Godinji plan i program - k. g. 2013./14.

MATEMATIKA, 8. razred
Antonija Horvatek
Redni
broj sata
IX. mj.
1. - 8.
9. - 10.

11.-12.

13.

Planiran
broj sati

NASTAVNA TEMA

Ponavljanje na poetku kolske godine (i inicijalni ispit)

Sreivanje jednostavnih algebarskih izraza, npr. 2a+3b+4ab-5b, (y+3)x,

-(2+b)a, (4-3a)x-(7-2x)a, (a-5)(b+7), 2ab-(b-8)(3-2a),... Istaknuti: da se ab
ne moe zbrajati sa a niti sa b, da mnoenjem npr. yx dobivamo xy (ne
piemo yx), da mnoenjem npr. a3 dobivamo 3a (ne piemo a3), da u
zadatku npr. -(2+b)a prvo mnoimo (a ne isputamo zagradu mijenjajui
predznake...), kako mnoimo zagradu sa zagradom (dva binoma, a moe i
binom sa trinomom),...

I. cjelina: KVADRIRANJE I KORJENOVANJE

Kvadriranje - uvod i osnovni pojmovi. Nauiti napamet kvadrate prvih 20
prirodnih brojeva. Uoavanje osnovnih svojstava: nenegativnost kvadrata,
a2=(-a)2, kako kvadriramo negativni broj ("minus na kvadrat daje plus"),
kako kvadriramo razlomak, kako decimalni broj, kako viekratnike
dekadskih jedinica (302, 4002,...)

32
to se kvadrira? Razlika izmeu (-3) i -3 , zatim izmeu
4
2

Napomene

3
3
, i 2 ,
4 4

te izmeu 4-32, (4-3) 2 i 42-32. Rjeavanje slinih jednostavnih izraza

14.

Redoslijed raunskih operacija - sloeniji izrazi s vie raunskih operacija

meu kojima je i kvadriranje. Zadaci sa zagradama

15.

Jednostavni algebarski izrazi sa i bez kvadrata (npr. 2x+3x, 2x3x, 2x2+3x,

2x2+3x2; 4xy5xy, 4xy+5xy, 4xy+5x, 4xy5x; 3b+b, 3bb, 3+b+b;
(3x-2y-1)xy,...)

16.

Kako se kvadriranje slae sa ostalim raunskim operacijama? Uoimo

vrijedi li: (a+b) 2=a2+b2, (a-b) 2=a2-b2, (ab) 2=a2b2, (a:b) 2=a2:b2 ???

Kvadriranje umnoka i umnoak kvadrata. Primjena u zadacima poput

902, (7x) 2, (1/496) 24962, ...

18.

Kvadrat kolinika i kolinik kvadrata. Primjena u zadacima poput

(11/13) 2, 562/632, (24/53) 2:(48/53) 2, (a/7x) 2,...

19.

Kvadrat zbroja i razlike. Pria o prvom i drugom. Istaknuti razliku izmeu

sreivanja izraza (4ab) 2 i (4a+b) 2, kao i (x/18) 2 i (x-18) 2

X. mj.
17.

20.

4a 3b
Sloeniji algebarski izrazi, npr. (6xy) 2-(1-6xy) 2,

15ab

Godinji plan - k.g. 2013./14. - matematika - 8. razred - Antonija Horvatek

1/6

Redni
broj sata

Planiran
broj sati

NASTAVNA TEMA

21.

Razlika kvadrata a2-b2=(a-b)(a+b). Primjena jednakosti s lijeva na desno,

tj. zapisivanje raznih izraza u obliku umnoka (npr. 64x2-144a2b2) i
primjena (npr. 1022-982)

22.

Primjena jednakosti a2-b2=(a-b)(a+b) s desna na lijevo, tj. mnoenje

zagrada koristei tu jednakost. Istaknuti u kojem se od zadataka npr. (x+y)
(x-y) i (x+y)(x-2y) moe primijeniti ta jednakost, a to u drugom sluaju;
rjeavanje tako izmijeanih tipova zadataka

23.

Sloeniji algebarski izrazi, npr. (x-y)2-(x-y)(x+y), (7a-2b)(7a+2b)-(3a+b)(a-4b), ...

24.

Korjenovanje - uvod i osnovni pojmovi. Korjenovanje razlomaka,

Napomene

4
4
4
,
i
,
9
9 9
zatim izmeu 9 + 16 , 9 + 16 i 9 + 16 , te izmeu 25 i 25 .
Priblina vrijednost korijena (koje ne moemo izvaditi, npr. 21 )
decimalnih brojeva, ... to se korjenuje - razlika izmeu

25.

