02.09.2013.

BILJEKE SA PREDAVANJA IZ BANKARSTVA

(str. 1-105)

Rijeka, 2013.

UVOD BANKARSTVO Izuava, obrauje i objanjava banku, bankarski sustav, bankarsko os!ovanje, raz!iite o"nose, ro#ese i o era#ije koje se jav!jaju u ro$etu nov#a i kre"ita reko banaka. CILJ PREDMETA % oznavanje razvoja, &unk#ija i or'aniza#ije banaka, bankarski( os!ova i s e#i&ini( o"nosa koje se jav!jaju u o"nosi$a iz$eu banaka i nji(ovi( k!ijenata. )*+R,-.I/I 01,-I0, 1R3I01, 45)I1565 *sobe koje i$aju viak sre"stava (trajno i!i rivre$eno), te investitori koji su uvijek 7 otrebitii8 nova#a, koji ne 9e!e i$ati os!ovni o"nos s $a!i$ te"ia$a, na!aze osre"nike koji o" $a!i( te"ia, o"nosno o" $a!i( svota nova#a &or$iraju ka ita! o"oban za u!a'anja. -ru'i je nain ribav!janja sre"stava tako "a investitor iz"aje vrije"nosne a ire ("ioni#e, obvezni#e, ko$er#ija!ne za ise i s!.) te i( onu"i na &inan#ijsko$ tr9itu. 5ko su to $a!e svote nov#a $a!i te"ie $o'u ku iti te vrije"nosne a ire. POJAM, DEFINICIJA BANKE I ZNAENJE ZA GOSPODARSKI RAZVOJ BANKA :anka je o"uze;e, a!i i$a s e#i&inosti u os!ovanju koje su re'u!irane osebni$ ro isi$a i rakso$. :avi se uzi$anje$ i "avanje$ kre"ita i osre"ovanje$ u novani$ !a;anji$a u rivre"i i "rutvu. Rai definira banku - banka je o"uze;e koje se svojo$ '!avno$ "je!atno;u bavi ri$anje$ i "avanje$ tj., osre"ovanje$ kre"ita. vicarac Felix Somary - banka je ustanova i!i o"uze;e koje$ je uzi$anje kre"ita u ob!iku nov#a '!avna za"a;a. Zakon o bankama i drugim financijskim organizacijama l!"#$#%!&'(! )*+, Zakon o bankama i -.edionicama (/&(% I.2,+1I1*RI

:anka je sa$osta!na &inan#ijska or'aniza#ija osnovana kao "ioniko "rutvo koja obav!ja "je!atnosti zbo' ostvarivanja "obiti, a os!uje na nae!i$a !ikvi"nosti, si'urnosti i rentabi!nosti. Zakon o bankama l!$ iz "(('! :anka je "ioniko "rutvo iji je re"$et os!ovanja ri$anje novani( "e ozita i "avanja kre"ita i "ru'i( !as$ana te obav!janje "je!atnosti utvreni( ovi$ zakono$. Zakon o bankama l!$ iz $00$! :anka je &inan#ijska institu#ija koje je o" <rvatske .aro"ne banke "obi!a o"obrenje za ra" i koja je osnovana kao "ioniko "rutvo sa sje"ite$ u Re ub!i#i <rvatskoj. 7=akon o kre"itni$ institu#ija$a7 (!isto a" 200>. ? .ar. nov. 11@A0>) 4re"itna institu#ija je ravna osoba koja je o" na"!e9no' tije!a "obi!a o"obrenje za ra", a ija je "je!atnostB (1) ri$anje "e ozita i!i "ru'i( ovratni( sre"stava i o"obravanje kre"ita za svoj raun i!i (2) iz"avanje sre"stava !a;anja u ob!iku e!ektroniko' nov#a. 4re"itna institu#ija $o9e se osnovati kao banka (C0 $!n. ka ita!a), te"na banka (> $!n.), sta$bena te"ioni#a (20 $!n.) i!i institu#ija za e!ektroniki nova#. MAKROFINANCIJSKA STRUKTURA, PROCES DRUTVENE REPRODUKCIJE
PROIZVODNJA RAZMJENA RASPODJELA POTRONJA

-a bi se ro#es "rutvene re ro"uk#ije us jeno o"vijao o"'ovaraju;a ko!iina nov#a u o ti#aju.

otrebna je

- .eki okuaji "a se to rijei $jeni#o$ bi!i su bezus jeni. - 5ko i$a revie nov#a u o ti#aju "o!azi "o in&!a#ije, a ako 'a i$a re$a!o "o!azi "o ne!ikvi"nosti u 'os o"arstvu. FINANCIRANJE )ro#es re ro"uk#ije $o9e se &inan#irati na vie nainaB a) SAMOFINANCIRANJE - o"uze;e or'anizira svoje os!ovanje u ono$ o se'u ko!iko i$a v!astiti( sre"stava, ne za"u9uje se. b) DIREKTNO FINANCIRANJE: o"uze;e - o"uze;e c) INDIREKTNO FINANCIRANJE - ute$ osre"nika

IZRAVNO I POSREDOVANO FINANCIRANJE POZAJMLJIVAI .+D - .ovano su&i#itarne je"ini#e 4u;anstva )o"uze;a -r9ava Inoze$stvo POSREDOVANO FINANCIRANJE PREKO TRITA IZRAVNO FINANCIRANJE UZAJMLJIVAI Investi#ijski &on"ovi .-D- novano :rokeri "e&i#itarne je"ini#e -i!eri 4u;anstva DIREKTNA POTRAIVANJA )o"uze;a NOVAC -r9ava Inoze$stvo FINANCIJSKO POSREDOVANJE )os!ovne bankeE 0te"no-"e ozitne institu#ijeE *si'uravate!ji 9ivota i i$ovineE Firovinski &on"oviE Investi#ijski &on"oviE Ginan#ijske ko$ anijeE -r9avne &inan#ijske institu#ije, it". NOVAC DIREKTNA POTR IZRAVNO FINANC )R,4* TRITA

- s je"ne strane i$a$o ozaj$!jivae koji i$aju novane vikove, a s "ru'e strane i$a$o uzaj$!jivae, - oni $o'u sk!o iti svoje aran9$ane izravno. -ak!e izravno ozaj$!jivai "aju nova#, a za uzvrat "obivaju "irektna otra9ivanja. )rito$ i$ $o'u H o$a'ati7 investi#ijski &on"ovi, banke, brokeri, "ea!eri. Izravno &inan#iranje nai!azi na rob!e$e kao to je n r. ne oznavanje kre"itno' boniteta a se sto'a ra"ije i"e reko osre"nika. +truktura &inan#ijski( institu#ija u <rvatskoj (u I) ------------------------------------------------------------------------------------------2000. 2005. 200@. 2010. ------------------------------------------------------------------------------------------1. :anke >@,0 @>,J @3,5 @5,5 2. *tvoreni investi#ijski &on"ovi 0,2 2,> J,2 3,2 3. =atvoreni investi#ijski &on"ovi 3,0 1,2 1,9 C. -rutva za osi'uranje J,> 5,1 5,1 J,0 5. +ta$bene te"ioni#e 0,C 1,> 1,C 1,3 J. *bvezni $irovinski &on"ovi 3,J C,3 @,5 @. -obrovo!jni $irovinski &on"ovi 0,1 0,1 >. 0te"no-kre"itne za"ru'e 0,9 0,5 0,5 9. -rutva za !easin' i &aktorin' 1,@ J,2 @,0 J,5 !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! U"#$%& 100,0 100,0 100,0 100,0

FUNKCIJE BANKE
') FINANCIJSKO POSREDOVANJE a, 1riku2ljanje sreds.ava u zemlji i iz inozems.va i 2o odbi.kuobvezne 2riuve i rezervi likvidnos.i davanja kredi.a b, Rona .ransformacija de2ozi.a - banke mogu dio kra.koroni3 de2ozi.a koji su u masi s.abilni .ransformira.i i ulo4i.i u dugorone 2lasmane# ali sve u s.abilnim gos2odarskim uvje.ima! c, S.varanje efikasni3 i racionalni3 me.oda mobilizacije i usmjeravanja sreds.ava! - na s.rani 2asive# ulagaima .reba 2onudi.i razlii.e oblike ulaganja ) 51i i sl!, - efikasan nain 2lasiranja znai i o.ku2 51-a a ne samo davanje kredi.a - banke su malo na2ravile u afirmaciji 51-a d, 62.imalna koncen.racija i in.egracija novani3 .okova u cilju 2rebro7ivanja .eri.orijalni3# vremenski3# namjenski3 ograda! - banke su ovezane $re9o$ +KIG1. - banke su us jene uB I.1,R),R+*.56.*F, I.1,R1,F)*R56.*F, I.1,R6*456.*F osre"ovanju. () POSREDOVANJE U PLA)ANJIMA 8anke obavljaju9 a, 1la.ni 2rome. sa inozems.vom b, :omai 2la.ni 2rome. *) KREIRANJE NOVCA je osebna &unk#ija banaka ? to je stvaranje nov#akre"itna $u!ti !ika#ija

POVIJEST BANAKA
)re"uvjeti za razvoja banakaB 1. Robna roizvo"nja 2. 1r9ite 3. .ova# ANTIKI SVIJET L )ravo kovanja nov#a i$a!i su 'ra"ovi, (ra$ovi i $a!e "r9ave )rob!e$ je bioB L Fijenjanje nov#a (nije se $o'!o tui$ nov#e$ ku ovati) L )osre"ovanje (iz$eu oni( koji nova# i$aju i oni( koji trebaju) L Muvanje nov#a L )osuivanje nov#a uz ka$atu *+++ $, ", +u$eranski sve;eni#i - oetak bankovni( aktivnosti
5

-RAMOVI BABILONA Fjenjaki os!ovi )ri$anje "e ozita )osuivanje nov#a (o"obravanje kre"ita) *bav!ja!e su se is !ate za raun ko$itenata 2o"i!i su rauna o kre"itnoj s osobnosti "u9nika -AMURABIJEV ZAKONIK .'/00 1& '/'* $, % 2 ) )re#izno razrauje s!uajeve o"obravanja kre"ita o" strane (ra$ova-banaka BABILON :ankovne ku;e 7TRESAURI8(trezor) - 7sk!a"ita8 nov#a VII 34 $, % 2 GRKA TRAPEZITI (rije tra ezitiE o" tra eza-k!u a) - bankari $jenjai koji ri$aju nova# i "aju zaj$ove. RIMSKO CARSTVO ARGENTARI- ri$aju "e ozite i "aju kre"ite MULARI- $jenjai nov#a +tari Ri$!jani koriste TEKU)E RAUNE RIM- "avanje kre"ita i na !ata ka$ata nije bio sra$otan osao. =a raz!iku o" NrkeB 5RI+1*1,6 (3>C.-322. r.n.e.)B 7-avanje zaj$ova uz ka$ate je sra$otan i $rzak osao8 PROPA)U RIMSKOG CARSTVA - ro a"aju 'ra"ovi - za$ire tr'ovina, zanatstvo i bankarstvo - sve se svo"i na o!jo rivre"u KRIARSKI RATOVI - *9iv!javaju tr'ovinu - +aj$ovi - Izuzetno se razvija +re"oze$!je, osebno Ita!ija - Nra"oviB 2enezia, Nenova, Girenza )ojav!juju se NOVI INSTRUMENTI: MJENICA, ZALONICA L Fjeni#a - =ato se ojavi!aO L Ginan#ira!a se tr'ovina, iz'ra"nja bro"ova, it". L )oe!i su se razvijati za a"no euro ski 'ra"ovi P2I.-2II.st. <a$bur', 6on"on, .Qrnber', it". L :anke ostaju e$isione (iz"aju nova#)

L *bav!jaju !atni ro$et, kre"itiraju "r9avu, reko$orsku. '/ 34 +to!je;e osnivanja i oetak ra"a suvre$eni( banaka. 1e$e!ji $o"erno' bankarstvaR

tr'ovinu,

osebno

BANKARSTVO NA PODRUJU -RVATSKE

-ubrovaka re ub!ika - 1J@1. =a!o9ni zavo" ? retea rve (rvatske banke - 1>CJ. )rva (rvatska te"ioni#a - =a'reb - 1>59. Rea!na vjeresiona banka ze$a!jske v!a"e ? =a'reb - 1>J>. <rvatska esko$ tna banka ? =a'reb - 1920. )otansko-ekovni zavo" =a'reb (bu"u;a )otanska te"ioni#a) P,52 ba%"2 %a %a627 $&1,#89# 1>59. * ;inska te"ioni#a i 'ra"ska za!a'aoni#a ? Rijeka 1>@0. Rijeka banka - Rijeka 1>95. Istarska osuji!ni#a - )azin 1>9@. )osuji!ni#a u 2o!osko$ 1>9>. )rva (rvatska te"ioni#a Norsko' kotara u 2rbovsko$ 1900. 0te"iona "e!niko-abarsko' kotara u -e!ni#a$a 1913. 6ovranska banka - 6ovran - :urza u Rije#i Ob:;92<9a: - Ras#je kanost - 2e!iki broj rivatni( banaka (nakon rvo' svjetsko' rata 1@> banaka) - *"sustvo s e#ija!iza#ije 1929A33. rob!e$i u $no'i$ banka$a - steaj, !ikvi"a#ija, &uzija s "ru'i$a

KARAKTERISTIKE BANKARSKOG SUSTAVA POSLIJE DRUGOG SVJETSKOG RATA ,ta e suB ') '/=0 !'/0( 19C5-te 'o"ine banke su na#iona!izirane, reuzi$a i( "r9ava. =a'reb je bio najve;e &inan#ijsko sre"ite u raz"ob!ju iz$eu "va rata, a kasnije to ostaje :eo'ra". 1o je bi!o raz"ob!je "r9avno' bankarstva. .aro"na :anka Du'os!avije ta"a je ro isiva!a i o"reiva!a sve. () '/0( !'/>0 - =a oe!o je raz"ob!je ra"niko' sa$ou rav!janja. :anke su trans&or$irane o" "r9avni( rete9ito u ko$una!ne banke, a!i je sna9an utje#aj v!asti i "r9ave ostao. )okaza!o se neus jeni$. *) '/>0 !'/?? .$,:5,21%a ,2@&,7a) =) '/?? , a na"a!je. -onosi se =akon o banka$a, re&or$a, eks eri$ent u bankarstvu. )ostoja!e suB a) INTERNE BANKE- &inan#ijske s!u9be unutar ve!iki( siste$a b) OSNOVNE BANKE- koje su obav!ja!e te$e!jne bankarske os!ove, je"ine rave banke, "e ozitni, kre"itni i osta!i os!ovi c) UDRUENE BANKE - banke na razini re ub!ika, banke koje su bi!e '!avna o!u'a ta"anjoj v!asti za utje#aj na bankarstvo, obav!ja!e "evizno os!ovanje OBILJEJA SUSTAVA ') ADMINISTRATIVNO REGULIRANJE POSLOVANJA () VELIKI GUBICI U BANKAMA - banke su bi!e 7aso#ija#ije u"ru9eno' ra"aS, 7servis u"ru9eno' ra"aS to je znai!o "a ne $oraju os!ovati ozitivno zato jer su one zaje"nike, a os!je"i#a ti( 'ubitaka jeB - Financijski rezul.a. banaka je bio zajedniki do3odak )ako ga je bilo, - 5elika svo.a nena2laeni3 2o.ra4ivanja - ;nfla.orno financiranje - 1o.e-koe u odr4avanju likvidnos.i - kredi.i se nisu vraali - <eizvr-avanje obveza 2rema de2onen.ima i korisnicima kredi.a - Zavisnos. 2rivrede o bankama 19>9. novi 7=akon o banka$a i "ru'i$ &inan#ijski$ or'aniza#ija$a8 +tvorena je osnova za iz'ra"nju novo' bankarsko' sustava - banke ostaju "ionika "rutva

>

KRETANJA U SUVREMENOM BANKARSTVU I FINANCIJAMA

U zadnjih trideset godina zbile su se brojne promjene u financijama razvijenih zemalja Promjene se uoavaju: - na primjenjivanim financijskim instrumentima, - u tehnikama financiranja, - u pojavi novih financijskih institucija, - u regulaciji, - u poticaju koje brzim promjenama daje raunalna tehnologija. Op i initelji promjena su: - porast vjerovanja u snagu tr!i"ta u postizanju ekonomskih i socijalnih ciljeva, - pove ana "tednja kao rezultat razdoblja stabilnosti i rasta u razvijenim zemljama, - smanjivanje visokih stopa inflacije, - rast povjerenja u vrijednosnice - nova financijska tr!i"ta, - novi financijski instrumenti uvedeni zbog prevladavanja nesigurnosti u razdobljima inflacije i plivaju ih teajeva 1) SMANJIVANJE ULOGE FINANCIJSKIH POSREDNIKA DIS(DEZ)INTERMEDIJACIJA T #o je pojava preseljavanja novanih sredstava s indirektnog na direktno tr!i"te, ime se zaobilazi posrednika uloga banaka, a zajmodavci i zajmoprimci posluju izravno. T Uzroci ove pojave: - U nekim zemljama $kao npr. u %&'( postoje ogranienja kamatnih stopa koje banke smiju obraunavati na primljene depozite. )adi toga deponenti ula!u svoja sredstva u vrijednosnice za koje ne vrijede ogranienja. - *elike tvrtke kao +,-, .eneral -otors itd. imaju bolji bonitet od mnogih banaka, one izdaju vrijednosne papire i na taj se nain mogu jeftinije izravno financirati na financijskim tr!i"tima umjesto uzimanja bankovnih kredita. - Poljuljano povjerenje u neke banke, "tedionice i financijske posrednike. ,ez obzira na pojavu disintermedijacije i u razvijenim zemljama se pribli!no /01234 eksternog financiranja tvrtki odvija preko banaka.

2) INTERNACIONALIZACIJA FINANCIJA -e5unarodne financije sve vi"e jaaju i "ire se: T vi"kovi novanih sredstava u nekoj zemlji idu na me5unarodno tr!i"te, T razvoj svjetske trgovine tra!i me5unarodno financiranje, T multinacionalne kompanije i banke "ire mre!u podru!nica i poslovnih jedinica "irom svijeta, T dionice i obveznice kotiraju na vi"e burzi u svijetu, T instrumentima dr!avnog duga $%&', *.,ritanija, 6jemaka, 7apan( trguje se na svim va!nim tr!i"tima, T devizno1valutno tr!i"te je cjelodnevno svjetsko tr!i"te, T u pasivama i aktivama banaka sve je znaajnije sudjelovanje stranih osoba, T kapital se brzo premje"ta radi razlika u prinosima, me5unarodni sustav financiranja donosi rizike teajnih razlika, likvidnosti i promjena kamatnih stopa ali se stvaraju i za"titni mehanizmi, T osnivaju se offshore financijski centri u kojima velike korporacije, banke i druge institucije otvaraju podru!nice, fondove itd. da bi putem njih obavljale poslovanje radi manjih poreza i izbjegavanja drugih ogranienja. 3. SEKURITIZACIJA $eng. 8securit98 : vrijednosnica, vrijednosni papir( ;iri znaaj: pojava pozajmljivanja novanih sredstava na tr!i"tu primjenom vrijednosnica kao kreditnih instrumenata < zadu!nica, op enito primjena vrijednosnica kao financijskih instrumenata. U!i smisao: T praksa kreiranja utr!ivih financijskih potra!ivanja 1 zadu!nica na temelju nekih oblika aktive, T klasini oblici potra!ivanja $aktiva( koji su sigurni ali naje" e neutr!ivi prije roka dospje a podloga su za izdavanje utr!ivih vrijednosnica koje ine obveze u pasivi, 1 na taj nain pribavljaju se nova sredstva potrebna za poslovanje. 1 Potra!ivanje se mo!e ostaviti u aktivi i u pasivi izdati zadu!nice. 1 Potra!ivanje se mo!e izdvojiti $prodati( posebnoj tre oj osobi koja e izdati zadu!nice temeljem dobivene aktive, a tako pribavljen novac dati banci od koje je primila aktivu.

10

T tre a osoba e iz napla enih dospjelih rata u aktivi otpla ivati obveze po dospije ima *P1a u pasivi,

11

T %ekuritizacija se mo!e uspje"no 1hipotekarnih kredita < stambenih 1automobilskih zajmova 1potra!ivanja po kreditnim karticama 1hipotekarnih kredita u brodogradnji 1svih oblika kredita ili 1cjelokupne aktive

obaviti temeljem:

4. DEREGULACIJA T Od 201tih godina pro"log stolje a primjetan je proces deregulacije tj. uklanjanja brojnih regulatornih odredbi $ogranienja( koje su odre5ivale osnivanje i poslovanje banaka i drugih financijskih institucija, T )egulacija ima za cilj pru!iti javnosti osje aj povjerenja u bankarski sustav, sprijeiti banke u preuzimanju prevelikih rizika, osigurati konkuriranje na tr!i"tu i sprijeiti stvaranje monopola, podr!ati stabilan razvitak i sl., T Polaze i od injenice da u propasti banke ve u "tetu trpe vjerovnici i zajednica nego vlasnici banke, dr!ava esto puta postavlja vrst regulatorni okvir, T Primjer prevrste regulacije je =akon o bankam a iz >?@@.g. u %&'1 u donijet nakon velike svjetske krize. 6ajva!nije odredbe ovog =akona su: - uvo5enje sustava osiguranja depozita, odvajanje komercijalnog od investicijskog bankarstva, uvo5enje ogranienja kamatnih stopa na rone depozite i zabrana pla anja kamata na depozite po vi5enju. - povjeravanje vo5enja kontrole novanog optjecaja posebnom 8Odboru za otvoreno tr!i"te8, - zabranjeno je preuzimanje i distribucija novih emisija vrijednosnica osim dr!avnih, - zabranjeno je upravljako povezivanje banaka i poduze a s primarnom aktivno" u na tr!i"tu vrijednosnica, - ograniena je kupnja i prodaja vrijednosnica za tu5i raun itd. T -noge zemlje preuzele su takve restriktivne odredbe, ali postupno dolazi do procesa 8 ! !"#$%&'(! 8 "to znai da ne prestaje regulacija ve se jedna grupa pravila zamjenjuje drugima, odnosno regulacija dobiva drugaije osobine,

12

R! !"#$%&'(% je proces koji se zbiva u svim zemljama. #im procesom omogu ava se bankama slobodnije poslovanje u skladu s tr!i"nim uvjetima. T 'r!ava mo!e vi"e pomo i gospodarstvu osiguravaju i mu stabilan, pravedan, djelotvoran i transparentan financijski sustav, nego zabranama, T 6ova regulatorna pravila vi"e pozornosti obra aju preventivnom djelovanju, za"titnim mehanizmima, sigurnosti malih "tedi"a i investitora, T ,aselski komitet bankovnih supervisora donio je niz pravila za poslovanje banaka koja su prihvatile mnoge zemlje, pa i Arvatska. ). TEHNOLO*KA REVOLUCIJA I FINANCIJE 6akon >?/0.g. razvoj informatike i telekomunikacija omogu io je: - pojeftinjenje i inovacije financijskih proizvoda, usluga i procesa, - ulazak banaka u gotovo sve poslove na financijskih tr!i"tima, ali im je - nametnuo potpuno organizacijsko, tehnolo"ko i kadrovsko restrukturiranje, - izazvao velike tro"kove ulaganja u tehnologiju, - promijenio kanale distribucije usluga i - izazvao druge promjene koje upu uju da se suvremene banke nalaze u razdoblju svojevrsne tehnolo"ke tranzicije, T )aunala i uvo5enje 8elektronikog bankarstva8 radikalno su snizili tro"kove bankovnih usluga pove anom produktivno" u i ekonomijom razmjera, T #ehnologija je bankama omogu ila uvo5enje novih poslova i novih proizvoda: - kombinacije transakcijskih i "tednih rauna, - primjena kartica $kreditne, debitne(, - pojednostavljena pla anja, obrauni i evidencije, - automatsko informiranje ili izvje"tavanje o stanju i promjenama na raunima, - ip ili pametne kartice s vi"e funkcija. T #ehnologija bri"e vremenske i prostorne granice, - nema razlika izme5u lokalnih regionalnih, nacionalnih i internacionalnih banaka jer je danas svakoj od njih dostupan svaki segment financijskih tr!i"ta, - klijenti banke raspola!u novcem u svako doba $bankomati, direktan pristup(,
13

- dematerijalizacija vrijednosnica na tr!i"tu, - PO% 1terminali - %B+C# 1 sustav me5unarodnih me5ubankovnih telekomunikacija, raunalna mre!a, - telefonsko i internet bankarstvo.

financijskih

Problemi u bankama: - visoki poetni tro"kovi ulaganja u tehnologiju, - 8dupliranje8 kanala distribucije usluga 1 klasina mre!a poslovnica i novi kanali, - pote"ko e u tehnolo"kom 8prekrajanju8 banke, - za"tita podataka i za"tita od kriminalnih radnji, - nedovoljna razina financijske tehnokulture klijenata itd. +) ULOGA DR,AVE NA FINANCIJSKOM TR,I*TU T regulativna funkcija T izravno sudjelovanje na financijskim tr!i"tima )D.UE&#+*6& CU6FG+7& ')H&*D dr!ava zakonima odre5uje: a( izgled bankovnog, kreditnog i novanog sustava, b( djelatnost ostalih financijskih institucija, c( uvjete emisije vrijednosnica, d( funkcioniranje financijskih tr!i"ta itd. T propisima se utvr5uje okvir unutar kojega se na tr!i"nim principima odvijaju financijske transakcije, T nadzor nad djelovanjem financijskog sustava obavlja monetarnom kontrolom i monetarno1kreditnom politikom sredi"nja banka. +=)&*6O %U'7DEO*&67D #)H+;#+-& ')H&*D 6& C+6&6G+7%F+-

T odvija se kroz politiku javnog duga, nedostaju a sredstva u proraunu dr!ava pribavlja emisijom trezorskih zapisa, srednjoronih nota, dugoronih obveznica, izravnim pozajmljivanjem od banaka, ponegdje i kreditima od sredi"nje banke ')H&*& %D 6& #)H+;#D UFE7UIU7D T preko lokalnih organa vlasti $municipalne obveznice i note(, T putem posebnih agencija, institucija i fondova T financiranje izvoza, poljoprivrede, stambeno financiranje, studentski zajmovi i sl. T +nstitucije osiguranja, jamenje kreditiranja, dr!avni mirov. fondovi i sl.
1C

-. SUSTAV OSIGURANJA DEPOZITA *elika svjetska kriza $>?J?.1>?@@.( pokazala je da je bankovni sustav jedan od najve ih mogu ih izvora kriza i poreme aja u gospodarstvu. 1 u %&'1u propalo ?.0K? banaka i izgubljena je >L@ svih depozita T ,ankovnim zakonom >?@@. uveden je sustav obvezatnog osiguranja depozita kod posebne dr!avnie osiguravateljske agencije. T Osnivanjem C'+G $Cederal 'eposit +nsurance 1 %avezna korporacija za osiguranje depozita ( radikalno je prekinut domino efekt seljenja depozita i propadanje banaka u %&'1u slijede ih K0 godina. T Pretpostavka je da prosjeni "tedi"a nije u stanju procijeniti bonitet banke. T 6edostatak sustava osiguranja je tzv. moralni hazard jer se poneke banke, zbog toga "to su njihove obveze osigurane kod drugog, pona"aju manje odgovorno u kreditnim aktivnostima. T %ustav osiguranja uveden je: %&'1>?@@.g. 1 6jemaka 1>?/K. 0 anjo!ska - 19@@.'. - Gran#uska - 19>0.'. .izoze$ska - 19>0.'. - :e!'ija - 19>5.'. 2.:ritanija - 19C9.'. - <rvatska - 199@.'.

<rvatskaB - osi'urani u!ozi "o 100.000 eura, - nisu osi'urani te"ni "e oziti !anova u rave i na"zorno' o"bora u ban#i i!i te"ioni#i u kojoj obav!jaju tu &unk#iju, - o" 2010. '. banke !a;aju re$iju osi'uranja u visini 0,0>I (ranije 0,125I) tro$jeseno na rosjeno stanje svi( osi'urani( te"ni( u!o'a u oseban Gon" za osi'uranje. - nove banke su "u9ne rije oetka ra"a u !atiti svotu o" 0,3I te$e!jno' ka ita!a u Gon" osi'uranja "e ozita. - -r9avna a'en#ija za osi'uranje "e ozita i sana#iju banaka $o9e re$iju osi'uranja s$anjiti, ako uku na sre"stva Gon"a osi'uranja "ose'nu svotu o" 2,5I osi'urani( uku ni( te"ni( "e ozita na razini <rvatske .. FINANCIJSKE INOVACIJE - NOVI PROIZVODI - nul kupon ili zero kupon obveznice - junkbonds - kamatni, valutni i drugi sMapovi - razne vrijednosnice - "tednotransakcijski rauni itd. 6ovi procesi:
15

- &#- $bankomati( - PO% terminali - automatski kliring - %B+C# - telefonsko bankarstvo - internet itd. )azlozi inovacija: - promjenljiva inflacija - razliite kamatne stope i teajevi - regulacija bankovnog poslovanja - porezni propisi - napredak tehnologije i znanosti itd. /. OKRUPNJAVANJE Oblici okrupnjavanja: B%01230' 42$5'0" 1 je oblik okrupnjavanja kojim jedna banka $banka 8majka8( ima kontrolni paket dionica s pravom glasa u drugoj ili vi"e drugih banaka ili financijskih institucija $banka 8k er8( Aolding se osniva radi: - koncentracije kapitala - izbjegavanja propisa - obavljanja nebankarskih poslova itd. Osnivanjem holdinga banke sve vi"e "ire svoje poslovanje na podruja pru!anja nebankovnih usluga: osiguranje, leasing, poslovanje s vrijednosnicama itd. B%01230' 12062 &'( 1 je nain okrupnjavanja kapitala udru!ivanjem banaka radi ostvarivanja nekog znaajnog posla, "to ga neka od njih pojedinano ne bi mogla obaviti. B%01230' 7'05'1%8 1 ini grupa banaka koje odobravaju sindicirani kredit, gdje svaka od tih banaka sudjeluje u dijelu tog kredita. ,ankovni sindikat mo!e initi i grupa investicijskih banaka koje kupuju ve i paket vrijednosnih papira. 19. GLOBALIZACIJA - banke sve vi"e posluju po itavom svijetu, me5usobno se vlasniki povezuju i padaju barijere izme5u pojedinih regija, zemalja i kontinenata 11. DESPECIJALIZACIJA
1J

- sve ve i broj banaka bavi se svim bankovnim poslovima, - moderna tehnologija to omogu ava, - ima mi"ljenja da e ponovno do i do specijalizacije radi sni!avanja tro"kova i sve ve e konkurencije izme5u banaka i nebankarskih organizacija.

