SVE PSSE U NOVINAMA

(... A PONETO I NE) KREIMIR MIAK

TELEdisk, 2010.

SADRAJ
UVOD 7 L poglavlje - NE SLUAJ TO GOVORE, SLUAJ TO ZAPRAVO ELE............... 16 2. poglavlje - NEVIDLJIVE REETKE, NAFTA U BOSNI I JO PO N ETO ............. 25 3. poglavlje - PROGRAM MOG KOMPJUTORA........................................................... 35 4. poglavlje - OKREOV ZAKON OBRATNOSTI.......................................................... 45 5. poglavlje - PROGRAMERI PROLOSTI...................................................................... 51 6. poglavlje - KAVA, CIGARETA I N O V IN E................................................................... 69 7. poglavlje - ARENI SVIJET OKO M E N E .................................................................... 76 8. poglavlje - GODINA SVINJSKE G RIPE...................................................................... 85 9. poglavlje - SADANJI TRENUTAK - KAKO GA SE KRADE I KAKO GA SAUVATI............................................................................................................................ 95 10. poglavlje - NO GUTAA VIJESTI......................................................................... 105 11. poglavlje - GLOBALNO ZATOPLJENJE RAZOTKRIVENO - ALI I DALJE JAE........................................................................................................... 115 12. poglavlje - VJERUJEM-NE VJERUJEM................................................................... 131 13. poglavlje - SUSRETI S GM AZOVIM A..................................................................... 138 14. poglavlje - TKO JE ZARAEN?..................................................................................150 15. poglavlje - TRAJKOVI, PETICIJE I BIJELE CRTE NA ULICAM A.................. 156 16. poglavlje - ONE SU OKO NAS: SUBLIMINALNE PORUKE...............................171 17. poglavlje - MISAO KAO STVAR................................................................................183 18. poglavlje - RAZGRADNJA BRODOGRADNJE..................................................... 198 19. poglavlje - UROTA SE NE DOGAA?... CRTICE SA SASTANAKA BILDERBERGERA............................................................................................................. 208 20. poglavlje - POZADINA M O I...................................................................................215 21. poglavlje - LANE PROMJENE.................................................................................227 22.poglavlje - ZAKONI EU ANTE PORTAS.................................................................. 238 23..poglavlje - KAKO JE IVEK POBIJEDIO NATO, K-COM I RUSE.......................250 24. poglavlje - VEERAS U VAEM GRADU SASTAV 3M - MEDIJI, MMF, MANIPULACIJA................................................................................................................ 256 25. poglavlje - CHEMTRAILOVI IZNAD NAIH GLAVA.........................................272 26. poglavlje - NOVINSKE PRIE: AJ, GADAFI, SREDINJA BANICA, EKONOMSKE KRIZE........................................................................................................ 293 27. poglavlje - MISTINI CODEX, KONTROLA RASTA STANOVNITVA I JO PO N ETO ................................................................................................................. 312 28. poglavlje - NEMOJTE SJESTI JER UVIJEK IMA JO V IJESTI...........................327

UVOD
Malo ljudi se nee sloiti s tvrdnjama da je ivot sve tei i neizvjesniji, hrana sve nekvalitetnija, svijet sve nesigurniji, centralizacija globalne vlasti i kontrole u porastu. Pitanje oko ijeg se odgovora nee svi sloiti jest je li takav trend dogaaja posljedica neke namjere ili tek nekog unutranjeg, sustavu pri roenog mehanizma. Moja razmiljanja ve se nekoliko godina kreu u smjeru ove prve mogu nosti. Gorivo za takva razmiljanja predstavlja barem desetak tisua stranica knjiga koje se bave raznim temama, pa tekstova poput onih iz asopisa Nexus, pa informativnih i zanimljivih razgovora i dijeljenja miljenja tijekom drue nja s ljudima koji imaju slian pogled na stvari ili smo ga ak zajedno stvarali tijekom viegodinjeg druenja. Dakle, priam o nekom dugoronom totalitaristikom planu za stjecanje apsolutne kontrole nad resursima i ljudima ovog planeta, nad njihovim ivoti ma i financijama, kao i nad njihovim mislima i uvjerenjima. Jer totalitarizam upravo to i jest, sustav u kojem se (pomou programiranja i straha) potpuno vlada ljudskim ivotima i, po mogunosti, ljudskim mislima. Svaki totalitaristiki sustav tijekom povijesti bio je takav. Ili se barem trudio biti. Misao da se upravo neto takvo zbiva sada, i to na globalnoj razini, a da mi to i ne primjeujemo, zvui fantastino, prefantastino tovie. Ali postoje podaci d aje upravo tako. Neete ih spaziti ako ste tek prosjeno informirani iz novina ili s televizije, pa ak niti ako ste obrazovaniji od prosjeka ukoliko ono naueno nikad niste propitkivali iz samog korijena koji se, kao i svaki, nalazi pod zemljom i nevidljiv je, ali ipak hrani cijelo stablo. Taj plan nadilazi dnevnu politiku, pa i mjesenu i godinju. Iz te je per spektive poprilino nevidljiv, kako je i zamiljeno da bude. Njegove dvije glav ne taktike odlino je saeo David Icke. Prva je problem-reakcija-rjeenje. Stvori neki problem, kako bi uslijedila reakcija ljudi da se neto mora uiniti po tom pitanju, i onda, na njihov zahtjev, uvedi rjeenje koje ve otprije eka u ladici, a koje ti daje veu mo, zbog ega ga nitko ne bi prihvatio u normalnim okolnostima. Druga taktika je metoda malih koraka. Ako eli stii od toke

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir

A do toke B, zadri to za sebe i neprekidno radi siune korake u tom smjeru. Svaki od tih malih koraka podri nekim objanjenjem koje zvui logino i kao da je usmjereno na dobrobit ljudi. I tako stvori povijest po svom ukusu. Kombinacija tih dviju taktika vrlo je mona. Kako bih mogao sam provjeriti te tvrdnje, neovisno o podacima koji su mi dotad predoeni? Nisam tajni agent pa da se uljam do sefova s tajnim do kumentima, prelijen sam i s previe svakodnevnih obaveza da bih se bacio na viemjeseni terenski rad kako bih razotkrio neku pojedinu temu, a osim toga, da bih potvrdio ove teze bilo bi potrebno razotkriti desetke tema i pronai im meusobne veze. I jo, osim toga, razni su autori to ve napravili. Neki su se bavili samo jednim podrujem, a neki su povezivali vie podruja u novu sliku. Svima njima zbog toga sam vrlo zahvalan. Pa sam odluio okrenuti se neemu to mi je esto pri ruci i to ne zahtijeva nikakav dodatni napor. Novinama. Nemojte misliti da sam postao redoviti itatelj koji opsesivno trai neto to je zamislio da e nai. Uope ne. Novine zapravo uope ne itam, a jo m a nje kupujem. No, svakih par dana, a ponekad bi proao i cijeli tjedan ili vie, listao bih novine u kafiima uz kavu. Zapravo, isprva ih nisam uzimao u ruke s nekom posebnom namjerom. Ali sam, i ne hotei, neke vijesti odjednom po eo gledati drugim oima. Sad sam u njima uoavao pozadinu dogaaja i to se njima eli, spin koji su mnoge vijesti sadravale ukazivao mi se kristalnom bistrinom, a ono to je u njima bilo neizreeno, to bi bacilo potpuno drugo svjetlo, zvonilo je glasnije od onoga to je bilo reeno. Potom bih izvadio svoj vicarski no i kriomice od konobara u dva poteza izrezao tekst koji mi je pri vukao panju. Koliko je samo izrezanih novina ostalo iza mene u kafiima! Ovu knjigu moete shvatiti i kao mentalni eksperiment. Vie od svega bih volio da zaista sve zakljueno predstavlja moju utvaru. Uostalom, mnogi koji itaju ove retke ve e nakon prvih odlomaka uvoda zakljuiti da je to ba tako, da je rije samo o jo jednoj paranoinoj teoriji urote. Neka i jest. Ali ipak postoji mogunost da su svi ti podaci i posljedini zakljuci toni. Sve ovisi o tome koliko si dopustite duboko ui u materiju. U tom sluaju, stvar postaje preozbiljna da bismo je odbacili bez razma tranja, samo zato jer se nekome ini glupa. Samo zato jer netko neinformiran tako misli, netko tko govori napamet ili s pozicije autoriteta ili na temelju unaprijed stvorenih zakljuaka i predrasuda, a ne na temelju upuenosti. Takve misli doista ne vrijede nita. Takoer, ako je

U V O D pria tona, onda se ista grupacija potrudila zamaskirati svoje korake i napra vili da plan ne bude vidljiv na prvi pogled. Smatrani da bi svaki ovjek trebao biti upoznat sa svim tim informacijama I sam razmotriti to sve to znai. Ili neka se o toj temi povede javna rasprava (io je samo hipotetski prijedlog, u ovom svijetu dirigiranih medija i progra miranih ili unovaenih ljudi) i tako doe do zakljuka. Ako se sve te teorije o uroti pokau netonima, bit u prvi koji e ih zgu vali i s veseljem utnuti u najblii kontejner. Uostalom, malo drugaijeg razmiljanja o svijetu svakako ne moe nakoditi. Slo se tie knjiga koje otkrivaju globalnu urotu, u svojoj glavi sam ih podi jelio na dvije vrste. U prvu sam stavio one koje se obino nazivaju teorijama urote , mada je to bez veze, to su jednostavno knjige koje iznose pozadinu nekili dogaaja, ukazujui na skrivenu ruku svjetske elite koja je upravljala dogad.ijima. Spomenuo bih autora i istraivaa Williama Sngdahla koji je u tri knji ge obradio tri poluge moi globalne elite - naftu, GMO i novac. To su knjige Stoljee rata, Sjeme Unitenja i Bogovi novca. Daniel Estulin bavio se skupinom 0 kojoj je napisao knjigu pod naslovom Istinita pria o Drubi Bilderberg. Vrlo kvalitetan autor je i Jim Marrs koji je napisao kod nas neobjavljene knjige Rule by Sccrecy i The Rise ofthe Fourth Reich. Meu ove knjige spada i po pitanju mnogih detalja vrlo informativna knjiga Nevidljiva ruka Ralpha Eppersona. ( kl svih tih autora najdalje u istraivanju, a to znai najblie istini, po mojoj je procjeni stigao David Icke, ijih je pet odlinih knjiga do sada objavljeno kod mis. Njega je istraivanje; odvelo i dalje od granica koje neki od spomenutih autora nisu mogli prijei pa tako niti suvislo odgovoriti na neka pitanja, sve do pitanja to je prava priroda stvarnosti, u emu se, po svemu sudei, krije klju 1jesenja kako stati uroti na kraj. Icke je predstavio gotovo zastraujuu gomilu podataka koji se pred il.Iijem povezuju sami od sebe, a nije ga bilo strah uhvatiti se ukotac ak i i onim naizgled fantastinim. Sjeam se kad je jedan ovjek, koji se smatra vrlo racionalnim i inteligentnim, na preporuku poeo itali jednu Ickeovu knjigu i odustao u trenutku kad je proitao da je ovaj, dokazujui neke svoje navode* napisao da je George Bush direktni potomak krvolonog vladara Vlada Tepea I >rakule. U tom trenutku taj je ovjek odustao od daljnjeg itanja* zgroen nevjerojatnou tog podatka. Icke je za njega potpuna budala. No, nekom igrom sudbine, samo tjedan dana nakon njegova odustajanja, neki su nai portali prenijeli vijest-zanimljivost iz New York Timesa koja je govorila da je Bush... potomak Vlada Tepea Drakule! Koliko god to nevjerojatno zvualo. Poda9

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I nr) Krellmlr MI5,ik

tak je pribavljen iz slubene institucije koja se bavi genealokim istraivanjima amerikih predsjednika. Ne treba rei da to svejedno nije vratilo kredibilitet Davida Ickea u oima onog nesuenog itatelja, no to zaista nije ni vano. Isti na jest koja jest, bez obzira to bilo tko, ukljuujui i mene, vjerovao. Ovu knjigu sam napisao najvie inspiriran upravo knjigama Davida Ickea, kao i njegovim kolumnama u asopisu Nexus. U kojem sam, usput reeno, itao i odline tekstove brojnih autora o raznim temama, od mikroipiranja, nadzornih kamera i Codexa Alimentariusa do tekstova o manipulacijama farmaceutske ili vojne industrije koje su bacale dodatno svjetlo na mehanizme urote. U drugu vrstu knjiga stavio sam one koje su detaljno razotkrile neki odre eni segment, ponekad bez razmiljanja o irem kontekstu ili bez traganja za vrhom piramide. Te knjige u opem se poimanju ne svrstavaju u anr teorije urote. O manipulacijama GMO-om nezaobilaznu je, vrlo detaljnu i informa tivnu knjigu napisao JefF Smith pod naslovom Sjeme obmane, a isto su uinili i dr. sc. Marijan Jot i Thomas S. Cox u knjizi Intelektualni izazov tehnologije samounitenja. Pod naslovom Velika obmana - tajna povijest Europske unije britanski su novinari Christopher Booker i Richard North napisali zapanjujue detaljan prikaz svih koraka koji su doveli do stvaranja Europske unije i rasvi jetlili uloge nekih ljude za koje jedva da ste i uli, a koji su otpoetka m anipu lirali tim procesom s namjerom da bez znanja i dozvole ljudi navedu drave da se odreknu suvereniteta u korist neizabrane europske birokratske diktature. U knjizi Lijekovi ili pria o obmani zagrebaka je lijenica Lidija Gajski dala neoboriv prikaz lai i manipulacija farmaceutske industrije vezanih uz stati stike, podmiivanje lijenika, instrumentaliziranje udruga pacijenata, rekla miranje lijekova i stvaranje novih bolesti mijenjanjem kriterija i parametara toga to je zdravlje. Richard S. Hoagland i Mike Barra pokazali su pravo lice amerike svemirske agencije, njenu obrambenu (a ne civilnu, kako se obi no smatra, mada njen statut tvrdi drugaije) prirodu, nain kako je nastala, kako je ustrojena, koje grupacije njome vladaju i njenu ulogu u zatakavanju m nogih otkria u knjizi Tajna misija - skrivena povijest NASA-e. Profesor Jeffrey Grupp napisao je odlinu knjigu Korporatizam - tajna vlada Novog svjetskog poretka u kojoj govori da e doi trenutak kad emo se svi morati ispriati istraivaima urote to ih se toliko dugo ismijavalo, a istaknuo je i istraivanje Davida Ickea. Sve se ove knjige (kao i one iz brojnih drugih podruja, koje nisam ovdje spomenuo) i istraivanja, napravljena neovisno jedna od drugih, preklapaju i potvruju. U mojoj svijesti sve te knjige su tek jedna velika knjiga.

10

IJVOl)

Nakon to sam se za ovu knjigu Inspirirao novinama, mogu savjetovati sljedee: nemojte ih itati, ako ne moete iz njih iitavati to se doista zbiva i to od nas ele ti reklamni bilteni zvani dnevni tisak. Samo ete se dezinfor mirati i ivcirati, a one e vam zarobiti misli i uvui vas tamo gdje uope ne >.01116 biti. Do tonijih zakljuaka moda ete doi intuicijom; jasnija slika neke situacije ukazat e vam se ispred oiju pogledom izdaleka, a ne izbliza. Zapravo je ironija sudbine to sam napisao knjigu na temelju novina (i vijesti generalno). Jo sam u srednjoj koli bio vlasnik slave sumnjive kvalitete, glasovit po tome to nisam itao novine, nisam gledao Dnevnik, nisam sluao vijesti na radiju (uglavnom sam sluao ploe) pa nisam imao pojma ni o emu to se zbiva. Sjeam se neke grozne nesree u nekom rudniku, jo tamo krajem osamdesetih, o kojoj su tog dana ba svi priali u autobusu do kole. Rije je liila o tragediji i ba svi su suosjeali i bili upueni. Osim mene. Ja nisam ni uo za to, a bio bih izvrgnut i puno veem ruglu da moji prijatelji nisu ve bili naueni na stupanj moje medijske lobotomije. I kasnije sam, i za vrijeme faksa i poslije, nebrojeno puta ispao vrlo neuk kad su se spominjala imena pozna tih politiara, sportaa, manifestacija, politike, uope bilo kakvih dogaaja o kojima je informiran ovjek koji slua radio u autu ili samo prelista novine ili jednim uhom uje dnevnik iz druge sobe. Moj je ponor bio tako dubok da mi je, tamo negdje sredinom devedesetih, urednica na radiju na kojem sam radio zapovjedila da svaki dan izvolim proitati novine, a ne da sramotim struku. Pa sam ih poeo itati, i bilo je zabavno. Kad novine ita svaki dan, po staje napeto; kao da eka novi nastavak nekog krimia. Ue u priu, poisto vjeuje se s likovima i uivljava u fabulu. Sad kad razmiljam, shvaam da se dogaa i sljedee: pone ivjeti tue misli i situacije. To znam jer se sjeam onog vremena kad nisam imao pojma to se zbiva po novinama, niti sam ika da osjetio ikakve posljedice toga u svom svakodnevnom ivotu, imajui neke svoje prioritete i interese. A ovako, kad sam se svaki dan izlagao vijestima, one su na mene poele imati emocionalni uinak. Novinski naslovi bi me razljutili, razveselili, rastu ili... najee bi me ipak ispunili nekim strahom ili nemonom ljutnjom, a bez ikakvog stvarnog razloga. A od svega toga nieg korisnog za mene. Ako se i zbivalo ita vrijedno ikakvog pamenja, zbivalo bi se i bez mojeg ivciranja zbog toga. O onom nebitnom da i ne priam. Par godina kasnije vratio sam se u prvobitno stanje amebe i prestao pratiti vijesti. I opet mi se nita nije dogodilo. Ponekad sam imao priliku uvidjeti oi glednu besmislenost uvuenosti u vijesti, kad bih u prolazu uo umirovljenike
11

SVE PlSE U NOVINAMA

poneito I ne) Kre'.lmli Mllsk

na ulici kako raspravljaju o tezama koje mi nikako nisu zvuale njihove, ve je bilo lako prepoznati otisak glavne novinske teze toga dana. Naravno, sve informacije koje su imali nisu nadilazile ono to je pisalo u vijestima, pa tako niti zakljuci nisu bili drugaiji od onih koje su mediji plasirali. A zakljuci bi trebali biti drugaiji. Ali, onda ste ve na opasnom terenu, neusklaeni s okolinom. Primjerice, prije nekog vrem ena neki mi je prijatelj proslijedio kritiku nekog ovjeka na to to sam u par emisija dao prostora Da vidu Ickeu, bolesnom ovjeku koji vidi gmazolike izvanzemaljce. Ne znam otkud m u to da je bolestan, jer Ickea sam sreo par puta i inio mi se potpuno norm alan i vrlo pristojan ovjek. Ne znam ni otkud m u to da Icke vidi gm a zolike izvanzemaljce, jer on nikada nije rekao da ih je vidio. No, vie desetaka ljudi, neovisno jedni o drugima, opisivali su m u udnu pojavu da se neki ovjek pred njihovim oima preobrazio u gmaza i natrag u ovjeka, a Icke je prenio te prie i zakljuio da tu neeg m ora biti, otkuda inae svim tim ljudima ba to iskustvo (u ono vrijeme kad jo nitko nije ni uo ni spominjao gmazove). Pa je njihove tragove pronaao i u prolosti, i u predajama afrikih amana itd. No, korisno je dati prostora Ickeu i drugim istraivaima urote. U prote klih par godina po novinama sam pratio to su o nekoj temi, recimo, global nom zatopljenju, pisale novine, a to Icke i drugi. Razvoj dogaaja pokazao je da je taj bolestan ovjek, a i drugi bolesni ljudi, sve tono rekao, a da su novine i drugi mediji sustavno i strastveno prenosili njim a servirane neistine. Pa sam onda itao to je taj bolesni ovjek pisao o lanoj epidemiji gripe, a itao sam i to se izjavljivalo po novinama. Pa se opet pokazalo da je on govorio istinu, a one ne. I tako dalje, i tako dalje. Novinama je obino trebalo par godina da se tu i tamo pojavi neka vijest koja je govorila istinu, ali obino u vrijeme kad to vie i nije bilo vano. U isto vrijeme, esto sam u novinama viao kako se netko, suoen s nezgodnim pitanjim a o nekoj temi, izvlai da je to teorija urote. Razmiljao sam i o tom pojmu, zapravo besmislenoj etiketi, pa sam i sam smislio jedna pojam, da bih stvari stavio na svoje mjesto. Taj pojam je: teorija spontanog razvoja dogaaja. Jer pozicija s koje se odbacuje teorija urote (pritom mislim na tono odre enu urotu jedne globalne elite koja za cilj im a uvoenje svjetske jednostra nake drave, svjetske vlade, svjetske vojske, svjetske sredinje banke i elektro nikog novca te mikroipiranje stanovnitva) isto je samo teorija, temeljena na odreenim interpretacijama jednog dijela podataka. Ta teorija (spontanog razvoja dogaaja) tvrdi da se stvari zbivaju kaotino i spontano, zbog neke svo

12

IJVO I

je unutarnje logike te da nisu manipulirane, a pogotovo ne s tako dramatinim krajnjim ciljem. Ta druga teorija, teorija spontanog razvoja dogaaja, stalno se pravi da predstavlja realan i razum an prikaz stvari, dok teoriju urote otpisuje kao tek psiholoki fenomen. S obzirom daje veina nas neinform irana o veini stvari, najee kao norm alno ili istinito uzimam o ono to je dio opeg zna nja, zapravo, ono to (naizgled) predstavlja koncenzus. U stvarnosti koncenzu sa nikad nema, ali se stvari predstavljaju kao da on postoji oko puno pitanja. I zato svi znaju isto, i zato svi misle isto i zato istina o m nogim stvarima dobiva ig teorije urote. Opeprihvaeni pogled na povijest i dogaaje oko nas, kao i prirodu svijeta u kojem ivimo, isto je samo teorija. O n nije stvarnost, ve samo neija stvarnost, moda i nam etnuta stvarnost - koja ne predstavlja pra vo stanje stvari, ve samo predstavljeno stanje stvari. Za one koji nisu upoznati sa sadrajem teze o uroti, evo ukratko opisa na temelju istraivanja Davida Ickea koja su trajala vie od dvadeset godina, jer je on dao najcjelovitiju priu koja zapravo sadri sve ostale. Postoji mrea obitelji, krvnih loza, koje tisuljeima manipuliraju svijetom kroz m reu tajnih drutava, a cilj im je uvesti totalitarnu diktaturu. Ima ih vrlo malo pa to ine tajno. Oni uvijek stoje iza svih strana u sukobima i politici, kojima m anipuli raju da bi stigli do svog cilja. Prije su njihovi predstavnici bili kraljevi raznih monarhija, ali kad su se ljudi poeli buniti protiv tih vidljivih diktatura stvorili su demokraciju kako ljudi vie ne bi bili oigledno svjesni diktature. Danas ta mrea obitelji stoje iza demokratski izabranih vlasti, zahvaljujui raznim drutvima i organizacijama kao to su Vijee za vanjske odnose, D ruba Biltlerberg, Trilateralna komisija, Malteki vitezovi, Rimski klub, ali i UN, WHO, NATO... popis ide unedogled. Veliki dogaaji koji su bili prekretnice, kao i mnoge velike ideje tijekom povijesti, bili su aranirani iz pozadine. No, ini se da urota ima i svoj metafiziku stranu (ako gledamo iz perspektive dananjeg redukcionistikog i mehanicistikog pogleda na svijet). Prema Ickeu, ini se da su neki od svjetskih m anipulatora krianci s odreenim gmazovima koji se hrane ljudskim emocijama, poglavito strahom. Iza zemaljske piram ide moi stoje gmazovski entiteti iz neke druge dimenzije (potpuno freaky, zar ne? Bar na temelju onog to smo o svijetu nauili kroz obrazovanje i na temelju toga kako mainstream suvremene znanstvene misli interpretira svijet), a s naim svijetom i ljudsko-gmazovskim hibridim a povezuju se kroz razne sotonistike rituale i rtvovanja. To je, dakle, ta urota na kojoj se radi ve vrlo dugo, vje rojatno i tisuljeima, a posebno intenzivno u ovo dananje vrijeme, kad bi njihov veliki projekt trebao stii do kraja.

13

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Mlnk

Radi slikovitosti, evo citata biveg CIA-inog operativca Victora Marchettija koji je i sam iskusio ono to Icke naziva svjetski sotonistiki kult, kojega su, prema Ickeu, stvorili gmazovski krianci i njihovi gospodari s drugih dimen zija, a koji djeluje kroz meusobno povezana tajna drutva i skupine koje su aktivne u svakoj zemlji, a odgovorne su samo jednom zapovjednom sreditu. Prema Ickeu, na taj nain koordiniraju djelovanja izmeu raznih drava, rasa, religija, politikih stranaka i korporacija. Marchetti je i sam sve to iskusio i dio toga iznio na vidjelo u svojoj knjizi objavljenoj 1973. godine pod naslovom CIA i kult obavjetajne agencije te napisao ovo: ,,U naem dananjem svijetu postoji jedan moan i opasan kult. Taj kult podupiru i tite najvii dravni dunosnici u svijetu. Njegovo se lanstvo sastoji od osoba iz centara moi u strukturama vlasti, industriji, trgovini, financijama i radnitvu. On manipulira pojedincima u vanim sferama javnog utjecaja, ukljuujui intelektualni svijet i masovne medije. Taj tajni kult svjetsko je bratstvo politike aristokracije ija je svrha ostvarivanje politikih namjera nepoznatih osoba ili organizacija. Dje luje nezakonito, u tajnosti. Dosad ste ve shvatili, ovu sam knjigu pisao kao razgovor s onima koji su ve upoznati s podacima, principima i tezama o postojanju spomenute global ne urote. U njoj sam predstavio vlastito uoavanje programiranja stvarnosti i koraka urote u novinama i generalno kroz vijesti, ali ne samo to, ve i svoja razmiljanja, dogaaje i susrete koji su mi se za to vrijeme dogodili, na temelju kojih sam zakljuio da je klju igre sustavno programiranje umova. Mislite da je teko programirati umove ljudi? Ne ba toliko. Dapae, jednom kad se stroj zahukta, stvari idu same od sebe. Mediji u tome igraju jednu od kljunih uloga. Putovanje kroz vijesti okosnica je, kima knjige, od koje se ivci granaju na razne strane. Moemo rei da knjiga predstavlja moje osobno putovanje kroz temu urote. No, pretpostavljam da moe imati smisla i onima koji prvi put uju za sve to, jer se u najveoj mjeri bavi stvarima koje svakodnevno vi dimo oko sebe, tu u Hrvatskoj, a ne u Americi ili Velikoj Britaniji ili Aziji, i koje se tiu naeg svakodnevnog ivota. Uostalom, i Europska unija nam je sve blia, a i mnogi segmenti drutva ve direktno ili indirektno poinju osjeati utjecaj uvoenja pravne steevine EU. Prije sam rekao da sam poeo testirati tu fantastinu priu o uroti i pro matrajui svijet oko sebe vidjeti zbiva li se doista. Sto sam ustanovio? Odgovor nasluujete. Da je bio negativan, to bih vam javio SMS-om sadraja ali clear. Ovako, svoje sam dojmove nabacao u ovoj knjizi. Ona predstavlja tek djeli djelia sla14

UVOD

galice, veim dijelom ba onaj koji se tie nas u I Irvatskoj, ali sam se potrudio Ipak biti to informativniji na ovo malo stranica. Jer, kao to pokazuje debljina Ukeovih knjiga, slaganje cjelovite slike o uroti ba je poput slaganja puzzlea. Na svakom djeliu slagalice nalazi se nacrtano neto to jasno vidite. Ali u isto vrijeme svaki djeli puzzlea izrezan je tako da prua pipke u raznim smjerovi ma, pipke za koje postoje tono odreeni djeli slagalice u koji savreno lijeu. Moete rei da djelii slagalice i sami predstavljaju sliice, jer najednom djelii u je oko, na drugom se jasno vidi noga, na treoj se bez svake sumnje nalazi oblak, a etvrta prikazuje kameni na tlu. Ali iz svakog pojedinanog djelia iu- moete saznati nita o cijeloj slici. Tek kad ih sve ili bar vei dio spojite, poict ete nasluivati to ona prikazuje. A tih slagalica ima jaaako p uno... Ja sam neke od njih potraio u novinama. Novine su zapravo odlian izvor Informacija Sve pie u njima, kad stavite prave naoale.

15

1, poglavlje

NE SLUAJ TO GOVORE, SLUAJ TO ZAPRAVO ELE

Za razliku od onog to bi se na prvi pogled mislilo, novine su odlian izvor pouzdanih izvjetaja koracima iluminatske urote. No, kao to znanstvenici fl d o b ri znaju, podaci sami za.sebe ne znale nita. Smisao dobivaju tek kad ih.se povee s drugim podacima i stavi u odreeni kontekst. Tada postaju dio slike, I Zato je i bilo toliko sluajeva u povijesti znanosti kad su toni podaci odbaci- ] vani jer se nisu uklapali u sliku. Netko mi je rekao da je Noam Chomsky jednom rekao da ovjek ne tre- S ba nigdje drugdje traiti, da sve pie u novinama, samo treba znati proitati, a Moda je rije i o tome da ovjek opali; ono to trai!. Kako god bilt>#un fiv iia- ma jaadnjih godina doista vidim prikaz djelovanja svjetske I-llite da centralizira svjetsku vlast, vojsku i novac te mikroipira ljude. Podaci Su tamo, ali slika koju M drugi vide i koja se promovira kroz medije je drukija. Zato Elita i ne mora 1 skrivati svoje korake, jer su f t l svima prodali puno veu, temeljnu la koja 1 je nametnula lanu iru sliku u ko|j se ne vidi pravi sEfi|' log m ncitaa koraka I prema svjetskoj diktaturi. toga sve te podatke ljudi (ukljuujui 1 i|ruiSt}jak8 1 na raznim podrujima^ jednostavno vide u drugaijem svjetlu. No, kad sam 1 primijenio naoale kroz koje sam ih gledao, novine su i za mene p o s tA ia - 9 formativne. Tko vam kau da novine lau - ne vjerujte mu. Pitanje je: o emu 1 zapravo govore? I kakvu propagandu ire? I koliko uspjeno? Kad je 2008 iznenada buknula svjetska kriza katastrofinih uinaka za J mnoge amerike graane, kod nas se o njoj pisalo, i pisalo, i pisalo: evo je za 1 koji tjedan ili mjesec i kod nas, svijet je danas globalno selo, sve je povezano, i ako netko prdne u Japanu, smrdit I# i nam a... Ali, kako je vrijeme prolazilo, 1 Svi su Se pogledavali i otkrivali da se kod nas, usprkos prijeteim najavama po 1 |
16

1. poglavlje NI slup aj STO GOVORE, StUSAJ STO ZAPRAVO 71U

medijima, zapravo nita posebno nije dogodilo. Bila je potrebna lokalna katasl rofa da bi nas uzdrmala. I zbila se, kad je premijer dao ostavku u nerazjanje nim okolnostima. Sad su se svi uasnuli i ukoili. Sad je nastala kriza i kod nas. Ali nakon nekoliko mjeseci opet su se svi naviknuli (na ovim prostorima krize su folklor; uvijek je bila kriza, sjeate se?) i prestali ak i to doivljavati toliko dramatino. Tada su jedne od glavnih novina posvetile nekoliko udar nih stranica zakljucima jedne od glavnih iluminatskih ekspozitura - Svjetske banke. Propast ete!, glasio je naslov koji je citirao Svjetsku banku. Slijedilo je nekoliko stranica uvjeravanja kako smo neuinkoviti, skupi, lijeni, kako treba ukrotiti socijalnu dravu, smanjiti sva mogua davanja za socijalu, zdravstvo, umirovljenike, socijalne sluajeve, jer oni se svi, eto, kupaju u lovi a nita ne rade. Tim vijestima nekoliko dana ranije prethodile su analize o poreznoj preoptereenosti radne populacije Hrvatske. Neka je agencija, uzevi kao pola? zinu toku sto tisua neega na godinu, izraunala da porezni obveznici 55 posto zarade daju u doprinose i poreze. Tome nasuprot stajao je izraun koji je napravila vlada, izjavivi da vrlo malo ljudi toliko zarauje i uzela kao polazl&ttu toku prosjenu plau. Oni su Izraunali daje porezno optereenje - 15 posto! Vjerujem da su obje ove brojke u isto vrijeme i pogrene i tone. Svaka je tona za svoju polazinu toku, ali niti jedna ne daje istinitu sliku. Takva vam je statistika, obino daje sliku koju naruitelj eli postii. Istina je, kao i obino, /.natno slojevitija. Imam i ja kalkulator, a moje vlastito iskustvo govori da na poreze i doprinose godinje dajem neto malo vie od 30 posto prihoda. To spominjem zbog sljedeeg razloga. Usprkos tome to se pojavilo neko liko izrauna, uz tekst o Svjetskoj banci nekoliko dana kasnije citiran je samo ovaj koji je spominjao 55 posto nameta. S procjenama o skupoi rada i potrebi tla se oslabe sindikati i olabave zakoni o zatiti radnika, naravno, sloili su se Sefovi nekoliko korporacija (ije su izjave dopunjavale glavni tekst). to je i /.a oekivati, ali nije za oekivati da e oni razmiljati u smjeru dobrobiti za stanovnike drave ve u smjeru vlastitih pozicija i profita za koji odgovaraju svojim vlasnicima. No, kad se ne bi pratilo tko je onaj koji neto pria i koji je njegov interes, zbog mnotva sliica, izjava i imena, cjelokupna novinska re portaa na prvi je pogled odavala dojam da se svi slau oko rjeenja problema . U istom paketu bombardiranja krizom na Radiju 101 sluao sam prilog o situaciji oko brodogradilita. Cilj je tu djelatnost - iz koje izlaze vrhunski svjet ski proizvodi i koja funkcionira na temelju viedesetljetnog iskustva i struno sti i koja ima narudbi za nekoliko godina unaprijed - privatiziratf na temelju slike koja se stvara. No, jedan profesor s fakulteta u Splitu jedini je u tom vrlo

17

SVE PlSE U N OVINAM A (..1 ponetto I n) KtcSImii MUk

korektno napravljenom prilogu rekao neto to je odstupalo od duha svega drugog. Ujedno, on je bio i jedini intervjuirani strunjak pa mi se ini da jedna njegova rije vrijedi vie nego sve ostalo to je reeno. Osim to je spomenuo da brodogradnja predstavlja 12 posto ukupnog hrvatskog izvoza, rekao je i da mu nije jasno to se dogaa te da su oito u pitanju neki drugi interesi koji ne idu na dobrobit RH i domae proizvodnje jer narudbi ima za nekoliko godina te d aje dugorono rije o vrlo profitabilnoj grani. Koliko sam shvatio, on tu ne bi nita privatizirao nego bi pustio ljude da rade svoj posao kojeg tako dobro rade. Ali pretpostavljam da brodogradilitima u Junoj Koreji, iji vlasnici su iz Europske unije, ne treba konkurencija. Pretpostavljam i to da e se nakon privatizacije pokazati jedna druga slika brodogradnje. Pratei novine potkraj 2008. i poetkom 2009., upala m ije u oi sinkroni zacija uvodnih koraka u privatizacije javnih poduzea (jo se rije ne izvikuje preglasno, osim u nekim sluajevima). Poelo je udarniki, sa stravinom elje znikom nesreom koja se dogodila u ljeto 2009. (Tko zna, na temelju mnogih primjera iz drugih zemalja u proteklim desetljeima, kad su lani teroristiki napadi, ruenja putnikih aviona i druge nesree bile uvod u politike akcije irih razmjera iza kojih je stajala ilumnatska agenda, moda e se jednog dana pokazati da i ovoj nesrei treba priiti navodnike). Kakogod bilo, odmah na kon nesree poelo se uzdu i poprijeko secirati Hrvatske eljeznice. Prljavi ve i tehnoloka zastarjelost u gomilama su se poeli izbacivati u novine. Paralelno s time (a ve malo i prije toga) krenulo je i viemjeseno seciranje HEP-a (koje je koju godinu kasnije zavrilo s hapenjem elnika zbog malverzacija). No, u isto vrijeme s HZ-om i HEP-om, odjednom je na naslovnici novina osvanuo i naslov Hrvatske ume idu u privatizaciju. Naizgled nita dramatino, ali ne bojte se, ipak je to stara prokuana metoda malih koraka. Tko bi pristao na privatizaciju uma da mu odmah kae kakav e biti ishod? Onda je uz spome nute afere isplivala i nova, u dravnoj tvrtki Podravka. Brodogradilita su ve prije bila na repertoaru, tu nije trebalo nita dodatno zakuhavati. U svim tim previranjima oko HEP-a nijednom se nije spomenula priva tizacija te dravne kompanije. Ali je zato ubrzo u novinama osvanuo naslov po prilici ovakav: HEP se nee privatizirati. Otkud sad to, pa nitko dosad nije ni spominjao da hoe, ne bi li bilo logino da netko prvo kae da e se HEP privatizirati, pa da tek poslije netko to demantira? Svako znanje moe posluiti, pa sam se sjetio filma u kojem amerika vla da eli skrenuti panju s nekog svog prljavog vea tako to e stvoriti neki mali, lani skandal. Ne sjeam se tono o emu se radilo, ali sam jo tada zapamtio
18

1. poglavlje Nt SLUAJ STOGOVORr, SLUSAJ STO ZAPRAVO 281 [

princip. Dakle, recimo da je za taj lani skandal izabran neki avion. Glasnogo vornik Vlade koja eli neto prikriti doe na press-konferenciju i kao iz vedrog neba kae: Vlada tvrdi da je s avionom PTF-45 sve u najboljem redu. Narav nu, to je bila tona informacija, s tim avionom je zaista sve bilo u redu, ali na kon to je on to rekao, tako iz istog mira, bura je pokrenuta, svi su posumnjali ilii vlada krije neto ba o tom avionu i usmjerili su silan napor da otkriju to. t l/.du i poprijeko su sumnjiili vladu da im lae po pitanju tog aviona. Tako |e prava stvar ostala u sjeni, da bi se na kraju zakljuilo da je s tim avionom iloIsta sve redu. Iz nekog razloga, ovaj naslov, HEP se nee privatizirati, podsjetio me tiii laj film. Uostalom, neka ideja se moe iznijeti na trite i u svojoj negaciji, dobro je poznat uinak da je i negativan publicitet ipak publicitet. Osim toga, toliko esto ujem ljude oko sebe kako, zbog takvih dogaaja, kau da smo mi litlnostavno nesposobni sami upravljati tvrtkama pa daje bolje da ih prodamo onima koji znaju. Kako bi i stvorili drukiji zakljuak kad podatke o poslov nim uspjesima brodogradnje, Croatia osiguranja, Rade Konara ili Podravke po novinama mora traiti povealom? Pokazalo se, naravno, da dravnim tvrtkama ne upravljaju aneli ve ljudi posve krvavi ispod koe, ali da li e se to rijeiti prodajom? I da li prodaja tome Uope slui? Jednog se dogaaja dobro sjeam jer sam ga doivio na vlastitoj koi i tu ne mogu kupiti niiju propagandu. Prije nego to je T-Com kupio Hrvatske telekomunikacije moj mjeseni telefonski raun iznosio je izmeu 70 i 80 kuna, a ako bih ga ba nabio , tada hl sc popeo do tada bolnih 150 kuna. U roku od mjesec dana od kada su I Ii vatske telekomunikacije postale vlasnitvo T-Coma, moj prosjeni raun Iu oko noi je skoio sa 70 na blizu 200 kuna. U isto vrijeme o tome nitko nije pisao, ali sam zato bio zasut T-Comovim reklamama u kojima su se nudili neki izrauni u kojima me ta tvrtka sloganima poput m inuta samo kunu I slinim uvjeravala kako sam odlino proao. U reklami je zvualo kao da je lo malo, ali zapravo je moj raun u jednom mjesecu skoio za tristo (!) posto. Nikad se nije spustio, ali se poveavao: uobiajenih 70 kuna ubrzo je bilo uobiajenih 400 kuna. Bilo je i pokuaja da se o tome pie, ali nisu slavno zavrili. Naime, T-Com )c Iih dana, kad je tek stigao, zakupljivao po dvije stranice raznih dnevnih no vina za svoje reklame. Uvijek sam se pitao emu one slue kad je u to vrijeme Ionako bio monopolist. Ubrzo mi se razjasnilo, kad sam saznao da je u jednim dnevnim novinama neki novinar napisao tekst protiv cijena T-Com-a. T-Com
19

SVE PIE U NOVINAMA foa poneto I ne) KrelfliJ? M iilk

je smjesta povukao svoje skupe reklam e iz tih novina, direktor tvrtke je shvatio da lij prihodi znaajno pali i da su opstanak novina i isplate plaa u pitanju, nazvao je urednika i rekao da prestane pisati protiv T-C om a jer im je on jedan od glavnih klijenata. I tako, nitko nije o tom e pisao. U ostalom , privatizacija dravnih poduzea nije od juer, Rothschili su jos 1970-pokupovali hep-ove i druga javna poduzea u Velikoj Britaniji, n a k o n to su ih prvo dobro izblatili (a i postavili svoje ljude u tijela vlasti), da bi se vidjelo da je to jedini mogui put. I Britanci su tad a Valjda zakljuili, ako je V lada nesposobna voditi vlastite tvrtke, bolje ih je p rodati nekom e tk o zna. A j ako neto R othschili doista znaju, to je muljati ispod ita. Toliko o ekonomskoj strani anschlussa Hrvatske. Iluminatska agenda krijejol ugodnih iznenaenja. Recimo, UNESCO je, pisalo je tih dana u novinama, dadl naputak da petogodinja djeca ue o masturbaciji*, spolnim bolestima i istospolfl nim brakovima. Kad ne bih smatrao da im je cilj ljudsku svi|esi zatoffi u p rv o j akri, smatrao bih d aje UNI'SCO samo jo jedna nastrana organizacija. Komentar udruge Grozd rekao je sve: To nije briga za djecu, to je ista manipulacija. U mojem Iscitavanju vijesti ilum inatske agende zastao sam kod je d n o g . am erikog kofigresnika koji je O bam i zaurlao L a ie i!| u sied njegova g o v o ra| Zapravo, veer ranije, tono u taj as kad je to prikazivano u Vijestima, proao sam kraj nekog televizora. U sebi sam rekao tom tipu D obro si m u rek o, stari. teta to to ee ne govore. Taj je nepristojni ovjek napravio presedan u c e - ; rem onijam a $ viknuo ono to je na srcu sve veem broju Am erikanaca, jer je I j slijepcima jasno da O sam a Barakovi jedno pria, a drugo radi, sustavno i od sam og poetka. N ita udno, on i nije u slubi am erikog n aroda,1njegovi su poslodavci oni koji gu m u i dali posao, recim o, bilderbergeri i ostala bratija. N e poznajem tog am erikog kongresm ena koji je zaurlao, doista ne znam kakav je, ali drugoga d an a je u novinam a krenulo blaenje. I|ije li la n ak (prenesen valjda iz am erikih novina, bez preispitivanja) opisivao ga je kao lijenog zastupnika prgave naravi i razbaruene kose. ak je pisalo da dolazi iz am erike drave u kojoj je u vrijem e G raanskog rata (!) jedan za stupnik ubio drugog. N isam m ogao vjerovati u ono to itam . Spom en nee ga to se dogodilo na Divljem zapadu, prije nego to je on uope dobio ime, prije 150 godina? i kakve -H S& ft- im a to to ovjek im a razbaruenu kosu? Bilo m i je lia o to nitko nije upitao tog ovjeka kljuno i jed in o logino pitanje: ZATO }e viknuo Lae?*? to to, po njegovu m iljenju, pred sjed n ik lae? Ali, ruku na srce, nisam to niti oekivao. Ne od dirigiranih am erikih m edija u vlasnitvu am erike ilum inatske elite.

20

i . poglavlja Nf siuSAJSrociO vonr, SLUAJ STO zap ravo 2 ( 1 1

Bilo jetfc zanimljivosti u novinama, koje su pokazivale da Iluminatima ne idr uvijek sve bez problema (zato i ele centralnu diktaturu - pa da sve ide bez |ttoblema)i Recimo, naa premijerka negdje krajem 2008. dola je Slovencima k ludin prijedlogom s kakvim je prethodni premijer doao osam mjeseci ranije, i >vi ij.> a puta slovenska vlada ga je prihvatila. Dodue, mnogi su se Slovenci Iun iii i, ali njihov premijer ionako ne radi za njih, ba kao to na ne radi za Diin, i kao to engleski ne radi za Engleze, a ameriki za Amerikance. Za taj povijesni dogovor u novinama je pisalo da su u Europskoj uniji oduevlje ni (taj hrvatsko-slovenski spor za koji sam navijao da potraje to due bio je pi rpivka anchlussu Hrvatske). U vijestima u drugim novinama reeno je da je I State Department (koji uope nije na ovom kontinentu, ili se varam?) stisnuo Slovence, Njihov glasnogovornik rekao je da su oni pridonijeli tihom diploniiU Ijom (u orvelovskom novogovoru to je izraz kojega se na hrvatski moe pi rvesti kao ucjena i pritisak). ( )nda se opet u vijestima nastavilo s opisima kako je Hrvatska neefikasna i lijena. Ovoga puta ispaljen je novi hitac. (Ako niste znali, neujna oruja uliog rata, to se odnosi na psiholoki rat kojem smo svi - i izvan Hrvatske nrprekidna izloeni, neprekidno traje, a ne ispaljuje se tanad nego situacije), i >pet su se pojavili katastrofini naslovi o nekonkurentnosti (koji impliciraju ilu emo propasti, osim valjda ako nama netko drugi ne bude upravljao) po kojima je Hrvatska tek na 103. mjestu po lakoi zapoljavanja. No, u samom lanku navedeni su i drugi, puno pozitivniji podaci. Reci mo, po tehnolokoj spremnosti, po zdravstvenom i prim arnom obrazovanju I po infrastrukturi nali smo se oko 40. mjesta, kao i po makroekonomskoj Stabilnosti, prema kojoj smo na 43. mjestu, dok smo po plaanju poreza na 39. mjestu. Meni to zvui kao d aje rije o naprednoj zemlji u kojoj bih htio ivjeti. Treba imati na umu i sljedee: kad Iluminati piu o lakoi zapoljavanja, u novogovoru to zapravo znai lakoa otputanja. U korist iluminatske agende svakako ne ide niti dobra infrastruktura, zdravstvena zatita i druge osobine razvijenog i humanog drutva. Niti rekordni broj noenja prethodnog kolovo za - to je isto pisalo u novinama. Kad sam ve spomenuo neujna oruja tihog rata, vrlo je korisno za unu larnju stabilnost ovjeka znati to se oko njega dogaa. Sebi sam ih pokuao predoiti alegorino, zamislivi srnu u umi. Odjednom, na umu se pone pucati iz topa, eksplozija ovdje, eksplozija ondje. to e srna napraviti? Naj vjerojatnije, obeznaniti se od straha i poeti sumanuto trati naokolo, dok je svaka sljedea eksplozija izluuje jo vie. Sve dok na kraju ne upadne u neku
21

SVE PlSE U NOVINAMA

( ... ,1

poneSto I ne) Krofllnili MUflk

provaliju, naleti na eksploziju, prepukne joj srce od straha ili pak istri ispred auta koji je pogazi. Stavimo sad, u drugom koraku, umjesto srne ovjeka, po mogunosti iskusnog vojnika. Za ovu priu pretpostavit emo da ima dovolj no debele ivce i da e se prvo baciti u zaklon. Potom e vjerojatno razmisliti otkuda se puca i u kojem smjeru hici padaju. Pa e malo priekati da vidi kuda se salva kree i koji bi mu bio najbolji nain da se izvue i preivi. U treem koraku zamijenimo topovske hice dnevnim situacijama koje se plasiraju kroz vijesti. Iz dana u dan, iz tjedna u tjedan. Ako se zna to se zbiva, mogue je reagirati kao ovjek, a ne kao srna iz ovog primjera. Hici e pljutati, ali emo, uz malo sree, preivjeti. Kad smo kod stvarno loih vijesti, bilo je u novinama te jeseni 2008. i ta kvih. Spremale su se ustavne promjene kojima je bio cilj omoguiti pripajanje Europskoj uniji, a vladajue je uljao i lanak o obaveznom referendumu prije ulaenja u druge dravne tvorevine. Preko pola biraa koji izau na biralita moralo je tako neto dozvoliti. Taj je lanak relikt vremena kad smo se osamostaljivali od Jugoslavije (to je ono vrijeme kad su ljudi ginuli za ovu istu samo stalnost koju sad vlada eli oduzeti potezom pera bez da ikoga pita). Upravo je i zamiljen za ovakvu situaciju, da se ne moe manipulirati graanima, ali sad je smetnja anschlussu Hrvatske. Kod ustavnih promjena spominju se jo neke koje oduzimaju vlast nama, a daju ga neizabranoj europskoj vlasti - recimo omoguavanje izruenja hrvatskih graana u EU i davanje prava glasa drav ljanima EU koji imaju prijavljeno prebivalite u Hrvatskoj. to je sad to? Zato je toka o referendumu uope problem ako je EU neto tako dobro da svi graani Hrvatske ele postati njezinim dijelom, pitao sam se. Ili su isku stva moda pokazala da bi na referendumima graani svih europskih drava odbacili EU, u koju su ionako uvueni bez svoje elje? Onom kome nije pri hvatljiva zamisao o postojanju urote koje je EU dio moe se podsjetiti injenice da su sve vienacionalne drave u povijesti bile diktature. Bez iznimke. Zato itko misli da je sad drugaije? Novine su krajem 2008. bile pune i drugih vijesti o razvoju iluminatske agende (izmijeane su s nebitnim vijestima, pa se nekad nisu vidjele na prvi pogled). Njihov je sadraj bio da se ljudi uglavnom bune protiv centraliziranja i diktature, ali Iluminati deru po svom. Tako je u Berlinu deset tisua ljudi prosvjedovalo traei zatitu osobnih podataka na internetu, nakon usvajanja zakona koji dozvoljava uvid u te po datke pod odreenim istraga. Podsjetimo se da lanice Europske unije moraju prihvatiti europski zakon ako se ovaj kosi s domaim.
22

i . poglavlje Nt: SLUPAJ $TO GOVORf, 51U5AJ <TO 7APRAVO ^ 1 11

Pa onda, pisalo je da otvaram o vana poglavlja u pregovorima, a to je, Izmeu ostalih, dio vezan uz poticaje poljoprivredi. U novogovoru, vjerujem ila se radi o tendenciji upropatavanja dom ae poljoprivrede u korist ko rp o ra tivnog agrobiznisa. Corriere della Sera je pisao da su Sanaderovim odlaskom pale lane d e mokratske fasade i da sad treba rijeiti unutarnje problem e. Da, nedem okrat Snnader je otiao, a naslijedila ga je dem okratica Kosor, koja je s njim i kuhana l peena oduvijek. To je jo jedan prim jer novogovora i um jetnog stvaranja dviju strana iza kojih je ista ruka. Unutarnji problem i, prem a m om rjeniku novogovora, izraz je za prepreke za anschluss Hrvatske. Idemo dalje: Opasno je m isliti da je kriza gotova, upozorio je kroz novi no izvrni direktor M M F-a Strauss-Kahn. Naravno d a je opasno, trause - ali /.u vas, Iluminate, koji ste i stvorili krizu da bi obeznanili ljude, uzeli im im o vinu i natjerali ih da zavape za rjeenjem - u vidu Centralne svjetske banke, vojske i svega drugog. Potom, Francuska se priprem ala za pandem iju svinjske gripe. M a nem ojte rc? Prevara oko svinjske gripa (kao i ptije) pria je za sebe, danas ve i pre dobro poznata, a i dotaknut emo je u nekom od narednih poglavlja. Smatraju neki daje cilj izmiljenim opasnim bolestima uvesti obavezno cijepljenje za sve ljude. to je bilo u cjepivu, ne elim razmiljati. O nda je, u m aniri druga Tita, O bam a odrao govor koji je namijenio mlailima, a taj je govor trebao ii u uionice, na to su uslijedile reakcije roditelja i pojedinih politiara da politiku treba ostaviti izvan kola. Ali tako je radio l ito, Mao Ce, Hitler, ljudi, tako se to jednostavno radi, ispiranje m ora krenuti od malih nogu. Sve se to i nas tie. Ili e se ticati, prije ili kasnije. Sjeam se jedne prie od prije nekoliko godina, kad su dva voditelja na radiju itali vijest da je George Bush mlai opet izabran. Jedan je gunao u eter nezadovoljan vijeu, pa mu Je drugi rekao Pa kaj nas briga k o je predsjednik Amerike. Te su se prie pri sjetili kad su im smanjeni honorari - zbog krize - i moda shvatili da je to tek najnoviji korak iste agende koja je postavila Busha, Baracka, falsificirala 9/11, izazvala i manipulirala krizom i sve drugo. Sve te to stigne, prije ili kasnije. Tako sam ja poeo gledati na stvari tih dana. U tome mi pomae jedna misao, zapravo praktini savjet koji mi je prije tri godine dao moj ef, kad smo ili na neki razgovor s nekim tko nam nije smjerao dobro, a on je ve imao puno iskustva s tom osobom. Rekao mi je da uope ne sluam to e ta osoba govoriti ve da samo imam na um u to eli.
23

SVE PlSE U NOVINAM A (...,1 p o n e ito I ne) Krt>4lmlr M K.ik

Vrlo dobar savjet. Koristim ga svakodnevno za promatranje svih tekuih dogaaja. Pogodio u nekoj procjeni ili pogrijeio (a pogrijeiti nije teko jer su mnoge stvari vrlo zapletene), i dalje u vjebati tu vjetinu, imajui na umu planove za stvaranje centralizirane svjetske drave sa zajednikom elektron skom valutom, zajednikom vojskom, vladom i mikroipiranim i reduciranim stanovnitvom. Pokuajte i vi. Formula je stvarno jednostavna i glasi: Ne sluaj to govore. Sluaj to ele.