Zadaci s vie raunskih operacija (ukljuujui korjenovanje i kvadriranje)

i zadaci sa zagradama

26.

Kako se korjenovanje slae sa ostalim raunskim operacijama. Uoimo

vrijedi li: a + b = a + b , a b = a b , a b = a b ,

a :b = a : b ,

(
27.-28.

a2 =

( a)

17 , 3922 , 121 289 ,

??? Primjena u zadacima npr.

225 81 , ...
a b = a b ,

Mnoenje i dijeljenje korijena. Primjena jednakosti

a : b = a :b i
3 5 ,

rezultat!),

Znaenje izraza

a
a
u zadacima poput
=
b
b

a b , te mnoenje npr. 2 6 5 6 ,

4 2 8 (srediti rezultat!). Kvadriranje a b

( 3 6)

2 18 (srediti
10 5
,
27 6

7 7 (srediti rezultat!),

20
20 .
15

2 4 3 ,

i primjena (npr.

7 2 10 2 , 7 2 + 4 3 ,
6 7 2 , 1 3 2 + 3 2 2 , ... Primjena u sloenijim
zadacima, npr. 6 6 6 3 5 3 + 2 3 2 2 2 3 3 ,...

29.

Zbrajanje i oduzimanje korijena, npr.

30.-31.

Sloeniji brojevni izrazi s korijenima, npr.

2 3 6 5 , 8+8

( 6 2 7 ) 4 2 ,
3 ) ( 3 3 4 ) , ( 5 2 + 3) ,...

Godinji plan - k.g. 2013./14. - matematika - 8. razred - Antonija Horvatek

2/6

Redni
broj sata
XI. mj.
32. - 33.

NASTAVNA TEMA

Planiran
broj sati

Djelomino vaenje korijena. Primjena pri zbrajanju korijena (npr.

2 + 3 8 ) i sreivanju rezultata openito (npr. u 2 6 )

34.-35.

Racionalizacija nazivnika

36.

Graf funkcije kvadriranja. Graf funkcije korjenovanja. Korijeni na

kalkulatorima

37.

Kvadratna jednadba. Npr. x2=25, x2=-25, x2=6, x2=8 (srediti rezultat!),

ax2=b (razne varijante)

38.-39.

Potencije - uvod i osnovni pojmovi. Razlika izmeu -53 i (-5)3 , te 6-34 i

(6-3)4... Potencije s negativnim eksponentom. Potencije broja 10 (s
pozitivnim i negativnim eksponentom)

40.

Pretvaranje iz znanstvenog zapisa u zapis bez potencije (npr. 2.6103=2600,

2.610-3=0.0026) i obratno (npr. 327500000=3.725108, 0.0000025=2.510-6).
Primjeri iz fizike, kemije... Potencije na kalkulatorima

41.

Umnoak i kolinik potencija jednakih baza

42.

Umnoak i kolinik potencija jednakih eksponenata. Potencija potencije

43.-46.

Prvi ispit znanja (ponavljanje, ispit, ispravak)

II. cjelina: PITAGORIN POUAK

Pravokutni trokut - ponavljanje (crtanje, opseg, povrina, Talesov pouak,
oznaavanje stranica, hipotenuza je najdulja stranica)

XII. mj.
47.
48.-49.

Pitagorin pouak - otkrivanje, iskaz, zapisivanje u raznim oznakama.

Primjena na pravokutne trokute u razliitim poloajima i s raznim
oznakama (izraunavanje nepoznatih stranica; ubaciti i korijene, s raznim
varijantama sreivanja rezultata)

50.

Primjena Pitagorinog pouka u sluaju kad su nepoznate dvije stranice

izraene istim slovom (npr. katete x i 2x a hipotenuza 3 5 ; katete y i 12 a
hipotenuza y+6)

51.

Primjena Pitagorinog pouka na razne likove (openito) unutar kojih se

pojavljuje pravokutan trokut (izraunavanje nepoznatih duljina)

52.

Primjena Pitagorinog pouka na jednakokraan trokut

53.

Primjena Pitagorinog pouka na jednakostranian trokut. Izvoenje

formula za visinu i povrinu, i njihova primjena

54.

Primjena Pitagorinog pouka na pravokutnik

55.

Primjena Pitagorinog pouka na kvadrat. Izvoenje formule za dijagonalu

56.

Ponavljanje - primjena Pitagorinog pouka na jednakokraan i

jednakostranian trokut, te na pravokutnik i kvadrat

Napomene

18. - 29. XI.

Godinji plan - k.g. 2013./14. - matematika - 8. razred - Antonija Horvatek

3/6

Redni
broj sata

NASTAVNA TEMA

Planiran
broj sati

57. - 58.

