ZADATAK I PODJELA MAINSKIH ELEMENATA Definicija i podjela mains i!

elemena"a Svaka maina ili mainski ureaj sastavljeni su od velikog broja sastavnih dijelova. Svaki od tih dijelova, u sklopu maine, vri tano odreenu ulogu i predstavlja mainski elemenat. Ima mainskih elemenata koji se susreu skoro na svim mainama (zavrtnji, opruge, vratila, leita, klinovi i dr. i predstavljaju optu grupu mainskih elemenata. !lementi kao to su klipovi, "ilindri idr. susreu se samo na nekim mainama i predstavljaju posebnu grupu mainskih elemenata. STANDA#DIIZA$IJA I TIPIZA$IJA Pojam cilj i %lo&a s"anda'di(acije i "ipi(acije Standardi su propisi u pogledu materijala, oblika i veliine industrijskih proizvoda, kao i u pogledu tanosti izrade, koja bi u sluaju potrebe doputala brzu zamjenu dijelova rezervnim dijelovima iz skladita. #voenje standarda ima mnoge i veoma vane prednosti$ omoguuje uvoenje masovne proizvodnje i mehaniza"iju odnosno automatiza"iju, ubrzava i usavrava konstruk"ije i proizvodnju, povezuje kvalitet proizvoda, poboljava uslove i sigurnost rada upotrebom standardiziranih proizvoda, smanjuje utroak ljudskog rada, ini proizvodnju ekonominijom, omoguava laganu zamjenu oteenih i istroenih dijelova, omoguava koritenje najnovijih naunih dostignua. )'s"e s"anda'da Standardi mogu biti$ meunarodni % interna"ionalni, na"ionalni i interni % &abriki. 'osna i (er"egovina usvojila je standarde i oznake standarda bive )ugoslavije. oznake se sastoje od velikih slova i brojeva npr. )#S *.+,.,,-

.rva oznaka iza oznake )#S je slovna i oznaava &'an% standardiza"ije, druga oznaka je takoe slovna i oznaava &la*n% &'%p% standarda, prvi broj iza velikog slova oznaava &'%p% standarda dok ostala tri broja oznaavaju pojedina+ni standard.

OSNO)E P#O#A,-NA MAINSKIH ELEMENATA )'s"e op"e'e.enja /ptereenje predstavlja djelovanje okoline na mainski elemenat. # zavisnosti od naina promjene optereenja u toku vremena optereenja mainskih elemenata svrstavamo u$ statiko (mirno optereenje i dinamiko (promjenljivo optereenje. Statiko optereenje Statiko optereenje ima stalan intenzitet, prava" i smjer. Intenzitet statikog oprtereenja raste od nule do konane vrijednosti postepeno i zatim ostaje konstantan. 0inamiko optereenje 0inamiko optereenje se u toku vremena mjenja po intenzitetu, prav"u i smjeru. 0inamiko optereenje moe biti$ jednosmjerno % promjenljivo

naizmjenino % promjenljivo udarno.

1od jednosmjerno % promjenljivog optereenja intenzitet sile se mjenja ali ona stalno ima isti smjer. 1od naizmjenino 2 promjenljivog optereenja mjenja se intanzitet i smjer sile. Koncen"'acija napona i (amo' ma"e'ijala 1on"entra"ija napona je pojava lokalnog poveanja napona na mjestima promjene presjeka mainskog elementa. 3to je promjena presjeka izraenija to je razlika izmeu stvarnog i nominalnog napona vea. *jesta gdje postoji kon"entra"ija napona su kritina mjesta na mainskim elementima gdje moe doi do pojave njegovog loma. 4a sli"i je prikazana pojava kon"entra"ije napona u zategnutom tapu sa rupom na sredini

0a bi se smanjila pojava kon"entra"ije napona promjene presjeka izvode se sa prelaznim radijusima (zaobljenjima . Razaranje usljed zamora ili zamor materijala, je pojava postepenog razaranja dijela usljed dugotrajnog dejstva dinamikih optereenja. Izgled povine preloma po kojoj je nastalo zapreminsko razaranje usljed zamora prikazano je na slici.

