrvatske vlastele, koju je pomagao <arlo % 612338 osigurao je u &osni vlast prija!njoj dinastiji. *od a!titom #garske uspio je ban Stjepan %% <otromanovi srediti unutra!nje odnose i nagra-uje vjernu vlastelu. @ja)ao je svoju vlast, no svi vaniji poslovi rje!avani su u spora umu s vlastelom na dravnom saboru+:stanku;. Ekonomski ra vitak &osne u 15.st *ridruene su oblasti #sora i Sol, na jugo apadu &osna i bija na $adran, au imaju primorje i me-u Fetine i 1eretve 6<rajinu8. &osna je avladala i Humom poslije smrti kralja Milutina 1231. .ubrov)ani, koji su kupili od .u!ana Ston s *elje!"em, otok *osredni"u na u!u 1eretve i primorje od Stona do staroga dub. teritorija, morali su traiti a te humske emlje i potvrdu od Stjepana %%G dobili su je u obve u da plaaju 744 perpera godi!nje, ali samo a Ston i *elje!a". /ako pro!irena &osna oja)ala je ekonomski, opet je oivjela trgovina s .ubrovnikom. <ao !to je Mladen % osigurao trgovinu i me-u &osana"a i Spliana 1243, Stjepan %% je isto u)inio s /rogirom. Sasi i u &osni otvaraju rudnike u veim ra mjerima od vremena Stjepana %%. 9udarski "entri su @struni"a, Hvojni"a 6?ojni"a8, <re!evo, .usina, &usova)a, od 3.pol 15.st @lovo i <ameni"a. 1ajvaniji rudarski "entar je Srebreni"a gdje se kopalo srebro i olovo. .obar dio bosanskog uvo a i i vo a i!ao je dolinom 1eretve na )ijem je u!u nastalo nekoliko trgovaG @sinj, *osredni"a, luka *lo)e, 1ekranj, &r!tanik. 1ajnaprednija su bila .rijeva 6danas (abela8 sa velikim skladi!tima soli. &osanski gradovi sastojali su se od dva dijelaG tvr-ava 6"astrum8 u kojoj je sjedi!te vojni)ke posade i gradske uprave, podgra-e 6suburbium8 gdje su stanovali trgov"i. $a)a domai gradski element, tu-i element, Sasi i .ubrov)ani su najaktivniji u privrednom ivotu. Fentralnu vlast predstavlja kne kojeg postavlja vladar a vr!i upravnu i sudsku vlast. *reno!enje robe se odvija karavanama> uvo e se tkanine, vino, ulje, usoljena riba, !eer, juno voe, a)ini, oruje, metalni, stakleni i koni predmeti, papir, sol, dok se i vo i stoka, koa, kr na, loj, vuna, sir, med, vosak i ra ni metali. .ola i do ja)anja robno+nov)ane privreda> *avao &ribirski po)inje kovati svoj srebrni nova" u malim koli)inama. %sklju)ivo bosanski nova" kuje Stjepan <otromanovi koji )esto amjenjuje nova" elei poveati svoje prihode. /vrtkovi )etverostruki dukati su jedini po nati latni nova" u junoslavenskim emljama. #spon &osne u doba /vrtka % Stjepanov sinova" /vrtko % 61274+12018 postie najvei uspon i opseg &osne. Slama otpor ,eudala"a i !iri &osnu na ra)un susjeda u )emu ga pomau ,eudal"i. *rilike u susjednim emljama i!le su u prilog /vrtku+kne Ma ar, u naporima da obnovi srpsku dravu, trai /vrtkovu potporu i bog toga napu!ta natan dio nekada!njeg srpskog teritorija. /vrtko na po)etku svoje vlasti predobiva vlastelu a sebe 6daje im nova" i povlasti"e8, vee se u #garsku. %pak, Mudovik % radi kontra &osne+/vrtko mu odstupa dio Huma apadno od 1eretve s trgom .rijeva 6127D8 kao i "ijelo Zavr!je s <rajinom. Morao je i prognati sve patarene a on ili njegov brat biti tala" na ugarskom dvoru. .ola i do snanog otpora :"rkve bosanske; i vlastele, /vrtko je bio na njihovoj strani, iako je bio katolik. 12A2. u &osnu kreu dvije ugarske vojske, be nekih re ultata, ubr o su se povukli. &osna apada u te!ku unutra!nju kri u+vlastela plja)kaju trgov"e, /vrtko obnavlja ve e s #garskom, nastoji oslabiti utje"aj patarena ,avori irajui katoli)ku "rkvu pa je utje"ajna li)nost na dvoru vikar ,ra ?ran"es"o ?lorentina". 