VRSTE BANAKA
') E7:3:&%2 () U%:52,Aa;%2 *) S$2c:9a;:A:,a%2 (ko$er#ija!ne, razvojne, os!ovne, eskontne, !o$bar"ne, ak#e tne, (i otekarne, "evizne, 'ranske banke)

A) S,21:6%9a ba%"a ! 27:3:&%a #34a%&5a

- N!avna &unk#ija je iz"avanje nov#a (neka"a rivi!e'ij oje"ini( banaka). - +tabi!nost nov#a i &inan#iranja ovise o sa$osta!nosti i nezavisnosti +re"inje banke F#%"c:92 3,21:6%92 ba%"2: "! Regulira o2.icaj novca i emisiju kredi.a zbog s.abilnos.i vrijednos.i novca kao i likvidnos.i i solven.nos.i 2rivrednog sus.ava! $! 5odi brigu o likvidnos.i i solven.nos.i banaka i .o9 -u zemlji i -2rema inozems.vu %! 8rine se o 2la.noj bilanci banke i njenoj uravno.e4enos.i /! ;zdaje novac =! 6bavlja .ransakcije za dr4avu - 2la.ni 2rome.# uzimanje kredi.a# even.ualno financiranje 2rorauna i.d! +re"inja banka Re ub!ike <rvatske je <.:. -RVATSKA NARODNA BANKA /I6D,2I *snovni #i!j <.:-a jest u okviru njezini( ov!asti, ostizanje i o"r9avanje stabi!nosti #ijena. .e "ovo"e;i u itanje ostvarenje svo' osnovno' #i!ja, <.: ;e o"u irati 'os o"arsku o!itiku R< i rito$ ;e "je!ovati u sk!a"u s nae!i$a otvaranja (rvatsko' 'os o"arstva i s!obo"ne konkuren#ije. FD,R, /,.1R56., :5.4, A) ESKONTNA POLITIKA 3a34&9: 32 # $&5;a82%9# : &1&b,a5a%9# 23"&%4%:B ",21:4a

1@

L ->skon.na s.o2a - znai .emeljnu# referen.nu s.o2u# indika.or je )ona ili ras.e ili 2ada ili je kons.an.na,! 1rema njoj bi se .rebale formira.i os.ale kama.ne s.o2e! B) OPERACIJE OTVORENOG TRITA L -?rgovanje dr4avnim vrijednosnim 2a2irima )u @R @<8 izdaje blagajnike za2ise i 2rodaje i3 na aukcijamaA ku2ovina i 2rodaja deviza koja se 2rovodi na aukcijama, C) U45,C:5a%92 #5924a 7:%:7a;%2 ;:"5:1%&34: : ",21:4%2 3$&3&b%&34: ba%a"a D) P&;:4:"a &b52A%2 $,:8#52 : ,2A2,5: ;:"5:1%&34: E) K5a%4:4a4:5%a &D,a%:82%9a $&3;&5a%9a ba%a"a - ras. kredi.a - ne.o domaa ak.iva - ronos. - odnos devizne ak.ive i 2asive - mul.i2lika.ori B) UNIVERZALNE BANKE obav!jaju sve bankovne os!ove C) SPECIJALIZIRANE BANKE C') KOMERCIJALNE BANKE U 8ave se kra.koronim 2oslovima )de2ozi.i# kredi.i, - rok do " godine U Financiranje 2roizvodnje i 2rome.a U <aela9 likvidnos.# solven.nos.# s.abilnos.# ren.abilnos. U Kreiraju novac )s.varaju ga, U Bredi.i na .emelju dokumen.acije )fak.ure# carinske deklaracije# s.anje skladi-.a i.d!, .a nji( se o"nose mjere kredi.no-mone.arne 2oli.ike! C() RAZVOJNE BANKE U :ugoroni 2oslovi )de2ozi.i# kredi.i, U Financiranje razvoja U Ne kreiraju novac# ve mobiliziraju i 2reusmjeravanju akumulaciju U 1oseban nain odobravanja i kori-.enja kredi.a U +.jecaj na razvoj 2oduzea# regije# dr4ave C*) POSLOVNE BANKE 3# banke veliki3 indus.rijski3 i .rgovaki3 koncerna i kar.ela 8ave se9 financiranjem 2oduzea# emisijom vrijednosnim 2a2ira )vlas.i.i3 i .u7i3,# raznim financijskim .ransakcijama!
1>

C=) ESKONTNE BANKE - eskontiraju 2)-e C0) LOMBARDNE BANKE U 6dobravaju kredi.e na bazi zaloga )zla.o# vrijedni 2redme.i# 51# i.d!, C>) AKCPETNE BANKE U :aju akce2.-2ri3va. )mjenica akce2.irana, C?) -IPOTEKARNE BANKE U 6dobravaju kredi.e na osnovu 3i2o.eke CE) DEVIZNE BANKE U 6bavljaju devizne 2oslove# vanjska .rgovina i devizne .ransakcije C/) GRANSKE BANKE U 6bavljaju 2oslove za 2ojedine djela.nos.i )n2r! s.ambeni kredi.i# 2oljo2rivreda i.d!,

NEBANKARSKE ORGANIZACIJE
VRSTE NEBANKARSKI- ORGANIZACIJA ') 421:&%:c2 () 421%&!",21:4%2 Aa1,#D2, "a3%:92 ",21:4%2 #%:92 .%a34a;2 #%#4a, 52;:":B $&;9&$,:5,21%:B "&7b:%a4aF 5,;& #3$926%a $,:92 %a $&1,#89# PG!a) *) K,21:4%a #1,#<2%9a =) O3:D#,a5a9#G2 &,Da%:Aac:92 0) M:,&5:%3": @&%1&5: >) I%5234:c:93": @&%1&5:, @:%a%c:,a%92 :A5&Aa ?) D:3"&%4%2 : 23"&%4%2 #34a%&52 E) P;a4%&!$,&724%2 :%34:4#c:92 /) L2a3:%D #34a%&52, :41 KARAKTERISTIKE SU: - @e.erogene )raznovrsne, - Srednjoroni i dugoroni 2oslovi - @umana funkcija ) mirovinski fondovi, - 1oslovi na ugovornoj ili neugovornoj osnovi - <isu lanice mone.arnog sus.ava# ne kreiraju novac i na nji3 se ne odnose 2ro2isi mone.arno-kredi.ne 2oli.ike - Ces.o 2u.a beneficiran )2ovla-.en, 2olo4aj - nema ogranienja )kama.e# obim kredi.a# 2orez# i.d!, - S2ecifine nebankarske usluge - :olazi do 2reuzimanja nji3ovi3 2oslova od s.rane banaka

19

FINANCIRANJE IZDAVANJEM VRIJEDNOSNI- PAPIRA

VRIJEDNOSNI PAPIR je is$ena is rava kojo$ se iz"avate!j obvezuje is uniti obvezu sa"r9anu u vrije"nosno$ a iru nje'ovo$ i$ate!ju. KARAKTERISTIKE: 1) +a"r9i o"reeno ravo 2) Fo9e biti re"$et ro$eta VRSTE VRIJEDNOSNI- PAPIRA: 1) .a i$e 2) .a "onosite!ja 3) )o nare"bi PREMA PRAVU KOJE SADRI: ", Stvarno-pravni9 skladi-nica# .ovarni lis. $, Obve no-pravni9 ek# mjenica# obveznica# komercijalni za2is# blagajniki za2is# cer.ifika. o de2oniranim sreds.vima %, 5rijednosni 2a2iri ! pravo" u#e$%a &u'je(a, - dionica DIONICA - je is rava o v!asnitvu na" sre"stvi$a u!o9eni$ u o"uze;e, banku i!i "ru'u or'aniza#iju. -ioni#a $o9e biti u !a;enaB 1) % nov#u 2) % stvari$a 3) % ravi$a it". -ioni#a banke ro"aje se isk!juivo za nova#. % R< svi 2)-i su "e$aterija!izirani, a raune vo"i +re"inje k!irinko "e ozitarno "rutvo (+4--). VRSTE DIONICA 1. + obziro$ na osnivanjeB - O3%:5a8"2 "ioni#e i!i "ioni#e rve e$isije - $o'u;a ve;a rava - -ioni#e :1#G:B 27:3:9a - P,:5,272%a - u &azi u isa - S4a;%a

20

2. )re$a nainu o"reivanja v!asnika - Na :72 - si'urnost, kontro!a - Na 1&%&3:42;9a - !aki ro$et, a!i o asnost o" ro$jene v!asnitva - -ioni#e banaka sa$o na i$e, ne $o'u biti na "onosite!ja. 3. )re$a sa"r9aju ravaB - *bina - re"ovnaB "onosi ravo '!asa i "ivi"en"u - )ov!atena ( rioritetna, re&eren#ija!na)B a) Is !ata "ivi"en"e - u &iksno$ iznosu za'arantirana b) )rvenstvo is !ate u !ikvi"a#iji o"uze;a #) Fo'u;nost za$jene za obine "ioni#e ") )ravo rvoku a ko" i"u;i( e$isija, it". .aje;e - ov!atena "ioni#a .,F5 ravo '!asaR 2rste ov!ateni( "ioni#aB ')K#7#;a4:5%2 - dividenda )neis2laena, 2renosi se u idue godine ()N2"#7#;a4:5%2 - dividenda se ne 2renosi u idue godine ako se u .ekuoj godini ne is2la.i *)Pa,4:c:$a4:5%2 - 1ravo na dividendu 2rije vlasnika obini3 dionica u fiksnom iznosu - >ven.ualno 2ravo glasa )ako se s.a.u.om u.vrdi# naje-e nema, - >ven.ualno 2ravo sudjelovanja u ras2odjeli 2reos.alog dijela dobi.ka zajedno s vlasnicima obini3 dionica# i.d! =)N2$a,4:c:$a4:5%2 - samo fiksni iznos dividende 2rije vlasnika obini3 dionica

OBVEZNICE
*bvezni#a je is rava kojo$ se iz"avate!j obvezuje na is !atu o"reeno' iznosa '!avni#e i ka$ate u u'ovoreni$ rokovi$a. VRSTE 1) )re$a nainu ostvarivanja rava - Na i"e - Na 'ono!ite(ja 2) )re$a si'urnosti na !ateB ! O3:D#,a%2B (i oteko$, i$ovino$, 'aran#ijo$ banke, it". ! N2&3:D#,a%2

21

3) )re$a "o(otku ( rinosu)B - S )ik!no" kama.om - S pro"jen(jivo" kama.om - S pravo" u'je(a u dobi.i C) )re$a va!utiB - + 'o"a%oj valu.i - + !tranoj valu.i 5) )re$a e$itenti$aB - *bvezni#e 9a5%&D sektora - *bvezni#e $,:5a4%&D sektora J) )re$a s e#ija!no$ k!auzu!a$aB - Konvertibi(ne - mogunos. konverzije u obine dionice - 6bveznice ! opo ivo" - izdava.elj i3 mo4e 2ovui 2rije roka dos2ijea uz 2laanje 2rovizije - Pri'ru*ena puno"o% - daje 2ravo vlasniku da ku2i obine dionice 2o una2rijed u.vr7enoj cijeni

KOMERCIJALNI ZAPISI
Is rava kojo$ se iz"avate!j obvezuje u o"reeno$ roku is !atiti i$ate!ju iznos '!avni#e !us ka$atu KARAKTERISTIKE: - ;zdaju i3 2oduzea# a banke ku2uju - :os2ijee do " godine )naje-e % mj!# D mj!, - Eednos.avan 2os.u2ak izdavanja - Fo4e# ali ne mora garan.ira.i banka - 6moguen 2rome. - 6sim kama.e mogu se dava.i neke 2ogodnos.i Ba%"a 7&<2 :A1a5a4:: L *bvezni#e L -ioni#e L :!a'ajnike za ise L /erti&ikate o "e onirani$ sre"stvi$a

BLAGAJNIKI ZAPISI
4ratkoroni vrije"nosni a iri s roko$ "os ije;a "o 1 'o"ine (naje;eB rok 1$j., 3 $j. i J $j.)

22

CERTIFIKATI O DEPONIRANIM SREDSTVIMA - :ugoroni vrijednosni 2a2iri - Su2s.i.u. -.ednim de2ozi.ima - Fogu 2rome.

BANKOVNI POSLOVI
:anka obav!jaB a) osnovne &inan#ijske us!u'e b) "o"atne &inan#ijske us!u'e #) o$o;ne us!u'e a) O3%&5%2 @:%a%c:93"2 #3;#D2: ", 1rimanje de2ozi.a ili drugi3 2ovra.ni3 sreds.ava $, 6dobravanje kredi.a i drugi3 2lasmana iz .i3 sreds.ava 3) Iz"avanje 'aran#ija i!i "ru'i( ja$stava C) Ga#torin' 5) Ginan#ijski naja$ (!easin') J) 4re"itiranje i &inan#iranje ko$er#ija!ni( os!ova @) 1r'ovanje za svoj raun i!i za raun k!ijentaB a) instru$enti$a tr9ita nov#a i osta!i$ 2)-i$a b) "eviza$a i strani$ va!uta$a #) &inan#ijski$ ter$inski$ u'ovori$a i o #ija$a ") va!utni$ i ka$atni$ instru$enti$a >) )!atni ro$et u ze$!ji i s inoze$stvo$ 9) )riku !janje, izra"a ana!iza i "avanje in&or$a#ija o kre"itnoj s osobnosti ravni( i &iziki( osoba 10) Iz"avanje i u rav!janje instru$enti$a !a;anja 11) Iznaj$!jivanje se&ova 12) )osre"ovanje ri sk!a anju &inan#ijski( os!ova 13) %s!u'e vezane uz 2)-e i os!ovi skrbnitva 1C) % rav!janje i$ovino$ k!ijenata (n r. $irovinski$ i investi#ijski$ &on"ovi$a) 15) +avjetovanje u o'!e"u strukture ka ita!a, os!ovne strate'ije, &inan#iranja i s!. b) D&1a4%2 @:%a%c:93"2 #3;#D2 1))ro"aja o!i#a osi'uranja 2)% rav!janje !atni$ sustavi$a re$a osebni$ ro isi$a 2)-ru'e s!ine us!u'e koje su nave"ene u o"obrenju za ra" banke

23

c) P&7&G%2 ba%"&5%2 #3;#D2: ", +2ravljanje nekre.ninama $, 5o7enje sus.ava za obradu 2oda.aka %, 6bavljanje slini3 2oslova koji su 2o svojoj 2rirodi 2omona djela.nos. u odnosu na glavne djela.nos.i )marke.ing# mikrofilm# izdava-.vo i sl!, )o$o;ne bankovne os!ove banka naje;e obav!ja ute$ osebne ravne osobe - dru-.va za 2omone bankovne usluge OSNIVANJE BANKE 5ko se banka 9e!i osnovati o"uzi$aju se s!je"e;i kora#iB 1) =a(tjev <.:-u - Rjeenje u roku o" J $jese#i - Rjeenje se $o9e ukinuti 2) o"r9avanje sku tine, izbor na"zorno' o"bora i u rave 3) re'istra#ija u su"sko$ re'istru C) otvaranje rauna - oetak ra"a )rvi je korak is(o"ovanje o"obrenja <.:-aB %z za(tjev za iz"avanje o"obrenja otrebno je ri!o9itiE 1.) +tatut se izrauje u sk!a"u s o"re"ba$a =akona o tr'ovaki$ "rutvi$a 2.) )os!ovni !an za rve 3 'o"ine koji uk!juuje bi!an#u, R-N, !anirane vrste os!ova, o"'ovaraju;a or'aniza#ija i ka"rovska struktura banke, raunovo"stvene o!itike te, or'aniza#ija unutarnje revizije. )os!ovni !an treba otvr"iti us jenost os!ovanja banke 3.) )o is "ioniara i uku an no$ina!ni iznos "ioni#a i ostotni u"io u te$e!jno$ ka ita!u banke C.) =a "ioniare, ravne osobe koje su i$ate!ji kva!i&i#irano' u"je!a (u"io ve;i o" 10I) -izva"ak iz su"sko' re'istra -is is iz re'istra "ioniara i!i knji'e u"je!a -&inan#ijski izvjetaji za os!je"nje 2 'o"ine 5.) )o is osoba ovezani( s i$ate!ji$a kva!i&i#irani( u"je!a i o is naina nji(ove ovezanosti J.) )rije"!o' kan"i"ata za !anove u ravno' i na"zorno' o"bora banke @.) Fi!jenje i!i su'!asnost na"zorno' tije!a banke "r9ave !ani#e ,% i!i na"zorno' tije!a strane banke o banki koja na$jerava osnovati banku u R<. >.) *"'ovaraju;i akt na"!e9no' na"zorno' tije!a uko!iko to roiz!azi iz ro isa koji utvruju obav!janje o"reeni( osta!i( &inan#ijski( us!u'a re"vieni( os!ovni$ !ano$ banke (n r. ro"aja osi'uranja)

2C

9.) -oku$enta#ija koju o"re"i <.:, a na te$e!ju koje je $o'u;e utvr"iti ostoje !i ka"rovski, te(niki i or'aniza#ijski uvjeti za obav!janje us!u'a na koje se o"nosi za(tjev za iz"avanje o"obrenja <.: u roku o" J $jese#i ri(va;a i!i o"bija za(tjev. DIONICE BANKE - :ionice banke moraju glasi.i na ime - :ionice banke moraju bi.i u cijelos.i u2laene u novcu 2rije u2isa osnivanja ili u2isa 2oveanja .emeljnog ka2i.ala u sudski regis.ar - :ionice banke se u dema.erijaliziranom obliku KREDITI I JAMSTVA ZA STJECANJE DIONICA BANKE L 8anka ne smije izravno ili neizravno kredi.ira.i ili dava.i jams.va za s.jecanje dionica banke ili dionica 2oduzea u ijem ka2i.alu ima $0 ili vi-e 2os.o udjela# osim ako .akvim s.jecanjem dionica# .j!# 2oslovnog udjela 2res.aje svaka ka2i.alna 2ovezanos. banke sa odnosnim dru-.vom L ;znimno banka smije dava.i kredi.e ili jams.va na kredi.e svojim za2oslenicima i za2oslenicima njezini3 ovisni3 dru-.va za ku2nju vlas.i.im dionica banke! +ku2ni iznos .akvi3 kredi.a i jams.ava ne smije 2relazi.i "0G .emeljnog ka2i.ala banke! POVLATENE DIONICE :anka ne s$ije i$ati u svo$ te$e!jno$ ka ita!u ov!ateni( "ioni#a vie o" V svi( iz"ani( "ioni#a SUGLASNOST ZA STJECANJE KVALIFICIRANOG UDJELA .'+H) - Za s.jecanje dionica banaka na .emelju koji3 osoba izravno ili neizravno sjee kvalificirani udjel u banci 2o.rebno je 2re.3odna suglasnos. @<8-a - ;ma.elj kvalificiranog udjela mora za svako daljnje s.jecanje dionica banaka na osnovi koji3 sjee vi-e od $0G# %%G# =0G ili H=G udjela u glasakim 2ravima ili u ka2i.alu banke ili na osnovu koji3 kon.rolira banku# dobi.i suglasnos. @<8-a PRAVNE POSLJEDICE STJECANJA BEZ SUGLASNOSTI *soba koja ribavi "ioni#e bez su'!asnosti <.:-a ne$a ravo '!asa te$e!je$ "ioni#a koje je ribavi!a na taj nain.

25

UPRAVA BANKE 1) )ri$jenjuju se o"re"be =akona o tr'ovaki$ "rutvi$a W o"re"be =akona o kre"itni$ institu#ija$a 2) Foraju biti naj$anje 2 !ana u ra"no$ o"nosu s banko$ na neo"reeno i uno ra"no vrije$e 3) .aj$anje 1 !an $ora znati (rvatski jezik C) .aj$anje 1 !an $ora i$ati rebiva!ite u R< %vjet za !anstvo u u ravi bankeB 1. 2++ (visoka struna s re$a) 2. *"'ovaraju;e strune kva!i&ika#ije, s osobnost i iskustvo otrebno za voenje os!ova banke (3 'o"ine u ban#i, i!i J 'o"ina na us ore"ivi$ os!ovi$a) 3. -a osoba nije bi!a na rukovo"e;i$ o!o9aji$a u ban#i i!i tr'ovako$ "rutvu na" koji$ je otvoren steajni ostu ak i!i o"uzeto o"obrenje za ra" C. -a osoba nije !an na"zorno' o"bora te banke i!i na"zorno' o"bora neke o" banaka u R< 5. .a" ijo$ i$ovino$ nije otvoren steajni ostu ak J. *soba koja is unjava uvjete iz =1--a za !ana u rave @. *soba koja nije !an u rave tj. rokurist "ru'o' tr'ovako' "rutva Clan u2rave .reba dobi.i 2re.3odnu suglasnos. @<8-a Fanda. maksimalno = godina <adzorni odbor izuze.no mo4e bez suglasnos.i @<8-a na vrijeme najvi-e do % mjeseca izabra.i svoje lanove za zamjenike lanova u2rave ako nedos.aju lanovi u2rave ili ako u mogunos.i obavlja.i svoju funkciju DUNOSTI I ODGOVORNOSTI LANOVA UPRAVE .3# 1#<%&34: "&92 $,&:A;aA2 :A ZTD!a, a;: : Za"&%a & ",21:4%:7 :%34:4#c:9a7a): 1) -a banka os!uje u sk!a"u s ravi!i$a o u rav!janju rizi#i$a 2) )ra;enje rizika koji$a je banka iz!o9ena u svo$ os!ovanju i usvajanje o"'ovaraju;i( ro#e"ura ute$ koji( banka u rav!ja rizi#i$a 3) +ustavno ra;enje, ro#jenu i strate'iju o"r9avanja tj. "osezanja a"ekvatne razine ka ita!a u o"nosu na rizike koji$a je banka iz!o9ena C) Gunk#iona!nost sustava unutarnji( kontro!a za #ije!o o"ruje os!ovanja banke 5) .es$etano obav!janje unutarnje revizije J) -a banka vo"i os!ove i os!ovne knji'e i os!ovnu "oku$enta#iju, sastav!ja knji'ovo"stvenu "oku$enta#iju, rea!no ro#jenjuje i$ovinu i obveze, sastav!ja &inan#ijska i "ru'a izvje;a u sk!a"u s ro isi$a i stan"ar"i$a @) -a banka izvjetava <.: u sk!a"u s ro isi$a >) )rovoenje $jera na!o9eni( o" <.:-a
2J

NADZORNI ODBOR M!an .a"zorno' o"bora ne $o9e biti osobaB U 4oja je ovezana sa ravni$ osoba$a u koji$a banka i$a u"je!e u '!asaki$ ravi$a i!i u"je!e u nji(ovo$ te$e!jno$ ka ita!u U 4oja je !an na"zorno' o"bora i!i u rave "ru'e banke i!i "ru'o' &inan#ijsko' (o!"in'a (ova zabrana se ne ri$jenjuje na osobe koje su !anovi .a"zorno' o"bora i!i u rave na"reene banke, na"reeno' &inan#ijsko' (o!"in'a u 'ru i banaka) U Mije su obveze re$a ban#i ve;e o" njezini( tra9bina i!i u!a'anja u banku i!i koja je ovezana sa ravni$ osoba$a ije su obveze re$a ban#i ve;e o" nji(ovi( tra9bina i u!a'anja u banku ako raz!ika iz$eu uku ne obveze i uku ni( tra9bina re$a ban#i i u!a'anja u banku te osobe i s njo$ ovezani( osoba re!azi iznos o" 2I te$e!jno' ka ita!a U 4oja je za os!ena u ban#i .a"zorni o"bor $ora i$ati naj$anje je"no' neovisno' !ana, a !anovi trebaju i$ati struna znanja i iskustva otrebna za ra" u na"zorno$ o"boru. NADLENOST NADZORNOG ODBORA U -aje su'!asnost u ravi na os!ovnu o!itiku, &inan#ijski !an, na okvirni 'o"inji ro'ra$ ra"a unutarnje revizije, na strate'ije i o!itike reuzi$anja rizika i u rav!janja nji$a, na strate'ije i ostu ke ro#jenjivanja a"ekvatnosti interno'a ka ita!a it". U -onosi o"!uke o "ru'i$ itanji$a o"reeni$ =akono$B a) na"ziranje voenja os!ovni( knji'a b) $o9e re'!e"avati i is itivati os!ovne knji'e, "oku$enta#iju o oje"ini$ os!ovi$a #) o obav!jeno$ na"zoru o"nosi izvje;e sku tini, a osebno zakonitosti ra"a banke ") na"zorni o"bor $o9e o'raniiti ravo "onoenja o"!uka u ravi -za ve;a za"u9enja -ve;e nabavke osnovni( sre"stava -stje#anje v!asnitva u "ru'i$ "rutvi$a it". SKUPTINA *"!uuje oB - Izboru i razrjeenju !anova .a"zorno' o"bora - No"inje$ &inan#ijsko$ izvjetaju i u otrebi "obiti - -avanje razrjeni#e ( ri(vatiti izvje;e o nji(ovo$ ra"u) !anovi$a u rave i .a"zorno' o"bora
2@

- I$enovanju revizora banke - )ove;anju i s$anjenju osnovno' ka ita!a i s!. POSLOVANJE BANKE :anka obav!ja os!oveB % svoje i$e i za svoj raun % svoje i$e i za raun "ru'i( (ko$isioni os!ovi) % i$e i za raun "ru'i( (banka je a'ent) )os!ovi banke re$a bi!anno-ana!itiko$ obi!je9juB )asivni 5ktivni .eutra!ni )re$a &unk#iona!nostiB 4re"itni os!ovi )os!ovi $obi!iza#ije sre"stava 4o$isioni- osre"niki 2!astiti 4ontro!no-u ravni 5"$inistrativno- !anski )re$a ronostiB L 4ratkoroni - "o 1 'o"ine L -u'oroni - reko 1 'o"ine )re$a va!utnoj strukturiB L 4unski L -evizni L L L L L L BILANCA BANKE AKTIVA I $&4,a<:5a%9a PASIVA ! :A5&,: 6ikvi"na sre"stva L -e ozitni izvori 4re"itni !as$ani L .e"e ozitni izvori .ekre"itni !as$ani L Rezerve i ka ita! Faterija!na i$ovina L *sta!o 2!asnika u!a'anja *sta!o

2>

FORMIRANJE IZVORA SREDSTAVA

%ku ni izvori X &inan#ijski oten#ija! KREDITNI POTENCIJAL J FINANCIJSKI POTENCIJAL 7:%#3 PRIUVE )riuveB obvezna riuva i riuva !ikvi"nosti I vori !u+ )re$a ronostiB 1. kratkoroni - "o 1 'o"ine 2. "u'oroni - reko 1 'o"ine )re$a vrsta$aB 1. "e ozitni 2. ne"e ozitni 3. ka ita! i rezerve )re$a 7v!asnitvu8B 1. tui izvori - "e oziti, kre"iti 2. v!astiti izvori - ka ita! i rezerve )re$a obvezi vra;anjaB 1. ovratni 2. ne ovratni DEPOZITI ! $,:"#$;92%a 3,21345a )re$a ronostiB 5) P& 5:C2%9# - sre"stvi$a se $o9e ras o!a'ati neo'ranieno, u ravi!u se obraunava vr!o $a!a ka$ata, n r. teku;i i 9iro rauni :) O,&82%: - !a;a se neto via ka$ata, sre"stvi$a se $o9e ras o!a'ati nakon roteka u'ovorno' roka a, Kratkoro#ni - do " godine b, Du,oro#ni - 2reko " godine - 8ez namjene - vlasnik 2rima samo kama.u - S namjenom - radi dobivanja kredi.a#radi 2okria neke obveze n2r! akredi.iv# garancija i sl! )re$a va!utiB 1.) % 1&7aG&9 va!uti 2.) % 34,a%:7 va!uta$a
29

)re$a 7v!asnitvu8B 1.) -e oziti $,:5,212 2.) -e oziti %2$,:5,212 3.) -e oziti 34a%&5%:645a it". )re$a ravno$ statusuB 1.) -e oziti @:A:8":B osoba 2.) -e oziti $,a5%:B osoba )re$a "o$i#i!u v!asnika - -e oziti ,2A:12%a4a - "o$a;i( osoba - -e oziti %2,2A:12%a4a - strani( osoba NEDEPOZITNI IZVORI .$,:ba5;92%a 3,21345a) ' MEKUBANKOVNI KREDITI a, Bredi.i a (ikvi'no!t - 2ozajmice na kra.ki rok bez 2osebne namjene b, Na"jen!ki kredi.i od banaka I za financiranje zajedniki3 2rojeka.a c,Bredi.i !re'i$nje banke 1. kre"it Aa ;:"5:1%&34 ! o" osebni$ uvjeti$a 2. kre"iti iz $,:7a,%2 27:3:92 - u R< se ne o"obravaju * ;&7ba,1%: ",21:4: - na bazi za!o9eni( 2) ko" <.:-a KRATKORONI KREDIT ZA LIKVIDNOST 1) I=.*+ ? utvruje NuvernerE 2) R*4 ? J "o 12 $jese#iE 3) .5FD,.5 ? za obo!janje !ikvi"nosti banke, ako je u'ro9ena stabi!nost uku no' &inan#ijsko' sustavaE C) %z za(tjev se "ostav!jaB a) ana!iza stanja i uzroka ne!ikvi"nostiE b) o is "o sa"a o"uzeti( ra"njiE #) !an rjeavanja ne!ikvi"nostiE ") !an ri!jeva i o"!jeva sre"stavaE e) o is vrije"nosni( a ira i "ru'e i$ovine (z!ato, !e$enite kovine, otra9na sa!"a it".) koja $o9e biti o"!o'a za o"obravanje kre"itaE :anka korisnik kre"ita za !ikvi"nost treba biti so!ventnaE

30

 4re"it za !ikvi"nost <.: $o9e otkazati. 4R514*R*M.I 4R,-I1 .5 *+.*2I =56*N5 2) (6*F:5R-.I 4R,-I1) <.: o"obrava !o$bar"ni kre"it u visini B o 90I no$ina!ne vrije"nosti vrije"nosni( a ira za!o9eni( za ovu na$jenu ( ostotak se ovre$eno $ijenja) , o re"$et za!o'aB trezorski za isi Finistarstva &inan#ija R<. - 4oritenjeB tijeko$ "ana - )ovratB banka je "u9na vratiti kre"it s!ije"e;i obraunski "an - 2isina !o$bar"no' kre"ita ( ostotak o" za isa) kao i broj "ana koritenja kre"ita ovre$eno se $ijenjaju o"!uko$ <.:-a. ") 4re"iti o" 3$2c:9a;:A:,a%:B ba%a"a : @&%1&5a - za obnovu - za izvoz - kre"iti <5:*R-a - za "ru'e na$jene ') ZADUENJA U INOZEMSTVU )re$a roku ovrataB - kratkorona - "u'orona ( za k!ijente, za banku) )re$a ob!ikuB - &inan#ijski kre"iti i "e oziti - na$jenski kre"iti () SREDSTVA PRIBAVLJENA IZDAVANJEM VP ! kratkorona - b!a'ajniki za isi - "u'orona - obvezni#e, #erti&ikati =) KAPITAL I REZERVE ! 5;a34:4: :A5&,: (kasnije "eta!jnije)