24

2. poglavlje

NEVIDLJIVE REETKE, NAFTA U BOSNI I JO PONETO

Totalitaristiko uljanje. S pojmom sam se prvi put susreo prije tri godine u Intervjuu s Davidom Ickeom. Od tada sam ga esto koristio i jo ee vidio oko sebe. U raznim dogaajima, ne uvijek dramatinim u svjetskim razmjerimii, No, to i jest bit totalitarizma, da zadire u svaku poru naeg ivota. to bi bilo totalitaristiko uljanje? Uzmimo za ilustrativni primjer, baini Inu svakodnevnu pojavu - parkiranje u Zagrebu. Ispoetka se u prvoj zoni plnalo tek par kuna, kasnije je cijena sata parkiranja dostigla nevjerojatnih ScNnaest kuna (pa se opet smanjila za par kuna). U toj je priici sadrana ideja ,.l < Ha li taristikog uljanja. D aje odmah na poetku reeno da e sat parkiranja IStati 16 kuna i da e cijeli grad (a ne samo uski centar, kako je bilo na samom poetku) biti zona naplate parkiranja ljudi bi se bunili. Ali ako se od 4 do 16 klina penje postupno, svaki put uz izgovor koji zvui razumno (treba smanjiti j.>,ii/.vu u centru) i malo trpljenja kritika, koje bi brzo zamrle jer bismo se svi brzo naviknuli na novosteeno stanje, onda stvar ide glatko. A pamenje )e kratko. Ta, i mnoge druge stvari, izgledale su puno drukije prije samo nekoliko mjeseci ili tek koju godinicu. Ali pamenje je kratko. Vidite i sami koliko kratko kad sam za samo dva reda zaboravio da sam ve napisao da je pamenje kratko. A kratko je. Zato ga ponekad treba osvjeiti. Pa ako i nije sve urota, ipak Je udno kako se sve kree prema veoj kontroli i veem osiguranju . Navodno, saino po sebi, voeno nekom unutarnjom inercijom. Takvih beznaajnih primjera u crticama iz ivota sam oko sebe vidio mnogo. Tih potvrda da se svijet kree u smjeru sve veeg nadzora i kontrole - oprostite... sigurnosti - doista ne nedostaje. Kako nevidljive reetke kaveza
25

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir Mlrtk

oko nas pomalo debljaju vidio sam na primjeru razvoja portirnica, mehaniza ma ulaska u zgrade i okoli televizije i nadzora okolice televizije gdje radim (ali mogla je to biti i bilo koja druga tvrtka, jer uzorak je svuda isti). Na Prisavlje 3 doselio sam se 1995. s Hrvatskoga radija. Jako volim tu zgradu i njene stanovnike, tamo sam proveo puno ugodnih, drugarskih i kon struktivnih trenutaka i sreo puno ljudi koji su mi pomogli na svakojake naine. Tada su, kao i danas, postojale porte i portiri. Za ulazak je trebalo pokazati iskaznicu, ali ako su vas ve poznavali ili ako ste bili dovoljno samouvjerenog hoda, a portir u tom trenutku dovoljno zabavljen neim drugim, mogli ste jed nostavno proi. Nije bilo nikakvih rampi i kamera. Ako mi se ba jako urilo do auta na parkiralitu izvan ograde, a nije mi se dalo ii do porte u nekom od kutova, prekoraio bih ogradu. Naravno, moda bi portir podviknuo za mnom da me primijetio - ali uglavnom nije. A bilo je opasnije doba od ovoga, jo donedavno je trajao rat. No, nitko to nije zloupotrebljavao, gosti raznih emisija uredno su se javljali na porti. Ako bih zaboravio iskaznicu mogao sam to obja sniti portiru i on bi me pustio unutra. Ako sam zaboravio napisati propusnicu za gosta mogao sam takoer doi, objasniti i uvesti ovjeka. Uglavnom, u svim tim godinama ne sjeam se niti jednog incidenta koji bi proizaao iz nedo voljnog osiguranja . Sve je timalo, sve je ilo glatko i pristojno. I uglavnom po propisu, ako hoete. No, stvari su se, kao i posvuda, poele mijenjati. Odnedavno, iz godine u godinu osiguranje se poelo poveavati, kao da su se stremljena ka kontroli ubrzala. Prvo su dole kamere na sve strane. Postavljen je nevidljivi zid, koji se vrlo brzo instalirao u mojoj glavi. Koliko god mi je prije bilo bezazleno pone kad preskoiti ogradu (samo ponekad, ukupno sam to napravio valjda dva do tri puta, kad mi se negdje ba urilo, a nije mi se dalo ii okolo jer je televizija ooogromna kada ti se uri), nova se navika brzo instalirala pa se vie nisam niti pribliavao ogradi. To mi je postalo normalno, a neto to je prije bilo normal no jednostavno je nestalo, kao da toga nikad nije ni bilo. Ceh brzom razvoju novotarija umalo je platio bubnjar mog sastava, koji ivi na Trnju, preko puta zgrade Televizije. Prije otprilike dvije godine ili vie trebali smo nastupiti u jednoj emisiji, a on je dolazio pjeke jer je televizija od njegova doma udaljena tek deset minuta. Ali da bi doao do porte morao bi hodati skroz okolo ograde na drugi kraj pa je odluio presjei put kao puno puta prije, tako to je prekoraio ogradu na sjevernoj strani i doetao do nove zgrade. Nije oekivao ono to se dogodilo. Kad sam ja doao do portira u zgra di, ovaj je ve trljao glavu mom bubnjaru. Nije htio zlo i dobar je ovjek,
26

2. poglavlja Nf VIDI m/l REETKE, NAFTA U BOSNI I JOSPONESTO

znam ga dugo, ali se drao za glavu jer sad mora zvati policiju i pisati zapisnik, i pitao se kako je bubnjaru uope palo na pamet da tek tako pree preko ograde i sve tome slino. Mom se prijatelju nije dobro pisalo, ali sve se sretno zavrilo. Niti je dola policija, niti osiguranje zgrade jer portir je javio da je rije tek o zabuni. Ne tvrdim d aje u redu tek tako preskoiti ogradu i ui u neiji posjed, pogotovo ne slubene zgrade, nemojte me krivo shvatiti. Samo elim rei da su stvari funkcionirale podjednako dobro ili ak jednostavnije, a svakako hum a nije, i prije opeg poveanja kontrole. Nakon kamera dole su automatske rampe na vanjskim ulazima kroz ogradu, koje su se podizale samo ako ste ispred senzora proli iskaznicom koja je imala na sebi neki kod. Ako bih sluajno zaboravio karticu vie nije bilo tako jednostavno namoliti portira, jer je i on bio uznik stroih propisa o ulasku. Isto tako, ako bi se pojavio gost kojem sam zaboravio napisati propusnicu, nije vie ilo tako to bih doao do porte i objasnio da ovjek ide k meni. Sve se moralo zapisati i registrirati. Morao sam otii u zgradu i napisati propusnicu, to i ne traje dugo i nema nikakvog zla u tome da se za ulazak u slubenu instituciju trai propusnica da se zna kome i kuda gost dolazi, ali sjeam se da su i prije stvari funkcionirale, i to fleksibilnije, bez rampi, senzora i kamera, a s malo ljudskog objanjavanja. Zaista ne vidim nikakav napredak u tim novotarijama, n i! potrebu za njima. Konano su dole rampe u samoj zgradi. Prije bih jednostavno uao u zgradu i naao se u nekom od ulaznih hodnika ili predvorju. Sad su tu opet bile rampe H senzorima za iskaznice. Vie se nije moglo uetati. Mada nitko to ni prije nije radio. Ako ste bili zaposlenik ionako ste imali pravo ui, a ako niste, ionako ste imali propusnicu i nekog posla, ili biste pak otili do porte kako biste se informirali kuda ii. Ne mislim da svatko s ulice treba ui u televiziju kad mu se prohtije, ali to nitko nije radio ni prije postavljanja rampi jer je prije morao proi kroz krug vanjskih porti; Zbog naviknutosti na stari izgled ulaza, rampe su mi isprva izgledale pot puno neprirodno i nakaradno, kao da ih je netko na silu ugurao i nalijepio. Nakon dva mjeseca inilo mi se da su oduvijek tu, skoro da se i nisam sjeao kako su ulazni holovi izgledali prije. I potpuno sam zaboravio na vrijeme kad sam s gostom nakon emisije jednostavno odetao iz zgrade. Ne, poput takora u labirintu, sad svaki od nas ide u svoj tor, ja na svoju rampu koju otvaram iskaznicom, on na svoju koju otvara portir kad m u se ovaj javi. Ba sam se prije neki dan, izlazei iz zgrade, prtljajui oko iskaznice i usmjeravajui gosta u drugi tor, svega toga prisjetio. I kako je prije samo dvije27

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir MK<ik

tri godine sve bilo jednostavnije. I kako te rampe uope izvorno ne pripadaju ovdje, m ada se; ini da su oduvijek tu. I kako se nikad nita nije dogodilo, niti u puno opasnija vremena, dok nije bilo rampi i kamera. Znai, nisu donijele nikakav boljitak nikome i niemu. Ali se zato prije nisam osjeao motren, a sada da. Znam da me neka ka-' mera vidi na svakoj toki okolia zgrade. Ne mogu se vie ni popisali u grmlju, daleko od bilo ijih oi ju, jer su tu oi kamera. Prim ijetio sam psiholoki efekt. Osiguranje senzorima i kamerama u mojoj glavi izgleda organiziranije nego to ustvari jest. Izgleda strasnije, vjerojatno zato jer ne nam tko to tam o gleda i tko to i gdje registrira sve te senzore. Netko nevidljiv^ Netko neujan. Tu lei! prava razlika. Netko nevidljiv te gleda i, ako leli, moe ti pratiti svaki korak. On to ne eli. Zasad. Barem mislim, No, kad zaeli, u roku od nekoliko mjeseci i to e postati posve normalno, kao i sve ostalo prije toga. Na sve se ovjek navikne.

Ne mogu piati u grmlju dok me netko gleda

A nevidljive reetke postaju sve deblje. No, nisam ni prije (uglavnom) kr io propise, niti sad. Sto m e to onda mui? Vjerojatno to to je jedino mjesto gdje se reetke zapravo nalaze - u mojoj glavi. Tamo otkuda prijeti jedina prava opasnost za sustav. Moda ih se zato ba tam o i postavlja. Moda i fantaziram. Ali fantazija je moda jedini nain da se te nevidljive reetke uope vide.

28

Siegfrid Tischler

Za uoiti neke druge stvari dovoljno je malo pam enja i koji sretni susret. Negdje uoi ljeta 2008. u jednim dnevnim novinama za oko mi je zapela vijest u pronalasku nafte u Bosni i Hercegovini. Potom se slina vijest ponovila i ne ki iliko dana kasnije. Ovaj puta sam je izrezao, mislei: ^Nevjerojatno, izgleda ila je onaj Tischler bio u pravu! Koji sad Tischler? Austrijanac Siegfried Tischler, gostujui je profesor Sveuilita u Grazu i Sveuilita RIAU u Indoneziji gdje, koliko sam shvatio iz razgovora, ivi. Njegova kratka biografija objavljena u jednom starom broju Nexusa, iza njegovog teksta pod naslovom Pravo podrijetlo nafte, opskrbljuje nas podacima da je 1977. utekao doktorat iz geologije na Sveuilitu Leopold-Francis u Innsbrucku, 2001. | ii ilivatio poziv da bude gostujui profesor na Odsjeku za sociologiju Sveuilita ii ( irazu, a od svibnja 2003. i gostujui profesor na Sveuilitu u Riau u Indonezi ji, gdje je osnovao Centar za etiku i znanost. S tim je, vrlo zanimljivim lankom, I poeo moj interes za tu temu. Kako sam negdje 2005. za emisiju Na rubu znanosli u Amsterdamu snimao konferenciju Nexus, na kojoj je i on bio jedan od govornika, prouio sam njegov tekst i na temelju njega, i onoga to sam uo na predavanju, s njim napravio kratki intervju u kojem se nalo i nekih podataka kojih nije bilo u njegovom tekstu (koji je bio uglavnom geoloki usmjeren).
29

SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneto I ne) KreSImli MUnk

Konkretno, mislim na otkrie nafte u BIH. Prof. Siegfrid Tischler protivnik je trenutno priznate teorije o fosilnom podrijetlu nafte. Smatra da postoji niz problema u teoriji fosilnih goriva. Glavni je problem taj to se teorija ne moe testirati. Po teoriji fosilnih gori va, nafta je u prolosti nastala od ivih organizama, a to se ne moe napra viti u laboratoriju i dokazati. Naftu se, meutim, moe napraviti na razliite naine, od obinih stijena i vode te uz odreenu temperaturu. Tischler vje ruje da je teorija fosilnih goriva, koja je stara 250 godina (prvi ju je predlo io 1757. godine ruski geolog Lomonosov) dobila status religije. Naftne su kompanije zbog toga sretne, jer prema toj teoriji postoji samo ograniena koliina nafte, to znai da to nafte bude manje, to e ona biti sve vrjednija i njezina e cijena rasti. Koliina, meutim, nije ograniena jer se nafta pod zemljom stalno stvara, smatra Tischler, kao to to pokazuje injenica da je se vadi u Sjevernom m oru i kod Vijetnama gdje je, prema teoriji o fosilnim gorivima, ne bi trebalo biti, ali bi prema teoriji o pravim uvjetima, potrebnim za nastanak nafte. Nafta se, rekao mi je Tischler, u ovom trenutku proizvodi duboko dolje pod nama. Ako stlaite bilo koju mineralnu fazu koja sadri ugljik, dodate vodu i visoku temperaturu, otopit e se i otpustiti ugljikove faze poput CH4. Dodao je da ak i u amerikoj Akademiji znanosti postoje lanci o istraivanji ma koja su proveli ameriki znanstvenici u amerikim znanstvenim instituci jama koji dokazuju da je to mogue, ali da je problem to mediji to ljudima ne govore. ,,A tko je vlasnik medija? Iste one korporacije koje su vlasnici naftnih kompanija ili tvornica oruja, zakljuio je. S obzirom da je znao da sam iz Zagreba, dodao je i jednu zanimljivu stvar da sve ovo to je rekao znai da nije bilo ni razloga za silovanje Jugoslavije. Jer, rekao je, moda je jedan od razloga za pokretanje rata bio taj to je Amco 1992. godine u Bosni i Hercegovini pronaao znatne koliine nafte, no to u medijima nije objavljeno. Rekao je da ima podatke da je Amco izbuio rupe u blizini Drenice u Bosni i Hercegovini, nedaleko od Tuzle i da je naeno dvije i pol milijarde barela nafte, to je nekoliko postotaka od ukupne koliine nafte koju je ovjeanstvo ikada proizvelo te da bi ,,s tom naftom Jugoslavija dobila autonomiju za sljedeih stotinu godina. Usprkos tome to mi je teza o nafti koju je Tischler iznosio bila zanimljiva, taj intervju nisam nikad nigdje objavio (osim u emisiji o konferenciji) jer mi se pria o otkriu nafte u BIH i, naravno, logini zakljuak da to otkrie moe imati i neke veze s pokretanjem rata u Jugoslaviji, inila jednostavno nevjero30

2 ,| $ g liv | NFVIDUIVI REETKE, NAFTA U ROSNI IJO PONETO

(nlnom, recim o kao previe luda teorija urote, Ostavio sam intervju sa strane, pasivno ekajui da se te nevjerojatne teze potvrde. Bilo je to negdje 2005., proli je godina, prole su i dvije, i uglavnom sam zakljuio kako je njegove U'/.u o nafti m oda i tona, ali pria o nafti u BIH oito ne. Sve do sredine 2008. godine kad sam naletio na spom enutu vijest u noviiiiima. M ada sve bitno pie u prve dvije reenice, evo je u cjelini: Nedavno objavljeni rezultati istraivanja British Petroleuma i Amcoa govore da se na podruju Bosne i Hercegovine nalaze najvee zalihe nafte u liuropi, oko 500 m ilijuna tona. Najvie nafte, prem a njihovim istraivanjima, koncentrirana je n a podruju Hercegovine;: ali velika nalazita su i na p o d ! |u bosanske i slavonske Posavine. Sarajevski Jinergoinvest nam jerava obnoviti pol ragu za naftonosnim poljima, dok A bdulah Bai, dekan tuzlanskog Tefaiioloko-rudarskog fakulteta, tvrdi da bi prvi bareli nafte iz BiH mogli izvui u roku od 15 godina. Najave o velikim koliinam a nafte u Posavini na prilino m i klimavim nogam a, Tvrdnje da se u sjerernoj B*osni 1 Slavoniji nalaze velika naftna polja n djeluju m i realno, kae dr. Slobodan Miko, predstojnik Zavoda /a m ineralne sirovine H rvatskog geolokog instituta u Zagrebu. Ve pedesetak (joilina, tum ai on, INA obavlja seizmaStat ispitivanja na podruju Hrvatske, d Am erikaM i su, v je r^ a tiio analogijom S naftonopfim poljim a Slavonije oko I Vletovaca i uvidom u ilaultaCg Seizmikih ispitivanja, zakljuili da na p o druju Posavine lee velika naftna nalazita. Sva istraivanja koja su se mogla obaviti bez otvaranja buotina ve su nainjena, rezultati pokazuju povoljnu seizmiku strukturu tla, ali pitanje je kolike u 4 i a lih e i na kojim se dubinam a nalaze. Buotine su v rla skupe, svaka od n jih tte ji o d 20 do 30 milijuna dolara, a vjerojatnost nalaska nafte je oko 1 posto, pa, se z a sada jo nitko nije o d luio na ovako riskantan p o tc i - nastavlja dr. Miko. Uz m ogua nalazita u Posavini, postoji i teoriju o \e h k im nalailS m a nafte na p o d ru ju D in arid a u Dalmaciji. Ovaj planinski lanac starosno je, ali i geoloki vrlo slian Iranu u kojem se nalaze neke od najveih iih a nafte na p ije tu . Tome u prilog govori i injenica da su u H ercegovini jo za A ustro-U garske kopane bitum euozne naslage koje predstavljaju degradiranu naftu. Ipak, to su nepotvrene pekulacije, a na p o n av ljan je p ro b n ih buo tin a za sada se jo nitko nije o d luio, zakljuuje dr, Miko. To je bio onaj trenutak kad sam shvatio da je T ischler govorio istinu. Tri godine prfjpaw@ vijesti rekao mi je da je A m co otkrio naftu u Bosni, sam o oito puno ranije nego to je ti) reeno za novine. A British Petroleum ne Ireba posebno predstavljati, pogotovo ne nak o n tragedije u M eksikom za

31

SVE PIE U NOVINAMA

poneto I ne) Kreimir MI.ik

ljevu. U svojoj k n jiz i Stoljee rata W illiam E n g d ah l d avno ju je razo tk rio kao te d n u @d sedam tvrtki, sedam ie sta i a, kako ih on naziva, koje su m e u so b n o podijelile svijet i koje stoje iza m n o g ih k riza i ratova u p ro lo m stoljeu i iza ijih djelovanja su ostali m iliju n i m rtv ih ili pak o siro m aen ih i b e sk u n ik a ,; k a o u sla&tju M eksika k o ji je 1970-ih doivljavao p ro cv at, izm e u ostaloga ii zahvaljujui nafti u M eksikom zaljevu. D o k se n isu umueAk* S cutre i am e rika obavjetajna zajednica. O n o to nije rekao je st d a su sVe te iluminalski. tv rtk e ;negdje n a nevidljivom , oblacim a i c en zu ro m z a strto m v rh u , apraw j; je d n a divovska tvrtk a.

K at i Sve drugo.
Ni&kon U h nekoliko vijsstt^ o A m eo vu pro n alask u n a fte u Bosni nije b ilo n i rijei, 8 d m i je bfo up rav o nevjerojatno. A m s e te m i vferovati d a sam pratio novine, je r m e zanim ao daljnji razvoj dogaaj. To zaista nije svakidanja vijesl. N a kraju sam zakljuio d a je vijest jed n o stav n o pro cu rila neijim p revi dom . O sim toga* m oda ilum inatskom plan u i n e o d g o v ara j t j e d n o * i to tak o veliko, nalazite nafte. U isto fjem g#g d g ^ j f c i to d a ara n a kiosku k upio fenom enalni d o k u m entarne Jedinica, koji nikako nem ojte oklijevati potraiti ako ste ga p ro p u sti li. U to m teodijelnom d o k u m en tarcu koji su napravile beogradska kue B-92 i Vreme, kroz prikaz p ostrojbe C rv en ih b eretki p rikazan je i veliki dio pozadine rata u Jugoslaviji koji nije vidljiv, prim jerice, u BBC-jevoj d o k u m en tarn o j se riji Propast Jugoslavije, koji predstavlja slubenu povijest dogaaja (n i takva se ba nije dopala nekim n aim uglednicim a i vodam a, ali istina je ponekad neugodna). O naj detalj koji m i je zapeo za oko u Jedinici jesi k ratk a reenica u treem dijelu, kako je jed an od glavnih k u h ara i vjerojatno profitera od svih dogaaja u Jugoslaviji otputovao na sastan ak u, ni m a n je n i vie nego * Cl A-u. Rije je o Jovici taialUm, dugogodinjem se fu Slube dravne bezbednostlj tip u zaslunom; sbl p u n o toga. O n je bi ta j koji je poslao sv^g agenta i ubojicu A rkana da o rganizira nogom etne navijae C rvene zvezde (Delije), probudi n acionaln u euforiju i p rip rem i ih d a se jed n o g d an a prikljue Arkanovoj jedinici, on je taj koji; je stfjao iz a u strojenja Jedinice! i k o jfje stajao ttea svih poslova s naftom i svim d ru g im u ratovim a u bivoj Jugoslaviji, itd., itd. A za kojega veinu vrem en a n itko nije n i uo, a jo rjee ga vidio. Sve je to vidlji v o u to m doku m en lar nom ser i jal u . N akon to se Jovica vratit) u Beograd, vjerojatno s n aputcim a svojih efo va u C tA - 1, o krenu o je plo u i o d m ah poeo davati M iloeviu savjete koji se

32

2 poglivlli NI VIDI IIVI Hl fil I K l, NAt IA U IK > * N I I l<if. PONisT

iivume nisu sviali, pa ga je otpustio Sto i nije toliko tragino ako se ima u vitlu da je Jovica pad svog biveg efa gledao sa svoje jahte i zapravo se maknuo im- no kad je zagustilo. Uz taj podatak o CIA-i i Staniiu, ovjeku me m oltete: (irisi i na pam et kako su i hrvatski kuhari rata, poput (i oj ka uka, imali odline vt/e s amerikim slubama. Kad smo ve kod njih, u dokum entarnom filmu o beogradskoj grupi Ekatarina Velika, veliki broj snimljenih sugovornika, govotm'l o vremenu kad je b a n nastao, opisuje Beograd.s poetka 1980-ih. D anas mi svi lanovi te grupe mrtvi, kao i mnogi drugi napredni ljudi njihove gene itd Ije, a u filmu nekoliko Sugovornika neovisno Jedan o drttgoinesopisujukako w u to vrijeme na beogradskim ulicama nalazila ogromna koliina besplatnog lici oi na. Jedan od njih ak opisuje kako je na tulum u sreo Jednog mlaffliaJeep. inu je rekao dg radi z iClA-u i kako su oni ti su zasluni a tu provalu heroina. Taj ovjek je, ak zakljufito-a je ta tehnikajslabljenja i obezglavljivanja lilipredne inteligencije' glavnog grada heroinom moda neka uobiajena takliku ( IA-e. Moda je to bio jedan od poteza koji je trebao poistiti teren za lake uvoenje nftta m anje od deset godina kasnije. U tom sluaju imamo jo |cdan pokazatelj kako se mnoge stvari dugo planiraju. Kad seji do sad reeno, od Amc&a, o Jedinice, stavi na hrpu, ukazuje se zanimljivi slika nae nedavne prolosti, pa u si dopustiti da se malo poigram Ieoretiara uroit# > , ako nem ate nita protiv. Svatko je slobodan uiniti isto. D a kle, s jedne strane imamo Gojka i fovicu, efove rata na zaraenim stranama koji obojica primaju instrukcije od CIA-e ili drugih slubi. Britansko-amerika vi huka poznato je, radi za naftaij oni su predstavnici Eigahlovih ^sedam * .< siara* krojai brojnih, ratova 20. sfoljsa, a m eu njim a je jedna od glavnih /Irilish Petroleum. I sad tu imamo jednog Tischlera koji je u intervjuu prije Tetiri godine rekao kako je Amco otkrio naftu u Bosni. Spomenuo je 1992. go dinu, ali tko m o le znati kada se to zapravo zbilo. Pokuao sam zamisliti kako bi to izgledalo da Jugoslavija^ drava sedma po veliini u Europi, koja je imala navodno treu europsku vojsku (znamo da nije tako svi mi koji smo je trapavo i ulsluili, ali tako se reklamirala), setnlja koja je bil% barem izvana gledajui, meubiokovs'ki orijentirana, iji je bivi ief, uostalom, bio jedan od osnivaa Nesvrstanih - uglavnom, kad bi takva drava postala vlasnikom onakve koli ine nafte kakvu Tischler spominje, gdje bi joj bio kraj? To ne zvui kao da bi moglo biti u skladu sa eljama anglo-amerike obavjetajno-naftako-vojne oligarhije iza koje se kriju iluminatske organizacije koje stvaraju svjetsku vladu* UoJSlakffti, MI-6 u Jugoslaviji je ve sruio jenti vladu, vladu Cvetkovi-Maek, organiziravi ono za to smo u koli uili da se

33

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir Mldk

narod digao protiv Trojnog pakta. Nisu nam rekli da je vlada koja ju je zamije nila takoer potvrdila sporazum sa Trojnim paktom, jer kao niti ona prije nije imala izbora. Ali bilo je kasno, elje Britanaca su se ispunile i Hitlerov vojni stroj ve se pokrenuo prema Jugoslaviji. No, pustimo sad to. Stali smo kod naf te u Bosni. Kako sprijeiti da se Jugoslavija ne doepa nafte za koju niti ne zna da je ima? Pa, uinimo da nestane, dajmo naloge naem Jovici iz Dravne bezbednosti da pone organizirati rat, naimo tipove koje emo s istim zadatkom postaviti i na drugoj strani, a ostalo e ii po inerciji. to je bilo, znamo. Kao i kako danas BIH izgleda. I konano, u podijeljenu dravicu bez prave vlasti, praktiki pod amerikim patronatom, eto British Petroleuma i Amcoa iz Veenjakove vijesti koji otkrivaju naftu. Ovoga puta, bez ikakvih prepreka kakve bi im neka Jugoslavija bez sumnje pruala, a kakve ne mogu pruiti prezaduene i nemone dravice u kojima se panja medija i marioneta na vlasti uglavnom troi na drhtanje od silne erotske elje da nas ve jednom usie divovska kri minalna korporacijska tvorevina zvana EU. Tako izgleda moja tzv. teorija urote. Ne znam je 1 tona. Vjerojatno neu nikada niti saznati. Ali jo uvijek nije zabranjeno razmiljati na glas, zar ne?

34

3. poglavlje

PROGRAM MOG KOMPJUTORA

Nekada davno znao sam da volim odreenu glazbu, recimo rockabilly, i (U volim stripove i znanstvenu fantastiku i vonju biciklom. I danas jednako uivam u svemu tome. Jedino nisam vie siguran volim li ih. Moja sklonost prema svim tim stvarima (to vrijedi za svakoga od nas) nastala je zbog brojnih specifinih okolnosti mog ivota. (Zamislimo taj uas tla su neke od okolnosti bile drugaije pa da sam se navukao na Modem Talklng ili neku slinu ljigu . Teko bi s time bilo ivjeti. Zato sam se nekako nadao ila e, prilikom dekodiranja nae DNK, netko konano slavodobitno obznaniti tla je otkrio gen za rockabilly, ali to se naalost nije dogodilo. ak sve vie sum n ja m da takav gen uope postoji, mada jo nisam u potpunosti odbacio nadu tla ga ima. I d aje uao desecima tisua godina, latentno i neostvareno selei se kroz moje pretke sve dok nije dolo vrijeme da se moe obznaniti, nakon io je Leo Fender konano doao na briljantnu ideju da stavi elektromagnet na gitaru od punog drveta, a mladi napaljeni bijelci fascinirali se bluesom.) ( idje sam ono stao? Zakljuak se namee: ja bih svejedno bio ja , ali imao bih utisnuta neka druga iskustva. Preciznije reeno, neke druge programe umjesto programa za rockabilly. Isprva je to bila pomalo razoaravajua spoznaja, da sam tek rob. Pa sam poeo sluati svakojaku glazbu koja mi ba nije bliska, traei onaj isti osjeaj koji daje moja omiljena glazba i podsjeajui sebe da je to samo program i da sc moda mogu i preprogramirati. Uzalud. Toliko toga mi je bilo dosadno. Na kraju sam se pomirio sam sa sobom i sa svojim programom, takvim kakav je. Odbacio sam stvari kojima sam se silovao te se opet prepustio uzbuenju koje mi stvaraju boogei-woogie dioni
35

SVE PIE U NOVINAMA ..... poneto I ne) Kreimir Ml.il<

ce slapping-basa i bubanj koji udara samo na dva. Nije problem u programu, shvatio sam. Problem je u poistovjeivanju s programom. To je stvarno pro blem. Usuujem se rei da nema niti jedne svae niti problema na svijetu koji nije nastao iz sukoba meu raznoraznim programima, tim nametnicima koji su okupirali nau svijest. Zapravo, ak nisu oni krivi, pa to su tek programi kao ovaj zvan Word u kojem upravo piem. No, nemam iluziju da sam ja Word, ja ga tek koristim na svoje zadovoljstvo i kao sjajni alat za pisanje. Kad se na slian nain pristupi naim vlastitim programima, onda oni vie ne mogu gos podariti nama, ve ponu raditi ono za to su i stvoreni - da nam slue za nau dobrobit i zadovoljstvo. No, zaborav je prokletstvo. Zaborav da nai programi nismo mi sami. Kad se uzme ta premisa i kroz njenu prizmu pone promatrati zbivanja oko sebe, postaje vrlo zabavno. Najvidljivije teme, poput sukoba izmeu raznih subkultura, otkrivaju se odmah kao sukobi programa mode, zvuka i, posljedino - raznih svjetonazora koji naglasak stavljaju na ovo ili ono. Sukobi izmeu ideologija i religija pokazuju se slinima. Ljudi koji bi se sloili oko svih bitnih stvari, shvativi da imaju potpuno jednaka stremljenja ka ljubavi, srei i blago stanju, te da nitko od njih nikome ne eli zlo, ne podnose se iz dna due. Zami slimo na trenutak da se nau u razgovoru u nekim fantastinim okolnostima, u kojima nitko ne bi nikome vidio lice, odjeu ni boju koe niti bi se mogli raspoznavati po jeziku ili naglasku. Vjerojatno bi ve u tim okolnostima tee dolo do sukoba, jer ne bi bilo dovoljno vizualnih ili slunih informacija koje bi mogle potaknuti reakciju raznih programa. Jo je samo potrebno da se cenzorski biip ukljui na tek nekoliko najveih i najdubljih programa, onih uz koje su ljudi najvie vezani i za koje misle da ih oblikuju ili se s njima poistovjeuju, recimo uz religijska ili politika pitanja. Nije iskljueno da se ne bi opet oglasio neki tati programi eljan panje, ali vjerujem da bi velik broj moguih spor nih pitanja ieznuo. Ostala bi ona velika, a mala pitanja svakodnevnog ivota, a razliitosti bi postale ljepilo, a ne toka razdora. Znam da sad zvuim kao neki stari hipi, ali nisu hipiji bili ni toliko loi. Zapravo su moje analize programa vie bile vezane uz svakodnevni ivot nego uz velika pitanja, ali princip je isti. Mmm, kako je fin ovaj sendvi s feferonima. Jedino to do prije desetak godina nisam volio ljuto. Jednom kad sam probao neko ljuto istonjako jelo, skoro su mi usta izgorjela. No, prije nekih trinaest godina etiri mjeseca smo svakoga petka svirali gau u jednom klubu-restoranu i netko je ispred mene, kraj pizze, stavio neto za to nisam niti uo niti ikada probao: prilog zvan tabaseo. Stavio sam par kapi i bilo je stvarno vraki
36

i.p o g la v lje PRO GRAMM ()<iKO MPJUTO RA

neugodno ljuto. Ali neto me potaklo da ga Isprobam i slijedeeg tjedna. Ubrzo min bio takav ljubitelj tabasca da samo to ga nisam pio direktno iz boice. I tako, danas volim ljuto, a prije nisam. U prijevodu, danas imam program za sklonost prema ljutom, kojega prije Ilije bilo. To je dobra vijest, shvatio sam; znai da programe mogu stvarati ako Jrlim. Da mogu imati pravo glasa kod izbora programa. to je poteno, jer na kraju krajeva, ja u se morati nositi s njihovim posljedicama. Zakljuio sam jo neto, s ime su se valjda prije mene susreli mnogi inforinaliari koji se bore protiv kompjutorskih virusa: esto je lake instalirati neki novi program o nekoj novoj temi nego deinstalirati ili promijeniti stari pro|)i am. No, to i efovi svijeta znaju. Zato se trude niti jedne sekunde ne pustiti nas na m iru ve nam plasiraju i utiskuju u nas nove i nove i nove programe, zahvaljujui kojima sami od sebe reagiramo ba onako kako su i zamislili. To je osnovna razlika izmeu mog programa za sklonost prema ljutoj hra ni i mnogih drugih programa: njega sam sam izabrao na temelju nekog svog Iskustva i elje, dok se program, recimo onaj obrazac o SAD-u kao dobrim dekima i hraniteljima demokracije, kojega sam cijelo djetinjstvo nesvjesno upijao kroz filmove, naselio bez moje volje. Nalik je onom programu koji mi je bio utisnut kroz partizanske filmove, gdje su partizani uvijek neki simpatini i aljivi deki, a pritom portvovni, jednostavni i poteni, s tek ponekom sitnom i simpatinom ljudskom manom, dok se Nijemci u tim filmovima ponaaju poput strojeva s grekom. ak i kao budale. Polako i neum orno hodaju prema partizanskom mitraljeskom gnijezdu, bez ikakve namjere da se bace na zemlju, dok ih partizanski rafal rui, kao da se ne radi o njihovu ivotu. A u biti, na svim tim stranama nalazili su se samo preplaeni ljudi koji su se nali u situaciji u kojoj se nitko od njih nije elio nai. Svi bi oni najradije bili kod kue, pili pivo ili gledali nogomet. Moda ak i zajedno. Ali ako ne sluaj ili prinuda, onda su bar neke od njih neki programi potakli da obuku unifor mu, dok su neki drugi programi oblikovali javno mnijenje da bude rat. A neki Irei programi uli su u velike skupina ljudi na razliitim krajevima svijeta da misle jedni o drugima ovo ili ono. U biti je rije tek o nekoliko poluinformacija ili pogrenih predodbi, ali i one su dovoljne jednom kad netko pritisne enter . Kljuno jest da se ljudi uglavnom ljute radi svojih programa, ni zbog ega drugog. Zapravo, i ne ljute se sami ljudi nego njihovi programi stvaraju kemij ske reakcije u tijelu. Koliko smo puta samo nazoili raspravama u kojima su se sudionici osjeali pogoenima ako je netko napao njihov stav, smatrajui da je napao njih osobno? Ali nije, rije je samo o nekom programu, stavu koji je
37

SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir MK.ik

poput odijela - neko ga vrijeme nosimo, a kad se ponuca bacimo ga i nabavi mo novi. Mada, m oram priznati, imam par kaputa koji su stvarno dugovjeni, stari su nekoliko desetljea i jo toliko mogu izdrati bez problema. Da ne zaboravim, im am i par takvih programa. Iznoeni su, ali topli, dobro prianjaju uz mene i ugodno se u njim a osjeam, a svia mi se i kako u njim a izgledam. Pitanje je i znam li uope koliko ih ima. Zato su izmislili psihijatriju i sva kojake druge tehnike u kojima se ovjek oslobaa negativnih programa time to se suoi s njim a i shvati da oni nisu on. Evo me kako ve neko vrijeme bacam drvlje i kamenje po njima, ali za pravo bih im trebao biti zahvalan. Kakav bi to bio ivot bez programa? Bi li uope bio mogu? Bi li uope bio zabavan? Pokuao sam zamisliti kako bi to bilo kad mi se nijedna pjesma na svijetu ne bi dopadala, kad ni jedna glazba ne bi bila uzbudljiva, ili kad ne bih mogao uivati vozei se svojim omiljenim biciklistikim stazama. Doista trulo, u najmanju ruku. Tad bi se tek postavilo pitanje kojeg onda ima smisla ivjeti. Ipak e biti da je rije tek o malo m en talne higijene i svijesti o tome da su sve to mislimo da jesmo - tek programi. Ja moda ne volim rockabilly, to je tek jedan od mojih programa, ali svakako sam njime zadovoljan. D onio m i je ista ona zadovoljstva koja je nekome od vas donio neki va program. Ne bih ga mijenjao, niti je na prodaju. (Uostalom, tko bi ga i htio?) Kad se pone prepoznavati svaku svoju reakciju kao program, uvijek se dolazi do pitanja postoji li u nam a ikakvo ja koje je izvorno, koje nije program? Koje je neizmjenljivo, to god da se vani dogaalo. Ah, pa znate ve da postoji. Nema imena, jer i ime je tek program. Ali zato tako isto od svih programa, to neto to smo zapravo m i moe voljeti apsolutno bilo kakvu glazbu jednakim intenzitetom. Ako moe voljeti bilo kakvu glazbu, onda, analogijom, moe voljeti bilo to uope. A to znai da je lieno straha, jer strah je - kau neki m udraci - prava suprotnost ljubavi, a ne mrnja, koja je tek njegov proizvod. O ni su poput svjetla i tame, gdje se nalazi jedno, ne moe na istom mjestu i u isto vrijeme biti drugo. Sve je to saeto u onoj prastaroj pounoj priici ili anegdoti: kad je neku enu Bog upitao zna li ona za samu sebe tko je. Ona je rekla: Znam, ja sam prodavaica. Nisam te pitao to radi, nego tko si, opet ree Bog. Ja sam majka troje djece. Nisam te pitao ija si majka, nego tko si?..., i tako to m o ete i sami nastaviti unedogled. Moda sad iz mene govori lijenina koja ne voli promjene (To je jedan od m ojih omiljenih programa; no, promjena zapravo niti nema ako je sve dio iste

38

3 . p o g la v lje PROGRAM MOG KOMPJUTORA

i jeline. Jesam li dobro shvatio? Ia onda Je opet sve u redu.), ali ja volim svoje programe i u njim a uivam. Veinu njih, ili bar one kojih sam svjestan. Bo1 1 1u se da nitko od nas nije lien nekih program a koji m u stvaraju lo osjeaj, nlrah, bol i tome slino. Nije nam ih nitko nam jerno nalijepio, ili u looj nanijeri, to ne. Neke smo nesvjesno pokupili od dobronam jernih ljudi koji nisu ni /.nali da ih imaju. Ali bilo pa prolo. M ada su ti program i najvjerojatnije jofl uvijek ovdje. Svakog se dana zateknem kako potpuno automatski osjetim antagonizam prema neemu ili nekome. Uhvatim se na djelu, ali uvijek postfestum; program je ve napravio svoje i potaknuo me na radnju ili misao koje moda sam uope ne bih izabrao, da me nije preduhitrio. Ma neka ga, ako ga to veseli. Ako je ve luko sloeno deinstalirati sve stare, loe programe, barem mogu izabrati nove koje u si sam instalirati. Moda jednog dana oni jednostavno brojano nadjat' aju. Ako je to uope toliko vano, jer ne znam jesu li vam rekli, ali happyend )e jedna rije, a ne dvije, i ne moe se razdvojiti. Ako su okolnosti bile sretne, .i etno si proivio svoje dane. Ako su bile nesretne - sva srea da si ih se rijeio. Imajui u vidu koliinu program iranja kojem smo neprekidno izloeni, u u kojem vanu ulogu igraju deseci nepotrebnih zabranjenih ili obaveznih si vari u kombinaciji s dranjem ljudi u stalnom osjeaju straha i nesigurnosti, apsurdna vijest koju sam negdje u kolovozu 2009. prvo uo u vijestima Radija 10 1, a kasnije vidio i u novinama, zapravo ne predstavlja nita neoekivano niti udno. Ticala se provoenja europskih (naravno) standarda o kakvoi voa i povra. ,,U petoj, katkada i estoj brzini jurenja prem a Europskoj uniji (u pregovorima Hrvatske i EU koji me tako neodoljivo podsjeaju na pregovore muhe i pauka; op. K. M .) naa je drava uvela jo dvije euro-odredbe, reeno je na radiju. Naravno, kao i obino, bez ikakvog pitanja stanovnitva kojeg e se ta odredba ticati. M inistarstvo poljoprivrede je donijelo/preuzelo Pravilnike o kakvoi voa i povra. Evo par odredbi o kojima je bilo rijei: Jabuka ne smije biti neprskana niti smije biti smeurane koe i s crnim tokama; mrkva ne smije biti kvrgava, krastavci ne smiju biti zakrivljeni vie od deset posto, graak m ora imati najmanje pet zrna; m ahuna se m ora proda vati sa stapkom, a pinat ne smije imati peteljku dulju od deset centim etara... Standard za svako voe i povre je detaljno opisan, tek s neto vie tolerancije prema paradajzu. U opisu je stajalo da je doputena kutinizacija njuke do jedan centim etar etvorni. M andarine su imale svoju optim alnu veliinu, e njak m inim alni promjer, a trenje i vinje ak optim alni ekvatorni promjer. Na

39

SVE PlSE U NOVINAMA (.a poneto I ne) Krllmlr Mi..ii-

Radiju 101 moglo se uti zgodno predvianje budunosti kumica na placu, kojima e neizostavno pomono sredstvo postati ravnalo, estar i logaritam ske tablice. Kada to vidite, znai da nema straha. Za dobro svih nas, da nas vie ne varaju kumice, poeli su se primjenjivati europski standardi o kakvo i voa i povra. Zvui i kao kraj organske poljoprivrede, jer priroda je poznata po tome to se sastoji od samih iznimaka. Nema puno sumnje da e veliki proizvoai nehranjivih hibrida s lakoom stvarati skulpture i lijepe oblike voa i povra po elji, ali hoe li bakica iz Zagorja znati kako uzgojiti pravilni falusni oblik? I je li vam ikad palo na pamet da bi netko mogao staviti izvan zakona neprskanu jabuku? To je kao da je izvan zakona stavio prirodu samu. No, odluka nije udna ako je se promatra iz perspektive ire akcije trovanja ljudi svakojakim aditivima u hrani, fluorom, GMO-om, aspartamom, elektromagnetnim zrae njima itd., sve u svrhu slabljenja mentalnih i duhovnih sposobnosti ljudi. Nekim stjecajem okolnosti sve te odredbe o vou i povru nale su se u medijima pa su se u Saboru na tren probudili iz dremea i automatike podi zanja ruku bez itanja zakona za koje glasaju te zakon nije prihvaen. Bar ne jo, to je samo odgoda jer ako vrijedi u Europskoj uniji, vrijedit e i za nas, im uemo. S obzirom da svaki europski zakon ima prednost nad zakonom neke drave-lanice s kojim se naao u koliziji. Sjeam se razgovora koji sam s jednim Slovencem vodio u Lipici, koji mi se poalio da se Sloveniji, kao lanici EU, odreuje i koliko e banana uvesti, a ak su, rekao je, propisane veliine povra. To neete nai u novinama. Kad smo ve kod Slovenije i banana (doi u opet na njih), prije par mjeseci moja je draga ila nekim poslom u Maribor, ali je poela jaka tua pa su se svi auti s ceste sklonili pod krovove benzinskih pumpi. Upravo dok ovo piem trebala je pasti tua, ali su ispaljene protugradne rakete pa je nije bilo, vani samo pljuti. No, taj dan oko Maribora padali su takvi komadi leda da je bilo opasno biti vani i za aute i za ljude. ekajui da nevrijeme proe, razgovarala je s jednom Slovenkom koja se poalila da je u Sloveniji zabranjeno koristiti protugradne rakete, to je dolo kao propis Europske unije. Ne znam razloge, ali pretpo stavljam da je rije o nekoj mjeri zatite okolia, to je slogan kojim Iluminati rado mau, bez obzira to su vlasnici svih trovakih kompanija. I nema veze to tua unitava usjeve, kome treba hrana, ionako nas ima previe. to se spo menutih banana tie, ta je Slovenka ispriala kako je cijena banana narasla za 300 posto jer je Sloveniji propisano koliko ih smije uvesti. Ispriala je jo neke dramatine postotke, kojih se sad ne mogu tono sjetiti, ali bili su vezani uz
40

3. p o g la vlje PROGRAM MOG KOMPJUTORA

ml nose plaa i trokova ivota, spominjali su se postoci od etrdeset posto na Uletu ljudi i slino. To je pravo licc Europske unije, te ekspoziture Elite i stepeu ii c prema stvaranju svjetske centralizirane drave. Maloprije sam spomenuo apsurdne Pravilnike o kakvoi voa i povra, koji u Hrvatskoj nisu proli, ali u Sloveniji, ije je zakonodavstvo ve odreeno zakonima Unije, oni su oito na snazi. Sjetio sam se jo jednog, isprva kratko11 njnog zakona kod nas - onoga o puenju. Jednoga su dana novine objavile da ne taj zakon povlai nakon, ako se ne varam, samo ezdeset dana, zbog pritiska ugostiteljske struke. Pisalo je da je Hrvatska jedina europska zemlja u kojoj je fuj zakon (koji je trebao zatiti nepuae u kafiima, ali ispostavilo se da su oni Nad bili prazni; gdje su nestali svi ti nepuai koje se titilo?) povuen. Novi nar se zapravo jadao kako smo mi jedina primitivna zemlja koja je odbacila laj napredni zakon. Dolo mi je da ga utjeim jer sam, ve shvaajui metodu malih koraka, znao d aje to samo privremeno i da e iz drugog pokuaja proi, jer e prvobitni balon bunta biti ispuhan i svi e pomalo biti spremni na to to dolazi. Tako je i bilo. Da ne zaboravim, i da ne bi bilo zabune, sve je to bilo /.uto jer je Hrvatska potpisnica neke Europske konvencije o nepuenju ili neeg lino. Toga se sjetim svakoga dana kad vidim ljude kako bezrazlono drhture na hladnoi ili kii puei ispred kafia, umjesto da uz cigaretu i kavu s kono barom izmjenjuju novosti iz sporta ili susjedstva. Na stranu sad s raspravama o tom zakonu (kojih nije manjkalo), pitanje glasi: misli li itko da e biti samo tako mogue odbaciti zakon o kutinizaciji njuke paradajza ili o zabrani puenja jednom kad uemo u EU i kad veina svih zakona bude dolazila od drugdje te e biti nadreena zakonima izglasa nim u Saboru? Neke krupne stvari ve su aptom prole. Prije koju godinu u meni je ti njala nada da e biti bar nekakav mali referendumi prije nego to na dvade set godina pristanemo na reket svjetske vojske (NATO). Nada se nije ostvarila, to sad, morat emo valjda pobacati svo nae eljezo (koje nam obavilo posao kad je trebalo i dobro posluilo u naim regionalnim sukobima, gdje su i su sjedi s kojima smo ratovali bili na istom tehnikom nivou) i kupiti od reketara sve novo, mada nije izgledno da nam uope treba. I da, hrvatski e vojnici ponosno sudjelovati u akcijama diljem svijeta s kojima nemamo nikakve veze i iji politiki ciljevi takoer slue agendi. Ali nijedna politika struja ne zagovara ikakav referendum oko ulaska u IiU, To je tuno. Nemojte misliti da sam ljubitelj naih vladajuih struktura niti da imam iluzija oko toga da se privatni interesi neprekidno skrivaju iza javnih.
41

SVE PIE U NOVINAMA (,..a poneSto I ne) KreUmli Mi .11 -

Ali na temelju gore iznesenih zbivanja oko odbaenih zakona, ipak mi se puno vie svia takva situacija gdje se problemi i nesporazumi odrauju u vlastitom dvoritu, m eu domaima. Gdje ima kome zakucati na vrata kad te neto svr bi ili ti se ne svia. Ode na Markov trg, ode u novine, galami i vie, skree panju na sebe i svoj problem i netko je prije ili kasnije prisiljen sasluati te, jer ivi ovdje zajedno s tobom. Kako e to izgledati za koju godinu? Vidim sliku u glavi gdje aka poljo privrednika na traktorim a vozi sve do Bruxellesa, plaajui skupe autopute. Kad su tamo stigli, netko obavijesti nekog inovnika da pogleda kroz prozor na tu ivopisnu skupinu ljudi. Sto hoe ovi dolje?, pita ovaj. Pojma nemam. Nitko ne razumije to priaju. Pa otkud su, tko su uope oni? Ma vrag e ga znat , iz neke june pokrajine od tek par milijuna ljudi, ne mogu joj se sad sjetit imena. Sto da radimo s njima? inovnik koji se bavi propisima koji obuhvaaju esto milijuna ljudi se zamisli i ree: ,,A nita, pozo vi policajce da im napiu kazne radi nepropisnog parkiranja. I nek idu doma. I da, recite da emo razmotriti to ih mui. Kad na vrbi zasvrbi. Ovo zadnje im nemojte rei. I, pijuckajui kavu iz automata, nastavi itati novine... O dredbe o zakrivljenosti povrine povra zvue tako apsurdno da bi se ovjek nasmijao kad stvar ne bi bila tako mrtvako-orvelovski ozbiljna. Mnoga do prije par godina nezamisliva pravila postala su sastavni dio na ih ivota; vrlo brzo smo uvjetovani da tim ili onim putem vie ne idemo, da je ovaj ili onaj nain neto neprirodno. ak su i neki naivci u mom neboderu stavili kamere (radi bolje sigurnosti), ne shvaajui to zapravo rade i u iji rog puu. Ve ponekad sam sebe uhvatim kako pazim na svaki korak na ulici, to je osjeaj koji sam, recimo, vrlo brzo razvio boravei u SAD-u svega nekoliko dana. Tamo ionako svi priaju o tome je 1 neto zakonito ili ne, to mi je zvualo doista neprirodno, a I Irvatska mi je iz te perspektive izgledala kao zemlja puna prave oputene slobode. Par puta me po okolici Medforda u Oregonu vozio neki sim patini brkati taksist im enom Gary. Jednom je spom enuo kako tu postoji neka mlada ena koje se tim krajem vozi biciklom, ali bez gornjeg dijela odjee. Ve ju je dvaput vidio i oigledno mu se dopala m lada biciklistica u loplesu. I kae on n a kon toga: ,,Ok, she can do it. Its not illegal. (,,U redu je, smije to raditi. To nije protuzakonito.) Shvaate to elim rei? Je I' bi vama palo na pam et razmiljati o zakonu u tom kontekstu?