12AA. dola i do pobune vlastele koja ba"uje /vrtka i a vladara postavlja njegovog brata Buka. /vrtko bjei u #garsku, gdje je dobio pomo pa se vraa u &osnu kao :ban bosanski po milosti bojoj i gospodara na!eg Mudovika; i gu!i pobunu. Mukavom politikom /vrtko je i bjegavao snaan pritisak #garske. 1i u svom najveem usponu vladareva vlast u &osni nije mogla postii onu snagu, koju je imala npr. u Srbiji pod .u!anom, u &osnu je "rkva bila u prisnom save u s vlastelom. 1i /vrtko % nije mogao stvoriti najamni)ku vojsku niti sistem pronija, koji bi mu omoguavao da u svojoj ru"i )vr!e dri ,eudal"e. &osanska je vojska i dalje ostala samo skup vojnih odreda ,eudala"a. /vrtko je au eo dobar dio emalja biv!e nemanjike drave. #druuje se s Ma arom i uni!tavaju 1ikolu 'ltomanovia 12D2. &osna dobiva *odrinje, /rebinje, <onavle i .ra)evi"u dok <otor dobiva 1287. /vrtko se progla!ava a nasljednika 1emanjia isti)ui da je njihov potomak po enskoj liniji, 12DD. je okrunjen a :kralja Srbljem, &osni, *rimorju i Zapadnim Stranama;. Smrt Mudovika 1283. oslobodila je &osnu ugarskog pritiska. /vrtko au ima apadni Hum s trgom .rijeva, Zavr!je i <rajinu, po)inje graditi ratnu mornari"u. .a bi rastavila /vrtka od buntovnika, $eli abeta mu je predala <otor. 128D. au ima <lis i @strovi"u preko kojih je mogao vr!iti pritisak na Split i Zadar. @dla ak bosanske vojske na <osovo odgodilo je pri nanje dalmatinskih gradova /vrtkove vlasti. 1204. predao se Split, a atim i ostali gradovi kojima je /vrtko pri nao autonomnost. Zadar ostaje i van bos. drave. *okoriv!i .alma"iju i junu Hrvatsku do Belebita, /vrtko pro!iruje svoj naslov i na iva se :kralj Srbije, &osne, .alma"ije, Hrvatske i *rimorja; 612048. *rve navale /uraka na &osnu po)inju, kod &ilee vojvoda Blatko Bukovi pobje-uje /urke 1288. /vrtko, shvaajui opasnost od /uraka, pomae Ma aru na <osovu. &e natnih gubitaka Bukovi se povukao, a /vrtko prima )estitke na pobjedi

5D

6?iren a8. /vrtko tei &osnu osloboditi od ekonomske avisnosti o stran"ima, prvom redu .ubrovnika. .a bi nadoknadio gubitak .rijeva koje je ustupio #garskoj, /vrtko je na ula u u &oku <otorsku podigao grad 1ovi 6danas Her"egnovi8 gdje otvara tri!te a prodaju soli !to je naro)ito smetalo .ubrov)anima koji o!tro reagiraju. /vrtko je pristao na ukidanje slani"e tek kad su mu se vratila .rijeva 1283. .ru!tveni odnosi u &osni 13+17 st. Selja"i+slobodno selja!tvo nije potpuno i!)e lo. Zavisni selja"i+kmetovi ili kmetii, mogu pripadati vladaru ili vlasteli, Frkva bosanska nije imala ,eudalnih vlastelinstava pa prema tome ni avisnih seljaka. Zemljoradni"i i sto)ari+Blasi> svaka kua je godi!nje plaala jedan dukat. *otkraj samostalnosti &osne poloaj seljaka se pogor!ava. 9obovi+najvi!e roblja se i vo ilo i &osne, jo! po)etkom 17.st. &osna je bila o logla!ena kao emlja koja :prodaje ljude; i trguje ljudskim mesom. *ostojao je robovski rad 6de genere servorum &osniensium8. <ao patareni su &osan"i mogli biti slobodno prodavani po katoli)kim emljama. Blastela+ potje)u uglavnom od rodovsko+ plemenskih starje!ina, velika mo vlastele nije dopu!tala da se ra vije sistem pronija, koji pretpostavlja ja)u vladarevu vlast. Blastela se dijeli na velmoe, vlastelu i vlastelin)ie+svi su be ra like na ivani kne ovima, predstavni"i velikih vlasteoskih rodova bili su vojvode. <rupni velmoe imaju pod sobom )itav ni veih ili manjih ,eudala"a. (ra-ani+sporo se ra vija gra-anska klasa, kai i u Srbiji. /u-in"i, u prvom redu .ubrov)ani, ostali su stalno vaan )initelj u unutra!njoj i vanjskoj trgovini &osne. S ra vojem rudarstva ja)a i domae gra-anstvo. .ravno ure-enje *rvobitno je vladar imao naslov kne a, od sredine 13.st od &oria na )elu &osne je