Primjena Pitagorinog pouka na pravilni esterokut, romb i trapez

59. - 62.

Drugi ispit znanja (ponavljanje, ispit, ispravak)

Ponavljanje gradiva prvog polugodita - kvadriranje, korjenovanje,

potenciranje i Pitagorin pouak

I. mj.
63. - 64.

65.-66.

III. cjelina: REALNI BROJEVI

Ponavljanje skupova brojeva koje smo do sad upoznali (N, N0, Z, Q) i
odnosi meu njima (kratko o pojmovima: podskup, presjek, unija, prazan
skup, oznake , , , , ). Uvoenje pojma iracionalnog i relanog
broja, skupovi I i R. Prepoznavanje koji brojevi pripadaju kojem skupu
Realni brojevi na brojevnom pravcu. Ponavljanje smjetanja racionalnih
brojeva na brojevni pravac, te smjetanje korijena 2, 3 itd. Kratko o
smjetanju viekratnika i zbrojeva korijena (22, 32, 42,..., te npr. 2+3).
Spirala drugog korijena

69.

Usporeivanje relanih brojeva - ponavljanje kako usporeujemo

racionalne brojeve, te usporeivanje unutar skupa R

70.

Ponavljanje za ispit znanja: raunske operacije u skupu R (slabiji uenici jednostavnija grupa sa cijelim brojevima, razlomcima, decimalnima, te
osnovno o korijenima; bolji uenici - sloeniji rauni s vie raunskih
operacija u Q i I...), brojevni pravac, usporeivanje realnih brojeva
(takoer u grupama)

Trei ispit znanja (ispit i ispravak)

73.

IV. cjelina: TOKE, PRAVCI I RAVNINE U PROSTORU

Osnovni pojmovi: prostor, ravnina, pravac, toka - definicije i koliko
dimenzionalno je to. S koliko toaka je zadan pravac, a s koliko ravnina?
Pojam kolinearnih i nekolinearnih toaka

12.-20. XII.

67.-68.

II. mj.
71. - 72.

Napomene

27.I-10. II.

74.

Kvadar - vrhovi (i njihovo oznaavanje), bridovi, strane, prostorne

dijagonale, plone dijagonale. Uoavanje pravaca i ravnina zadanih
vrhovima kvadra

75.

Meusobni poloaj prvca i ravnine - uoavanje na ianom modelu kvadra,

zatim u uionici (zidovi, strop i pod predstavljaju ravnine, a njihovi spojevi
i dijagonale pravce), te na skiciranom kvadru. Probodite pravca i ravnine

76.

Meusobni poloaj dviju ravnina - uoavanje na ianom modelu kvadra,

zatim u uionici (zidovi, strop i pod predstavljaju ravnine, a njihovi spojevi
i dijagonale pravce), te na skiciranom kvadru. Presjenica ravnina

77.

Meusobni poloaj dvaju pravaca u prostoru - uoavanje na ianom

modelu kvadra, u uionici, te na skiciranom kvadru. Mimoilazni
(mimosmjerni) pravci

78. - 79.

Okomitost pravca i ravnine. Okomitost dviju ravnina

Godinji plan - k.g. 2013./14. - matematika - 8. razred - Antonija Horvatek

4/6

Redni
broj sata

NASTAVNA TEMA

80. - 81.

Planiran
broj sati

Napomene

2
Ortogonalna projekcija toke na pravac. Otrogonalna projekcija toke,
duine i pravca na ravninu. Udaljenost toke od pravca i udaljenost toke
od ravnine

82. - 85.

17.-28. II.

etvrti ispit znanja (ponavljanje, ispit, ispravak)

86.
III. mj.
87.-88.

V. cjelina: GEOMETRIJSKA TIJELA

Ponavljanje - geometrijski likovi, opsezi i povrine, Pitagorin pouak i
primjena istog na geometrijske likove

1
2

Pojam geometrijskog tijela, kako skiciramo tijela (vjeba!), pojam oploja i

volumena. Analogije: lik-tijelo, opseg-oploje, povrina-volumen. Mjerne
jedinice za volumen (kubne i litrene) te pretvaranje. Ponavljanje mjernih
jedinica za povrinu
89.

1
Volumen kvadra i kocke - izvoenje formula i primjena

90.

1
Oploje kvadra i kocke - izvoenje formula i primjena

91.-92.

2
Plone i prostorne dijagonale kvadra i kocke - izvoenje formula i
primjena. Razni zadaci s V, O, d kvadra i kocke. Uoavanje analogija u
formulama: dijagonala kvadrata-prostorna dijagonala kocke, dijagonala
pravokutnika-prostorna dijagonala kvadra, povrina kvadrata-volumen
kocke, povrina pravokutnika-volumen kvadra

93.