42

i. poglnvljo l'HOGHAM MOG KOMPJUTORA

Taksist Gary, zadovoljan zbog legalne biciklistice u toplesu

Drugom prilikom sam zapalio cigaretu na manje od dvadeset stopa od kafia, a toliko je zakonom propisano da pua mora najmanje biti udaljen od ugostiteljskog objekta. Prila mi je konobarica i to mi objasnila, dodavi: Its against the law, please dont do it. (To je protivno zakonu, molim vas ne mojte to raditi.) Ali nikog nema, pusta je ulica, velim ja konobarici. ,,I could be lired (Mogli bi me otpustiti), kae mi konobarica, sve vrlo ljubazno, ali vidjelo se da joj nije svejedno pa sam ugasio cigaretu. Treom prilikom sam u pet do devet ujutro doao u neki kafi na periferiji Washingtona, uokolo nigdje nikoga. Radno vrijeme je bilo od devet, unutra su ve bili i vlasnik i osoblje, svi na svojim mjestima. Mislite da sam dobio kavu? Ne, ljubazno mi je reeno da rade tek od devet. I tako smo svi skupa sjedili, gledali u prazno i ekali tono devet da se, poput robota, pokrenemo. I tako posvuda. Bar desetak puta sam u dva tjedna uo rijei ,,law-against the law, illegal-legal iz usta obinih ljudi i u sasvim prozainim situacijama. To je dresura. I zato mi se uvijek ponavlja isti osjeaj nekog unutranjeg olakanja kad nakon deset ili petnaest dana u anglo saksonskim drava (please, step o u t , sir) kroim na Pleso, meu one nae
43

SVE PIE U NOVINAMA (..i poneto I ne) KroSImlf MUak

carinike ljudskih lica i isto takvog ponaanja. Umornog ili ljubaznog, sklonog askanju ili nervoznog i neljubaznog, ali ljudskog. Nekada sam se divio ideji pravne drave i vladavine zakona, ali ona se sve vie pretvara u institucionaliziranu diktaturu. Ne moram ii daleko da bih pro vjerio svoju tvrdnju, dovoljno je pogledati mnoge postupke zagrebakih vlasti, dakle grada u kojem ivim, u kojem se donose pravila koja nitko ne eli. Ali nita se tu ne moe - vlasti su izabrane na izborima (tko zna kakvim sve ma nipulacijama) i one su, tehniki govorei, izraz nae volje. No, kad niz njihovih postupaka to nije, tu se ne moe nita, oni e svoje progurati bez obzira na sve. Svoje, ne nae. Negdje se izgubio smisao. Ili jo bolje: netko ga je namjerno za gubio nastojei ustrojiti ljudske umove. Na sreu, kaskamo za nekim napred nijim zemljama. Ne alim se, nego se hvalim. Kod nas nitko tako ne govori niti tako razmilja. to, naravno, ne znai da smo svi kriminalci. Veina nas radi sve normalno, i vjerojatno u skladu sa zakonom, samo to nitko ne razmilja o tome u tako represivnom obliku. Ako je pred zatvaranje, ili ako nema ljudi, ili ako je rije o nekoj zabaenoj birtiji, najvjerojatnije e ti konobar dopustiti da zapali kad ionako nikoga nema pa nema kome smetati, a nema ni policije na vidiku, a i da ima, teko da e te policajac legitimirati zbog puenja ili da e konobar dobiti otkaz. Svaka ast zakonima, ali ivot je sloeniji od onoga to oni mogu predvidjeti. Ostaje na nama, da svaku situaciju sami procijenimo, u skladu s unutranjim kompasom. A i veina ljudi ima u sebi one jedine prave, unutarnje zakone. Za onu manjinu koja e stvarati nered tu su zakoni. A nas ostale moete za promjenu slobodno pustiti malo na miru. To nas vraa na ono voe prema algoritamskim tablicama. Kako su ono rekli... to su europski standardi. Standardi jesu, ali ne voa, nego ljudskih umova. Briga trenju koliko centimetara ima u ekvatoru . Ali ljude napraviti zatoenicima besmislenih pravila i okruiti ih opasnou koja prijeti sa svih strana - kako od terorista s jedne strane, tako od ruke zakona s druge strane, ik a d je ima u blizini i kad je nema - to je europski, dapae, svjetski standard. Pazi kuda hoda, prijatelju, nevidljiva opasnost vreba sa svih strana. Ako te trenja ili pinat izda, ima! problem. I nemoj sluajno prodavati jabuku koju prethodno nisi zasuo otrovom. Dobrodoli u novu Europu, diktaturu u ruka vicama, ruku punih pravilnika i nasmijeenog lica. Nasmijeenog bar jo neko krae vrijeme.

44

4. poglavlje

OKREOV ZAKON OBRATNOSTI

Nedavno me niz pria podsjetio na zakon koji sam iznenada otkrio jednog davnog dana, dok sam jo studirao. Po uzoru na legendarne M urpliyjeve zakone skrom no sam ga nazvao - okreovim zakonom obratnosti. Inspiraciju je dala situacija u kojoj se netko alio kako je na ispitu dobio trojku dok je njegov kolega, koji je jednako loe znao kao on, dobio peticu. I onda je ta osoba razmiljala kako bi se trebala aliti profesoru zbog nane sene nepravde. ekaj malo, kaem ja u trenutku iznenadnog prosvjetljenjtt, pa jesi li ti znao za pet? Nisam, kae on, ali ako je njemu mogao dati pet, mogao je i meni. Ali profesor je zapravo bio pravedan prema tebi, velim, kojem je dao trojku, a njega je nepravedno ocijenio peticom. Ako priamo o pravici, to bi znailo da bi se ovaj drugi, koji je dobio pet, trebao aliti na nepravdu, zar ne? Tako je poelo. Svoju sam temeljnu ideju, kako je sve obrnuto od onog kako se ini ili zvui na prvi pogled, poeo razraivati prvo uoavajui za kon obratnosti u mnogim slubenim imenima. im se neto istie, uoio sam, znai d aje situacija upravo obrnuta. Imao sam za tu tezu cijeli niz primjera od kojih se sada sjeam tek nekoliko njih. Recimo, danas nestala Demokratska i epublika Njemaka. Skoro da nije bilo manje demokratske zemlje Istonog bloka. U DDR-u, pola je nacije pijuniralo drugu polovicu za tajnu slubu. Ali u imenu je ponosno nosila naziv - demokratska. Sjetimo se onda marionetske Nezavisne Drave Hrvatske, koja je bila sve samo ne nezavisna. Pada mi na pamet i bosanska valuta - konvertibilna marka. Konvertibilna? Pa rije je o dravi koja je praktiki meunarodni protektorat. Nita nije dalje od toga da joj je valuta konvertibilna. Ali ipak se ta rije, koje nema kod drugih nekon vertibilnih valuta, pa ni onih konvertibilnih, ponosno epuri u njenom nazivu.

45

SVE PlSE U NOVINAMA (...rt poneito I ne) KreSImlr MU.ik

Nedavno me na taj davno otkriveni zakon podsjetilo jedno razmiljanje koje sam uo na temu poznate izreke kako bi djeca trebala potovati svoje ro ditelje. To je u biti pogreno, reeno je, jer zato bi roditelji bili iz istog mira pretplaeni na djeje potovanje? Prava izreka bi trebala glasiti: roditelji tre baju zasluiti potovanje svoje djece svojim ponaanjem i postupcima. To ve zvui potenije, zar ne? Mada e se svatko od nas na prvu loptu automatski sloiti s time da djeca trebaju potovati roditelje. Pa onda: empres. Danas sinonim za groblja i smrt. A evo to o empresu pie u Rjeniku simbola. U mnogih naroda to je sveto stablo te se zbog duga vi jeka i trajnog zelenila naziva - stablom ivota. U Europi je, pie dalje, empres alobno stablo, ali premda je tako starog podrijetla, moda je to loe tumaenje openitog i prvobitnog simbolizma svih etinara koji nepokvarljivom smolom i zimzelenim liem evociraju besmrtnost i uskrsnue. U drevnoj su se Kini, da bi se dugo ivjelo, jele sjemenke empresa jer su bile bogate supstancom jang . Plamenom koji bi se dobio paljenjem sjemenja otkrivali su se nefrit i zlato, koju su bili simboli besmrtnosti. Kao simbol besmrtnosti, empres se nalazi i u loama kineskih tajnih drutava. Bijela golubica, koji koristimo kao simbol mira, drevni je znak za sumersku boicu razaranja Semiramidu. Mnogobrojne ideje i predaje o kraju svijeta, koje zapravo govore o kraju jedne ere ili razdoblja, Hollywood je kroz brojne izokrenuo u svakojake vari jante smaka svijeta. Tada sam na radiju uo pjesmu Love Hurts. Uostalom, postoji tisue pje sama u kojima se ljubav povezuje s boli. Ali kako to moe biti, pa jedino to Ljubav nikad ne bi napravila jest - povrijedila nekog. To je protivno njenoj naravi, koja je sretna, nesebina i izvor svega pozitivnog na ovom svijetu. Bit e da se u pjesmama radi o kemiji, egu, strahu ili neem petom to pogreno smatramo ljubavlju. U zakon obratnosti savreno se uklopila i naa predodba i program koji imamo uz urin. Bljak, pialina, fuj, bjemo to dalje od nje! A ne daj boe da bismo je pili. A kad ono, o emu zorno svjedoi urinoterapija, nema napitka bolje pripravljenog za nae tijelo. Za razliku od izmeta koji je isti otpad, izlu ivanjem urina se, izmeu ostalog, izluuju neke tvari ili elementi kojih u tom trenutku imamo previe te tako slui za regulaciju. To znai da je urin prepun korisnih tvari i, to je najvanije, kao ni kod jednog drugog napitka, pripre mljenih ba za nae tijelo jer iz njega stiu. U knjizi Tajne urinoterapije pie da se, osim to lijei rak, artritis, bolesti srca, dijabetes, astmu i drugo, urin moe
46

A . p o g la v lje sOKREOV 7AKON OBRATNOSTI

koristiti i protiv AIDS-a. Naime, prepun Je antitijela, a to je upravo ono to oboljelima protiv AIDS-a treba. Nebrojeni kliniki i laboratorijski testovi provedeni u Japanu, Kini, SADii, vicarskoj i drugdje pokazali su da urin, osim uree, sadri enzime svih vrsta, vitamine, antitijela, vrijedne soli i minerale, karbonate, bikarbonate, pigmente, ligljikohidrate i hormone. Oni koji svakodnevno popiju au svog urina kau lili da zapravo ima okus kao mlano pivo ili bolji. Problem je, naravno, to svi im imamo ugraen neki sasvim drugaiji program. No, zato nam moe pomoi'l / iikon obratnosti, koji jasno kae da je sve drukije od onoga kako se ini na prvi pogled. Pa onda, postoji slavna izreka no pain - no gain . Bez muke nema nau ke, rekli bismo mi. Do rezultat se moe doi iskljuivo mukotrpno ili nikako. Kakva glupost. Najbolje stvari, stvari koje se ele dogoditi, koje su nam na mijenjene i koje volimo, idu lako i same po sebi. Ili bi barem trebale tako ii kml bismo maknuli iz sebe no pain no gain-program. Zbog njega, ako nam nrftto ide lako, mislimo da smo u neemu pogrijeili, da to nije to, da nismo /u,sluili rezultat. Ali sjetimo se Tesle i Edisona. Edison je do svakog otkria dolazio mukotrpno, radei dvadesetak sati na dan metodom pokuaja i promuaja, bikovskom upornou, i konano bi, nakon niza propalih pokuaja, uupio postii rezultat. Nikola Tesla, s druge strane, nije pokuavao. On je jed ni islavno napravio. Nije smatrao da je muka dio izumiteljskog procesa, ve fcrtbava i nesputana igra. Ne treba ni spominjati da su njegovi rezultati daleko iliulmaiM Edisonove, mada nikad nije dobio zaslueni status, za razliku od tog rtinerikflK grubijana i sirovine. Brojne primjere zanemarivanja zakona obratnosti vidimo i u politici. Rei lino, ideja da treba ii u rat da bi se stvorio mir. Pa amerike Federalne rezerve koje nisu niti federalne niti rezerve. Hrvatska demokratska zajednica. Koliko |r demokratska moglo se vidjeti ve u vie prilika. Pa onda m teorija urote, teorija my assl Zato je ne bismo poteno nazvali - praksom urote? Ali tada ni' bi vrijedio zakon obratnosti, jedan od temeljnih u naem drutvu. Tako je to, za novo vrijeme potreban nam je novi rjenik. Sjeate se Orwelove 1984.1 Genijalna knjiga, za one koji vole podanr SF-a koji istrauje utopije/di'ilupije i pokuaje da se konstruira savreni svijet. Ja osobno oboavam takve lomane. Iz te obitelji padaju mi na pamet jo Vrli novi svijet od Huxleya, Mi n Zamjatina, Fahrenheit 451 od Bradburya, a kod nas Tamara od ivka Prodiinovia.
47

SV E P lSE U N O V IN A M A (...,1 p o n e ito I ne) K re ilm lr MK.tk

U svim tim rom anim a do savrenstva se pokualo stii kroz totalitarizam. Sto se, naravno, pokae potpuno izopaenim. Stvar postane zabrinjavajua kad shvatite da u nekim aspektima svijet oko nas poinje nalikovati svjetovima iz tih romana. Jedan od tih aspekata su manipulacije rijeima. One su vane jer oblikuju misli. Stoga se njim a stalno manipulira, nije to vie nita toliko novo. Bezazlen izraz konano rjeenje za vrijeme Treeg Reicha dobio je zastraujue znaenje. Te dvije rije sadravale su u sebi sm rt est milijuna ljudi. Orwellovi vlastodrci bili su u tom pogledu poteniji od nacistikih vla stodraca i skovali su nove pojmove poput Zloina miljenja (ak i pomisliti da bi drava mogla biti u krivu u bilo kojem smislu), Policije m isli (engl. Thinkpol - policija misli ija je uloga eliminirati zloin miljenja pom ou pijuniranja, nadzornih kamera, itd.), Crnobijelo (prihvaanje svega to vlasti govore bez preispitivanja i, kao to je to Orwell opisao: . .lojalna spremnost ustvrditi da je crno bijelo kada partijska disciplina to zahtijeva. To takoer oznaava sposobnost da ovjek vjeruje da crno jest bijelo, tovie, da zna kako crno je bijelo, te zaboravi da je ikada mislio suprotno) Tu su zatim Paji govor (go voriti bez razmiljanja, slino gakanju patke) Zloin lica (pokazati bilo koji izraz lica koji bi nadzorna sluba Velikog brata mogla protum aiti kao da neto skriva. Mogao bi to biti pogled zabrinutosti ili nedostatak reakcije na slubena priopenja, odnosno izostanak ispravne reakcije na navodne p o bjede , ukljuujui to da se ne slavi pobjeda u ratu), Dvom ilje (odbijanje ili nesposobnost da se uvidi kontradiktornost, kao i im ati dva kontradiktorna uvjerenja istovremeno, te vjerovati da su oba istinita). Prim jer ovoga zadnjeg je, napisao je u jednoj od svojih kolum ni David Icke citirajui sljedei ko m entar m om ine Georgea Busha: Vidite, m i volim o... mi volimo slobodu. A to je neto to oni nisu razumjeli. O ni sve mrze; m i sve volimo. O ni djeluju iz mrnje; mi ne traim o osvetu, m i traim o pravdu iz ljubavi. Ta izjava od nas zahtijeva, napisao je Icke, da vjerujem o kako je ljubav isto to i masovno ubijanje civila. Ovo je posve oigledna, nem ogua kontradikcija, odnosno dvomilje. Elementi orvelovskog drutva pomalo su ve oko nas. Najbolji dokaz za tu tezu mali je rjenik koji je sloio David Icke. Manipulaciju jezikom, pojmove s lijeve strane smislili su profesionalci za politiki marketing. Tumaenja s desne strane predstavljaju nain kako da deifriramo to se doista poruuje. Ameriki interes: interes onih koji kontroliraju Sjedinjene Drave, a svat ko tko se opire tom nadzoru djeluje protiv amerikih interesa.

48

A . poglavlje SO K R FC)VMK()N OHUAINOSII Nacionalna sigurnost: sigurnost vlasti u skrivanju njihovog Plana i kon trola ljudi kroz poveanu sigurnost kako bi se spremno doekale fabricirane opasnosti. Protuvladine skupine: bilo koja organizacija koja nastoji prozvati i iza/ vid i dravnu diktaturu. Stoga su osumnjieni kao krajnje opasni anarhisti ili potencijalni teroristi. I .kstremist: svatko tko govori bilo to to odstupa od drave prihvaenog obrasca (vidi takoer militant). Za one na vlasti redistribucija bogatstva s ulli a bogatih na one koji gladuju predstavlja ekstremizam . Teorija urote: svaka tvrdnja da oni na vlasti lau i slijede Plan koji skrivaju ml javnosti. Desno i lijevo/Konzervativno i liberalno: izrazi smiljeni kako bi svako pitanje prikazali kao crno-bijelu opreku, te prikrili injenicu da svaka rasprava Ima vie od dvije strane. Izgradnja nacije: poslije bom bardiranja i invazije na ciljnu zemlju posta vili1marionetsku vlast koja zastupa vae interese i istovremeno tvrdite da je to vlast koju je izabralo domicilno stanovnitvo. Bit e to jamstvo da zemlja ide u smjeru koji vi diktirate, ali bez otvorenog nadzora s vae strane. Odravanje mira: okupacija zemlje pom ou strane vojske. Mirovni proces: ostavljati dojam da se zalaete za mir, dok je ustvari rije lek o meurazdoblju koje prethodi pokretanju daljnjih osvajanja kroz rat. Oslobaanje: masovno ubijanje i terorizam usmjereni protiv civilnog sta novnitva u ime zaustavljanja terorizma, to nem a ba nikakve veze s ljudima koje ubijate ili ste ih doivotno osakatili. Rat protiv terorizma: neprestano ponavljanje ovog procesa. Napad: kada su Amerika i kompanija mete. Odmazda: kada Amerika i kompanija napadaju. Samoobrana: ubiti m om ka prije nego on stigne i pomisliti da bi ubio tebe. Prilog za kampanju: mito Obrazovanje: pranje mozga Dobri graani: robovi koji ne protestiraju zbog toga to su robovi ili ak nisu ni svjesni da su robovi. Jednakost: svakog uiniti robom. Demokracija: izabrana ili ak i neizabrana diktatura u kojoj veina esto glasa za gubitnike. Pogledaj takoer tiranija neupuene veine. Zloin: prekriti zakon koji je usvojen bez nae suglasnosti m a koliko ap surdan bio.

49

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kraillmli Mllnh

Sloboda tiska: sloboda da se izvjetava slubena verzija dogaaja. Nulta tolerancija: nasilje. Slobodna trgovina: koritenje robovskog rada za izradu vaih proizvoda u najsiromanijim zemljama svijeta to plaate par centi, a zatim ih izvozite bez carinskih pristojbi u najbogatije zemlje gdje ih prodajete po najskupljim cije nama. Znai i baciti svoje jeftine proizvode na trite bilo koje zemlje, i tako unititi lokalno gospodarstvo i sredstva za ivot najsiromanijih naroda svijeta. Konkurencija: natjecanje transnacionalnih korporacija kako bi se utvrdi-1 lo koja je najefikasnija u izrabljivanju globalne populacije. Propaganda: sve ono to govore vai protivnici zato to vi jedini go vorite istinu. Sloboda: ropstvo. Zabavno, zar ne? Iskrivljena uporaba ovih i drugih rijei, tvrdi David Icke, smiljena je s ciljem da u svijest, a posebice u podsvjesni um, usadi lanu sliku stvarnosti. Takvom manipulacijom ljudi postie se to da oni sebe i svijet doivljavaju na nain kako to odgovara ambicijama njihovih lidera. Da nisam sve to sam vidio ne bih vjerovao. Jer to je suvremeni orvelovski novogovor iz novina. Nema sumnje, zakon obratnosti radi jednako dobro ili ak bolje nego kad je iznesen na svjetlo dana. Za ovo poglavlje, prii je kraj. Ili - prema zakonu obratnosti - tek poetak.

50

5. poglavlje

PROGRAMERI PROLOSTI
Imajmo na um u da je povijest samo film u naem umu. Na um je plat im, moda i projektor, ali taj film ni u kojem sluaju nije na film. Za filmove m uobiajeno kae da pripadaju reiserima (pa onda kaemo: film Briana de I'uIim* ili film Sergia Leonea), m ada su oni proizvod tim a ljudi, a pravno gleilriiio autori su reiser, scenarist, autor glazbe itd. - mislim da im a ukupno pet l'dlrgorija na koje se dijeli autorstvo filma. No, ostanim o i m i kod te filmske lMilicije, pa se zapitajmo - iji je film povijest koju znamo? Tko je izreirao l napisao tu priu, iji se glavni zaplet tako duboko urezao u nas da n am se f>< nekad ini da je vidim o u bojama, kao da svjetovi prolosti jo uvijek ive. Niuavno, ne vidim o ih uistinu, niti smo ih ikad vidjeli, ali naa m em orija se tlu/ i slikama koje je vidjela u filmovima, knjigam a i drugdje pa stvara varljive, ali uvjerljive prikaze dogaaja i ljudi. itajui detaljno potkrjepljenje knjige istraivaa kao to su W illiam Engiliilil, David Icke i drugi, osvjedoio sam se d a je novija politika povijest kakvu poznajemo (navodno - najbolje dokum entirano razdoblje u povijesti) samo jaln a interpretacija, nita vie. Uz to, netona interpretacija. Kako sad to, rei iVic vi, zar je m ogue rei da se D rugi svjetski rat nije dogodio, ili da se neki iIi ugi vani dogaaji nisu zbili kada je reeno da su se zbili? Naravno, zbili su c, .ili povijest jest i skupljanje inform acija i neto p u n o vanije - interpretacija Informacija. Kad se prvi p u t sretnete s drugaijim interpretacijam a dogaaja, nalikuju kuriozitetima. Zato vas privlae, hoete jo, o njim a ete razgovarati i preprit a vati ih, m entalno gim nasticirati, praviti se p am etn i p red d ru g im a ili se zbog ni iIi naljutiti, ali jedna, a n iti p a r lasti, nikad nisu inile proljee, pa tako niti te usamljene knjige nee n apraviti pravo p roljetno ienje n ae glave optereene

SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir MKnk

konceptima i podvrgnute masovnoj hipnozi. No, ako se dovoljno dugo izla-| emo svim tim manje poznatim podacima i dogaajima koji nisu dio opeg znanja, pa jo ako se privremeno iskljuimo iz glavne struje informacija, s vre- J menom e se moda dogoditi ono to je na nekoliko mjesta u svojim knjigama] napisao David Icke, dok je iznosio dokumente i izvore za drugaiju interpreta ciju povijesti. Ne moe se dovoljno jako naglasiti koliko je vano, rekao je on po prilici, shvatiti da su se dogaaji doista ovako zbivali, da ovdje priamo o stvarnosti, o pravoj povijesti. ini mi se da je morao to tako dramatino naglasiti jer se naao sam pro tiv puno jaeg i brojano nadmonijeg neprijatelja - skoro cjelokupnog obra zovnog i znanstvenog sustava cijelog svijeta, a nije mu cilj bio tek ispriati za-l nimljivu priicu. U Orwellovoj 1984-toj reeno je da onaj tko nadzire sadanjost taj nadzire! prolost, a onaj tko nadzire prolost taj nadzire budunost. To je svakako vrlo, tono. Zamislimo ovu situaciju: otvorite udbenik iz povijesti za osmi razred1 osnovne kole, prolistate dio kratkog poglavlja (jer, mada djeci preduga, sva] su poglavlja u kolskim knjigama kratka) o Drugom svjetskom ratu. Na svoje iznenaenje ustanovite da tamo ne pie kako je Njemaka napala Poljsku, pa su onda Britanija i Francuska objavile rat Njemakoj itd., kako ve ta priaj uobiajeno glasi. Ne, ovo je drugaiji udbenik, u kojem pie prava povijest. U njemu pie da je mala vrhuka ljudi koja je upravljala svim tim zemljama (mada njihova odanost ne pripada niti jednoj od njih) pripremila teren za Hi ti erov dolazak na vlast, financirala ga i naoruala, pa koordinirano pokrenula dogaaje s ciljem da se stvori zaista veliki pokolj stanovnitva koje je manipu lacijom uvueno u rat, kako bi se stvorio razlog da se osnuju Ujedinjeni narodi kao pretea budue svjetske vlade koju e nadzirati te iste grupacije koje su izmanipulirale Drugi svjetski rat, kako bi ljude navele da se dobrovoljno odre knu vlastitog suvereniteta i prihvate diktaturu, niti ne znajui to im se kuha. Zamislite da naa djeca u osmom razredu to ue u koli. Zamislite da smo mi to uili, i mnogi drugi. Bi li svijet oko nas, kojeg ml stvaramo, bio isti da su ove informacije javno dostupne i rairene? Mnogo toga oko nas ne bi se dogodilo kao to se dogodilo, samo da su povijesni udbenici drugaije napisani. Isto to vrijedi i za daleku prolost. Ma jo i vie. Usprkos mojoj opsesiji drevnim vremenima, pretpotopnim civilizacijama, paleokontaktima, kataklizmom, ta mi se slika ukazala tek nedavno, zahvalju-

 > . poglavlj# PR() ( iNAMI NI PR( >f.l OSTI

(u* i nekim detaljima u dvjema knjiga koje sam itao. Prva je Suenje Darwinu l'hllllpa (ohnsona, u kojoj je razoblien mit o nastanku ivota koji nudi darviM l> il kka teorija evolucije (koja se bez ikakvog pravog temelja proglasila autori tetom za to pitanje), kao i mehanizmi kojima to radi. I)ruga knjiga jest Kataklizma - zadivljujui dokaz kozmike katastrofe UVHJ l> r. Kr. D. S. Allana i J. B. Delaira, u kojoj je na jednak nain razoblien mit n I/v. ledenim dobima kojih najvjerojatnije nikada nije bilo, m ada su u naoj IV l)rsti tako ive slike dlakavog mamuta koji se propinje u snijegu, sabljastog li|itu kako izviruje iz kamene peine u snjenoj pustoi, i brojnih stripova koji mi prikazivali to, za ivot navodno krajnje neugodno, razdoblje. Neu se na ovom mjestu detaljno baviti niti jednom niti drugom priom, HUlori knjiga ve su to napravili puno bolje. Panji* su mi u njima privukli slini obrasci i detalji u onim poglavljima Imi|I su pokazivali kako su teorije darvinizma i ledenih doba zauzele prostor. U ni ni sluaja to je bilo relativno naglo, i usprkos mnogim argumentima pripad nika lili struka. Primjerice, Darwin se sa zagonetkom fosila nosio onoliko koliko su do putale obeshrabrujue injenice, ali je na pojedina pitanja iskreno morao nagovoriti kako Ne mogu dati zadovoljavajui odgovor, a povremeno se u li|pgovim spisima javljao znak oajavanja, kao u sljedeoj reenici: Za priindu se gotovo moe kazati da seje uvala od estog otkrivanja njezinih pri jelaznih ili povezujuih oblika. Ali, Darwin nikad nije izgubio vjeru u svoju teoriju; jedina je zbrka nastajala kada je valjalo razjasniti neposlune aspekte lonllnog zapisa. Treba rei da Darwinova teorija ne samo da je predvidjela da e fosilni pt Ijelaznf oblici biti otkriveni ve je podrazumijevala da e potpuno ouvani Insilni zapisi biti uglavnom prijelazni i da e ono to zamiljamo kao utvre ni1losilne vrste biti razotkriveno tek kao proizvoljne postaje u procesu stalne piomjene. Darvinizam je takoer ukljuivao vano predvianje o izumiranju, I' .id nunoj posljedici borbe za opstanak. Darwin je shvaao da njegova teorija zahtijeva obrazac izumiranja ak postupniji od obrasca evolucijskog nastanka. Nn, u nekim sluajevima, iezavanje cijelih skupina bia, kao to su amoniti, dogodilo se udesno naglo. Zastanimo na trenutak i razmislimo to jedna nepristrana osoba moe misliti o Darwinovoj teoriji evolucije u razdoblju neposredno nakon objavlji vanja Postanka vrsta. Jer, nasuprot rairenoj predodbi, opozicija Darwinovoj teoriji jedva da se moe pripisati vjerskoj predrasudi. Meu skepticima su bili
53

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir Mllak

vodei paleontolozi i geolozi toga vremena, upravo oni koji su bili najbolje informirani o materiji. Svakako, moglo se fosilnim dokazima provjeriti teoriju, da su je Darwin i nje govi sljedbenici eljeli provjeriti. Darwin je bio kategorian da je broj prijelaznih posrednika morao biti golem, ak nepojmljiv . Moda su dokazi o njihovu posto-l janju nedostajali, jer je 1859. samo malen broj svjetskih fosilnih leita bio istraeni a i zato to istraivai nisu znali to da trae. Kad su paleontolozi jednom prihvatili i darvinizam kao radnu pretpostavku i istraili brojna nova fosilna leita u nastoja nju da potvrde teoriju, ta se je situacija trebala promijeniti. S vremenom se moglo oekivati da se fosilni zapisi uvelike razlikuju i da budu daleko vie darvinistiki. J Meutim, test da se provjeri teorija ne bi bio poten kad ne bi bilo mogu-j e da teorija padne. No, kako pie Phillip Johnson, vjerovanje u Darwinovu; teoriju razmahalo se znanstvenim svijetom takvom neodoljivom snagom da je ubrzo postalo ortodoksija. Dodaje da je plima bila tako nesavladiva da su ak i najprestiniji meu znanstvenicima trenutno postali prolost jer se nisu pridruili pokretu. Paleontolozi su postali toliko okrenuti novom nainu miljenja da su stu dije o fosilima bile objavljivane samo ako su ile u prilog teoriji, a ako su po kazivale izostanak evolucijske promjene, tada ih se odbacivalo kao neuspjene. Darvinizam je proao fosilnu provjeruS;ali samo zato jer mu nije bilo dopu teno propasti. Kroz vrhovne znanstvene institucije pruana mu je sva pomo koju je trebao; ako se niste popeli na taj val, ubrzo biste se udavili u njemu. emu takva iznenadna strast prema jednoj opskurnoj i netonoj priici? Doi emo i na to. Prije toga napomenimo d a je slino bilo i s roenjem teorije o ledenim dobima, koja je zapravo iz poimanja prolosti izgurala Ideje niza katastrofa koje su oblikovale Zemlju i to ne samo u vrijeme dinosaura, nego i u geolo-j ki nedavno vrijeme. I opet, nisu zagovornici tzv. 'kala!mli/ma' bili nekakvi teolozi koji su time htjeli potvrditi vjerodostojnosi Biblije i kranstva, nego najugledniji znanstvenici svoga doba koji su imali uvid u podatke te su ih znali iitavati. ini se da je katastrofa koja je pogodila Zemlju prije nekih jedanaest tisu a godina imala kozmiki uzrok, a potpuno je promijenila 1 1 1e Zemlje. Tragova tog dogaaja ima posvuda, kako onih koji su velikih, planetarnih razmjera, tako i manjih. Negdje je uzrokovao potapanje, ue^d|e zaleivanje, negdje po micanje kore ili njeno napuknue, negdje naglo t/dl/auje do tada niskih plani na (Alpe, Himalaja) i slino.
54

poglavlje PROGRAMIRI PfHmOffl U manjim razmjerima (o emu piu Allan i Delaire, a puno prije njih je (M niu Immanuel Velikovsky kojeg se, Izgleda, jo uvijek ne usuuju spomenuti ni oni koji se nadovezuju na njegov rad - njegova sudbina, kad je argu mentirano osporio prihvaene koncepte, postala je dobra pouka za sve budue (Milnu ijalne heretikef o nasilnosti dogaaja Svjedoe izmjetanje kosti razno likih ivotinja (ponekad Iz raznih dijelova svijeta), kao i takozvane ^ ratste sti| ih' (zalutale, koje nisu iste geoloke grade kao slojevi oko njega). T i ogromno hmn'uje nalazi se razbacano u krajolicima u kojima nema te vrste stijena. Svi ti dokazi katastrofinog dogaaja ;s re m e n o m su preinaeni u doka zi /.i postojanje ledenih doba, a tzv. katastrofizam poeo se zamjenjivati tzv. 11111 1 n rmizmom , konceptom koji je tvrdio i SU, i g e ^ k a obiljeja rezultat porlh i dugotrajnih procesa, a iji je glavni proponeut bio geolog Lvell. ( ieolozi ranog devetnaestog stoljea poeli su preispitivati podrijetlo uglaiSuiih i izbrazdanih stijena te pojedinanu distribuciju eratskih stijena i uvje ti pod kojima su se naslage nanosa akumulirale. Pozabavili su se i jednom imI najudnijih injenica kasnog osamnaestog i ranog devetnaestog stoljea, mr/nutim sibirskim ivotinjskim leinama, za koje se pretpostavljalo da su bioloki bile prilagoene ledenim uvjetima (danas se zna da je pretpostavka bila kriva). A ostaci istih tih ivotinja naeni su i tamo gdje nema leda. Sto je tiulomatski, zbog spomenute pretpostavke, znailo da ga je moda prije bila, Na polagano spuftanje ledenjaka prebaena je odgovornost za eratske stijene. ( Kl Iue no je, piu Allan i Delaire, da su u ne tako davnoj geolokoj prolosti vri ike povrsinesjeveme hemisfere morale biti ili pod ledom ili su iskusile temIu'rat ure znatno nie od anafnjih? Niz geologa iz prve polovice 19. stoljea poeo je nalaze interpretirati u .mjeru glacijacije velikih, razmjera. Zakljuili su da je istin&ko ledeno dob% karakterizirano bezbrojnim velikim ledenjacima koji su se sputali s brda i planina posvuda u sredinjoj Europi, neko zaista postojalo. Tako se, zbog njihova stalnog nem ilosrdnog kretanja, za aktivne (danas nepostojee) gle ere smatralo da su bili izvor stalne sile nune za pomicanje velikih kamenih giomada te ^brazdanog i uglaanog sfijenja, kao i % %produbljivanje i proi rivanje starijih dolina. vicarski prirodoslovac I.ouis Agassiz, kojeg se danas smatra izumiteljem ledenih doba, oko 1840. predloio je da se veliki pad temperature dogodio prije uzignua Alpi i da je ogromni ledeni pokrov pokrio vei dio sjeverne i zapadne Europe, vei dio zapadnog dijela Mediterana te juno Jlii do planina Atlas u sjevernoj Africi te da je glacijalni plat pokrio sjeverozapadnu Aziju i
55

SVE PIE U NOVINAMA (,.i ponoSio I ne) Kreimir Mlink

vei dio Sjeverne Amerike. Samo su najvei vrhovi izvirivali iz tog Agassizovog navodnog glacijalnog mora, najvie zato jer je bilo oito da njihovi nazubljeni i trokutasti profili nikada nisu bili zaobljeni ili uglaani ledom. Opozicija Agassizu meu geolozima bila je jaka, ali je posustajala pred lestinom navale te nove, vrlo pomodne ideje. No, njima je bilo jasno da Agassiz nije uspio objasniti zato se dogodio pad temperature* tek je neodreeno aludirao na neki oblik klimatoloke promjene. To je, poput leda, bila tek poA sljedica nekog drugog uzroka - kruni argument, ako se uope o argumentu moe govoriti! piu Allan i Delaire. Izgleda da Agassizu, piu dalje Allan i Delaire, kao ni njegovim sljedbenicima, nikada nije palo na um da su se takve promjene mogle dogoditi samo zbog neeg ak radikalnijeg od ogromne aku-; mulacije leda koju je on postulirao. Unato silnim manjkavostima, Agassizova hipoteza brzo je prihvaena u geolokim krugovima. Ubrzo je postalo gotovo krivovjerno misliti drugaije. iroko se vjerovalo da su ledeni pokrov i veliki gleeri u sporom napredovanju bili dovoljni za sve vidljive fenomene nanosa . Te ekstenzivne, enormno debele ledene pokrivae koji su se nekad, tijekom pleistocena, prostirali bespuima sjeverne hemisfere, poelo se smatrati injenicom. Teorija se jo jednom pre obrazila u injenicu. Ali, ali, ali... kada su znanstvenici ipak razmiljali o implikacijama Aga-] ssizove teorije postalo je jasno da se ledeni pokrivai ne bi mogli kretati sami od sebe i navodno pokopati m e osim najviih vrhova. Da bi to bilo mogue trebalo je postojati povieno tlo kako bi im dalo potisak prema ekvatoru. Da bi se ova potekoa rijeila, predlagalo se da su se dogodila pomicanja kore, koja su rezultirala uzdizanjem niza vrlo visokih planina na sjeveru ili u blizini sadanjega Sjevernog pola. Silna strmina zbog velike visine tog pla ninskog lanca navodno je osigurala uvjete koji su bili nuni da bi nagomilani led gurnulo dolje i prema van, do dalekih granica ledenoga pokrivaa. Tvrdilo se da su se kasnije ove planine slegle, pa se led, uslijed prestanka nadopune i kretanja, otopio. Taj scenarij temeljio se na nagaanju, i jo je bio potpuno pogrean. Zrianost nikada nije nala bilo kakav trag zamiljenog sjevernog planinskog lanca. Zapravo, gledano unazad, udi da se ikada pojavilo takvo neznanstveno tum a enje poput koncepta ledenih doba, a ipak u kratkom vremenu je s entuzijaz mom prigrljeno (i poelo ga se praktiki smatrati injenicom) to objanjenje i koncept neizmjerno debelih ledenih pokrivaa koji mi se sputali s hipotetskog sjevernog planinskog sustava, da bi pokrili cijelu sjevernu i Istonu Sjevernu
56

5. poglavlje PROdftAM! M l PROvOSTI

Ameriku te zapadnu i sjevernu Eurouzlju. Naposljetku, tvrdilo se, nije li polanadmo ekstremno debela leda u pokretu idealno objasnila primijeenu iituprostranjenost erastkog stijenja, brazdi i slojeva nanosa? Takvi su se sta vovi odrali do danas, iako donekle modificirani. Napustit emo ovdje priu o ledenim dobima koja postaje sve komplii Ii linija, s uvoenjem mnogobrojnih ledenih doba i interglacijala kojima se krpalo rupe u podacima. Duljina pleistocena rastegla bi se svaki put kada bi Htllori umnaali broj epizoda glacijala i interglacijala. Tako je, od inae skro mnu t rajanja, ovo razdoblje poelo rasti od jednog, dva ili vie milijuna godina. Nii putu do ove situacije davale su sve vrste procjena o trajanjima navodnih uhu 1 jalnih i interglacijalnih ciklusa, esto se o njima raspravljalo i jednako etlo ih se odbacivalo. Skoro nikad nije dolo do slaganja. Tako se, kroz zbunjujuu mjeavinu terenskih otkria, zakljuaka i pret postavki, rodio koncept Ledenog doba smjetenog u sve duem razdoblju pleistocena. Allan i Delaire piu da cijela zgrada ortodoksije Ledenog doba poiva na krhkom temelju. Da ne biste pomislili da sam ispao iz okvira knjige sve pie u novinama , /ii to se pobrinuo sinkronicitet. Nekom igrom sinkroniciteta (kojima se vie ne udim nego ih doivljavam kao udesnu igru kojom nam se otikriva prava bit ni varnosti - neokovana prividima uzroka, posljedice, prostora i strijele vremena koje stvara na um), tono onog dana kad sam pisao ovaj tekst, u ruke su mi pale 11 nevne novine u kojima su se nalazile dvije vijesti: jedna o evoluciji, a druga o leilenim dobima. Prva je imala naslov Napredni krokodil koji je vakao nije uspio i>pstati. Ve sam naslov otkriva u kojoj mjeri njegovi zakljuci proizlaze iz jedne iipeprihvaene teorije koju nikakvi podaci ne mogu uzdrmati, jer se svaki nalaz interpretira kao dokaz da se evolucija odvijala upravo kako neodarvinisti kau. U vijesti je pisalo da je taj stvor ivio prije 100 milijuna godina, u vrijeme ilinosaura. Bio je to krokodil veliine make, gmaz koji kao da se silno trudio da bude sisavac. Imao je due, snane noge kojima se gipko provlaio kroz l ravu, a lea i rep bili su mu nazubljeni ploicama kojima je mogao neugodno opaliti grabeljivca veeg od samog sebe i pobjei. No, taj krokodili, nazvan lakasuchus kapilimai, iji je prikaz objavljen u asopisu Nature, pozornost je privukao anatomijom eljusti. Naime, svim vrstama krokodila i danas su eljusti nazubljene samo jednom vrstom zubi s jednom ulogom: da uz njihov stisak osigura da plijen ne moe pobjei. Moderni krokodili, kao i morski psi, upravo se tako obraunavaju sa svojom rtvom - dovoljan im je jedan niz zuba da rtvu uhvate i zadave, a potom je progutaju.
57

5VE PIE U NOVINAMA (..i ponoSlo I nr) Krctlinli Mltflk

No, Pakasuchus kapilimai imao je niz razliitih specijaliziranih zuba, Prednjim onjacima je hvatao plijen, deraima iza njih gaje usitnjavao, a ,,kut*j njacima koji jo podsjeaju na derae je vakao. Obratite panju na rjecd jo koja implicira evolucijsku nikad dokazanu priicu o sporom i postupnom razvoju ivota. Na kraju opisa je stajalo: Zubalo m u je slino zubima make! ,! a paleobiolozi tvrde da je maleni stvor vjerojatno skakao u zrak poput opruge 1 lovio divovska vretenca velika gotovo kao on sam. No, oito je odbio ponaati se u skladu s pravilima koja propisuje darvinistika teorija evolucije jer iako je ivio u vrijeme grabeljivih dinosaura, a bio je opremljen onime lito su imali prvi sisavci, nije uspio opstati jer se na evolucijskom stablu pojavio prije vre-j mena, a napredne mu osobine nisu bile prednost. Kako su onda uope nastale te napredne osobine ako nisu bile prednost?] A to ako to uope nije bio krokodil? A to ako je nestao zato jer katastrofe, kojih je povijest Zemlje prepuna, dovode do okolnosti u kojima preivljava ju najsretniji, a ne najprilagoeniji. A i prilagoenost o kojoj govori teorija] evolucije tek je tautologija jer ona iskljuivo oznaava samo one jedinke koje ostavljaju najvie potomaka. Sto se tie evolucije, u novinama sam naletio na jo jednu vijest o otkriu stvora koji se takoer ne uklapa u pretpostavljenu priu. Ali logiki sklop zvan teorija evolucije dosad se ve izvjetio u krpanju rupa raznim drugim jednako izmatanim konceptima. Rije je bila o, kako je ve u naslovu reenu, dinosauru koji to nije. Taj stvor koji se kretao na dvije noge, nazvan Effigia okeeffea, nalikovao je dinosaurima koji su ivjeli tek 80 milijuna godina nakon njega.,, Okamina je iskopana jo krajem 1940-ih u Novom Meksiku, ali nije od mah klasificiran, a sad se smatra da taj gornjotrijaski gmaz nije bio dinosaur nego roak predaka dananjih krokodila. U lanku se postavlja i pitanje kako je mogue da je taj kljunati krokodilov roak, dugaak najmanje 2,5 metara! toliko sliio pticolikim dinosaurima? Sterlin Nesbitt, paleonotolog Amerikog prirodoslovnog muzeja koji je okaminu otkrio 2006. u skladitu muzeja, rekao je da je posrijedi primjer evo i] lucijske konvergencije: Paradoksalno, gmazovi razliitog podrijetla sliili su jedni drugima jer su se razvijali u slinom okoliu. Okej. U dnevnim novi nama, u jednom drugom tekstu posveenom otkriu neke od brojnih karika koje nedostaju, proitao sam o otkriu ostataka stvorenja zvanog Indohyus, koji je, zahvaljujui neobinoj kotanoj strukturi oko uha, proglaen pretkom kitova, dupina i pliskavica. Oblik te kosti drugaiji je kod kitova nego kod ve ine sisavaca, ali isti takav je naen kod Indohyusa. Enigmatina mi je bila
58

5. poglavlja lIH)(.KAMI III I'IU)fi| OMI

tu'cnica koja je slijedila. Pisalo je ilu znanstvenici znaju da su dananji kitovi Miloinci drevnih sisavaca. Ipak, problem je to to dosad nisu mogli dokazati. Hitnje je kako su znanstvenici znali ono za to nisu imali dokaza. Odgovor je luko govori njihov model, u koji e uklopiti svako otkrie, mada bi ono mo}|n govoriti i neto drugo kad bi ga se primijenilo u nekom drugom modelu. Mn/ila su ta dva stvora imala isti oblik te kosti jer im je trebao ba takav, a ne Mio jer jedan potjee od drugog. Kao to je u onoj prethodnoj vijesti reeno, ponekad se koristi teza da iste pol robe rezultiraju nastankom istih oblika nekih dijelova tijela, a ponekad se, nko se isti oblici nekih dijelova kostiju nau u vrsti iz pravog vremena, onda su dokaz da je ta vrsta tzv. prijelazni oblik. Samo razmiljam naglas. Ako se odlui izvui bilo kakva pouka iz prolosti, jo od vremena kad su uvi najvei umovi znali da je Zemlja ravna i da je sredite Svemira - a ako ne mm, onda barem nae Sunce - oduvijek je na svijetu po tim pitanjima prevlatlnviilo ozraje naravno da je to tako, to svi znaju, a i mnogi struni ljudi time m c bave cijeli ivot, primijetili bi da tu neto ne tima. Ali nisu primijetili. Ne svojom krivnjom, u svim tim trenucima jednostavno su im nedosta)nle neke druge spoznaje, obini manjak informacija kumovao je svim tim za bludama. A mnoge nove informacije, koliko god danas bile poznate svakom djeteta u niim razredima osnovne kole, uvijek su isprva zvuale kao fantaHtlka, i zapravo su uvijek predstavljale kvantni skok u razmiljanju, prije nego poslupni razvoj. Uvijek e se rado istaknuti da znanost u sebi ima ugraen mehanizam odbacivanja svega to ne odgovora dokazima, da je to vjeni dijalog, da se otkria stvaraju, provjeravaju, objavljuju, interpretiraju, o njima se raspravlja, nalaze se pogreke i na taj nain, pomou ugraenih mehanizama objektivno sti, u potrazi za istinom moemo se osloniti na znanost. To je tono u mnogim sluajevima, osim onima kod kojih se radi o temeljnim postavkama koje se I otvaraju da su koncenzualno prihvaene te se veini populacije predstavljaju kao injenice i istine do kojih su doli objektivni ljudi koji o toj nekoj odree noj materiji znaju znatno vie od njih i stoga im se moe vjerovati. Svi mi, laici, odgovore na velika pitanja dobivamo u malim kutijicama. To nam je dovoljno za nae potrebe. Ionako nam je svaki odgovor dobar, jer nas uglavnom, dok smo obuzeti svojim svakodnevnim zanimanjima, ionako n | zanima pretjerano to se i kako zbivalo prije par milijuna ili milijardi godi na. Vrhunski izvedene animacije u nekom dokumentarcu na History Chanellu