ban. /vrtko % preu ima kraljevski naslov i umrlih 1emanjia. @d bana Mateja 1inoslava, vladari &osne pripadali su jednoj porodi"i, dinastiji <otromanovia s tim da nema utvr-enog reda naslije-ivanja. Blastela su odlu)ivala o novome vladaru. *oslije /vrtkove smrti vlastela aobila e njegova sina i biraju njegova stri)evia .abi!u. *rihodi vladara sli)ni su kao i u Srbiji, a to su podavanja od emlje, sou u Srbiji odgovarao je danak+1 dukat po kui, atim ra li)ite "arine, t v.trgovina od brodova, odre-eni postotak metala 6urbura8, prihodi od kovni"a, :stonski dohodak; od .ubrovnika 6744 perpera8, a otkad je progla!eno kraljevstvo i :svetodmitarski dohodak; od 3444 perpera. Blast vladara u &osni ograni)avao je dravni sabor+stanak+u kojem sudjeluje isklju)ivo vlastela, tu se rje!avaju vaniji dravni poslovi unutra!nje ili vanjske politike, atim o dodjeljivanju ili odu imanju ba!tina velmoama. Slabljenje "entralne vlasri i ja)anje krupnih ,eudala"a <ako se /vrtko u svojim ratovima a pro!irenje bos. drave morao oslanjati isklju)ivo na ,eudalnu vojsku, to je morala oja)ati i mo vlastele koja je u osvojenim oblastima dobijala nove posjede. *oslije /vrtkove smrti 1201. sredi!nja vlast jo! ja)e slabi. .ubrov)ani odmah ra vijaju ak"iju i !alju poslanstvo u .alma"iju te savjetuju gradove da se vrate pod vlast ugarskog kralja. Humska vlastela Sankovii prodali su im <onavle pa su na Sankovie navalili vojvoda Bukovi i kne *avao 9adenovi i podijelili i me-u sebe njihove posjede i <onavle. Blastela nisu htjeli /vrtkova sina, nego su a kralja proglasila staroga i nesposobnog )lana dinastije Stjepana .abi!u 61201+078. %ako ne ,ormalno, stvarno se &osna posljednih godina /vrtkove vlasti potpuno oslobodila avisnosti od #garske. Sada, Cigmund i be borbe namee &osni ugarsku vlast, pa je poslije .abi!ine smrti trebao neposredno vladati &osnom 6Nakova)ki ugovor8, tako-er je prisilio .abi!u da se odrekne .alma"ije i Hrvatske.1o, poslije .abi!ine smrti 1207. vlastela i abiru a kralji"u njegovu enu $elenu (rubu, kralj Cigmund se tada spremao a rat protiv /uraka i nakon 120A. #garska je vi!e godina ostavila &osnu na miru. Blast vladara je gotovo i!)e la a $elene (rube 61207+088. 1osio"e "entralne vlasti vlastela postavlja i skida po volji. Sudbina &osne ovisila je uglavnom od tri porodi"eG Hrvatinia, <osa)a i *avlovia. *redstavnik Hrvatinia+Hrvoje Buk)i, vojvoda jo! od /vrtkovog vremena, od 1543. nosi naslov her"ega splitkog. Blatkov nasljednik i sinova" Sandalj Hrani <osa)a 61203+15278 pro!iruje svoju vlast od *rijepolja, *ljevalja i 1ik!ia do Fetine. *avlovii su isto)noj &osni, kne *avao 9adinovi dri rudnik @lovo i grad &ora), /rebinje, polovinu <onavala s Favtatom. Sada velmoe prisvajaju danak od 1 dukata, "arinu te u imaju prihode od .rijeva. .ubrov)ani svoju trgovinu osiguravaju spora umima s velmoama. 9asulo je ahvatilo bosansku ,eudalnu dravu, npr kralj @stoja ratuje protiv .ubrovnika 61542+458 u ime sve &osne, ali neki ,eudal"i, kao Hrvoje Buk)i ne sudjeliju i ne prekidaju prijateljske odnose s 9epublikom. &orba protiv #garske 'k"ije #garske je omelo 1ikopolje. Hrvoje Buk)i staje na stranu Madislava 1apuljskog, koji ga postavlja a generalnog namjesnika u #garskoj, .alam"iji, Hrvatskoj i &osni i daje mu naslov her"ega splitskog 1543. Sandalj Hrani, *avao 9adinovi i novi kralj @stoja 61208+15458 na strani su Madislava. &uknuo je rat i me-u &osne i .ubrovnika koji je na Cigmundovoj strani, bosanska vojska pusto!i dubrova)ko podru)je. @sjeajui Madislavovu slabost, @stoja se i mirio sa Cigmundom. 1545. @stoja je ba)en, a i abran je /vrtko %% /vrtkovi 61545+408. @stoja