USMJERAVANJE BANKOVNI- SREDSTAVA

') LIKVIDNA SREDSTVA L 3iro raun - u kuna$a L -evizni rauni u ze$!ji i inoze$stvu
31

L :!a'ajna L 1rezor +re"stva su otrebna ban#i za re"ovno os!ovanje to znai o"$irivanje "os je!i( obveza re$a "e onenti$a i vjerovni#i$a ( asiva) i "os je!i( obveza o o"obreni$ kre"iti$a, 'aran#ija$a it". (aktiva) () NEKREDITNI PLASMANI - *bvezna i!i "obrovo!jna u!a'anja - Fanja ka$ata ne'o ko" kre"itni( !as$ana - :anke i( nastoje svesti na $ini$u$ OBVEZNA PRIUVA *snovi#a za obraun sastoji se o" kunsko' i "evizno' "ije!a. ri$!jeni "e oziti i kre"iti obveze o osnovi &inan#ijsko' naj$a iz"ani vrije"nosni a iri (osi$ v!asniki() (ibri"ni i o"reeni instru$enti % osnovi#u za obraun ne u!azeB sre"stva "obivena o" <.: kre"iti i "e oziti "obiveni o" banaka koje obraunavaju obveznu riuvu kre"iti i "e oziti o" <:*R-a *braun obvezne riuve ! ! rosjeno "nevno stanje o" rvo' "o za"nje' "ana u ret(o"no$ $jese#uE +to a obvezne riuve kre;e se o" 13I "o 15I i ovre$eno se $ijenja o"!uko$ <.:-a. IA15a9a%92 3,2134a5a # "#%a7a, 2#,:7a : a72,:8":7 1&;a,:7a -NB 92 ,a%:92 $;aGa;a 7:%:7a;%# "a7a4#, a;: 3a1a "a7a42 5:62 %27a

POSEBNA .GRANINA) OBVEZNA PRIUVA *"!uku o uvoenju "onosi <.: ako o#ijeni "a treba o"uzeti restiktivne $jere ra"iB - reko$jerno' rasta !as$ana, - reve!iko' inoza"u9enja banaka i!i - "ru'i( raz!o'a . r. u 200J. i 200@. 'o"ini na rast inoza"u9enja, u ob!iku kre"ita, uzeti( "e ozita i!i e$isije vrije"nosni( a ira na inoze$ni$ tr9iti$a, banke su
32

iz"vaja!e 55I sre"stava na raun <.:-a, kao YkaznuZ i na tako iz"vojena sre"stva ri$a!e su 0I ka$ata. /i!j ? "esti$u!a#ija banaka za inoza"u9ivanje BLAGAJNIKI ZAPISI -NB!a 1o su kratkoroni vrije"nosni a iri, s roko$ "os ije;a "o 1 'o"ineE % isuju i( "o$a;e banke i te"ioni#e u svoje i$e i za svoj raunE )ro"aju se banka$a na auk#ija$a, na $eubankarsko$ tr9itu i!i ute$ izravne onu"e banka$a i te"ioni#a$aE )ro"aju se uz "iskont, na nain "a se ri!iko$ u isa, no$ina!na vrije"nost za isa u$anjuje za iznos ri a"aju;i( ka$ataE .o$inirani su u kuna$a, ,%R i %+-, .a !a;uju se u roku "os ije;a, a sa$o izni$no, te$e!je$ o"!uke Nuvernera, i rije roka "os ije;a,

* KREDITNI PLASMANI
)oja$, znaenje i vrste kre"ita 4re"it ? ustu anje o"reene svote novani( sre"stava o" strane kre"itora (vjerovnika, zaj$o"av#a) nekoj osobi (zaj$o ri$#u, "u9niku) uz obvezu "a $u ovaj vrati sre"stva u "o'ovoreno$ roku i !ati ri a"aju;u nakna"u - ka$atu. FUNKCIJE: 1. )riku !janje novani( sre"stava "is erzirana ko" $notva subjekata. :anka i( riku !ja, kon#entrira i us$jerava ute$ kre"ita razni$ zaj$otra9ite!ji$a. 2. 4reiranje "o"atni( "e ozita o"obravanje$ kre"ita k!ijenti$a koje svoje os!ovanje rete9ito obav!jaju ute$ $atine banke, o"nosno os!uju s k!ijenti$a iste banke. 3. 4re"it o$o'u;uje !ikvi"nost, kontinuitet, stabi!nost i nes$etano o"vijanje teku;e roizvo"nje, &inan#iranje razvoja, te us ostav!janje ravnote9e onu"e i otra9nje na tr9itu. C. 4re"it o$o'u;ava "a ku a# ostane otroa i on"a ka"a ne$a "ovo!jno v!astiti( sre"stava. 4u a# kre"ito$ anti#i ativno "obiva ku ovnu sna'u. 5. )o"u iranje $eunaro"ne raz$jene i to &inan#iranje$ ri re$e izvoza iAi!i kre"itiranje$ izvoza.

33

J. Ginan#iranje razvoja 'os o"arski nerazvijeni( o"ruja. 4re"itiranje$ se ubrzava nji(ov 'os o"arski razvoj i ove;ava stan"ar" 9ivota. @. 4ontro!na &unk#ija - <.: svoji$ $jera$a "je!uje na kre"itnu i $onetarnu o!itiku, na os!ovanje banaka i osre"no na 'os o"arstvo. - <.: obav!ja kontro!nu &unk#iju s $akroas ekta, a - s $ikroas ekta tu &unk#iju obav!jaju banke i to ra;enje$ os!ovanja o"uze;a, a o"obravanje$ kre"ita "je!uju na nji(ovo os!ovanje i razvoj. V,342 ",21:4a: ", 1rema 2redme.u na koji glase i u kojem moraju bi.i 2odmireni a) %a4#,a;%: .,&b%:) kre"iti ? o"obravaju se i o"$iruju u robi ? "anas sa$o izni$no b) %&58a%: kre"iti $, 1rema subjek.ima koji odobravaju kredi.e9 a) "&72,c:9a;%: - ro"ava robe o"obrava kre"it ku #u u robi a on $u vrije"nost o"obreno' kre"ita vra;a u nov#u b) ba%"&5%: kre"it - banka 'a o"obrava k!ijenti$a i!i "ru'i$ banka$a %, 1rema roku 2ovra.a9 a) ",a4"&,&8%: - "o 1 'o"ine b) 3,21%9&,&8%: - o" 1 - 10 'o"ina #) 1#D&,&8%: - reko 10 'o"ina (naje;e za &inan#iranje investi#ija) % (rvatskoj raksi o"obravaju se kratkoroni ("o 1 'o"ine) i "u'oroni kre"iti ( reko 1 'o"ine). /, 1rema svrsi a) $,&:A5&Ca8": - za otrebe roizvo"nje b) $&4,&6a8": - za ove;anje ku ovne $o;i, stanovnitva i "ru'i( osoba koji "obivene kre"ite koriste za ku nju otroni( roba =, 1rema namjeni9 a) kre"iti za &b,4%a 3,21345a - o"obravaju se za otrebe teku;e roizvo"nje i ro$eta b) kre"iti za :%5234:c:93"# $&4,&6%9# ? za &inan#iranje razvoja in"ustrije, ro$eta, in&rastrukture it". D, 1rema nainu osiguranja )2ovra.a,9 a) &45&,2%: kre"iti ? o"obravaju se na osnovu ovjerenja - bez okri;a i 'aran#ije "u9nika b) $&",:52%: ? tra9i se okri;e u 2), za!o'u nekretnine i!i s neki$ "ru'i$ instru$ento$ H, 1rema domicilu dava.elja kredi.a a) 4#A27%: - kre"it "o$a;oj osobi b) :%&A27%: - kre"itor je u je"noj ze$!ji, a "u9nik u "ru'oj
3C

', S gledi-.a 2laanja kama.a a) "a7a4%: kre"iti - nose ka$atu i rete9iti su ob!ik kre"ita b) b23"a7a4%: kre"iti - ne nose ka$atu, ve; u ravi!u sa$o neku si$bo!inu roviziju (, Sa s.anovi-.a mogunos.i u2orabe a) %a792%3": kre"it ? koristi se sa$o za una rije" utvrenu na$jenu b) %2%a792%3": - "u9nik 'a koristi s!obo"no "0, 1rema nainu vraanja9 a) 921%&",a4%: - vra;aju se u #ije!osti roteko$ u'ovoreno' roka b) &b,&8%: - vra;aju se re$a u'ovoreni$ rokovi$a ot !ate oje"ini( "ije!ova kre"ita #) a%#:424%: - ot !ata se vri ravno$jerno, u ob!iku anuiteta (ot !ata i ka$ata)

Kre'itna !po!obno!t 'u*nika &pri"jena o' -./.01

:anka je "u9na kre"itnu s osobnost "u9nika s!je"e;i$ osnova$aB ro#jenjivati naj$anje o

1) - statusni$, osobni$ i ekono$ski$ karakteristika$a "u9nika, - strunosti u rave i vie' rukovo"stva, - kva!iteti !anova i ro'ra$a za iju rea!iza#iju banka o"rkuE ru9a &inan#ijsku

2) razini ka ita!a i rezervi koji$a "u9nik ras o!a9e i nji(ovu u"je!u u nje'ovoj bi!an#iE 3) i$ovinskoj snazi "u9nikaE C) "u9nikovoj !ikvi"nosti i ro&itabi!nostiE 5) "u9nikovi$ novani$ tokovi$a ostvareni$a u rotek!o$ raz"ob!ju i -oekivani$ bu"u;i$ novani$ tokovi$a u o"nosu na nje'ove obvezeE J) - uvjeti$a o" koji$a "u9nik os!uje i ers ektivi "u9nika te - nje'ovu o!o9aju na tr9itu, kao i - o!o9aju #ije!e 'rane "je!atnosti kojo$ se "u9nik baviE @) "u9nikovoj iz!o9enosti va!utno$ riziku s osnove !as$ana uz va!utnu k!auzu!u i !as$ana u stranoj va!uti, uk!juuju;i i izvanbi!anne obveze.

35

+$atra se "a ostoji neusk!aenost "evizne ozi#ije "u9nika ako nje'ovi oekivani "evizni ri!jevi okrivaju $anje o" >0I nje'ovi( obveza u stranoj va!uti i obveza s u'ovoreno$ va!utno$ k!auzu!o$, koje i$a re$a ban#i i "ru'i$ vjerovni#i$a.

KRATKORONI KREDITI
L Rok do " godine L <amjena9 za 2roizvodnju# zali3e# 2ri2rema izvoza# izvoz# 2rodaju 2rsteB 1) &b:8%: ",21:4 - "oznako$ sre"stava na 9iro raun - "oku$enta#ija za o"obrenje 2) "&%4&"&,2%4%: - okvirni - ne "oznauju se sre"stva - ravo "a k!ijent rijee u $inus na 9iro raunu - najje"nostavniji i najje&tiniji - naj ri(vat!jiviji za k!ijenta 3) ;&7ba,1%: - na osnovu za!o'a stvari, 2) i!i "ru'i( okretni( "obaraE J0 >0I vrije"nosti C) 23"&%4%: - banka ku uje bu"u;e otra9ivanje k!ijenta $jeni#a :5.45 novac 46ID,.1 mjenica roba 4%)5/

- "os ije;e$ o"nosno na !ato$ $jeni#e banka "o!azi "o svoji( sre"stava 5) a"c2$4%: - banka ne o"obrava kre"it ve; "aje ak#e t na $jeni#u (ak#e t $jeni#e - ri(vatE ava! $jeni#e - ja$stvo). I$ate!j ak#e tirane $jeni#e !ake "o!azi "o eskontno' kre"ita. J) a5a;%: - "avanje ja$stva "a ;e banka u s!uaju neis !ate $jeni#e o" strane iz"avate!ja is !atiti svotu naznaenu u $jeni#i. Fjeni#a s ava!o$ je kva!itetna (za ro$et, eskont, it".). @) ,a7b#,3%: - u $eunaro"noj raz$jeni - banka uvoznika ak#e tira $jeni#u uvoznika koju on re"aje izvozniku - izvoznik "obiva sre"stva o" ra$bursne banke na te$e!ju $jeni#e i izvozne
3J

"oku$enta#ije - na !ato$ $jeni#e uvoznika ra$bursna banka zatvara ra$bursni kre"it

DUGORONI KREDITI
- rok 2ovra.a 2reko " godine - vei rizik - sigurniji ins.rumen.i osiguranja vraanja - drugaiji sis.em odobravanja - 2oseban nain kori-.enja kredi.a 1. I%5234:c:93":B - na$jeneB ku ovina o re$e, 'raevinski objekti, in&rastruktura it". - o#jena rojekta ? osebna $eto"o!o'ija - koritenje - !a;anje$ situa#ija, &aktura - vra;anjeB rate, anuiteti 3. -:$&42"a,%: - za iz'ra"nju sta$beni( objekata C. 4re"iti za $&",:G2 $,&1a92 na kre"it i izvoenje investi#ijski( ra"ovaB - roizvoai$a i izvoai$a ra"ova (bro"ovi, rijevozna sre"stva, o re$a, investi#ijski ra"ovi) - rok ovrata - "o 10 'o"ina - osi'uranje vra;anjaB - ava!irane $jeni#e koje izvoa in"osira ban#i koja je "a!a kre"it - (i oteka (bro", objekt) 5. 4re"iti za 4,a9%a &b,4%a 3,21345a - rok ovrata "o 5 'o"ina - "oznaka sre"stava na 9iro raun zaj$otra9ite!ja KREDITI STANOVNITVU ' POTROAKI KREDITI - "irektno i!i ute$ tr'ovina - na$jenaB teksti!, bije!a te(nika, na$jetaj it". - rokB 3 $j. "o 2 'o"ine ( KREDITI ZA STAMBENU IZGRADNJU :;: "#$&5:%# 34a%a - osnovB ue;e i!i oroeni "e ozit - rokB 15 - 20 'o"ina - osi'uranjeB (i oteka, 2 - 3 ja$#a, osta!i instru$enti
3@

* KREDITI ZA UNAPRJEKENJE PRIVREDNE DJELATNOSTI - obrtni#i$a - na$jenaB 'raevinski objekti, o re$a it". - rokB > - 12 'o"ina osnovB ue;e i!i oroeni "e ozit = LOMBARDNI KREDITI - na bazi za!o'a vrije"ni( re"$eta, 2), it". 0 POZAJMICE NA OSNOVU OROENI- DEPOZITA - kratkorone - #i!jB "a se ne rekine rok oroenja > KONTOKORENTNI - okri;e $inusa na teku;e$ raunu ? KREDITI ZA KUPNJU DIONICA

E KREDITI ZA KUPNJU AUTOMOBILA / GOTOVINSKI KREDITI '+ OSTALE VRSTE

POSREDNIKI .NEUTRALNI) POSLOVI

:anka jeB - osre"nik, ja$a# i!i o uno$o;enik - ra"i za roviziju 1. D&7aG: $;a4%: $,&724 - obav!jaju 'a banke sa$e i!i ute$ GI., 2. M2C#%a,&1%: $;a4%: $,&724 ( oetak 19J5. - 19J@.) - obav!jaju 'a banke koje su za to ov!atene )re"uvjetiB - ka"rovski, or'aniza#ijski, te(niki (+KIG1)E - kores on"entski o"nosi (raz$jena ot isa, i&ara)E - "evizna sre"stva na kontokorentni$ rauni$a I.+1R%F,.1IB "oznaka, ek, akre"itiv, inkaso "oku$enata 3. D2$& $&3;&5: - uvanje nenovani( "e ozita (nakit, z!ato, 2))
3>

= K#$&5a%92 : $,&1a9a VP!a Aa 4#C: ,a8#% 5. K#$&5a%92 : $,&1a9a 125:Aa i va!uta za tui raunB - za otrebe !atno' ro$eta -o" <.:-a i!i "ru'i( banaka > IA1a5a%92 9a734a5a : Da,a%c:9a D5F+12* ? (u9i sa"r9aj) banka ;e iz$iriti "u' ako 'a ne is !ati "u9nik u u'ovoreno$ roku N5R5./ID5 ? (iri sa"r9aj) banka ja$i za obvezu na!o'o"av#a i uko!iko ju ne izvri na!o'o"ava# banka !a;a 'arantiranu svotu ? uvijek u nov#u 2rste 'aran#ijaB - 'aran#ija za !a;anje, - 'aran#ija za ovrat avansa, - 'aran#ija za "obro izvrenje os!a, - so!i"arne 'aran#ije, - bezuvjetne 'aran#ije, - uvjetne 'aran#ije, - kontra'aran#ije, - su er'aran#ije. Iz"avanje ja$stava i 'aran#ija os jeuje e&ikasnost i si'urnost obav!janja os!a u "o$a;oj i $eunaro"noj ekono$iji.

OSTALI BANKOVNI POSLOVI

1) K#$&5a%92 : $,&1a9a 5a;#42 : 125:Aa - ra"i zara"e na teaju ($jenjaki os!ovi) 2) K#$%9a : $,&1a9a VP!a ra"i zara"e na ka$ati i ro$jeni tr9ine vrije"nosti 3) O3%:5a%92 $&1#A2Ga =) Oc92%a :%5234:c:93":B $,&92"a4a 5) F:%a%c:93": :%<2%92,:%D >) S#192;&5a%92 # $&3;&5:7a ;2a3:%Da @) I%@&,7ac:92 & b&%:424# $&1#A2Ga >) E5:12%c:9a 125:A%:B $,a5a 9) O34a;: $&3;&5: - otku otra9ivanja i "ru'o

39

-RVATSKA BANKOVNA BONITETNA REGULATIVA

1e$e!ji se na :ase!ski$ stan"ar"i$a i u vr!o visoko$ stu nju usk!aena je s bankarski$ ro isi$a koji se ri$jenjuju u 'os o"arsko-razvijeni$ ze$!ja$a. :ankovna bonitetna re'u!ativa je re'u!a#ijski okvir za si'urno i stabi!no os!ovanje banke % u9e$ s$is!u te$e!ji se na =akonu o kre"itni$ institu#ija$a i ri a"aju;i$ o"zakonski$ akti$a % ire$ s$is!u obu(va;a ro ise koji$a je ureenoB 1. "je!ovanje <.:-a 2. "evizno os!ovanje 3. kre"itni os!ovi sa inoze$stvo$ C. &unk#ioniranje tr9ita nov#a i ka ita!a 5. iz"avanje i ro$et 2)-a J. steaj @. raunovo"stvo i raunovo"stveni stan"ar"i REGULACIJSKI KONCEPT OBU-VA)A: a) ja$stveni ka ita! i $ini$a!nu a"ekvatnost ka ita!a b) k!asi&ika#iju !as$ana o rizinosti i &or$iranje osebni( rezervi za okri;e rizika ") o'ranienja iz!o9enosti banke ( re$a je"noj osobi, "ioniari$a, ve!ika iz!o9enost, it".) JAMSTVENI KAPITAL I ADEKVATNOST KAPITALA JAMSTVENI KAPITALJ &3%&5%: "a$:4a; L 1&$#%3": "a$:4a;

A12"5a4%&34 "a$:4a;aJ 9a73452%: "a$:4a; M #"#$%a $&%12,:,a%a a"4:5a N '++ ADEKVATNOST KAPITALA - je o"nos iz$eu ja$stveno' ka ita!a i riziko$ on"eririrane aktive uve;ane za "ru'e riziko$ on"erirane stavke.
5-,4251.*+1 45)I1565 X D5F+12,.I 45)I156

4R,-I1.I RI=I4 W 1R3I0.I RI=I4 W *),R51I2.I RI=I4

C0

Fini$a!na a"ekvatnost ka ita!aB )re$a :ase!ski$ stan"ar"i$a je >I. )re$a =akonu o kre"itni$ institu#ija$a (2009.) je 12I. !R:A:"&7 $&%12,:,a%a a"4:5a je zbroj knji'ovo"stveni( stanja o"'ovaraju;i( aktivni( bi!anni( i izvanbi!anni( stavki on"erirani( stu njevi$a kre"itno', tr9ino' i "ru'i( rizika !S4#$%9252 Aa $&%12,:,a%92 rizika o"reuje <.: ovisno o rizinosti ozi#ija koje u!aze u on"eriranu aktivu -Izni$no banka $o9e, uz su'!asnost <.:-a, ri$ijeniti "ru'e $eto"e i $o"e!e za ro#jenu kre"itno', tr9ino' i "ru'i( rizika !A12"5a4%&34 "a$:4a;a je s osobnost banke "a o"nese rizike koji roiz!azi iz njezino' os!ovanja !S4&$&7 a12"5a4%&34: "a$:4a;a o'raniava se o se' os!ovanja banke, te se taj o se' "ovo"i u vezu s rizi#i$a u os!ovanju i ka ita!o$ koji je na ras o!a'anju za okri;e ti( rizika TRINI RIZICI % izraun a"ekvatnosti ka ita!a banke, osi$ KREDITNOG rizika, uk!juuju se i ka ita!ni za(tjevi zaB 1. va!utni rizik 2. robni rizik 3. ka$atni rizik C. rizik u!a'anja u 2)-e 5. ostu anje s o #ija$a i s!ini$ roizvo"i$a J. rekoraenje "o utene iz!o9enosti +ve nave"ene vrste rizika vie i!i $anje uzrokuju ne'ativne uinkeB 1. na raun "obiti i 'ubitka 2. na novane tijekove 3. na vrije"nost banke zbo' to'a i( treba oznavati, a oto$ utvr"iti i rovo"iti strate'iju u rav!janja rizi#i$a % rav!jati rizi#i$a znai, u 'rani#a$a $o'u;nosti neutra!izirati ne'ativne uinke, o"nosno, s$anjiti i( na to!erantni $ini$u$. OA"& %264& ,a%& #&8:6, #6421924 G26 3: 7%&D& %&5acaP .R2B7, '//+ )

C1

F#%"c:92 "a$:4a;aB
1) *snivanje banke - otrebno C0 $i!ijuna kuna ($ini$a!no) - u !ata je u nov#u (ko" o"uze;a ne treba biti) 2) +re"stva za os!ovanje ( ribav!janje sre"stava) - ra"i u!a'anja u $aterija!nu i$ovinu, kre"itne i nekre"itne !as$ane, it". u svr(u ostvarenja ro&ita 3) =atita vjerovnika u s!uaju !ikvi"a#ije banke - vjerovni#i i "e onenti u ban#i koja i$a ve;i u"io v!astiti( izvora i$aju ve;u vjerojatnost na !ate otra9ivanja ne'o u ban#i koja i$a $anji u"io ka ita!a u uku ni$ izvori$a i asivi banka 5 i!i o"uze;e 5 5 : obveze >0I ka ita! 20I -e onenti, vjerovni#i-kre"itori C) )okri;e neoekivani( 'ubitaka - uko!iko banka ne $o9e iz teku;i( ri(o"a okriti ove;ane ras(o"e nasta!e ne re"vieni$ 'ubi#i$a (neot !a;eni kre"iti, ka$atni, va!utni i "ru'i rizi#i) ta"a se takvi 'ubi#i $o'u okriti na teret ka ita!a. - rvo na teret razni( ob!ika rezervi, zati$ na teret ka ita!a. .a teret R-N-a okrivaju se takvi ras(o"i, a uko!iko u R-N-u ne$a "ovo!jno ri(o"a 'ubitak se okriva ka ita!o$. 5) Re'u!ativna &unk#ija - na te$e!ju visine ja$stveno' ka ita!a izraunavaju se va9ni ara$etri koji$a se re'u!ira os!ovanje banke, a"ekvatnost i razni ob!i#i iz!o9enosti banka : i!i o"uze;e : 5 : obveze 55I ka ita! C5I

JAMSTVENI KAPITAL

C2

Da$stveni ka ita! je raunska ($ate$atika kate'orija)E on se $ora izraunati. IzraunavanjeB

1

2 3 C 5 J @ > 9 10

BRUTO OSNOVNI KAPITAL - *"bi#i o" bruto te$e!jno' ka ita!a OSNOVNI KAPITAL .'!() %24& &3%&5%: "a$:4a; :ruto "o unski ka ita! I i II - *"bi#i o" bruto "o unsko' ka ita!a DOPUNSKI KAPITAL .=!0) -o unski ka ita! koji se uk!juuje u ja$stveni ka ita! (najvie "o visine osnovno' ka ita!a)E $o9e biti ve;i a!i se ne uk!juuje u ja$stveni ka ita! BRUTO JAMSTVENI KAPITAL - *"bi#i o" bruto ja$stveno' ka ita!a JAMSTVENI KAPITAL .E!/)

OSNOVNI KAPITAL
*snovni ka ita!, o"nosno nje'ovi e!e$enti $oraju is unjavati s!ije"e;e uvjeteB - bezuvjetno je ne ovratan - za vrije$e os!ovanja banke u #ije!osti stoji na ras o!a'anju za okri;e 'ubitaka banke - u s!uaju steaja, o"nosno, !ikvi"a#ije banke u #ije!osti i bez o'ranienja stoji na ras o!a'anju za o"$irenje 'ubitaka banke nakon to su o"$irene re$a svi$ "ru'i$ vjerovni#i$a +astavni "ije!ovi osnovno' ka ita!aB 1.) % !a;eni ka ita! ostvaren ro"ajo$ "ioni#a osi$ ku$u!ativni( ov!ateni( "ioni#a 2.) Rezerve (statutarne, zakonske i rezerve za o ;e bankovne rizike ? 7rezerve za brzi rast7) &or$irane na teret "obiti nakon njezina o orezivanja 3.) =a"r9ana "obit rotek!i( 'o"ina (nije ras oreena na "ivi"en"e, rezerve i!i s!ino) C.) -obit teku;e 'o"ine ako se ka ita! izraunava tijeko$ 'o"ine, te ako je +ku tina o"!ui!a "a ;e se ona ras ore"iti u rezerve, za"r9ana "obit i ako je takva o"!uka ri(va;ena o" <.:-a 5.) 4a ita!na "obit ostvarena na osnovu ku nje i ro"aje v!astiti( "ioni#a banke J.) Rezerve za v!astite "ioni#e (M!anak 233., 23@. i 23>. =akona o" tr'ovaki$ "rutvi$a =1-) koje je banka stek!a.

C3

ODBICI OD BRUTO OSNOVNOG KAPITALA 1. 2. 3. C. 5. J. Nubi#i rotek!i( 'o"ina Nubitak teku;e 'o"ine 4a ita!ni 'ubitak Noo"[i!!, !i#en#e, atenti, zatitni zna#i +teene v!astite "ioni#e koje se uk!juuju u te$e!jni ka ita! .eot !a;eni iznos kre"ita koji$ su ku !jene "ioni#e banke koje se uk!juuju u osnovni ka ita! banke i neke "ru'e stavke ? !.13 *"!uke o D54-u

.a o$enaB :anka ne s$ije i$ati u svo$ te$e!jno$ ka ita!u ov!ateni( "ioni#a vie o" V svi( iz"ani( "ioni#a ("ak!e @5I re"ovni( i 25I ov!ateni() REZERVE: a) .a teret "obiti 1. =akonske 2. +tatutarne 3.*sta!e C. Rezerve za o ;e bankovne rizike - 7rezerve za brzi rast8 b) .a teret rauna "obiti i 'ubitka 1.Rezerve za i"enti&i#irane rizike i!i 'ubitke 2.Rezerve za i"enti&i#irane rizike na sku noj osnovi

R2A2,52 ba%"2 "&92 #;aA2 # &3%&5%: "a$:4a; .a) "a42D&,:9a):

1. ZAKONSKE- re'u!irane su =1--o$ (M!anak 222.) i =akono$ o kre"itni$ institu#ija$a. )re$a =1--u "rutvo je "u9no u zakonskoj rezervi staviti 20- ti "io "obiti teku;e 'o"ine sve "ok se rezerve zaje"no sa ka ita!no$ "obiti ne "ose'nu visinu o" 5I osnovno' ka ita!a i!i statuto$ o"reen ve;i "io to' ka ita!a. 2. STATUTARNE - utvruje i( banka statuto$E ko!ike ;e biti, kako ;e se &or$irati i e$u se s!u9iti. 3. OSTALE - (M!anak 220. =1--a) - +ku tina $o9e te$e!je$ o"re"bi statuta u osta!e rezerve iz "obiti ras ore"iti najvie o!ovinu "obiti teku;e 'o"ine. )rije treba okriti 'ubitke iz raniji( 'o"ina i iz"vojiti sre"stva za =akonske i +tatutarne rezerve. C. R2A2,52 Aa &$G2 ba%"&5%2 ,:A:"2 :;: ,2A2,52 OAa b,A: ,a34P - -o"atni rizi#i $o'u nastati kao os!je"i#a na'!o' rasta os!ovanja (bi!an#e i izvanbi!anni( aktivnosti) - *bvezu &or$iranja i o"r9avanja rezervi za o ;e bankovne rizike i$a banka koja u teku;oj 'o"ini ( re$a revi"irano$ 'o"inje$ izvje;u) ostvareni rast uku ne iz!o9enosti ve;i o" 15I u o"nosu na ret(o"nu 'o"inu
CC

- Rezerve se &or$iraju iz "obiti 'o"ine u kojoj je ostvaren rast iz!o9enosti zbo' koje' je otrebno &or$irati ove rezerve Rezerve za o ;e bankovne rizike &or$iraju se ako je rastB 2ie o" 15,00I 20,00I 25,00I -o 15,00I 20,00I 25,00I

0,00I 0,25I 0,50I 0,@5I

Rezerve se uk!juuju u osnovni ka ita!. Izni$no banka nije "u9na &or$irati rezerve za o ;e bankovne rizike u rve tri ka!en"arske 'o"ine nakon osnivanja. DOPUNSKI KAPITAL I +truktura bruto "o unsko' ka ita!aB 1) % !a;ene ku$u!ativne ov!atene "ioni#e 2) <ibri"ni instru$enti 3) )o"reeni instru$enti *"bi#i o" bruto "o unsko' ka ita!aB 1. +teene v!astite ku$u!ativne ov!atene "ioni#e 2. )o"reeni instru$enti koji se ne uk!juuju u "o unski ka ita! - iznos koji je ve;i o" 50I te$e!jno' ka ita!a 3. )otra9ivanja i oten#ija!ne obveze osi'urane (ibri"ni$ i o"reeni$ instru$enti$a banke, a!i najvie "o iznosa u koje$ se ti instru$enti uk!juuju u ja$stveni ka ita! C. .eot !a;eni iznos kre"ita i!i iznosi ja$stava za ku nju ku$u!ativni( ov!ateni( "ioni#a banke ( rije =akona o banka$a iz 2002.) .a o$enaB -o unski ka ita! koji se uk!juuje u ja$stveni ka ita! $o9e biti najvie u iznosu 100I osnovno' ka ita!a ()-IBRIDNI INSTRUMENTI - i$aju znaajke ka ita!a i obveza banke. % raksi su naje;e s e#i&ine obvezni#e i osebne vrste kre"ita. "! <eosigurani su )banka i3 izdaje# ali za nji3 ne daje jams.vo# 3i2o.eku# slino, $! Slu4e za 2okrie gubi.aka iz .ekueg 2oslovanja# a is.o .ako u s.eaju ili likvidaciji %! ;s2la.a ili o.ku2 2rije dos2ijea nisu mogui# osim u sluaju 2re.varanja ovi3 ins.rumena.a u obine dionice banke
C5