59

SVE PlSE U NOVINAMA (...cl poneito I n>) KreSImlr Ml'.<ik

zabavit e nas, intelektualno stimulirati i, kako vjerujemo, informirati koliko nam treba. No, prije nekoliko godina do mene su poele stizati neke knjige, 1 tekstovi, filmovi s podacima koji su bacali drugaije svjetlo na priu o darvini- 1 stikoj evoluciji koju sam kroz svakojake sliice i obrazovne filmove kolskog I programa jo kao mali potpuno apsorbirao. Kako i ne bi kad se sve prikazivalo I kao rijeena stvar. Ali po naelu da ovjek neto moe uoiti tek kad zna da to 1 postoji, vremenom sam i ja sam uoavao sve veu koliinu kritika darvinizma | koje su bile logine i razumne, a dolazile su s raznih strana. Knjiga koje razot-1 krivaju teoriju evolucije kao sustav vjerovanja doista ne manjka. Potraite ih i ] uvjerit ete se i sami. Povremeno se tekstove slina sadraja moe nai i u novinama. Prije pet I godina jedne su velike dnevne novine u svom subotnjem podlistku posvetile dvije stranice toj temi, povodom vijesti da se vie od 400 znanstvenika s razli-.* itih podruja iz cijelog svijeta odreklo Darwinove teorije. Taj svojevrsni refe-1 rendum, pisalo je, pokrenuo je ameriki Institut Discovery iz Seattlea, privatna 1 istraivaka organizacija koja sponzorira znanstvenike koji tragaju za naini-1 ma koji bi odredili jesu li neki oblici ivota mogli biti proizvod inteligencije r a - 1 dije nego evolucije. Ta je institucija ve 2001. objavila dokument iz pera jednog I od svojih vodeih ljudi, dr. Davida Berlinskog, matematiara i filozofa Centra i za znanost i kulturu Instituta, kojeg je nazvao Dokument neslaganja s Darwi- 1 nom. Na to su ga potaknule tvrdnje da danas u svijetu ne postoji znanstvenik I koji se ne slae s darvinistikom evolucijskom teorijom. No, on je ustvrdio da 1 je darvinistika teorija evolucije veliki bijeli slon suvremene misli, gotovo u I potpunosti neupotrebljiv predmet praznovjerja. to se tie tog dokumenta kojeg je prije pet godina potpisalo 400 znanstve- I nika, on je bio naslovljen Znanstvene ograde od darvinizma. West je naglasio 1 kako se u posljednje vrijeme u medijima dosta govori o sukobu znanstvenika 1 i religije, to je za njega pogreno postavljena dvojba jer ,,i ovaj popis svjedoi 1 0 rastuoj grupi znanstvenika koji propituju darvinistiku teoriju na znanstve- 9 nom temelju. Potpisnici dokumenta Znanstvene ograde od darvinizma naj- I veim dijelom su znanstvenici iz SAD-a, ali ima ih i iz drugih zemalja svijeta: ] Rusije, Velike Britanije, Kine, Italije, Novog Zelanda, Finske, Australije, June 1 Afrike, Norveke, Nizozemske, June Koreje, Njemake... Meu potpisnicima | bilo je vie od 70 biologa, od kojih su istaknuta dvojica ruskih biologa s Mo- 1 skovskog dravnog sveuilita: Lev V. Beloussov, profesor bioorganske kemije ] 1 Vladimir I. Voeikov, profesor embriologije i lan Ruske akademije prirodnih i znanosti. Objavljena je i Voeikovljeva izjava da ideologija i filozofija neodar- 1
60

5. p o g la v lj* l H()(iltA M I Ml l'llf )f.l <> .l I

vinizma koja je, prema rijeima dananjih zagovornika, znanstvena osno va biologije , ozbiljno teti razvoju /nanosii i krije prava pitanja i probleme u biologiji. I sam sam stekao dojam da se svaka rasprava o darvinistikoj teoriji evo lucije uvijek predstavlja kao rasprava znanosti i religije. No, to simplificira no gledite ne uzima u obzir mogunost da postoje, u ovom trenutku moda nezamislivi, mehanizmi koji bi mogli biti putokaz prema rjeenju misterija i azvoja ivota. Na njih povremeno nailazim na neoekivanim mjestima. Reci mo, ldgar Mitchell, fiziar i astronaut (esti ovjek koji je hodao po Mjesecu), u intervjuu koji sam s njim radio spomenuo je njemakog znanstvenika dr. Si hemppa koji je prije petnaest godina otkrio tzv. kvantni hologram, nelokitlnu kvantnu strukturu za koju se ini da slui kao prijenosnik informacija, a moe se nai posvuda, za koju je rekao da se temelji na fenomenu emisije i apsorpcije na kvantnoj razini prirode, i ini se daje to mehanizam pomou ko jeg priroda ui. Razmjena informacija izmeu materijalnog objekta i njegova okolia dokazuje da je evolucija sustav koji ui, a ne da se nasumino razvija. Taj pristup daje sasvim novi pogled na biologiju i evoluciju. U gore spomenutom novinskom tekstu uslijedili su komentari nekih hr vatskih znanstvenika, koji se uglavnom nisu slagali sa sadrajem tog doku menta: rekli su kako je darvinizam teorija, ali teorija koju je prihvatila i Veli kim dijelom dokazala znanstvena javnost; da u mitohondrijskoj DNK postoji apsolutno nepobitan dokaz evolucije kako ju ps opisao Darwin (drugu stranu medalje naao sam u jednom od poglavlja gore spomenute Phillipsove knjige, objavljene i kod nas); da je se moe dokazati i kroz embriologiju (detaljniji uvid, dan u jednom od poglavlja iste knjige opet je nudio drugaiju sliku); da se sve mijenja, svemir se mijenja, sve je to evolucionizam, a Darwinovu teoriju jo nitko nije uspio pobiti te daje dokaz za to molekularna biologija... O sve tri lee sadrane u ovoj zadnjoj reenici takoer se ve raspravilo u toj i drugim knjigama. Obratimo panju na izjavu sve je evolucionizam, sve se mijenja, koja bi Irebala pokazati kako je apsurdno sumnjati u teoriju evolucije. Izjava nije sporna, svatko od nas cijeloga ivota evoluira; nae vjetine evoluiraju, tehno logija evoluira.. ..no, sve to ima malo veze s pitanjem jesu li sluajna varijacija i prirodna selekcija doista mehanizam razvoja ivota na Zemlji. Na tu iroku gimnastiku primjenu pojma evolucija esto se nailazi kod zagovornika tj. branitelja teorije evolucije. Darwinovu teoriju jo nitko nije us pio pobiti? Kao to Phillips pokazuje, nain koritenja argumenata kod evolu-

61

5VF PIE U NOVINAMA

poneito I ne) K r illm ll M lnl<

cionista takav je da se i dokazi koji bi mogli teoriji i i u prilog, kao i oni koji i pokazuju suprotno, predstavljaju kao dokazi za teoriju evolucije te tvrdi da ju je zbog koritenja takve gimnastike nemogue pobiti. Otkrie prijelaznih oblika u fosilnom zapisu? Dokaz za evoluciju. Postojanje nepromjenljivosti, u fosilnom zapisu? Dokaz evolucije. Trea teza izrijekom se poziva na dokaze iz molekularne biologije, no Phillipsovo poglavlje koje se bavi molekular-1 nom biologijom u strukturi teorije evolucije opet baca potpuno drugaiju sliku na tu temu. Komentara znanstvenika u onom tekstu bilo je jo, a krenuli su u smje ru koji sam ve spomenuo kao uobiajen u takvim raspravama. Iz fokusa se odjednom uvijek mie pitanje dri li vodu teorija evolucije te se sve svodi na sukob znanosti (napredna i razumna) i religije (nazadna i nerazumna), a ima i elemenata taktike napad je najbolja obrana. Pa je tako pisalo da znanstvenici) koji su se odrekli Darwina pokuavaju jednostavno obmanuti javnost; da znanstveni kreacionisti svoja uvjerenja temelje na posve neutemeljenoj prii, te da svojim djelovanjem zloupotrebljavaju religiju; da je ideja kreacionizma besmislena ideja aice ljudi koji ne znaju o emu govore; kako je ideja kreacionista svijet prikazati nepromjenljivim, a to je nemogue jer kad bi to bilo mogue bebe nakon roenja ne bi rasle, cijeli ivot bi bile u istoj formi i nikad ne bi umirale jer starenja ne bi bilo (ovdje je opet mogue opravdano pitanje kakve veze ima injenica da bebe rastu i zamisao da su nove vrste nastajale kroz sluajne mutacije i prirodnu selekciju); da su protivnici darvinizma agre sivni bez ikakve osnove; da je o potrebi meusobnog proimanja znanosti i vjere progovorio i papa Ivan Pavao II svojoj enciklici Vjera i razum ... I eto nas, jednim skokom, skrenute duboko u bezveznu temu suivota znanosti i religije. I u temu etiketiranja. Ovo sam primijetio: onaj tko kritizira teoriju evolucije, najvjerojatnije nee dobiti zadovoljavajue odgovore na svoje kritike. Ono to e najvjerojatnije dobiti jest etiketa kreacionista. Ta rije da nas znai vie od obinog opisa osobe koja vjeruje da je svemir stvoren i da po stoji neka unutranja inteligencija prirode. Naime, ivimo u svijetu prepunom svakojakih religija od kojih svaka nosi neki djeli mudrosti ili istine o ivotu, u emu se ljudi pronalaze, ali s tim djeliima dolaze i gomile kontradikcija, dezinformacija, legendi, lai i izmiljotina. Religije su openito zamiljene da zatoe umove ljudi i zavade ih. Osobno ne vjerujem da su ikada postojali likovi Isus, Krina, Buda itd. No, kako god bilo, iz perspektive racionalnosti, religije su laka meta, pa se kritika darvinizma najee predstavlja kao sukob napred ne znanstvene misli i reakcionarnih kranskih ili nekih drugih fundamentali-

62

p o g la v lja P R O fiR A M FR I P M O stO ST I

tu. I i ljudi su moda zaista zatoenici nekih svojih programa u vidu vjerskih uvjerenja, ali i uvjereni zagovornici teorije evolucije svojim logikim obratima kojima pod svaku cijenu brane svoju istinu (tvrdei da je ona objektivna, kao iln objektivnost nema generalnih problema u svijetu nas, subjektivnih ljudi) sebe esto otkrivaju kao jednako neslobodne u svojim mislima zarobljenim u neke druge programe. Colin Patterson, vii paleontolog u Britanskom prirodoslovnom muzeju i autor glavnoga teksta tog muzeja o evoluciji, odrao je 1981. u Amerikom muzeju prirodne povijesti predavanje koje je usporeivalo kreacionizam (ne kreacionistiku znanost u uem smislu rijei) s evolucijom i oboje oznaio kao znanstveno neinteligentne koncepte koji se ponajprije odravaju na naelu vjerovanja. Patterson je svojoj strunoj publici postavio pitanje koje odraava njegove osobne dvojbe o mnogoemu to se je nauavalo kao sigurno znanje o evoluciji: Moete li mi rei ita to znate o evoluciji, bilo koju stvar... koja je istinita? Postavio sam to pitanje geolokom osoblju muzeja prirodne povi jesti, a jedini odgovor bila je utnja. Pokuao sam sa sudionicima seminara evolucijske morfologije na Sveuilitu u Chicagu, koji su vrlo prestina sku pina evolucionista, a sve to sam dobio bila je duga utnja sve dok, naposljet ku, jedna osoba nije rekla: Znam samo jedno - o tome se ne bi trebalo uiti u srednjoj koli. Patterson ukazuje kako su oboje, evolucija i kreacionizam, oblici pseuiloznanja, shvaanja koja naizgled podrazumijevaju informaciju, ali uistinu ne. Prema Pattersonu, Darwinova teorija prirodnog odabira pod paljbom je i znanstvenici nisu vie sigurni u njezinu opu valjanost. Evolucionisti sve vie govore poput kreacionista na nain da upuuju na injenicu, ali ne mogu nai objanjenje naina. Patterson je namjerno bio izazovan, a nakon to je netko ilegalno razaslao transkript predavanja, naao se pod tekom vatrom darvini sta, a on naposljetku porekao cijelu stvar. Irving Kristol, istaknuti teoretiar drutva, u jednom eseju za The New York Times primijetio je da se zna da Darwinova teorija, koja objanjava sloe ni ivot kao proizvod malih genetikih mutacija i preivljavanje najspremni jih, vrijedi samo za varijacije unutar biolokih vrsta. Da Darwinova evolucija moe postupno transformirati jednu vrst stvorenja u drugu vrstu stvorenja uglavnom je biologijska hipoteza, ne i injenica. U knjizi Suenje Darwinu amerikog profesora prava Phillipa Johnsona, koji inae predaje dokaze i argumente, s iznenaenjem sam ustanovio kakvi se sve logiki i semantiki preokreti rade da se matovita ideja teorije evolucije
63

SVE PI$F U NOVINAMA (...a poneito I ne) Kr<lmlr Mltnk

odri na ivotu bez jednog jedincatog dokaza u svoju korlst, uli zato s dokazi ma koji pokazuju potpuno suprotnu sliku, poput one fosilnog zapisa u kojoj su vrste od samog pojavljivanja u zapisu oblikovane i nigdje nema traga da jedna prelazi u drugu. Osim ako neemo udnovatog kljunaa smatrati prelaznim oblikom sisavca i ptice i tome slino. Teorija evolucije vrlo je osjetljiva i emocijama nabijena tema, u to sam se imao prilike sam uvjeriti u vie navrata. Mada se moe rei da se radi tek o ideji, dakle neem potpuno apstraktnom, nije me prestalo iznenaivati u ko joj mjeri mnogi ljudi emotivno i burno reagiraju na bilo kakav pokuaj njena osporavanja. U sluajevima koje sam vidio posrijedi su bili profesori, znan stvenici ali i neki studenti. Bez ustezanja mogu savjetovati - radi svojeg i tueg zdravlja, treba paziti gdje se i to pria protiv teorije evolucije jer se neke moe iziritirati ili ak naljutiti. Razmiljao sam zato je tomu tako, ali nisam smislio nita pametno. Vjerojatno tim ljudima, koji su kroz svoje obrazovanje progra- j mirani po tom pitanju, zvui potpuno nevjerojatno da netko moe osporavati neto toliko dobro provjereno i tono, i to (po njima) toliko istroenim i davno raspravljenim prigovorima (mada bi se moglo rei i da na prigovore nikad nije bilo zadovoljavajueg odgovora) da ih obuzme neki vid frustracije zbog nemogunosti da uvjere sugovornika u suprotno. Ili smatraju da su protivnici teorije evolucije ve toliko dobro etiketirani i razotkriveni kao munjozi da je tim ljudima, koji burno reagiraju, nevjerojatno da se netko jo moe hvatati na tu udicu. Pojma nemam, to su samo neka moja razmiljanja izvedena iz isku stava istovjetnih vlastitih preburnih reakcija ne neke druge teme do kojih mi je bilo stalo. Sve to je ljudsko nije mi strano, ta se deviza nalazi na mojoj zastavi. U mojoj zbirci izrezaka i asopisa nalazi se i National Geographic s velikim pitanjem otisnutim na naslovnici: Je li Darwin pogrijeio?" Kad se otvori taj tekst, nailazi se na drugaiji naslov (i neobian, jer sadri toke na kraju ree nica, to za naslove nije uobiajeno): divovsko Ne . I neto manjim slovima: Brojni su dokazi evolucije. Kao i svi tekstovi o evoluciji (bez obzira jesu li za ili protiv), i ovaj je pisan tendenciozno, kao dio neke debate, zapoinjui cjeline poznatim pitanjima kritiara s namjerom da na njih odgovori u prilog teoriji evolucije. Ve se u naslovu odredio, pa je bilo oekivano proitati meni sad ve uobiajenu kombinaciju odgovora i onoga to je ostalo neizreeno. Za oko mi je zapeo poznati argument, napisan veim slovima i uokviren, koji proizlazi iz raznih primjera umjetnog odabira. Ovog puta spomenut je buldog, koji je uzgojem kroz mnoge narataje oblikovan za napadanje bikova, a kasnije za toplinu doma. Pa ako uzgoj moe postii takve promjene, shvatio
64

s. p o g la v lja P R O G R A M IR I P R O ll O t T l

|c I)arwin, prirodni odabir bi u razdoblju od mnogo milijuna godina mogao napraviti mnogo vie. lako je bar pisalo, ali kad bih ja bio evolucionist koji de batira sa zagovornicama tzv. inteligentnog dizajna (suvremeni eufemizam za fp/u svijet je stvorio Bog) ne bih na stol bacao ovaj argument. Koliko mogu dokuiti, on govori ba suprotno - buldog je nastao kao rezultat namjere, intpllgencije i djelovanja; mogli bismo rei da je rezultat inteligentnog dizajna kojeg u ovom sluaju utjelovljuju ljudi, uzgajivai pasa. Na stranu s time to se tili u ovom sluaju nije prela granica izmeu vrsta, a teoriji evolucije ionako hitko nikada nije osporio da je princip koji zagovara zasluan za stvaranje vai Ijncija unutar vrste. Sve ono ostalo predstavlja predmet prijepora. Tekstova, a pogotovo knjiga, koje darvinizmu nastoje dati i sauvati legitiliillet jedine istinite prie o razvoju ivota doista ne nedostaje. Sjeam se kako iii ni se iznenadio kad sam na polici knjiare u Washingtonu ugledao barem 11 1 desetak knjiga koje su u naslovu imale Darwinovo ime, napisanih u zadnjih nekoliko godina, a sve su govorile u prilog teoriji evolucije. emu toliko knjiga i i Isloj temi, samo od sebe nametnulo mi se pitanje, ako je rije o neemu to je opeprihvaeno i u to nitko ne sumnja, osim tako nekakvih religijskih funda mentalista? Koji bi mogao biti razlog zato se teorija evolucije toliko grevito bori za ivot, kao to je to vidljivo iz naslova teksta u National Geographicu l 1/ koliine knjiga koje se piu o njoj? Kao to se moe naslutiti, nisam vie ba uvjeren da teorija evolucije daje pravi prikaz nastanka i razvoja ivota na /ciniji. To ne znai da imam ikakvog pojma kako se to moglo zbivati. Ali ne dostatak pravog odgovora ne daje legitimitet krivom odgovoru. Ili grijeim? Sto se pak tie ledenih doba, novinska vijest imala je podnaslov Znan stveni konzorcij na Grenlandu prouava to nas eka u ljudski proizvedenom globalnom zatopljenju. Dakle, ve je u podnaslovu papagajski ponavljana teza koja se pokazala la/nom, a to je da: a) ivimo u doba globalnog zatopljenja, dok je istina da e Zemlja ve deset godina hladi i b) da je ikakvo globalno zatopljenje ika da bilo potaknuto ljudskom djelatnou. O tome detaljnije u jednom drugom poglavlju ove knjige. Ova je vijest govorila o tome da je pet godina znanstveni konzorcij iz 14 zemalja svrdlao i kopao u ploi najtvreg grenlandskog leda da bi se dokopao tvrdoga tla. Iskopan je tunel od 2,5 kilometara da bi se dospjelo do leda starog izmeu 115.000 i 130.000 godina. U godovima naslaga tog leda, pretpostavljaju znanstvenici, kriju se zarobljeni mjehurii zraka koji e dati podatke o sastavu atmosfere i druge biokemijske podatke iz tzv. eemijanskog meduglacijskog razdoblja, kad su na Grenlandu temperature bile prosjeno
65

SVI PlfiF U NOVINAMA (...ii pohcSlO I n) Krullmli MU.il

vie od 3-5 stupnjeva, crnogorine ume su se prostirale sve do Nordkapa, a hipopotami su se brkali u Rajni. Tako bar ti znanstvenici misle na temelju prihvaenog modela o ledenim dobima. No, kako bi srpski nogometni komen tatori rekli, promaili su ceo fudbal ako su tragovi kataklizme od prije 11.000 godina interpretirani kao tragovi ledenih doba, i ako je do zaleenja tih krajeva dolo naglo, kao to sugeriraju doista prebrojni dokazi iz svih tih regija svijeta. Znam da zvui nevjerojatno da svi ti ljudi mogu biti u krivu, ali rije je o tome da su svi oni zapravo jedna struja, ona koju su isto nauili. Kad bismo govorili kompjutorskim rjenikom, rije je o situaciji poznatoj otkad posto-1 je kompjuteri - ubaci sranje od podataka i dobit e sranje od zakljuaka. U ovom sluaju, sranje od podataka bio bi niim potvreni, a zbog puno nalaza nemogu koncept ledenih doba. Masovna se- hipnoza kroz vijest nastavljala. Vano nam je prouiti to razdoblje da bismo znali to nas eka u naem ljudski proizvedenom globalnom zatopljenju rekla je jedna glaceologinja sa Sveuilita u Kopenhagenu, komentirajui petogodinje napore uzimanja uzo raka leda. Opet isto, ovoga puta po pitanju tzv. ^globalnog zatopljenja, kod kojeg je vrijedio isti princip ubacivanja sranja od podataka i dobivanja sranja od zakljuaka. Propaganda te ideje bila je toliko jaka, sustavna i dugotrajna (pretvorena je svakodnevnu mantru) da niti razotkrivanje prijevare vie nije sprijeilo taj mit da nastavi samostalan Svot u glavama ljudi. Zato sve ovo piem? Kao i obino, radi malo mentalne gimnastike. Ako je tono da je vrhuka, zovimo je Elita, poodavno obrazovanje iskro- j jila prema svojim potrebama, onda je jedan od novijih napora sigurno bio u tom 19. stoljeu kad je suvremena znanost postajala to to je danas, a sve vie ljudi kretalo u kolu. Za sljedee pitanje uzmimo kao polaznu tezu da imamo dvije lane prie 0 davnoj povijesti, koje su pomele sve pred sobom, usprkos oitim manjkavo stima, i ubrzo se ustoliile kako nedodirljive istine (taknite u njih i postajete izopenik, mnogi su se u to uvjerili). Zbog ega bi one bile postavljen# K o j a t o istina njim a feli prekriti? 1 bi li ta istina i prolosti doista bila toliko pogubna za stvaranje sada-1 njosti i budunosti po elji Elite? Bi li posljedice drugaijeg gledanja na prolost bile jednako dalekoseno utjecajne kao ftto bi mogle biti one iz I m entalnog eksperim enta s poetka poglavlja, s drugaijom povijeu D ru gog svjetskog rata?
66

5. poglavlje* PR O G R A M I Ml P R O B O S T I

Ne znam, ali vrijedi probati. Zamislimo na trenutak na mentalni svijet bez koncepata darvinizma i ledenih doba. Izbacivanje ledenih doba iz jednadbe nuno bi ponovno uvelo katastrofe u povijest i otvorilo prostor za pitanja postojanja pretpotopnih civilizacija, koja e danas ridikuliziraju jer - gdje su njihovi tragovi? Izbrisani katastrofom, drupa osim brojnih indicija da ih je bilo, nikad ih neemo iskopati. Moda su ine bile drugaije od nae? Moda bi razmiljanje o njima postalo razmiljanje o tome je li drutveni sustav u kojem ivimo doista najbolji mogui (ili bar najmanje lo), kako nas se uvjerava. Moda bi kopanjem po njima osvijetlili trenutak kad je ljudski rod izgubio uzde vlastite sudbine iz svojih ruku, to tvrdi David Icke. Nadalje, katastrofe impliciraju da preivljavaju najsretniji, a ne najsposobniji (no, darvinizam sposobnost mjeri iskljuivo brojem poto maka, pa je to ionako tek tautologija. Preivljava najvie najprilagoenijih, a to M U oni kojih najvie preivljava. Ali masovna hipnoza je toliko jaka da se nitko ne obazire na tu oiglednu injenicu.) Kako drevni mitovi, predaje i stari pisci opisuju pretpotopni svijet, istraite sami, ta tema nadilazi opseg ove knjige. Ali u loj se prolosti vjerojatno kriju odgovori na zagonetke sadanjosti. Ako bi izbacivanje ledenih doba uvelo pitanja prethodnih krugova civili zacija, izbacivanje darvinizma poinilo bi jo veu tetu za dananji materijali stiki 3D-svjetonazor. Uvelo bi faktor multidimenzionalnosti naeg svijeta (to je rije koju sam izabrao da za ovu priliku izbjegnem preesto zloupotrijeblje ni' izraze kao to su Bog , duhovnost i slino). Jer ako svijet vie nije sluajni proizvod slijepe mehanike, ega jest? Valja rei da danas postoje paualne tvrdnje u kojima se tvrdi da je m o gue istovremeno prihvaati teoriju evolucije i religiju. No, profesor William lrovine sa Sveuilita Cornell, darvinist i ugledni povjesniar znanosti, tvrdi ila je sukob izmeu znanosti i religije neizbjean do te mjere da osobe koje zadravaju religijska uvjerenja, a istodobno prihvaaju evolucijsku biologiju, moraju provjeriti mozgove na crkvenim vratima. Obrazloio je da moderna znanost izriito podrazumijeva da je svijet organiziran strogo u skladu s mehanikim naelima, da u prirodi ne postoje svrhovita naela niti bogovi i stvaralake sile koje se racionalno mogu otkriti. Nadalje, kae on, m oderna znanost izravno implicira da ne postoje uroeni moralni ili etiki zakoni, nikakva apsolutna vodea naela za ljudsko dru tvo. Tree, ljudska bia su velianstveno sloeni strojevi. Pojedinani ovjek postaje etikom osobom dvama primarnim mehanizmima: nasljeivanjem i utjecajima okolia. Sve je u tome. etvrto, moramo zakljuiti da kada umremo,

67

SVE PlSE U NOVINAMA

(...1 1

pontito I ne) Krellmlr Mtldh

umremo, i to je na kraj. Konano, slobodna volja kako se tradicionalne shva a - sloboda injenja neprisilnih i nepredvienih izbora meu alternativnim moguim djelovanjima - jednostavno ne postoji. Nema naina da evolucijski proces kako se trenutano shvaa moe stvoriti bie koje je potpuno slobodno u pravljenju izbora. Provine je izjavio i to da su evolucijski biolozi uglavnom ateisti, ,,a mnogi su to postali svojim shvaanjem evolucijskog procesa i znanosti. Rijetki koji ne vide konflikt izmeu svoje biologije i svoje religije su ili tupi ili segmentirani u svojem miljenju, ili su praktiki ateisti a da to i ne znaju. Profesor Provine je u pravu. Usput je vrlo precizno oslikao sav onaj svjeto nazor bez kojeg bismo ostali kad bi darvinizam bio razotkriven kao izmiljena priica. Ve mi naviru suze; kakva bi to bila teta kad nas se vie ne bi uvjera valo da smo tek bioloki strojevi bez slobodne volje. Ako naa polazna pretpostavka glasi da je odreena Elita od samog po etka instrumentalizirala obrazovanje i znanost u svrhu masovne hipnoze i dezinformiranja ovjeanstva da bi oblikovala svijet u skladu sa svojim ciljem, onda se odjednom ukazuje rjeenje misterija blitzkrieg-prodora i posvemanjeg prihvaanja i nametanja besmislenih priica o ledenim dobima i darviniz mu. Koje bi se, nekome nehipnotiziranom, s lakoom otkrile u pravom svjetlu. Samo, takvog treba nai, to je ve malo tee. Znam, teko se emotivno angairati oko tih priica o dalekoj prolosti. One na prvi pogled nemaju puno veze s naim svakodnevnim ivotom. No, to je kao da kaemo da list drveta nema puno veze s korijenjem. Jer sjetimo se - onaj koji kontrolira prolost, nadzire i sadanjost i bu dunost. To nije tek floskula ve u praksi potvrena injenica, sjetite se da je Staljin sve istaknute ljude koje bi poslao u gulag brisao sa starih fotografija i enciklopedija. Kao da ih nikada nije bilo. U konanici, moda nije pretjerano rei da na doivljaj prolosti odreu je nau sudbinu. Mahatma Gandhi je to sroio ovako: Vaa vjerovanja postaju vae misli. Vae misli postaju vae rijei. Vae rijei postaju vaa djela. Vaa djela postaju vae navike. Vae navike postaju vae vrijednosti. Vae vrijednosti postaju vaa sudbina.

68

6. poglavlje

KAVA, CIGARETA I NOVINE

Ovisnost je bila prejaka, a zabava predobra. Usprkos najavi da sam se /.isitio itanja novina - nisam. I dalje sam radio svoj mentalni eksperiment I izrezivao iz novina sve u emu mi se inilo da vidim otisak velikog plana I ,lite prema porobljavanju svijeta kroz svjetsku superdravu, svjetsku vojsku i svjetsku banku. Novine su samo povrina mora, pa su ovo to se iz njih moe Kalati tek mali valii, odraz puno jaih vjetrova i dubokih morskih struja. O Iim strujama i vjetrovima mnogi su autori iscrpno pisali, objasnili otkuda puu v(elrovi i kuda nas tjeraju struje. No, i dalje me fascinirao zahvat Plana i nain kako se njegovih milijun malih koraka potpuno otvoreno oglaava u novina ma, ali s drukijim predznakom. Tako sam, prepun nepovjerenja, tog listopada 2009. itao u novinama n pregovorima oko poljoprivrede. Tekst je hvalio injenicu kako e hrvatska kvota u EU biti 750 milijuna litara mlijeka. To je navodno jako dobro. Ali zato bismo se uope dovodili u situaciju u kojoj e nam netko drugi propisivati ne kakve kvote? No, ionako mi se to inilo manje vano. Ono najvanije nalazilo se na kraju teksta. Reeno je da to ne ulazi u podruje pregovora, ali ipak su poljoprivrednici zainteresirani. Naravno da jesu. Rije je o mogunosti kupnje poljoprivrednih zemljita. Ono, dakle, ne ulazi u podruje ovih pregovora, pisalo je, ali hrvatski zahtjev od dvanaest godina odgode do doputanja kupnje zemljita mogao bi biti smanjen. Krajnji ishod je valjda jasan, EU se uri i nee ekati dvanaest go dina da moe konzumirati svoju koloniju. Koliko je poljoprivredno zemljite vano pokazuje podatak da jedan hektar poljoprivrednog zemljita u Europi kota 20.000 eura! Kako Hrvatska posjeduje milijun hektara iskoristivog po ljoprivrednog zemljita, ispada da posjeduje kapital vrijedan 20 milijardi eura.

69

SVI PIE U NOVINAMA (..i pon<*5to I ne) Kiv'.liuli Mn.ik

To je lova! Mislim da je to bogatstvo i jedan od glavnih ciljeva to nas Europska unija toliko eli. Potom, sljedei naslov je glasio: Klausu zbog Lisabona zaprijetili smje nom - EU jo samo eka eki potpis. Nakon to je poljski predsjednik konano potpisao. Nakon iznuenog irskog da na referendumu za prihvaanje Lisabonskog sporazuma, ostalo je jo samo tih par sitnica za poistiti. Par dana kasnije predsjednik eke je kapitulirao i rekao da je Sporazum otiao predaleko da bi ga se moglo blo kirati. Ipak e ga potpisati. Tako je, pisalo je u novinama, uklonio zadnju smetnju da taj kljuni dokum ent stupi na snagu. (Naglasak je moj; op. K.M.) Pa da, podsjetio sam se, novine su tek odjek iluminatskih stavova u kojoj je navodno legitimno pravo odluke da se prihvati ili ne prihvati Lisabonski sporazum - tek smetnja. Jer to je ipak, kao to je poteno reeno, kljuni dokument. Budue svjetske dikature. Mora da ti deki imaju puno posla, uz toliko ljudi koji su samo smetnja. David Icke je davno pisao o onome emu prisustvujemo svaki dan - stva-1 ranju velike europske centralizirane drave. Po njemu, plan irenja EU u ko- j nanici ima za cilj da se udruene zemlje razbiju na regije i da se tako, na tragu stare devize podijeli pa vladaj, uspostavi diktatura. Nevidljiva, jer nema vou, nudi puno zabave , ali i puno nadzornih kamera i stotine besmislenih i nepotrebnih pravila kojima ljude treba izdresirati da im ne pada na pamet dignuti glavu od svojih problema i pogledati kako im se izmie tlo ispod nogu. Ta se pravila i zakoni donose uglavnom automatski, bez javnih rasprava i, po mogunosti, bez ikakvog informiranja javnosti. No, zato spominjem regio nalizaciju? U to sam vrijeme pokuavao dokuiti koji je bio cilj konstruiranja ondanjih napetosti vezanih uz Sloveniju i EU, u koje uope ne vjerujem da su tek niz sluajnih dogaaja. Prvo sam razmiljao kako je rije o tome da EU ba nije popularna kod Hrvata pa da je potrebno stvoriti neprijatelja koji se tome protivi (Sloveniju) pa da pobjeda nad njim bude na sretni ulazak u EU - jer smo mi tako traili. Osobno bih zahvalio svakom Slovencu koji je uinio na por da se sprijei ulazak Hrvatske u EU, ali naalost znam da ni sam nije znao zato to radi. No, tada se pojavio i novi moment. U jednom hrvatskom tjedniku predstavljen je takozvani plan B ulaska Hrvatske u EU - Hrvatske sam stavio u navodnike jer u tom sluaju Hrvat ske vie ne bi bilo. Predloeno rjeenje problema sa Slovenijom bilo je da razne hrvatske regije uu odvojeno u EU. Naravno, kako je obino u velikom
70

6. | u jliivljt1 KAVA, ( KlAMI IA I N O V IN I

planu sve usklaeno i sve sc zbiva sinkronizirano, neki istarski elnik je ve koji tjedan ranije iznio tu ideju, a i u tekstu je objanjeno kako e se Meimurje h|iojili s EU preko Maarske, Dalmacija preko Italije i slino. Ugrubo reeno. I | m) prilici isto to je spomenuo Icke. Koliko je metoda malih koraka bitna za uvoenje Plana, uvidio sam tek u par situacija gdje se koraanje malo ubrzalo. Na tim se primjerima pokazalo kako je vlast Elite nad svijetom krhka i zbog ega je toliko prikrivaju i sve rade polako; (Dodue, u zadnje vrijeme oito im se uri, ini se kao da imaju neki ilt'adline% Naime, u Turskoj su izbile prave demonstracije kad je uveden zakon u ncpuenju, a i kod nas je propao isprva. Na stranu s debatom je li zabrana puenja dobra ili loa odluka, ali ta dva primjera pokazuju kakav se debakl dogodi kad se ne potuje metoda malih koraka. Slino je vidljivo i na primje ni Nobelove nagrade za m ir koju su Iluminati dali svom posluniku Obami, Viiljda kako bi mu jo jae potcrtali imid mirotvorca i humanista. No, ak su i mediji u SAD-u bili skeptini zbog tog Nobela, a odluku su doekali sumnjia vo ak i one novine koje su Obamu podravale kao predsjednikog kandidata. Teko je shvatiti, pisao je Los Angeles Times, za to je tako brzo zasluio nagradu za mir? Jo je pisalo da je time umanjio vrijednost nagrade. Drugo glasilo Elite, Washingon Post je pisao: udna je to Nobelova nagrada za mir, /bog koje vam je gotovo neugodno. Stoga, brao Iluminati, samo polako, str|>ljcn-spaen, vidite kuda vodi urba? Sve treba mic po mic, kao i dosad, inae nita od ostvarenja Plana. Bio sam u jednom trenutku ponosan i na naeg predsjednika. I mi imamo llmninatskog poslunika za utrku, nismo mi toliko bez veze kao to se misli. Predsjednik Mesi se u oprotajnom govoru u UN-u zaloio za kreiranje no vog i ravnopravnijeg svjetskog poretka. I on e sam svoje sposobnosti staviti u slubu ostvarivanja tog plemenitog cilja. Novog svjetskog poretka. Sorry, Slipe, meni je drai ovaj stari. Ali znam, efovi su efovi, ne moe se tu nita, kad bi ti i htio. Huga Chaveza i dalje se predstavljalo kao pravog borca protiv amerike dominacije. Umjesto dolara iskljuivo, u trgovinu naftom eli ubaciti i druge valute. Naravno, amerika svjetska dominacija se zasniva na injenici da re cikliraju petro-dolare, odnosno tko eli naftu, mora prvo kupiti dolare. Ali s obzirom da je krajni cilj Elite unititi SAD kao svjetsku sili da bi mogli stvoriti novu dravu, Ameriku uniju, Chavez svakako tome pomae, u svojoj ulozi lane opozicije, koju smo ve toliko puta vidjeli. Nemam nikave sumnje da ista ruka stoji iza obje strane . Pogotovo to je isti taj Chavez tijekom govora u
71

SVI Piu U NOVINAMA (... pomalo I ne) Krellmlr Ml,ik

UN-u rekao da se sad vie ne osjea miris sumpora (mislio je na Busha), ve miris nade . Mislio je na lanjaka Obamu. Samo trenutak da odem do lavora da povratim, odmah se vraam. Kad smo ve kod Barracka, bilo je njega jo u novinama. Bio je ponosan i sretan. Uspostavili smo globalnu ekonomsku suradnju kakva nikad prije nije viena. Kroz G-20 gradimo novi financijski sistem koji e biti puno stabilniji od onoga koji se uruio prije godinu dana, rekao je Obama Barrack nakon zavretak summita G-20. Barae, nisi to trebao niti rei, zato je kriza i stvore na. U novinama je pisalo da je skupina G-20 praktiki na tom mjestu postala svjetska ekonomska vlada. Dodano je da je ono to je na samitu G-20 prije est mjeseci u Londonu britanski premijer Gordon Brown nazvao novim svjet skim poretkom, u Pittsburghu dobilo obrise. Nema povratka na loe stare dane, rekao je Brown, mislei valjda na Iluminate. Da ne bi netko pomislio da se narodi i narodnosti slau s odlukama ovih pijuna, spomenimo da su prosvjednici zaustavljeni suzavcem, a devetnaest ih je uhieno. Tako je to kad eli stati na put progresu, u zatvor s tim vandalima. Jako sam se zabrinuo i kad sam proitao da je EU otro zaprijetila Hr vatskoj zbog diskriminacije inozemnih investitora, koji se ale da ih gledamo kao strance koji dolaze neto oduzeti Hrvatskoj. Pa to ba nije fer! Oni samo imaju na umu nau dobrobit i zajedniku korist, kao to su ve zorno pokazali primjeri T-Coma i MOL-a. Naravno, u tekstu je bilo istinitih tvrdnji, poput onih da je kod nas mogue korumpirati vlast (za razliku od drugih naprednih i demokratskih zapadnih zemalja) i da se natjeaji namjetaj u korist domaih velikih tvrtki bliskih vlasti. to je tono. I eto, sad su me ovi iz EU doveli do toga da podravam korupciju. Ima i dobrih vijesti u novinama, to jest kako za koga. U Americi, zbog kri ze, sve vie ljudi eli postati vojnicima. Od 1973. kad je ukinuta vojna obaveza, amerika je vojska prvi put uspjela ostvariti svoje regrutacijske ciljeve. Drago mi je zbog njih, uvijek volim uti da nekome dobro ide. Pisalo je u novinama i o tome kako je bila uzaludna pobjeda nad nam et nutim zakonom o zabrani puenja u kafiima jer e se za dvije godine oni opet zatvoriti za puae. Novine su me informirale zato je to tako. Hrvatska je pot pisnik Europske konvencije o kontroli duhana prema kojoj 2012. sve zemlje potpisnice moraju zatvoriti prostore za puae. Jo jedan primjer onoga to nas u najirem moguem opsegu eka kad jednom uemo u EU - apsolutna dominacija europskih zakona nad onima donesenim kod nas. U rjeniku sam pokuao pronai znaenje svega toga. Naao sam ga pod D: Diktatura .
72

6. p o g la v lje KAVA, ( K iA III IA I N O V IN I

A svjetska diktatura imala je Jo estitki za nas poetkom jeseni 2009. Krajem studenog u Hrvatsku je trebalo stii prvo cjepivo protiv pandemijukog virusa gripe A, H IN I. HZZO je kupio, pisalo je, 1,5 milijuna cjepiva i rezervirao dodatni milijun. Najvie me iznenadila konstatacija da je Im u noloki zavod zastupnik kompanije Novartis za Hrvatsku, jedne od glavnih iluminatskih tvrtki. Moda neto ne razumijem ili grijeim, moda sam malo ipor, ali ne bi li Imunoloki zavod trebao imati nekakve veze s nama, recimo tla zastupa graana Hrvatske, a ne Novartis? Nema vie nieg udnog niti u tome da lijek nije registriran nigdje na svijetu, ali je ipak odobren, no o tome sr danas ve sve zna. U iluminatskom plesu, za svoju je toku priliku dobio i stari neprijatelj zapada, libijski predsjednik Gadafi. Nakon organizacija koje su pandan EU i WTO-u, osnovana je i junoamerika alternativa MMF-u, a libijski predsjed nik predloio je osnivanje junoatlantskog saveza kao protutee NATO-u. Tako da ljudi ipak mogu birati - hoe li junoatlantski ili sjevernoatlantski sa vez. Kladim se da bi detaljnija analiza njihova nastanka pokazala da su negdje na izvoru ova saveza neki isti ljudi ili grupacije. Kad smo ve kod rata, evo nekih dogaaja, da se polako ponemo navi kavati kako e nam stalno biti. MORH trai izlaz iz Afganistana, pisalo je u novinama, ali Hrvatska ne moe odrediti datum povlaenja iz Afganistana jer Je princip NATO-a zajedno smo uli, zajedno emo izai. Vjerujem da svjet skoj vojsci dobro moe posluiti malo jeftinog topovskog mesa. Sjetio sam se one novinske vijesti o etvorici pripadnika Vojne policije koji su odbili otii na zadatak zbog nedostataka opreme i neadekvatnog prijevoza. Pa to e im oprema, to e im vozilo, oni su potomci partizana, a partizani znaju - u rat n planine Afganistana najbolje se ide pjeke i sa svega par metaka za puku. Primjer iluminatskog poimanja demokracije stigao je i iz Danske. Guver ner Danske sredinje banke Nils Bernstein za novine je izjavio je da bi Danska l>ila manje pogoena financijskom krizom da je uvela euro. Nazvao je europ sku monetu policom osiguranja za gospodarstvo. Pravi deko, kladim se da je bio i na sastanku Bilderberke skupine. No, pie dalje u novinama, vlada nee odrati obeanje i raspisati referen dum do kraja mandata 2011., kako je bilo najavljeno, budui da posljednje an kete pokazuju da potpora uvoenju eura pada. Ako bi Danska trei put odbila euro, to bi se pitanje moralo odgoditi na petnaest godina. Ovaj put, znai, ne smiju promaiti. Nije bitna volja ljudi, bitno je da se uvede euro. Ali to se moe kad su ljudi toliko glupi pa ne shvaaju da je euro tu radi njihove dobrobiti. No,
73

<iVF Plt U NOVINAMA (...ii pontito I ne) Kretlmlr MH.il-

njihovi ljudi su na kljunim mjestima: novi ministar financija Bugarske Simenon Djankov, pisalo je u novinama, postao je ekonomski mag koji je petnaest godina zauzimao visoku funkciju u Svjetskoj banci. U intervjuu za jedne nae dnevne novine najavio je da u sljedeih nekoliko mjeseci Bugarska podnosi zahtjev za ulazak u eurozonu. Valjda je zato i prerasporeen na to mjesto. U naim je novinama jednoga od tih dana s kraja 2009. lijepo i otvoreno pisalo emu se moemo nadati kad uemo u EU. Naravno, bilo je i plusa i m i nusa, medalja ima dvije strane, vrag nikad nije tako crn kako se misli. Ali kad se vidi to se nalazi na popisu onoga to e poskupjeti, a to na strani onoga to e pojeftini.... Dakle, nije urota; pisalo je u dnevnim novina da e zbog ulaska u EU, to jest zbog prilagodbe europskim propisima, poskupiti (to zbog ukidanja nulte stope PDV-a, a to zbog uvoenja posebnih poreza na neke energente): stru ja i plin; kruh i mlijeko; lijekovi i ortopedska pomagala; komunalne usluge; obrazovanje... Dakle, nita jako bitno, tek neke marginalne stvari. Zauzvrat, pojeftinit e meso, voe i povre, odjea i telekomunikacijske usluge. Jedva ekam ulazak u EU pa da si jeftinije mogu kupiti traperice i tenisice, a vi? Da ne zaboravim, spomenuti - pisalo je i da plae nee rasti, jer pristupamo u vrijeme krize. Ba smo loe sree, inae bi bilo super. Molim vas, moe li me netko podsjetiti - koji je ono uope razlog da ulazimo u EU? Zato je zabavno bilo itati (ne zadnji put, kao to e se ispostaviti) o iranskom predsjedniku Ahmadinedadu, koji je kojih mjesec dana ranije potaknuo desetak delegacija da izau iz dvorane UN-a zbog, kako je reeno, njegovog otrog govora u UN-u. Francusko izaslanstvo je reklo da je govor iranskog predsjednika bio neprihvatijiv, a glasnogovornik amerike misije u UN-u je rekao da je Ahmadinedadova retorika ponovno bila puna mrnje, uvredljiva i antsemitska. Pa, pogledajmo to je on tako stranoga rekao (stranoga samo koliko isti na to moe biti laljivcima): Neprihvatljivo je da jedna izrazita manjina do minira politikom, ekonomijom i kulturom u velikom dijelu svijeta zahvaljujui svojim sofisticiranim mreama, da uvodi novi oblik zavisnosti i teti reputaciji drugih drava, ukljuujui europske zemlje i SAD, kako bi ostvarila svoje rasi stike ciljeve. Rekao je, aludirajui na Afganistan i Irak, da je neprihvatljivo slanje snaga tisuama koilometara daleko kako bi vodile rat i prolivale krv, irile teror i strah. To su bile tako uvredljive rijei da su tijekom govora van izala izaslanstva Francuske, SAD-a, Velike Britanije, Italije, Njemake, Danske, Maarske, Ar gentine i drugi...
74

6. p o g la v lje KAVA, ( K iA IIIM A I N O V IN I

teta to su se poslije vratili. A kod nas se vodila rasprava o promjeni Ustava kojom se ureuje proved ba referenduma za ulazak u EU. HDZ i SDP, naravno, smatrali su isto - da tre ba promijeniti dosadanju ustavnu odredbu koja je traila veinu glasova svih biraa da bi referendum imao pozitivan ishod. Promjena je ila u tom smjeru tla e o ulasku u EU odluivati veina biraa koji su glasovali u Hrvatskoj, uz uvjc-t da mu je pristupila veina od ukupnog broja biraa. Da se malo pozaba vim matematikom. Dosad je, ako sam dobro shvatio te reenice, bio potreban 5 1 posto glasova ukupnog birakog tijela da se moe pristupiti u EU. Po novomr, ako sam dobro shvatio, bit e dovoljno da na izbore izae 51 posto glasaa ! tla od njih veina glasa za ulazak u Europsku uniju. Dakle, u tom sluaju tlt voljno je samo 25 posto glasova ukupnog birakog tijela pa da postanemo rtisni dio EU. Dobar posao! Naravno, postoji tu niz toaka u vezi promjene l Jslava oko kojih se raspravljalo, ali te nisu toliko bitne za nau budunost, oko nve jedine bitne se opozicija i stranka na vlasti slau. Bilo je zanimljivih naslova i vijesti u novinama jo, poput ogromnog na slova na drugoj i treoj stranici koji je glasio Hrvatsko zdravstvo na dnu EU iIi vijesti da engleske novine Sun vie ne podravaju laburiste. Rupert Murdoch od sada zagovara Davida Camerona (efa konzervativaca). to se moe, stigle su instrukcije s vrha, tu Rupert nita nije mogao. Poljubio je svoju iluminatsku i lansku iskaznicu i prionuo na posao.