bjei u #garsku, Cigmund mu odlu)uje pomoi i slomiti otpor bos. vlastele. <atoli)ka "rkva opet objavljuje kriarski rat protiv patarena. Bi!e godina ugarske vojske navaljuju na &osnu u djelomi)an uspjeh> osvojena je najvea tvr-ava &obova" 6tamo je doveden @stoja8. Cigmund 1548. upada u &osnu i pogubljava sve arobljene velika!e u .oboru. 1ajutje"ajniji ,eudal"i napu!taju borbu, Buk)i se miri sa Cigmundom. #garska nije mogla trajno u)vrstiti svoju vlast budui da je veina vlastele i dalje protiv nje. Sandalj Hrani i *avao 9adinovi vo-e su otpora i podupiru kralja @stoju, koji s njihovom pomoi opet doal i na vlast 1540. *rotivni"i #garske se oslanjaju na /urke. Cigmund 1514. !alje vojsku na &osnu, a pomae ga i Hrvoje, kojeg je postavio a svojeg vi"e+kralja u &osni. @pet nisu provedene odredbe ugovora u Nakovu, Cigmund je pri nao @stoju a kralja, a ovaj njega a svog suverena 1511. #sora i Sol stavljeni su pod neposrednu tursku upravu. # &osni je avladala prava anarhija pri )emu najvi!e stradavaju dubrova)ki trgov"i. #br o /ur"i s obi)nih plja)ka!kih pohoda prela e i na upletanje u unutra!nje sukobe u &osni i postaju vaan )initelj u ra voju doga-aja u &osni i njenoj borbi protiv #garske. Cigmund se adovoljava obnovom va alskih odnosa kako bi odijelio &osnu od /uraka. Sukobi i me-u velmoa br o su omoguili /ur"ima da obnove i poja)aju svoj utje"aj u &osni. Cigmund je elio skr!iti mo previ!e monog Hrvija Buk)ia pa ga je proglasio velei dajnikom unato) svim Hrvojevim naporima da dokae odanost ugarskom dvoru. Me-usobne borbe velika!a i ja)anje turskog utje"aja Hrvoje je jedini spas vidio u save ni!tvu s /ur"ima koji 1515. upadaju u &osnu, s njima dola i i /vrtko %%, kojega je Hrvoje elio dovesti na prijestolje umjesto @stoje. # emlji su opet bila dva vladara, jednog je pomagala #garska, a drugog /urska. @pet nastupa be vla!e. /ur"i 1517. pobje-uju ugarsku vojsku kod .oboja+ugarski je utje"aj brisan i vlastela i @stoja odmah su se okrenuli protiv #garske. Sandalj se i mirio s Hrvojem, a sultan je a kralja potvrdio @stoju. Sandalj je ubio kne a *avla 9adinovia u dogovoru s kraljem a sinovi kne a *avla da bi se odrali po ivaju u pomo /urke koji pusto!e Hranieve emlje i slijedi nekoliko godina krvavih obra)una. Belmoe ne po ivaju turske )ete samo kao pomo u me-usobnom obra)unu+u imaju i stvarne obve e i postaju sultanovi kletveni"i, Sandalj pri naje tursku vlast. /vrtko %% ponovo dola i na vlast u tursku pomo 61531+15528. &osna i ,ormalno pri naje tursku vlast i obve uje se na godi!nji danak te postaje popri!tem borbe i me-u #garske i /urske. *ostanak Her"egovine Sandalj Hrani aje aokruio svoje posjede> od Mile!eve do Fetine, poslije smrti *avla 9adinovia 1517. i Hrvoja Buk)ia 151A, on je najmoniji )ovjek u &osni. 1aslijedio ga je sinova" Stjepan Buk)i <osa)a 61527+15AA8. 9adoslav *avlovi je poku!ao iskoristiti tu promjenu no Stjepan se obranio u pomo /uraka i jo! je *avloviima oteo /rebinje i upu Brm s gradom <lobukom. *rihode od .rijeva sada uiva samo Buk)i. *od Stjepanom Buk)iem ubr ava se pro"es i dvajanja junih oblasti i bos. drave. @ne stvarno postaju posebna politi)ka jedini"a avisna od /uraka. Stjepan upada u Zetu i au ima Medun i Sokol 1520, no morao ih je napustiti poslije obnove despotovine. 1554. osvaja @mi! i *olji"a. *rema &osni se dri vi!e kao neprijatelj+pri promjeni na prijestolju, kad je na vlast do!ao kralj Stjepan /oma! 61552+A18, on ajedno s /ur"ima pomae pretendentu /ma!evu bratu 9adivoju. Stjepan se 1558. progla!ava a :her"ega od sv.Save;. @!tro postupa s .ubrov)anima, abranjuje svojim podani"ima da u .ubrovniku kupuju sol, otvara novu solanu u Sutorini. *otpomae 1ovi kako bi od njega stvorio trgova)kog i manu,akturnog konkurenta .ubrovniku. 