1
Prizma - osnovni pojmovi (vrhovi, bridovi (osnovni i boni), strane, baza,
poboka, poboje, visina prizme, plone dijagonale, prostorne dijagonale),
vrste prizmi (trostrana, etverostrana...), pravilna prizma. Skiciranje
prizmi, s posebnim naglaskom na skiciranje i oznaavanje pravilnih
prizmi. Uoiti da kvadar i kocka spadaju u prizme. (Ako stignemo,
uvoenje i pojma dijagonalnog presjeka prizme)

94.

1
Zadaci o prizmama u kojima izraunavamo dijagonale, povrinu baze,
povrinu poboja, duljine osnovnih ili bonih bridova... Navikavanje na
nove nazive i oznake, na 3 dimenzije (koje treba prepoznati na skici), na
primjenu Pitagorinog pouka (uoavanja gdje je pravi kut...)

95. -96.

2
Oploje prizme. Izvoenje formule openito, te konkretnih formula za
pravilnu trostranu, pravilnu etverostranu i pravilnu esterostranu
prizmu. Primjena u zadacima. Uoavanje da iz openite formule za O
prizme slijede formule za O kvadra i kocke (koje znamo od prije)

97.-98.

2
Volumen prizme. Izvoenje formule openito, te konkretnih formula za
pravilnu trostranu, pravilnu etverostranu i pravilnu esterostranu
prizmu. Primjena u zadacima. Uoavanje da iz openite formule za V
prizme slijede formule za V kvadra i kocke (koje znamo od prije)

99. -100.

2
20-minutna provjera znanja (prizme). Piramida - osnovni pojmovi (vrh
piramide, bridovi (osnovni i boni), strane, baza, poboka, poboje, visina
piramide, noite visine, visine poboki), vrste piramida (trostrana,
etverostrana...), pravilna piramida. Skiciranje piramida - openito i
pravilnih piramida. (Ako stignemo, uvoenje i pojma dijagonalnog
presjeka piramide)
Godinji plan - k.g. 2013./14. - matematika - 8. razred - Antonija Horvatek
5/6

Redni
broj sata

NASTAVNA TEMA

Planiran
broj sati

Napomene

101.
Primjena Pitagorinog pouka na pravilnu etverostranu i pravilnu
esterostranu piramidu (osnovni brid - boni brid - visina piramide;
izraunavanje nepoznatog od tog troje)

Oploje piramide. Izvoenje formule openito, te konkretnih formula za

pravilnu etverostranu i pravilnu esterostranu piramidu. Primjena u
zadacima

Volumen piramide. Izvoenje formule openito, te konkretnih formula za

pravilnu etverostranu i pravilnu esterostranu piramidu. Primjena u
zadacima

102.-103.
IV. mj.
104.-105.

106. - 107.

2
Ponavljanje i provjera znanja - prizme i piramide

108. -109.

2
Valjak - osnovni pojmovi (baza, plat, visina, izvodnica), izvoenje formule
za povrinu plata. Oploje i volumen valjka - izvoenje formula i
primjena. (Ako stignemo, uvoenje i pojma osnog presjeka valjka)

110.-112.

3
Stoac - osnovni pojmovi (vrh stoca, baza, plat, izvodnica, visina stoca),
osni presjek stoca. Formula za povrinu plata i za povrinu osnog
presjeka. Primjena Pitagorinog pouka na trokut polumjer baze-visina
stoca izvodnica. Oploje i volumen stoca.

113.

1
Kugla i sfera. Oploje i volumen kugle

114. -117.

14.IV.-9. V.

Peti ispit znanja (ponavljanje, ispit, ispravak)

V. mj.
118.

VI. cjelina: PRESLIKAVANJA RAVNINE

Uvod u preslikavanja ravnine (prezentacija sva etiri preslikavanja
pomou raunala). Ponavljanje - crtanje paralela i okomica

119.-120.

1
2

Osna simetrija
121. - 122.

2
Centralna simetrija

123. - 125.

3
Uvod u vektore i translacija

126. - 128.

3
Jednakost, zbrajanje i oduzimanje vektora

129. - 131.

3
Rotacija

132.

1
Ponavljanje - preslikavanja ravnine

VI. mj.
133. - 134.

3. - 13. VI.

esti ispit znanja (ispit, ispravak)

135. -140.

6
Ponavljanje na kraju k.g. i zakljuivanje ocjena

Godinji plan - k.g. 2013./14. - matematika - 8. razred - Antonija Horvatek

6/6