/! Rok dos2ijea je una2rijed odre7en i mora bi.i du4i od = godina =! Jko se adekva.nos. ka2i.ala smanji is2od zakonom u.vr7ene visine )"0G,# a vi-a je od H#=G banka ne mo4e is2la.i.i kama.e# naknade i slino 2o .im ins.rumen.ima D! Jko adekva.nos. ka2i.ala 2adne is2od H#=G i dioniari ne izvr-e u2la.u u roku od (0 dana 3ibridni ins.rumen.i se 2re.varaju u dionice =) PODREKENI INSTRUMENTI - u raksi su ta naje;e osebna vrsta obvezni#a i!i kre"ita. +!u9e riku !janju sre"stava i $oraju is unjavati uvjeteB "! <eosigurani su# u cjelini u2laeni i is2lauju se u s.eaju .ek nakon 2odmirenja obveza 2rema svim drugim vjerovnicima $! Slu4e za 2okrie gubi.aka .ek u s.eaju# a ne za vrijeme redovnog 2oslovanja %! ;s2la.a ili o.ku2 2rije dos2ijea nisu mogui osim u sluaju 2re.varanja 2odre7eni3 ins.rumena.a u dionice banke# iskljuujui kumula.ivne 2ovla-.ene dionice banke )kod koji3 se dividenda mo4e is2la.i.i idue godine, /! Rok dos2ijea una2rijed odre7en i du4i od = godina =! <ije de2ozi. i ne mo4e ga agencija osigura.i D! Bod izraunavanja umanjuje se za $0G kumula.ivnim godi-njim dobicima DOPUNSKI KAPITAL II - +astoji se o" o"reeni( instru$enata koji su "e&inirani kao &inan#ijski instru$enti, bez obzira na to u koje$ su ob!iku i koje' naziva, a iz"ani su u svr(u riku !janja sre"stava - Foraju biti ras o!o9ivi kako bi $o'!i ostati "io osnovno' ka ita!a banke i tako biti u $o'u;nosti a sorbirati 'ubitke u s!uaju "a sto a a"ekvatnosti ka ita!a a"ne is o" \ zakono$ ro isane sto e *vi instru$enti $oraju za"ovo!javati s!je"e;e uvjeteB 1) .eosi'urani su (banka i( nije "o"atno osi'ura!a v!astiti$ ja$stvi$a, (i oteka$a i!i na neki "ru'i nain), u #je!ini su u !a;eni, a u steaju o"nosno !ikvi"a#iji banke is !a;uju se tek nakon o"$irenja obveza re$a svi$ "ru'i$ vjerovni#i$a) 2) I$aju rok "os ije;a o" naj$anje 2 'o"ine i neot !ativi su rije "o'ovoreno' "atu$a ot !ate 3) 4a$ata niti '!avni#a ne $o'u biti !a;eni (ak i o "os ije;u) ako takvo !a;anje znai "a ;e banka s$anjiti i!i za"r9ati sto u a"ekvatnosti ka ita!a is o" zakonsko' $ini$u$a D&$#%3": "a$:4a; II 7&<2 32 "&,:34:4: :3";9#8:5& Aa $&",:G2 "a$:4a;%:B AaB4925a Aa 4,<:6%2 ,:A:"2 .8; (0 O1;#"2 & JAK!#)
CJ

BRUTO JAMSTVENI KAPITAL .eto osnovni ka ita! W neto "o unski ka ita! "o visine osnovno' ka ita!a ODBITNE STAVKE OD BRUTO JAMSTVENOG KAPITALA (1) Izravna i!i neizravna u!a'anja u "ru'e banke i &inan#ijske institu#ije u iznosu ve;e$ o" 10I ka ita!a ti( banaka i &inan#ijski( institu#ija (2) Izravna i!i neizravna u!a'anja u "ru'e banke i &inan#ijske institu#ije i iznosu "o 10I nji(ovo' ka ita!a koja re!aze 10I ja$stveno' ka ita!a za koju se izraunava ja$stveni ka ita! izraunato' rije o"bijanja stavki nave"eni( o" 1) (3) )otra9ivanja i!i oten#ija!ne obveze re$a ravni$ osoba$a na" koji$a banka i$a izravno i!i neizravno kontro!u, ako su us ostav!jeni iz uvjete koji su ovo!jniji o" uobiajeni( u ban#i, i!i na &inan#ijski$ tr9iti$a i!i ne o"'ovaraju nae!i$a si'urno' i stabi!no' bankovno' os!ovanja (C) )otra9ivanja i!i oten#ija!ne obveze re$a osoba$a u osebni$ o"nosi$a sa banko$ neovisno o to$e jesu !i i$ o"obrene kao tr'ov#i$a oje"in#i$a i!i &iziki$ osoba$a, ako su us ostav!jene uz uvjete koji su ovo!jniji o" uobiajeni( u ban#i i!i na &inan#ijski$ tr9iti$a, o"nosno, ako ne o"'ovaraju nae!i$a si'urno' i stabi!no' bankarsko' os!ovanja (5) )otra9ivanja i oten#ija!ne obveze osi'urane "ioni#a$a "ru'i( banaka koje ne kotiraju na s!u9beni$ burza$a =atoO + sluaju neurednos.i du4nika# 2re.2os.avlja se# banka .akve dionice ne bi mogla 2roda.i na slu4benim burzama ve bi i3 morala zadr4a.i kao ulaganja u dionice drugi3 banaka!

PONDERIRANA AKTIVA BANAKA

% on"eriranu aktivu ne uk!juuju se one stavke aktive koje inae u$anjuju ja$stveni i osnovni ka ita! kao ri$jeri#eB - .e$aterija!na i$ovina u ob!iku !i#en#i, atenata i 'oo"[i!!a - .eot !a;eni iznos kre"ita "ani( za ku nju "ioni#a - %!a'anja u "ru'e banke - )otra9ivanja o" ravni( i &iziki( osoba ovezani( s banko$ "ana uz ovo!jnije uvjete o" tr9ini( - )otra9ivanja osi'urana "ioni#a$a banaka koje ne kotiraju na s!u9beni$ burza$a +tavke bi!anne aktive i izvanbi!anne rizine stavke koje se uk!juuju u izraunavanje uku ne on"erirane aktive uzi$aju se u$anjene za &or$irane osebne rezerve za i"enti&i#irane 'ubitke.

C@

:i!anne stavke se on"eriraju, a izvanbi!anne rizine stavke $no9e se konverza#ijski$ &aktoro$ i zati$ on"eriraju. PONDERIRANJE BILANNE AKTIVE PONDER +H 1) .ovani#e, kovani#e i !e$enite kovine 2) )otra9ivanja o" <.:-a i sre"inji( banaka "r9ava *,/--a kao i otra9ivanja osi'urana nji(ovi$ 'aran#ija$a i 2)-i$a 3) )otra9ivanja o" R< i otra9ivanja okrivena 'aran#ija$a R< C)) )otra9ivanja okrivena "e oziti$a "o razine "e ozita PONDER (+H 1. )otra9ivanja o" $eunaro"ni( &inan#ijski( institu#ija 2. +re"stva o vienju i oroeni "e oziti ko" ino banaka koje i$aju ri$jereni stu anj kre"itne s osobnosti 3. )otra9ivanja o" ino i "o$a;i( banaka kao i otra9ivanja osi'urana 'aran#ija$a i ja$stvi$a ti( banaka ako i$aju ri$jeren stu anj kre"itne s osobnosti C. )otra9ivanja o" (rvatski( 9u anija i!i otra9ivanja osi'urana 'aran#ija$a 9u anija (uk!juuju;i i 'ra" =a'reb) PONDER 0+H (1) 4re"iti koji su u #ije!osti osi'urani (i oteka$a na" sta$beni$ objekti$a koji su i!i ;e biti nastanjeni PONDER '++H 1.) )otra9ivanja bez okri;a "e ozito$, o"nosno, bez osi'uranja ri$jereni$ za!o'o$ i$ovine 2.) Faterija!na i$ovina 3.) %!a'anja u 2)-e "ru'i( banaka koji se ne uk!juuju u nji(ov ja$stveni ka ita! C.) *sta!a bi!anna aktiva

PONDER '0+H 1.)otra9ivanja o" k!ijenata koji i$aju neusk!aenu "eviznu ozi#iju ako nisu okrivena o"'ovaraju;i$ instru$enti$a osi'uranja IZLOENOST BANKE
:anke su os!ovanje "u9ne usk!a"iti s ara$etri$a, o"nosno, "ru'i$ o'ranienji$a. ro isani$ kvantitativni$

C>

IA;&<2%&34 ba%"2 re$a je"noj osobi je iznos svi( tra9bina o kre"iti$a i "ru'i$ osnova$a, u!a'anja u 2)-e i v!asnike u!o'e i reuzeti( obveza re$a je"noj osobi. % iz!o9enost banke re$a je"noj osobi ne uraunaju se tra9bine koje su osi'urane novani$ "e ozito$ "o iznosa takvo' osi'uranja, 2)-a R< i!i <.:a s$atraju se neo ozivi$ ja$stvo$ R< i!i na"!e9ne "r9avne institu#ije, o"nosno, instru$ento$ osi'uranja koje utvr"i <.: svojo$ o"!uko$. IZLOENOST $,27a &3&ba7a # $&32b%&7 &1%&3# 3a ba%"&7 *sobe u osebno$ o"nosu sa banko$ suB (1) -ioniari banke koji i$aju 5 i!i vie I "ioni#a banke s ravo$ '!asa u '!avnoj sku tini (2) M!anovi u rave i na"zorno' o"bora te rokuristi banke (3) *sobe koje s banko$ i$aju u'ovore o ra"u sk!o !jene uz osebne uvjete

OD,a%:82%9a :A;&<2%&34: ba%"2 $,&$:3a%a # &1%&3# %a 9a73452%: "a$:4a; .JAK)

PODRUJA OGRANIAVANJA IZLOENOSTI BANKE Iz!o9enost banke re$a je"noj osobi i s njo$ ovezani$ osoba$a %ku na iz!o9enost banke re$a osoba$a koje banka izravno i!i neizravno kontro!ira i!i osoba$a koje su kontro!irane o" osobe koja kontro!ira banku ne s$ije zaje"no re!aziti 20I D54-a %ku na iz!o9enost banke re$a "ioniari$a banke koji i$aju "ioni#e iji uku ni no$ina!ni iznos ini vie o" 5I te$e!jno' ka ita!a banke i s nji$a ovezani$ osoba$a )oje"inana iz!o9enost banke re$a !anovi$a u rave .*-a, rokuristi$a banke, osoba$a koji i$aju u'ovore o ra"u sk!o !jene osebne uvjete i !anovi$a nji$e u9e obite!ji 2e!iki kre"it ? ve!ika iz!o9enost )oje"inana iz!o9enost banke re$a ravni$ osoba$a u koji$a !anovi u rave, na"zorno' o"bora i !anovi nji(ovi( obite!ji i$aju vie o" 20I u"je!a )oje"inana iz!o9enost banke re$a ravni$ osoba$a u ije$ ka ita!u banka i$a vie o" 20I u"je!a s ravo$ '!asa i!i na" koji$ banka i$a na "ru'i nain u rav!jaku kontro!u %ku ni iznos svi( ve!iki( iz!o9enost banke (ve!ika iz!o9enost banke X iz!o9enost banke re$a je"noj osobi i s njo$ H &1 JAK!a najvie 25I $a] 20I

najvie 10I najvie 10I 10I najvie 10I najvie 10I najvie J00I

C9

ovezani$ osoba$a koja re$auje 10I D54-a) Iz!o9enost uku ne "evizne ozi#ije va!utno$ riziku ("evizne obveze ne s$iju biti ^ o" "evizno' otra9ivanja, a "evizna otra9ivanja ne s$iju biti ve;a o" "evizni( obveza u iznosu koji re!azi ro isani ostotak D54-a banke) %!a'anja banke u $aterija!nu i$ovinu (ze$!jita, z'ra"e, o re$u i ureuje os!ovno' rostora) %!a'anje banke u ka ita! je"ne ne&inan#ijske institu#ije %ku na u!a'anja banke u ka ita! ne&inan#ijski( ustanova +tje#anje u"je!a u "ru'oj ban#i i!i u neko$ tr'ovako$ "rutvu za iznos koji re!azi ro isani ostotak D54-a banke (10I) sa$o uz ret(o"nu su'!asnost <.:-a

najvie 20I

najvie C0I najvie 15I najvie 30I ve;i o" 10I

1ro$jeseno banke izrauju o"'ovaraju;a izvje;a i <.: kontro!ira ri"r9avanje ro isani( ara$etara.

RASPOREKIVANJE PLASMANA I POTENCIJALNIOBVEZA U RIZINE SKUPINE

5ktiva banke "ije!i se na aktivuB 5 - koja 32 ,a3$&,2C#92 u rizine sku ine ? to su stavke na osnovi koji( je banka iz!o9ena kre"itno$ riziku tj. riziku 'ubitka zbo' neis unjenja "os je!i( obveza re$a ban#i n r.B - kre"iti, - "e oziti ko" banaka, - tra9bine na osnovu &inan#ijsko' !izin'a, &aktorin'a i &or&aitin'a, - u!a'anja u "u9nike 2)-e, uko!iko se "r9e "o "os ije;a, - tra9bine na osnovu ka$ata, nakna"a, "ani( re"uj$ova i s!. : - koja 32 %2 ,a3$&,2C#92 u rizine sku ine ? to su stavke na osnovu koji( je banka iz!o9ena tr9ino$ i osta!i$ vrsta$a rizika, raz!iiti$ o" kre"itno' n r.B - u!a'anja u 2)-e i "ru'e &inan#ijske instru$ente koji se "r9e ra"i tr'ovanja, - u!a'anja u "ioni#e, - $aterija!na i$ovina, novana sre"stva i s!. RASPOREKIVANJE PLASMANA PREMA STUPNJEVIMA RIZIKA % svr(uB - &or$iranja rezerva#ija za i"enti&i#irane ( oznate) 'ubitke, kao i - ra"i rea!no' vre"novanja aktive banka je "u9na k!asi&i#irati (ras ore"iti) !as$ane u 3 rizine sku ine i toB
50

1. ot uno na"okna"ivi !as$ani (sku ina 5), 2. "je!o$ino na"okna"ivi !as$ani (sku ina :), 3. nena"okna"ivi !as$ani (sku ina /)

K,:42,:9: ,a3$&,2C:5a%9a
Ras oreivanje !as$ana obav!ja se re$aB "u9nikovoj kre"itnoj s osobnosti, "u9nikovoj ure"nosti u o"$irenju obveza i kva!iteti instru$enata osi'uranja tra9bina banke. 1.D#<%:"&5a ",21:4%a 3$&3&b%&34 ro#jenjuje se re$aB D#<%:"&5&7 "a,a"42,# tj. - statusni$, osobni$ i ekono$ski$ znaajka$a, - kva!iteti i strunosti $ena"9$enta i - kva!iteti ro'ra$a za ostvarenje koje' banka ru9a &inan#ijsku o"rku D#<%:"&5&7 "a$:4a;#

D#<%:"&5&9 :7&5:%3"&9 3%aA:, uk!juuju;i nje'ovu $o'u;nost ostvarenja bu"u;i( novani( ri!jeva za ot !atu "u'a D#<%:"&5&9 ;:"5:1%&34: : $,&@:4ab:;%&34: D#<%:"&5:7 %&58a%:7 4&"&5:7a ostvareni$ u rotek!o$ raz"ob!ju i oekivani$ bu"u;i$ novani$ tokovi$a O$G:7 #5924:7a os!ovanja i $2,3$2"4:5: 1#<%:"a te $&;&<a9# %a 4,<:64# "je!atnosti kojo$ se "u9nik bavi

2) D#<%:"&5a #,21%&34 # $&17:,:5a%9# &b52Aa o"razu$jeva nje'ovu s osobnost "a u #ije!osti o"$iruje obveze re$a ban#i o '!avni#i, ka$ati i "ru'i$ osnova$a u u'ovoreno$ iznosu i u'ovoreno$ roku 3) K5a;:424a :%34,#72%a4a &3:D#,a%9a !as$ana utvruje se na te$e!juB - tr9ine unovivosti, - "oku$entiranosti i $o'u;nosti ostvarenja na"zora o" strane banke na" o"reeni$ instru$ento$ osi'uranja, - $o'u;nosti risi!ne na !ate. I%34,#72%4: &3:D#,a%9a $&5,a4a $;a37a%a ran'iraju se naB - rvorazre"ne instru$ente osi'uranjaE - ri$jerene instru$ente osi'uranja u ob!iku nekretnina i okretnina, te - osta!e ri$jerene instru$ente osi'uranja. P,5&,aA,21%: :%34,#72%4: &3:D#,a%9a suB
51

1) 'otovinski o!o', 2) "u9niki 2) sre"inji( "r9ava, sre"inji( banaka, razni( institu#ija i osta!i( osoba koje i$aju o"'ovaraju;i stu anj kva!itete, 3) "u9niki 2) je"ini#a !oka!ne i re'iona!ne sa$ou rave i javni( "r9avni( tije!a, razvojni( banaka i $eunaro"ni( or'aniza#ija, C) "ioni#e i!i konvertibi!ne obvezni#e uk!juene u '!avni burzovni in"eks, 5) z!ato, J) 'aran#ije o"nosno ja$stva koja su neo oziva i koja su na rvi oziv a iz"a!e su i( sre"inje "r9ave, sre"inje banke, a'en#ije za kre"itiranje izvoza i kre"itne institu#ije koje i$aju o"'ovaraju;i kre"itni rejtin'. P,:792,2%2 :%34,#72%42 &3:D#,a%9a # &b;:"# %2",24%:%a : $&",24%:%a banka $o9e uzeti u obzir ako i$a us ostav!jen na"zor na" ri$!jeni$ instru$enti$a i ostoji tr9ite koje o$o'u;uje nji(ovo brzo unovenje. 4ao vrije"nost instru$enta osi'uranja u ob!iku nekretnina uzi$a se tr9ina #ijena, o"nosno ako ona nije oznata uzi$a se ro#jena neovisno' ro#jenite!ja. <i oteka i!i &i"u#ijarni rijenos rava v!asnitva na" nekretnino$ treba biti u isana u ze$!jine knji'e, a nekretnina osi'urana o!i#o$ osi'uranja vinku!irano$ u korist kre"itne institu#ije. )okretnina $o9e biti takoer a"ekvatni instru$ent osi'uranja na !ate otra9ivanja kre"itne institu#ije uko!iko je za!o' u isan u re'istar za!o9ni( rava na" okretnina$a ri institu#iji na"!e9noj za voenje to' re'istra te uko!iko se okretnina $o9e u re!ativno kratko$ roku unoviti o ri$jerenoj #ijeni ra"i na !ate otra9ivanja. O34a;: $,:792,2%: :%34,#72%4: &3:D#,a%9a suB - "u9niki vrije"nosni a iri koji ne$aju kre"itni rejtin', a!i kotiraju na riznatoj burzi i ako su !ako utr9iviE - u"je!i u investi#ijski$ &on"ovi$a ija #ijena se objav!juje svako' "ana, a u!a'anja &on"a su u instru$ente koji se $o'u riznati kao rvorazre"ni instru$enti osi'uranjaE - o!i#e osi'uranja kre"itni( otra9ivanjaE - o!i#e 9ivotno' osi'uranja s otku no$ vrije"no;u, te - osta!i kva!itetni instru$enti osi'uranja. *sta!i instru$enti osi'uranja ri(va;eni o" strane banke n r. $jeni#e "u9nika, ovrne izjave "u9nika, ja$stva osoba koje ne$aju o"'ovaraju;i bonitet i!i koje ne$aju kre"itni rejtin' s$atraju se %2a12"5a4%:7 :%34,#72%4:7a &3:D#,a%9a i kre"itna institu#ija i( ne $o9e uzeti u obzir ri!iko$ k!asi&ika#ije !as$ana i izvanbi!anni( obveza.
52

R:A:8%a 3"#$:%a A .$&4$#%& %a1&"%a1:5: $;a37a%:) % sku inu 5 ras oreuju se !as$ani za koje se ro#jenjuje "a ;e u sk!a"u s u'ovoro$ biti u #ije!osti na !ativi ('!avni#a i ka$ate) to znaiB - ako sa"anje "u9nikovo &inan#ijsko stanje i ro#ijenjeni bu"u;i novani ri!jevi ne "ovo"e u itanje nje'ovo "a!jnje os!ovanje i o"$irenje ti( i bu"u;i( obveza re$a ban#i, - ako su !as$ani osi'urani a"ekvatni$ instru$enti$a osi'uranja na !ate. Ka7a4%: $,:B&1: o" !as$ana koji su ras oreeni u sku inu 5 riznaju se u raun "obiti i 'ubitka raz"ob!ja u koje$u su zaraeni. R:A:8%a 3"#$:%a B .192;&7:8%& %a1&"%a1:5: $;a37a%:) % sku inu : ras oreuju seB - !as$ani za koje se ro#jenjuje "a ne;e u #ije!osti biti na !a;eni u u'ovorenoj visini o"nosno, - !as$ani za koje ostaje objektivni "okazi "a je sa"anja vrije"nost oekivani( bu"u;i( novani( ri!jeva o ti$ !as$ani$a $anja o" nji(ove no$ina!ne knji'ovo"stvene vrije"nosti. :anka je "u9na razra"iti kriterije re$a koji$a ;e ovisno o visini na"okna"ivo' iznosa, !as$ane sku ine : k!asi&i#irati u 3 o"sku ine i toB ' P&13"#$:%a B', u koju se k!asi&i#iraju oni !as$ani ko" koji( utvreni 'ubitak %2 $,2;aA: *+H no$ina!no' knji'ovo"stveno' o"nosno u'ovoreno' iznosa !as$ana, o"nosno ako !as$an nije osi'uran a"ekvatni$ instru$ento$ osi'uranja, a "u9nik kasni s o"$irivanje$ obveza "u!je &1 /+ 1& 'E+ 1a%aE ( P&13"#$:%a B(, 'ubitak iz$eu *+H : ?+H i!i ako "u9nik kasni "u!je &1 'E+ 1& (?+ 1a%a te * P&13"#$:%a B*, 'ubitak je 52G: &1 ?+H a 7a%9: &1 '++H i!i "u9nik kasni s o"$irivanje$ obveza &1 (?+ 1& *>0 1a%a P,:"aA ,a3$&,2C:5a%9a $;a37a%a :A 3"#$:%2 OAO # 3"#$:%# OBO 5ktiva )asiva --------------------------------------------Raun -AN 3iro-r. 1.000 -e oziti 3.900 )ri(o"i 1.500 4re"it 757 2.000 4a ita! J00 Ras(o"i 1.000 *sta!o 2.000 -obitak 500 D&b:4a" 0++
53

--------------------------------------------%ku no 5.000 %ku no 5.000 4re"it je ras oreen iz sku ine 757 u rizinu sku inu 7:7 i is rav!jena $u je vrije"nost za 20I ------------- 2.000 ] 20I X C00 - 4re"it se s$anjuje za is ravak vrije"nosti, a s$anjuje se i aktiva. - +vota is ravke vrije"nosti re"stav!ja "o"atni ras(o" i s$anjuje se "obitak bankeB )ri(o"i 1.500 Ras(o"i 1.000 -o"atni ras(o"i C00 D&b:4a" '++ - %$anjeni "obitak s$anjuje asivu. :i!an#a banke nakon ras oreivanja !as$ana 5ktiva )asiva ---------------------------------------------------3iro-r. 1.000 -e oziti 3.900 4re"it 7:7 1.J00 4a ita! J00 *sta!o 2.000 -obitak 100 ---------------------------------------------------%ku no C.J00 %ku no C.J00 Ka7a4%: $,:B&1: %a $;a37a%2 3"#$:%2 B *braun se rovo"i na osnovi#u koju ini 3a1a6%9a 5,:921%&34 1:3"&%4:,a%:B b#1#G:B %&58a%:B 4:92"&5a uz ri$jenu sto e koja je ret(o"no koritena ko" "iskontiranja ti( novani( tijekova. Na$&72%aB 5ko banka obrauna ka$atu na !as$ane u rizinoj sku ini : re$a uvjeti$a iz u'ovora tako obraunatu ka$atu evi"entirat ;e na rauni$a izvanbi!anne evi"en#ije. 1ek ka"a se ka$ata na !ati biti ;e ri(o" banke. R:A:8%a 3"#$:%a C .$&4$#%& %2%a1&"%a1:5: $;a37a%:) % sku inu / ras oreuju se otra9ivanja za koja se ro#jenjuje "a ni i$ovina "u9nika ni instru$enti osi'uranja tra9bina ne o$o'u;uju na !atu koja bi re!azi!a 10I u'ovoreno' iznosa !as$ana.

5C

POTENCIJALNE OBVEZE KOJE SE RASPOREKUJU U RIZINE SKUPINE

)o isti$ kriteriji$a kao i !as$ani u sku ine H57, H:7 i H/7 ras oreuju seB 1.) *"obreni neiskoriteni i "ru'i s!ini kre"iti 2.) =ak!jueni, a neizvreni neo ozivi u'ovori o &inan#ijsko$ naj$u (!easin'u), &aktorin'u i &or&aitin'u 3.) Iz"ane 'aran#ije C.) *tvoreni ne okriveni akre"itivi 5.) Fjenina ja$stva (ava!i) i osta!a s!ina ja$stva na osnovi koji( $o9e us!ije"iti !a;anje o" strane banke u$jesto o" '!avno' "u9nika .a o$enaB )osebne rezerve za i"enti&i#irane rizike banke o !as$ani$a (rizina sku ina : i /) &or$iraju se na teret ras(o"a i evi"entira i( se u okviru is ravke vrije"nosti oje"ino' otra9ivanja. )osebna rezerviranja za i"enti&i#irane rizike o 'aran#ija$a i "ru'i$ vanbi!anni$ obveza$a &or$iraju se na teret ras(o"a, te i( se evi"entira na osebni$ rauni$a u asivi

P,:"aA ,a3$&,2C:5a%9a Da,a%c:92 :A 3"#$:%2 OAO # 3"#$:%# OBO

5ktiva )asiva -------------------------------------------Raun -AN 3iro-r. 1.000 -e oziti C.900 )ri(o"i 1.500 4re"it 2.000 4a ita! J00 Ras(o"i 1.000 *sta!o 3.000 -obitak 500 D&b:4a" 0++ -------------------------------------------%ku no J.000 %ku no J.000 - :anka je iz"a!a 'aran#iju u svoti o" 1.000 i ret ostav!ja se "a ;e o njoj !atiti, a!i se ne;e re'resirati o" "u9nika vie o" >0I. - Naran#iju treba ras ore"iti iz sku ine H57 u H:7 i &or$irati rezerve za i"enti&i#irane rizike u svoti o" 20I iznosa 'aran#ijeB 1.000 ] 20I X 200 - Iznos rezerva#ija re"stav!ja "o"atni ras(o" i s$anjuje se "obitak bankeB )ri(o"i 1.500 Ras(o"i 1.000 -o"atni ras(o"i 200 D&b:4a" *++ :i!an#a banke nakon ras oreivanja 'aran#ije

55

5ktiva )asiva --------------------------------------------------------3iro-raun 1.000 -e oziti C.900 4re"it 2.000 4a ita! J00 *sta!o 3.000 -obitak 300 )osebne rezerve za i"enti&i#irane rizike 200 --------------------------------------------------------%ku no J.000 %ku no J.000 - %$anjeni "obitak ne s$anjuje bi!an#u jer su &or$irane rezerve. - .o$ina!ni iznos iz"ane 'aran#ije evi"entiran vanbi!anno takoer se ne s$anjuje. REZERVE ZA IDENTIFICIRANE RIZIKE NA SKUPNOJ OSNOVI - *"nose se na 'ubitke koji nisu osebno i"enti&i#irani ("ak!e na sve !as$ane i oten#ija!ne obveze ras oreene u rizinu sku inu 5). - .e $o'u se ri isivati oje"inano$ !as$anu, a iskustvo okazuje "a su rizi#i ('ubit#i) risutni u kre"itno$ ort&e!ju. - :anke $o'u utvr"iti "i&eren#irane sto e rezerviranja za nei"enti&i#irane 'ubitke uzi$aju;i u obzir ras ore" !as$ana o 'os o"arski$ "je!atnosti$a, ze$!jo isni$ o"ruji$a, ve!iini i &inan#ijskoj snazi k!ijenata, it". - Zb,&9 ,2A2,5:,a%9a Aa :12%4:@:c:,a%2 D#b:4"2 %a 3"#$%&9 &3%&5: 7&,a b:4: # ,a3$&%# &1 +,E0H 1& ',(+H #"#$%&D 34a%9a $;a37a%a : $&42%c:9a;%:B &b52Aa ,a3$&,2C2%:B # ,:A:8%# 3"#$:%# OAP %$anjenje (is ravak) vrije"nosti !as$ana rizine sku ine 5, o"nosno rezerviranja rovo"e se na teret trokova za raz"ob!je u koje$ su 'ubi#i utvreni, te u korist o"'ovaraju;i( rauna is ravaka vrije"nosti !as$ana koji su re"$et k!asi&ika#ije.

- Ra%:9: $,&$:3:: R2A2,5:,a%9a Aa %2:12%4:@:c:,a%2 D#b:4"2 $,&5&12 32 %a 42,24 ,a3B&1a, a 25:12%4:,a9# 32 %a Aa32b%:7 ,a8#%:7a ,2A2,5: # $a3:5: - % &inan#ijski$ izvje;i$a (bi!an#a banke) uku no stanje !as$ana zbirno se u$anjuje za ove rezerve.