9atuje s .ubrovnikom 1571+1575. a a rat je dobio dopu!tenje od sultana. .ubrov)ani su pridobili na svoju stranu kralaj Stjepana /oma!a i despota Nur-a &rankovia. Srbija, &osna i .ubrovnik htjeli su kupiti her"egove emlje od sultana a 174 444 dukata, a her"eg je predlagao Mle)anima kombinirani napad na .ubrovnik. Sukob i me-u malene, ali ekonomski jake .ub. republike i her"ega postajao je sve nepovoljniji a njega. *ropast bosanske drave #nutra!nje suprotnosti jako su slabile otpornu snagu drave, posljednji bos. vladari poku!avali su otkloniti opasnost od /uraka oslanjanjem na #garsku i papu, no "entralna vlast bile je preslaba, a tu je i :"rkva bosanska; koja bi radije /urke nego katolike. 9atovanje i me-u #garske i /urske nakon pada Srbije nepovoljno se ra vijalo a /urke, tako da je &osna ostala po strani. Blastela nakon smrti /vrtka %% dovodi na vlast Stjepana /oma!a koji je pre!ao na katoli)anstvo i bio ugarski va al. 1astojao je dobiti potporu %vana Hunjadija koji mu plaa godi!nju pomo od 2444 latnika. /urski pretendent na prijestolje 9adivoj se nije uspio nametnuti. 1eki od ,eudala"a postali su katoli"i, no :"rkva bosanska; imala je jo! mnogo prista!a. <runjenje papinom krunom 155A. nije uspjelo jer je vlastela i "rkva bosanska to sprije)ila. *apini legati nastoje pomou ,ranjeva"a poveati broj katolika, pod njihovim pritiskom kralj /oma! je po)eo progoniti patarene, !to je dodatno oslabilo &osnu. /ur"i su desetljeima sistematski slabili &osnu i ra arali nje inu otpornu snagu. @d 1571. /ur"i dre jedan od najja)ih gradova Hodidjed. *osljednji bosanski kralj Stjepan /oma!evi 615A1+15A28 poku!avao je pripremiti emlju a kona)nu borbu protiv /uraka. Her"eg Stjepan Buk)i i mirio se s novim kraljem i pristao je poduprijeti njegovu tenju, dobijanje pomoi od Zapada. Blastela su shvatila opasnost od /uraka i slono podrala kralja. # dajui se u pomo kr!anske koali"ije, koju je organi irao papa *io %%, Stjepan /oma!evi je otka ao plaanje danka sultanu 15A3. <ada se uvjerio da pomo nee doi,

50

amolio je portu a primirje od 17 godina, !to je i obeano bos. poslani"ima kako bi se prikrile sultanove prave namjere. 1ekoliko dana poslije odlaska poslanstva, krenuo je Mehmed %% s velikom vojskom a njim. Lim se turska vojska pojavila, u &osni je nastalo rasulo. *avlovii i vojvoda /vrtko <ova)evi su se predali, no pogubljeni su. <raljevska prijestolni"a &obova" se tako-er predala. <ralj Stjepan /oma!evi je uhvaen u <lju)u i pogubljen, bosanska ,eudalna drava je uni!tena a mjese" dana. Smederevski sandak+beg je sa svojim odredima napao junu #garsku i tako sprije)io slanje ugarske vojske u &osnu. # jesen 15A2. Matija! <orvin au ima $aj"e i Srebrenik. Her"eg Stjepan podupirao je tu ak"iju s juga i ponovno po)eo osvajati gradove. Mehmed %% morao je i 15A5. doi u &osnu, no nije uspio au eti $aj"e. Sjeverna &osna se otrgla od turske vlasti a Matija! postavlja slavonskog velika!a Emerika Zapolju a :gubernatora; &osne. @d oslobo-enih oblasti organi irane su dvije banovine, jedna sa sjedi!tem u $aj"u, druga u Srebrniku pa je tako Slavonija bila a!tiena od napada /uraka. 