Na a !

slici zona

se razaranja zona

mogu

uoiti usljed statikog

dvije zamora

zone: i loma

"inamika vrstoa predstavlja najvei nazivni napon, pri dinamikom ciklinom optereenju, koji epruveta ispitivanog materijala mo#e izdr#ati !ez loma i pri neogranienom !roju ciklusa. $orisno je znati zavisnost vrijednosti napona od !roja promjena optereenja pri kome dolazi do razaranja epruvete. %a zavisnost data je krivom zamaranja ili &elerovom krivom.

&elerova kriva S"epen si&%'nos"i 'roj koji pokazuje koliko je dozvoljeni napon puta manji od jaine materijala zove se stepen sigurnosti.

' ( )*+ )d ' stepen sigurnosti )* jaina materijala )d dozvoljeni napon ELEMENTI )EZE .ovezivanje dijelova konstruk"ije u zajedniku "jelinu vri se elementima za spajanje. /vim elementima izvode se nerazdvojive, razdvojive, pokretne i elastine veze. 4erazdvojive veze ne mogu se rastaviti, a da se pri tome ne oteti ili elemenat veze ili spojeni dijelovi. 4erazdvojive veze vre se zakovi"ama, zavarivanjem, lemljenjem, lijepljenjem i steznim obruima. 5azdvojivim vezama nazivano one veze koje se mogu razdvojiti, a da se pri tome nita ne oteti, niti elementi veze niti spojeni dijelovi. /vakve veze ostvaruju se vij"ima, klinovima i ivijama. Za o*ice .rema veliini prenika stabla zakovi"e se dijele na$ sitne zakovi"e (prenik stabla do -, mm krupne zakovi"e (prenik stabla veiod -, mm .ema obliku glave zakovi"e mogu biti sa$ poluokruglom, soivastom, pljosnatom, uputenom i trapeznom glavom. 6akovi"e sa upljim stablom slue za spajanje slabo optereenih dijelova. 4a mjestima gdje je veza pristupana samo sa jedne strane koriste se tzv. ekplozivne zakovi"e 6akovi"e se najee izrauju od materijala istog ili slinog sastava kao i dijelovi koji se njima spajaju. 6akovani spojevi mogu se podjeliti na vie naina i to$ -. 7. 8. 9. Na+ini .rema ploaju limova sa preklopom i sa podmetaem. .rema broju i rasporedu redova zakovi"a jednoredni, dvoredni, troredni i vieredni spojevi. prema broju ravni smi"anja jednosjeni, dvosjeni i viesjeni spojevi. .rema namjeni vrsti, nepropustljivi i vrsti i nepropustljivi. (a i*anja

6akivanje moe da se vri runo (pomou ekia, oblikaa i podmetaa i mainski (pomou hidraulinih. pneumatskih parnih i elektrinih ureaja i u hladnom i vruem stanju.

.ostupak

runog

zakivanja

prikazan

je

na

sli"i.

Za*a'eni spoje*i 6avareni spojevi spadaju u vrste nerazdvojive spojeve. .rednosti zavarenih spojeva u odnosu na zakovane su$ jednostavniji su, imaju manju teinu, je&tinija i bra izrada. 4edosta"i zavarenih spojeva u odnosu na zakovane spojeve su$ javljaju se zaostali naponi i de&orma"ije, zbog visokih temperatura dolazi do slabljenja mehanikih osobina materijala na spojenom mjestu. !lementi zavarenog spoja prikazani su na sli"i.

-2osnovni materijal, 72korjenski zavar, 82tjemeni ili zavar li"a ava, 92uvar, :26#;. <2li"e ava (navara , =2dubina uvara, >2irina ava, ? 2nadvienje li"a ava, a 2 debljina ugaonog ava. /bli"i zavarenih spojeva kao i naini pripreme ivi"a za zavarivanje prikazani su na sljedeim slikama.

Lemljeni spoje*i Spajanje metala lemljenjem vri se posredovanjem toplotne nergije koja zagrijava materijal koji se lemi i topi materijal za spjanje % lem. @emljenje moe biti$ tvrdo i meko. *eki lemovi su legure kalaja i olova (temperatura topljenja do 8=, AB , a tvrdi legure bakra sa "inkom ili srebrom (temperatura topljenja iznad :8, AB . #slov za dobar spoj je da povrine koje se leme budu dobro iste. Lijepljeni spoje*i @ijepljenjem se spajaju tanki limovi, termiki osjetljivi materijali, te raznovrsni materijali kao npr. elik aluminijum, keramika i sl. Klino*i 1linovi su mainski elementi kojima se ostvaruje vrsta razdvojiva veza. .rema poloaju u vezi i nainu djelovanja sile na klin, dijele se na uzdune i poprene. #zduni klinovi postavljaju se uzdu ose vratila ili osovine i za njih vezuju glavine zupanika, kainika, spojni"a i slino.