75

7. poglavlje

ARENI SVIJET OKO MENE

Sjea li se itko nekog vremena kad je sve bilo u redu? Kad nije bilo pro blema, nestaica, politiki eksplozivnih situacija, ekonomske krize, rata, opa snosti od klimatskih promjena, straha od nuklearnog rata ili od svakojakih bolesti i pandemija? Ja ne. Roen sam 1972.1 dobro se sjeam kako sam sa dvanaest godina osje ao pravi dubinski strah zbog mogueg nuklearnog sukoba, to je tada bilo u modi. Danas uviam da se on odvijao jedino kroz medije. Da oni nisu pisali o njemu, za mene ga ne bi ni bilo. Uostalom, izraz hladni rat zvui kao jo jedna orvelovska rije iz novogovora. Ili je rat ili nije. A ne da se vrijeme kad ga nem a nazove - hladni rat. Zaista, kad sam bio klinac, u nekim danim a sam osjeao istinski uas i od nuklearnog rata i od smrti. Zamiljajui kako je to udno kad ovjek nestane pa onda nestane cijeli svijet. Bar za njega, kao da je okrutno izbaen iz igre. Pa zar je to neto o emu bi djeca trebala razmiljati? O nuklearnom ratu se tih godina prialo posvuda, filmovi su se sni mali na tu temu. Danas ih vie nema. Danas su druge teme na tapeti, ali osjeaj je isti. Prevladavaju neizvjesnost i strah. U svijetu koji ja pam tim kriza nikad ne prestaje. Pa kako to moe biti? Ne vidim oko sebe ljude koji bi to htjeli niti koji to stvaraju. U svojoj knjizi Korporatizam , am eriki profesor Jeffrey G rupp je napi sao da su tri glavne razine udara na ljude: cijepljenje, Codex Alimentarius i chemtrailovi. (O sve tri toke bit e vie rije u kasnijim poglavljima. Zani-j mljivo je da se taj sveuilini profesor esto poziva na Davida Ickea, kojem pripisuje velike zasluge za otkrivanje m nogih informacija). G rupp je opi-

76

7, |mii |l,i\/l|t'

AHI NI S V IJE T O K O M ENF

mio kako je amerika vojska dobila slubeno odobrenje da moe zapraivati uvoje stanovitvo u svrhu borbe protiv teorizm a. Uostalom, kongresnik I tenis Kuchinich je ak u kongresu postavljao pitanja o chemtrailovima i mahao zakonom u kojem su se oni spominjali. O tom e vie u poglavlju o i licmtrailovima. Sigurno je da planovi o depopulaciji svijeta nisu novi. Kissinger je jo kao Nixonov savjetnik stvorio prvu slubenu strategiju populacije kao dio slubene amerike vanjske politike - M em orandum o istraivanju nacionalne sigurnosti MSSN 200. U njem u se kae da je ilu/.bena politika SAD-a kontrola populacije u zemljama u razvoju Treeg vijeta. Rije je o smanjenju populacije (kako bezazlen naziv) u trinaest najveih zemalja Treeg svijeta, a vanu ulogu u tom e im a GMO, ali o lome vie n ajed n o m drugom mjestu u knjizi. Kad smo kod GMO-a, pounim a sam naao slike engleskog znanstve nika Harryja Odlfielda snimljene PIP-kamerom na snim ci njegova preda vanja. Ta kamera i pripadajui softver omoguuju da se vide tokovi do sada novidjive energije znane kao ki . Po prvi se m ogu vidjeti akupunkturni m e ridijani akre, itd. No, i bez nje, jo tehnologijom Kirlianove fotogafije, snimljeno je ono to je Oldfield pokazivao na predavanjima. Konkretno, efekt fantomskog lista. Kad Kirlianovom fotografijom uslikate list, oko njega se vidi sjaj. Kad m aknete list, kam era svejedno moe snim iti nje gov sjaj. To je neka vrst njegovog energetskog otiska. Isto se dobiva kad se snima organski uzgojena hrana. No, kad snim ate plod koji nije organski uzgojen pa ga m aknete i opet slikate, pokazao je Oldfield - iza njega ne ostaje fantomski otisak. Kao da u toj biljci nem a nikakve ivotne energije. Takva je hrana za nas predviena Codexom Alimentariusom, a takva je i ( IMO-hrana. Evo u slikama i nekoliko slinih, zgodnih primjera iz prolosti.

77

SVE PlE U NOVINAMA (,..i pODfiStO I ne) Krpilmlf Mllflk

Smijeno, zar ne? Hoe li se jednog dana nai potomci ovaki smijati pasti za zube koja sadri fluor?

78

7, p o g la v lje ^AHI NI SVI II I O K O

mi

NI

Izmeu 1890. i 1910. Bayerov heroin se prodavao kao nekodljiva zamjena za morfij. Takoe se prepisivao djeci s jakim kaljem.

79

5VF PI<;f U N OVINAM A (...a pO fliltO 1 110) Krr-'.lmlt Mllnk

COCAIME
TOOTHACHE DR0P8
LLOTO MANUFA0TURIN6 0 9

Tablete od kokaina za zubobolju bile su vrlo traen proizvod koji su ro ditelji takoer davali i djeci. Kako kae tadanji reklamni slogan: nisu samo oslobaale od bola, inile su djecu veselijom. Hoe li se jednog dana nai po tomci ovako smijati dananjim napitcima na kojima pie light a sadre otrov (zaslaiva) aspartam? Pria ne zavrava kod hrane. Sjetimo se tehnologija koje su nudili Viktor Schauberger i Wilhelm Reich, a koje su se temeljile upravo na pravim prirod nim zakonitostima i takoer na razumijevanju onoga to u nazvati ki , a Rei ch je nazvao orgonom. No, radovi i jednog drugog su zavrili kako su zavrili, to na lomai, to neprihvaanjem. Na ivotu ih je drao tek entuzijazam neko- { liko pojedinaca, pa to znanje ipak nije izgubljeno. Jednostavno reeno, izmeu nas i ivotno podravajuih stvari i tehnologija sputena je eljezna zavjesa. O tim ljudima neuki ljudi danas priaju s podsmijehom a da pri tom nisu niti pet minuta potroili da razmisle i sami provjere ima li tu neega ili nema. Njema ki znanstvenik Klaus Volkamer objavio je desetke istraivanja i pokusa koji su pokazali da postoji ki , energetsko-informacijska struktura iz koje sve proizla zi, koju se moe izmjeriti, koja je sposobna pohranjivati i vraati informacije. Pa onda, po novinama su bili studentski prosvjedi zbog uvoenja naplate obrazovanja. No, zato ono ne bi bilo besplatno? Nisam uo ni jedan razlog za to. Zar ovjek od poetka radnog vijeka mora biti duan banci? Ali sam zato primijetio da nitko nije izvjetavao o demonstracijama austrijskih studenata

7. p o g la v lje A IU NI SVIH I O K O Ml NI

M ii Ih temu, koje su se zbile u jeku trajanja hrvatskih demonstracija na istu lemu. teta, jer bi te vijesti napravile sinergiju i pokazale da nezadovoljstvo Mprnvo treba imati status pandemije, a ne svinjska gripa. Nedavno sam kod svog starog gledao njegove filatelistike albume. U jed nom od njih je bila kompletna kolekcija maraka iz NDH. Na nekima od njih je pluitlo Rat udruene Evrope na istoku i tome slino. Na dvije marke su bile like lirvatskih vojnika na Donu i Staljingradu, a na treoj prikaz hrvatskog mornara na Azovskom moru. Drugi dan sam otvorio novine i naletio na vi|t'| o hrvatskim vojnicima u Afganistanu. ini li se to meni ili je sve isto kao I u vrijeme tiskanja onih maraka? Rat udruene Europe na nekom drugom luloku. Zato smo opet tamo i mi? Nije bilo dosta saznanje kako su zavrili lu vatski vojnici koji su poslani da se bore u ime Udruene Europe i za ou vanje europskih kulturnih vrijednosti protiv komunistikog neprijatelja u I 'tugom svjetskom ratu? Ne zovu neki autori, poput JimaMarrsa, bez razloga novi svjetski poredak - etvrtim Reichom. l aj me izraz uvijek podsjeti na EU. Uvijek se, recimo, pitam zato po cije lom Zagrebu vise zastave EU uz zastavu RH? Pa jo nas nisu okupirali, koliko |a znam. Imam ja jo pitanja: zato se uope vode pristupni pregovori prije nego to se napravio referendum da li uope elimo u EU? I zato se uvijek govori kad uemo u EU, a ne ako uemo? Dobar trenutak da se podsjetimo nekoliko fakata. EU nije zastupnika demokracija. Premijeri zemalja-lanica kojima su njihove stranke dale vlast ine Vijee M U, a Vijee EU odabire predsjednika Europske komisije. Predsjednik Euroske komisije sam odabire lanove Europske komisije, koja je zapravo Vlada Eulopske unije. Jedino Europska komisija predlae i provodi zakone u Europskoj uniji, /akone za Komisiju stvara 3000 radnih grupa birokrata za koje nitko ne glasa I nitko ne zna tko su. U Europskoj uniji moete glasati samo kako bi izabrali zastupnika pri I ,uropskom parlamentu. Zakone odobrava vijee ministara, a Europski parla ment nema pravo veta na zakone i nema pravo donositi ni predlagati zakone u I u ropskoj uniji. Zastupnici mogu samo raspravljati o ve predloenim zakoni ma i davati svoje miljenje o njima. S Lisabonskim sporazumom Euroska unija je de facto postala federalna drava i njeni zakoni su jedini zakoni. U Europskoj uniji vas npr. Velika Brita nija moe optuiti za terorizam bez ikakvih dokaza i iz Hrvatske e vas morati

81

SVE PlSE U NOVINAMA

( ... ,1

poneito I ne) KruSImli MlUh

izruiti u britanski zatvor gdje moete ostati zatoeni i do etiri godine bez da vam se proita optunica. Europska unija e imati jednog vou - europskog predsjednika. No, on se ne izabire, ve ga postavlja Europska komisija. Pogledajmo sad neke dijelove iz tridesetak stranica dugog dokumenta koji su u listopadu 2009. zastupnici u Hrvatskom saboru dali predsjedniku Hrvat skog sabora, s naslovom: Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Re publike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske: j Pravna osnova lanstva i prijenos ustavnih ovlasti (lanak 141.a): ....lanstvo u EU zahtijeva da se na zajednike institucije prenesu odreene ustavne ovlasti, kako je propisano lankom 139. i 140. Ustava. EU je organiza-,] cija ogranienih ovlasti (ma, hajde ljudi, kako ogranienih , nitko ih ne nadzire u donoenju zakona, a njihovi zakoni nadjaavaju sve lokalne zakone; op. K. M.) i ima samo one ovlasti koje su na nju Osnivakim ugovorima i njihovim izmjenama i dopunama prenijele drave lanice. Ovaj lanak relevantan je i za budue izmjene i dopune ugovornog okvira EU. Kada Republika Hrvatska bude drava lanica, za izmjene ugovornog okvira nee biti potrebno provodi ti postupak propisan lankom 141. Ustava (referendum), ve samo postupak propisan lankom 139. Ustava (potvrivanje u Hrvatskom saboru). [Uprije vodu, samo se mora sloiti s onim to je nareeno; op. K.MJ Evo jo malo: Sudjelovanje u institucijama Europske unije (lanak 141.b): U lanku 141. b pojanjava se demokratska dimenzija EU. Dio ustavnih ovlasti prenosi se na europske institucije, a navodi se da se demokratsko naelo osigurava u Europskom parlamentu. ( U onom parlamentu koji ne donosi zako ne niti daje vladu; op. K. M.) Pa onda, lanak 141.b: Graani Republike Hrvatske neposredno su za stupljeni u Europskome parlamentu, gdje putem svojih izabranih predstavnika odluuju o stvarima iz njegove nadlenosti. (Koliko ja razumijem, nadlenost je davanje miljenja, jer europski parlament nema nikakvu zakonodavnu ni izvrnu funkciju; op. K. M). Ima jo bisera: Pravo graana Europske unije, lanak 141.d: ...pravo podnoenja peticija Europskome parlamentu... (Onom istom koji ne donosi zakoni niti moe na njih utjecati; op. K. M.) Pa nadalje: Pravo Europske unije (lanak 141.c): Ovim lankom ure uje se zatita subjektivnih prava graana pred hrvatskim sudovima. Rije je o izravnom uinku prava EU, to je jedna od temeljnih karakteristika toga prava, pa hrvatski sudovi imaju obvezu primjene prava EU. Pravo EU je dio
82

7. p o g la v lje S a h i n i s v i ii i i >ko m e n i

nacionalnog pravnog poretka i sudovi su obvezni sudit i primjenjujui ga, s Iini da, ako je norma nacionalnog prava suprotna normi prava EU, nacionalni lud mora izuzeti od primjene nacionalnu pravnu normu i izravno primijeniti orm i prava EU. Dravna tijela, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima takoer izravno primjenjuju pravo EU. (U prijevodu na starohrvatski: ono to nas eka je vojska propisa i za kona kojih emo se morati drati htjeli to ili ne htjeli, imali oni smisla za nas ili iii\ bez mogunosti da se ikada ikome alimo ili da ih promijenimo; op. K. M.) Puno hvala hrvatskim zastupnicima na njihovom radu. Prije par dana u nekim je domaim novinama bilo zanimljivo istraivanje koje je govorilo o odnosu onoga to su ljudi doivjeli i onoga to misle. Kon kretno, rije je bila o korupciji. Nemojte me drati za svaku brojku, ali smisao je bio ovaj. Recimo, 60 posto Kosovara je na svojoj koi doivjelo korupciju (u smislu da su morali dati mito), ali samo 30 posto njih misle da ive u korum piranoj dravi. S druge strane, samo je 8 posto Hrvata (ta je brojka tona, nju sam zapamtio) moralo dati mito zbog neega, a ak preko 60 posto nas smatra da ivi u korumpiranoj dravi. ekaj malo? Znai, osim ovih osam posto, ostali imaju miljenje stvoreno na temelju vijesti, a ne vlastitog iskustva? Mogue. Ja nikad u ivotu nisam ni za to dao mito, ak ni policajcu, niti sam ga primio. A opet, znao sam se uhvatiti kako govorim da ivim u korumpiranoj zemlji i time zapravo vrijeao sve te ljude koji su mi pomogli u neem a da me nikad nisu traili mito. I zato bih uope ivio tua iskustva? Hrvatska koju ja znam nije puna korumpiranih ljudi nego ljubaznih ljudi koji ti ele pomoi, i to bez ikakvog mita. To su moja Iskustva. Odluio sam da neu odustati od njih. Svakako, kraj 2009. bio je zanimljivo vrijeme za itati novine. Jedna je vijest govorila o praznim ordinacija za cijepljenje protiv tzv. svinjske gripe, koje su zorno pokazale kako to ispadne kad svi kau ne . Nemojte misliti da je to nemogue. Daniel Estulin u knjizi o bilderbergei ima pria kako je to bilo kad su se 1996. okupili u Kanadi, u Torontu, s n a mjerom da rasture tu dravu tako to e Quebec proglasiti otcjepljenje i onda ic se pripojiti Americi. I prvi put su doivjeli veliki poraz. Proitajte si i sami, oko stranice broj 22 u knjizi. Uglavnom, informacije o njihovim planovima su isplivale van prerano. Kad su glavni distributeri vijesti poeli provjeravati te informacije putem vlastitih privatnih i dravnih izvora, postalo je jasno da su I)ruba Bilderberg i novi svjetski poredak doista odluili nemilosrdno rasko madati Kanadu, jednu od najbogatijih zemalja na svijetu.

83

SVE PII: U NOVINAMA (...n ponulto I im) Kiufillnli MK.ik

Trebali su ipak znati da, kada se na kocki nae njihova osobna slobodi) nikakva koliina vlasnikog udjela u sredstvima priopavanja nee sprijei ti tajnice, redaktore, pisce lanaka, istraivake novinare, pa ak i rukovodnu osoblje kanadskih televizijskih, radijskih i tiskanih medija da razglase istinu javnosti na znanje. Interes za izvjetavanje bio je tako velik da je jedan od po* monih reportera uo Kissingera kako urla na kanadskog premijera Jeanu Chretiena neka ga vrag nosi ako mu ovo netko zezne. Kad se jednog dana milijardu ljudi probudi s osjeajem nevezanosti I kae, Dosta je, samo emo, poput nekog diva stresti ramenima, a ovi sitni I nezadovoljeni nametnici jednostavno e odletjeti u Nedoiju. Ne znam kako e biti poslije, ali barem emo biti gospodari svoje stvarnosti. Kakvi smo, tako e nam i biti. A ja sam po tom pitanju optimist.

84

8. poglavlje

GODINA SVINJSKE GRIPE

Studeni 2009. bio je u znaku tzv. svinjske gripe. Stvar je otpoetka smrilii svakome malo upuenijem u pozadinu svjetskih zbivanja, ali medijska je iimpanja bila nevjerojatno snana. Iluminatima se nekud urilo, pa su opet reki'i! svoje pravilo metode malih koraka. Ili su moda mislili da je, nakon illnaki izmiljene prije gripe, svijet dovoljno izdresiran. Kako god bilo, sve u vijesti o tzv. svinjskoj gripi od samog poetka bile prepune neloginosti piolurjeja, trebalo ih je samo malo paljivije posluati. Recimo, u to sam ffljeine na nekom radiju uo otprilike ovako sroenu vijest, koju je voditelj govorio vrlo dramatinim glasom, u skladu, je li, sa situacijom: Juer je na iiuii i tom mjestu umrla prva rtva svinjske gripe kod nas, ovjek taj i taj. Sad i u napraviti testovi da se vidi je li ta osoba zaista umrla od svinjske gripe ili Hfi eg drugog. ( lasna rije, tako je glasila vijest. I nije bila jedina s takvim oksimoronskim, ili samo moronskim sadra jnu. Na jednom drugom radiju sluao sam dugu vijest o tome kako je poeo pi vi val pandemije, blabla, kako je dosad oboljelo tridesetak graana, svi su se /.u a/,ili u Hrvatskoj pa se ini da je stigao vei pandemijski val virusa H IN I i koci nas bla, bla, krizni stoer Ministarstva zdravstva moe narediti zatvaranje kula, bla bla, sve se oboljele mora odvojiti u posebnu prostoriju... sve je bilo ii lom stilu najavljivanja katastrofe. A onda je na kraju vijesti doslovce reeno nvin Bolest je u pravilu blaga, poput obine prehlade, tako da ju je mogue i j'ii hodati. Komplikacije se javljaju tek u jedan posto oboljelih. asna rije, tako je to bilo. Iz ove perspektive zvui nevjerojatno da se unutar jedne vijesti mogu nalaziti informacije koje ponitavaju jedna drugu, tili bilo je to vrijeme kad se kroz medije dizala histerija i sve je prolazilo.

85

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Krtllrmf MHik

Pria o svinjskoj gripi, ini se, najvie je imala veze ima s priom o cjepi vu protiv nje. (Kao da pria o cjepivima nije dovoljno duga i runa sama po sebi. Jedne nae dnevne novine su u srpnju 2009. na naslovnoj strani istaknule naslov: Troje djece dobilo meningitis zbog cjepiva MoPaRu.) No, za novine je ministar zdravstva Milinovi rekao ovo: Ja se neu cijepiti protiv svinjske gripe, jer je dvjestotinjak sluajeva svinjske gripe pokazalo da nema potrebe za tretmanom Tamifluom. Mudar ovjek, pomislio sam isprva. No, tjedan dana kasnije sam se predomislio kad se ministar javno cijepio s obitelji da navede ljude da se i oni cijepe. (Tko se hoe kladiti da nije primio cjepivo nego, u najgorem sluaju, neki vitaminski koktel?) Istih dana osvanuo je i tekst o tome kako se djeca Baracka Obame isto nisu cijepila. Kad su predsjednika SAD-a upitali zato to, kad je situacija takva da se zemlja nalazi pred vratima uvoe nja obveznog cijepljenja, on je rekao da mu se djeca nisu cijepila jer nije bilo dovoljno cjepiva, pa su ba oni izvisili. Pa je I moete to vjerovati, da nema cjepiva za djecu Predsjednika? Kako nakon ovakvih ijava vjerovati iemu? A moda pretjerujem. Moda je ovjek stvarno stao u red i, taman kad je doao na red i zavrnuo djeici rukave - ne stalo cjepiva. Koji peh. Doista, u to je vrijeme bilo teko izbjei rasprave po novinama o tome da se puanstvo Hrvatske namjerava cijepiti neregistriranim cjepivom. Ba kao i kod cjepiva protiv HPV-a, nitko nije preuzimao odgovornost za eventualne tetne nuspojave. Situacija je bila ista irom svijeta. U SAD-u su javni du nosnici odmah odluili zatiti farmaceutske korporacije. Njihova ministrica zdravstva Kathleen Sebelius jo je tijekom ljeta potpisala uredbu kojom se proizvoaima cjepiva protiv takozvane svinjske gripe jamio potpuni pravni imunitet u eventualnim tubama koje bi se mogle odnositi na upotrebu bu dueg cjepiva. Osim toga, administracija novoga amerikog predsjednika Ba racka Obame, koja je za potrebe otkrivanja i proizvodnje cjepiva protiv virusa H IN I izdvojila 7 milijardi dolara, odluila je dopustiti izlazak na trite ta kvim cjepivima uoi jesenje sezone gripe, ak prije detaljnih testiranja njihove sigurnosti, tako da su studije o njihovim nuspojavama trebale biti objavljene nakon to cjepiva ve budu u upotrebi. Da se vratimo Hrvatskoj. Evo opet jedne kontradikcija iz novina. U Sa boru su zastupnici raspravljali o moguim posljedicama bolesti zvane svinjska gripa. Tvrdili su da emo mi u Hrvatskoj, zbog bolovanja uzrokovanog svinj skom gripom, izgubiti 10 milijardi kuna. Istovremeno je glasnogovornik M i nistarstva gospodarstva Tomislav Mazal tvrdio neto posve suprotno i, rekao
86

H. poqlvl|* G O D IN A S V IN JS K E GRIPE

hlli, islinitije: Nemamo nikakav plan za svinjsku gripu, niti ga mislimo raditi. Utniivanja pokazuju da je obina gripa opasnija od svinjske. Dakle, koliko ono, tristotinjak milijuna za cjepivo protiv bolesti koja je manje opasna od obine sezonske gripe. No, nae su vlasti svejedno do prosina 2009. godine papagajski prognozirale 400.000 oboljelih Hrvata od svinjske |MIpe i jednako papagajski preporuile cijepljenje barem svakog drugog graa na I Irvatske, preteno djece. Hvala na ponudi, jo uvijek nije bilo obvezno pa sam otklonio tu velikodunu gestu. Na trenutak sam u novinama ugledao svjetlo na kraju tunela, jer je onaj maloprije spomenuti potez amerikih vlasti prozvan kontroverznim, a u ne kim je krugovima izazvao sumnju u prikriveno pogodovanje farmaceutskoj industriji jer bi proizvoai cjepiva na ovaj nain mogli zaraditi goleme svote novca, a da nikada ne bi morali pravno i materijalno odgovarati za mogue tetne uinke svojih proizvoda. Kao argument za takve sumnje pritom se spo minjala 1976. godina kada se amerika administracija posljednji put susrela s izbijanjem novog virusa svinjske gripe. I tada su, navodili su kritiari aktualne odluke ministrice zdravstva, na trite putena netestirana cjepiva, a rezultat su bile tisue sluajeva u kojima su se primatelji cjepiva alili na vrlo ozbiljne nuspojave. U prilog sumnjama u urotu, pisalo je, u amerikom tisku su se po javili i navodi da je farmaceutska kompanija Baxter jo godinu dana prije pr vog zabiljeenog sluaja svinjske gripe zatraila odobravanje patenta za cjepivo protiv H IN I virusa. Onda se pojavilo neoekivano izvjee Svjetske zdravstvene organizacije koja je na svojim internetskim stranicama objavila kako vie nee pratiti pojav ljivanje novih sluajeva bolesti. U turom priopenju W HO-a navodilo se da se od zemalja i dalje oekuje da prijave sluajeve svinjske gripe, dodue samo prvih nekoliko. Napominjalo se i da bi drave same trebale pratiti pojavnost eventualnih sm rtnih sluajeva koji bi mogli upuivati na to da je virus H IN I mutirao. Meutim, budui daje direktorica WHO Margaret Chan netom prije toga upozorila da e svinjska gripa nesumnjivo postati najvea pandemija gri pe do danas, bar je malo udno kako je institucija od globalne vanosti, kao to je Svjetska zdravstvena organizacija,mogla odustati od praenja bolesti koju je proglasila najveom pandemijom gripe u povijesti. U burnoj kampanji za promociju svinjske gripe u naim novinama, mi nistar je ovako objasnio problem neregistriranog cjepiva koji se uvezao preko Imunolokog zavoda: Ono e biti registrirano, odnosno Agencija za lijekove
87

SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir MK.ik

e dati doputenje za uvoz tog lijeka. Ono ovog trenutka fiziki jednostav* j no ne moe biti registrirano, nigdje u Europi nije registrirano; ne kod nas, nigdje u Europi! Toliko. Nije nigdje registrirano, pa zato sad mi gnjavimo sa suvinim pi tanjima. Ministar je jo objasnio da je ovo izvanredna situacija, te mu lanak 67. zakona o lijekovima doputa da ini to to ini kako bi nas zatitio od gripe. Pria u kojoj se pojavio Imunoloki zavod (za kojeg sam mislio da mu je posao biti u slubi graana) poela je kad je objavljeno da je Imunoloki zavod iz Zagreba od vicarskog Novartisa za 330 milijuna kuna nabavio netestirano i neregistrirano cjepivo protiv svinjske gripe. Prema pisanju portala Business.hr, inilo se kako e jedini profit iz ovog posla izvui samo Novartisov zastupnik u Hrvatskoj, tvrtka Pharmagent, iji je osniva istovremeno i dioniar Imuno lokog zavoda. Tada je po internet-portalima poela kruiti vijest o austrijskoj novinarki Jane Burgermeister, autoricom sljedeeg: Kaznena prijava protiv Baxtera AG, Baxter Internationala i Avir Green Hill Biotechnologyja zbog razvijanja, proi zvodnje, raspaavanja i oslobaanja biolokog oruja za masovno unitenje u Austriji izmeu prosinca 2008. i veljae 2009., s namjerom izazivanja globalne pandemije virusa ptije gripe, te namjerom profitiranja od te pandemije. Tako je glasio poetak teksta tube koju je podnijela Dravnom tuitelj stvu u Beu 8. travnja 2009. Potom je otila korak dalje, upozoravajui kako je na pomolu najvei zloin u povijesti ovjeanstva, te uloila kaznenu pri javu amerikom FBI-u protiv Svjetske zdravstvene organizacije, Ujedinjenih naroda i nekoliko visokih vladinih i farmaceutskih dunosnika zaduenih za cjepiva, uz optube za planiranje masovnog ubojstva. Na amerikim je sudo vima traila sudsku zabranu protiv obaveznog cijepljenja protiv svinjske gripe. Svakako, bilo je to neto novo - po srednjestrujakim medijima itati kako no vinarka Burgermeister tvrdi da bioterorizam promie grupa amerikih banka ra koji kontroliraju Federalne rezerve, kao i WHO, UN i NATO, te da se ta gru pa urotnika takoer infiltrirala u vrh amerike drave. Pripadnici grupe koju optuuje novinarka, kako bi ujedno prorijedili civilizaciju i naknadno zaradili od prodaje cjepiva, preko Baxtera i drugih kompanija, oslobodili su umjetno stvorene viruse - ptiju i svinjsku gripu te upotrijebili mogunost uvoenja obaveznog cijepljenja u nekim zemljama u svrhu suzbijanja pandemije. Njezina se tuba s kraja 2009. godine oslanjala na onu iz travnja, kad je Burgermeister podastrla dokaze o tome da su laboratoriji Baxtera u Austriji namjerno oslobodili 72 kilograma aktivnog virusa ptije gripe. Virus je navod-

8, p o g lu v lj* G O D IN A S V IN JS K E GflIPE

lio za 16 laboratorija u etiri zemlje isporuila Svjetska zdravstvena organizai ija, a iako se kod opasnih tvari, posebno onih klasificiranih kao bio-oruja, primjenjuju primjerene metode osiguranja, ovaj put je taj postupak izostao. ( islobaanje tih virusa slui, tvrdila je nadalje Burgermeier, tome da Svjetska zdravstvena organizacija uvede stanje pandemije te pone distribuirati cjepivo, u koje bi bile ubrizgane i razne smrtonosne bolesti te bi nastupilo prorjeivallje svjetske populacije. Tvrdila je da jo od 2008. amerika vlada sustavno uvodi mjere namije njene smanjivanju ustavnih sloboda graana kako bi, kad doe vrijeme, mogfl provesti obavezno cijepljenje. Kroz medije su uvjeravali ljude u ozbiljnost svinjske gripe, najavljujui cjepiva. Tako je doista i bilo. Margaret Chan, glavna direktorica Svjetske zdravstvene organizacije j e l i . Ii(inja 2009. izjavila: Virus je sada nezaustavljiv. Svijet ulazi u rani stadij prve epidemije gripe u 21. Vijeku. Novine su prenijele i izjavu Marie-Paule Kieny, direktorice Inicijative W HO-a za istraivanje cjepiva: Svaka zemlja e m o rati cijepiti graane protiv svinjske gripe i morat e odabrati tko e sve, osim medicinskih sestara i doktora, imati prioritet za cijepljenje. Vijee Svjetske zdravstvene organizacije prepoznalo je da je pandemija virusa H IN I neza ustavljiva te da se svim zemljama treba omoguiti pristup cjepivima. Vlada Velike Britanije objavila je kako e, zbog rastueg broja zaraenih i umrlih od svinjske gripe (za koje se kasnije ispostavilo da ih uope nije bilo), cijepiti sve svoje graane. Na portalima se mogla proitati sljedea izjava jane Burgermeister, neka danje dopisnica Guardiana, Observera i British Health Magazina: Vjerujem da je pandemijski virus samo izgovor Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji za objavu este razine pripravnosti od pandemijske gripe. Takva objava daje neiz mjernu mo svim svjetskim vladama. Jane Burgermeister je u kaznenoj prijavi FBI-u protiv Svjetske zdravstve ne organizacije (WHO), Ujedinjenih naroda, Baracka Obame, Rockefellera, Kothschilda i drugih, zbog urote da se stanovnitvo prorijedi smrtonosnim cjepivom protiv svinjske gripe, izjavila da su ptija i svinjska gripa razvijene u laboratorijima i putene meu stanovnitvo s ciljem masovnog ubojstva putem cjepiva. Njen priloeni dokument zove se Dokazi o bioterorizmu (lUoterrorism llvidence). U njemu, ona o SAD-u pie: Postoje dokazi da meunarodna korporacijska zloinaka mrea, koja je podvrgnula svojoj kontroli visoke vladine urede na saveznoj i dravnoj razini,
89

SVE PlSE U NOVINAMA (...a ponosio I ne) Kreimir Ml1

namjerava provesti masovni genocid protiv naroda Sjedinjenih Drava lcori-J tenjem umjetnog (genetskog) pandemijskog virusa gripe i programa prisilnog cijepljenja, kako bi uzrokovala masovne smrti i povrede, i kako bi smanjila broj stanovnika Amerike u svrhu prebacivanja kontrole nad Sjedinjenim Drava ma na Ujedinjene narode i njima pridruene snage sigurnosti (UN-ovu vojsku iz drava kao to su Kina, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo i Meksiko).Postoje dokazi da su mnoge organizacije - Svjetska zdravstvena organizacija, UN, kao i kompanije proizvoai cjepiva poput Baxtera i Novartisa - dio jednog sustava pod kontrolom sredinje zloinake grupe koja upravlja na stratekoj razini i koja je takoer financirala razvoj, izradu i irenje umjetnih virusa kako bi opravdala masovna cijepljenja biolokim orujem, radi eliminacije naroda SAD-a i postizanja kontrole nad imovinom, resursima itd., Sjeverne Amerike, Motiv zloina je klasina pljaka praena ubojstvom, premda su razmjeri i me- j tode novi u povijesti. Sredinja grupa odreuje svoje strateke ciljeve i opera tivne prioritete u tajnosti koristei odbore kao to su Trilateralna komisija, te u osobnim susretima na godinjim sastancima Bilderberke skupine. Burgermeister je rekla, a razni portali prenijeli, kako postoje jasni doka zi da su farmaceutske kompanije i internacionalne vladine agencije aktivno ukljuene u stvaranje, razvoj, proizvodnju i distribuciju biolokih sredstava koja spadaju meu najsmrtonosnija bioloka oruja na Zemlji. Kazala je da je virus svinjske gripe stvoren i rairen uz pomo Svjetske zdravstvene organiza- cije pod kontrolom Rothschilda/Rockefellera, istog tijela koje je zatim kazalo kako se virus iri toliko brzo da je potrebno proglasiti pandemiju. Simptomi svinjske gripe su manje-vie bili isti kao simptomi obine gri pe, pa je bilo lako sve nazivati svinjskom gripom kako bi se poveale slu bene brojke. Stoga je britanska vlada najavila da ljudi vie ne bi trebali ii kod lijenika ako imaju simptome gripe, ve je umjesto toga uveden sistem dija gnoze preko telefona, bez laboratorijske potvrde. Dobar dan doktore, prehladio sam se. Mislim da je to svinjska gripa, ubrojit u i vas. Naletio sam i na ovu vijest, koja se pozivala na neurokirurga dr. Blaylocka, koji je rekao: Nitko ne bi smio uzeti cjepivo za svinjsku gripu - to je jedno od najopasnijih cjepiva ikada. Sadri imuni sastojak zvan (MF-59) koji se poka zao kao sastojak koji izaziva autoimune bolesti poput MS (multipla skleroza), reumatoidni artritis i lupus. To je cjepivo koje je tijesno povezano sa sindro mom Zaljevskog rata, koji je ubio vie od 10.000 vojnika i uzrokovao porast od 200% tekih bolesti (smrtonosnih) poput ALS-a (amiotrofine lateralne skle
90

8. p o g la v lje G O D IN A S V IN JS K I G R IP I

roze, znane i kao Gehrigove bolesti). To Je virus 111NI koji uzrokuje kineski sindrom , to znai da uzrokuje pretjerane reakcije imunolokog sustava tijela. I to je razlog zato ubija mlae ljude, a manje pogaa starije (koji imaju slabiji imunitet). Ipak, dr. Peter Holden iz Britanskog udruenja lijenika rekao je da, iako Nvinjska gripa ne uzrokuje ozbiljnu bolest, oni jedva ekaju da zaponu s kam panjom masovnog cijepljenja, poevi s prioritetnim skupinama. Cjepivo nc ubrzano proguravalo kroz regulatorni sustav sa sigurnosnim ispitivanjima koja su trajala manje od tjedan dana. Londonski Times je izvijestio: Regula tori Europske agencije za lijekove rekli su da je ubrzana procedura ukljuivala klinika ispitivanja na modelu cjepiva slinom onome koje e se koristiti za najvei program masovnog cijepljenja u zadnjih nekoliko generacija. Poet e se koristiti na itavom stanovnitvu, a regulatori e nastaviti simultano provoditi klinika ispitivanja. emu? Farmaceutskim kompanijama ve je dan imunitet na tube zbog smrti ili povreda od cjepiva dokumentom koji je potpisala Obamina ministri ca zdravstva i socijalnih slubi Kathleen Sebelius. Tvrdi se da su farmaceutske kompanije i Svjetska zdravstvena organizacija grozniavo radili kako bi to prije razvili cjepivo za novi soj svinjske gripe po znat kao H IN I - ali Baxter International podnio je zahtjev za patent za H IN I cjepivo jo 28. kolovoza 2008. Ovaj patent objavljen je u oujku 2009., mjesec dana prije nego to je virus puten u Meksiku u travnju, ali je zahtjev podnesen sedam mjeseci prije nego to se slubeno saznalo za ovaj novi so j. Dokaze koje je predstavila Jane Burgermeister podupro je Wayne Madsen, bivi asnik amerike Mornarike obavjetajne slube koji je sada istraivaki novinar. Rekao je kako je jedan od vodeih znanstvenika Ujedinjenih naro da zakljuio da H IN I virus svinjske gripe ima odreene vektore prijenosa koji sugeriraju da je novi soj gripe genetiki proizveden kao oruje biolokog ratovanja. UN-ov strunjak vjeruje da su i ebola, HIV/AIDS, i trenutni virus svinjske gripe A-H1N1 bioloka oruja. to je budunost trebala nositi? U SAD- je to bilo pomalo oigledno: cijepljenje su namjeravali uiniti pri silnim i prijetiti roditeljima da e im oduzeti djecu ako se odbiju pokoriti. No i prije toga, pritisak na roditelje da se pokore diktatu drave znatno se trebao poveati. Centri za kontrolu bolesti (CDC) u SAD-u rekli su da e djeca koja nikada ranije nisu primila cjepivo protiv gripe moda morati biti cijepljena

91

SVI Plsf U NOVINAMA (.,.1 1 pottrMo I ne) Ki<imli M I8nl<

etiri puta ove jeseni - dvaput za sezonsku gripu i dvaput za svinjsku gripu. Ostala djeca primit e tri cjepiva. Barack Obama, zahtijevao je da njegov prijedlog zakona o reformi zdrav stva bude usvojen do kolovoza, upravo prije masovnog cijepljenja. Zakon je odobrio Senatski odbor za zdravlje, rad i mirovine, a cilja i na roditelje koji ne daju cijepiti svoju djecu. Postoji jedna varljiva rije: Preporuke. Recimo, Svjetska zdravstvena organizacija daje neke preporuke . Zvui blago, ali da se ne bismo zavaravali - odluke Svjetske zdravstvene organizacije obvezujue su za njenih gotovo 200 zemalja lanica kad se proglasi izvanredno stanje zbog pandemije prema Zakonu o meunarodnim zdravstvenim propisi ma iz 2005. i WHO-ovim pandemijskim planom iz travnja ove godine. Generalna direktorica WHO-a Margaret Chan proglasila je pandemiju svinjske gripe kad je nije bilo kako bi se aktivirale ove izvanredne ovlasti, a ta bi slukinja preporuila i provedbu prisilnog cijepljenja. Praktiki je to i uini la. Nije udno, u WHO-ovom Savjetodavnom odboru za politiku cijepljenja sjedili su direktori iz Baxtera, Novartisa, GSK-a i Sanofi Pasteura. Guylaine Lanctot u svom bestseleru The Medical Mafia napisao je: Sigur no da negdje i za nekoga postoje pogodnosti. Cijepljenje je skupo (milijardu dolara godinje) i donosi profit farmaceutskoj industriji, tonije multinacio nalnim korporacijama. Jedne prodaju opasna cjepiva, a druge osiguravaju lije kove za lijeenje oboljelih nakon cijepljenja. Vakcinacija oteuje imunoloki sustav cijepljene osobe. Provjerimo je li to tako, ili je moda preblago reeno. Robert McNamara (svojeveremeno: predsjednik Svjetske banke, dravni tajnik SAD-a, davatelj naloga za bombardiranje Vijetnama, lan Proirenog programa za imunizaciju) za francuski je tisak dao ovu izjavu: Netko mora poduzeti drakonske mjere za demografsku redukciju protiv volje stanovni tva. Smanjenje broja poroaja pokazalo se nemoguim ili nedovoljnjim. Stoga netko mora uveati smrtnost. Kako? Prirodnim putem; glau i bolestima. Na ispitivanju kod CLA-e, onkolog Gotlieb priznao je da je jo 1960. godine is pustio veliku koliinu virusa u rijeku Kongo (Zair) kako bi zarazio ljude koji koriste vodu rjeke Kongo za pie. Dr. Gotlieb je kasnije imenovan direktorom Nacionalnog instituta za rak Nakon to su medicinske ekipe provele masov no cijepljenje protiv VBH u Senegalu, ambasador Senegala 1988. godine je u radio-intervjuu iznio da su sva sela u zemlji desetkovana AIDS-om. Lanctot navodi daje novo cjepivo upotrijebljeno 1980. u San Francisku, Los Angelesu, Denveru, Chicagu i St. Louisu, u programu cijepljenja homoseksualaca pro92

8. p o g liv lj* G O D IN A S V IN IS K f GW P(

liv VI5H, bilo uzronik mnogih oboljenju od AII)S a. Godina 1981. smatra N t* slubenim poetkom epidemije A 11 )S u. Ovaj program cjepljenja vodili su V V I IO i Nacionalni institut za zadravlje. Godine 1986., nakon masovnog ci jepljenja indijanske djece s Aljaske protiv VBH, mnoga su oboljela, a neka i umrla. Vjeruje se daje cjepivo bilo zagaeno RSV-om (Rous Sarcoma Virus). Onda, moe li se rei da je cijepljenje posluilo kao bioloko oruje? Nemam li onda razloga za skepsu kad se sjetim da je nae Ministarstvo zdravstva u vrijeme ministra Hebranga (2007.) donijelo odluku o obaveznom i Ijcpljenju novoroenadi protiv hepatitisa B? Ovo se cijepljenje danas pro vodi nakon poroda bez doputenja i znanja majke. U tekstu hrvatskog geneliiara Marijana Jota na jednom portalu pisalo je da je samo cjepivo opasnije od hepatitisa B (od zdravstvenih tegoba do smrti novoroeneta). Medicinski statistiki godinjaci navode, kako je pisalo, da je perinatalno umrlih prema uzrocima smrti u 2006. godini (prije uvoenja obaveznog cijepljenja) bilo e lu i puta manje nego po uvoenju obaveznog cijepljenja. Na upite graana vezanim uz te podatke, voditelj slube za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo je 10. svibnja 2007. dao pisani odgovor, dio kojeg je objavljen na tom portalu: ,,Engerix B, cjepivo proIiv hepatitisa B registrirano je u Hrvatskoj, te se u Programu cijepljenja primje njuje od 1999. godine. Osim u Hrvatskoj, ovo se cjepivo upotrebljava u svim europskim zemljama, u SAD-u i diljem svijeta. Sva cjepiva protiv hepatitisa B* koja se primjenjuju u milijunima doza diljem svijeta, izraena su tehnikom ge netskog ininjeringa tj. jedan se dio virusa, odgovoran za imunoloki odgovor kod cijepljene osobe, umnoava na kvascima. Ova se tehnika primjenjuje kako se u organizam ne bi unosio itav virus, to moe biti opasno. Radi zatite ljudi koji se cijepe, i druga se cjepiva proizvode tehnikom genetskog ininjeringa, kao i mnogi lijekovi. Ukoliko se ova tehnika u proizvodnji lijekova i cjepiva dovede u pitanje (to do sada nije bio sluaj) i eventualno zabrani, to bi znailo da e milijuni djece oboljeti i umrijeti od zaraznih bolesti. To je bilo onda. U meuvremenu, kampanja je propala, ljudi se nisu htjeli cijepiti, a stotine milijuna raznih valuta je baeno u vjetar, zapravo u depove farmaceutskoj mafiji. Jedna od vijesti iz lipnja 2010. glasila je: 3 ,Lanom pani kom oko svinjske gripe izmuzli milijune od drava , U vijesti je pisalo da su lanovi koji su donosili odluke o pandemiji bili i konzultanti farmaceutskih tvrtki. Malo me to podsjea na sukob interesa, ali nisam sto posto siguran. Dalje je pisalo da su milijarde dolara za cjepivo i antivirusne lijekove koji nikad nee biti potroeni nepotrebno izgubljene samo
93

SVI: Pii: U NOVINAMA

poneSto I no) Krullmli Mlk

zato to je Svjetska zdravstvena organizacija neopravdana proglasila pandeml ju svinjske gripe. Potom je pisalo: Donedavna sumnja o prologodinjoj nepo*j trebnoj panici potvrena je ovih dana i rezolucijom Parlamentarne skuptine Vijea Europe o upravljanju pandemijom svinjske gripe. U njoj se jasno kae daje troak i irenje panike meu graanima posljedica loe odluke WHO-a, Parlamentarna skuptina u svojoj rezoluciji ali to WHO nije objavio imena lanova svojih tijela, koja su donosila odluke o pandemiji i smjernicama za lije*! enje i cijepljenje, s obzirom na to da su neki od njih bili konzultanti farmaceJ utskih tvrtki, to znai da su bili u sukobu interesa i nikako nisu smjeli donositi tako vane odluke. Da, i meni je ao to ih nisu objavili. Ali to se moe, kad im nisu rekli tko je to bio. I nije bogzna kakva istraga, zar ne? Ali zato je skuptina hitno zatraila veu transparentnost i bolje upravlja nje moguim zdravstvenim rizicima u javnom zdravstvu, kao i zatitne mjere protiv onoga to naziva nedoputeni utjecaj osobnog interesa , pa supozvani javni zdravstveni fondovi da podupru nezavisna istraivanja i strune savjete te da eventualno prisile farmaceutsku industriju na njihovo financiranje obve-1 znim doprinosom. A mediji su pak pozvani da izbjegavaju senzacionalizam1 kad je rije o javnom zdravstvu. Kad samo pomislim da su u studenom 2009. senzacionalizmom nazivali upravo informacije o tome da je svinjska gripa podvala, a za ljude koji ih iznose bile su spremne i tee rijei. Kakvi obrati! Na ovom svijetu nikad nije dosadno. Neete vjerovati, dalje je pisalo kako jo ima ljudi koji vjeruju Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji: ,S obzirom na to da je WHO prije godinu dana dra matino proglasio pandemiju gripe H l NI i tako prisilio zemlje da kupe mili june doza cjepiva i antivirusnih lijekova, mnogi su mu vjerovali kao najveem zdravstvenom autoritetu u svijetu. I Hrvatska je naruila ak 1,5 milijuna doza cjepiva i stotine tisua kutija antivirusnih lijekova Tamiflu i Relenza. Samo za cjepivo trebalo je izdvojiti oko 70 milijuna kuna. U dravu je stiglo oko 340.000 doza (ostalo je navodno zamijenjeno za sezonsko cjepivo), a potro eno je prema nekim podacima tek 20.000, dok drugi tvrde da nije cijepljeno niti 10.000 osoba. Sezona gripe u Hrvatskoj, za koju se vjerovalo da e biti apokaliptina, protekla je puno benignije nego obina sezonska gripa, a tako je bilo i u ostatku svijeta.

94

9. poglavlje

SADANJI TRENUTAK - KAKO GA SE KRADE I KAKO GA SAUVATI

Bilo je dana kad sam se, kao i svi, povremeno, akajui televizijske pro grame, naao kako gledam najnovija politika zbivanja u Hrvatskoj. Red pred sjednikih izbora, red borbe za vlast u strankama... Svata se tamo pria, tu mai i zagovara. Ali nema pomoi, ja sam izgubljen sluaj, vie jednostavno ne vjerujem serviranim interpretacijama dogaaja. Ali za uitak gledanja to nije ni vano. Ne vjerujem ni da su se zbili dogailaji iz Predatora 2, kojega sam nedavno gledao, pa nije bilo nezanimljivo. Ime neke perverzije u opetovanom izlaganju samog sebe holivudskim propagan dnim filmovima u kojima opaki, ali ispravni LA cop napravi ono to ne moe Iim specijalaca s najboljom opremom, pa s par ganova razbuca viestruko nad monog svemirskog lovca i ratnika. I spasi pritom cijeli grad od eksplozije. Ima neke slinosti u gledanju Predatora (koji je, dodue, zanimljiviji) i gledanju izvjetaja o previranjima u strankama. I jedno i drugo je fikcija i, dok te ne uvue, prilino je bezbolno. Ja, recimo, gledajui Predatora 2, nisam pu stio niti jednu suzu; nema tu ganua ili osjeaja, kao niti poistovjeivanja. To se jednostavno mene ne tie. To je samo na filmu. Kao i, recimo, one vijesti o puu u vladajuoj stranci, koje su tada bile aktualne. Taj mi se pu isto ini fik cijom, zapravo neim nemoguim. Zar netko vjeruje da je moglo zavriti dru gaijim ishodom? Eto vie se ni ne sjeate da je neki Sanader pokuao neto to su novine nazvale pu , niti da su bili neki skupovi HDZ-a i tome slino. Iz tog sam vremena zapamtio izjavu Sanadera, tog vrhunskog spin-doktora, u kojoj je izjavio da je s premijerske funkcije pobjegao jer nije bio spreman pro davati hrvatski teritorij zbog lanstva u EU. Ima se o tome to za rei, ali doi e na red kasnije.
95

SVI PII; U N O VIN AM A (..i poneto I ne) Kreim ir Mlnk

Gotovo da je zabavno kako se svi ishodi lako mogu predvidjeti. Recimo, kad je premijerka dobila posao, mnogi su se oko mene drali za glavu pitaju* i se, kako sad to, pa rije je cmizdravoj eni i sve u tom stilu, ve u skladu s imidem zainjenim patetikom koji je odprije postojao. Rekao sam, da se ne bismo zavaravali, da e u roku od par mjeseci ta osoba imati imid eline lady, ko Margaret Tatcher. To je zvualo potpuno nevjerojatno, ali samo ako si dopusti da te obuzmu aktualna razmiljanja. U biti je stvar bila jednostavnu za predvidjeti jer poznat je tip, model latentnog diktatora koji stvarno marljivo, predano, odano i pouzdano radi i slua dok je dolje na ljestvici ali, kad dobije neko svoje kraljevstvo, transformira se u odlunu osobu kakvu nitko nije oe* 1 kivao. Ali nemojmo se zavaravati, piramida moi tu ne zavrava, servilnost .se samo prenosi prema jo viim instancama, protiv kojih se nikada nee okrenu ti. Znate o emu priam, svijet oko nas prepun je malih diktatora. Moram rei, tom konkretnom predvianju o transformaciji te ladyti ,,lady of steel pomoglo je i iskustvo iz JNA. Tamo su svi koje biste upitali zna* li da je pravilo sto put dokazano - najvei guteri postaju najvei dombe, (Odmah da kaem, samo onaj tko je bio u JNA, moe shvatiti kljune finese ovog naravouenija i to to zapravo znai najvei guter i najvei domba), Sjeam se da me iz fikcije tih vijesti o puu u stvarnost na trenutak prenulu tek izjava da se ovako neto (pu) ne moe tolerirati jer sljedee godine zavr avamo pregovore s Europskom unijom, a to bi bilo opasno ugroziti. Pa, kako za koga. A lije ta izjava sve pokvarila - dotad su vijesti skoro i nadmaile Predatom 2 po lanoj napetosti i odsustvu ikakve veze s mojim ivotom, a onda se sve po kvarilo spominjanjem EU. Jer tad sam se najeio. (Po tome su te vijesti bile bo lje od Predatora 2, jer gledajui njega nisam niti jednom imao slian osjeaj), ! Taj jedini dodir stvarnosti bio je tako usputno izreen. Kako to ve ma ioniari i ibicari s Hrelia dobro znaju, tos je u odvlaenju panje od onoga to se zbiva dok te peljee. ini mi se da se profesija premijer europske dr ave generalno nekako srozala, i u drugim zemljama se vidi odsustvo veze s bazom i predanost naputcima iz Bruxellesa. Rije je o majstorima dezinformacija. Kad se dogaaji predstavljaju kako se predstavljaju, sve izgleda nevino, ali ba sam nedavno posudio knjigu odlinog amerikog novinira i publicista Jima Marrsa The Rise o f the Fourth Reich: The Secret Societies That Threaten to Take Over America. Pa sam, potaknut njome (koja se bavi samo SAD-om, ali iz drugih knjiga se zna da je princip univerzalan, kao i glavni likovi) u svom mentalnom eksperimentu zamislio ovakve novinske

96

9, p o g la v lje S A D A N JI TRENUTAK

K A K O t (A W K ltA l > 1 I K A K O G A SA U V A TI

naslove: Hrvatska uskoro zatvara zadnja poglavlja n pregovorima s etvrtim Uciehom. Gdje ode sva ona nevinost odjednom, ako ovako postavi stvari? Ali (ilova i zvjezdana zastava tog ne-znam kojeg-po-redu rajha ionako se ponosno vijori na svim vanim zgradama i trgovima. Svaki dan ih vidim te mi i dalje nije Junuo zato u Hrvatskoj, bez ikakva povoda, vise zastave neke druge drave. Zastave Europske unije...