15A7. /ur"i postavljaju a kralja jednog <otromanovia, Matiju, sina pretendenta 9adivoja !to je bila samo ilu ija obnavljanja stare drave. Matija! <orvin daje naslov kralja &osne velika!u 1ikoli %lo)kom 615D1+15DD8, koji je kovao i svoj nova". Her"eg Stjepan Buk)i trai potporu apadnih silaG #garske, Bene"ije, 1apulja i pape. 9a dor je parali irao her"egove planoveG njegov najstariji sin Bladislav bjei 15A3. sultanu i nudi mu 144 444 dukata ako mu dodijeli polovinu o)evih emalja. Sultan ahtijeva tu svotu od her"ega ili perdaju tri grada, her"eg se nagodio sa sinom i odstupio mu jedan dio oblasti. /ur"ima nije bilo te!ko 15A7. osvojiti najvei dio Her"egovine. Mle)ani au imaju <rajinu 6od 1eretve do Fetine8> her"egu je ostao samo u ak dio s 1ovim, !to je ostavio Blatku615A4+15838. /ur"i 1583 osvajaju 1ovi i to je kraj Her"egovine. Srebrnik je pao 1731, =aba" i &eograd 1731, a $aj"e 1738. <ultura u &osni 13 do 17.st <njievnost # irili"u, pismo "rkvene knjievnosti i drevne uprave, odrala se i glagolji"a. *ovelja bana <ulina i 1180. pisana je irili"om, odlomak .jela apostolskih, t v. (r!koviev odlomak je na glagolji"i 613K12.st8. @skudnost bosanske srednjovjekovne knjievnosti, strogo obredni karakter. Sa)uvalo se vrlo malo rukopisa po!to su svi progonili :"rkvu bosansku;. #mjetnost 12+17.st nastaju patarenski iluminirani rukopisi. 1545. nastaje Hvalov rukopis 6irili"a8, minijature splitskoga majstora, Srekovievo evan-elje 6i gubljeno8, evan-elje i <opitarove birke. Misal her"ega Hrvoja 61542+15178 na glagolji"i. ?reske u .obrunu u srpskom moravskom stilu. .ubrova)ka slikarska !kola slala je svoje majstore u &osnu i Hum. Ste"ima 6od 15.st8 se slue i katoli"i i pravoslavni, pored patarena. Monumentalne kulture nema ahvaljujui patarenstvu. Sloven"i od 13 do 17 stoljea % je gre stare <arantanije stvara se vojvodina <oru!ka, i ujedinjenja <arantanske, *odravske i Savinjske marke nastaje budua =tajerska. <ranjska marka u gornju Savu ametak je budue <ranjske, a %starska marka ametak %stre. (lavne dinasti)ke porodi"eG <oru!ka+Eppensteinov"i 6poslije njih Spanheimov"i, vojvode od 1133. do 13A08, =tajerska+/raungan"i 6poslije njih &abenbergov"i 1103. do 135A8, <ranjska i djelomi)no %stra+'nde"hsi, (ori"a+ gro,ovi (ori)ki 6od 13.st8> u ?urlaniji, <ranjskoj i %stri dobivaju 14DD. svjetovnu vlast akvilejski patrijarsi. Zapadno od #garhrv. je Sveto 1jema)ko "arstvo, kro 13. i prvu polovi"u 12.st tamo je bila dru!tvena tenden"ija ,eudalni partikulari am. 1a prialpskom prostoru 6Slovenija i %stra8 nije do polovine 12.st do!lo do ostvarenja kompaktnog politi)kog teritorija, tek 13AA 6135AHH8 kad su i umrli &abenbergov"i 6sredinom 11.st prostor =tajerske 6gro,ovi /raungan i StaIera8 i *odravske marke8 i 13A0. Spanheimov"i 6prostor <oru!ke od 1133. 6umjesto Eppensteinova"a8 nasljedni"i vojvodske )asti8, to je u)inio )e!ki kralj @takar %% *remIsl osvojiv!i =tajersku, <oru!ku, <ranjsku i 'ustriju. /o su htjele i #garska, papinstvo, njema)ki kralj. Le!ki kralj se oslanjao na nie plemstvo koje se htjelo a!titi kraljevom vla!u od magnata, a tu su podr!ku kralju pruili i gradovi koji su u 12.st tu bili tek u usponu. /aj uspjeh je bio kratak, tek Habsburgov"i donose preokret jer su 13D2. i abrani a "areve 1jema)kog "arstva 69udol, %8. 13D5. je odran sabor s odlukom da )e!ki kralj napusti posjede koje je stekao. @takar %% je aratio 13D8. kod .urnkruta na Moravskom polju gdje je poginuo. 1akon toga Habsburgov"i su stekli 'ustriju, =tajersku, <ranjsku i <oru!ku kao nasljedne emlje, osnovi"u njihovog dinasti)kog uspona. @d 12A2. tim je emljama priklju)en /irol. <rajem 12.st Habsburgov"i su htjeli postii krunu sv. Stjepana 6br uspon8. Habsburgov"i su organi irali dvostruki brak i me-u svoje dinastije s dje"om )e!kog kralja. /ako je poraeni protivnik pa"i,i"iran svojim teritorijem. <ako rastu ambi"ije Habsburgova"a prema $%, a prodor /uraka tjera te emlje da se obrate Habsburgov"ima, sve je vea proto)nost na grani"i 1jema)kog "arstva i #garhrv. Zbog oligarhije u 3.pol 15.st i u 17.st ugroena je habsbur!ka domina"ija, a ,ormirala se dinasti)ka obitelj gro,ova Feljskih 6postali su najja)i u prvih par desetljea 17.st8. Feljski se najranije spominju u 13.st 6ne pod tim imenom8, kada se spominje (erhard % u gradu Covneku. <onrad % Covne!ki je oenio svoja dva sina a keri koru!ke obitelji Bouber!kih 6Hennburg8 koji su bili