5J

Ba32;3": 34a%1a,1: ,2D#;ac:92 "a$:4a;a

1e$e!je se na staro$ sustavu iz 199>.'o"ine, revi"iraju 'a i una reuju. 4on#e t se te$e!ji na * 34#$aB 1) Fini$a!na a"ekvatnost ka ita!a 2) +u ervizijski na"zor bankovno' sustava 3) 1r9ina "is#i !ina I S4#$, 7:%:7a;%a a12"5a4%&34 "a$:4a;a Revi"iran i una rijeen ristu o!azi o" ret ostavke "a ja$stveni ka ita! okriva, u o"reeno$ ostotku, ne sa$o riziko$ on"eriranu aktivu i izvanbi!anne stavke, ve; i osta!e rizike s koji$a se banka suoava Ja73452%: "a$:4a; A12"5a4%&34 "a$:4a;a J !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! K,21:4%: ,:A:"LT,<:6%: ,:A:"LO$2,a4:5%: ,:A:" ' M24&1&;&D:9a 792,2%9a ",21:4%&D ,:A:"a .792,: 32 %a 5:62 %a8:%a)

"!"! S.andardizirani 2ris.u2 +vi$ stavka$a aktive i izvanbi!anni$ ozi#ija$a "o"je!juje se o"'ovaraju;i on"er rizinosti kako bi se izrauna!a 7riziko$ on"erirana aktiva. .e$a znaajni( ro$jena u o"nosu na ostoje;i sustav. "!$! ;n.erni sus.av rangiranja )vlas.i.i, %s ostava interno' sustava ran'iranja za svaku banku treba!a bi znaiti a&ir$a#iju rizino' ro&i!a banke. +vaka banka $ora obavezno usvojiti o"reene razre"e iz!o9enosti, "e&inirati ko$ onente rizika i ri"r9avati se $ini$a!ni( za(tjeva za ri$jenu interno' sustava ran'iranja. ( M24&1&;&D:9a 792,2%9a 4,<:6%&D ,:A:"a 1r9ini rizik je vjerojatnost "a ;e ort&e!j os#i!irati i 'ubiti na vrije"nosti us!ije" ro$jena tr9ini( oko!nosti i!i i$benika. Feto"o!o'ija $jerenja tr9ino' rizika sa"r9i raz!iite ristu e i $eto"e ve; re$a to$e kako se "e&inira tr9ini rizik. 5ko je tr9ini rizik "e&iniran kao a're'atna iz!o9enost tr'ovako' ort&e!ja banke, ta"a je $o'u;e ri$ijeniti je"nostavnu $eto"u $jerenja rizika na tr'ovaki ort&e!j.

5@

 5ko se tr9ini rizik banke "e&inira ire, kao obu(vat ka$atno', va!utno' i rizika v!asniki( vrije"nosni#a, on"a se $ora raz$atrati, oto$ usvojiti i ri$jenjivati s e#i&inu $eto"o!o'iju $jerenja, izvje;ivanja i kontro!e ti( rizika. * M24&1&;&D:9a 792,2%9a &$2,a4:5%&D ,:A:"a

* erativni rizik je vjerojatnost izravno' i!i neizravno' 'ubitka koji roiz!azi iz neo"'ovaraju;i( i!i o'reni( interni( ro#esa, !ju"i i sustava i!i iz vanjski( "o'aaja. :ase!ski ko$itet za bankovnu su erviziju re orua neko!iko ristu a u $jerenju o erativno' rizika i toB - 2ris.u2 .emeljnog indika.ora - s.andardizirani 2ris.u2 - 2ris.u2 in.ernog mjerenja II S4#$, 3#$2,5:A:93": %a1A&, ba%"a,3"&D 3#34a5a +re"inje banke "u9ne su ratiti sustave ro#jene rizika u svakoj ban#i i reventno "je!ovati "a se s rijei $o'u;i bankrot i!i kriza bankarstva. III S4#$, 4,<:6%a 1:3c:$;:%a 1e$e!jna svr(a uvoenja stan"ar"a tr9ine "is#i !ine je ove;anje o ;e trans arentnosti i us ore"ivosti izvje;ivanja u bankovni$ sustavi$a. :anke su "u9ne izvje;ivati i!i obavjetavati javnost oB - s.ruk.uri ka2i.ala - o izlo4enos.i riziku - mjerama za 2oveanje adekva.nos.i ka2i.ala i.d!

Na82;a I $,:%c:$: ba%"&5%&D $&3;&5a%9a

' Na82;& $&3;&5%&34: : #,21%&D $&3;&5a%9a )os!ovnostB - razboritost - "ina$ika #irku!a#ije sre"stava - re"vianje J, Razbori.os.9 _ .e "onositi o"!uke brzo !eto i o!ako _ .e o" ritisko$

5>

_ -onoenje o"!uka na o"!ozi strune ana!ize boniteta i kre"itne s osobnosti tra9io#a i njezini( os!ovni( rezu!tata :) :inamika cirkulacije sreds.ava- sre"stava ne s$iju $irovati, a niti biti 7za!eeni8 u kre"iti$a, 2)-a, v!asniki$ u!ozi$a K, 1redvi7anje9 _ 1okova rivre"ni( i &inan#ijski( kretanja _ % ze$!ji i inoze$stvu _ Nrane, "je!atnosti _ -e onenti, korisni#i kre"ita _ 1eajevi, ka$atne sto e :anka $ora biti sa$osta!na u "onoenju o"!uka. *na os!uje tui$ sre"stvi$a koje treba u roku vratiti, a s tui$ sre"stvi$a $ora se os!ovati s "vostruko ve;o$ a9njo$ ne'o s v!astiti$RRR %re"no os!ovanje znaiB - "a banka os!uje struno, ra#iona!no i ekono$ino - "a se ri"r9ava u'ovora i obiaja - "a os!ove obav!ja tono i eks e"itivno - "a otuje $ora!ne i "rutvene interese, te uva u'!e" ze$!je - "a se ri"r9ava ro isa, osebno $jera $onetarno-kre"itne o!itike ( Na82;& 3:D#,%&34: #;aDa%9a - $o'u;nost na !ate otra9ivanja ('!avni#a, ka$ata, nakna"e) u roku, obi$u i na nain re"vien u'ovoro$ - osi'uranje vra;anja - na !ate otra9ivanja - ravi!oB &inan#irati osao, a ne o"uze;e. 4re"itirati ku #a, a ne roizvoaa * Na82;& 2@:"a3%&D #;aDa%9a )o"razu$ijeva ostizanje ozitivni( e&ekata o" u!o9eni( sre"stva u roizvo"nji, ro$etu, o ;enito u os!ovanju korisnika kre"ita te u!a'anje u ro&itabi!ne os!ove i o"uze;a, a ne 'ubitaeR = Na82;& ,2%4ab:;%&D $&3;&5a%9a 4a$atno$ i tari&no$ o!itiko$ treba osi'urati "obitak u os!ovanje banke

MULTIPLIKACIJA KREDITA I DEPOZITA

59

1. )oja$ i osnovne znaajke $u!ti !ika#ije kre"ita i "e ozita 2. .e'ativna$u!ti !ika#ija 3. Fu!ti !ika#ija u o"reeno$ vre$enu C. *snovni i$beni#i $u!ti !ika#ije

' P&9a7 : &b:;92<9a 7#;4:$;:"ac:92 ",21:4a : 12$&A:4a - 5ko k!ijenti banke !a;aju obveze u korist "ru'i( k!ijenata iji 9iro-rauni se vo"e u "e ozitno$ sustavu iste banke, ta"a za tu banku ne$a o"!jeva sre"stava, a se njezin &inan#ijski i kre"itni oten#ija! ne $ijenjaju. - 5ko k!ijenti banke o"i9u 'otovinu, !a;aju obveze i izvravaju na!o'e u korist k!ijenata "ru'e banke, "o!azi "o s$anjenja "e ozita u $atinoj ban#i te s$anjenja njezino' &inan#ijsko' i kre"itno' oten#ija!a. Ba%"a 1a5a%927 ",21:4a $&52Ga5a 35&92 12$&A:42, a $,&c23 &1&b,a5a%9a ",21:4a "&9: ,2A#;4:,a ",2:,a%927 .345a,a%927) 1&1a4%:B 12$&A:4a %aA:5a 32 ",21:4%a 7#;4:$;:"ac:9a. !7a",&7#;4:$;:"ac:9a ? na razini bankovno' sustava !7:",&7#;4:$;:"ac:9a ? na razini je"ne banke )ri$jerB 1 ini#ija!ni ri!jev na raun k!ijenta banke je 1.000, 1 obvezna riuva je 1@I (r1 X 0,1@), 1 riuva !ikvi"nosti je 3I (r2 X 0,03), 1 o" o"obreni( kre"ita C0I o"!jeva se iz banke ute$ trans&era u 'otov nova#, za !a;anje obveza "r9avi i!i k!ijenti$a koji sre"stva "r9e u "ru'i$ banka$a i s!., 1 J0I (( X 0,J0) o" o"obreni( kre"ita s!u9i za obav!janje transak#ija iz$eu k!ijenata iste banke. 1) -o"atni ri!jev k!ijentu-"e onentu 757u svoti o" 1.000,00 rouzroiti ;e ro$jene na bi!an#i. :i!an#a banke (1) `````````````````````````````````````````````` 5ktiva )asiva ---------------------------------------------------------------3iro-raun 1.000,00 -e ozit Y5Z 1.000,00

J0

2) :anka ;e na svotu novo' "e ozita u visini 1.000,00 obraunati obveznu riuvu 1@I i riuve !ikvi"nosti 3I (uku noB 1@0W30X200). )riuve se iz"vajaju sa 9iro-rauna na oseban raun i sre"stva su na taj nain i$obi!izirana.

:i!an#a banke (2) 5ktiva )asiva ---------------------------------------------------------------3iro-raun >00,00 -e ozit Y5Z 1.000,00 )riuve 200,00 ---------------------------------------------------------------%ku na aktiva 1.000,00 %ku na asiva 1.000,00 C. .eiskoriteni kre"itni oten#ija!, kao raz!ika iz$eu &inan#ijsko' oten#ija!a i riuva, je >00,00 i banka ;e o"obriti kre"it k!ijentu Y:Z, a sre"stva "oznaiti interni$ na!o'o$ na nje'ov 9iro-raun koji se vo"i u "e ozitno$ sustavu banke. :i!an#a banke (3) 5ktiva )asiva ---------------------------------------------------------------3iro-raun >00,00 -e ozit Y5Z 1.000,00 )riuve 200,00 -e ozit Y:Z >00,00 4re"it Y:Z >00,00 ------------------------------------------------------------------%ku na aktiva 1.>00,00 %ku na asiva 1.>00,00 Ginan#ijski oten#ija! banke ove;an je na 1.>00,00 kao rezu!tat o"obrenja kre"ita svo$ k!ijentu, a kre"itni oten#ija! u iznosu >00,00 ostao je ne ro$ijenjen, jer nije bi!o o"!jeva sre"stavaB uku na asiva (1.>00,00) $inus riuve (200,00) $inus kre"iti (>00,00) je"nako je >00,00. =) K;:92%4 QBR "&,:34:4 G2 3,21345a :A 1&b:52%&D ",21:4a 3#";a1%& 35&9:7 $&4,2ba7a : # $,:792,# 92 $,24$&34a5;92%&: ! 1a G2 =+H :;: *(+,++ %a7:92%:4: Aa $;aGa%92 &b52Aa 5a% 3#34a5a ba%"2, 64& G2 $,&#A,&8:4: %2 3a7& 37a%92%92 12$&A:4a QBR, 52G : &1;925 ;:"5:1%:B 3,2134a5a ba%"2 42 37a%92%92 b:;a%c2 ba%"2, a ! 3a >+H :;: =E+,++ :A5,6:4 G2 $;aGa%92 35&9:B &b52Aa $,27a ";:92%4# QCR #%#4a, 12$&A:4%&D 3#34a5a ba%"2 :i!an#a banke (C) ----------------------------------------------------------------

J1

5ktiva )asiva ---------------------------------------------------------------3iro-raun C>0,00 -e ozit Y5Z 1.000,00 )riuve 200,00 -e ozit Y:Z 0,00 4re"it Y:Z >00,00 -e ozit Y/Z C>0,00 ---------------------------------------------------------------%ku na aktiva 1.C>0,00 %ku na asiva 1.C>0,00 5) :anka ;e na "o"atni "e ozit Y/Z u svoti o" C>0,00 obraunati riuve (1@I W 3I X 20I) te sre"stva u iznosu 9J,00 (C>0,00 ] 20I X 9J,00) iz"vojiti sa 9iro-rauna na oseban raun riuva. .eiskoriteni kre"itni oten#ija! iskazan visino$ s!obo"ni( novani( sre"stava na 9iro-raunu sa"a je 3>C,00 i ro#es $u!ti !ika#ije ;e se nastaviti.

1ab!i#a 1- )ro#es $ikro$u!ti !ika#ije kre"ita i "e ozita Re"ni broj -e oziti )riuve koraka (0,1@W0,03) 1. 1.000.00 200,00 2. C>0,00 9J,00 3. 230,C0 CJ,0> C. 110,59 22,12 5. 53,0> 10,J2 4re"iti (0,>0) >00,00 3>C,00 1>C,32 >>,C@ C2,CJ *"!jev iz banke (0,C0) 320,00 153,J0 @3,@3 35,39 1J,9>

%ku no 1.923,0> 3>C,J2 1.53>,CJ J15,3> Iz o"ataka roiz!aziB 1 "a se ro#es o"obravanja "o"atni( kre"ita i kreiranje "o"atni( "e ozita ($u!ti !ika#ija) nastav!ja sve "ok se 1.000 kuna oetno' "e ozita u #ije!osti ne trans&or$ira u obveznu riuvu, riuve !ikvi"nosti, iz"vajanje u 'otovinu i van "e ozitno' sustava banke (1.000 X 3>C,J2 W J15,3>)E 1 "a ;e banka nakon zavretka ro#esa $u!ti !ika#ije i$ati uku ne "o"atne "e ozite, zaje"no s ini#ija!ni$, 1.923,0> koji su os!u9i!i za kreiranje uku ni( "o"atni( kre"ita u visini 1.53>,CJ, obvezne riuve i riuva !ikvi"nosti u visini 3>C,J2. M#;4:$;:"ac:9a b: b:;a &17aB $,2":%#4a a"& b: b:;& "&9: "&,:3%:" ",21:4a 1&b:52%a 3,21345a # c:92;&34: #$&4,:92b:& Aa $;aGa%9a 5a% 12$&A:4%&D 3#34a5a ba%"2
J2

Iz o"ataka u tab!i#i 1 $o'u se izraunati $u!ti !ikatori. D2$&A:4%: 7#;4:$;:"a4&, .M1) jeB 1 F" X -----1-z '"je jeB - "e ozitni $u!ti !ikator - sto a obvezne riuve - sto a riuve !ikvi"nosti - re!ativni "io ( ostotak) "ani( kre"ita koji se vra;a u "e ozitni sustav banke z X (1 ? r1 - r2) ] ( z je sto a rekrea#ije sre"stava i ona okazuje koji "io "ani( kre"ita ;e se onovno iskoristiti za o"obravanje novi(, "o"atni( kre"ita. -e ozitni $u!ti !ikator jeB 1 1 1 F" X ------- X ----------------------- X ------------------------------- X 1-z 1 - (1 ? r1 - r2) ] ( 1 - (1- 0,1@ - 0,03) ] 0,J0 1 F" X ---------- X ',/(*+E 1- 0,C> D2$&A:4%: 7#;4:$;:"a4&, ',/(*+E A%a8: 1a ba%"a :%:c:9a;%:7 $,:;925&7 # :A%&3# &1 921%2 "#%2 7#;4:$;:"ac:9&7 345a,a 1&1a4%:B +,/(*+E "#%a 12$&A:4a 1o otvruje i ri$jer u tab!i#i 1 '"je i$ u!s ini#ija!no' "e ozita o" 1.000 kuna stvara "o"atni( 923,0> kuna, tako "a su uku ni "e oziti na kraju ro#esa $u!ti !ika#ije 1.923,0> kuna. K,21:4%: 7#;4:$;:"a4&, .M") jeB Fk X F" ] (1 ? r 1 - r 2 ) F" r1 r2 (

J3

M" J',/(*+E S .' ! +,'? ! +,+*) J',/(*+E S +,E+J1,53>CJ K,21:4%: 7#;4:$;:"a4&, ',0*E=> A%a8: 1a :%:c:9a;%: 12$&A:4%: :7$#;3 # 5:3:%: 921%2 "#%2 &7&D#Ga5a 1a 32 7#;4:$;:"ac:9&7 12$&A:4a : ",21:4a &1&b,: %&5:B ',0*E=> "#%a ",21:4a.1o znai "a na te$e!ju ini#ija!no' "e ozita u svoti 1.000 kuna banka $o9e o"obriti 1.53>,CJ kuna kre"ita. Iz re!a#ija roiz!aziB 1 1a 12$&A:4%: 7#;4:$;:"a4&, $&"aA#92 7a"3:7a;%# 7&D#G%&34 ,a34a @:%a%c:93"&D $&42%c:9a;a ba%"2 "a& ,2A#;4a4 :%:c:9a;%&D $&52Ga%9a 12$&A:4a # 5:3:%: 921%2 "#%2, 42 1 1a ",21:4%: 7#;4:$;:"a4&, $&"aA#92 7&D#G%&34 ,a34a ",21:4%&D $&42%c:9a;a ba%"2 Aa3%&5a%# :34& 4a"& %a :%:c:9a;%&7 $&52Ga%9# 12$&A:4a &1 921%2 "#%2 Fo9e se re;iB 1 "a banka u svo$ os!ovno$ sustavu sa$osta!no kreira "e ozitni nova# o"obravanje$ kre"itaE 1 "a su riro"na o'ranienja to' ro#esa brzina $u!ti !ika#ije (trans&or$a#ije nov#a iz "e ozita, u kre"it i onovno u "e ozit), kao i stu anj o"!jeva sre"stava k!ijenata u 'otovinu i!i u "ru'e na$jene van "e ozitno' sustava bankeE 1 "a <.: ro isivanje$ visine obvezne riuve i rasta kre"ita $o9e ro#es $u!ti !ika#ije o'raniiti te 1 "a <.: svojo$ o!itiko$ o"obravanja kre"ita banka$a, ku ovino$ i ro"ajo$ vrije"nosni( a ira i "eviza, a!i i na "ru'e naine $o9e "avati ozitivne, a!i i ne'ativne i$ u!se $u!ti !ika#iji kre"ita i "e ozita. Ma",&7#;4:$;:"ac:9a ",21:4a : 12$&A:4a 1 1ransak#ije iz$eu k!ijenata koji sre"stva "r9e u vie banaka, sa staja!ita $akro$u!ti !ika#ije, ne znae o"!jev sre"stava iz "e ozitno' sustava banaka. 1 Ma",&7#;4:$;:"ac:9a ",21:4a : 12$&A:4a 92 $,&c23 &1&b,a5a%9a ",21:4a "&9: ,2A#;4:,a ",2:,a%927 1&1a4%:B 12$&A:4a %a ,aA:%: ba%"&5%&D 3#34a5a 1 .a $akro$u!ti !ika#iju kre"ita i "e ozita "je!uju isti i$beni#i koji su bitni za $u!ti !ika#iju na razini je"ne banke. ( N2Da4:5%a 7#;4:$;:"ac:9a

JC

- *"!jev sre"stava iz banke znai ne'ativni i$ u!s i za oinjanje ro#esa ne'ativne $u!ti !ika#ije, to znai s$anjenje obi$a kre"ita i "e ozita. - .e'ativni uin#i $u!ti !ika#ije o"reeni su visino$ ne'ativno' i$ u!sa i ve!iino$ kre"itno' i "e ozitno' $u!ti !ikatora. )o" ret ostavko$ "a je u nekoj ban#iB 1 kre"itni $u!ti !ikator Fk X 1,53>CJ 1 "e ozitni $u!ti !ikator F" X 1,9230> 1 sto a obvezne riuve 1@I (r1 X 0,1@) 1 sto a riuva !ikvi"nosti 3I (r2 X 0,03) 1 sto a vra;anja sre"stava u "e ozitni sustav banke J0I (( X 0,J0) te 1 "a je :%:c:9a;%: &1;925 12$&A:4a ' +++ kuna, nakon zavreno' ro#esa ne'ativne $ikro$u!ti !ika#ije kre"ita i "e ozita 37a%9:4 ;e seB &inan#ijski oten#ija! banke za ' /(*,+E kuna, kre"itni oten#ija! banke za ' 0*E,=> kuna i razina obvezne riuve i razina riuva !ikvi"nosti zaB 32J,92 W 5@,@0 X *E=,>( kune. Na"&% Aa5,624"a $,&c23a %2Da4:5%2 7#;4:$;:"ac:92 ",21:4a : 12$&A:4a, ba%"a 92 $&%&5%& # ,a5%&42<:, a;: 37a%92%92 %92A:%&D @:%a%c:93"&D : ",21:4%&D $&42%c:9a;a A%a4%& 92 52G2 &1 :%:c:9a;%&D 37a%92%9a 12$&A:4a * M#;4:$;:"ac:9a # &1,2C2%&7 5,272%# 5ko seB - raz"ob!je $u!ti !ika#ije izra9eno $jese#i$a oznai s ( 4), - brzina $u!ti !ika#ije u je"no$ $jese#u s (5), - sto a za"r9avanja sre"stava u "e ozitno$ sustavu banke sa (A), ta"a je 12$&A:4%: 7#;4:$;:"a4&, nakon 4 vre$enski( je"ini#a (M14) je"nakB 1 ? z (t]v) F" t X ----------1 ?z 5ko je brzina $u!ti !ika#ije u je"no$ $jese#u ( 5 J (), ini#ija!ni "e ozit ' +++ nakon "ru'o' $jese#a $u!ti !ika#ije ( 4 J (), uz ranije ret ostavke (,' J +,'?F ,( J +,+*F B J +,>+) banka ;e kreirati 1&1a4%: @:%a%c:93": $&42%c:9a; (FP)B 1 - 0,C> (2]2)
J5

$>( $J( $@(

G) X 1.000

] 1 - 0,C>

X ' E(+,//

.a te$e!ju ini#ija!no' "e ozita o" 1.000 za "va $jese#a banka ;e ove;ati &inan#ijski oten#ija! na 1.>20,99 koji ;e joj o$o'u;iti, "a u to$ isto$ vre$enu ob!ikuje i "o"atni kre"itni oten#ija! (KP). K,21:4%: 7#;4:$;:"a4&, nakon t vre$enski( je"ini#a jeB Fk t X F" t ] (1 ? r1 - r2) -o"atni kre"itni oten#ija! (4)) na te$e!ju ini#ija!ni( 1.000 kuna nakon raz"ob!ja o" "va $jese#a bit ;eB 4) X 1.000 ] 1 - 0,C> (2]2) -------------- ] (1 - 0,1@ - 0,03) X ' =0>,?/ 1 - 0,C>

= O3%&5%: 8:7b2%:c: 7#;4:$;:"ac:92 *bi$ i brzina $u!ti !ika#ije zavisi, ne sa$o o" visine i strukture njezini( izvora, ve; i o"B (1) (2) niza 5a%93":B 8:%:42;9a na koje banka ne $o9e utje#ati, a!i i( treba oznavati i nji$a se u os!ovanju ri!a'oavati te o" $&;:4:"2 $;a37a%a, o"nosno kre"itne o!itike banke.

Va%93": 8:%:42;9: suB 1 o!itika <.:-a u o"reivanju visine i naina obrauna obvezne riuve i riuva !ikvi"nosti banakaE 1 kre"itna o!itika <.:-a koja se rovo"i utvrivanje$ naina o"obravanja !o$bar"ni( kre"ita, kre"ita za !ikvi"nost i s!.E 1 o!itika eskontne sto e <.:-aE 1 ku ovina i ro"aja 2) "r9ave i <.:-aE 1 ku ovina i ro"aja "eviza o" strane <.:-a, - o'raniavanje $o'u;e' rasta !as$ana i uku ne aktive banaka it". .ave"eni$ $jera$a <.: $o9e "je!ovati na visinu ini#ija!ni( i$ u!sa $u!ti !ika#ije te na ve!iinu i brzinu kre"itne $u!ti !ika#ije. P&;:4:"a $;a37a%a ba%"2

JJ

2e;i obi$ i brzinu $u!ti !ika#ije osti;i ;e svaka banka !as$ana zasnovanoj na s!ije"e;i$ ostavka$aB

o!itiko$

>. :anka treba re&erirati o"obravanje kre"ita koji$a se &inan#iraju ro&itabi!ni os!ovi i k!ijenti-njezini "e onenti s ozitivni$ i visokoaku$u!ativni$ os!ovanje$ i koji i$aju brzi obrt ka ita!a. J. :anka treba "avati kratkorone i "u'orone kre"ite za raz!iite na$jene, a!i to trebaju biti kre"iti - koji se stvarno ot !a;uju, a ne ot isuju, 1 k!ijenti$a koji ra#iona!no 'os o"are sre"stvi$a i u stanju su !a;ati ka$atu, nakna"u it"., 1 k!ijenti$a koji $aksi$a!no zatvaraju robno-novane tokove unutar sustava banke, kao i 1 k!ijenti$a koji svoje "o$a;e i $eunaro"no os!ovanje obav!jaju ute$ $atine banke. @. )ri!iko$ o"obravanja kre"ita banka treba otivati tr9ine kriterije u se!ek#iji k!ijenata iz$eu oni( koji $o'u i trebaju os!ovati i oni( koji ne$aju z"ravu ers ektivu os!ovanja. C. )rovoenje "ru'aije o!itike, kao to bi n r. bi!o - o"obravanje kre"ita koji se nika" ne vra;aju, - k!ijenti$a koji os!uju s 'ubitko$ i - koji kunsko i "evizno os!ovanje ne uk!juuju u "e ozitni sustav banke, - retvaranje "os je!i( obveza o osnovi '!avni#e, ka$ate i nakna"a u !as$ane s "u'i$ rokovi$a vra;anja it". "ovo"i banku u ne!ikvi"nost i neso!ventnost i to je naj'ore, u &azu za oinjanja ne'ative $u!ti !ika#ije kre"ita i "e ozita, &azu s$anjenja &inan#ijsko' i kre"itno' oten#ija!a, o"nosno u sta'na#iju. .a te$e!ju iz!o9eno' roiz!aziB 1 "a svaka banka treba $aksi$a!no rovo"iti aktivnosti u vezi $obi!iza#ije sre"stava "o$a;i( i strani( &iziki( i ravni( osoba nastoje;i ri to$ obo!jati nji(ovu ronu strukturu, te 1 "a svaka banka u o!iti#i !as$ana treba "avati re"nost zaj$otra9ite!ji$a koji, uz otivanje os!ovne o!itike banke, svoji$ os!ovanje$ "aju ozitivne i$ u!se $u!ti !ika#iji kre"ita i "e ozita.

J@

Geno$en $u!ti !ika#ije kre"ita i "e ozita svaka banka treba sa'!e"ati za sebe u kontekstu svoje os!ovne o!itike i uku ne 'os o"arske o!itike, a zati$ 'a $aksi$a!no iskoristiti za razvoj i jaanje v!astito' os!ovanja i os!ovanja svoji( k!ijenata.

UPRAVLJANJE RIZIKOM LIKVIDNOSTI U BANKAMA

1. )oja$ i vrste !ikvi"nosti - 6ikvi"nost oje"ino' otra9ivanja - 6ikvi"nost aktive - 6ikvi"nost uku no' os!ovanja banke 2. Fjerenje !ikvi"nosti banke 3. )!aniranje !ikvi"nosti banke C. +trate'ije u rav!janja !ikvi"no;u banke - % rav!janje aktivo$ - % rav!janje asivo$ - 4o$binirana strate'ija u rav!janja !ikvi"no;u

' P&9a7 : 5,342 ;:"5:1%&34:

!at. Y6Ia%I-%+Z - teku;i, koji tee - Ys osobnost o"uze;a "a na vrije$e izvrava sve svoje obveze !a;anjab, - b!ikvi"nost ostoji ka"a o"uze;e i$a $o'u;nost ostvarivati sta!nu (ar$oniju iz$eu rokova u koji$a retvara svoju $aterija!nu aktivu u sre"stva !a;anja i rokova u koji$a ;e "os ijevati nje'ove obveze !a;anjab - bza$jenjivost kratkorone i$ovine i!i teku;e aktive u 'otovinub

J>

! R:A:" ;:"5:1%&34: 92 592,&9a4%&34 1a ba%"a ,a3$&;&<:5:7 %&58a%:7 3,21345:7a %2G2 b:4: # 34a%9# %a7:,:4: 1&3$92;2 &b52A2 $,27a 35&9:7 592,&5%:c:7a .$a3:5a), "a& : &b52A2 $& &1&b,2%:7 ",21:4:7a, :A1a%:7 9a7345:7a, Da,a%c:9a7a, a5a;:7a :41. (a"4:5a) .e!ikvi"nost banke i$a utje#aj na njezino os!ovanje i k!ijenata ("e onenata i zaj$otra9ite!ja). os!ovanje

1.1. L:"5:1%&34 $&921:%&D $&4,a<:5a%9a L:"5:1%&34 92 &b:;92<92 %2"&D $&4,a<:5a%9a 1a Da 32 # ",a4"&7 ,&"# #%&58: : 4& b2A A%a4%:92D D#b:4"a Nra&ikon 1- +tu anj sa"anje vrije"nosti otra9ivanja )ostotak sa"anje vrije"nosti 100

50 otra9ivanje : otra9ivanje 5 0 0 - 6ikvi"nost oje"ino' otra9ivanja ovisi oB (1) "5a;:424: 1#<%:"a, (2) $,:%&3# koje' takav &inan#ijski instru$ent nosi, a!i i (3) o &unk#ioniranju 4,<:64a na koje$ se "u'ove i otra9ivanja $o9e ku ovati i ro"avati. ' (. L:"5:1%&34 a"4:52 t

J9

- je ro#es nes$etano' retvaranja novani( sre"stava u kre"itne i nekre"itne !as$ane i obratno - retvaranja otra9ivanja banke u novana sre"stva u'ovoreno$, o"nosno !anirano$ "ina$iko$. 6ikvi"nost uku ni( otra9ivanja je"naka je zbroju !ikvi"nosti oje"ini( otra9ivanja. ' * L:"5:1%&34 #"#$%&D $&3;&5a%9a ba%"2 ! 7&<2 32 12@:%:,a4: "a& "&;:8:%# %&58a%:B 3,2134a5a #45,C2%# 4a"&, 1a 32 # $,&7a4,a%&7 ,aA1&b;9# :A,a8#%a ,aA;:"a :A72C# 1:34,:b#c:92 1&3$92;:B $&4,a<:5a%9a : 1:34,:b#c:92 1&3$92;:B &b52Aa ba%"2: Nra&ikon 2 - 6ikvi"nost banke Iznos 8: 8 -o b/b viak 0 1 2 3 C 5 J @ > 2rije$e (t) 9 10 $anjak

- - "istribu#ija "os je!i( otra9ivanja -o - "istribu#ija "os je!i( obveza - % raz"ob!ju 0 c t c 5 !ikvi"na (novana) sre"stva ve;a su o" "os je!i( obveza ($&5,6:%a C), "ok su u raz"ob!ju 5 c t c 10 "os je!e obveze ve;e o" "os je!i( otra9ivanja i banka u!azi u zonu ne!ikvi"nosti. P&5,6:%a B okazuje o"stu anje !ikvi"nosti is o" otreba. Nra&ikon ukazuje -u koje vrije$e banka $o9e vikove novani( sre"stava !asirati, a -ka"a i za koje vrije$e treba ribaviti kratkorona sre"stva za !ikvi"nost ra"i saniranja rob!e$a ne!ikvi"nosti. ( P;a%:,a%92 ;:"5:1%&34: ba%"2