.. .na tewtskomvSabora

...na zgradi hrvatske Vlade

97

S V E P lS E U N O V IN A M A (...a p o n e to I ne) Kreimir Ml<il<

I' pipd

,L > 1.IV- I ir..l.'1 'J

...ispred dvorang VSstrosjav Usinsfei 98

I>o(jlitvlji* S A D A N J I IU I N U I A K

K A K O (iA SE K R A D E I K A K O G A S A U V A H

...na zgradi sjedita SDP-a

1 m Wj

BM BBM B III |l l | i I

SH
Mi

I* im
m

...na zgradi Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti

Dok jednom ne smrkne, drugom ne osvane

Postoji stari naziv za ono to se zbiva u svijetu u zadnjih par desetljea: dravni udar. Puno njih. U SAD-u je dovren namjetaljkom Nixonu (zvanom Watergate, koju je razotkrio Washington Post ija je glavna urednica stalni gost na sastancima bilderbergera.) Mada su i i predsjednici do tada bili lanovi utjecajnih grupa poput CFR-a (Vijea za vanjske odnose), ipak su tek nakon Nixona ameriki predsjednici postali apsolutne lutke na koncu, bez ikakve sa-; mostalnosti u odluivanju. Na starom kontinentu stvar je ila malo drugaijom metodom, zbog tako puno tih, iz perspektive Elite, zastarjelih institucija zva- j nih drave. Ali, ilo se prema istom cilju. Moda netko jo ne zna, ali umreeni splet interesnih grupacija kojeg se nekad zove Elita smatra drave arhaizmom, samo smetnjama prema uspostavi njihove Svjetske tvrtke. Ne moe normalno poslovati ako postoje neke obaveze i zatite prema ljudima u vidu socijalne skrbi, carina, da se zatiti neka vlastita proizvodnja i tome slino, kuite? A oni dravnici koji ele sauvati svoje drave slono se u svijetu pred stavljaju kao nacionalisti, jeste li i to primijetili? Openite interpretacije suvre mene povijesti nacionalizam predstavljaju izvorom svega zla, a istinska elja veine ljudi da se povee s drugima i ivi u skladu s njima izmanipulirana je i usmjerena u stvaranje nadnacionlnih instutucija svjetske vlade, predstavljajui takav nain povezivanja jedinim izlazom i skrivajui pritom stvarne namjere i interese koje su obukli u velike i plemenite rijei i ideje kao to su mir , surad nja , novi svjetski poredak.

100

'). p o g la v lje S A D A N JI I Hl NI 11A K

K A K O G A S E K R A D E I K A K O G A SA U V A TI

Naravno, nitko od nas ne eli biti nacionalist (bar ne u smislu ovinizina), niti se veina nas tako osjea. Svi elimo samo ivjeti u m iru i srei, ali Iz nekog razloga taj se plan stalno uzdrmava svakojakim okovima. Navodno ivimo u demokraciji, vladavini naroda, ali u praksi - ivimo u globalnoj jed nostranakoj dravi. Neke stvari su dirigirane i nametnute kao jedina opcija, dok se sve druge ridikuliziraju ili etiketiraju na neki drugi nain. Kad sam ve spominjao zastave - zato, recimo, nitko u Saboru nije postavio pitanje zato zastave neke druge drave vise posvuda? Zato nitko nije skrenuo pa nju na injenicu da EU nije predstavnika demokracija, jer tijelo koje se bira na izborima, Europski parlament, ne donosi zakone niti daje vladu, moe tek dati neko miljenje, ali bez ikakve obaveze da ga itko uzme u obzir? Ako nije predstavnika demokracija, to jest? Tko onda vlada ako ne - bar indirektno, putem predstavnika - narod. Zato nitko nije predloio da se ne smanjuje broj ljudi potrebnih da se na referendumu odlui u ulasku u drugu dravnu tvore vinu? Zato jer tako briju samo neki notorni desniari, s kojima nitko norm a lan ne eli imati posla. A moda i zato to je demokracija postala vic. Znam, ne morate ponavljati onaj stari argument da je demokracija naj manje lo sustav vladavine. Slaem se ja s time, ali u ovoj svjetskoj jednostra nakoj dravi ije se mnijenje oblikuje medijima koji su doprli do svih pora, demokracija je postala fasada za svoju suprotnost. Rezultat je to ideja koje nisu od juer. Na puno mjesta u knjigama ideologa globalizacije nai ete misao da su ljudi jednostavno preglupi da bi vladali, da to mora raditi struna elita. Ali to je pak njihova fikcija. I onda, kako nekome ukrasti njegov sadanji trenutak? Sto je on uope? I zato je toliko vaan da su svi napali na nj? Zato jer je on sve to imamo. Prolosti vie nema, prola je; a i sve to o njoj znamo tek je neka zamagljena interpretacija, niti bolja niti gora od svih drugih zamagljenih interpretacija prolosti ljudi oko nas. S budunosti stvare stoje jo gore. Koliko god se trudili biti vladari svoje budunosti, jednostavno je ukljueno previe faktora, a za veinu njih u sadanjem trenutku niti ne zna mo da postoje. Ostaje nam - sada. U tom sada se krije bogatstvo, s time moemo to hoemo. Sadanji tre nutak moemo koristiti za stvari koje volimo, ili koje nas zabavljaju ili koje nas oplemenjuju ili za one koje e postati pretpostavke za neka druga, jo vea po stignua, jednom kad budunost postane sada . Moemo ne raditi nita, m o emo ne razmiljati ni o emu, a ako u tome nismo vjeti (kao to ja nisam), tada moemo sluati mjuzu ili itati stripove ili knjige. Ili priati, skijati, slagati

101

SVE PIE U NOVINAMA (....i pon*M<) I ne) KiHIm lr Miak

zbirku m araka... ma, sve je zabavnije i korisnije od praenja nekih tam o izbo ra. Takozvanih izbora. Adame, evo li pa bini), Ali tada u m ozak pustimo virus. Reallty show zvan izbori koji nas p o t puno obuzme i gdje svoj dragocjeni sadanji trenutak jednostavno predamo ljudima koji nas se uope ne tiu, a niti se ml njih pretjerano tiemo to jest tiemo ih se toliko koliko moemo svoju ruku odnijeti na mjesto na kojem se ispunjavaju glasaki listi i tam o osnaiti privid demokracije. I onda priamo o izborima, mislimo o njima, raspravljamo s drugim a o tom e... u to smo pretvorili sadanji trenutak? Moda ovako: Dopustili smo da iluzija izvana prekrije nau stvarnost koja je unutra, da ta besciljna jalovost postane naa stvarnost. Svaki trenutak s mreom misli iz tog filma zvanog, u ovom sluaju, izbori , jedan je trenutak manje za nas same. Bira se vlast? Ma, vlast je iluzija, kad bi netko na mjesec dana politiare is kljuio iz svih medija uvidjelo bi se da ona niti kome t reba, niti bi kome nedostaja la. To je neki paralelni svijet koji postoji za sebe i neprekidno se i agresivno uplee u na svakodnevni ivot sa svakom glupou koja mu padne na pamet. I odavde! Kako je ono pisalo na nekom plakatu nekog predsjednikog kandidata. Vano je. Kajgod. Uope nije vano. To treba ignororati i vratiti svoj sadanji trenutak pod svoju vlast. U sva kodnevnom ivotu, ako iskljuimo ekstremne situacije, u na sadanji trenutak moe ui samo onaj koga sami tam o pustimo. Kad su m e oni rijetki koji jo nisu uvidjeli da sam skroz pogrena osoba za davanje politikih savjeta, i da od mene nem a nikakve praktine svrhe, upitali neto o izborima, nisam im puno pomogao govorei da im predlaem da ne izlaze na izbore jer ne biraju nita, a sa svakim izlaskom daju legitimet global noj jednostranakoj dravi koja im radi o glavi. Ali ti deki, koji nas vabe na izbore izmiljenim prijetnjama, jednostavno nisu zasluili da im poklonimo svoj sadanji trenutak. Pogotovo ako se uzme u obzir d aje to sva naa imovina. D ok su trajali predjedniki izbori, to sam rekao jednom frendu (koji je sav bio obuzet dram atinou politikih dogaaja, zapravo uvijek je pomalo anagairan, ali to su sve corci) i on mi je rekao da je okej sve to kaj ja priam (da je sve to zapravo bezveze i apstraktno), al da ipak nije svejedno tko e biti predsjednik. M aje f nije? Da malo analiziramo stvar, rekao sam ja. Hrvatski predsjednik je zapo vjednik vojske, ali njeno zapovjednitvo je sad u Napulju. On pod sobom ima

102

9. p o g } a v ije S A D A N JI T R E N U T A K - K A K O G A S E K R A D E I K A K O G A S A U V A T I

vanjsku politiku, ali o njoj se odluuje u Bruxellesu. Ne zaboravimo, im a n ad zor nad tajnim slubama, ali one pak odgovaraju Washingtonu. Ipak, rekao je moj frend, nije svejedno je F bu predsjednik bio mister 1. J. ili mister M. B. jer treba imati na umu, nastavi on, a e se svaki od njih okru iti nekim jatacima, koji e onda, posljedino, u t j e s i na fta ivot. U tom trenutku sam shvatio da sam m t e d ^ vua. Na istom mjestu gdje smo sad priali, stajali smo taj moj prijatelj i ja prije toSao deset godina, mir si im 1999., u ono doba kad je Tuman umro, pa je vladala psihoza to e sad biti, hoe li se demokracija ispotovati ili e neki predsjednikovi ljudi preuzeti vlast. Tad jo nisam imao pojma o svjetskoj uroti, ali sam m u govorio da se ne gri toliko oko tih politikih zbivanja jer e sve ii po prancf, nita se posebno nee dogoditi. O n mi je tad, katastrofiar kakav ve jest, poeo spominjati da nisam u pravu, da je jak opasno jer da kaj ak sad Paali napravi neki udar ili kaj ti ja znam, onda sm o stvarno u govnim a.. ha, ha, m oram se nasmijati kako je to bilo glupo i nevano, jednako kao i ovo sad. Razmotrimo predsjednike izbore iz perspektive 2119. godine. Paaliu je moj frend poklonio svoje misli, brige 1 svoj tadanji trenutak 1999., Bandiu 2009., tko zna koga e darivati 2 119,? Oko ega e se tada moj prijatelj griti? I sjeate se uope tog Paalia, koji je neko vrijeme bio simbol za mo iz sjene? Fly in the sky, Jgp% hpei to i priam, tresla se brda rodio n mi a sada nji trenutak proe uzalud, dok fantaziramo o iluzijama 'zvanim... pa*aznim imenima, ti manekeni dou i odu. Problem je to proe i sadanji trenutak. Ali doe sljedei. Pa opet napravimo istu pogreku. Ili moda ne. Recimo, to je s Bin Laenom? Koliko smo na njega potroili svojih vla stitih sadanjih trenutaka? Nitko ga vHP ni fife spominje. 'Vjerojatno ga Vie nitko niti ne lovi. Nije vaan, a nije nikad ni bio. Gdje je slavna svinjska gripa? Nekako je nestala iz medija, nitko je ne spominje. Toliko buke ni za to. A moda zato jer su svi samo slegnuli ramenima i zaobili ordinacije s cjepivima. Tako moe biti sa svime to nam se ne svia, samo ako ne predamo vlast nad naim sadanjim trenutkom nekom drugom. Usudio bih se rei da se tu ne radi samo o pjesnikom pogledu na stvari ve da za takve tvrdnje postoji i znanstvena osnova. U intervjuu s dr. Klausom Volkamerom saznao sam da H l predmet na koji usmjerimo nau pozornost odailjemo fcraku kvantova. koja se reflektira natrag do nas: Ta reflektirana zraka odbija se od predmeta natrag do nas i ini statini val suptilne materije izmeu predm eta i promatraa koji promatra taj predmet. Taj se statini val zove PSI-linija. Prije deset godina u Norvekoj otkrili su ga ljudi koji su uspjeli detektirati tu PSI-liniju. Koristila

103

SVE PIE U NOVINAMA (,* ponalte I ni) Krfllmlr Miak

se da se vidi moe li se pronai ukradeni l> U IU 1. Vlasnik bicikla usredotoio je svoju pozornost na boju i strukturu ton bli Ikla i /.atlm se stvorila PSI-linija od te osobe do bicikla koji se nalazio blizu crkve udaljene stotinjak metara i bio prislonjen na zid. Nitko nije znao da je tamo, Jednu je osoba hodala u krug oko ovjeka koji je stvarao PSI-liniju i otkrila u kojem smjeru ide ta PSI-linija. Za tim je vlasnik otiao pedesetak metara dalje i opet usredotoio svoju pozornost na izgubljeni bicikl. Druga je osoba Ila oko njega i otkrila drugu liniju prema biciklu. Linije su otkrivene pomou ralji. Vjeti raljar moe pronai PSI-lini ju. Njegov instrument daje signal kad pronae PSI liniju. Tako moete pronai dvije ili tri linije pa ete, na mjestu gdje se kriaju, pronai bicikl. Nije to nita novo, tek moda objanjenje kako je mogue da um djeluje na materiju bez dodira, kao to je to pokazano eksperimentima s REG-ovima (random event generator - generator nasuminih dogaaja, vrsta strojeva koji su se koristili za otkrivanje mikropsihokinetikih utjecaja u parapsiholokim istraivanjima), kao i jo jedna potvrda da su misli, namjere i usmje rena panja ustvari fiziki objekti koji imaju utjecaja na svijet, kao to se moe vidjeti na fotografijama koje je snimao, recimo, dr. Konstantin Korotkov svojom GDV-kamerom. Naravno, sa svojim sadanjim trenutkom moete initi to vas je volja, on je samo va. Ali jedan od najglupljih naina za potroiti ga jest takva banalnost kao to su predsjedniki izbori, u zemlji ija vladajua struktura, sa znanjem to se radi ili bez njega, eli uskratiti svaki izbor, osim onog koji kao krajnji cilj ima svjetsku diktaturu, a mi je osnaujemo naom usmjerenom panjom. Re kao bih da ta stvar s dominacijom nad naim sadanjim trenutkom izmeu nas i onog izvana uope nije bezazlena. I niti najmanje pjesnika ili metaforika. To je zapravo glavna crta obrane i napada, ta jedna sekunda koja ini sada , sve se bitke za nju vode. Moda treba malo mudrije raspolagati s njome.

10. poglavlje

NO GUTAA VIJESTI
asna rije, opet nisam imao namjeru itati novine. Poetkom 2010. ve sam se pomalo zasitio svoj igre. Ali tu i tamo, u nekom kafiu ili na poslu ili kod roditelja, jednostavno bi ih mehaniki prelistao i pogled bi mi se sam od sebe zalijepi na neku od onih vijesti u kojima se vidi otisak djelovanja Elite prema stvaranju svjetske centralizirane drave. Pa sam par tih vijesti izrezao ili skinuo s portala. Pa onda, kakve su male poteze ti deki poduzimali u ovoj velikoj ahov skoj partiji tamo negdje Majem 2019. i poetkom 2010.? Podruja njihova in teresa bila su, kao to e se vidjeti, uvijek ista. Tako je jednog dana na nekom internet-portalu osvanuo naslov Europski ministar zdravstva: Pandemija svinjske gripe je la! to je sad to? Znate ve koliko vjerujem europskim institucijama - ne bili Im dao da mi operu ajbu. i podnaslov: Jesu li mediji takoer nasjeli na priu I promovirali panijui i strah? Ali uz malo mentalne gimnastike ukazala se slika. S obzirom da je projekt cijepljenja puanstva tko-zna-ime (a na temelju izmiljene epidemije) neslav no (zapravo slavno!) propao, ts obzirom na to da siigSSa poelo priati jer N u namjere mnogima postale oigledne, trebalo.|@ McumB-obraz i p o n u d it objanjenje koje e umanjiti dramatine zakljuke o elji da se smanji broj ljudi n a svijetu, koji su poeli meu ljudima kruiti. Moda je zato dr. Wotfgang VVodarg, ef Odjela za zdravstvo Vijea Europe, m britanski Daify M ail rekao da je svinjska gripa bila je lana pandemija koju su pokrenule farmaceutske kompanije to su na globalnom strahu zaradile milijarde funti. Pisalo je i da se na neslubenoj razini o velikoj zavjeri farmaceuta i Svjet ske zdravstvene organizacije ukalo i ranije, ali da je ovo prvi put da ovako po-

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak

zicionirana slubena osoba govori o tome. Sad kad je ve sve prolo i bez neke korisne svrhe, dr. Wodarg je svojom izjavom ponovno podignuo prainu oko te teme u vrijeme kada su svi ve zaboravili na svinjsku gripu. Broj oboljelih je u opadanju, broj umrlih znatno manji od crnih predvianja, no nakon svega ostaje pitanje: to s cjepivom? Wolfgang Wodarg je tvrdio da su farmaceutski lobiji utjecali na W HO da proglasi pandemiju, to je vladama bilo zeleno svjetlo za nabavu milijunskih doza cjepiva. Nevjerojatne mjere poduzete u Britaniji Wodarg je nazvao jed nim od najveih medicinskih skandala u povijesti jer imali smo umjerenu gripu i lanu epidemiju. Wolfgane, ta zato nisi prije rekao? U sluaju svinjske gripe, pisalo je, glavni okida za milijunske poslove bilo je proglaavanje pandemije, to je u nadlenosti Svjetske zdravstvene organiza cije. Kako bi se to postiglo,farmaceutski lobiji infiltrirali su svoje ljude u WHO i ostale relevantne organizacije, tvrdi Wodarg. Ah, laknulo mi je, znai nisu tamo otprije i ve od samog nastanka tih organizacija? Farmaceuti su izvrili utjecaj na znanstvenike, lijenike i zdravstvene slube diljem svijeta da bi osigurali zaradu, rekao je Wodarg. Zbog toga su vlade i dravne slube diljem svijeta izloile milijune zdravih ljudi riziku od nepoznatih nuspojava nedovoljno testiranih cjepiva, zakljuio je i predloio istragu uloge farmaceutskih kompanija u cijeloj prii, a prijedlog je, pie, pro ao te e krajem mjeseca biti tema izvanredne rasprave. Znai, sve je u redu, opet je posrijedi tek par gramzivih kompanija, nita vie od toga. Nije cilj ipiranje ili razbolijevanje ljudi nego lova. Okladio sam se sam sa sobom u pet kuna da ni o kakvoj izvanrednoj raspravi neemo vie nita uti, da je to bilo samo onako, za raju , praina u oi i traenje deurnog krivca. Danas mogu rei - dobio sam okladu. Onaj ja koji je tvrdio da ni o kakvoj istrazi niti sank cijama nee vie biti ni glasa. Poetkom 2010. postajalo je sve oiglednije i da je pria o globalnom za topljenju bila tek jo jedna la. Ali, Elita se nije bila spremna odrei tog dobrog povoda za manipulaciju bez borbe, koliko kod besmisleno bilo ono to treba izrei. Mojib Latib, profesor s Leibnizova instituta Sveuilita u Kielu i jedan od vodeih UN-ovih teoretiara globalnog zagrijavanja te jedan od autora izvjea UN-ovog Meuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), UN-ova meunarodnog izvjetaja o globalnom zagrijavanju, rekao je vjeru je da e sljedea tri desetljea ipak biti svojevrstan klimatski dep, razdoblje

10. p o g la v lje N O G U T A A V IJES T I

hladnoe - ali pazite sad - poslije kojeg se nastavlja globalno zagrijavanje! To prenosi Fox News. Zovu ga i Fix News, ne znam zato. Sve su to deki od povjerenja. I tako, dok su se u Europi smrzavali beNluinici, a na Floridi milijuni tropskih riba i narane, i dok su mnogi klimalolozi (bez pristupa medijima, osim rijetkih sluajeva) ve godinama govorili 0 namjetaljci zvanoj globalno zagrijavanje, i kad su ve izali na vidjelo silni e mailovi u kojima su se znanstvenici dogovarali oko iskrivljavanja podataka (ufera danas zvana climategate), i nakon to je A1 Gore za svoje smee od knji gu dobio Nobelovu nagradu (hoe li je sad vratiti?), profesor Latif sad eli rei da je i ovo zahlaenje - tek dio zatopljenja. Da se ne bismo opustili. Koliko ja Nhvaam njegovu misao, sve to se dogovorilo na temelju izmiljenog proble ma globalnog zagrijavanja nek i dalje vrijedi. To je samo trideset godina, proi e to za tren. Moram citirati Davida Ickea: Ljudi, oni nam se smiju! U novinama je u veljai 2010. pisalo i da 52 posto Amerikanaca ne bi htje lo da Obama dobije drugi mandat jer je nezaposlenost i dalje u porastu, a SAD Je ostao ukljuen u dva rata, usprkos predizbornim obeanjima. Taj postotak, umjesto da bude izvor trijumfa inteligencije, pomalo ispunjava tugom. Jer ri je je o 52 posto razoaranih ljudi kojima se sada, kad im se pokazuje pravo lice odvanosti nade, osjeaj beznaa poveava do kozmikih razmjera. Sve su stavili na tu kartu i sad, kad je i to propalo, vjerojatno im se ini da zaista nema izlaza iz te mije stupice. To je vjerojatno i bio jedan od ciljeva stavljanja mladog i naizgled progresivnog crnca na elo SAD - kanalizirati elju za pro mjenom u odreenom smjeru i onda omoguiti da se taj val nade i optimizma razbijte U tisuu komadia, kao val na stijeni. Energija koja ga je pokretala tako je neutralizirana. Na jednom blogu naletio sam na kratak uvid u kognitivnu disonancu Amerikanaca po pitanju Obame, koja je bila dobro saeta u prenesenom raz govoru. Dok je predsjednik Obama u govoru o stanju nacije obeavao da e pomoi u otvaranju novih radnih mjesta, nezaposlena Chris Houser iz Virdinije nezadovoljno je odmahivala glavom i komentirala: Zar to nije obeao i prole godine? ena je dobro skuila stvar, a njezina prijateljica ( )rpin odluno je dodala da je Obama m nogo govorio, a malo toga ispunio. Ne moe ga, kae, vie sluati jer se uzrujava. Ali nekima treba malo vie da bi se trgnuli: ,,I dalje vjerujem u ono to Obama govori i ini jer je vrijedan 1 poten. Priznaje svoje pogreke, a to rijetko ujemo od politiara, kazao je kapetan Dan Ryan, u potpunosti vjerujui u sve to mu se servira. Teka je to klasika, unaprijed smo znali da e tako biti. )adni Obama bi htio, ali nije m o

107

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak

gao. To su isto za Staljina priali itelji gulaga. Eh, kad bi samo drug Staljin znao to rade njegovom n&odu... TJ" meuvremenu, Wall Street nije kanjen kako je trebao biti pa je i da lje dijelio milijunske bonuse, sve je vie siromanih Amerikanaca i sve je tee kolovati djecu i zadrati vlastitu kuu. Ali, prenijela je autorica bloga, nada la fu je O bam a nudio nije umrla jer velika veina naroda i dalje vjeruje da ih predsjednik vodi u bolju budunost, ali sada su realniji i svjesniji da se uda ne dogaaju preko noi te da je jedan mandat u Bijeloj kufl moda nedovoljan da se ispravi sve ono to je biva administracija upropastila. Pa dokle, ljudi? Obama je opet dobro odglumio, trebao je dobiti Nobela za glumu, a ne za mir (kojeg, podsjeam, jo uvijek nije vratio, nakon to je poslao nove trupe u Afganistan i Irak?). Jer dalje je pisalo: Obamin govor bio je pun emotivne, ali i odlune retorike i potvrdio njegove oratorske sposobnosti te za one koji paljivije promatraju (prije bih rekao - za one s krmeljavim oima i konjuktivitisom; op. K. M.) otkrio ovjeka koji, poput milijuna nezaposlenih Amerika naca, osjea strah i odgovornost, elei to prije sanirati probleme. Uf, gde li sam zametnuo onu vreicu za povraanje? Ima jojfc g o d in u dana poslije, Obama izgleda znatno iskusnije i analiti ari tvrde da njegov pravi posao tek poinje jer je prije trebao pohvatati sve konce u vladanju zemljom i nauiti politike trikove kako bi mogao razaznati tko govori istinu, a tko lobira za vlastite ili interese korporacija. On bi trebao nauiti politike trikove* on koji moe spin predavati na fakultetu? Svata. Spremamo se u EU, pisalo je u novinama, a dug nam je preao 45 m i lijardi eura - po slubenim (dakle, optimistinim) procjenama. Stoga nije zgorega da bacimo pogled na to to nas eka na kraju takvoga puta. I kolikoj se pomoi neka lanica europske zajednice drava moe nadati kad je stani-pani. Grki javni dug je poetkom 2010. bio vei od 300 milijardi eura. Hoete li prvo dobru ili lou vijest? Pa, dobra je da su predstavnici vlada dr ava EU decidirano rekli kako Grka nee biti iskljuena iz eurozone te kako njezin status u Uniji nije sporan. To je utjeha. Ta tko bi se odrekao dijela kolonije? Za nadnacionalne strukture koje sto je iza Europske komisije cijela Europa je tek njihova kolonija. Ako je to dobra vijest, kakva je bila loa? Jednako oekivana: europski povjerenik za ekonomi ju Joaquin Almunia izjavio je u Davosu kako saniranje grkog duga za sada nije u planu Europske unije. (Estulin je u knjizi o bilderbergerima napisao da

108

10.

NO GUTAA VIJESTI

je jedan od njihovih.ciljeva nulta stopa ia s ti|a ne prosperitet drava). Ukratko* grki ministar financija aktivirao je Plan B za kojega dugo tvrdilo da no postoji, a donio gaje poslije Svjetskog gospodarskog foruma u 1)avosu gdje ! grki premijer Georgios Papandreu doznao kako Grka od EU dobiti pomo, tek toplu rije i tapanje po ramenu. 1 moda kakvu ideju. Jer grki mediji pisali su kako e vlada u idua dva tjedna p r e liili nove prijedloge poreznih zakona (teret se prebacuje na ljude; zvui pomalo pozna lo), reforme sustava osiguranja (opet na teret ljudi) te mjere kojima bi se treba li jioveati prihodi u dravnom proraunu (da pogaamopet na teret udi?). No, mada je tada rekla da ne eli pomoi (u meuvremenu su se izjave malo ublaile), Europska komisija je ta koja treba odobriti grki plan Stabilnosti i i a/vitka. Kako ide ona imenica sa cf, a nastala je od diktirati1 ? Ostanimo jo malo u 1)avosu, gdje 8 ne kuha nita dobro. Naslov vijesti u novinama govori sve: I bankari svjesfti nunosti reforme financijskog sustava Na 40. s^etskom gospodarskom forumu ula& arskom I )uvosu tema je bila - pogodite ako moete - traenje naina reforme svjetskog lumkarstva (jedan od malih stupnjeva postupnog uvoenja budue svjetske bsmlce koja bi nadzirala sav novae na svijetu) zbog izbjegavanja jo jedne ova kve krize (koju su sami konstruirali^ No, ipak, svi prisutni nisu u tom kolu pa, je zato i dalje trebalo ii metodom malih koraka. Nobelovac Obama je odmah na poetku krenuo u glavu. Izazvao je bujicu bankarskih prosvjeda rekavi kako je nuna snanija i vra .^globalna regu lativa te kako ni|u prihvatljive glomazne banke urufevanje moeugrozfti globalni financijski sustav (Sva srea da jfc sluajno izbila kriza koju godinu pi IJc pa je bilo mogue uofiti taj propust,) Ova tenja da se ograiiilt mo naj vei h banaka podsjea me na politiku razmontiravanja najveih ili najmoni jih nacija, takoer*$ ciljem uspostavljanja jedinstvene nadnacionalne vlasti. A u ovom sluaju - nadbankarske. A moda je to, kao i sve s protestima banaka, IHtno igrokaz? Tko zna. 1 lako su se bankari svaali i nadmudrivali, prihvaajui naelno potrebu /,i globalnim regulatorom (jo jedan eufemizam za svjetsku banku), ali be uvoenja stroe kontrole i ograniavanja veliine njihovih banaka jer e to, po njihovom miljenju, izbaciti New York i London s mjesta svjetskih bankarskih i ratara. I tako se prepucavanje nastavilo do zadnjeg dana, kad su efovi banaka Ipak podlegli snanom pritisku politike (nagaam da su moda dobili tele fonske pozive iz svojih centrala, od nadefova), jer su Obama, Sarlcozy, Brown (*ve predstavnici Elite, bilderbergera i druge bratije) i drugi svjetski lideri bili
109

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak

jedinstveni u stavu da je stroga regulacija nunost kako se ubudue ne bi p o navljale krize poput ove koja jo traje. Je li to formula problem -reakcija-rjeenje jo jednom na djelu ili se samo tako ini? U novinama je pisalo da je, prem a analitiarima, kljuan bio subotnji sa stanak na m arginama (gdje drugdje - tam o se zapravo zbiva ono kljuno, a ne pod svjetlima pozornice) forum a na kojem su se nali predstavnici vlada, m inistri financija i guverneri sredinjih banaka iz SAD-a i Europe te direktori banaka i razgovarali o nunosti financijskih reformi. Nakon tog sastanka su do tada odluni direktori banaka ublaili retoriku i izjavili kako je najbolniji dio ekonomske i financijske krize iza nas te kako su predstavnici banaka, politike i regulatornih tijela ostvarili najbolji dijalog dosad (hm, osim ako nije bio p o srijedi prikriveni monolog) i da se uskoro moe oekivati dogovor o reformi financijskog sektora. Evo i misli elnog ovjeka MMF-a Dominiquea Straussa-Kahna, koji je uvi jek na strani svih nas i u kojeg se moemo potpuno pouzdati: Rije je o klju nom pitanju na koje moramo vrlo brzo pronai odgovor jer je nunost globalne regulacije najvanija lekcija koju smo nauili u ovoj krizi iz koje se tek poinjemo izvlaiti. Apsolutno nevjerojatno! Lekcija koju smo nauili? Kakav tip. Kad se samo sjetim da je ovaj pritisak Elite na financijae, koji provode kroz pijuna Obamu, na jednom naem radiju u vijestima prokom entiran kao da se (heroj) Obama uhvatio u kotac sa (zlim) bankarskim monicima. N edo stajalo je samo tri put hura za Obam u. Sve je izokrenuto. Zato ti deki i mogu djelovati javno - mediji e prenijeti njihovu interpretaciju dogaaja, koja skriva prave namjere. Kad smo kod novca, fascinantna je bila i vijest da je Tony Blair dobio 220 tisua eura za predavanje direktorim a jedne investicijske tvrtke. I to ba tvrtke koja je zaradila 100 m ilijuna eura na padu vrijednosti dionica britanskih banaka koje su bile blizu kolapsa u jesen 2008., em u je k u m o valo ba drutvo koje je i postavilo Blair a na m jesto prem ijera i ije je n a putke dosljedno izvravao, isto ono koje je kum ovalo i krizi . Taj put, nije Tony puno ni traio - za jedan 90-m inutni govor Blairova tarifa je izmeu 250 i 450 tisua dolara. to li je tu tako m udro da vrijedi te novce? Inae je Blair zaradio 2 m ilijuna eura savjetujui banku JP M organ Chase (ini li vam se da toj banci, koja je drm ala jo prije nego je roen O bam in otac, trebaju njegovi savjeti?) i oko 600.000 eura savjetujui Zuri ch Financial Services (stare profesionalce koji su svoj posao uspjeno radili

110

10. p o g la v lje N O G U T A A V IJE S T I

jo dok j e Blair bio u pelenam a). U kupno Je na predavanjim a ia ra d io Jjf m ilijuna cura. Zlobnici bi m ogli zakljuiti da m u se tako oduuju za posao koji je napravio. S i t e da najie platim o neku skrom nu naknadu naem radniku, pitali su Ilum m ati jed n o lijeno nedjeljno popodbe, i zakljuSBi da e im dobro doi neko malo pokrie, p ar predavanja ili neka funkcija savjetnika. Nije Blair usam ljen u tom e - bilderbergovac Jose M aria Aznar, bivi prem ijer panjolske, prole je godine postao lan Uprave direktora News C orps koji pripada... R upertu M urdochu. Povodom katastrofalnog potresa na Haitiju, u jednim je novinama objav ljen okvir 1 popisom deset najsnanijih potresa u posljednjih deset godina. Pogledajmo koji su to bili: - u rujnu 2009. na Sumatri, magnituda 7,6, poginulo 1100 ljudi - u kolovozu 2007. u obalnom podruju Perua, podvodni potres m agni tude 7,9 520 mrtvih - u srpnju 2006. podvodni potres magnitude 7,9 oko 200 km od Jave iza zvao tsunam i i ubio 650 ljudi - u listopadu 2006. potres magnitude 7,6 pogodio Pakistan i ubio 73.000 ljudi - u oujkjffi 2005. potres m agnitude 8,7 jJSmiftio 1300 ljudi na indonezij skom otoku N f e - u prosincu 2004. potres m agnitude 8,9 u vodam a Indonezije* rezultat: nekoliko stotina tisua mrtvih - u prosincu 2003. potres m agnitude 6,6 u Iranu unitio povijesni grad Bam i ubio vie od 26.000 ljudi - u sijenju 2001. potres magnitude 7,9 u indijskoj pokrajini Gujarat ubio 20.000 ljudi - u kolovozu 1999. potres m agnitude 7,6 pogodio turske gradove Izmir i Istanbul i ubio 17.000 ljudi Nisam jedini od ljudi koje sam sretao tih dana kojem je upalo u oko da je deset narazornijih potresa pogodilo uglavnom siromane i mnogoljudne naciJe (bar pola ih je s Kissingerovog popisa zemalja kojima treba smanjiti popula ciju, iz dokum enta MSSN 200, o kojem malo kasnije). Ili su to bar emlje koje se nalaze tamo negdje daleko. 1 naravno, nisam jedini koji je itao teorije urota o tajnim orujima vezanim uz klimu. tovie, nedavno mi je jedan prija ti*!j spomenuo da se u vrijeme onog razornog tsunamija negdje pojavio tekst i o nekoj amerikoj podm ornici koja je izvrila podzem nu eksploziju na mjestu podvodnog rasjeda. Vrag e ga znat . Ba on.

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak

Ali to je sve, naravno, potpuno nemogue. To svi znaju. Pa i novinar koji je Chavezovu izjavu slikovito prezentirao na jednom portalu: Najnovija teo rija iz kuhinje ludila venezuelanskog predsjednika Huga Chaveza tvrdi da je SAD prouzroio potres u Haitiju orujem za potrese i tim e ubio 200.000 ljudi. Izvjetaj Chavezovog biltena, nacionalne televizije ViVe TV citirao je navodni izvjetaj ruske Sjeverne flote, po kojemu je potres od 7,0 stupnjeva po Rich teru uzrokovalo ameriko testiranje eksperimentalnog sustava koji, osim to izaziva potrese, moe izazvati i Vremenske anomalije koje dovode do poplava, sua i uragana . Na webu televizije ViVe navedeno je i da je program HAARP na Aljasci, inae esta m eta teorija urote, takoer odgovoran za potres jaine 7,8 stupnjeva po Richteru u Kini 2008., u kojemu je poginulo 90.000 ljudi. Kako su ono rekli na poetku vijesti - iz kuhinje ludila Huga Chaveza? Nemam simpatija prem a tom ovjeku, ali zar je pri pisanju vijesti na novinaru da ve u prvom redu tendeciozno kom entira i ismijava neiju izjavu? Zar je on takav strunjak za tu materiju da ima to pravo? To je valjda ono to se zove nepristrano novinarstvo. M eni se ini da glavne kuhare iz kuhinje ludila treba traiti malo sjevernije, u Velikoj Britaniji, SAD-u i slino. U vijesti je jo pisalo, navodei neke autore knjiga o HAARP-u, i to da mnogi tvrde kako su tik prije potresa na Haitiju viena svjetla tipina za HAARP-ove zrake, to je bio do voljan povod kritiarim a ovog program a da jo jednom istaknu svoje sumnje. Tamo negdje krajem 2009. i poetkom 2010., ovakav je naslov osvanuo preko cijele naslovnice dnevnih novina: Znate li to nas eka ako se ne dogo vorimo sa Slovenijom i zbog toga ne uem o u EU? I onda divovskim slovima preko cijele strane: Ovo je cijena - izolacija, siromatvo, korupcija. Ma dajte, m olim vas, takve propagandne letke eventualno se moe lijepi ti po stupovim a ili izbacivati iz aviona, ali ne stavljati na naslovnice novina. Na udarnim stranicam a (drugoj i treoj) opet je bio naslov: Dogovor sa Slovenijom... ili... siromatvo i korupcija u balkankoj izolaciji. Uf, sav sam se najeio. O tkuda samo izvlae te bisere i na temelju kojih podataka dolaze do takvih zakljuaka? Naravno, to to je 86 posto Slovenaca, u anketi prove denoj povodom tv-em isije na tu temu, sm atralo da Pahor ne smije potpisat i arbitrani Sporazum s H rvatskom o rjeavanju pitanja granice, nije imalo znaaja. Dragi Slovenci, zabunili ste se, nije vam ovo demokracija, pa da se alite. Utjeno tim Slovencima, ali ne i nama, jest to bi arbitraa trebala poeti tek kad Hrvatska dovri pregovore s EU. N am a nije utjeno da uope ulazimo u EU. Pitao sam se prije nekog vrem ena koliko e dugo doputati da se blokira pripojenje Hrvatske nekim lokalnim nesporazum om . Ili je sve to

112

S > p i . g lj v ij e N O G U T A A V IJE S T I

moda slutilo tek navlaenju i stvaranju elje da se ue u EU, to sam se ve< pitao Vrag e ga znat . No, kom entari uz tekst bili su birani. Jedan je imao ntilov: Hrvaifca i/.van EU: to e biti provincijalni Vujak. Pa otkuda to, kako komentatorica tO zna? Moda ima neki ureaj za gledanje u budunost? Ali ne treba je kriviti Jer nije usamljena - s a istoj je stranici jedan mlai, ali popularni povjesniar lekao: Neulazak Hrvatske u EU bila bi katastrofa. Koja glupost. Ba se ti aka demski deki vole praviti pametni. Najvie me razveselio naslov: ,,Pusi jedina u oporbi uspjela staviti dravu Ispred stranke. Nakon to se ve godinama stjee dojam da je toj eni neobino jiiko stalo da uemo u EU. Ba sam je prije dva-tri mjeseca u direktnom prije nosu iz Sabora uo kako je slavodobitno podsjetila zastupnike da su svi oni bili protiv EU pri je koju godinu, dok je ona jo tad govorila da prema tome treba ii. Dalje je pisalo u novinama: Vesna Pusi je ja$nO i iskreno (uf, b al Se znaju razbacivati izrazima; op. K. M .) opisala situaciju u kojoj na stranka: ako e HNS ruiti Sporazum i napadati Vladu, moda e u dijelu , javnosti dobiti simpatije i poneki politiki poen. Ali e iznevjeriti nacionalni Interese. Upravo zbog toga* istaknula je Ptosi, HNS |e glasovati tz. Sporazum. I'o cijenu da ju se optui kako oporbeni HNS podrava vladu HDZ-a. Tako je 11NS jedini javno dokazao da je sprem an stranaki probitak podrediti nacio nalnim interesima/' Nadnacionalnim, rekao bih ja, kao i dosad. Ma gdje mi je ona vreica? Pa eto, proli su i oni predsjedniki izbori. Pa je u dnevnim novinama osvanuo zanimljiv tefest koji je navodio citate iz uvodnika glavnog urednika tjednika Glas koncila. Izbor Ive Josipovia za novog predsjednika RH nije izneniuluju, napisao je urednik, jer je on bio favorit odredenih centara moi, ISlo je rezultiralo posebnim medijskim tretm anom prem a njemu, a ti centri potrudili su se oslabiti dignu politiku scenu dajui potporu nerealno ambicloznim kandidatim a g nje i tako jaajui opoziciju lijevih kandidata?* lliedulk Glasa koncila dalje je objasnio d a je Josipovi, osim potpore svoje stranke, ondanjeg predsjednika Mesia (prema vlastitim rijeima - navijaa novog svjetskog poretka; op. K. M .) te preutne potpore vladajueg HDZ a i dijela umirovljenog vojnogestablimenta imao i potporu^,skrivenog establimenta, odnosno odreenih centara moi koji djeluju daleko od oiju javnosti. O ne su Josipoviu osigurale pobjedu, izmeu ostalog oslabljujui desnu politiku scenu potporom bezopasnim kandidatima, pri emu autor ne iskljuuje ni moguu primjenu metode ucjenjivanja.

'

mm**

113

SVE PIE U NOVINAMA i a poneto i nt" m<

Mia <

Sve je reeno. Ipak, ve drugoga dana, piu novine, isti je autor bio neto op timistiniji u procjenam a budue suradnje novog predsjednika i Crkve, ali t# je ve druga prilja, ona o svakodnevnim politikim ruka*ruku-mije uvlaenjima. D ok ekam o bolja vrem ena, zaboravljamo da su o n a uvijek negdje iza nas, jer tako barem uvijek kaemo kad prizivam o ona d o b ri stara vrem ena'. Ako prihvatim o takav pesim istini s ta i| onda bism o m ogli e ssfjesfitii to da su p re m a takvom vienju ovo sad zapravo ta bolja vrem ena u odnosu na ona koja e doi. Sv% recimo, u novinam a sam poretkom 2010., u tekstu preko pune dvije strane, proitao da statistiki pokazatelji govore da H rvatska i n ije u tako velikoj krizi i da se ivi bolje nego to graani misle, T o m i je bilo teko povje rovati, ali naslov u novinam a je glasio: Plae su nam najvee u regiji, kupovna mo raste i ivimo u 143 kvadrata. Podnaslov: U Europi je kupovna m a pala za 801 euro, a kod nas je suprotno vea je za 3P eura* To M podaci Centra za istraivanje trita GfK. Svaka je statistika, naravno, diskutabilna, Kao to to pilite kom entatorici, jer u prosjeku svi jed u sarm u, ali pitanja je JsAme na tanjur ide meso, a kom e zelje.(Osobno bih glasao za zelje). No, prosjek je ipak neum oljiv t, kali# ona, pokazuje da nam nije ba toliko loe kako bi se moglo pom isliti iz svakodnevnih razgovora. I koliko bi, pretpostavljam^ odgovaralo nadnacionalcim a iz svjetske elite. Njim a u prilog ionako ide dosta toga - u svakodnevnom ivotu stari i nehi&ISSi um irovljenici ive s 1200 kuna, rasprodaje se dravna im ovina, ra zliiti nameti pojavljuju se svaki tjedan i sve ostalo to SiJ dobro znamo. Ipak je utjeno znati da je b ar statistika na naoj strani, kad ve nisu m inistri, vlada, najvei mediji i ostali.