-2klin,

72

vratilo,

82

glavina

#zduni klinovi mogu biti sa nagibom i bez nagiba. #zduni klinovi sa nagibom mogu biti$ normalni, tetivni, izdubljeni i tangentni #zduni klinovi bez nagiba slue

za

ostvarivanje

vrstih

pominih

spojeva.

.opreni klinovi ostvaruju naponsku vezu dijelova koje spajaju. *ogu biti klinovi za vezivanje ili klinovi za podeavanje. ,i*ije Civije su mainski elementi koji spajaju manje napregnute dijelove, a mogu se koristiti umjesto uzdunih i poprenih klinova. 4ajee vezuju razne vrste tokova, poluga itd. za vratila.

Civije mogu biti krute i elastine i "ilindrine i konine. 4a sli"i su prikazani neki

od

oblika

elastinih

ivija.

)ijci /(a*'"nji0 Dij"i su elementi koji vezuju mainske dijelove koji se prema potrebi mogu razdvojiti bez oteenja mainskog dijela ili vijka. Drste navoja 4avoji slue za spajanje i pretvaranje kretanja. 4avoj moe biti unutranji i spoljanji, a prema smjeru zavojni"e desni i lijevi. 4a sli"i je prikazan nain nastanka zavojni"e i navoja. zavojni"a nastave obavijanjem pravouglog trougla oko uspravnog valjka.

korak

ili

hod

zavojni"e

6a spajanje se, uglavnom, koriste metriki i Ditvortov navoj. *etriki navoj moe biti normalni i &ini. #gao pro&ila mu je <,A. Sve mjere kod metrikog navoja izraavaju se u milimetrima. *etriki navoj oznaava se slovom * i nazivnim prenikom u milimetrima (npr. *7, *etriki &ini navoj oznaava se slovom *, nazivnim prenikom u milimetrima i korakom u milimetrima (npr. *-< E Ditvortov navoj moe biti$ normalni, &ini i "ijevni. #gao pro&ila ovog navoja je ::A. Ditvortov normalni navoj oznaava se nazivnim prenikom u "olovima ( -F G 7:,9 mm . Ditvortov &ini navoj oznaava se nazivnim prenikom u "olovima i korakom u "olovima. Ditvortov "ijevni navoj karakterie se malom dubinom i korakom pa je pogodan za narezivanje na "ijevima. /sim ovih vrsta navoja postoje i$ kosi , obli, trapezni i kvadratni navoji. Drste vijaka .rema namjeni razlikujemo$ vijke za spajanje i spe"ijalne vijke.

/snovni obli"i vijaka za spajanje u mainskim konstruk"ijama su$

normalni vijak, vija bez navrtke i vijak bez glave (na sli"i gore prikazan je normalni vijak, u spoju i elastini vijak . # grupu vijaka za spe"ijalne svrhe spadaju$ uvrtni vij"i, vij"i za temelje, sprenja"i i zatege.

0istantni vij"i slue za povezivanje dijelova koji moraju biti na tano odreenom rastojanju2distan"i. Na*'" e 4avrtke su mainski elementi koji redovno dolaze u sklopu sa vijkom. # praksi se najvie upotrebljava normalna estostrana navrtka. /sim normalne estostrane navrtke susreu se i$ kvadratna navrtka, "ilindrina navrtka, krunasta navrtka, slijepa navrtka, navrtka sa ukama.

Podlo1ne plo+ice .odlone ploi"e se postavljaju izmeu navrtke i podloge i imaju zadatak$

da se povea dodirna povrina izmeu navrtke i podloge , odnosno da se smanji povrinski pritisak, da zatite dodirne povrine od habanja, da izravnaju dodirne povrine.

Osi&%'a+i 1ada su vij"i izloeni promjenljivim optereenjima, vibra"ijama ili udarima moe doi do pojave samoodvrtanja navrtke. 0a bi se to sprijeilo koriste se razliiti naini osiguravanja kao to su$ osiguravanje sa dvije navrtke osiguravanje pomou elastinog podmetaa

osiguravanje pomou ras"jepke osiguravanje pomou razliitih limenih podloki.