jaki u Savinjskoj dolini, te su drali Felje. /om enidbom Bouber!ki su adrali ugroene posjede, a Covne!kima su omogueni veliki posjedi me-u kojima je i Felje, osobito kao glavni grad kad su 1233. i umrli Bouber!ki )ije je posjede naslijedio njihov ro-ak ?riedri"h Covne)ki 6Feljski8. ?riedri"h % Feljski se oslanjao na Habsburgov"e, )iji je bio va al kao i Bouber!ki prije njega. Habsburgov"i su Covne!kima vratili njihove posjede u ,eud kao njihove posjede 6koje su im Covne!ki prije u tu svrhu dali8. Feljski su tako uveali svoj ugled, a Habsburgov"i su im dali na upravu posjede u <ranjskoj 6kupili su <r!ko8 i u Savinjskoj marki, pa od 1251. uivaju titulu gro,ova. ?riedri"h % je umro 12A4. 1jegovi sinovi su #lri"h % i Herman % koji je oenjen <atarinom, kerkom bana Stjepana %% <otromanovia 6A4+ih godina 15.st8, !to na)i da su Feljski iskoraknuli i prostora 1jema)kog "arstva u bosansku dravu u okviru arhiregnuma #garske. 1257. braa su bila vite ovi najamni"i Mudovika % i borili su se pod Zadrom. <asnije ratuju u /irolu a Habsburgov"e. #lri"h % bio je najamnik i u *ruskoj i Mitvi. # pohodu <arla %B Muksembur!kog da se okruni a "ara 1275. u 9imu, oboji"a su sudjelovali kao va ali. 127DK8. su bili va ali Mudovika % u .alma"iji, a krajem 74+ih protiv 1emanjia i &ugarske. /o je omoguilo da se #lrihov sin Bilim oeni 'nom, kerkom poljskog kralja <a imira *iasta. /ako se obitelj Feljskih ve ala u dinastije vladarskih kua Europe. 1jihova ker 'na se 1541. udala a Bladislava % $agelovia. 1203. Bilim slijedi Cigmunda u pohodu na /urke, ali na povratu umire, pa vlast preu ima Herman %% koji je u digao Feljske u najvi!e dinasti)ke obitelji Srednje Europe. &io je posrednik u sukobima grana Habsburgova"a, i me-u 'lbre"hta %%% Habsbur!kog 6#garhrv kralj 152D+208 i Cigmunda. 1204. je bio upravitelj <ranjske. Sudjelovao je u bi"i kod 1ikopolja u Cigmunda, te je sa svojom postrojbom spasio kralju glavu. *ratio je Cigmunda na povratku preko .ubrovnika u #garsku. 1a tom putu je dogovoren vaan aranmanG Cigmund je pristao da u me a enu &arbaru, ker Hermana %% koja je tada imala 7 godina. Zaruke su bile 1547. 6imala je 12 godina8, a vjen)ali su se 154A. .arovni"e su uslijedile ve 120D.+od Cigmunda su Feljski dobili Baradin, Brbove" te i ostale prihode 6brodarine8, a 1200. su postali "omesi Zagorja 6<rapina, Mobor, Mepoglava, /rako!an8. Cigmund im ustupa prostore kraljevstva #garhrv. te su tako u!li u hrvatski prostor. 1541. su ugarski velika!i ato)ili Cigmunda kad se vratio i Le!ke, a Herman %% je omoguio oslobo-enje vladara. Zato su 1547. Feljski stekli Me-imurje i Lakove". /o nisu dobili na poklon, nego su dobili upravu nad tim a nov"e koje su dali Cigmundu u alog 6koji Cigmund ionako ne bi mogao vratiti pa im daje posjede8. Zbog posjeda na podru)ju 1jema)kog "arstva su Feljski ubirali "estarine na vanim trgova)kim putevima. %mali su 5A mitni"a, a Habsburgov"i tek 11. Feljski su imali kvalitetnu proi vodnju, ali i trgova)ku sposobnost da plasiraju tu robu. Feljski su bili diplomatski spretni, a i borbeno, da ratuju po "ijeloj Europi. 