@0

*bu(va;a !aniranje "ina$ike kru9enja novani( sre"stava u os!ovanju kroz sve ojavne ob!ike u se'$entuB (a) a"4:5%&D, (b) $a3:5%&D i (#) %2#4,a;%&D os!ovanja, a!i i (") u se'$entu $,:B&1a : ,a3B&1a banke. )!an !ikvi"nosti $o9e biti &$2,a4:5%:, to znai za kra;a raz"ob!ja naje;e @ "ana, 15 "ana, 1 $jese#, 3 $jese#a, i!i je sastavni "io D&1:6%92D !ana. O$2,a4:5%: $;a%&5: ;:"5:1%&34: +a"r9aj i struktura !anova ute$e!jeni su naB - ana!izi nasta!i( obveza i otra9ivanjaE - rojek#iji ro$jena izvora sre"stava i !as$anaE - sa'!e"avanju "ru'i( bi!anni( i izvanbi!anni( ozi#ija, te - ozi#ija u raunu "obiti i 'ubitka u !ansko$ raz"ob!ju. Iako je !ikvi"nost banke je"instvena, $eto"o!oki treba o"vojeno sa'!e"avatiB a) kunsko i b) "evizno os!ovanje. )re'!e" 1 - * erativni !an "#%3"2 !ikvi"nosti ' P,:;925 3,2134a5a 1.1. )renesena sre"stva na oetku raz"ob!ja 1.2. )ri!jev nov#a tijeko$ raz"ob!ja 1.2.1. )ove;anje izvora ( asive) - -e oziti - 4re"iti o" <.:-a i o" banaka - )ro"ani v!astiti 2) it". 1.2.2. .a !ata !as$ana ( ro$jene u aktivi) - .a !ata kre"ita - .a !ata "os je!i( 2) - )ro"aja ku !jeni( 2) - .a !ata otra9ivanja o iz"ani$ 'aran#ija$a, ava!i$a i s!. - )ov!aenje obvezne riuve u kuna$a 1.2.3. .a !ata ka$ate i osta!i( otra9ivanja koja ine ri(o"e banke - 4a$ate - .akna"e ( rovizije) - )ozitivne teajne raz!ike - 1rokovi to i( !a;aju k!ijenti
@1

1.2.C. -evizne transak#ije - )ro"aja "evizni( sre"stava - % !ate kunske rotuvrije"nosti "evizni( sre"stava u !atno$ ro$etu 1.2.5. *sta!i ri!jevi ( O1;925 3,2134a5a 2.1. )renesene nena$irene obveze na oetku raz"ob!ja 2.2. *"!jev sre"stava tijeko$ raz"ob!ja 2.2.1. +$anjenje izvora ( asive) - )ovrat "e ozita - )ovrat kre"ita <.:-u i banka$a - *tku !jeni v!astiti 2) 2.2.2. *bveze o !as$ani$a ( ro$jene u aktivi) - -avanje kre"ita - 4u ovina 2) - )!a;anja o "ani$ ava!i$a, ja$stvi$a, 'aran#ija$a it". - 4u ovina "ioni#a i v!asniki( u"je!a - Iz"vajanje obraunane obvezne riuve u kuna$a 2.2.3. )!a;anje ka$ate i "ru'i( obveza to ine ras(o"e banke - 4a$ate - .akna"e ( rovizije) - .e'ativne teajne raz!ike - )!a;e, osta!i trokovi it". 2.2.C. )!a;anje oreza, "o rinosa i "ru'i( obveza 2.2.5. 4u ovina sre"stava koja ine $aterija!nu osnovu ra"a banke 2.2.J. 4u ovina "eviza 2.2.@. Is !ata "ivi"en"e 2.2.>. *sta!e obveze R2"a$:4#;ac:9a: 1. %ku an ri!jev 2. ?%ku an o"!jev 3. V:6a" novani( sre"stava (1 ? 2) C. Ma%9a" novani( sre"stava (2 ? 1) V:6a" "#%3":B 3,2134a5a banka $o9e us$jeritiB - za obo!janje !ikvi"nosti za"r9avanje$ ve;e' sa!"a na 9iro-raunuE - za ku ovinu 2) o" <.:-a i!i na tr9ituE - kao kre"ite za !ikvi"nost "ru'i$ banka$a, a!i i - za "ru'e na$jene ("avanje kre"ita, ku ovina "evizni( sre"stava it".) Ma%9a" "#%3":B 3,2134a5a banka $o9e okritiB - uzi$anje$ kre"ita za !ikvi"nost o" banaka i!i o" <.:-a,
@2

- ro"ajo$ 2)E - ro"ajo$ "evizaE - rijevre$eno$ na !ato$ kre"itaE - o"'o"o$ "os je!i( obveza i!i - na "ru'i nain )re'!e" 2 - * erativni !an 125:A%2 !ikvi"nosti ' P,:;925 3,2134a5a 1.1. )renesena sre"stva na oetku raz"ob!ja 1.2. )ri!jev "eviza tijeko$ raz"ob!ja - )ove;anje "e ozita &iziki( i ravni( osoba - %zeti kre"iti i "e oziti o" inobanaka - )ri$!jene "oznake - .a !ata akre"itiva i ekova - Inkaso "oku$enata - .a !ata ka$ate, nakna"e i razni( trokova u "eviza$a - .a !ata osta!i( otra9ivanja - 4u !jene "evize na tr9itu i otku !jena va!uta - )ovrat "e ozita oroeni( ko" inobanaka - )ovrat iz"vojene obvezne riuve u "eviza$a - *sta!i ri!jevi u "eviza$a ( O1;925 3,2134a5a 2.1. .eizvrene obveze iz ret(o"no' raz"ob!ja 2.2. *"!jev "eviza tijeko$ raz"ob!ja - )ovrat "e ozita ravni( i &iziki( osoba - )ovrat kre"ita i "e ozita inobanka$a - -oznake re$a inoze$stvu - )!a;anja te$e!je$ akre"itiva - Inkaso "oku$enata - Is !ata ekova - *bveze na osnovi 'aran#ija - *bveze te$e!je$ ka$ata, nakna"a i razni( trokova - )ro"ane "evize i strana va!uta - *roavanje "e ozita ko" inobanaka - -avanje kre"ita u "eviza$a - )!a;anje osta!i( obveza u "eviza$a - Iz"vajanje obvezne riuve u "eviza$a - *sta!i o"!jevi u "eviza$a Reka itu!a#ija "evizno' ri!jeva i o"!jevaB

@3

1. 2. 3. C.

-evizni ri!jev ?-evizni o"!jev V:6a" "evizni( sre"stava (1 ? 2) Ma%9a" "evizni( sre"stava (2 ? 1)

V:6a" 125:A%:B 3,2134a5a banka $o9e us$jeritiB - tako "a i( oroi u inobanka$aE - "a i( ro"a za "o$a;u va!utu i obo!ja kunsku !ikvi"nostE - za o"obravanje "evizni( kre"itaE - za ku ovinu 2)E - za ro"aju k!ijenti$a is unjavanje$ nji(ovi( na!o'a za !a;anje u inoze$stvo i za "ru'e na$jene. Ma%9a" 125:A%:B 3,2134a5a banka $o9e okritiB - ku ovino$ na "evizno$ tr9itu - za"u9ivanje$ u inobanka$a - o"'o"o$ "os je!i( obveza i!i - na "ru'i nain. = S4,a42D:92 #$,a5;9a%9a ;:"5:1%&6G# ba%"2 % rav!janje !ikvi"no;u banke razvija!o se, $ijenja!o i na"o'raiva!o tijeko$ ovijesti suk!a"no -s razvitko$ &inan#ijsko' tr9ita, - ojavi raz!iiti( &inan#ijski( instru$enata, -a!i i ro$jeni o'!e"a na $jesto, u!o'u i nain os!ovanja banke. - -o tri"eseti( 'o"ina ro!o' sto!je;a rev!a"ava!o je $i!jenje kako, re$a T42&,:9: "&72,c:9a;%:B ",21:4aT banke trebaju o"obravati k!ijenti$a rete9ito kratkorone kre"ite u koji( je "os ije;e usk!aeno s rono;u "e ozita. ! TT2&,:9a $,279264a%9aT , o"nosno T42&,:9a Aa792%2 :7&5:%2T, ini!a je "a!jnji razvoj strate'ije u rav!janja !ikvi"no;u, a te$e!ji!a se na s oznaji kako se raz!iite ob!ike i$ovine $o9e u orabiti za na$irivanje $o'u;i( o"!jeva "e ozita. 1o znai "a banke u!a9u nova# u 2) i zaj$ove to i( se $o9e brzo i bez ve!iki( 'ubitaka unoviti na sekun"arno$ tr9itu i rije nji(ova "os ije;a. - )e"eseti( 'o"ina ro!o' sto!je;a te9ite u rav!janja !ikvi"no;u us$jereno je na T42&,:9# &82":5a%:B $,:;925aT, re$a kojoj su ot !ate kre"ita i !a;anje ka$ata u b!iskoj vezi sa "u9nikovi$ oekivani$ ri!jevo$ nov#a, a tako i sa sre"stvi$a nu9ni$ za !ikvi"nost u ban#i.
@C

.ave"ene teorije os!anjaju se sa$o na a"4:5# kao izvoritu u rav!janja !ikvi"no;u banke, "ok se $a3:5# banke s$atra ve!iino$ na koju banka ne $o9e znatnije utje#ati v!astiti$ o"!uka$a. - 0est"eseti( i se"a$"eseti( 'o"ina us$jeravati na $a3:5#. ro!o' sto!je;a banke se oinju

- )re$a teoriji T#$,a5;9a%9a &b52Aa7aT banke $o'u o"r9avati !ikvi"nost na te$e!ju osueni( sre"stava na &inan#ijsko$ tr9itu u trenutku ka"a su i$ sre"stva uistinu otrebna. - -anas rev!a"ava T"&7b:%:,a%: $,:34#$ :;: #,a5%&42<2%a 34,a42D:9a #$,a5;9a%9a ;:"5:1%&6G#T te$e!jena na u rav!janju aktivo$ i asivo$ banke. = ' U$,a5;9a%92 a"4:5&7 - s$jerni#e i re oruke P,5&, banka treba "r9ati o"'ovaraju;u razinu novani( sre"stava na 9iroraunu i "evizni$ rauni$a kako bi o"r9ava!a svoju !ikvi"nost. +vaka banka oje"inano, re$a iskustvu i za$is!i$a o bu"u;e$ os!ovanju, o"reuje visinu i strukturu v!astiti( !ikvi"ni( sre"stava. D,#D&, bu"u;i "a !ikvi"na sre"stva, u ravi!u, ne "onose ka$atu, banka viak nov#a to 'a ne$a na$jeru u!o9iti u !as$ane, "aje u ob!iku kratkoroni( ozaj$i#a "ru'i$ banka$a i!i ku uje kratkorone 2) to i( se, ustreba !i, $o9e je"nostavno unoviti. T,2G2, najva9niji je, a!i i najosjet!jiviji "io os!ovanja banke o"obravanje kre"ita. *"obravanje kre"itaB - u rvo$ re"u kratkoroni(, a $anje "u'oroni(, - k!ijenti$a ije je os!ovanje ozitivno i koji ra#iona!no u orab!juju sre"stva, - k!ijenti$a koji u najve;i$ raz$jeri$a zatvaraju robne i novane tijekove u "e ozitno$ sustavu banke, - k!ijenti$a koji kunsko i "evizno os!ovanje obav!jaju osre"stvo$ $atine banke i s!. znai ra#iona!no 'os o"arenje sre"stvi$a banke. :anka koja rovo"i takvu os!ovnu o!itiku s o"reeno$ oetno$ svoto$ nov#a, i$at ;e ve!ik obrt kre"ita i kreiranje "e ozita.
@5

245,4&, ku ovino$ ko$er#ija!ni( za isa banka $o9e u znatno$e "ije!u na"o$jestiti kratkorone, a ku ovino$ obvezni#a "u'orone kre"ite i to zato to se 2) !ake retvaraju u 'otov nova# ne'o kre"iti. P24&, rovoenje "ru'ije o!itike, n r. - o"obravanje kre"ita bez osi'urani( izvora o"'ovaraju;e ronosti, - !asiranje kre"ita to i( se nika"a ne vra;a. - "avanje kre"ita k!ijenti$a koji os!uju s 'ubitko$ i!i koji kunsko i "evizno os!ovanje ne uk!juuju u "e ozitni sustav banke, - re ro'ra$iranje "os je!i( obveza it". "ovo"i banku u ne!ikvi"nost. 234&, u!a'anja u sta!na sre"stva (z'ra"e, o re$a, ze$!jita it".), u!a'anja u "ioni#e o"uze;a banka treba svesti na nu9nu razinu, jer svako reko$jerno u!a'anje u takve na$jene znai bza!eivanjeb nov#a. S217&, bankovna teorija i raksa, a!i i ro isi u u;uju banku na o"obravanje kre"ita $notvu $anji( k!ijenata, i$e se ras ruje rizik u!a'anja. = ( U$,a5;9a%92 $a3:5&7 P,5&, vr!o su va9na obi!je9ja os!ovanja ravni( osoba - "e onenata banke. -e oziti banke $&52Ga5a4 ;e seB - ka" o"uze;a os!uju ozitivno, i$aju brz obrt, o"nosno #ik!us roizvo"nje, ro"aje i na !ate, - i$aju atraktivne roizvo"e to i( se !a;a re"uj$o$ i!i o"$a( o is oru#i, - i$aju kontinuirani ro#es roizvo"nje i rea!iza#ije tijeko$ 'o"ine, - o" utje#aje$ su "o$a;e iAi!i $eunaro"ne konjunkture, - obav!jaju robne i &inan#ijske transak#ije $eu k!ijenti$a banke it". -e oziti banke biti ;e %234ab:;%:, ne;e se ove;avati i!i ;e se ak i 37a%9:5a4:B - ako o"uze;a os!uju s 'ubitko$, i$aju bza$rznutab sre"stva u za!i(a$a i!i u 'otovi$ roizvo"i$a, - ne$aju tr9ino riv!ane roizvo"e, ro"aju roizvo"e na kre"it ( oku;stvo, bro"ovi, ka ita!na "obra i s!.), - i$aju obi!je9je sezonsko'a os!ovanja (turiza$, o!jo rivre"a it".), - ka" na nji(ovo os!ovanje "je!uje s$anjenje konjunkture, i!i - !a;aju robu, us!u'e i obav!jaju osta!e transak#ije sa subjekti$a ija se sre"stva uk!juuju u "e ozitne sustave "ru'i( banaka it".

@J

D,#D&, sre"stva stanovnitva biti ;e stabi!na i ove;avati se akoB - 'raani i$aju viu razinu "o(otka i sk!onost te"nji, - na o"ruju na koje$ "je!uje banka stanovnitvo se bavi turiz$o$, o!jo rivre"o$ i!i "ru'i$ 'os o"arski$ aktivnosti$a it". T,2G2, oti#ajna ka$atna o!itika, "obra us!u'a, u'!e" banke, ovjerenje it". ini "e ozite stabi!ni$ i ozitivno utjee na nji(ov rast. 245,4& , na !ikvi"nost banke ozitivno utjee o$jer "u'oroni( re$a kratkoroni$ izvori$a, bu"u;i "a "u'orone obveze "os ijevaju u "u!ji$ raz"ob!ji$a. P24&, stabi!no os!ovanje, bonitet, kre"itna s osobnost i u'!e" banke ini ju o"obni$ za "obivanje kratkoroni( i "u'oroni( kre"ita u ze$!ji i u inoze$stvu, i$e se, ako ustreba $o9e brzo ove;ati njezine izvore sre"stava. % rav!jati $a3:5&7 i$a i 34a%&5:4:B &D,a%:82%9a, n r.B - nije $o'u;e ribaviti "o"atne izvore uvijek ka"a su ban#i sre"stva otrebnaE - "o"atni izvori $o'u i$ati nea"ekvatne rokove s ra$ !as$ana to ne rjeava rob!e$ !ikvi"nosti na "u!ji rokE - "o"atni izvori $o'u biti sku !ji o" uobiajene #ijene sre"stavaE - saznanja o oteko;a$a u !ikvi"nosti $o'u rouzroiti ne ovjerenje u!a'aa, ov!aenje "e ozita i suz"r9anost banaka vjerovnikaE - za"u9ivanje ko" banaka i!i na &inan#ijsko$ tr9itu znai "o"atnu ovisnost o vjerovni#i$a i tr9itu i ve!iku neizvjesnost u o!iti#i voenja !ikvi"nosti, to je vr!o rizino i za ravo ne ri(vat!jivo kao sta!na raksa. = * K&7b:%:,a%a 34,a42D:9a #$,a5;9a%9a ;:"5:1%&6G# % bankovnoj teoriji rev!a"ava $i!jenje "a se $a!a banka vie treba us$jeriti u rav!janju aktivo$, a ve!ika banka na u rav!janje asivo$, kako bi o"r9ava!a ure"nu !ikvi"nost. Ma;a ba%"a koja ne$a ve!ik u'!e" i kre"itnu s osobnost trebaB -"r9ati ri$jerenu svotu na 9iro-raunu i u b!a'ajni, -"io sre"stava u kratkoroni$a $eubankovni$ ozaj$i#a$a, a -"io u!o9iti u !ikvi"ne i!i brzo unovive 2) kakvi "onose $anji rinos ne'o!i u!a'anja u kre"ite. V2;:"a ba%"a, koja i$a u'!e" i kre"itnu s osobnost i stek!a je ovjerenje, o"r9avati ;e visinu i strukturu v!astite aktive suk!a"no v!astiti$ !anovi$a i otreba$a k!ijenata.
@@

)ovre$eno ;e ne"ostaju;a sre"stva ribaviti kre"itni$ za"u9ivanje$, iz"avanje$ v!astiti( 2) i!i na "ru'i za nju u to$ trenutku naj ovo!jniji nain. Za";9#8a" )otreba "a banka bu"e u svako$ trenutku !ikvi"na nije neto osobito i novo, ve; je osve uobiajeno i, kako ka9e /ates b;:"5:1%&34 92 #5:92" $,:7a,%a, b2A %92 ba%"a %2 &45a,a 5,a4a, a 3 %9&7 ba%"a 7&<2 :7a4: 5,272%a Aa ,926a5a%92 : %a952G:B $,&b;27aT (/ates, 1990.).

TOb;:"&5a%92 &$4:7a;%2 34,#"4#,2 :A5&,a 3,2134a5a # ba%"a7aT

U5&1 :anke su &inan#ijske institu#ije iji je osnovni re"$et os!ovanja riku !janje i ribav!janje novani( sre"stava i nji(ovo us$jeravanje k!ijenti$a u ob!iku kre"itni( i nekre"itni( !as$ana. :anke ribav!jaju kre"itna sre"stva i riku !jaju "e ozite u "o$a;oj i strani$ va!uta$a o" "o$a;i( i strani( &iziki( i ravni( osoba. +re"stva banaka $o'u biti ne ovratna, ako su ribav!jena e$isijo$ "ioni#a i ovratna i!i kre"itna u s!uaju "a su ribav!jena u ob!iku kre"ita, "e ozita i!i e$isijo$ "u9niki( vrije"nosni( a ira. % raksi se ostav!jaju itanja je !i korisnije ove;avatiB v!astite i!i tue izvore, izvore u ze$!ji i!i iz inoze$stva, sre"stva u "o$a;oj i!i u strani$ va!uta$a, kratkorone i!i "u'orone izvore sre"stava, sre"stva riku !jena o" &iziki( i!i o" ravni( osoba, "e ozite i!i kre"ite, sre"stva ribav!jena e$isijo$ vrije"nosni( a ira i!i u ob!iku "e ozita it".

)ri!iko$ utvrivanja i rovoenja o!itike ove;anja izvora sre"stava treba vo"iti rauna o s!ije"e;i$ kriteriji$a (nae!i$a)B ! 3:D#,%&34:, ! 34ab:;%&34: - ;:"5:1%&34:, - ,2%4ab:;%&34: i
@>

- 3a7&34a;%&34: banke. ' Na82;& 3:D#,%&34: :anka nastoji ribaviti to vie v!astiti( izvora jer se ret ostav!ja 1a 92 ba%"a "&9a "&,:34: 5:62 5;a34:4:B 3,2134a5a 3:D#,%:9a =ato to je u steaju i!i !ikvi"a#iji uvijek ve;a vjerojatnost "a ;e se iz !ikvi"a#ijske $ase ( reosta!a i$ovina, o"nosno aktiva) vie i !ake na !atiti vjerovni#i banke koja i$a visoki u"je! v!astiti( izvora, ne'o vjerovni#i banke koja i$a $a!o v!astiti( sre"stava i visoku razinu za"u9enja. 4riterij si'urnosti &inan#iranja banke treba ro$atrati sa'!e"avaju;i interne i eksterne inite!je koji "je!uju na si'urnost izvora sre"stava, n r.B &unk#ionira !i tr9ite ka ita!a na koje$ banka $o9e !asirati obvezni#e i!i "ioni#e i tako ribaviti "u'orona sre"stvaE &unk#ionira !i tr9ite nov#a na koje$ banka $o9e !asirati b!a'ajnike za ise i tako ribaviti kratkorona sre"stvaE i$a !i banka os!ovne o"nose s "ru'i$ banka$a u ze$!ji i inoze$stvu i $o9e !i o" nji( "obiti kre"ite, o"nosno "e oziteE kakva je $onetarna o!itika sre"inje banke (eks anzivna, restriktivna i!i u$jerena) i kako se oje"ine $jere o"ra9avaju na $o'u;nost "obivanja kre"ita za !ikvi"nost, kakva je o!itika obvezne riuve it". ( Na82;& 34ab:;%&34: 4riterij stabi!nosti &inan#iranja treba sa'!e"avati u "va ob!ikaB P,5&, o#jenjuju;i ras o!o9ivost izvora sre"stava na tr9itu i $o'u;nost "a se sre"stva ribave u ravo u vrije$e ka"a je to ban#i otrebno. D,#D&, jesu !iB - uvjeti koritenja kre"ita i riku !janja "e ozita (ka$ata i "ru'i trokovi) re"vi"ivi i stabi!ni, - je !i rok vra;anja o"reen i ostoji !i eventua!na $o'u;nost nje'ova ro!on'iranja, - te kakav je nain ot !ateB je"nokratan i!i serijski. +a staja!ita kriterija stabi!nosti re"nost i$ajuB - v!astita izvori re" tui$ sre"stvi$a, - "u'oroni u o"nosu na kratkorone izvore,

@9

- "e oziti u o"nosu na kre"ite, - "e oziti 'raana u o"nosu na "e ozite ravni( osoba, - a naj$anje stabi!ni izvori su kratkoroni kre"iti ribav!jeni na tr9itu nov#a. -ak!e, v!astita sre"stva su najsi'urniji i najstabi!niji izvor koji o$o'u;ava rovoenje e!astine os!ovne o!itike banke u okviru ostoje;e' o se'a os!ovanja. 2!astiti izvori nisu uvijek o"obni za eks anziju i ri!a'oavanje o se'a os!ovanja tr9inoj situa#iji. * Na82;& ;:"5:1%&34: +a'!e"avaju;i raz!iite vrste izvora sre"stava, sa staja!ita !ikvi"nosti, va!ja kazatiB "a se v!astiti izvori ("ioniki ka ita!, ka ita!ske riuve i "ru'i ob!i#i rezervi) ne vra;aju sve "ok banka ostojiE "a se na "ioniki ka ita! obraunava "ivi"en"a kao "io ostvarene "obiti, koja se, ako to sku tina "ioniara iz'!asa, is !a;uje v!asni#i$aE "a obveze (ka$ata i '!avni#a) o "u'oroni$ kre"iti$a, "e oziti$a i iz"ani$ obvezni#a$a znae una rije" u'ovorene o"!jeve sre"stava koje treba !aniratiE "a obveze ('!avni#a i ka$ate) o "e oziti$a, kratkoroni$ kre"iti$a i b!a'ajniki$ za isi$a "os ijevaju u u'ovoreni$ rokovi$a kra;i$ o" je"ne 'o"ine i "a i( treba !aniratiE "a u stabi!ni$ 'os o"arski$ i o!itiki$ uvjeti$a "e oziti $o'u ostati Htrajnib izvori, to znai "a se u $asi ne vra;aju, a!i se $oraju re"ovito Hservisirati7 i !a;ati ka$ate to ini o"!jev novani( sre"stava. Iz nave"eno' roiz!azi "a, sa staja!ita !ikvi"nosti banke, re"nost i$ajuB v!astiti izvori sre"stava jer su ne ovratni, zati$ su tui "u'oroni izvori, kao i kratkoroni "e oziti, a najvie oteko;a u ot !ati i o"r9avanju !ikvi"nosti ban#i ine kratkoroni kre"iti i "ru'e kratkorone obveze.

= Na82;& ,2%4ab:;%&34:

>0

Rentabi!nost kao kriterij u izboru &inan#iranja banke treba ute$ tri okazate!ja.

ro$atrati

- P,5: $&"aAa42;9 je sto a rinosa na uku ne izvore izra9ena o"noso$ bbruto-"obitkab re$a uku ni$ izvori$a, o"nosno &inan#ijsko$ oten#ija!u. - TB,#4&!1&b:4a"b u ovo$ s!uaju "e&inirana je kao uku ni ri(o" banke u$anjen za sve ob!ike ras(o"a izuzev asivni( ka$ata. - D,#D: $&"aAa42;9 je 34&$a $,:%&3a %a 5;a34:4a 3,21345a izra9ena o"noso$ "obitka rije o orezivanja i v!astiti( izvora banke. - T,2G: $&"aAa42;9 je ,2%4ab:;%&34 5;a34:4:B :A5&,a kao o$jer neto-"obitka i!i "obitka nakon o orezivanja re$a v!astiti$ izvori$a banke. - =a "ioniare banke bitan kriterij je u ravo neto-rentabi!nost v!astiti( izvora, o"nosno neto-rentabi!nost "ioniko' ka ita!a. 5ko se na tr9itu $o'u za"u9ivanje$ ribaviti kre"itna sre"stva, a e$isijo$ "ioni#a ove;ati v!astiti izvori, izbor naj ovo!jnije varijante ribav!janja sre"stava ovisit ;e oB - #ijeni za"u9enja, - sto i rinosa na uku ne izvore i - sto i rinosa na v!astita sre"stva banke. 5ko je ban#i otrebno 100.000 sre"stava "a bi i( ona !asira!a u os!ove koji "onose 12.000 bruto-"obitka on"a je 34&$a $,:%&3a %a #"#$%2 :A5&,2 i!i b,#4&!34&$a ,2%4ab:;%&34: ba%"2 B 12.000 ] 100 ----------------- X 12I 100.000 Ras o"je!a bbruto "obitkab i sto a rinosa na v!astite izvore banke zavisit ;e o" ko$bina#ije &inan#iranja tui$ i v!astiti$ izvori$a, a to je rikazano u tab!i#i. % ri$jeru je ret ostav!jena #ijena tui( izvora 10I 'o"inje i o orezivanje "obiti 25I. 1ab!i#a - Ras o"je!a bruto "obitka re$a strukturi izvora sre"stava banke * is O1%&3 5;a34:4:B $,27a 4#C:7 :A5&,:7a 3,2134a5a 100 B 0 50 B 50 20 B >0 10 B 90 :ruto-"obitak 12.000 12.000 12.000 12.000 -)asivne ka$ate 0 (5.000) (>.000) (9.000)
>1

-obitak rije o orezivanja -)orez (25I) .eto-"obitak Izvori sre"stavaB - v!astiti - tui R2%4ab:;%&34 5;a34:4:B :A5&,a

12.000 (3.000) 9.000 100.000 0 9,0I

@.000 (1.@50) 5.250 50.000 50.000 10,5I

C.000 (1.000) 3.000 20.000 >0.000 15,0I

3.000 (@50) 2.250 10.000 90.000 22,5I

Rentabi!nost v!astiti( izvoraB 9.000 A 100.000 X 9,0I 3.000 A 20.000 X15,0 Fo9e se zak!juitiB

5.250 A 50.000 X 10,5I 2.250 A 10.000 X 22,5I

"a ;e banka, uko!iko se u #ije!osti &inan#ira v!astiti$ izvori$a, nakon !a;anja oreza na "obitak, ostvariti sto u rentabi!nosti v!astiti( izvora u visini 9,0IE "a ;e se uz koritenje 20I v!astiti( i >0I tui( kre"itni( sre"stava, uz #ijenu o" 10I 'o"inje, sto a rentabi!nosti ove;ati na 15,0I te "a ;e se ove;anje$ u"je!a tui( izvora sto a rentabi!nosti v!astiti( izvora jo vie ove;avati, "a bi ri u"je!u o" 90I "osti'!a ak 22,5I. Iz nave"eno' roiz!aziB 1a 92 Aa ba%"# :3$;a4:5:92 "&,:34:4: 4#C2 :A5&,2 352 1&" 92 "a7a4%a 34&$a %a 12$&A:42 : Aa1#<2%9a 7a%9a &1 b,#4& 34&$2 ,2%4ab:;%&34: #"#$%:B :A5&,a, b#1#G: 1a 9a82 "&,:642%92 4#C:B :A5&,a 1&%&3: $&52Ga%92 ,2%4ab:;%&34: 5;a34:4:B 3,2134a5a 0) Na82;& 3a7&34a;%&34: .ain &inan#iranja izravno i!i neizravno i$a utje#aj na sa$osta!nost banke. :anka koja riku !ja "e ozite na o"reeno$ o"ruju "u9na je, re$a obiaji$a, bare$ "io sre"stava ute$ kre"ita u!a'ati na to o"ruje. :anka koja se kre"itno za"u9uje ko" "ru'e banke, o'otovo "u'orono, treba naje;e ri(vatiti uvjete utvrene os!ovno$ o!itiko$ banke vjerovnika. :anka koja 9e!i ribaviti "o"atna sre"stva e$isijo$ "ioni#a treba
>2

o#ijeniti "a !i ;e s!obo"na ro"aja "ioni#a na tr9itu ro$ijeniti njezinu v!asniku strukturu, to $o9e i$ati za os!je"i#u ro$jenu $ene"9$enta i ostoje;e os!ovne o!itike. %ko!iko ostoji takva o asnost banka $o9eB - iz"ati sa$o ov!atene "ioni#e bez rava u rav!janjaE - o re"ije!iti se za "irektnu e$isiju, to znai ro"aju "ioni#a zatvoreno$ kru'u ku a#a - ostoje;i$ "ioniari$aE - &inan#irati se e$isijo$ obvezni#a it". Za";9#8a" )ri!iko$ utvrivanja i rovoenja o!itike riku !janja i ribav!janja sre"stva banka treba vo"iti raunaB "a se orijentira re$a tr9itu na koje$ ostoje si'urni izvori sre"stava koji se $o'u an'a9irati u svako$ trenutkuE "a su to izvori sa to $anji$ os#i!a#ija$a kako bi bi!i o"obni za "u'oronije !as$aneE "a su izvori to je vie $o'u;e ne ovratni, o"nosno ovratni sa to "u9i$ rokovi$a ot !ate '!avni#e, kako bi banka i$a!a to $anje rob!e$a u o"r9avanju !ikvi"nostiE "a su izvori to je&tiniji kako bi banka ostvariva!a ve;u rentabi!nost, o"nosno o o"bitku svi( trokova i o orezivanja to ve;i rinos na v!astita sre"stva, o"nosno na "ioniki ka ita!, te "a riku !jaju;i i ribav!jaju;i sre"stva ouva v!asniku strukturu banke i sa$osta!nost u "onoenju i rovoenju os!ovne o!itike.