114

11. poglavlje

GLOBALNO ZATOPLJENJE RAZOTKRIVENO - ALI I DALJE JAE

Takozvano globalno zatopljenje pria je za sebe. O tome se ve dosta pisalo, ali, koliko mogu primijetiti iz onoga to ljudi oko mene govore, nikad dosta. Pojam se toliko duboko, silnim ponavljanjem, urezao u kolektivnu svi leni da ga tih nekoliko demantirajuih novinskih vijesti, objavljenih na manje udarnim stranicama novina, nisu uspjele izbrisati. Pogotovo zato jer veini l|udi nedostaje poznavanje ireg konteksta i uloge koju globalno zatopljenje luni u planu Elite. Kao i svaki njihov potez, i ovaj ima nekoliko razina. Na jed no) se trguje ugljinim kreditima, na drugoj se onemoguava industrijski rast mnogim dravama, na treoj pak ono predstavlja globalni problem koji, narav no, zahtijeva globalno rjeenje. Za koje je pak potrebna cenralizacija moi, pod Isprikom da treba spasiti svijet od ljudskog djelovanja. A zapravo, stakleniki plinovi koje stvaraju ljudi imaju malo veze s bilo kakvim globalnim zatoplje njem, a kamoli onim kojega niti nema. Ali krenimo se kroz portale i novine probijati kronoloki, sve dok ne stiHtiemo do veljae i oujka 2010. godine. The New Party News od 3. listopada 2007. objavio je da je odluka vlade Ujedinjenog Kraljevstva da film Ala Gorea Neugodna istina distribuira kolama postala predmet tube lana Nove stranke Slrwarta Dimmocka. Sud je utvrdio da film navodi na zabludu u devet elemeiidlti I da prijedlog Smjernica, koji su pripremili savjetnici ministra obrazova ni, slui samo pojaavanju politike propagande filma. Stoga, da bi se film mogao prikazivati, vlada Ujedinjenog Kraljevstva, re kao je sud, najprije mora izmijeniti svoje Smjernice za uitelje kako bi bilo jiiNiio sljedee: 1) Pilm je politiki materijal i promie argumente samo jedne

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak

strane; 2) Ako uitelji prikazuju ovaj film a da to jasno ne istaknu, mogue je da kre lanak 406 Zakona o obrazovanju iz 1996. i da su krivi za politiku indoktrinaciju; 3) kolskoj djeci posebno treba skrenuti pozornost na devet netonosti. Netonosti su u tome: 1) to film tvrdi da je otapanje snijega na Kilimandaru dokaz globalnog zatopljenja, no vladin strunjak bio je prisiljen priznati da to nije tono; 2) to sugerira da dokazi iz ledenjaka pokazuju da je porast C 0 2 uzroko vao povienja temperature tijekom 650.000 godina. Sud je utvrdio da film navodi na zabludu jer su u tom razdoblju porasti C 0 2 kasnili su 800 do 2000 godina za porastima temperature; 3) to koristi potresne slike uragana Katrina i sugerira da je tomu bilo uzrok globalno zatopljenje. Vladin strunjak morao je priznati da pojedi nane dogaaje nije mogue pripisati globalnom zatopljenju; 4) to prikazuje presuivanje jezera ad i tvrdi da je to izazvano globalnim zatopljenjem. Vladin strunjak morao je priznati da to nije sluaj; 5) to tvrdi da je jedna studija pokazala da su se polarni medvjedi utopi li zbog nestanka arktikog leda. Pokazalo se da je Gore krivo razumio studiju jer su se etiri polarna medvjeda zapravo utopila zbog izrazito estoke oluje; 6) to prijeti da bi globalno zatopljenje moglo zaustaviti Golfsku struju i gurnuti Europu u ledeno doba. Tuiteljev dokaz pokazuje da je to znan stveno nemogue; 7) to optuuje globalno zatopljenje za nestanak vrsta, ukljuujui bijelje nje koraljnih grebena. Vlada nije mogla nai nijedan dokaz koji bi potkri jepio tu tvrdnju; 8) to sugerira da bi razine m ora mogle porasti sedam metara, uzrokujui raseljavanje milijuna ljudi. Ustvari, dokazi pokazuju da se oekuje povi enje razine mora od 40 centimetara tijekom sljedeih 100 godina i da ne postoji takva opasnost od masovnih migracija; 9) to tvrdi da su rastue razine mora uzrokovale evakuaciju stanovnika nekih pacifikih otoka na Novi Zeland. Vlada nije u stanju to potkrijepili dokazima, a sud je primijetio da se ini kako je to lana tvrdnja. Toliko o laljivcu A1 Goreu i njegovom filmu. Hoe li i on sad vratiti No belovu nagradu, opet pitam? Prije afere Climategate i otkria elektronske pote izmeu znanstvenika koji su se dogovarali kako da lairaju podatke, bilo je ovakvih i slinih vije

11. poul.i'/1jt' GLOBALNO ZATOPLJENJE RAZOTKRIVENO - ALI I DALJE JAE

Ml, na kojeis# malo tk obazirao. Znajui sve ovo, bilo je poprilino iritantn sluati dram aine glasove voditelja informativnih televizijskih emisija kad bi spominjali globalno zatopljenje. A sre lijepo pie u novinama, Ifcdufe, Iftl dovoljno esto. Jedna je novinska vijest, napravljena na temelju Izvjetaja amerikog Senatskog odbora za okoli i javne radove jo od 20. prosinca 2007., imala sljedei naslov: Sve vie znanstvenika osporava teoriju 6 ljudskim uzrocima globalnog zagrijavanja. Pisalo je da je preko 400 uglednih znanstvenika iz vie ml 24 zemlje podnijelo znaajne prigovore na glavne aspekte takozvanog koneiizusa o ljudskim Uffifcima gtobals$ig zagrijavanja. Ti znanstvenici, od k$jih u mnogi trenutani i bivi sudionici u UN-ovom IPCC-u (Meuvlainom mlboru za klimatske promjene), kritizirali su tvrdnje o klimatskim promjena ma koje su iznijeli UN-ov 1PCC i bivi ameriki potpredsjednik Al Gore. ini se, pisalo je, da ak i u medijima establimenta neki poinju primje ivati rastui broj skeptinih znanstvenika. U listopadu 20Q7.*stataa suradnica Wnshinglon Posta napisala je da broj klimatskih skeptika ini se, raste umjesto (ln se smanjuje. Taj je lanak navodio znanstvenike po imena, zemlji u kojoj? live i akademskoj/institucijskoj pripadnosti. T d b er jg navodio njihove vla stite rijei, biografije, internelske adrese njihovih struno recenziranih studija t Izvorne materijale prikupljene 2007. iz javnih izjava, raznih medija i $ web lokacija. Mnogi od znanstvenika obuhvaenih ovim izvjetajem dosljedno su tvrdili da brojni kolege dijele upifi? mjpenje, ali n ele jpra govoriti zbog st ralia od osvete. Strunjak za atmosferu, dr. Nathan Paldor, profesor dinamike meteoro logije i fizikalne oceanografije na Hebrejskom sveuilitu u Jeruzalemu, autor 70 ak struno recenziranih studij, objasnio je da su mnogi od njegovih kolega znanstvenika bili zastraeni: Mnogi od kolega s kojima sam razgovarao dijele Ova gledita i kau da nisu bili u stanju objaviti svoj skepticizam u znanstve nim ili javnim medijima , napisao je Palor, tJgleni znanstvenici o kojima je govorio izvjetaj Washington P&Ski strunjaci su s Baznih podruJlaj ukljuujui klimatologiju, geologiju, biologiju, fiijkl* kemiju, matematiku, glaciologiju, blogeografiju, meteorologiju, oceanografiju, ekonomiju, strojarsko, znanost o okoliu i paleoklimatologiju. Misli li jo netko da je rije tek o nenamjernoj pogreHi ili zabludi to to su nam godinama govorili da iz dana u dan prosjena temperatura naeg planeta niste i da emo se vrlo skoro suoiti s nizom globalnih katastrofa proisteklih iz tog zagrijavanja; d aje rije o ozbiljnom problemu koji ukljuuje itavo ovje

117

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak

anstvo; da tijekom ljeta vladaju iznimno visoke temperature, a tijekom zima stiu prie o definitivno najtoplijim zimama u teko je rei koliko desetljea; da znanstvenici dodatno upozoravaju kako su njihove spoznaje o globalnom zatopljenju utemeljene na neopozivim injenicama i ukoliko se odmah neto ne poduzme poviene temperature unitit e veinu nenaseljene zemljine po vrine; da postoje prognoze o drastinom podizanju povrine mora ve za nekoliko godina... Ali eto, jo pri samom kraju 2007. godine znanstvenici Amerike admini stracije za oceanologiju i atmosferske prilike ustvrdili su kako su tijekom 2007. godine pokazatelji globalne temperature bili isti kao i prethodne. Pridodali su i to kako je taj trend prisutan jo od 2001. godine, to je neumitno trebalo do vesti do tvrdnje daje globalno zatopljenje privremeno ili stalno prestalo. Tem perature su se irom svijeta prestale poveavati, to je u potpunoj suprotnost i s postojeom teorijom efekta staklenika. Sjetimo se, globalno zatopljenje je postalo hit poetkom osamdesetih godina; od 1980. do 1998. godine prosjeni' temperature su rasle, no u sljedee je tri godine dolo do postupnog stabilizi ranja, tako da od 2001. godine nije bilo nikakvog daljnjeg zamjetnijeg rasta. Jednostavno, svijet se u posljednjem desetljeu nije zagrijao. Najvjerojatnije su oscilacije prosjenih godinjih temperatura tijekom zadnjih par desetljea bile uzrokovane oscilacijama Suneve aktivnosti. Dok su se za prie o globalnom zatopljenju dijelile Nobelove nagrade, za vijesti o mjerenjima koja su negirala teoriju o globalnom zatopljenju nije bilo mjesta ak niti u dnevnim novinama. No, vremenom, i kroz velike su se medije probili valovi spoznaje o lome da je rije o namjetaljci svjetskih razmjera. U Sunday Timesu 24. sijenja 2010. naslov je bio: ,,UN-ov ef klime Ra jendra Pachauri dobio dotacije na temelju lanih tvrdnji i tvrdilo se da je predsjednik UN-ovog M eunarodnog panela za klimatske promjene (IPC ( ',) koristio lane tvrdnje da se himalajski ledenjaci tope da bi dobio dotacije vri jedne stotine tisua funti. Eh, kad bi samo to bilo posrijedi, oprostili bismo mu, jer sve to je ljudski nije nam strano. Ali to je vjerojatno bio tek usputni dobitak i mala nagrada za njegov trud. Potom su se nabrajale institucije koje su mu dale novac; izmeu ostalog je dobio 2,5 milijuna eura od Europske unije, iz depa europskih poreznih obveznika, pisalo je. To znai, ilo je dalje, da europski porezni obveznici plaaju istraiva nje znanstvene tvrdnje o ledenjacima koje bi bilo koji istraiva leda odmah prepoznao kao la. Ovo otkrie dolo je samo tjedan dana nakon to je The Sunday Times objavio ozbiljne znanstvene propuste u IPCC-ovom presudnom

11. poglavlje GLOBALNO ZATOPLJENJE RAZOTKRIVENO - ALI I DALJE JAE

I/vjetaju o globalnom zatopljenju. IPCC je upozorio da e se zbog globalnog K ittopljenja veina himalajskih ledenjaka otopiti do 2035., to je bila ideja koju |r veina glacerologa smatrala apsurdnom. Proli tjedan, pisalo je dalje, IPCC |r povukao tu tezu i ispravio svoj izvjetaj. Daily Mail Reporter je 11. sijenja imao sljedei naslov: Jesmo li na pof etlcu 30 godina globalnog HLAENJA? Pisalo je da su eminentni znanstve n u 1 reldi da je velika hladnoa u Britaniji poetak trenda prema hladnijem vicinenu i da ta tvrdnja ozbiljno proturjei teorijama o globalnom zatopljenju, /cmlja ulazi u hladni mod koji e trajati 20 do 30 godina; ljeta i zime bit e h la d n iji. Predvianja su temeljena na analizama prirodnih kruenja tempera tu ra vode u Tihom i Atlantskom oceanu. Pisalo je d aje rije o radu uglednih klimatskih znanstvenika, a ne ljudi koje zatitari okolia rutinski odbacuju kao o ne koji nijeu globalno zatopljenje (global vvarming deniers) Ti eksperti V je ru ju , pisalo je, da ti ciklusi - a ne ljudsko zagaenje - mogu objasniti sve VK/ne promjene svjetske temperature u 20. stoljeu. Ako je to tono, pisalo je i lllje , tada ti istraivai izazivaju znanost koja stoji iza klimatskih promjena I dovode u pitanje politike mjere da se zaustavi globalno zatopljenje. To se d o g o d ilo neovisno o proizvodnji ugljinog dioksida. Sad su se ciklusi oceana ptchacili na hladni mod, i podaci pokazuju da se koliina arktikog ljetnog tilda poveala za vie od etvrtine od 2007. godine. Itd, itd. itajui sve to, zapitao sam se zato se nigdje ne kae jednostavna inje nu a da temperatura Zemlje nije konstantna niti e ikada biti. Ona uvijek ide milio gore, pa malo dolje, pa malo gore, pa malo dolje, i tako desetljeima, sto liim a, tisuljeima. Nisu li Clash u pjesmi London Calling, u skladu s pred vianjima i podacima iz sedamdesetih da ulazimo u ledeno doba, pjevali Ice Igo Is coming... Science Daily je 31. prosinca 2009. objavio tekst pod naslovom: Nema raktn udjela atmosferskog ugljinog dioksida u zadnjih 160 godina, pokazuju nova Mi uivanja. Pisalo je da veina ugljinog dioksida koji stvara ljudska aktivnost ne ostaje u atmosferi, nego da ga asporbiraju oceani i zemaljski ekosustavi. Ustvai i, samo 45 posto emitiranog ugljinog dioksida ostaje u atmosferi. Da bi ustano vio raste li zaista udio ugljinog dioksida u zraku, Wolfgang Knorr s Department ol luirth Sciences na Sveuilitu Bristol ponovno je analizirao dostupne podatke i i atmosferskom ugljinom dioksidu i njegovim emisijama od 1850. godine. U suprotnosti s nekim studijama, pisalo je, otkrio je da udio ugljinog dioksida u ruku nije rastao niti tijekom zadnjih 150 godina, niti u zadnjih pola desetljea. Njegovo istraivanje objavljeno je u asopisu Geophysical Research Letters.

SVE PIE U NOVINAMA

|iiiiie5l<> I ne) Kreimir Miak

ini se da u raspravama o hlaenju i grijanju Zemlje esto izmie jedan dosta oigledan podatak - odnos ciklusa Sunevih pjega i temperature na Ze mlji. U meuvremenu neki uzroke u bluenju planeta nalaze u hlaenju oce ana, drugi u rastezanju Zemljinc orbite, MUankovievim ciklusima i slino. Meni ta pria s orbitom, koliko god rastezanje i skupljanje orbite sigurno utje e na klimu, nije dovoljna. Naime, rije je u dugim vremenskim razdobljima, spominje se 20 i 40 tisua godina. To mi se ne ini dobrom adresom za obja njavanje oscilacija tijekom tako malenih odsjeka kao to je par desetljea ili par stoljea. Mislim da oi trebamo usmjeriti prema Suncu. Neto se zbiva sa Suncem, a u vezi je s pjegama. Nakon iznimno jake ak tivnosti u dvadesetom stoljeu, sunce je odjednom utihnulo, napisao je 2007. godine David Whitehouse, astronom i autor knjige Biografija Sunca. Proli su mjeseci a da se nijedna pjega nije vidjela na Sunevom disku. Kako je bio kraj jednog kruga aktivnosti, astronomi su ekali da se pjege vrate i oznae poe tak sljedeeg jer se Suneve pjege pojavljuju i nestaju u ciklusu od, ugrubo, 11 godina, to je prvi put primjeeno 1843. No, ve neko vrijeme Sunce ne daje znaka da e zapoeti novi ciklus pjega. Ciklus pjega povezan je s kretanjem supervrueg elektrino nabijenog pli na unutar Sunca, nekom vrstom podzemnih rijeka plina kojima treba etrde set godina da naprave krug od ekvatora do polova i natrag. Nekako, a ne zna se jo tono kako, ova cirkulacija stvara Suneve pjege koje svakih jedanaest godina imaju maksikum, nakon ega slijedi minimum. Ali u svibnju 2006., kruenje se usporilo do rekordnih, nikad zabiljeenih vrijednosti. I to nije bio jedini indikator da se na Suncu neto zbiva. Postoji li veza izmeu Sunevih pjega i temperature na Zemlji? ini se da - da. Najslikovitije o tome govori podatak da su u 17. stoljeu pjege nestale. Izmeu 1645. i 1715. bile su rijetke, uoeno ih je tek 50, a trebalo ih je biti 50.000. Ba u 17. stoljeu sjeverna se Zemljina polutka ohladila do te mjere da je to imalo tragine posljedice. To se razdoblje naziva malo ledeno doba, a pojavilo se u ba nezgodno vrijeme, nakon toplog srednjovjekovnog razdoblja, kad se ovjeanstvo udvostruilo. Sad se poelo smanjivati jer su usjevi podbacivali zbog klimatskih promjena, pa su se cijene kruha udvostru ile i upetostruile. Suneva aktivnost utjee na temperaturu na Zemlji, to je sigurno. A tijekom 20. stoljea solarni ciklusi su se pojaali. Studije pokazuju daje krajem 20. stolje a Suneva aktivnost bila moda najvia u zadnjih 8000 godina, a mijenjali su se i drugi parametri, kao magnetsko polje Sunca, koje se u prolom stoljeu gotovo

120

11 pogliMji? GLOBALNO ZATOPLJENJE RAZOTKRIVENO - ALI I DALJE JAE

udvostruilo. Ali Onda je dolo do promjene. Tijekom zadnjih deset do dvanaest godina Suneva je aktivnost poela opadati. Zadnje je desetljee bilo toplije od prethodnih, to je rezultat velikog dizanja globalne tem perature izm eu 1978. i 1998. O d tada, prosjena tem peratura je visoka, ali stabilna. No, na poetku sm o perioda slabe Suneve aktivnosti koji bi konano mogao staviti toku na slakleniku teoriju globalnog zatopljenja i utjecaja ovjeka. Neki lanovi Ruske akadem ije znanosti kau da sm o m oda na poetku razdoblja nalik onom izm eu 1790. i 1820., malog opadanja solarne aktivno sti zvanog Daltonov m inutnum . Procjenjuju da pad Suneve aktivnosti r p jf p sm anjiti globalnu tem peraturu za 1,5 stupnjeca Celzijusovih do 2020. godine. Postoje tabele koje uvjerljivo pofcatsiju kako rf liu s i pjega p o H a p a ju a k ri vuljom tem perature na Zemlji. Stvar pogotovo postaje zanimljiva kad se stavi I krivulja proizvodnje C 0 2, pa se v id i kako on im a neku svoju krivulju - effO zatopljenja dok nem a em itiranja C O , onda se C O , em itira sve vise, ali ba tada se Zemlja malo hladi, pa se opet malo: grije i on d a joj se jedan dio krivulje poklapa s krivuljom C O .

(x) Plava crta predstavlja temperaturu zraka na sjevernoj p o la u razdoblju T8SG^SKS,|(affiH^ a () crvena crta duinu solarnog ciklusa. Poklapanje je oigledno.

121

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak

A sun-climate concience?
"SHBSolar total irradiance (w/m2)

oso YearlyArctic-wide surface temperature anomalies {deg C)

' 1 3 7 4 .....................................

S i a j f c i irf^stavlja odnos suneve aktivnosti i godinjih temperaturnih promjena na povrini Arktika. Temperatura Arktika takoer blisko prati aktivnost sunevih pjega

Evo io p a f podataka koji svjedoe o vezi Sunea i temperature na Zemlji (zapravo, to je tako logino s ime prvo povezujete temperaturu? Pa sa Sun cem, naravno.) Solarni m inim um (2000...?) Moderni klimatski optim um (1890-2000) - svijet postaje topliji. Koncen tracije staklenikih plinova rastu. Solarna aktivnost raste. Dallonov solarni m inim um (1790-1820).s- globalne temperature su nie od prosjeka. M aunderov solarni m inim um (1645-1715) poklapa se s malim ledenim dobom. Sprerov solarni minimum ( 1420-1530), otkriven analizom radioaktivnog ugljika u godovima drvea, poklapa se s razdobljem hladnijeg vremena. Nase lja na Grenlandu su naputena. Wolfov solarni mi n i m u m (1280-1340), poinje kvarenje klime. ivot na Grenlandu postaje tei. Srednjovjekovni solarni m aksim um (1075-1240) poklapa se sa srednjo vjekovnim toplim razdobljem. Vikinzi iz Norveke i Islanda stvaraju naseobi ne na Grenlandu i u Sjevernoj Americi.

S1. pogtevjie GLO BALNO ZATOPLJENJE RAZOTKRIVENO - ALI I D ALJE JAE

O ortov solarni minimum (1010-1050), tem peratura na Zemlji je hladnija od prosjene. Uz se. ove poznate i dostupne podatke, silna propaganda p globalnom zatopljenju postaje sve sumnjivija. Ako je neto dio globalnog plana onda glav ne institucije nee prihvatili Ne kao odgovor, pife David Icke i kae da je to obino nepogreiv nain da.se prepoznaju obrasci manipulacije. Ako ip n<?to gura naprijed usprkos miljenju javnosti i protiv svih dokaza, prirodne prav ile i zdravog razuma, u tom # sluaju, bejfe |^ gtka, radi o globalnom planu. I )anas imamo savren primjer, napisao je Icke, tog procesa u neem u to zovu '( limategate^, razotkrivanju vodeih znanstvenika koji su namjetali podatke o te inp eraturaroa. Globalno zagrijavanje, ili ssklihaatske promjene kako te sada /.y\ u nakon to su temperature pole konstantno padati, prem a tome bi bio najbezonije Izreiran problem , ili ne-problem , J |ednoB ffto - divovska la. Ali, fea,g to kau, ponovite la dovoljno puta i postat e prihvaena istina, a to je la vea, vie e ljudi u nju povjerovati. Propaganda o klimatskim promjenarnazasniva se na m itu da tem pera ture znaajno rastu i da bi mogle dosegnuti katastrofalne razine, i to zbog ljud skih emisija ugljinog dioksida dok su, ustvari, promjene temperature uzro kovane naj^grojatnije porastim a ili padovima Sunevih aktivnosti poznatih kao Suneve pjege te drugim prirodnim pojavama. Bili |go u igstufm trendu Suneve aktivnosti koji je podignuo prosjene temperature, ali n sada opada godinu za godinom, a tako i temperature. Kada aktivnost Sunevih pjega p o novno poraste u sljedeem ciklusu, temperature e opet porasti, da bi na kraju ciklusa opet pale. Na ugljini dioksid otpada samo dio staklenikih plinova, a ugljini dioksid koji stvara ovjek tek Je djeli, la k i o d toga. Efektu staklenika daleko najvie doprinose vodena para i oblaci koji su odgovorni za oko 96,5% fenomena prirodnog zadravanja topline. Moemo jedino zabraniti ^goJfenu paru i oblake. A prije nego to jo vile dem oniziramo u g ljfc i dioksid, treba spomenuti da je on zasluan za rast biljaka. Bez njega, f a o i bez efekta stakle nika za zadravanje topline, ovaj planet bio bi nepogodan Iluminatske obitelji, pisao je Icke, odluile su stvoriti privid potencijal ni klimatske katastrofe kako bi izmijenile lice i prirodu globalnog drutva i nametnule enorm ne nove poreze zajedno s dravom policije i kontrole radi provoenja novih zakona o klimi. A jedna od najvanijih organizacija (iilum imitskom ekolokom planu je Rimski klub osnovan 1968. Povezan je s mreom 1)rube Bilderberg, Vijeem za vanjske odnose i Trilateralnom komisijom. Sve

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak

su to organizacije Rothschilda koje koordinira tajno drutvo Okrugli stol iz Britanije. Osniva Rimskog kluba Aurelio Peccei izjavio je 1991. za publikaciju te organizacije naslova Prva globalna revolucija: U potrazi za novim neprija teljem koji e nas ujediniti, doli smo na ideju da bi zagaenje, prijetnja global nog zagrijavanja, nestaice vode, glad i tome slino mogli biti pogodni... Sve to rezultat je ljudske intervencije... Pravi je neprijatelj, dakle, samo ovjeanstvo. Glavna je motivacija plana klimatskih promjena kriom uspostaviti svjet sku diktatorsku vladu. Nedavno otkriveni dokumenti Ujedinjenih naroda sa dre detalje plana za globalnu vladu uvedenu kroz ekoloke zakone i propise. Sredstvo zato j e Program za okoli Ujedinjenih naroda (UNEP), koji je osnovao iluminatski Meuvladin odbor za klimatske promjene (IPCC) radi prodavanja scenarija o kraju svijeta. No, predani promicatelji globalnog zagrijavanja na BBC-u doivjeli su veliku neugodnost kada je jedan od njihovih dopisnika za klimu, Paul Hudson, napisao lanak u kojem je priznao da temperature ne rastu ve jedanaest godina. Naslov na web lokaciji BBC-a ovako je to saeo: to se to dogodilo s globalnim zatopljenjem? Hudson je citirao profesora Dona Easterbrooka sa Sveuilita Western Washington koji je rekao da nam padajue temperature oceana praktino jame da e Zemlja biti u fazi hlaenja sljedeih tridesetak godina. No, oajniko nastojanje da se prikrije injenica da temperature pa daju dovelo je do toga da znanstvenici diljem svijeta falsificiraju brojke, uklju ujui neke s NASA-inog Instituta za svemirske studije Goddard. Na elu toga je bliski suradnik Ala Gorea, dr. James Hansen kojega zovu ocem klimatskih promjena. Njemu imamo zahvaliti za puno napuhanih podataka koji su raspi rivali m it o klimatskim promjenama. NASA-in institut na elu s Hansenom objavio je da je listopad 2008. bio najtopliji dosad zabiljeeni, pa ipak su ljudi irom svijeta doivjeli vrlo hladno vrijeme i teke meave. Kad je oigledna netonost NASA-inih brojki dovedena u pitanje, pokazalo se da su koristili brojke iz toplijeg mjeseca ruj na, a priopili su one iz listopada. Brojke koje objavljuje Hansenov NASA-in institut pruaju neke od glavnih podataka koje UN-ov Meuvladin odbor za klimatske promjene koristi kako bi potkrijepio svoju priu o globalnom zagrijavanju, a NASA je konstantno predstavljala temperature vie od dru gih izvora. To nije prvi put da je Hansen uhvaen u lai. Godine 2007. bio je prisiljen priznati da njegova tvrdnja da su 1990-e bile najtoplije desetljee 20. stoljea nije istinita. To su bile 1930-e kad se proizvodilo drastino manje ugljinog dioksida.

124

I s5 pogtevije GLOBALNO ZATOPLJENJE RAZOTKRIVENO - ALI I DALJE JAE

Meunarodni izvrni direktor Greenpeacea Gerd Leipold morao je prizna li da priopasji tisak u kojem se tvrdilo da ee arktiki led nestati do 2030. ne moe potkrijepili dokazima, ali je rekao da se ne ispriava to je emocionalizirao problem kal bi pridobio javnost da vidi svijet na njegov nain. Mislim da hoe rei, napisao je David Icke, da je laganje u redu, sve dok vam ljudi vjeruju. Ne samo to ledene kape ne nestaju, nego se i poveavaju kako temperature padaju. Izvjetaj objavljen u listopadu kae da je antarktiko ljetno 'otapanje u 2008./2009. bilo najslabije ikad zabiljeeno od uvoenja satelitske tehnologije. Taj l i f j i l l l j , objavljen u asopisu Geophystcal Research ietters, ignorirali su mediji glaVtls struje! 1 skupine za 'ailtitu okolia. A ako elite vidjeti izvorne zapis* o globalnim temperaturama kafe najvie citira kako biste provjerili podatke koje k$f|p|i klimatski kult - oni su ie, eto, izgubili. To se pukom sluajnou dogodilo kad se Odjel za klimatska Istraivanja sa Sveuilita East Anglia u Ujedinjenom Kraljevstvu, jedan od svjetskih centara klimatskog kulta, suoio sa zahtjevima da ih objavi prema Zakonu o slobodi informacija. Prije toga su odbijali objaviti neobraene po datke s klimatskih postaja i pojedinosti o svojim metodama obraivanja. Zato l> l unitili podatke koji bi, ako govore istinu, podrali njihove tvrdnje da kli matske promjene uzrokuje ovjek? Podaci su bili sustavno namjetani, ali pria jc krajem prve treine 2010. dobila novi zamah kad je jedan haker pristupio tisuama w m t o m i dokume nata iz raunala Odjela za klimatska istraivanja i razotkrio da su klimatske promjene znanstvenici krivotvorili. Bili su to e-mailovi koje su izmjenjivali Isl aknuti klimatski znanstvenici, a jasno su ukazivali na to da je postojala uro ta tla se blokira zahtjev na temelju slobode informacija i da se skeptine znan stvenike zadri izvan procesa strunog recenziranja (peer-review ) i znanstve nih publikacija. Profesor Phil Jones, direktor Istraivakog odjela, povukao Se s poloaja dok se ne provede istraga. U jednom od njegovih c-mailova pisalo je: ,.l Ipravo sam zavrio Mikeov trik s prirodom i dodao prave temperature svakoj seriji za posljednjih 20 godina kako bih sakrio pad Dr. Tim Bali, koji je provio 30 godina u klimatskoj znanosti i opovrgava, slubenu bajku, rekao je da su razotkriveni dokumenti ubojit dokaz. Rekao je tla je to na svjetskoj razini zastraujue, jer ta skupina znanstvenika ne siimo to kontrolira I Iadlevev centar Meteorolokog ureda UK, koji kontro lira podatke o temperaturi, nego takoer kontroliraju i IPCC. IP C C je pak tijelo koje upravlja vladinom klimatskom politikom u cijelom Svijetu. Krug je zatvoren time to Hadleyev centar sufinanciraju Ministarstvo okolia, hra

125

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir SHSijs:.

n e I ru ra ln ih poslova, M inistarstvo o b ra n e i M inistarstvo energije vlade U je dinjenog Kraljevstva. M-mailovt $u pokazali da se tim , kako su se naivali, uplitao u kompleksne, birokratske procese U N-ovog o d b o ra za klim u (IPCC -a) kako bi se iskljuili nezgodni znanstveni rezultati iz njegova etiri Izvjetaja S procjeni stajftji te k ak o v i utjecali na zakljuke odbora iz politikih, a ne znanstvenih razloga. T a koer, odreivao je to jest, a to nije struno recenzirana znanost i iskljuivao rezultate koji se nisu podudarali s onim to su oni, i politiari s kojima su bili blisko povezani, htjeli da U N -ov odbor za klim u objavi. Potom su iia m j^ a li vlastite podatka kako bi pllkriM nedosljednosti i grifa. Izraavali su oaj zbog injenice da, suprotno svim njihovim predvianjim a, globalne tem perature nisu porasle u bilo kojem statistiki znaajnom smislu u posljednjih petnaest godina, i u padu su devet godina. Ta je unutarnja sum nja bila u opreci s nji hovim javnim izjavama da je tren u tn o desetljee najtoplije od kada se provodi mjecenje i da je znanost globalnog zagrijavanja rijeena. Nadalje, om etali su sam p ra se s strunog recenziranja, p sb n ja ja l se na asopise koji su H recenzije njihovih radova birali njihove prijatelje, umjesto nezavisnih znanstvenika. Uspjeno su se oslanjali n a prijateljske urednike as s j s a tariUm odbacivali' radove liji rezultati nisu bih u skladu s njihovim poli tikim gleditem. Zalagali su se z a sm jenu strunog urednika jednog asopisa, iskljuivo zato to nije dijelio njihovu sprem nost za krivotvorenje i ko rum p i ranje znanosti u politike svrhe. Pokrenuli su zlobnu javnu kam panju d ezin form iranja i ocrnjivanja njih^Cbi znam tvenih protivnika preko web lokacije koju su pokrenuli uz Velika srdtea. U suprotnosti sa sviJH pravilim a otvore ne, provjerljive znanosti, T im je poinio kazneno djelo zavjere radi skrivanja i unitavanjaraunaln ih kodova i podataka koje su legitim no zatraili vanjski istraivai koji su im ali vrlo dobar riio g sum njati da su njihova istraivanja1 potena i kom petentna. U porukam a Se takoer spom inju njihovi napori da obuzdaju srednjovjekovno toplo razdoblje kad su tem perature bile vie nego fto su danas, bez ugljinog dioksida industrijskog doba u atmosferi. To su katastrofalne inform acije za lobi klim atskih p ro m je n a i oni su ih p o kuali izbrisatiJte iapfava o klim i i slubenih apisa. Lord C hriatopher Mon ckton rekao je da njegovi osobni izvori to takoer potvruju. U londonskom Sunday Telegraphu napisao je: .U N }e ukinuo srednjovjekovno toplo razdo blje... 1995. godine. David Deming, geoznanstvenik sa Sveuilita Oklahom a, napisao je lanak u kojem je rekonstruirao 150 godina sjevernoam erikih tem peratura na tem elju podataka iz buotina. Jo je napisao: ,,S objavljivanjem

126

11. poglavlje GLOBALNO ZATOPLJENJE RAZOTKRIVENO - ALI I DALJE JAE

ilanka u Scienceu stekao sam znaajan kredibilitet u zajednici znanstvenika koji rade na klimatskim promjenama. Mislili su da sam jedan od njih, net ko tko e izopaiti znanost u slubi drutvenih i politikih ciljeva. Jedan od njih mi se povjerio. Vana osoba koja radi na podruju klimatskih promje na i globalnog zagrijavanja poslala mi je zapanjujui e-mail u kojem je pisalo: Moramo se rijeiti srednjovjekovnog toplog razdoblja. To su i uinili. Drugi UN-ov izvjetaj o procjeni stanja iz 1996. sadravao je dijagram razdoblja od 1000 godina koji je pokazivao da su temperature u srednjem vijeku bile vie nego danas. Ali izvjetaj iz 2001. sadravao je nov dijagram na kojem nije bilo nrcdnjovjekovnog toplog razdoblja. U njemu se pogreno zakljuilo da je 20. Nloljee bilo najtoplije u posljednjih 1000 godina. Dijagram je izgledao poput palice za hokej na ledu. Pogreno ravna linija temperatura od 1000.-1900. bila )c drka, a porast od 1900. do 2000. bio je glava palice." Ujedinjeni narodi su dijagram hokejsku palicu , koji lano tvrdi da prika zuje iznenadan eksplozivan porast temperatura, obilno koristili za zastraivanje naroda, a kanadska ga je vlada poslala u svako kuanstvo, kae Monckton. O d bili su ga povui, ili se ispriati, kad je razotkriven kao apsurdan. ak i nakon loga UN je nastavio promicati svoju politiku koristei podatke hokejske palice koju je britanski pisac Christopher Booker, autor knjige The Real Global Warniing Disaster (Prava katastrofa oko globalnog zatopljenja), opisao kao jedan od najtemeljitije diskreditiranih artefakata u povijesti znanosti. Monckton je napiHuo: Brojni znanstveni radovi pokazuju da je srednjovjekovno toplo razdoblje bilo stvarno, globalno i do 3 C toplije od dananjeg. Tada nije bilo ledenjaka u Iropskim Andama: danas su tamo. Bilo je vikinkih farmi na Grenlandu: sada su na trajno zaleenom tlu. Bilo je malo leda na Sjevernom polu: kineska brodska trskadra oplovila je ravno oko Arktika 1421. i nije ga uope nala. Ako je u pitanju plan, Elita nee prihvatiti Ne kao odgovor, tvrdi David Icke. Samo e tjerati dalje, bez obzira to bilo tko rekao ili uinio. Tako su u ItttO vrijeme dok su Internet i novine punile vijesti o otkrivenim e-mailovima koji su svjedoili o lairanu podataka, Barrack Obama i, prema procjenama, 16.500 politiara, izaslanika, aktivista i reportera, bili u Kopenhagenu na UNovoj Konferenciji o klimatskim promjenama. Raspravljali su o zahtjevima da ni* drastino smanje svjetske emisije ugljika i za to vrijeme proizveli 40.584 Ione ugljinog dioksida, to je otprilike bila koliina ugljikovih emisija Maroka u 2006. godini. To ukljuuje koritenje oko 140 aviona za prijevoz svjetskih elnika, predsjednika i takozvanih VlP-ovaca. Sve se to odvijalo usred razot krivenog namjetanja i manipuliranja znanosti.
127

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak

Evo jednog Obaminog govora koji je prethodio konferenciji, ono to je rekao u Ujedinjenim narodima u rujnu: Nijedna nacija, koliko god bila velika ili mala, bogata ili siromana, ne moe izbjei utjecaj klimatskih promjena. Podizanje razina mora prijeti svim obalama. Snanije oluje i poplave prijete svim kontinentima. ee sue i propadanje usjeva stvaraju sukobe i glad na mjestima gdje ve ima mnogo sukoba i gladi. Na otocima koji se smanjuju, obitelji su ve prisiljene naputati svoje domove kao klimatske izbjeglice. Si gurnost i stabilnost svake nacije i svih naroda - na prosperitet, nae zdravlje, naa sigurnost - ugroeni su. A vrijeme koje imamo da to sprijeimo istjee. Same gluposti. No, velik dio medija glavne struje gleda na drugu stranu otkad je izbio skandal Climategate . Kako pie Icke u kolumni na svojoj web stranici, rairenu klimatsku cenzuru razotkrio je ugledni britanski voditelj TV vijesti Peter Sissons koji je napustio BBC zbog naina na koji je voen njihov informativni program. Sissons je rekao da je bio jedan od samb nekolicine BBC-ovih voditelja intervjua koji su uope spomenuli mogunost postojanja druge strane rasprave o klimatskim promjenama. Rekao je da BBC-ovi naj poznatiji ispitivai bez izuzetka polaze od toga da je ta znanost utvrena dok, kako on istie, postoje bezbrojni ugledni znanstvenici koji kau da nije. U londonskom listu Mail on Sunday napisao je: ,,...BBC-eva politika, koju entuzijastino provode BBC-ovi dopisnici za okoli, praktino je ta da se takva gle dita ne smiju uti - pogledajte BBC-evu prologodinju izjavu da BBC News trenutno smatra da njihovo izvjetavanje treba kalibrirati tako da se u obzir uzme znanstveni konsenzus da globalno zagrijavanje uzrokuje ovjek? No, istina je da tog znanstvenog konsenzusa nema, samo reiran privid nje govog postojanja zahvaljujui nekim novinarima s BBC-a irom globalnih medi ja koji odbijaju dati rije desecima tisua znanstvenika koji govore da je slubena pria znanstveni apsurd. Sissons se sjea izvanrednog intervjua koji je napravio s lidericom Zelene stranke UK-a Caroline Lucas. Sissons je rekao daje njoj ukazao na injenicu da se ini kako klima ne surauje s njenim tvrdnjama o rastuim temperaturama uzrokovanim ugljinim dioksidom i objasnio joj da deset godi na nije bilo zagrijavanja, to je bilo u kontradikciji sa svim alarmantnim raunal nim predvianjima. Lucas se razbjesnila, kae Sissons, i rekla mu da je sramotno to BBC daje bilo kakav publicitet gleditima takve vrste. Evo i primjera koliko duboko, ili bolje rei koliko visoko (ovoga puta u doslovnom smislu) ide lairanje prie o globalnom zatopljenju. Nexus je pre nio vijest s CanadaFreePress.coma o aferi koja je nazvana satellitgate . Naime, prema priznanjima znanstvenika SAD-a, senzori na barem pet satelita koriste -

128

11. poglavlje GLOBALNO ZATOPLJENJE RAZOTKRIVENO - ALI I DALJE JAE

nih za prikupljanje podataka o klimi bili su degradirani do te mjere da su po daci o temperaturi mogli odstupati od stvarnih za 10 do 15 stupnjeva. Pisalo je da u eskalirajuem nizu nazvanom ,satellitgate , daljni dokazi pokazuju da je Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) godina znala za te neisprav nosti. Uope ne sumnjam u to. Ali itekako sumnjamu u slubeno objanjenje da je do toga dolo zbog manjka sredstava i loe raspodjele. Usprkos upozorenjima, Amerika agencija prodavala je svoje netone podatke brojnim meunarodnim institucijama bez da je javno objavila da su satelitski senzori neispravni i nepouzdani za utvrivanje klimatskih promjena. Automatska mjerenja bila su zagaena stotinama, ako ne i tisuama lanih i apsurdno visokih oitanja temperature od kojih su neka bila ak 322 stupnja celzijusa. NOAA je, prenosi vijest, bila svjesna tih zapanjujuih anomalija jo 2006. ili ranije, ali ih nije rijeila. Njihova mjerenja temperature kopna i mora klimatolozi su koristili u svojim modelima od samog poetka rada lansiranih Natelita. Kao posljedica toga, pisalo je, strahuje se da su nebrojene znanstvene studije o porastu globalnih temperature sada potpuno bezvrijedne. Iz analiza lanih temperaturnih podataka koji su bili na internetu prije nego to ih je NOAA uklonila vidljivo je da su skoro sva lana oitanja bila da leko via od oekivanog prosjeka, mnoga za etiri ili pet puta, i skoro nijedna lana temperature nije bila nia od prosjeka. Ih, ta nemojte kazti! Ovu uzbunu, pisalo je dalje, nije podigla samo aica skeptinih klimalologa. Nacionalna akademija znanosti u svom je izvjetaju na 455 stranica iz 2007. godine zakljuila da je zbog neispravnosti u amerikoj satelitskoj m re i nacionalna sposobnost praenja klime u vremenskih nepogoda u velikoj opasnsti. Zakljuak lanka je bio da satellitgate ukazuje na jo jedno vladino zatakavanje friziranih brojki o globalnom zatopljenju i da su, usprkos vie godinjim zahtjevima znanstvenika za veom transparentnou, revni uvari podataka unutar NASA-e i britanskog Odjela za klimatska istraivanje odbijali takve zahtjeve i nezakonito prkosili Zakonu o slobodi informacija. Na portalu http://news.oneindia.in 12. listopada 2010. osvanula je vijest pod naslovom Globalno zatopljenje - najuspjenija pseudoznanstvena prevara svih vremena. Ameriki fiziar i profesor Harold Lewis upravo je tako opisao global no zatopljenje - kao najveu i najuspjeniju pseudoznanstvenu prevaru koju je ikada vidio. Rekao je da ideja da su klimatskim promjenama uzrokovane djelovanjem ovjeka postala muljaa poticana trilijunima dolara kojima

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak

se podmitilo znanstvenike. Lewis je dao te procjene nakon to je slubeno istupio iz Amerikog fizikalnog drutva (American Physical Society - APS). Usporedio je sadanje Ameriko fizikalno drutvo s organizacijom kojoj se pridruio prije 67 godina, a koja je bila puno manja, puno plemenitija i ne podmiena poplavom novca. Daily Express je jo citirao Lewisa: Kako je to sve danas razliito. Divovi vie ne hodaju Zemljom, a novac je postao raison detre veine istraivanja u fizici... Takva je i prevara o globalno zatopljenju, s (doslovce) trilijunima dolara koji je pokreu, i koji su pokvarili toliko znan stvenika i nose ispred sebe Fizikalno drutvo kao divlji val. To je najvea i najuspjenija pseudoznanstvena prevara koju sam vidio u mom dugom ivotu kao fiziar. No, predsjednik Fizikalnog drutva, profesor Curt Callan odbacio je optube o pseudoznanosti rekavi: Upotreba rijei muljaa je smijena. Odbaciti rad velikog broja potenih i marljivih znanstvenika kao prevaru, na prosto je besmisleno. A to ste oekivali?

12, poglavlje VJERUJEM-NE VJERUJEM

Neki ne vjeruju svjedocima. Ja sam odluio vjerovati. Jer, zato bi ljudi lagali? Razmiljao sam o tome i f ukljuak se nametnuo sam od sebe - ovaj svijet zapravo se temelji upravo na nnScm meusobnom povjerenju. Kad kupujemo kruh, vjerujemo da nitko nije stavio u njega psei drek. Konobaru vjerujemo da nam nije pljunuo u kavu. Kad se vozimo, vjerujemo vozaima koji nam dolaze u susret da nee ukienuti u nau traku. Zato je paradoksalno to si ne vjerujemo meusobno, mada veina nas nema nikakvog interesa u laganju. No, zato vjerujemo onima koji itekako im a ju Interesa lagati, npr. CNN-u, koji oblikuje politiku i javno mnijenje, ili pak Svjetskoj zubarskoj organizaciji koja preporua neke tamo kaugume dobre U zube, usprkos tome to sadre umjetni zaslaiva, vrlo otrovnu supstancu RVunu aspartam za koju je dokumentirano da izaziva glavobolje, migrene, vr toglavice, epileptike napadaje, muninu, utrnulost, grenje miia, debljanje, liflp, depresiju, umor, razdraljivost, tahikardiju, nesanicu, probleme s vidom, gubitak sluha, lupanje srca, potekoe s disanjem, napade tjeskobe, gubitak pamenja, bolove u zglobovima... ukupno 90 raznih simptoma. (Ameriko je vojno zrakoplovstvo u svom slubenom biltenu o sigurnosti letenja u svibnju i kolovozu 1992. slubeno upozorilo svoje pilote da ne konzumiraju dijetalne napitke zbog djelovanja aspartama na sposobnost upravljanja avionom.) Kome jo vjerujemo? Organizacijama koje nas uvjeravaju da moramo cijepili djecu otrovima. Uglednim znanstvenicima koji nas uvjeravaju da su GMOiminirnice toliko sigurna hrana da bi ih davali svojoj djeci. (Citiram izjavu ugled nog znanstvenika Radmana koju sam prije par godina proitao u novinama).

131

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kseimir Miak

I zaista, zato ne bismo vjerovali ovjeku koji nas gleda u oi, izgleda po teno i pria neku udnu priSu? Ljudi ionako u Sfata vjeruju, s jo manje dokaza u neije postojanje - u Isusa, Budu, Krinu, teoriju prirodnog odabira, ledena doba... to se mene tie, neka svatko vjeruje to god hoe. Veliki filozol zapada James Bond rekao je, ivi i pusti umrijeti, to meni zvui dovoljno mudro. A u meuvremenu, dok se pojave pouzdaniji mehanizmi procjene isti nitosti od ovih koje sad imamo, ja u vjerovati ljudima. Dosad se ta praksa pokazala uspjenom. Kad je rije o bitnim stvarima, nitko me jo nije zeznuo . Uostalom, ako jednom saznam da neke stvari nisu bile ba takve kako su opisane - pa, saznat u na vrijeme, zato se troiti una prijed? Sjetio sam se ovjeka o kojem mi je davno priao stari. Sreo ga kad Je tek poeo raditi, a ovjek mu je, kao stariji i iskusni kolega, iznio svoju ivotnu filozofiju koja je po prilici zvuala ovako: Za mene su svi lopovi dok se ne dokae suprotno. ,,I vi ste za mene lopov, dodao je, iako moda uope niste, dok ne ustanovim suprotno. Ba se dobro osigurao. Jadan ovjek. Ima li netko meu vama tko bi htio, poput njega, ivjeti u svijetu punom lopova, prevara nata i laljivaca? Sve ovo piem zbog toga jer mi vrlo esto netko prie sa eljom da mi ispria neko svoje neobino iskustvo, od susreta s NLO-ima, duhovima, ud nim vizija svijeta; svaega tu ima. Ti ljudi nemaju nikakav motiv za laganje, nit i su ikakvi Trikovi . Obini ljudi poput svih nas, s nekim neobinim iskustvom, koji jednostavno imaju elju ispriati ga nekome za koga misle da bi ga to zani malo ili da ga nee ddbaciti. Moda bi ga ispriali i vama; moda i jesu. Dosad sam uo toliko takvih pria da mi se sve vie ini da su one pravilo, a ne iznimka. Naravno, jedna je stvar kad gledate osobu koja vam to pria, a druga kad vam ja prepriavam iz druge ruke, a u meuvremenu sam pola de talja zaboravio, a i nedostaju sve one informacije govora tijela koje nesvjesno prikupljamo dok s nekim razgovaramo. Ali to je, tu je. Bar mogu garantirati da je istina da su mi te prie ispriane. Recimo, prije nekog vremena mi je maserka iz susjedne zgrade, Vukovar ka koja je u ratu bila u uniformi, ispriala ak dvije neobine prie. Priala ih je tako svakodnevnim tonom - uz kavu i cigaretu, vie kao neku zanimljivosl koja joj se dogodila, nego neto na to se zakvaila - da mi je trebalo vreme na dok nisam shvatio o emu zapravo pria. Prvo o svom prijatelju, njenom vrnjaku koji je s osamnaest godina poginuo u Vukovaru, a potom joj se par godina kasnije javio u snu. Kad ga je pitala gdje je i zato se ee ne javi, rekao joj je: Pa tu sam stalno, i pokazao fotografiju njene mame i te cure dok je b i l a

132

12.pogiavtie VJERUJEM - NE VJERUJEM

mala, na kojoj se i o d je d n o m ukazao, ali kao odrastao ovjek. Kad se pro budila, otila je do te fotografije (to je bila jedina fotografija njene mame koja je preivjela vukovarski egzodus) i na svoje iznenaenje otkrila i njega, u dobi od osamnaest godina, na fotografiji koja je sniml jena dok je bila mala. Druga pria se odvijala 1995., nakon Oluje, kad ju je jedna prijateljica /umolila da je, budui da je bila u uniformi i da ima prijatelje u vojsci, odvede u rodno mjesto kraj Kn-in^ da vidi to je ostalo od njene kue (u to vrijeme i ivili jo nisu mogli na to podruje). Ona je to i uinila i njih dvije su ddfte u to kuu i u njoj prespavale. Ona se usred noi probudila jer joj je neto ili netko nevidljiv sjedio na grudima i davio je oko vrata, l i j e se mogla pomaknuti, niti p je mogla bacM, pa se poela moliti. Nafcon nekog vremena, stisak je popu nilo i entitet je otiao, a ona je nekako u strahu probdjela do jutra. S jutarnjim suncem uinilo joj se da j i p t sanjala. dok je prijateljica nije pitala kako to i/,gleda i kakve su joj to masnice oko vrata. Te sam se prie sjetio kad sam par mjeseci kasnije i jednim doktorom etnologije radio emisiju o fantastinim biima iz mitologije raznih hrvatskih krujeva. Priao mi je o nekim ^SStama ili duhova, zapravo vie neto I/,meu, koje su se u narodu nazivale: more ili morice. Opisivao m ije navodna djelovanja tih mora, a jedan od opisa iz narodne predaje u potpunosti je od govarao iskustvu koje mi je opisala maserka. Tad sam se sjetio i izjave pokoj nog dr. John E. Maka, slavnog psihijatra s Harvarda i dobitnika Pulitzerove tnigrade, koju je dao govorei o piktogramima u usjevima. Oni nas, kazao je, prisiljavaju da prihvatimo da iza trodimenzionalnog univerzuma postoje kozmike realnosti ili djelovanja prirode za koja se ini da ne potuju* epi demioloke i OTtol<sSe barijere koje smo podigli asmeu nevidljivih svjetova, kozmosa i nas samih . Oni, i toliko toga drugoga. jer ista se misao moe primijeniti za puno fenomena, kako onih vidljivih svima tako i onih koji spadaju u kategoriju subjektivnih iskustava, ali koje R < t ponekad moe objektiftgit ati drugim iflenim i neovisnim Iskustvima* ili nekim fizikim tragovima i slino. U-svojojknpfei Svjetla na nebu - kronolo gija istraivanja NLO-a zapisao sam puno slinih prin^era i domaih svje doanstava vezanih uz NLO-e. NLO-i su dobar primjer jer me esto pitaju vjerujem li u njih. Malo je glupljih pitanja od toga. I, kad bolje razmislim, to koga briga u lio netko vjeruje? Oduvijek mi se inilo neprilinim ak i pitati nekoga vjeruje ll u Boga. To je tako teko (i lako) pitanje, jer zna odgovor sve do trenutka dok

13 3

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak

ga ne treba uobliiti u rijei. U trenutku kada ga krene izgovoriti, on postane nekako isprazan i pogrean. Vjerujem da je to zato jer se radi o onim misti nim i dubokim stvarima, koje je nemogue zarobiti rijeima, a rijei nisu nita drugo nego tek zaleene misli. A misli, to jest tzv. racionalni pogled na stvari, ne mogu dati takve odgovore. Oni izmiu razmiljanju, jer se nalaze u domeni osjeaja ili intuitivnog percipiranja svijeta. No, kod tog pitanja s poetka koje mi se esto upuuje (vjerujem li u ovo ili o n o ...) stvari nisu uvijek toliko komplicirane. Recimo, netko vas upita: vje ruje li u NLO-e? U duhove? U izvantjelesna iskustva? U ivot poslije smrti? U povezanost umova? Na ta je pitanja lako odgovoriti, jer u potrazi za odgovo rom ne treba zagrabiti u duboki bunar misterija ivota, ve u knjige, tekstove, internet. Tamo sve pie. NLO? Pa naravno, obilje podataka ne doputa drugu m ogunost nego da se tu pojavu prihvati kao legitimnu. O njenoj prirodi se moe raspravljati, ali sigurno jest da je to neto to izlazi iz dananjeg prihvae nog okvira mogueg . Uvijek se iznenadim u kako shizofrenom svijetu ivimo, kad naletim na astronomske tekstove o program u SETI, koji je smiljen da bi tragao za signalima izvanzemaljskih civilizacija. I tada taj neki astronom kae da jo nita nisu uhvatili, ali da svemir ne moe biti prazan kad je tako velik. 1 to je sve. Ba m udro i struno. Potpuno ignoriranje svih kvalitetnih izvjetaja o NLO-ima koji govore da moda nije potrebno usmjeravati antene SETI-a u duboki svemir u potrazi za izvanzemljanima. Isto vrijedi i za duhove, gdje kvaliteta i koliina podataka ukazuje da je pojava autentina. Isto vrijedi za izvanosjetilnu perpcepciju, koja je dokum en tirana u beskonanom broju parapsiholokih eksperimenata. Kod izvantjelesnih iskustava, iskustava otmica, magije ili kontinuiteta svi jesti nakon ivota podaci imaju drugaiju kvalitetu, subjektivni su, no moe ih se objektivizirati usporeivanjem velikog broja subjektivnih iskustava koja su se zbila neovisno jedna o drugim a i neka e slika zacijelo isplivati van. Dakle, ti ljudi koji me pitaju vjerujem li u ovo ili ono su samo lijeni. Ako se malo pomue i informiraju, i oni e znati odgovor. A to je s pojavama ili priama koje se mogu uti, a nem a naina da ih se objektivizira? Moda ih prihvati u trenutku dok ti ih netko pria ili si na neki drugi nain udubljen u njih, ali ve sljedeeg dana, dok ti je um "obuzet svako nevnim poslovima, takve se prie ponu initi poput sna. Zato sam tako dobro razumio A rthura Clarkea koji je jednom, na pitanje vjeruje li u neku tajan stvenu pojavu (ne sjeam se koju), odgovorio britanski suzdrano i duhovito: Ponedjeljkom, srijedom i petkom da, a utorkom, etvrtkom i subotom ne.