Kljuevi $ljuevi slu#e za ovrtanje i zavetanje vijaka i navrtki. $ljuevi mogu !iti: , jednostavni, , pomini i , momentni -ednostavni kljuevi mogu !iti: jednostrani, dvostrani, a tako.e mogu !iti otvoreni i zatvoreni.

/lika: razne vrste kljueva 0omini kljuevi imaju pominu jednu eljust tako da se mogu podeavati za razne veliine glave vijka i razne veliine navrtki. *omentni kljuevi slu#e za pritezanje vijaka i navrtki tano odre.enom silom odnosno odre.enim momentom sile.

ELEMENTI ELASTI,NE )EZE Op'%&e /pruge su elementi za elastino vezivanje mainskih dijelova. /pruge imaju slijedee &unk"ije$ da amortizuju udare, da akumuliraju energiju, da mjere silu, da vre prinudno kretanje dijelova, da ograniavaju silu, da vre meusobno elastino pritiskivanje dijelova. .rema vrsti naprezanja kome su izloene u toku rada opruge mogu biti$ &leksione i torzione. Hleksione opruge izloene su naprezanju na savijanje, a torzione na uvijanje. # &leksione opruge spadaju npr. .rosta lisnata opruga, sloene lisnate opruge 2 gibnjevi, spiralne opruge, tanjirasta opruge. /pruge se izrauju od materijala koji je sposoban da izdri jake elastine de&orma"ije.

/pruge se prave uglavnom od elika. 6a sporedne svrhe od ugljeninog, a u svim ostalim sluajevima od legiranog elika koji sadre sili"ijuma, kroma, mangana i vanadijuma.4a sli"i su prikazane razliite opruge.

ELEMENTI ZA K#-2NO K#ETANJE #% a*ci 5ukav"i su mjesta na osovinama i vratilima kojima se oni oslanjaju u leitima. .rema obliku mogu biti$ "ilindrini, konini, loptasti. .rema prav"u djelovanja sile na rukava"$ radijalni (sila djeluje normalno na osu rukav"a aksijalni (sila djeluje u prav"u ose rukav"a radijalno % aksijalni. .rema poloaju na vratilu rukav"i mogu biti$ spoljajnji i unutranji. Oso*ine /sovine su mainski elementi najee krunog poprenog presjeka, a slue za noenje tereta. 6avisno od kretanja mogu biti$ pokretne i nepokretne. S obzirom na konstruktivnu izvedbu mogu biti istog prenika po itavoj duini ili stepenaste, a po izgledu pune i uplje. .ri noenju tereta osovine su izloene savijanju. )'a"ila

Dratila

su

mainski

elementi

koji

prenose

obrtne

momente,

odnosno

snagu.

.rema konstruk"iji, vratila mogu biti vrsta i savitljiva. Cvrsta vratila mogu biti prava i koljenasta.

a koljenasto vratilo b oljebljeno vratilo +ko ose vratila ne lee na istom prav"u pri prenosu snage, onda se primjenjuju zglavkasta vratila. ;ako je npr. kardansko vratilo na vozilima. 6a prenos malih snaga kod raznih instrumenata, alata i maina koriste se gipka vratila. .ored navedenih podjela vrsta vratila se mogu podjeliti na lahka i teka. 1od lahkih vratila mogu se zanemariti teine elemenata koje vratilo nosi, a kod tekih ne mogu. Le1aji /le1i"a0 @eita su mainski elementi koji vre &unk"iju oslona"a osovina i vratila. Ilavna podjela leita prema konstruk"iji je na$ leita sa klizanjem (klizna leita leita sa kotrljanjem 4a sli"i je prikazano dvodjelno

(kotrljajna klizno

leita leite.

10

.rema prav"u djelovanja sile leita mogu biti$ radijalna, aksijalna i kombinovana

(radijalno2aksijalna .

4ajee su leita nepokretna pa se rukav"i u njima obru ili os"iluju. 5ijee su leita pokretna i tada se ona obru ili os"iluju oko nepokretnih ili pokretnih rukava"a. 1lizno leite uobiajene konstruk"ije sastoji se od$ tijela, poklop"a i dvodijelne postelji"e.