POLITIKA FORMIRANJA OPTIMALNE STRUKTURE PORTFELJA VRIJEDNOSNI- PAPIRA BANAKA

OBILJEJA VP!a DANAS: - iz"avate!j je u ve;ini s!uajeva "r9ava, - "u'i rokovi "os ije;a, - niski ri(o"i O$4:7a;:Aac:9a 34,#"4#,2 $&,4@2;9a VP!a )ri!iko$ u!a'anja 2)-a o"uze;e, banka, 'raanin i!i bi!o koji "ru'i subjekt treba vo"iti rauna o s!je"e;i$ nae!i$aB 1) +IN%R.*+1 u!a'anja, 2) )R*GI15:I6.*+1 u!a'anja i
>3

3) 6I42I-.*+1 ? unovivost u!a'anja. :anka i$a jo "o"atna "va kriterijaB C) F%61I)6I45/ID5 kre"ita i "e ozita, 5) %+)*+1525 I *-R3525.D, os!ovno' o"nosa s k!ijento$. 1)+IN%R.*+1 - re"ovita is !ata ka$ate, "ivi"en"e - ot !ata '!avni#e ako je kre"itni 2) P,2$&,#"2: 5) ve;i broj $anji( iz"avate!ja 5) subjekti iz raz!iiti( "je!atnosti :) subjekti iz raz!iiti( o"ruja /) vrije"nosni a iri raz!iite ronosti i raz!iiti( vrsta -) osi'uranje i$ovine 'aran#ijo$ a sve u /I6D% s$anjenja rizikaR 2))R*GI15:I6.*+1 4o" sa'!e"avanja ovo' as ekta otrebno je sa'!e"atiB ko!ika je ka$ata, ko!ika je "ivi"en"a, ko!iki je ka ita!ni "obitak, in"irektne koristi ? orezne o!aki#e, ouvanje rea!ne vrije"nosti otra9ivanja sa"r9ano' u 2)-u.

3) 6I42I-.*+1 - s osobnost "a se vrije"nosni a ir retvori u nova# uz $ini$a!an troak i $ini$a!an 'ubitak. - +a"anja vrije"nost ovisi oB rizinosti, ka$ati i!i "ivi"en"i, roku "os ije;a, razni$ o'o"nosti$a. C)F%61I)6I45/ID5 "e ozita i kre"ita - u!a'anje sre"stava ku njo$ 2)-a u o"uze;a koja #je!oku no os!ovanje vo"e ute$ $atine banke, - u!a'anja u ku nju b!a'ajniki( za isa znae onitavanje nov#a jer oinje ro#es ne'ativne $u!ti !ika#ije. 5)%+)*+1525 os!ovno' o"nosa banka ? k!ijent - banka treba ku ovati 2)-e o" svoji( k!ijenata koji ute$ nje obav!jajuB - !atni ro$et u ze$!ji, - !atni ro$et u inoze$stvu - is !ata !a;a za os!eni$a, "r9r "e ozite, koriste kre"ite it".
>C

P,2$&,#"2 ba%"a7a: - riku !janje sre"stava iz"avanje$ vrije"nosni( a ira "aju;i o'o"nosti to se tie ka$ate, rokova "os ije;a it". - nastojati iz$ijeniti strukturu sa"anje' ort&e!ja (skratiti rokove, ove;ati rinos), - to vie za$ijeniti kre"ite otku o$ 2)-a, - o$a'ati iz"avate!ji$a u #je!oku no$ ostu ku e$isije 2)-a - 'arantirati otku #je!oku ni( e$isija, - 'arantirati ot !atu '!avni#e i is !atu ka$ate, - o"uzi$ati "ru'e $jere ra"i ire a&ir$a#ije vrije"nosni( a ira.

D&1a4a" $,21a5a%9:7a :A $,21724a QE"&%&7:"a ba%"a,345aR

+a"r9ajB 1. % rav!janje rizi#i$a 2. % rav!janje !ikvi"no;u 3. Fjere za ra;enje rizika i osi'uranje a"ekvatnosti ka ita!a C. :ankovna tajna 5. )os!ovne knji'e i os!ovna izvje;a J. Izvje;ivanje @. =atita otroaa >. %"ru9ivanje banaka 9. .a"zor na" banka$a 10. %nutarnja kontro!a 11. %nutarnja revizija 12. Revizija &inan#ijski( izvje;a i os!ovni( &unk#ija banke 13. )osebna u rava 1C. *"uzi$anje o"obrenja za ra" 15. 6ikvi"a#ija banke 1J. +teaj banke

>5

>J

1. UPRAVLJANJE RIZICIMA
,anka mora: 1 Osiguravati %6'0# 1%:'8%$% adekvatnu opsegu i vrstama usluga koje pru!a i rizicima kojima je izlo!ena u pru!anju tih usluga (%5!13%80278 1%:'8%$%); 1 Poslovati tako da rizici kojima je izlo!ena u pojedinanim ili svim vrstama poslova koje obavlja ne prije5u granice odre5ene propisimaN 1 Poslovati tako da je sposobna pravovremeno ispuniti dospjele obveze $naelo likvidnosti(, odnosno na nain da je trajno sposobna ispunjavati sve svoje obveze $naelo solventnosti(. P$%0' %0(! ' : 232<!0(! =(! % #: %3$(%0(% rizicima ,anka je du!na kontinuirano obavljati mjerenje, procjenu i upravljanje svim rizicima kojima je u svom poslovanju izlo!ena. Friterije, nain i postupke mjerenja, procjene i upravljanja rizicima, banka je du!na propisati svojim op im aktima, koji moraju biti uskla5eni s propisima, standardima i pravilima struke. > R'6'&' kojima je banka izlo!ena u svom poslovanju za koje minimalno moraju biti propisani postupci mjerenja, procjene i upravljanja rizicima jesu: >. rizik likvidnosti, J. kreditni rizik, @. kamatni, devizni i ostali tr!i"ni rizici, O. rizici izlo!enosti prema jednoj osobi, 3. rizici povezani s kapitalnim ulaganjima, ulaganjima u nekretnine i drugu trajnu imovinu, K. rizici neispunjenja obveza druge ugovorne strane povezani s dr!avom podrijetla druge ugovorne strane, /. operativni rizik, ukljuuju i rizik koji proizlazi iz neadekvatnog upravljanja informacijskim i pridru!enim tehnologijama, te ostali rizici.

2. UPRAVLJANJE LIKVIDNO*?U
1 ,anka mora upravljati svojom imovinom i obvezama tako da je sposobna ispuniti sve svoje dospjele obveze, a radi uinkovitog upravljanja rizikom likvidnosti banka mora donijeti i provoditi politiku upravljanja likvidno" u, a koja obuhva a: >. planiranje oekivanih poznatih i mogu ih novanih odljeva i dostatnih novanih priljeva za pokri e istih, J. kontinuirano pra enje likvidnosti i dono"enje odgovaraju ih mjera za sprjeavanje ili otklanjanje uzroka nelikvidnosti. U71$%<!0278 '=23'0! ' 2@3!6% ,anka mora na odgovaraju i nain uskladiti svoju imovinu i obveze na temelju kojih je izlo!ena rizicima gubitaka zbog promjene kamatnih stopa, teajeva stranih valuta, cijene vrijednosnih papira i ostalih financijskih instrumenata ili zbog ostalih tr!i"nih rizika.

>J

>@

3.

MJERE ZA PRA?ENJE RIZIKA ADEKVATNOSTI KAPITALA

OSIGURANJE

,anka mora izraunavati i utvr5ivati: >. iznos jamstvenog kapitala, J. adekvatnost kapitala, @. izlo!enost, O. kreditni rizik, 3. pojedinano stanje otvorenih stavki i ukupno stanje tih stavki $razlike izme5u aktivnih i pasivnih bilannih i izvanbilannih stavki iji iznos ovisi o promjeni kamatnih stopa, teajeva stranih valuta, cijeni vrijednosnih papira i ostalih financijskih instrumenata ili ostalih tr!i"nih rizika(, K. visinu ulaganja u kapital nefinancijskih institucija i nekretnine.

4. BANKOVNA TAJNA
,anka mora uvati kao povjerljive podatke o 78%0(# :2(!5'0%A0'4 B8!50'4 #$2"% ' 278%$'4 023A%0'4 5!:26'8% @%01! 8! 78%0(# ' : 2=!8# :2 8!1#C'= ' D' 2- %A#0'=%E 1%2 ' 73! :25%81!E A'0(!0'&! ' 212$0278' 12(! (! 7%60%$% 0% 8!=!$(# : #D%0(% #7$#"% 1$'(!08'=% ' # 2@%3$(%0(# :27$23% 7 :2(!5'0%A0'= 1$'(!082=. Ilanovi tijela banke, dioniari banke, zaposlenici banke i druge osobe koje zbog naravi poslova koje obavljaju imaju pristup povjerljivim podacima ne smiju priop iti ove podatke tre im osobama, iskoristiti ih protiv interesa banke i njezinih klijenata ili omogu iti tre im osobama da ih iskoriste. Obveza uvanja bankovne tajne 0! 25027' se na sljede e sluajeve: 1 ako se klijent pisanim putem izriito suglasi da se odre5eni podaci mogu priop iti, 1 ako je priop avanje podataka neophodno za prikupljanje i utvr5ivanje injenica u kaznenom postupku, a to zatra!i sud, 1 ako se podaci priop avaju za potrebe Ureda za sprjeavanje pranja novca, 1 ako je priop avanje podataka potrebno za utvr5ivanje pravnog odnosa izme5u banke i klijenta u sudskom sporu, 1 ako se podaci priop avaju za potrebe ostavinskog ili drugog imovinskopravnog postupka, 1 ako je priop avanje povjerljivih podataka potrebno za provedbu ovrhe nad imovinom klijenta banke, 1 ako se povjerljivi podaci priop avaju A6,1u, 'eviznom inspektoratu ili drugom nadzornom tijelu za potrebe nadzora koji oni obavljaju, 1 ako se podaci priop avaju pravnoj osobi, koju mogu osnovati banke s ciljem prikupljanja i pru!anja podataka o ukupnom iznosu, vrstama i urednosti izvr"avanja obveza fizikih i pravnih osoba, nastalih po bilo kojoj osnovi,

>@

>>

1 ako su povjerljivi podaci potrebni poreznim tijelima u postupku koji oni provode u okviru svojih ovlasti, a priop avaju se na njihov zahtjev, 1 ako se podaci priop avaju za potrebe institucija za osiguranje uloga. Obveza uvanja bankovne tajne postoji za osobe i nakon prestanka rada u banci, odnosno nakon prestanka svojstva dioniara ili lanstva u tijelima banke. A6,, sudovi ili druga nadle!na tijela mogu koristiti povjerljive podatke iskljuivo u svrhu za koju su dani te iste ne smiju priop iti tre im osobama ili im omogu iti da ih doznaju i iskoriste, osim u sluajevima propisanim zakonom. Obveza se odnosi i na sve fizike osobe koje u svojstvu zaposlenika ili drugom svojstvu rade ili su radile u A6,1u i nadle!nim tijelima.

). POSLOVNE KNJIGE I POSLOVNA IZVJE*?A

,anka mora voditi poslovne knjige, sastavljati knjigovodstvene isprave, vrednovati imovinu i obveze i sastavljati financijska izvje" a u skladu s va!e im propisima i standardima struke. V2<!0(! :27$230'4 10('"%E !3'5!0&'(! ' 521#=!08%&'(! ,anka mora organizirati svoje poslovanje i voditi poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju te ostale evidencije na nain koji omogu uje provjeru posluje li banka u skladu s va!e im propisima i standardima struke. ,anka je du!na uvati knjigovodstvene isprave i druge dokumente, na temelju kojih su izvr"ena knji!enja u njezinim poslovnim knjigama, u rokovima i na nain propisan =akonom o raunovodstvu iLili drugim zakonom. +znimno: - :!8 "25'0% uvaju se nalozi za pla anje i drugi dokumenti platnog prometa, - 5!7!8 "25'0% uvaju se ugovori i ostali dokumenti na temelju kojih nastaju promjene, na imovini, obvezama, ukljuuju i i potencijalne obveze, te kapitalu banke, kao i knjigovodstvene isprave na temelju kojih su podaci o tim poslovnim promjenama unijeti u poslovne knjige banke. Pod rokovima podrazumijeva se vremensko razdoblje nakon isteka godine u kojoj je poslovna promjena nastala odnosno u kojoj su knjigovodstvene isprave i drugi dokumenti sastavljeni.

K2080' :$%0 ' F'0%0&'(71% '63(!BC%

,anka vodi poslovne knjige u skladu s kontnim planom za banke koji propisuje A6,. =a potrebe nadzora nad poslovanjem banke, banka sastavlja financijska izvje" a na nain, u obliku i rokovima koje propisuje A6,.

G25'B0(! '63(!BC! > B%01% 7%78%3$(% ' 2@(%3$(#(! "25'B0(! '63(!BC! 7#1$%502 Z%120# 2 %A#02325783# ' M!<#0% 250'= %A#02325783!0'= 78%05% 5'=%.

>>

>9

+. IZVJE*?IVANJE
)edovno izvje" ivanje ,anka mora izvje" ivati A6, o sljede im injenicama i okolnostima odmah po njihovom nastanku: >. J. 2. 3. o promjenama podataka koji se odnose na sjedi"te i adresu banke, o sazivanju glavne skup"tine dioniara i svim usvojenim odlukama, o razrje"enjima i imenovanjima lanova uprave i nadzornog odbora, o namjeravanom otvaranju, preseljenju, zatvaranju ili prestanku rada podru!nice ili promjenama u vrstama usluga koje banka pru!a, C. o svakoj planiranoj promjeni u temeljnom kapitalu banke za >0 posto ili vi"e, 5. o prestanku pru!anja odre5enih bankovnih ili ostalih financijskih usluga, /. o ostalim injenicama i okolnostima za koje postoji obveza izvje" ivanja U: %3% @%01! =2 % 25=%4 2@%3'(!78'8' HNBG >. ako je ugro!ena likvidnost ili solventnost banke, J. ako se pojave razlozi za prestanak ili oduzimanje odobrenja za pru!anje bankovnih usluga ili ostalih financijskih usluga, @. ako se promijeni financijsko stanje banke u takvom omjeru da banka vi"e ne dose!e minimalni kapital ili minimalnu stopu adekvatnosti kapitala. O. o svim injenicama koje se upisuju u sudski registar. I63(!BC'3%0(! 0% 6%48(!3 H 3%871! 0% 250! @%01! B%01% =2 % na zahtjev A6,1a dostaviti izvje" a i informacije o 73'= :'8%0('=% va!nim za provo5enje nadzora ili za '63 B%3%0(! zadataka iz nadle!nosti A6,1a.

-. ZA*TITA POTRO*AHA
Pod pojmom :28 2B%A podrazumijeva se svaka F'6'A1% 272@% " %<%0'0E koja je korisnik bankovnih usluga. U"23% %0(! #7$#"% T ,anka je du!na s potro"aem zakljuiti ugovor o pru!anju pojedine bankovne usluge. T Prije zakljuivanja ugovora banka je du!na potro"au predoiti sve bitne uvjete ugovora iz kojih su jasno vidljiva prava i obveze ugovornih strana. T Ugovor se zakljuuje u pisanoj formi. O@(%3% 2:C'4 #3(!8% :27$23%0(% ,anka je du!na na pogodnom mjestu u svojim poslovnim prostorijama uiniti dostupnim informacije o uvjetima pru!anja usluga potro"aima. Pod informacijama koje se odnose na 252@ %3%0(! 1 !5'8%E podrazumijevaju se:

>9

90

>. va!e e nominalne godi"nje stope redovne i zatezne kamate, J. nain obrauna kamate $primjena relativnog ili konformnog kamatnjaka(, @. uvjeti pod kojima se mogu mijenjati stope redovne i zatezne kamate tijekom kori"tenja, odnosno otplate kredita, O. naknade, odnosno provizije koje banka zaraunava korisniku kredita, 3. efektivne kamatne stope koje odra!avaju ukupnu cijenu kredita, K. iznos otplate glavnice i kamate $ukljuuju i i druge tro"kove( za pretpostavljeni iznos kredita, rokovi otplate, broj i visina otplatnih obroka, /. uvjeti "tednje ili pologa kod banke ako je to uvjet za odobravanje kredita, 2. mogu nosti i uvjeti prijeboja kredita i novanog pologa iz prethodne toke, ?. +nstrumenti osiguranja otplate kredita i drugi uvjeti koje postavlja banka. >. J. @. O. Pod informacijama koje se odnose na : '=%0(! 5!:26'8% podrazumijevaju se: va!e e nominalne godi"nje kamatne stope, nain obrauna kamate $primjena relativnog ili konformnog kamatnjaka(, uvjeti pod kojima se mogu mijenjati kamatne stope, naknade za vo5enje rauna i druge sline naknade odnosno provizije ako ih banka zaraunava na teret deponenta, 3. efektivne kamatne stope koje odra!avaju ukupan prinos na depozit, K. osnovne informacije o osiguranju uloga odnosno depozita. O@%3(!B8%3%0(! :28 2B%A% ,anka je du!na na ugovoreni nain, a najmanje jednom godi"nje obavijestiti potro"aa odnosno uiniti mu dostupnim podatke o stanju njegovoga kreditnog, odnosno depozitnog rauna. U sluaju kada su ugovorene promjenjive kamatne stope, banka je du!na obavijestiti potro"aa o promjeni tih stopa prije nego "to se one ponu primjenjivati, putem sredstava javnog informiranja ili na drugi nain.

.. UDRU,IVANJE BANAKA
1 ,anke se mogu udru!iti u udru!enje banaka koje je osnovano kao gospodarsko interesno udru!enje ili kao neki drugi oblik udru!ivanja gospodarskih subjekata. 1,anke ne smiju zakljuivati nikakve pisane ili usmene ugovore s drugim bankama ili bankovnim udru!enjima kojima se mo!e ograniiti naelo slobodnog tr!i"nog natjecanja, odnosno konkurencije u bankarstvu.

/. NADZOR NAD BANKAMA

A6, obavlja nadzor poslovanja banaka sukladno propisima i me5udr!avnim sporazumima. U obavljanju svoje nadzorne funkcije A6, ocjenjuje zakonitost i pravilnost poslovanja banke, njezinu sposobnost upravljanja rizicima u poslovanju te nala!e

90

91

rnjerePza otklanjanje utvr5enih nezakonitosti, nepravilnosti i pobolj"anja stanja u banci. N%A'0 2@%3$(%0(% 0%562 % 6adzor poslovanja banaka obavlja se a( %0%$'62= F'0%0&'(71'4 '63(!BC% i b( '6 %30'= 0%562 2= # @%0&'. 6adzor analizom financijskih izvje" a obavljaju zaposlenici A6,1a analiziranjem izvje" a i ostalih podataka koje su banke obvezne dostavljati A6,1u. +zravni nadzor obavlja se u prostorijama banke uvidom u poslovne knjige, isprave i drugu dokumentaciju koja se odnosi na poslovanje banke te provjerom i pregledom tehnike, strune i organizacijske opremljenosti banke. SADR,AJ I OPSEG NADZORA U postupku nadzora A6,: - ocjenjuje sposobnost upravljanja rizicima u poslovanju banke, njezinu strunu, organizacijsku i tehniku opremljenost, - obavlja nadzor ustroja i vo5enja poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije i ostale evidencije osobito njihove pouzdanosti i a!urnosti, vjerodostojnosti knjigovodstvenih isprava o poslovnim promjenama, uskla5enosti sintetikih i analitikih evidencija kao i da li je banka financijska ili druga izvje" a sastavila u skladu s va!e im propisima i standardima struke, - utvr5uje ispunjava li banka uvjete za pru!anje bankovnih i ostalih financijskih usluga kao i uskla5enost predmeta poslovanja banke s odobrenjem za rad banke i ostalim propisima, nala!e mjere za otklanjanje utvr5enih nezakonitosti i nepravilnosti, mjere u sluaju kr"enja propisa i pravila o upravljanju rizicima i aktivnosti za pobolj"anje stanja u banci, ocjenjuje realnost i objektivnost financijskih izvje" a, utvr5uje tonost izrauna svih propisanih veliina, pokazatelja i omjera i njihovu uskla5enost s propisanim ogranienjima, utvr5uje tonost, sveobuhvatnost i pravodobnost izvje" ivanja A6,1a, provjerava i verificira funkcioniranje sustava unutarnjih kontrola i informacijskog sustava, ocjenjuje provedbeni postupak i izvje" e o obavljenoj reviziji financijskih izvje" a koju je, za potrebe A6,1a, obavila ovla"tena revizorska tvrtka, sura5uje s ovla"tenim revizorima sukladno me5unarodnim standardima, provjerava djelovanje i ocjenjuje uinkovitost unutarnje revizije, obavlja kontrolu informacijske tehnologije, utvr5uje da li je naru"ena sloboda tr!i"nog natjecanja odnosno konkurencija na tr!i"tu bankovnih usluga, nala!e mjere za osiguravanje slobodnog tr!i"nog natjecanja u pru!anju bankovnih usluga. N%562 0! =(! ! T 6adzornim mjerama nala!e se otklanjanje utvr5enih nezakonitosti i nepravilnosti i poduzimanje aktivnosti za pobolj"anje stanja u banci.

91

92

U sluajevima kr"enja zakona i propisa, odnosno u situacijama kada je financijsko stanje u banci takvo da je neizvjestan daljnji nastavak njezinog poslovanja, A6, rje"enjem: 1. zabranjuje pru!anje odre5enih bankovnih usluga i ostalih financijskih usluga, 2. imenuje posebnu upravu, 3. oduzima odobrenje za rad, C. pokre e prisilnu likvidaciju banke i 5. odluuje o podno"enju prijedloga za pokretanje steaja banke. R(!B!0(! 6% 281$%0(%0(! 0!6%120'8278' ' 0!: %3'$0278' .uverner A6,1a donosi rje"enje kojim nala!e otklanjanje utvr5enih nezakonitosti i nepravilnosti. U rje"enju se odre5uje rok za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti.

I63(!BC! 2 281$%0(%0(# 0!6%120'8278' ' 0!: %3'$0278' T ,anka mora u roku otkloniti utvr5ene nezakonitosti i nepravilnosti i dostaviti izvje" e A6,1u u kojemu su opisane poduzete mjere radi otklanjanja nezakonitosti i nepravilnosti. +zvje" u moraju biti prilo!eni dokumenti i ostali dokazi iz kojih proizlazi da su utvr5ene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene. M(! ! 6% : 23!5@# :2$'8'1% 2 #: %3$(%0(# '6'&'=% &ko A6, u obavljanju nadzora nad poslovanjem banke utvrdi da banka kr"i propise i pravila o upravljanju rizicima mo!e: 1 dati pisano upozorenje, 1 tra!iti sazivanje sjednice uprave i nadzornog odbora radi razmatranja i postizanja dogovora o mjerama za otklanjanje nepravilnosti i pobolj"anju stanja, 1 tra!iti od uprave i nadzornog odbora da sazovu glavnu skup"tinu. >. J. @. O. 3. K. /. &ko A6, u obavljanju nadzora nad poslovanjem utvrdi da banka te!e kr"i propise i pravila o upravljanju rizicima mo!e rje"enjem za otklanjanje utvr5enih nezakonitosti i nepravilnosti nalo!iti mjere za osiguranje minimalnog kapitalaili stope adekvatnosti kapitala, mjere za po"tivanje odredbi propisa koje imaju za cilj pobolj"anje stanja, mjere kojima se odre5uju uvjeti poslovanja, npr. najni!e, odnosno najvi"e kamatne stope, rokove dospije a tra!bina i obveza te druge uvjete, mjere kojima se zahtijeva potpuna ili djelomina obustava isplata dividende ili bilo kojega drugog oblika isplate dobiti, mjere za smanjenje tro"kova poslovanja, ukljuuju i ogranienje pla a i drugih primanja odgovornim osobama i zaposlenicima, mjere kojima se ograniava rast imovine, ukljuuju i izvanbilanne stavke, mjere kojima se od banke ili njezinih ovisnih dru"tava zahtijeva promjena, smanjenje ili prestanak obavljanja odre5ene aktivnosti za koju A6, utvrdi da je prouzroila znaajan gubitak ili predstavlja veliki rizik za banku,

92

93

2. mjere koje banka treba usvojiti i provesti u cilju: . boljeg upravljanja rizicima, naplate dospjelih tra!bina, pobolj"anja raunovodstveno1informacijskog sustava, pobolj"anje sustava unutarnje kontrole i revizije, ograniavanja odobravanja kredita, promjene strukture usluga koje banka pru!a, te druge mjere za provo5enje pravila o upravljanju rizicima, ?. prodaju dionica, odnosno poslovnih udjela u drugim pravnim osobama, odnosno nalo!iti prodaju druge imovine banke, 10. zabranu stjecanja dionica i poslovnih udjela u poduze ima, osnivanja novih podru!nica ili "irenje poslovne mre!e te zabraniti zapoinjanje novih poslova, 10. zabranu primanja novih depozita, 11. zabranu davanja novih kredita ili pru!anja financijskih usluga osobama s neodgovaraju om kreditnom sposobno" u, pojedinim dioniarima banke, lanovima uprave i nadzornog odbora, povezanim dru"tvima ili investicijskim fondovima kojima upravlja banino upravljako dru"tvo, 12. sazivanje glavne skup"tine banke, 13. suspendiranje s du!nosti jedne ili vi"e odgovornih osoba, 1C. dioniarima koji imaju kvalificirane udjele u banci da smanje taj udjel za postotak koji utvrdi A6,, te 15. oduzeti suglasnost za imenovanje predsjednika ili lana uprave banke i o tome istodobno izvijestiti nadzorni odbor banke, koji je du!an u roku od @0 dana imenovati predsjednika, odnosno lanove uprave koji nedostaju. S=%8 % 7! 5% @%01% 8!D! 1 B' : 2:'7! ' : %3'$% 2 #: %3$(%0(# '6'&'=% %12G 1. ne dosegne minimalni kapital ili minimalnu stopu adekvatnosti kapitala, nije organizirala svoje poslovanje ili ne vodi poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju te ostalu poslovnu evidenciju na nain koji u svakom trenutku omogu uje provjeru posluje li banka u skladu s propisima i pravilima o upravljanju rizicima, 2. ne donese politike i procedure, uskla5ene sa propisima i me5unarodnim standardima za odgovaraju e vrednovanje bilannih i izvanbilannih stavki, 3. pru!a ostale financijske usluge za koje nije dobila odobrenje od A6,1a, C. zakljuuje pravne poslove na temelju kojih nastaje izlo!enost banke prema pojedinoj osobi protivno odredbama =akona, 5. zakljuuje fiktivne poslove s namjerom netonog prikazivanja financijskog stanja ili izlo!enosti banke, J. ispla uje dobit protivno odredbama =akona, @. esto kr"i obveze pravovremenog i pravilnog izvje" ivanja koje su propisane, >. obavlja poslove koji mogu ugroziti njezinu likvidnost ili solventnost, 9. ne ispunjava obveze povezane sa sustavom osiguranja uloga. Z%@ %0% '7:$%8! 52@'8' ,anka ne smije isplatiti dobit ili dividendu niti obavljati isplate s naslova sudjelovanja uprave, nadzornog odbora i zaposlenika u dobiti dru"tva: 1. ako je jamstveni kapital banke manji od minimalnog kapitala, ili je stopa adekvatnosti kapitala manja od propisane,

93

9C

2. ako bi se jamstveni kapital banke zbog isplate dobiti smanjio tako da banka vi"e nije u mogu nosti odr!avati minimalnu stopu adekvatnosti kapitala, 3. ako banka ne osigurava likvidnost, C. ako zbog isplate dobiti banka ne bi bila u mogu nosti osigurati likvidnost, 5. ako je A6, nalo!ila banci da otkloni slabosti i propuste vezane uz netono iskazivanje aktivnih i pasivnih stavki, a ije bi tono iskazivanje utjecalo na raun dobiti i gubitka banke, J. ako A6, tako odredi svojim rje"enjem zbog naina na koji banka upravlja rizicima u poslovanju. Uprava je du!na poduzeti mjere s kojima e osigurati minimalan kapital i propisanu stopu adekvatnosti kapitala.

19. UNUTARNJA KONTROLA

Unutarnja kontrola: - izravno je podre5ena upraviN - funkcionalno i organizacijski odvojena je od drugih organizacijskih dijelovaN - obavlja stalan i cjelovit nadzor nad $>( pravilnosti, $J( a!urnosti i $@( zakonitosti poslovanjaN - utvr5uje ima li banka op e akte i jesu li njima propisani postupci te postupa li u skladu s njimaN - nadzire provo5enje op ih akata i njima propisanih postupaka S%78%3 #0#8% 0(! 1208 2$!: - najmanje dvije osobe s *%% ekonomskog ili pravnog usmjerenja, - petogodi"nje radno iskustvo na bankovnim poslovima, te - poznavanje svih vrsta bankovnih poslova Z0%A%( 7#78%3% #0#8% 0(! 1208 2$!G Giljevi banke: 1 uspje"no poslovanje, 1 kontinuirani rast i razvoj, 1 uinkovito upravljanje rizicima, 1 za"tita interesa dioniara %ustav unutarnje kontrole obuhva a sve metode i postupke "to ih je usvojila uprava a koje joj poma!u u ostvarenja ciljeva banke, npr. za"tita imovine, sprjeavanje i otkrivanja prijevara i pogre"aka, provjera ispravnosti i cjelovitosti raunovodstvenih evidencija, pravodobnosti pripreme pouzdanih izvje" a, itd. #!=!$(0' &'$( #0#8% 0(! 1208 2$! - )aznim metodama i postupcima ugra5enim u organizaciju banke !eli se, prije svega, preventivno djelovati u sprjeavanju prijevara i pogre"aka u njezinu poslovanju.