1jihove su postrojbe bile vrlo kvalitetne, pa su one bile vrlo traene, a a to su bili visoko plaeni. #pravo se tada karijera gradila na ratnoj sposobnosti. *ipo Spano 6?ilip Skolaris8 je i ,irentinske trgova)ke obitelji, dosta siroma!ne. ?ilip je bio poslan u &udim gdje je njegov bogato ro-ak imao uglednu trgova)ku kuu. @n je nao dobro ra)unati, a to je bilo odli)no na jednom dvoru 6plemiima je bilo ispod )asti ra)unati8. Cigmund ga je uo)io, te je Skolaris bog toga doivio uspon i utje"aj na dvoru. Feljski su htjeli stei vane upravne ,unk"ije, jer su od 154A. pove ani s #garhrv. dvorom. Feljski su u Hrvatskoj stekli banstvo+Herman %% gro, Feljski i Zagorski te ban Hrvatske, Slavonije i .alma"ije, a 1. <lai je smatrala da su Feljski dobili tu )ast nasljedno, !to nije dokazano. Celjski su se povezali s Frankopanima pa je 1405 Herman II oenio sina Friedricha II s Eliza etom Frankopan! k"erkom #tjepana Frankopana. $a miraz je do ila % &rka! 'rsat! (akar i (ri ir u )inodolu. Herman II je ra*nom paru prepustio #amobor, Steni)njak, <ostanjevi"u, 1ovo Mesto, <r!ko. Mira je bio velik, a mladi par je dobio svoje i dvojene posjede. 1533. Eli abeta je ubijena u svom bra)nom krevetu, suprug joj je putovao i imao ljubavni"e. Zbog tog bra)nog sukoba su se ugro ili interesi dviju monih dinasti)kih obitelji. ?rankopani su bog tog ubojstva traili posjede natrag, a Feljski ih ne daju bog sina nasljednika #lri"ha %%. 'rbitar je bio Cigmund, tast Hermana %%. # to doba danski kralj Erik, koji je do!ao i Svete emlje je o tome dosudio na dvoru u &udimu 6Cigmund ga je otkupio od .ubrov)ana jer on vi!e nije imao nova"a a povratak8. ?riedri"h %% se oenio Beronikom .esinikom, pa je sin bio nii plemi. % ?rankopanima i Feljskima je to bilo nepodno!ljivo. Herman %% je atvorio sina, a Beroniku je optuio da je "oprni"a )ime bi i njegov sin tako bio opravdan 6da ga je ona a)arala8. 1a sudu je Beronika oslobo-ena. /ada se gradski sud u Felju avadio s Hermanom. Herman %% je dao udaviti Beroniku 1537. ?riedri"h %% se oporavio, a sin #lri"h %% je bio oenjen kerkom despota Nur-a &rankovia, <atarinom 1522. Feljski su 153D sklopili spora um s /vrtkom %% da ako /vrtko %% ne bude imao mu!kih potomaka, da e Feljski dobiti bosansku krunu. Feljski su krenuli u smjeru koji je omoguavao da svojim resursima puno vi!e naprave na $%, nego na sjeveru s Habsburgov"ima. Starija historiogra,ija je smatrala da su Feljski bili prvi aktivni $ugoslaveni, a to su prihvatili nakon 1018. Sloven"i, jer su oni okupili najvei broj Slovena"a. Mjevi)ari su smatrali da Feljski nisu Sloven"i, ve 1ijem"i i da se ne treba njima baviti u okviru na"ionalne povijesti. <ome su uope Feljski pripadaliH <ojim su je ikom govoriliH /u nema )vrste odredni"e. 157A. #lri"h %% Feljski postao je gubernatorom #garske 6 a Madislava B, sina 'lbre"hta %% 61555+157D8, kad je umro %van Hunjadi 6bio je namjesnik #garske od 155A8 do smrti 157A u &eogradu. Zbog toga su se Feljski sukobili s Hunjadijima, Feljski su nestali kad je u studenom 157A u beogradskoj tvr-avi #lri"h %% bio u neobranjivoj po i"iji te su ga Hunjadiji ubili. #lri"h %% nije

71

imao legitimnog nasljednika. /o je bio veliki skandal, a Hunjadiji su eto postali prijestolonasljedni"i, !to je Feljskima i maklo> posjedi Feljskih su pripali Habsburgov"ima po ugovoru o nasljedstvu u Sloveniji 1552. /ada je papinski legat u tim prostorima bio u Hunjadije jer su se borili protiv /uraka, on je i vijestio 9im da je Feljskog ubio Hunjadi, koji je sin onog Hunjadija koji je pobje-ivao /urke 6legat je i jedna)io /urke i gro,a Feljskog kao neprijatelje kr!ana8.