5ukava" a b "

u radijalno aksijalno radijalnoaksijalno

kliznom

leitu$ leite leite leite

/snovni dijelovi leita sa kotrljanjem su$ unutranji prsten, spoljanji prsten, kotrljajna tijela i drai kotrljajnih tijela. 1otrljajna tijela mogu biti razliitog oblika kao npr$ kugli"e, valj"i, bavi"e, konusni valj"i i igli"e. izgled kotrljajnih leita prikazan je na slli"i.

4a

sli"i

je

prikazan

izgled

nekoliko

vrsta

leita

sa

kotrljanjem.

S1H

leaj

originalnom

pakovanju

H+I

2ov

leaj

originalnom

pakovanju

11

Zap"i*anje 6aptivanje kotrljajnih 2 sprijeavanje izlaska 2 sprijeavanje leita sredstva prodiranja za ima podmazivanje neistoa za iz u

le1i"a "ilj$ leita, leite.

6aptivanje se moe uglavnom ostvariti na dva naina. .rvi je nain da se neka obino meka materija (koa, &il", guma, metal priljubi uz vratilo. ovakav zaptiva proizvodi trenje koje moe biti znatno, naroito kada se ne obrati dovoljno panje na sklapanje i namjetanje leita. 0obro zaptivanje pri manjem trenju imaju razne manete od koe ili gume a najpoznatija vrsta ovih zaptivaa je JsemeringJ . 4a sli"i je prikazan izgled nekoliko semeringa.

.rema drugom nainu zaptivanja zaptivanje leita ostvaruje se pomou uzanih pro"jepa 2 labirinata.

Spojnice Spojni"e su mainski elementi koji slue za spajanje krajeva vratila, od kojih je jedno pogonsko, a drugo gonjeno. .odjelu spojni"a uglavnom moemo izvriti na slijedei nain$ krute spojni"e, pokretljive spojni"e, iskljune spojni"e i spe"ijalne spojni"e. K'%"e spojnice Dratila spojena krutom spojni"om ine statiku "jelinu i svi udari i neravnomjernosti obrtnog momenta prenose se bez promjene sa jednog vratila na drugo. .rema obliku i konstruk"iji mogu biti$ spojni"e sa naglav"ima, oklopne spojni"e i kolutne spojni"e. Spojni"a sa naglavkom sastoji se od naglavka od livenog gvoa, koji se navue na krajeve vratila i uvrsti klinovima. Izgled spojni"e sa krajevima vratila prikazan je u uzdunom presjeku na sli"i. /klopna spojni"a sastoji se od dvodjelnog oklopa od livenig gvoa ije se polovi"e veu po duini vratila vij"ima. Izgled spojni"e prikazan je na sli"i.

12

1olutne spojni"e koriste se za prenos velikih obrtnih momenata, naroito ako je smjer obrtanja vratila promjenljiv.

Po 'e"lji*e spojnice # sluaju kada je vratilu potrebno omoguiti aksijalno, radijalno ili ugaono pomjeranje, koriste se pokretljive spojni"e. /ve spojni"e dijele se na$ aksijalno % pomine, zglavkaste i elastine spojni"e. +ksijalno % pomine spojni"e .rimjenjuju se pri spajanju vratila kod kojih mora postojati mogunost pomjeranja u aksijalnom prav"u, npr. pri izduenju vratila usljed porasta temperature. # ovu grupu spojni"a spada kandasta spojni"a.

1oluti sa kandama se navlae na krajeve vratila u zagrijanom stanju ili pod pritiskom u hladnom stanju i osiguravaju klinovima bez nagiba. Izmeu obje polovine spojni"e mora postojati zazor koji treba da omogui aksijalno pomjeranje. 6glavkaste spojni"e /ve spojni"e slue za spajanje vratila ije se ose sijeku pod nekim veim uglom ili ije se ose ne poklapaju. Imaju veliku primjenu na motornim vozilima. ;ipian predstavnik ovih spojni"a jeste kardanska zglavkasta spojni"a.

13

/sim

pomou

kardanske

spojni"e

zglavkasta

veza

moe

se

ostvariti

pomou

loptastog

zgloba.