11. UNUTARNJA REVIZIJA

9C

95

,anka mora organizirati unutarnju reviziju koja e neovisno i objektivno obavljati svoje poslove te koja e svojim savjetima i preporukama pridonositi unapre5enju poslovanja banke. =adaci unutarnje revizije: $>( Unutarnja revizija obavija stalni nadzor nad cjelokupnim poslovanjem banke u cilju provjeravanja da li banka: T obavlja bankovne i ostale financijske usluge pravilno i u skladu s propisima i unutarnjim pravilima kojima se ure5uje poslovanje banke, T vodi poslovne knjige, evidentira poslovne doga5aje na temelju vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava, vrednuje knjigovodstvene stavke i sastavlja financijska i ostala izvje" a u skladu s propisima te unutarnjim pravilima, T sustavno upravlja rizicima koji proizlaze iz poslovnih aktivnosti banke sukladno naelima stabilnog poslovanja ukljuuju i upravljanje resursima informacijske tehnologije i drugih pridru!enih tehnologija. $J( Unutarnja revizija obavlja unutarnje revidiranje poslovanja u skladu sa strukovnim naelima i standardima unutarnjeg revidiranja, kodeksom strukovne etike unutarnjih revizora te pravilima djelovanja unutarnje revizije koja usvaja nadzorni odbor. $@( Unutarnja revizija mora uskladiti metode svojeg rada s radom vanjskih revizora banke koji revidiraju godi"nja financijska izvje" a ili obavljaju posebnu reviziju na zahtjev A6,1a. O@'$(!D(% #0#8% 0(! !3'6'(!G >. 6eovisnost J. %trunost @. 'jelokrug rada 1 ispitivanje i procjena uspje"nosti organiziranog 7#78%3% internih kontrola te kvalitete poslovanja i 2@%3$(%0(% dodijeljenih obveza. Obavljanje revizije 1 ukljuuje odgovaraju e planiranje, ispitivanje i 2&(!0# informacija, izvje" ivanje i ispitivanje :25#6!8'4 =(! % 6% 281$%0(%0(! uoenih slabosti. U: %3$(%0(! #0#8% 0(2= !3'6'(2= 1 planiranje, razvoj kadrova, utvr5ivanje postupaka revizije, koordiniranje unutarnje i vanjske revizije itd. P '78#:' # !3'6'(71'= :278#:&'=% -V! 'F'1%&'(71' : '78#: 1 utvr5uje se usugla"enost : !6!08' %02" 78%0(% sa stvarnim, injeninim stanjem $aktiva, :%7'3%E prihodi, rashodi, kapital, itd.( - T!78' %0(! 1 izabere se neka procedura i onda ispituje detaljno od poetka do kraja, npr. odobrenje, kori"tenje, otplata kredita, itd. 1 S#78%30' : '78#: 1 revizija se usredotouje na poslovni sustav i njegove elemente te njihove me5usobne veze )evizija treba odgovoriti na tri bitna pitanja: Fakav je formalni, propisani sustavQ 'a li sustav funkcionira ispravno, sukladno propisimaQ

95

9J

'a li je sustav adekvatan za provo5enje zadovoljavaju e interne kontroleQ Osobe koje obavljaju unutarnju reviziju: >. 6ajmanje jedna zaposlena osoba sa zvanjem revizora ili unutarnjeg revizora. J. Prije zakljuivanja ugovora o radu s osobom koja e rukovoditi revizijom banka je du!na obavijestiti A6, o namjeravanom imenovanju. 3. +znimno, banka s manjim opsegom poslovanja mo!e uz prethodnu suglasnost A6,1 a obavljanje unutarnje revizije povjeriti osobama koje nisu u radnom odnosu s tom bankom. Osoba koja obavlja zadatke unutarnje revizije ne smije obavljati druge poslove u banci. .odi"nji program rada unutarnje revizije $>( 6adzorni odbor usvaja godi"nji program rada unutarnje revizije uz prethodno mi"ljenje uprave banke. $J( .odi"nji program mora sadr!avati: podruja poslovanja u kojima e unutarnja revizija obaviti ispitivanje opis sadr!aja planiranih revizija u pojedinim podrujima. $@( Unutarnja revizija, na temelju godi"njeg programa rada, donosi operativne planove rada za polugodi"nja ili kra a vremenska razdoblja +zvje" e 2 %5# #0#8% 0(! revizije: $>( Unutarnja revizija sastavlja izvje" e najmanje jedanput polugodi"nje. +zvje" e o radu sadr!i: T opis svih obavljenih revizija, T nezakonitosti i nepravilnosti ako su utvr5ene tijekom obavljanja revizije, T ocjenu primjerenosti i uinkovitosti djelovanja sustava kontrola i preporuke za otklanjanje utvr5enih nezakonitosti i nepravilnosti te unapre5enje i pobolj"anje sustava unutarnjih kontrola, nalaze vezane uz otklanjanje utvr5enih nezakonitosti i nepravilnosti te uz unapre5enje i pobolj"anje sustava unutarnjih kontrola. $J( Unutarnja revizija mora svoja izvje" a o radu dostavljati #: %3' ' 0%562 02= 25@2 # @%01!. O@%3(!B8%3%0(! #: %3! ' 0%562 02" 25@2 % @%01! &ko unutarnja revizija tijekom ispitivanja pojedinih segmenata poslovanja banke utvrdi :2(%3! nezakonitog poslovanja i kr"enja pravila o upravljanju rizicima zbog ega banci prijeti nelikvidnost, nesolventnost ili je time ugro!ena sigurnost :27$23%0(%E =2 % odmah o tome obavijestiti upravu i nadzorni 25@2 @%01!.

12. REVIZIJA FINANCIJSKIH IZVJE*?A I POSLOVNIH FUNKCIJA BANKE I VANJSKA REVIZIJA

Pod revizijom se podrazumijeva: 1 )evidiranje temeljnih financijskih izvje" a koja su namijenjena vanjskim korisnicima, ukljuuju i i A6,.

9J

9@

1 Provjeravanje pravilnosti, tonosti i potpunosti posebnih financijskih izvje" a koje banka sastavlja sukladno podzakonskim aktima A6,1a. 1 Ocjenjivanje organizacije i uinkovitosti poslovnih funkcija, te kvalitete op ih akata banke i njihovu primjenu i to u prvom redu pridr!avanje pravila o upravljanju rizicima, funkcioniranje unutarnje revizije i informacijskog sustava banke. ,anka je du!na najkasnije do @>. srpnja svake godine pismeno obavijestiti A6, o izboru revizorske tvrtke kojoj je povjerila obavljanje revizije za teku u godinu. ,anka je du!na A6,1u dostaviti revidirana godi"nja financijska izvje" a :!80%!78 5%0% 0%120 5%8#=% '65%3%0(% '63(!BC% revizora o obavljenoj reviziji, a najkasnije u roku A!8' ' =(!7!&% nakon isteka poslovne godine za koju se izvje" a sastavljaju. - +sta revizorska tvrtka ne mo!e preuzeti niti joj banka mo!e povjeriti obavljanje revizije financijskih izvje" a banke ukoliko je dotina revizorska tvrtka u prethodnoj godini vi"e od polovine svojih ukupnih prihoda ostvarila na temelju 2@%3$(!0! !3'6'(! F'0%0&'(71'4 '63(!BC% te banke. - +sta revizorska tvrtka mo!e u istoj banci uzastopno obaviti, odnosno banka mo!e istoj revizorskoj tvrtki uzastopno povjeriti, najvi"e A!8' ' revizije financijskih izvje" a. - +sta revizorska tvrtka ne mo!e istovremeno odnosno u '782( "25'0' 2@%3$(%8' !3'6'(# F'0%0&'(71'4 '63(!BC% @%01! ' : #D%8' 1206#$8%0871! #7$#"! '782( @%0&'. A6, mo!e odbiti izvje" e i zahtijevati da reviziju obave ovla"teni revizori iz druge revizorske tvrtke na tro"ak banke. U sluaju da A6, odbije izvje" e o obavljenoj reviziji, A6, u narednih pet godina 0!C! : '43%C%8' '63(!BC% 2 !3'6'(' @%0%1% 12(! (! '6 %5'$% 8% !3'62 71% 83 81% o A!=# C! '78# #0%: '(!5 2@%3'(!78'8'. SADR,AJ REVIZIJE )evizori ispituju i daju mi"ljenje odnosno ocjenu o: 1 temeljnim financijskim izvje" ima, 1 posebnim financijskim izvje" ima, te 1 ostale informacije. A) TEMELJNA FINANCIJSKA IZVJE*?AG 1 )aun dobiti i gubitka, 1 ,ilanca, 1 +zvje" e o promjenama glavnice, 1 +zvje" e o novanom tijeku, 1 ,ilje"ke uz financijska izvje" a. )evizija obuhva a ispitivanje podataka i metoda koje su primijenjene pri njihovom sastavljanju, na temelju ega revizor daje struno mi"ljenje o realnosti i objektivnosti stanja imovine, obveza, kapitala, novanog tijeka i rezultata poslovanja, "to su iskazani u temeljnim financijskim izvje" ima banke.

9@

9>

)evizor samostalno sukladno pravilima struke odluuje o opsegu obuhvata pregleda pojedinanih dokumenata i ispitivanja pojedinanih poslovnih doga5aja, kako bi na temelju istih mogao dati pouzdano revizorsko mi"ljenje o realnosti i objektivnosti izvje" a koji su predmet revizije. )evizor sastavlja izvje" e o obavljenoj reviziji te ga preko uprave banke dostavlja dioniarima, odnosno glavnoj skup"tini banke. B) POSEBNA FINANCIJSKA IZVJE*?A 1 statistiki izvje"taj $raun dobiti i gubitka, bilanca i izvanbilanne stavke(, 1 izvje" e o adekvatnosti kapitala, 1 izvje" e o izlo!enosti po djelatnostima, 1 izvje" e o kreditnoj izlo!enosti po rizinim skupinama, 1 izvje" e o velikoj izlo!enosti, 1 izvje" e o izlo!enosti prema osobama u posebnom odnosu sa bankom, 1 izvje" e o ulaganjima u kapital nefinancijskih institucija, 1 izvje" e o ulaganjima u nekretnine, 1 izvje" e o promjenama ispravka vrijednosti plasmana i rezervi za potencijalne obveze. )evizor je obvezan provjeriti pravilnost, tonost i potpunost posebnih financijskih izvje" a, te uskla5enost s temeljnim financijskim izvje" ima. C) OSTALE INFORMACIJE Ostale informacije odnose se na procjenu organizacijskog aspekta poslovnih funkcija banke, u kojima ovla"teni revizor procjenjuje: - 6ain identificiranja i upravljanja svih znaajnih rizika kojima je banka u svom poslovanju izlo!ena $npr. kreditni rizik, tr!i"ni rizik, operativni rizik i drugi(. - &dekvatnost organizacije, nain i kvalitetu funkcioniranja unutarnje revizije. - 'a li unutarnja revizija funkcionira na nain propisan zakonom i op im aktima. - 'a li je unutarnji revizor neovisan i da li poslove obavlja po pravilima struke. - 'a li unutarnja revizija procjenjuje zakonitost poslovanja banke i primjerenost i uinkovitost sustava internih kontrola na nain da osigurava sigurno i razborito upravljanje bankom. - Organizaciju i upravljanje informacijskim sustavom i pridru!enim tehnologijama, njegovu adekvatnost, pouzdanost i uskla5enost s poslovnim ciljevima banke, fiziku za"titu sustava i za"titu podataka, te sustav uspostavljenih internih i eksternih kontrola. )evizor procjenjuje i op e akte koji reguliraju poslovne funkcije banke, kvalitetu op ih akata banke, njihovu uskla5enost sa zakonskim i podzakonskim aktima te raunovodstvenim i drugim standardima, te tako5er ocjenjuje da li ih se banka u svom poslovanju pridr!ava. )evizor u pismenom obliku daje mi"ljenje o kvaliteti op ih akata i njihovoj primjeni kao i o adekvatnosti organizacije poslovnih funkcija banke.

9>

99

O@3!6! 23$%B8!0'4 !3'62 % - Obveza ovla"tenih revizora je davanje mi"ljenja da li su godi"nja financijska izvje" a banke $nekonsolidirana i konsolidirana( sastavljena u skladu s propisima i standardima struke. - #ijekom obavljanja revizije ovla"teni revizori su obvezni 25=%4 2@%3'(!78'8' HNB o svakoj injenici koja je uoena u banci ili ovisnom dru"tvu koje kontrolira banka, a koja: T predstavlja te!e kr"enje zakona, propisa ili odredaba na temelju kojih je izdano odobrenje za rad banke, T predstavlja te!u prijevaru ili pronevjeru, T predstavlja materijalno znaajnu promjenu financijskog rezultata iskazanog u nerevidiranom godi"njem financijskom izvje" u, T predstavlja te!e kr"enje internih akata banke, T kao i o ostalim injenicama i okolnostima koje mogu ugroziti daljnje poslovanje banke. 6apomena: Ilanak @3?. =#' zahtjeva reviziju godi"njih financijskih izvje" a koju su obavile ovla"tene osobe. +nae je odluka skup"tine ni"tavna. R%6" %0'A!0(! 25"232 0278' !3'62 % ' #: %3! @%01! - =a zakonitost, realnost i objektivnost financijskih izvje" a odgovorna je uprava. - )evizor je odgovoran na temelju provedene revizije izraziti mi"ljenje o njihovoj urednosti i objektivnosti. Dventualni propusti revizora ili izdavanje pozitivnog mi"ljenja ne osloba5aju upravu od odgovornosti za zakonitost, realnost i objektivnost financijskih izvje" a.

13. POSEBNA UPRAVA

A6, e donijeti odluku o imenovanju posebne uprave banke u sluajevima: - ako je banci nalo!ila poduzimanje mjera za pove anje stope adekvatnosti kapitala do razine propisane stope, a banka nije provela ove mjere u roku odre5enom za njihovo provo5enje, - ako stopa adekvatnosti kapitala padne ispod R minimalne stope. Odlukom o imenovanju posebne uprave A6, utvr5uje razloge za imenovanje posebne uprave, broj lanova, vrstu i opseg poslova koje obavlja posebna uprava te razdoblje trajanja posebne uprave, 12(! 0! 7='(! @'8' 5#D! 25 (!50! "25'0!E %A#0%(#C' 25 5%0% 5278%3! (!B!0(% @%0&'. H$%023' :27!@0! #: %3! T Posebna uprava banke ima najmanje dva lana. T Ilanove posebne uprave imenuje i razrje"uje du!nosti %avjet A6,1a na prijedlog institucije nadle!ne za osiguranje uloga. P %30! :27$(!5'&! :27!@0! #: %3!

99

100

#ijekom razdoblja :25 :27!@02= #: %32= 0%5$!D0278' 0%562 02" 25@2 % 2@%3$(% :27!@02 8'(!$2 12(! '=!0#(! HNB. A6, ima pravo 5%8' :27!@02( #: %3' 2@3!6#(#C! #:#8! 6% 32<!0(! :27$23%0(% @%01!. 'anom dostave odluke o imenovanju posebne uprave banci prestaju 73! 0%5$!D0278' ' 23$%78' 527%5%B0('4 A$%023% #: %3!E 0%562 02" 25@2 % ' 0%5$!D0278' "$%30! 71#:B8'0! 5'20'A% % @%01!. Odluke iz nadle!nosti glavne skup"tine dioniara donosi A6,. O3$%78' 8'(!12= %652@$(% :27!@0! #: %3! T 'osada"nji lanovi uprave i ostali zaposlenici moraju posebnoj upravi odmah omogu iti pristup cjelokupnoj poslovnoj dokumentaciji banke te sastaviti izvje" e o primopredaji poslovanja. T 'osada"nji lanovi uprave moraju posebnoj upravi dati sva obrazlo!enja ili dodatna izvje" a o poslovanju. I63(!BC% :27!@0! #: %3! Posebna uprava mora 0%(=%0(! (!5%0:#8 # 8 ' =(!7!&% 5278%3'8' HNB-# izvje" e o financijskom stanju i uvjetima poslovanja banke pod posebnom upravom. Posebna uprava mora najkasnije "est mjeseci nakon imenovanja dostaviti A6,1u izvje" e o financijskom stanju i uvjetima poslovanja, zajedno s procjenom ekonomske stabilnosti banke i mogu nostima za njezino "a!jnje os!ovanje,

koje obu(va;aB - ro#jenu s re$nosti "ioniara "a "o"atni$ sre"stvi$a osi'uraju okri;e 'ubitaka banke, - $o'u;nosti okri;a reosta!i( 'ubitaka (nakon iskoritenja $o'u;nosti u!a'anja "ioniara), - ne re"viene ras(o"e koji $o'u utje#ati na obveze banke, - procjenu mogu ih mjera za otklanjanje financijskih pote"ko a banke zajedno s
procjenom tro"kova provo5enja ovih mjera, 1 procjenu uvjeta za pokretanje prisilne likvidacije ili steaja banke. P 2&(!0% !6#$8%8% :27!@0! #: %3! T &ko %avjet A6,1a procijeni da se tijekom razdoblja pod posebnom upravom financijsko stanje pobolj"alo tako da je banka dosegla ='0'=%$0' 1%:'8%$ i minimalnu stopu adekvatnosti kapitala i da redovno ispunjava svoje dospjele obveze, %avjet A6,1a =2 % #:#8'8' :27!@0# #: %3# 0% 7%6'3%0(! "$%30! 71#:B8'0! 5'20'A% %. T &ko %avjet A6,1a procijeni da se tijekom razdoblja pod posebnom upravom F'0%0&'(712 78%0(! 0'(! :2@2$(B%$2 8%12 5% (! @%01% 527!"$% ='0'=%$0' 1%:'8%$ ' ='0'=%$0# 782:# %5!13%80278' 1%:'8%$% ili 8%12 5% (! 7:272@0% !523'82 '7:#0(%3%8' 732(! 527:(!$! 2@3!6!E 52027' 25$#1# 2 :21 !8%0(# : '7'$0! $'13'5%&'(! '$' 25$#1# 2 #83 <'3%0(# %6$2"% 6% :2502B!0(!

100

101

: '(!5$2"% 6% :21 !8%0(! 78!A%(% @%01!. %avjet A6,1a mo!e tako5er donijeti odluku o produ!enju mandata posebne uprave na razdoblje od 0%(3'B! B!78 =(!7!&' ako ne postoje uvjeti za pokretanje steaja banke ili ako A6, procijeni da e u sljede ih "est mjeseci banka biti sposobna dosegnuti minimalni kapital i minimalnu stopu adekvatnosti kapitala i redovito ispunjavati dospjele obveze.

14. ODUZIMANJE ODOBRENJA ZA RAD

R%6$26' 6% 25#6'=%0(! 252@ !0(% 6% : #D%0(! @%01230'4 ' F'0%0&'(71'4 #7$#"% A6, mo!e oduzeti banci odobrenje za pru!anje bankovnih i ostalih financijskih usluga: ako banka ne ispunjava uvjete vezane uz adekvatnost kapitala i ostale uvjete za poslovanje u skladu s propisima o upravljanju rizicima, 1. ako na bilo koji nain onemogu uje obavljanje nadzora nad svojim poslovanjem, 2. ako banka ne izvr"ava naloge zadane rje"enjem za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti i mjere za pobolj"anje stanja, 3. ako je oduzeta suglasnost A6,1a lanovima uprave, a nadzorni odbor nije u roku dre5enom za provedbu mjere imenovao nove lanove uprave, C. ako banka ne ispunjava obveze koje se odnose na osiguranje uloga, ako banka ne ispunjava tehnike, organizacijske, kadrovske i l i ostale uvjete za pru!anje bankovnih usluga. O5#6'=%0(! 252@ !0(% 6% : #D%0(! :2(!5'0'4 F'0%0&'(71'4 #7$#"% &ko banka ne ispunjava tehnike, kadrovske, organizacijske ili ostale uvjete za pru!anje pojedinih vrsta financijskih usluga A6, mo!e oduzeti banci odobrenje za pru!anje usluga za koje banka ne ispunjava uvjete. O5"232 0278 6% B8!8# =aposlenici A6,1a, lanovi %avjeta A6,1a ili bilo koje osobe koje je ovlastila A6,, ne odgovaraju za "tetu koja nastane prilikom obavljanja du!nosti u okviru =akona o A6,1u i propisa donesenih na temelju tog zakona, te bankarskih propisa, osim ako se doka!e da su odre5enu radnju uinili ili propustili uiniti namjerno ili grubom nepa!njom.

1). LIKVIDACIJA BANKE

1. REDOVNA LIKVIDACIJA BANKE P21 !8%0(! :278#:1% !5230! $'13'5%&'(! T .lavna skup"tina dioniara mo!e donijeti odluku o prestanku banke, ali se prije dono"enja takve odluke moraju obaviti prethodne konzultacije s A6,1om.

101

102

T'(!1 :278#:1% !5230! $'13'5%&'(! > N% :278#:%1 !5230! $'13'5%&'(! @%01! : '=(!0(#(# 7! 25 !5@! Z%120% 2 8 "23%A1'= 5 #B83'=% 2 $'13'5%&'(' 5'20'A12" 5 #B83%E 27'= %12 0'(! 5 #1A'(! # !<!02 @%01% 71'= : 2:'7'=%. Postupak likvidacije tako5er se provodi kad glavna skup"tina dioniara donese odluku prema kojoj se djelatnost banke kao dionikog dru"tva mijenja tako da dru"tvo vi"e ne pru!a bankovne usluge. O@%3(!B8%3%0(! HNB-% Eikvidatori su du!ni, %12 #83 5! 5% '=23'0% @%01! # $'13'5%&'(' 0'(! 5232$(0% 6% '7:$%8# 73'4 :28 %D'3%0(% 3(! 230'1% @%01! # $'13'5%&'('E @!6 25$%"%0(% :250'(!8' : '(!5$2" 6% 283% %0(! 78!A%(02" :278#:1% ' 2 82=! 25=%4 2@%3'(!78'8' HNB. 2. PRISILNA LIKVIDACIJA BANKE R%6$26' 6% :21 !8%0(! : '7'$0! $'13'5%&'(! A6, donosi odluku o pokretanju : '7'$0! $'13'5%&'(! u sljede im sluajevima: 1. ako na temelju izvje" a procijeni da se tijekom razdoblja pod posebnom upravom financijsko stanje nije pobolj"alo toliko da bi banka dosegla minimalni kapital i minimalnu stopu adekvatnosti kapitala i da ne postoje uvjeti za pokretanje steajnog postupka, 2. ako glavna skup"tina dioniara odbije prijedlog odluke o pove anju kapitala, ako ne uspije prodaja dionica na temelju odluke koju je glavna skup"tina dioniara usvojila uvjete za pokretanje steajnog postupka, * %12 (! @%0&' 25#6!82 252@ !0(! 6% %5E C. %12 2&'(!0' 5% @' : 232<!0(! !5230! $'13'5%&'(! =2"$2 '6%63%8' B8!8# 6% 3(! 230'1! @%01!. O5$#1% 2 : '7'$02( $'13'5%&'(' T A6, e odlukom za likvidatora imenovati '078'8#&'(# 0%5$!D0# 6% 27'"# %0(! #$2"%E % 20% (! du!na odmah po primitku odluke poduzeti sve radnje neophodne za za"titu prava vjerovnika banke. P %30! :27$(!5'&! : '7'$0! $'13'5%&'(! 'anom dono"enja odluke o prisilnoj likvidaciji prestaju sve nadle!nosti i ovlasti lanova uprave i lanova nadzornog odbora banke te ovlasti glavne skup"tine dioniara. 6adle!nosti nadzornog odbora i glavne skup"tine dioniara obavlja institucija za osiguranje uloga. P278#:%1 : '7'$0! $'13'5%&'(! N% :278#:%1 : '7'$0! $'13'5%&'(! @%01! : '=(!0(#(# 7! 25 !5@! ZTD-% 2 $'13'5%&'(' 5'20'A12" 5 #B83%E 27'= %12 0'(! 5 #1A'(! # !<!02 @%01% 71'= : 2:'7'=%. O@%3(!B8%3%0(! HNB-% T Eikvidatori su du!ni, ako utvrde da imovina banke u likvidaciji nije dovoljna

102

103

za isplatu svih potra!ivanja vjerovnika banke u likvidaciji, bez odga5anja podnijeti prijedlog za otvaranje steajnog postupka i o tome odmah obavijestiti A6,. 6a zahtjev A6,1a institucija nadle!na za osiguranje uloga du!na je dostaviti izvje" e o tijeku postupka likvidacije.

1+. STEHAJ BANKE

P '=(!0% 25 !5%@% 2 78!A%(02= :278#:1# &ko nije drukije odre5eno bankarski propisima, odredbe %teajnog zakona primjenjuju se na steaj banke. R%6$26' 6% 78!A%( A6, donosi odluku o utvr5ivanju razloga za podno"enje prijedloga za pokretanje steajnog postupka ako je: >. prilikom obavljanja nadzora utvrdila da je banka nesolventna, J. na temelju izvje" a posebne uprave procijenila da je banka nesolventna, @. u postupku likvidacije utvrdila da imovina banke u likvidaciji nije dovoljna za isplatu svih tra!bina vjerovnika banke. P21 !8%0(! 78!A%(02" :278#:1% A6, mora nadle!nom sudu predati prijedlog za pokretanje steajnog postupka u roku od tri radna dana nakon dono"enja odluke o utvr5ivanju razloga za pokretanje steajnog postupka u pisanom obliku. P '(!5$2" 6% :21 !8%0(! 78!A%(02" :278#:1% 0%5 @%012= =2"# :250'(!8' ' 3(! 230'&' @%01! ' 7%=% @%01%. %ud donosi odluku o prijedlogu za pokretanje steajnog postupka u roku od >3 dana od primitka prijedloga i o tome obavje"tava A6,. Odredbe %teajnog zakona primjenjuju se na odgovaraju i nain tijekom cijeloga steajnog postupka. &ko nakon okonanja steajnog postupka i namire svih dugova ostanu sredstva u steajnoj masi, ta se sredstva dijele dioniarima banke u skladu sa statutom banke.

103

10C

)ri!o' ? o"abrani statistiki o"a#i iz No"inji( izvje;a <.:-a

1ab!i#a 1. 2isina i struktura aktive (rvatski( banaka u raz"ob!ju o" 2009. "o 2012. 'o"ine Na ",a9# ,aA1&b;9a, # 7:;:9#%:7a "#%a : $&34&c:7a -----------------------------------------------------------------------------------------------------* i s 2009. 2010. 2011. 2012. Iznos %"io Iznos %"io Iznos %"io Iznos %"io -----------------------------------------------------------------------------------------------------1.)riuve ko" <.: C5.902 12,C C5.@59 11,@ 51.239 12,5 C9.C12 12,3 -4unske C0.>J0 11,0 C0.9>J 10,5 C5.@01 11,2 CC.31@ 11,0 --evizne 5.0C2 1,C C.@@3 1,2 5.53> 1,3 5.095 1,3 2.Inoze$na aktiva C9.5@@ 13,3 C@.2C5 12,1 39.C50 9,J 3>.C>J 9,J 3.)otra9ivanja o" sre"inje "r9ave CC.2C9 11,9 50.30> 12,9 5@.>@0 1C,1 @0.0C1 1@,C C.)otra9ivanja o" "o$a;i( sektora 229.>JJ J1,9 2CC.035 J2,C 25@.J1@ J2,9 2C0.9>> 59,9 -6oka!na "r9ava 2.0@C 0,J 2.C13 0,J 2.@12 0,@ 2.@01 0,@ -)o"uze;a 10C.>9> 2>,2 11C.0>9 29,2 12J.19J 30,> 111.JJ9 2@,@ -+tanovnitvo 122.>9C 33,1 12@.533 32,J 12>.@09 31,C 12J.J1> 31,5 5.)otra9ivanja o" &in. institu#ija 1.922 0,5 3.C>2 0,9 3.C29 0,9 3.523 0,9 -------------------------------------------------------------------------------------------------------%4%).* 3@1.3JJ 100,0 390.>29 100,0 C09.J0C 100,0 C02.C50 100,0

-------------------------------------------------------------------------------------1ab!i#a 2. 2isina i struktura asive (rvatski( banaka u raz"ob!ju o" 2009. "o 2012. 'o"ine .a kraju raz"ob!ja, u $i!ijuni$a kuna i u osto#i$a ------------------------------------------------------------------------------------------------------------* i s 2009. 2010. 2011. 2012. Iznos %"io Iznos %"io Iznos %"io Iznos %"io ------------------------------------------------------------------------------------------------------------1.-e ozitni nova# 31.900 >,J 33.>>9 >,@ 3J.1J1 >,> 3J.C9J 9,1 2.0te"ni i oroeni "e oziti 39.139 10,5 3C.>23 >,9 C0.92@ 10,0 39.>11 9,9 3.-evizni "e oziti 135.C11 3J,5 1C@.55@ 3@,> 1C5.1JJ 35,C 153.091 3>,0 C.*bvezni#e i instru$enti tr9ita nov#a 1.3J3 0,C 1.33@ 0,3 2.113 0,5 2.59@ 0,J 5.Inoze$na asiva >0.3J5 21,J >1.9C0 20,9 90.2@@ 22,0 @3.C93 1>,3 J.-e oziti sre"inje "r9ave 1>.219 C,9 19.>@0 5,1 1>.2C5 C,5 1>.>5@ C,@ @.4re"iti o" <.:-a 1C 0,0 13 0,0 139 0,0 12 0,0 >.*'ranieni i b!okirani "e oziti 2.5C> 0,@ 2.32> 0,J 3.232 0,> 2.510 0,J >.4a ita!ski rauni JJ.30J 1@,9 @1.>2@ 1>,C @J.J2C 1>,@ @9.>29 19,> 9.*sta!o (neto) -3.>@9 -1,0 -2.@55 -0,@ -3.2>0 -0,@ -C.2CJ -1,0

10C

105 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------%ku no 3@1.3>J 100,0 390.>29 100,0 C09.J0C 100,0 C02.C50 100,0 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------IzvorB <.: (2013), :i!ten broj 1>9, str. 25

P,:%&3 .1&b:4 $&3;:92 &$&,2A:5a%9a) %a $,&3928%: 1:&%:8": : $,&3928%: #"#$%: "a$:4a; ba%a"a # ,aA1&b;9# &1 (+++ 1& (+'( D&1:%2 % osto#i$a -------------------------------------------------------------------------------------------2000. 01. 02. 03. 0C. 05. 0J. 0@. 0>. 09. 10. 11. 12. ------------------------------------------------------------------------------------------ )rinos na "ioniki ka ita! 15,J 10,2 22,1 2@,@ 31,3 31,1 2C,> 19,@ 1@,J 12,1 12,9 12,C >,1 - )rinos na uku ni ka ita! 11,5 @,1 15,0 1>,> 1J,J 15,J 12,@ 11,1 10,1 J,@ @,0 @,1 C,> -----------------------------------------------------------------------------------------IzvorB Izraunano iz o"ataka uB <.: No"inje izvje;e za 2002. i <.: No"inje izvje;e za 2012.

S4&$a a12"5a4%&34: 9a73452%&D "a$:4a;a B,5a43":B ba%a"a # ,aA1&b;9# &1 (++> 1& (+'( )ro isana sto aB 12I +tvarna sto aB 200J. 200@. 200>. 2009. 2010. 2011. 2012. 13,9>I 1J,3JI 15,1JI 1J,C3I 1>,3JI 19,15I 20,55I

=ak!juakB :ankovni sustav <rvatske jeB

105

10J

- visoko ka ita!iziran, - sa staja!ita ka ita!iziranosti vr!o stabi!an i si'uran, - $o9e o"nijeti jo $no'o rizika, a "a ne bu"e u'ro9en

10J