!lastine spojni"e !lastine spojni"e omoguavaju odreenu prostornu pokretljivost konstruk"ije i time omoguavaju aksijalno, radijalno i ugaono pomjeranje. !lastini posredni"i u prenosu obrtanja su izraeni od koe, gume u obliku prstenova, valjaka, lamela, remenova i slino. !lastina spojni"a sa obodima sastoji se od dva oboda koji se za krajeve vratila veu klinom. /bodi su spojeni vij"ima koji su u jednom obodu podeeni po koninom stablu, a u drugom obodu su smjeteni u elastinim prstenovima od gume ili koe. .rstenovi omoguavaju ugaonu de&orma"iju vratila i elektrinu izola"iju drugog oboda.

14

4a sli"i je prikazana elastina 'ibbK spojni"a kod koje je veza glavina ostvarena pomou elastine eline trake i peri&leks spojni"a koja se sastoji od dvije glavine spojene pomou dva pritezna prstena i polukrunog gumenog toka. 1oristi se za povezivanje vratila ije se ose ne podudaraju.

Is lj%+ne spojnice +ko je potrebno pogonsko vratilo u toku rada po potrebi iskljuiti, postavljaju se iskljune spojni"e. /ve spojni"e mogu se podjeliti u dvije grupe$ kandaste spojni"e i &rik"ione spojni"e 2 spojni"e sa trenjem. 1andasta iskljuna spojni"a koristi se rijetko ali brzo iskljuuje gonjeno vratilo. 6a lake male maine koje rade sa vrlo malim brojem obrtaja moe se ak upotrijebiti i kao ukljuna spojni"a u toku rada.

*nogo manju silu za povlaenje zahtijeva (ildebrantova spojni"a koja se zbog toga koristi za prenoenje jaih obrtnih momenata. #kljuivanje odnosno iskljuivanje vratila za vrijeme rada i pod optereenjem omoguuju &rik"ione spojni"e. #kljuivanje i iskljuivanje gonjenog vratila pomou &rik"ionih spojni"a je meko i postepenoL poetak ukljuivanja popraen je ipak malim udarom. .ri naglom preoptereenju ili udaru za vrijeme rada nastupa klizanje &rik"ionih povrina koje spasava donekle ukljuene elemente od lomljenja. 1ada je &rik"iona spojni"a ukljuena ne smije biti klizanja &rik"ionih povrina u normalnom radu. *aterijal kojim su obloeni &rik"ioni elementi po dodirnoj povrini moe biti raznovrstan$ elik, elini liv, liveno gvoe, mesing, aluminijum, koa, drvo, presovani papir, azbestne mase. 4a sli"i je prikazana &rik"iona spojni"a sa koninom dodirnom povrinom.

15

1rikciona spojnica na motornim vozilima

a ukljuena

iskljuena.

0rincip djelovanja 2rikcione spojnice na motornim vozilima prikazan je na sljedeoj slici.

!lektromagnetna &rik"iona spojni"a sa lamelama ima nepokretni oklop (- sa namotajem (7 . kada se u namotaj pusti struja primai e se, zahvaljujui stvorenom magnetnom polju, pokretni vijena" (9 nepokretnom vijen"u (8 priljubljujui lamele (: uz lamele (< pa e se zbog nastalog otpora trenja izmei lamela prenositi obrtanje sa jednog vratila na drugo.

16

Specijalne spojnice # grupu spe"ijalnih spojni"a spadaju$ 2 "entri&ugalne spojni"e, 2 sigurnosne spojni"e, 2 hidrodinamike spojni"e Bentri&ugalna spojni"a se ukljuuje kada predajno vratilo dostigne odreeni broj obrtaja. Sigurnosne spojni"e slue za ograniavanje obrtnog momenta koji se prenosi. (idrodinamike spojni"e rade pomou tenosti. /snovni dijelovi koji uestvuju u prenosu snage kod hidrodinamike spojni"e su$ kolo "entri&ugalne pumpe, kolo turbine i kuite. kolo pumpe vezano je za predajno, akolo turbine za prijemno vratilo. .ri okretanju kola pumpe ulje poinje da "irkulie i ulazi u kolo turbine gdje djeluje na lopati"e i dovodi do obrtanja kola turbine odnosno prijemnog vratila. ove spojni"e mogu se koristiti za prenos snage od - kM do -:,, kM.

-2 kolo pumpe, 72 kolo turbine, 82 kuite.

17

(idrodinamika s

18