134

1 ? .iv glav|je VJERUJEM - NE VJERUJEM

No, pas ne laje zbog sela, nego zbog sebe. Zapravo, nije problem u tome Sto me netko upita vjerujem li, primjerice, u postojanje gmazova (onih koje upisuje David Icke) ili Atlantidu. Problem je ovaj: da bih dao odgovor, prvo moram sam sebe zapitati vjerujem li u to. Ponekad se dogodi slian efekt kao kod pitanja o vjerovanju u Boga,,* poetka ovog teksta. Dok odgovor neom eta no pliva negdje u meni, nema problema, ali kad ga treba izgovoriti, suoi se sa iv lm filterima opreza koje imamo. N eto od toga je razuman oprez, i neto tek banalna autocenzura da se izbjegne disonanca s okolnim irfjetom . Ali doao smn i do rjeenja ove jednadbe. Ono glasi: Uope nije bitno vjerujem li ja U neto ili ne. Mogu vjerovati koliko god elim u to da mi orm ar lebdi iznad glave, ali svejedno i dalje stoji u kutu sobe. Mogu do milje volje vjerovati da nem a NLO* ii, ali ipak e ih se vidjeti na radaru, ipak e se slati avioni da ih presretnu, ipak e ih ljudi viati. Isti vrijedi i za sve vas. Tu se nam etnulo jo jedno bitno pitanje. Kad sebe upitam vjerujem li, /vui kao da smo dvojica. Hm, tko je taj prvi, kojeg se pita; tko je taj drugi, koji pita? Jesam li moda podvojena linost,? I koja od te dvije linosti zapravo ima ove zulufe? Sjetio sam se kad m ije jedan prijatelj priao o Sckhartu Tolle&(ko~ (cg ja nisam itao). Ako se ne varam, Eckhart ie tada sav sjeban sjedio u parku i razmiljao o tome kako ne moe vie ivjeti sam sa sobom. I tad se zapitao ovo isto pitanje: zar ih je dvojica? Jedan koji ne moe ivjeti s drugim. Oito, u oba sluaja, odgovor je: da. Bacio sam se na posao da identificiram taj tajanstveni dvojac. Odm ah je bilo sigurno da am jedan od njih ja . Ali koji, ne mogu biti dvojica ja u meni, Inae je vrijeme da potraim strunu pomoe. Bilo je laki k ad sam identifi cirao drugoga. Zakljuio sam (kao i mnogi prije mene) da je to moj kompa mozak, ili preciznije reeno: um. Dakle, u takvim sluajevima ja razgovara sa svojim umom. Ili um sili ja da razgovara f'n jim e* p r nisam primijetio da u ja ima ba velike elje da komunicira snekim tako ogranienim ka t e je um. Tko zna, moda je taj ja onaj dio nas koji je uvijek svjestan da je dio beskrajnosti cjeline o k|bj pri& ju mistici i ljudi koji SU dofivljeli prolfjetljulua, mistina iskustva na razne naine, ea ja koji zna da je sve oko nas tek etvorodimenzionalna iluzija koju stvara na mozak? Pada mi na pam et hipnoza, odavno poznata tehnika koju psihijatri f i dugo rutinski koriste u razne terapeutske svrhe. Prizori iz nekih televizijskih emisija i hipnotizerskih predstava pokazuju s kojom se lakoom ljude moe hipnotizirati da jedu bananu mislei i osjeajui okus jabuke, da po studiju

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak

voze mali djeji automobil na pedale mislei da voze Porsche i slino, to je, kad se bolje razmisli, zastraujue. Zastraujua je spoznaja s kojom se lako om moe isprogramirati ili preprogramirati ljudski um, u kojega se toliko pouzdajemo. Oito je rije o krajnje nepouzdanom alatu, koji je stalno pod utjecajem hormona i kemikalija koje lui tijelo, pa elektrinih impulsa kojima je mozak premreen, pa onda i duboko ugraenih programa kojih osoba nije niti svjesna, a jedan od njih sigurno je i uvijek gladan ego. Ono nae pravo ja toga je cijelo vrijeme svjesno, ak i onda kad ne moe doi do izraaja od silne buke koju cijelo vrijeme stvara um. Ako preformuliramo situaciju razgovora izmeu uma i ja , ona bi mogla izgledati ovako: Ja bezbrino sjedi i uiva, bez ikakvih briga, i tada dolazi neko nesigurno zanovijetalo, koje se inae stalno mui jer ne moe nita sluati a da pritom ne m antra mantru, ,,s ovime se slaem* ovime se ne slaem, i tako besmisleno u krug. I tada zanovijetalo pone gnjaviti tog ja: Hej, ja , vjeruje li u ovo? Vjeruje li u ono? Daj pomogni, ne znam to da kaem, sam ne mogu nita zakljuiti o tim stvarima, o nekima mogu, ali o ovome ne mogu, i nikad, ba nikad nemam dosta informacija, preludo mi zvui, a upravo sam ukljuen u komunikaciju s drugim umom, a moram m u neto odgovoriti, inae u ispaliti na ivce... zato, budi drug, i reci, to ti misli, vjerujemo li ti i ja u to?. Ja ga pogleda i kae: Pojma nemam, stari... zapravo znam, ali to je potpuno nevano, kui? Stvari su kakve jesu, to god mislili o njima. Ne shvaam zato se toliko uzbu uje, eli neto nekome dokazati, ili to? Ima neke komplekse? Misli da e propasti ako neto ne zna? Nee, bez brige, ionako nisi stvoren da sve shvati, dr se tablice mnoenja i dijeljenja, to ti dobro ide. Zar ti nije dovoljno to se zabavlja sa svim tim stvarima, to se moe igrati s njima do mile volje; zato ih mora zatvoriti u kutijicu i spremiti na policu? Pusti me na miru, vidi da se odmaram. To bih i tebi savjetovao. Ja zatvori oi i nastavi se izleavati u svojoj viseoj lealjci, u hladu pro ljetnog dana, uivajui u iskustvu sluanja pjeva ptica, svjee ubranih treanja, plavog neba i povjetarca koji ga povremeno oplahile. Zato i ja bezbrino uivam u sluanju i doivljavanju svih udesnih pri a i dogaaja koja mi ivot i ljudi nanesu, kao i u ovom zagonetnom svijetu iji je nastanak potpuno nepoznat. eem ulicom liui sladoled a da pojma nemam kako su ga napravili; vozim se biciklom a da pojma nemam o prirodi tajanstvenih sila kao to su gravitacija ili inercija, koje mi omoguuju taj ui
136

i 2. poglavlje VJERUJEM - NE VJERUJEM

luk; sviram Fendera Stratocastera a da pojma nemam na koji nain se moje trzanje ica pretvara u zvuk koji izlaizi iz mog pojaala; piem ovaj tekst o lome vjerujem li u neke pojave ili ne na svom laptopu a da nikad nisam shva tio kako se one jedinice i nule, ,kojim a smo uili na in& rm atM ta srednjoj kolU pretvaraju u slova. I znate to? Ba me briga je f vjerujem ili ne.

37

13. poglavlje

SUSRETI S GMAZOVIMA
I dobronam jerni i zlonamjerni kvae se za dio Ickeove prie o gmazovi m a koji vladaju svijetom, m ada je to, u cjelini gledano, manje bitan dio. Kad se ue dublje u materiju, otkriva se da je puno vanije pitanje: koja je prava priroda stvarnosti, jer to pitanje krije klju odgovora kako se prem a svemu postaviti i na ovoj razini stvarnosti izai kao pobjednik iz svih okolnosti koje su nam nametnute. No, gmazovi su atraktivniji, to je potpuno jasno. Mada, prem a Ickeu, vrh piram ide predstavljaju nematerijalni gmazovski entiteti iz drugih dimenzija ili prostora izmeu dimenzija, u kojima nem a energije pa ruaju emocije straha pripravljene na Zemlji. Na ovozemaljskoj razini, rije je o gmazovima sa sposobnou mijenjanja oblika (shapeshifterim a) koji, utje lovljeni u nekim ljudima, marljivo rade na uspostavi svijeta potpune kontrole, ili hibridim a ljudi i gmazova. To jest, neki od njih rade na tome, ne svi; zapravo ih ima vrlo malo koji se tim e bave. O tuda i potreba za manipulacijom iz sjene. Za one koji nisu itali Ickeove knjige, evo i kratkog objanjenja. Ono to izgle da kao mijenjanje oblika, i zbog toga nam zvui potpuno nevjerojatno, prema Ickeu je zapravo tek situacija u kojoj na mozak povremeno dekodira i neke druge frekvencije koje inae ne dekodira. S obzirom da je slika vanjskog svijeta doslovce samo tvorevina naih umo va, uvjetovanih da ga vide ba onako kako ga vidimo, kad bi na um dekodirao i neke druge frekvencije moda bi nam i svijet izgledao neto drugaije. Uvijek mi padaju na pamet make koje se ponekad ponaaju kao da na nekom mjestu vide neto to mi ne vidimo. Drugim rijeima, nije rije o pravom mijenjanju oblika, ve o mijenjanju slike u naem umu. Poznato je da percipiramo samo neizmjerno malen djeli frekvencija oko nas: dobar primjer su i zvukovi koje psi uju, a ljudi ne; ili nama nevidljivi dijelovi svjetlosnog spektra, poput njegovog ultraljubiastog dijela. Mada ih mi ne moemo percipirati, te frekvenc ije svejedno postoje. Kao
1 38

13. p o g la v lje S U S R E T I S G M A Z O V IM A

io radio moemo podesiti na neku odreenu stanicu koju elimo sluati, mada do njega cijelo vrijeme stiu i signali desetak drugih radiostanica, ali na njihovu Irekvenciju u tom trenutku na radio nije ugoen pa ih niti ne ujemo. Ja sam, naravno, o gmazovima isprva bio inform iran samo iz Ickeovih k njiga (kasnije i iz drugih knjiga koje u spomenuti) i sve to mogu rei o indii ljama koje ukazuju da je sve zaista tako svodi se na te knjige. Sve? Pa, ne ba sve. Jer ima jedno malo galsko selo... znate ve kako u Asterlksu odgovore Cezaru kad upita je li cijela Galija osvojena. Ispriat u svoje zgo de vezane uz gmazove koje nisu dole s Ickeove strane. Rije je o par susreta, jed nom online pokeru i pokojoj sluajnoj informaciji, kao i par pria iz nekih knjiga. Prije nekih tri godine, nakon emitiranja prve emisije s Ickeom, na pumpi mi je ustreptalo prila osoba X, vrlo simpatina i po svemu sudei norm alna gospoa (naoale, pet-est banki, vitalna, moe biti svaiji susjed). Bila je uz buena to me srela jer me, kako je rekla, ba htjela nekako zvati na televiziju. No, na sinkronicitete smo se ve navikli. Imam li minutu? Imam. Je li zaista netko, kao to su joj rekli, prije neki dan u emisiji priao o gmazovima. Je, velim, trebate snimku? - jer obino me to pitaju. Ne, ne, kae osoba X, nego je nevjerojatno to ta pria potpuno odgovara njenom susretu od prije nekoliko godina. I sad m i osoba X, vjerodostojna i iskrena po svim pokazateljima koje moje iskustvo s ljudima i intuicija mogu dati, ispria neobian dogaaj: prizor ovjeka kako se pred njom pretvara u gmaza. Osoba dugo nije srela tog ovjeka, pa ga je ak kasnije (nakon to je ula M emisiju) ila Zvati i preko nekog prijatelja nabavila broj, ali on joj je preko log istog prijatelja preporuio da ga ni u kom sluaju ne zove (m ada nikad nisu !>lli u neprijateljskim odnosima). Zapamtio sam i to d a je taj shapeshifter po zanimanju psihijatar za teke sluajeve shizofrenije, a takoer i uitelj reikija, Sto je zaista zanimljiva kombinacija. Naravno, iskoristio sam priliku i postavio niz pitanja vezanih uz detalje mijenjanja oblika i konano zamolio osobu X du mi susret napie, za moju arhivu i bolje pamenje. Ostali smo u kontaktu. Slijedi citat iz pisma o tom susretu s gmazom: itam Beskrajna ljubav jedina je istina od Davida Icka i na 31. strani vi dim crte potpuno identian onome koje sam ja vidjela - prelijevanje slike gmaza u ovjeka... Ali vie nisam sigurna na koji to nain rei i da li uopife rei. Jer sada vidim da je njegova panika kad sam ga nazvala poslije tvoje emisije bila stvarna, a ne moj osjeaj i da nije imala nikakve veze s mojim eventualno povrijeenim egom (pa zar me se ne sjea...). Mogu li te zamoliti da mi na par dana posudi I)avidove prethodne knjige, da ih bar prelistam, jer

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak

ova je tem a za mene doista bila na razini moja mata pria svata i poputanja okolini zbog prevladavajue dogovorne stvarnosti ... (Prilikom upoznavanja s tim ovjekom odjednom je ispred sebe vi djela kako je izrastao i pretvorio se u gmaza, pa je zapanjeno pitala ljude oko sebe o tome, ali nitko to nije vidio; op. K. M .) ...On je izgledao kao stari gmaz krupnih krljuti, ogromnog debelog repa kojim je mlatio lijevo-desno, nez grapnog hoda, duge njuke s koje se cijedila gusta sluz. Ta sluz je ostajala i na nogam azadnjim, koje su ogromne i iji su prsti povezani grubom plivaom koom; ne bih je nikad opisala kao koicu. Teko se kretao. Moje prvo pitanje je bilo: Kako si stao u tramvaj? Ne znam zato je trebalo tako mnogo vremena (etrnaest godina) da dobijem potvrdu da nisam luda. .... Iako on nije prvi nego drugi kojeg sam vidjela (prvi je djelovao nestrano, puno mlae i dobroduno, vie kao zmaj dobrog srca, bio mi je susjed i svaki put kad smo odlazili na bazen cijelo drutvo je bilo u gru od smijeha jer nisam mogla da ga ne pitam uvijek iznova i iznova, tako da sam ostaloj djeci izgledala i zaboravna, i to ti ga znam kakva: Pa zato pliva po povrini, kad bi mogao biti pod vodom tri dana? (Zbog plivaih koica koje je imao izmeu prstiju; op. K. M .)... I sa njega je uvijek kapalo, ali to je bilo vie kao s neke obine abe. Sada mogu rei da taj najvjerovatnije nije bio svjestan kamo spada, a moda spada u gmazove spavae , kao oni ruski pijuni.... Slova ne mogu prenijeti sve dojmove, ali naao sam se u pravoj kognitiv noj disonanci. Osoba je izgledala potpuno vjerodostojno i vjerovao sam joj, a s druge strane: svi znamo da je to nemogue, zar ne? U takvim sluajevima ovjek m ora napraviti izbor, ili je krivo ono to zna otprije ili ono to govori osoba ispred tebe. Ja sam, vremenom, svoj izbor napravio. Skoro godinu dana ili vie od tog susreta na benzinskoj pumpi, dobio sam uzbueni poziv od jednog poznanika. Taj je itao Ickeove knjige, ali nisu mu ba sjele, makar na udan nain, jer smatra da on samo grebe po povrini. Ideje o gmazovima m u pogotovo nisu sjele. No, bilo m u je zabavno i htio se inform i rati, a neke teze o stvaranju centralizirane kontrole bile su m u vjerojatno p ri hvatljive i na temelju vlastitih razmiljanja o svijetu oko nas. Kad m e nazvao, prvo to mi je uzbueno rekao bilo je: Zna kaj, Icke je u pravu! Rekao sam da mi se ve otprije ini da bi mogao biti, ali zato on to sad kae i to tako uzbu eno? Ispostavilo se da je upravo tog dana doivio krajnje neobino iskustvo. Imao je poslovni sastanak s ovjekom kojeg nije poznavao od ranije. Kako su se pregovori zahuktavali i nisu ba dobro napredovali, u jednom je trenutku nastala neugodna tiina. Gledajui ovjeka preko stola, u Jednom je trenutku

14 0

B u p d p S # * S U S R E T I S G M A Z O V IM A

primijetio da m u se desna strana lica poprilino izobliila i zam utilC Pozor no je prom atrao prom jenu koja je bila vrlo oita. Desna strana njegove glave, ,,a pogotovo dio iznad usta, oi, jagodine kosti, nije bila ljudska Evo kako je opisao situaciju: Teko je opisati to sam tono vidio, ali repI liska struktura oiju i tekstura koe definitivno nisu bili ljudski, Zamisli kao da skineanekome kolu, a ispod nelto drugo; i po obliku, teksturi, bo|i,Speinu. Nastojao sam ostaviti dojam daje sve u redu i nisam ni na kakav nain reagirao jer nisam bio siguran kakva bi bila njegova reakcija. Nakon nekoliko trenutaka njegovo se lice vratilo u svoj izvorni oblik, a on se ispriao da uri i da naalost mora prekinuti sastanak. Mislim da je skuio, jer koliko god se ja trudio ostati hladnokrvan, moralo i i vidjeti da sam zautio i zabuljio se. Mislim da je zato tako naprasno i prekinuo sastanak. Vie ga nikad nisam vidio niti me kontak tirao. Iskreno g o re i, nfti nem am takvu elju. Spomenuo mi je da je njegovo drugo i puno nezgonije iskustvo bilo kad je pogledao u ftH,jednom arapskom princu (koji je prije par godina bio sa svo jom pratnjom u njegovu laboratoriju): Po prvi put kao d a saro gledao nekoga tko nije ovjek, Nikakva vibra, nikakva emocija, Samo oi be dna. Uas - i sad se stresem. Pria im a i nastavak. Nekoliko dana kasnije moj je prijatelj jo bio pod dojmom vienog. Ispriao je prijateljici koja je vrlo senzitivna, kako je vidio da se ovjeku promijenilo lice u neto vrlo neugodno. Nije spominjao na to ga je oblik lica podsjeao pa ga je iznenadio njezin kom entar da je lice sigurno bilo zmijoliko . Na njegovo inzistiranje da m u objasni to eli rei; rekla m u je da ponekad zna sjediti na Trgu bana Jelaia i gledati prolaznike. esto bi kod prolaznika znala zamijetiti zamuenja na desnoj strani glave, a ponekad i reptilsku formu. Njezano objanjenjeije bilo da senzitivci takva stvari viaju ve: dugo vremena i da to nije nita novo. Osim toga, po njezinim rijeima, pravih je gmazova vrlo malo i ee M sreu gmazovske forme koje ive u simbiozi s ljudima a*da toga ljudi nisu niti svjesni. Taj dio prie ne mogu potvrditi, napisao m i je, J e r nemam takvih isku stava, ali to me svakako podsjea na tradicionalne mitove i legende u kojima bestjelesna bia mogu ivjeti u zajednici s ovjekom a da ovaj toga nije niti svjestan. U svakom sluaju, moje me iskustvo pouilo da zaista p o stejljena realnost puno ira od ove svakodnevne. Priu o gospoi s pum pe ispriao sam i Ickeu, kad je doao u Zagreb. Nije bio iznenaen, pa sam ga pitao koliko je takvih pria on uo: par komada, ne koliko desetaka...? Odgovorio mi je: bukvalno stotine.

141

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak

Ali nisam gotov s priama o gmazovima. Prije dosta vremena, nakon itanja njegovih knjiga, moja je draga odluila malo testirati teze o subliminalnim porukama i gmazovima. Cesto je igrala online poker (za play-money), pa se jednog dana, netom nakon itanja neke Ickeove knji ge, zapitala ne bi li odlino mjesto za subliminalne poruke moglo biti upravo na sajtovima za poker, s obzirom da kocka takoer, provjereno, ovjeka moe povui ravno prema dnu na razne naine i svakako ga zatoiti u nekim niskim frekvenci jama njegove svijesti. Poela je s pregledom sajta na kojem je upravo igrala, time to se duboko zagledala u raster-pozadinu, ni sama ne znajui to trai. Traenje se isplatilo. Jo kako! Na jednoj je stranici otkrila puno sofistici ranih i preciznih prikaza svakojakih gmazova vjeto upletenih u pozadinu tako da su na prvi pogled nevidljivi. Zmija s isplaenim jezikom sprijeda, guterska glava iz profila, dinosauroliki gmazovi i si. Nita nalik Rorschachovom testu, vidjet ete i sami. No, jednom kad ih spazite, vie ih ne moete ne vidjeti, kako to ve i ide kod subliminalnih poruka. Pozadina je bila prepuna vrlo plastinih slika svakojakih gmazova. Sa svakim gledanjem otkrivali smo ih sve vie. Ponekad su se na istom mje stu preplitala dva ili vie gmazolika stvora; bilo je, na neki nain, potrebno defokusirati pogled s jedne slike i fokusirati na drugu. Testirao sam da nije moda stvarno rije o nekoj vrsti Rorschachovog testa kod kojeg svatko u mrljama vidi neto drugo, pa se time otkriva to m u je u psihi, te sam pokuavao vidjeti neto drugo: oblake, kue, gitaru Fender... - ali ne! Gmazovi su bili tamo, plastini i raznih tipova: guterske glave sa strane, zmijske glave sprijeda i iz poluprofila, neke uspravne humanoidno-dinosaurosolike prikaze. Nevjerojatno su sofistici rano izraeni; to nisu tek stilizirani prikazi ve prave vjerne, ak 3D, sliice. Neke sam sliice s tih mjesta izrezao da bih vam ih bolje prikazao, ali su sitne pa ne znam jesu li dosta vidljive na crno-bijelom tisku. No, uvijek moete sami otii na taj sajt i pogledati u boljoj rezoluciji, preko cijelog ekrana. Samo se dovoljno dugo zagledajte, da upijete sliku, i sve to vam se ini mutno prikazano odjednom e dobiti bistrinu. Moda ih naete i vie nego to sam ja obiljeio. Dakle, ako vam ove crnobijele slike nisu dovoljno jasne, potraite stranicu napisavi u trailicu Poker Stars. Na slici sam zaokruio samo najvidljivije gmazove, da moete poeti potragu. Tko god se zagledavao, nakon nekog vremena bi ot krio jo slika gmazova koje mi prije njega nismo. Neki se preklapaju, pa morate defokusirati . Na jednom sloju je jedna slika, a ako uspijete zanemariti taj sloj, pojavit e se druga. Zagledajte se u podruja koja sam oznaio i spazit ete ih i sami. Tu sliku nosim na memory-sticku te rado i esto njome zabavljam ljude.

142

13. p o g la v lje S U S R E T I S G M A Z O V IM A

Sireen shot' Poker Starsa s obiljeenim mjestima gdje se nalaze prikazi gmazova ili gmazolikih humanoida. Prvo to je svim gledaima upalo u ooko su velike oi na donjem desnom kraju slike

i M k

U lijevo donjem kutu trei s lijeva

i
Detalj koji je zaokruen u gornjem desnom kutu glavne slike U lijevom donjem kutu drugi s lijeva 3 r8 | w 1 Prikaza gmaza pokraj drugog sjedala desno od etona. Iste crte prika zuju dva gmaza, jednog rogatog iz prfila i jednig humanodinog sprijeda, ali je potrebno dekusirati pogled s jednom i fokusirat na drugi, to preko knjige to ne mogu pokazati Dinosaurolika gmazovka glava u gornjem lijevom kutu

Gmazoliko lice proviruje iza etona gore u sredini

'ii jy K i
Gmaz livlruj* pokraj g tjtdala

143

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak

No, kad se radi od divovskoj slagalici koju zovemo svijet, iznenaenji m a nikad kraja. Ponedjeljkom popodne na Hrvatskom radiju suvodim djeju emisiju Zbrda Zdola koju Branka Jovii pie. Sljedeu informaciju izvukla je odnekud kao zanimljivost za emisiju koja je padala na Valentinovo. O tkuda stie prikaz srca kakav koristimo, jer ljudsko srce tako ne izgleda, ve je okruglo? Odgovor je glasio: iz starog Egipta; tako su Egipani prikazivali srce. A p a zite sad ovo: oni su prikazivali - krokodilsko srce! Bio sam zapanjen, no slike s interneta to su potvrdile. Iz perspektive Velikog plana punog subliminalnih poruka i simbola (jer cilja se na podsvijest), to je tako domiljato - najvei blagdan ljubavi prepun izokrenutih simbola, svi jedni drugim a poklanjamo gmazovska srca, a ona nas sa svih strana okruuju. Uostalom, izokretanje sim bola njihova je strast, pa je tako bijela golubica, simbol Semiramide, boice razaranja, postao simbol mira. Ali o obratnostim a je ve bilo rijei. Pitao sam onom prilikom Ickea zna li za genezu simbola za srce, sm atra jui da zna, kad je tisue stranica napisao o toj temi. No, prvi put je to uo. 1 gromko se nasmijao tom apsolutnom, vrhunskom spinu, u kojem su gmazovi prisvojili sam simbol onog protiv ega djeluju.
sna ke

right aorta -
p u fm o n a ry

crr: I

artery

left aorta right atrium , , left atrium

left atrium

right ventricle'
c r o c o d ile

'left ventricle

right vi turtle

left ventricle

ft aorta amen of Panfzza right atrium

right aorti
p u lm o n a ry artery

left atrium

right ventricle'^

left ventricle

right ventricle'

left ventricle

2 0 0 6Encyclop#dia Britannica, Inc.

Oblik srca gmazova: Gore lijevo - srce gutera, gore desno - srce zmije, dolje lijevo - srce krokodila, dolje desno - srce kornjae

144

13. p o g i b e S U S R E T I S GMAZOVIMA

pj Kasnije sam na pri& o gmazovima iz nae prolosti, a i sadanjosti, naletavao na raznim egzotinim mjestima* koja mogu, a i ne moraju biti neprihvat ljiva, ali ipak il ih, za one znatieljnije, spomenuti. | Knjiga Alcheringa Valerie J. Barrow panju mi je privukla jer poinje: ovako: K,OvO je prida o pedeset tisua ljudi koji su stigli s Plejada u divovskom sve mirskom brodu da bi pronali ljudsku vrstu na Zemlji, i kako bi oslobodili po stojeu vrstu Dlakavih od Gmazovske kontrole nad njihovim umovima. Australka Valerie Barrow pie o tome kako je dobili, mali kam en zamo tan u omot. Australski narod Aboridina naziva ga kamen Alcheringa, on p omoguio V llfrte da komunicira s ne vidljivim biem koje sebe naziva istim Imenom kao i kamen: Alcheringa. Kroz fifiiSStffe! jMKMIsKMiikodiia sluajne susrete s pedesetak ljudi koji se meusobni nisu poznavali, Barrow je sa znavala istu drevnu puu iz pedeset kulova. Ti ljudi bi, kako je napisala, uzevil kamen u ruku dofjvijavali iskustvo iz davnog prolog ivota kad su bili jedan od aktera iste drevne prie koju narod Aboridina navodno zna od davnina. Glavni negativci prie su DrfOjJ stvorenja koja Se hrane sv ijg ii I s tih bia. Pria poinje davno, d o k su b e -H , . i -* <*> *-* ' * M w '' Sllfea ogrfiss s irttet)5eta, fcoia se zovSiktoKokrajni ratovi bjesnjeti sirom galaksije. Vremenom, Dracoi su genetskim ine njeringom poeli stvarati Reptoide , D inoide i druge vrste. Ta su bia bila /urubljena i sluila su kao izvor hrane Dracoima. Slijedi ne ba jednostavna pria o bitkama i previranjima, s puno genetskog inenjeringa te o elji Dra-

SVE PIE U NOVINAMA {...a poneto i ne) Kreimir Miak

Prikazi gmazova na ulazu u Crkvu Svetog Marka, koja se naiazi u centru zagrebakog Gornjeg grada, izmeu zgrda Sabora i Vade RH

coa da kontroliraju Zemlju. Vremenom, to su radili kroz Reptoide koji su nad ljudima imali neki oblik kontrole uma. Dracoi su se nakon nekih doga aja preselili ,,u drugu dimenziju, Reptoidi su se povukli pod Zemlju i tako dalje i, to je situacija u kojoj smo danas. Ali stiu i nekakve vibracije koje e to narednih godina promijeniti. Za ostatak ove zanimljive prie ipak ete m orati potraiti tu knjigu. Potom mi je u ruke pala knjiga Barbare Marciniak Donositelji novog svi tanja, koju skoro da mi se nije dalo ni otvoriti jer ne volim taj new age duh. A posebno me ivciraju razni donositelji ovog ili onog svjetla, pa onda drugi, peti ili sedmi dolazak Isusa Krista ili silazak velikih Uitelja, kontakti s biima sa svemirskih brodova prepunih ljubavi i druga newagerska sranja, koja nisu nita drugo nego samo jo jedan nain ispiranja mozga i kontrole um a (za one kojima to nije uspjela napraviti drutvena hijerarhija niti religija). Da se razumijemo, ne mislim da su te stvari nemogue, ali kako mogu znati da osoba kroz koju se chanelling zbiva ne vara? Ali ako i prihvatim da ne vara, kako mogu znati tko ili to je izvor chanellinga i jesu li namjere tog enti teta dobre ili loe, daje li pravu informaciju ili dezinformira? Pa i papa stalno pria o ljubavi i dijeljenju onoga to imamo s drugima, dok mu se organizacija bavi pedofilijom i bezonim bogaenjem. Stoga sam slian stav imao i prema ovoj knjizi koja se predstavlja kao cha nelling Plejaana . Ali ipak sam je otvorio - i u njoj takoer naao priu o tome kako su se za Zemlju nekad davno vodile bitke, za njeno posjedovanje. Prije oko 300.000 godina, kae ta knjiga, na Zemlju je izvrena invazija, a to je ujed no i poetak prvih pradavnih civilizacija. Izvjesna grupa bia je pobijedila i
146

13. poglavlje SUSRETI S GMAZOVIMA

dobila vlasnitvo nad teritorijem Zemlje. Bili su to gmazovi, novi vlasnici, koji nisu eljeli da ljudi, iskonska Zemljina vrsta, budu informirani o tome to se dogodilo. Ako su neinformirani, bit e ih lake kontrolirati. Zapravo, reeno je, bilo su to dijelom ljudi, dijelom gmazovi. Ovi novi vlasnici Zemlje, kae pria, takoer su bili eksperti u genetici, a znali su i to da se svjesnost nalazi u svim stvarima i biima, da stalno komunicira I vibrira ili moe biti dovedena u stanje da vibrira na izvjesnim elektromagnet skim frekvencijama. Elektromagnetske energije svjesnosti mogu biti pobuene da vibriraju na odeeni nain i tako postanu izvor hrane. Novi vlasnici Zemlje Imali su drugaiji ukus nego prijanji vlasnici. Hranili su se kaosom i strahom. Ti vlasnici, koji su doli ovamo prije 300.000 tisua godina, jesu ona mo na bia o kojima se govori u svim starim religijskim tekstovima. Oni su reor ganizirali ljudsku DNK, tako da je ljudska svjesnost poela vibrirati i emitirati elektromagnetsko zraenje samo u jednom odreenom ogranienom frekven cijskom spektru, koji slui njima za hranu i koji ih odrava na moi. Prvotni ljudi su bili, kae knjiga, velianstvena bia s 12 lanaca DNK, a novi su vlasnici u svojim laboratorijima stvorili verziju ovjeka koji je imao samo dva lanca 1)NK. Izvorni DNK obrazac ostavljen je u ljudskoj stanici, ali nefunkcionalan, rastavljen, nepovezan i iskljuen. U ljudskim stanicama se i dalje, kae knjiga, nalaze svjetlosno kodirane tanke niti, tanka pauinasta energetska vlakna koja dre informacije. Ali sve to nije bilo nuno potrebno za preivljavanje i to 1 )1 ljude informiralo bilo je iskljueno, ostavivi ljude samo s duplom DNK za vojnicom, koja ih je drala u stanju kontrolirane frekvencije koju su oni mogli kontrolirati i nadzirati. Zanimljivo je da sam na podatak da su ljudi nekad ima li 12 lanaca DNK-a naiao i na jednom mjestu u knjizi Rekonekcija iscjelitelja Urica Pearla, za koju je napisao da su mu je rekli neki glasovi. Svijet je, kae knjiga Donositelji novog svitanja, pun znakova, tragova i nrtefakata o tome tko su zapravo ti bogovi bili, ali su radi manipuliranja lju dima izmislili prie da kreiraju obrasce koji e kontrolirati ljude. Ti bogovi koji vladaju ovim svijetom imaju sposobnost da postanu fiziki u ovoj dimen ziji, ali veinu vremena oni postoje u drugim dimenzijama i dre Zemlju na Jadnoj odreenoj vibracijskoj frekvenciji kako bi kreirali emocionalne traume )r se prehranjuju emocijama straha. Kontroliranjem i usmjeravanjem ljudi tlu manifestiraju ludilo i unitavanje, stvara se vibracijska frekvencija koja ih odrava na ivotu, a ljudska je prijemna frekvencija jednostavno iskljuena preslagivanjem DNK, tako da ljudi vie nisu mogli birati stanice na skali vlasti tog 'radio-prijemnika koje bi ih povezale s drugim kozmikim frekvencijama.

147

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak

No, upravo se sada na Zemlji, zbog kozmikih utjecaja, zbiva reorganiziranje i prekrojavanje DNK. Bogovi stvaratelji postoje, kae knjiga dalje, u mnogim formama i nisu svi guteri. Postoje bogovi stvaratelji koji su slini insektima, dok su navodni izvor chanellinga te knjige, Plejaani, povezani s bogovima stvarateljima koji su reptilskog i ptijeg izgleda. Ti drevni bogovi stvaratelji se, dakle, hrane ljudskim emocijama, a jedna od najveih tajni koje su se skrivale od ljudske vrste bila je spoznaja kakvo je bogatstvo i izobilje skriveno u emocijama. Zato se ljude dri podalje od toga da istrauju emocije, jer bi kroz emocije mogli razotkriti stvari. Emocije povezuju ljude s duhovnim tijelom, koje nije fiziko i koje egzistira u multidimenzionalnoj sferi. No, modulacija frekvencije sada je uspostavljena i energije izvana rade na promjeni planeta, kae knjiga. Ali planet se ne moe promijeniti izva na, ve m ora biti promijenjen iznutra. Te energije donose kreativne kozmike zrake koje ulaze u tijela i stvaraju evolucijski skok. Jednom kad shvate kako ispravno koristiti emocije i kad ponu kontrolirati vlastitu frekvenciju, ljudi vie nee hraniti frekvenciju straha na ovoj razini postojanja. No, im se fre kvencija straha smanji, gmazovi e poduzeti mnoge mjere da poveaju strah, koji im je hrana. Zato se bogovi-stvaratelji opet nastoje ubaciti unutra, a to rade kroz razne portale. Jedan od najveih portala oko kojeg se trenutno vode bitke, kae knjiga, Je portal na Bliskom istoku. Tijekom povijesti puno je religija i civilizacija stvore no upravo tamo. To je ogroman portal promjera oko 1500 kilometara i razlog silnim dogaajima na Bliskom istoku. Tako gmazovska stvarnost opet prodire i spaja se s ljudskom. Bogovi stvaratelji se vraaju kako bi opet pokorili lju de, jer ne ele umrijeti od gladi. Oni shvaaju da je bombardiranje sustava u tijeku, i to kroz ljude. Kako im je ovaj izvor hrane vaan, a gube kontrolu nad planetom, vraaju se svom glavnom portalu na Bliskom istoku gdje je njihovo gnijezdo ispod zemlje, da kreiraju jo vie straha, kaosa i nemira. Kradu ljud sku psihiku energiju i daju krivu sliku o stvarnosti na svaki mogui nain na koji si to uope moete zamisliti, pisalo je u knjizi. Po volji se prikljuuju na ljudske sustave vjerovanja i ispumpavaju velike koliine ive energije, jer sve ljudske misli stvaraju svijet, a na ovaj nain sve one idu na isto mjesto. esl milijardi ljudi koji misle predstavljaju ogromnu koliinu ive energije, a pre vladavajui osjeaj u toj energiji je strah, koji se gaji kroz uvjerenja. Trei tekst koji sam imao u rukama a spominjao je gmazove jest skripta Terra Papers u kojoj je autor (koji se potpisao kao Robert Morning Sky, poto

14 8

13. poglavlje SUSRETI S GMAZOVIMA

mak amerikih Indijanaca) zapisao priu koju mu je ispriao njegov djed. Ta pria, nalik scenariju sf-blockbustera, na ezdesetak stranica, takoer govori o velikim svemirskim dogaajima i bitkama iz prolosti, ije su posljedice i dalje prisutne. Preopirno bi bilo da sad sve prepriavam, jer je pria dosta sloena. Zanimljivo je da se u mnogim detaljima preklapa s prethodne dvije spomenute knjige, kao to se i one dvije meusobno preklapaju, i openito i raznim deta ljima. Robert Morning Sky kae (ba kao i Barbara Marciniak u Donositeljima novog svitanja) da u svemiru postoje razne vrste humanoida - riblji humanoidi, ptiji humanoidi, sisavaki humanoidi, humanoidi insekti i naravno, Umazovski humanoidi. Panju mi je privuklo to to je pria puna starih imena na koja se nailazi u sumerskim mitovima, poput An-u, En-lIL, Tiamat, Aridu, u takoer govori o osvajanju Zemlje od strane gmazova. Tako je to s gmazovima - nikad dosadno!

14. poglavlje

TKO JE ZARAEN?
Prije nekoliko mjeseci gledao sam film naslova Zaraeni. Odsustvo glu makih zvijezda i poetak filma s nekom zarazom u Bostonu isprva me naveo na pogreni zakljuak da je rije o nekom treerazrednom filmu u kojima ra zne katastrofe napadaju ljude i Zemlju, pa neki ameriki heroj/obian ovjek na kraju sve jednim potezom spasi u zadnji as. Ipak, nije bilo tako; film je ispao odlian, s nimalo jeftinog scenarija te s nekliejiziranim obratima i inteligentnim krajem. Zapravo, scenarij kao da je vukao inspiraciju ravno iz nekih dijelova knji ga Davida Ickea. Neki runi svemirski stvorovi uzimaju oblik ljudi. Ima ih jako malo, ali su na vodeim poloajima u gradu - gradonaelnik (vlast), vlasnica najveih novina (mediji), i konano neki magnat (industrija hrane) koji proi zvodi vodu reklamiranu sve-u-esnaest, kao da je rije o neemu nikad vie nom. U Bostonu vlada tajanstvena zaraza, za koju se ispostavi da stie kroz tu vodu (mada to nitko ni ne sumnja). Zaraeni ljudi dolaze u razne interventne krizne kampove (poput onih zamiljenih za tzv. epidemiju svinjske gripe), gdje im se u tijela umetnu nekakve liinke, od kojih jedna (najjaa, koja nad vlada sve druge) naraste u jo jednog od onih stvorova. Izvanzemljani su svje sni da nije gotovo dok nije gotovo, to jest njihov glavni tip zna da, makar im u tom trenutku ide, nisu pobijedili dok se omjer brojanih snaga znantnije ne izmijeni u njihovu korist, jer njih je vrlo malo. Na vodu u bocama oslanjaju se u ogranienom opsegu jer im je ona do voljna za taj grad, za poetak, ali za primjenjivanje istog recepta za svijet osloni I e se na odline svjetske trgovake mree hranom, jer danas u svakom duanu imate namirnice iz cijelog svijeta. Zato im je sljedei korak da svoju otrovnu supstancu stave u razne prehrambene proizvode jer ovi putuju po svijetu do

150

14. poglavlje TKO JE ZARAEN?

ljudi kao nijedna druga roba. Zvui poznato? Tko zna, moda bi uveli i Codex Alimentarius, daje film dovoljno potrajao. Neu vam sad priati to se sve tu dogaa, i kakve neoekivane p eri petije prolaze glavni junaci, od kojih jedan im a vrlo neobian gen. Ono to elim rei jest da odlina igra rijei sa znaenjem naslova filma - zaraeni , krije dva smisla. Prvi je, naravno, to to su mnogi ljudi zaraeni tajanstvenom zarazom. I )rugi je zanimljiviji, a izloio ga je ljutiti ef izvanzemljana svojim podree nima, u trenutku dok je neka gerilka prodrla u njihove staklenike da otkrije ito se tamo zbiva, ali je i sprijeena (ubijena). Ako vam se prui prilika da pogledate film, vidjet ete sami: tip nije ugodan kad je ljut. Nisu m u bila dovoljna uvjeravanja podreenih da je sad sve u redu, i da e sve biti u redu jer, eto, ve su na pragu pobjede, i jer su neki od razotrkivaa ve ubijeni, a neke jo love... ne, ne. Jer, bio je svjestan neeg drugog * rizika prave infekcije. Infekcije znanjem, to jest informacijom. To je ono ega se smrtno plaio I to mu oito nije dalo spavati. Jer kakav god da je mali prostor kroz koji inlormacija o njihovom djelovanju moe isplivati, dovoljan je za infekciju, ak i ti okolnostima gdje to naizgled ionako nitko normalan ne bi povjerovao. Biste II vi povjerovali u gadne izvanzemljane preruene u ljude na vodeim poloa jima koji ele osvojiti svijet pomou hrane i vode? Ma daaaajte.......To ne bi pojeo ni pas s maslom, zar ne? Na kraju se ispostavi da se naslov filma odnosi upravo na infekciju zna njem, da je ona malobrojna jezgra na poetku poela inficirati druge ljude. Ne vidi se potpuni rasplet, tek je u zadnjim minutama dato do znanja da glavni junaci, dok po Americi diu u zrak staklenike s lanom, zaraenom hra nom one tvrtke, idu do neke svjetski poznate tvornice kolaia koji se distribu iraju po svijetu. Naime, sad oni imaju neki serumi koji sadri tvar otrovnu za l/vanzemljane i cilj im je iskoristiti isti kanal za obranu svijeta koji su izvanzemljani htjeli koristiti za zarazu putem svoje glavne izvanzemaljske tvrtke. (to je jo jedna dobra pouka - otrica ima dva kraja, to jest da se isto znanje, samo po sebi neutralno, moe upotrijebiti i za dobro i za zlo). Mada se svretak prie na kraju filma tek nasluuje u budunosti, i oigledno je da do njega nee doi Inko, u zadnjim kadrovima moe se vidjeti ve puno puta vieni uzorak i u ovom naem nefilmskom svijetu. Naime, nekoliko desetaka ljudi, pomou seruma spaenih iz interventnog kampa gdje su drogirani leali na stolovima dok su im ispod koe gmizale

SVfc P I E U N O V I N A M A fet,a p o n e t o i n e ) l i l l & g t i M i a k

izvazem aljske liinke, k ad su se probudili n a m edicinskim stolovim a im ali su ito za b d je ti: sve te m rtv e liinke, p a o n d a vjerojatno i kojL o statak svem irca nastradalog u m alom okraju koji m tam o zbio, a sjeali su se ta k o e r to im se d o g a alo ... N aravno, sve to oni, uasnuti i zaueni, m asovno priaju za novine i p re vie ih je da bi ih m ig n o rira lo ja r ionako priaju svojim obiteljim a. N aravno, novine p o d izvanzem aljskim vlasnitvom (sve glavne novine) sve te prie od bacuju kao p o tp u n o lude, u m anjuju im znaaj, proglaavaju te ljude ludim a ili irtv a m a h a tu c in a c i^ . Posao im nije teak je r io n a k o n itk o ne m oe povjerovati u tu p refantastinu priu. N aravno, uzalu d im tru d - je r infekcija je krenula. U ovom trenutku, p rieu e njihovi savakati, ridikulizirati, i za koji dan lo e biti stara vijest. Ali inform acija je m edu ljudim a, m ak ar i latentno, i m ada n itko u to n e m oe povjerovati. M ada i p o d okriljem teorija urote. Ali dovoljno d a im p o in i m a liv n a tetu a k f J | Se uhvati neki napaljenfco i p o n e piliti p o njoj. A znate i sam i da je takvih p u n svijet. Ako ste ikada uli za izraz m em , o kojem je pisala Suan Blackmore, onda vam je jasno o em u govorim . Sam orep 1icirajua inform acija, recim o to tako u dvije rijei, koja se iri m e u ljudim a kao da v odi svoj ivot (o tu d a nam jerna slinost s rjeju gen}: Naslovi po novinam a i njihov d u h & kraja filma Z araeni podsjeaju na povijesni ili do k u m en tarn i film, ili bar na TV -kalendar. Sjetim o se sam o na koji su nain glavni m ediji reagirali na kritike svinjske gripe, globalnog za topljenja, 11. ru jn a ... Upravo n a isti taj nain. Prosvjetljujue je im ati priliku vidjeti to sa strane. U svim tim sluajevim a glavni svjetski m ediji ponaali su se ba kao oni u filmu - i jo uvijek ponaaju. Ali kao i u filmu, infekcija je ipak krenula, m em je ve u stanovnitvu i n em a natrag. Pogotovo k ad se Uzme u obzir kojom b rzin o m danas pozadine raznih pria izranjaju na povrinu. Za neke prie iz pedesetih, ezdesetih, sedam desetih (MK U ltra, Roswell, K ennef, A ID S ...) trebala su desetljea da se m em p ro iri (m ada )p b io pri sulan, ali je m irovao). Z a 11. rujna i globalno zatopljenje trebalo je nekoliko godina. G reogory N ikolettos i T im othv W isem an, u odlinom lanku Jaanje propagande za m ikroipiranje ljudi u asopisu N exus piu da se na temelji m a nedavne konferencije U N -a o klim atskim p rom jenam a u K openhagenu planirala uspostaviti svjetska vlada, to bi se pak opravdalo h isterin im i kata strofinim prognozam a koje o k ru u ju disk red itiran u teoriju. No, nedavni skandal zvan C lim ategate , u kojem su na vidjelo izali podaci o to m e kako se lairalo podatke, uinili su plan neupotrebljivim . A ko se sum i

152

*14 p sg tw | |r TKO JE ZARAEN?

ra, moe se rei d a je EL rujna upalio je r i danas traje slavni rat protiv tero rizma, a u SAD-u je na snazi faistiki Zakon o domovinskoj sigurnosti* koji ima znaajke dikature. Globalno zatopljenje je djelomino upalilo jer silni novce drave moraju plaati u sklopu sustava ugljinih kredita te se industrije ne mogu razvijati nesmetano kako bi inae mogle. Ali ipak nije instalirano svjetsko vladajue tijelo. Projektu plasiranja propagande o izmiljenoj .svinjskoj gripi, koja je tre bala navesti ljude da se dobovoljno cijepe tko-zna-ime, trebalo je tek dva m je seca da se srui. Sjetimo samo Sto s i sve pisalo i govorilo, kako su i domai autoriteti agitirali (pa ili bez znanja o pozadini prie) da m ljudi ne glupiraju nego da se cijepe. I to sad? Nita. (Da, bila je ona jedna vijest kako e se istra iti korupcija u W H O -u i povezanosti tog tijela s farmaceutskom industrijom. Kao to sam nagovijestio par poglavlja ranije, citirajui tu vijest - a oklada i dalje stoji kladim se da o tom e neemo uti nita. Bio je to samo marketinki potez taktike prirode, s; ciljem da stvori mem , dojam koji e na povrnog 3* latelja novina ostaviti dojam da tamo postoje i dobri deki koji e rijeiti stvar s loima, pa da se m i ne m oram o nita brinuti. Imam novost - nema tih dobrih ileki, bar ne na vllim stupnjevima te hijerarhije.^ Jedan moj prijatelj, koji apsolutno nije bio inform iran ni o kakvim urota ma ili iem slinom, rekao Ail je u i i i i svinjske gripe -,>da im to nijezaboravio. Nije precizirao n a koga je mislio pod njima* ak mislim da; niti ne zna tono* uli zakljuio je da tamo vani postoje neki oni koji mu ne ele dobro. Iako da je svinjska gripa sama po sebi proizvela i drugu vrst infekcije, infekcije znanjem, 11 kojoj ak i ona osoba koja i ne prati nita o tome, postaje vlasnik mema da su mu svjetske vlasti htjele neto jako podvaliti, nsoda ga i zarasdti cjepivom. Za razotrkivanje svinjske gripe trebalo je, dakle, nekih dva mjeseca. Za mogui noviji pote Elit% onaj poljski* trebalo je pak Samo nekoliko dana da ponu kruiti drugacijeinte^ptetacije slubene prie. Ispoetka m l nije ni palo na pamet da bi pad aviona s poljskom vladom mogao biti ita vie od nesree, jedino to mi je proletjelo kroz glavu jest da je jedino poljska ministrica zdrav stva odbila .uvesti cjepivo protiv ^svinjske gripf* pa m i se u g la sin a trenutak upalio upitnik. Ali samo na trenutak, jer mi se ipak ta zamisao, kao isprva mnogi drugi slini pothvati Elite, inio prefantastinim. Ali jo je Goebels go vorio: to je la vea, lake e |e prodati. U privitku cirkularnog mejla, nekoliko dana nakon nesree, dobio sam tekst ijem se autoru ispriavam to ga ne navodim, jer u e-mailu nije pisalo njegovo ime, ali ini mi se da je rije o nekom novinskom tekstu (vjero

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak

jatno s interneta). Ne tvrdim da je ita apsolutno, ali zato ne baciti oko na ovaj kut gledanja, koji je iz perspektive urote vie nego smislen, i koji nije usamljen. Dobio sam i link na kratki video Jane Burgermeister u kojem su mi najvie zastraujui momenti oni pucnji koji se uju u dokumentarnom materijalu snimljenom u blizini nesree, na samom poetku video-klipa. Naslov malo prije spomenutog teksta bio je: Zrakoplovna nesrea kod Smolenska - vie od nesree? Pa kae ovako, proitajte ga i sami u cjelosti: Je li smrt poljskoga predsjednika i cijele delegacije u Rusiji bila sluaj na nesrea? Predsjednik Lech Kaczynski bio je glasnogovornik veih sloboda drava unutar Europske unije. Dok mnoge druge europske drave imaju m a rionetsku vlast koja se klanja diktatu Europske unije, poljski je narod izgla sao vlast koja je glasno oponirala suzbijanju dravne, ekonomske i nacional ne slobode. Bio je euroskeptik i dugo odbijao potpisati Lisabonski sporazum, sve dok ga (pod prisilom, u drugom pokuaju) nije potpisala i Irska. Nije htio zamijeniti nacionalnu valutu eurom i smatrao je da je najoptimistiniji rok za uvoenje eura u Poljsku 2015. godina. Novinar Damian Thompson u engleskom Daily Telegraphu pie da se iza ubojstva predsjednika Lecha Kaczynskog i cijele delegacije nalaze bankari. Tako navode daje Poljska jedina zemlja u EU koja nije osjetila krizu. Naprotiv, biljei rast proizvodnje i tako rui mit novog svjetskog poretka da sve nacio nalne ekonomije moraju pasti na koljena, kako bi se uspostavio novi poredak. Dana 29. oujka 2010. Poljska je odbila uzeti zajam koji joj je ponudio MMF u iznosu od 21,8 milijarde dolara. ...Ne samo da ta drava nije postala rtvom meunarodnog bankarskog gangsteraja koji se odvija kroz gusarske posudbe, nego je Poljska Meunarodnom monetarnom fondu ponudila posudbu kako bi taj fond mogao pomoi drugim dravama da prevladaju nadolu globalnu krizu..., izvjetavao je AFP 29. oujka 2010. Poljska je bila jedina od 27 lanova Unije koja je postigla gospodarski rast u 2009. godini, a M eunarodni m onetarni fond (MMF) je predviao da e taj rast dosei (2,75 posto pa do 3,25 posto) u 2011. godini... javlja 14. travnja irska web stranica Infowars Ireland. Poljska Nacionalna banka i Vlada 09. travnja 2010. suglasno odluuju o devalvaciji zlota, to e p o godovati poljskim izvoznicima, ali na tetu njihovih trgovinskih partnera, najvie onih u EU. Sljedeeg dana nakon ove odluke o devalvaciji zlota, p o giba predsjednik, cijeli vojni vrh, guverner nacionalne banke te jo deseci vojnih i politikih dunosnika!!??

15 4

14 p ajfa ijil TKO JE ZARAEN? tovie, u nastavku teksta u Daily Telegraphu spom inje se kako je p red

ni uvnik Sredinje eke banke Moj m ir Hampl poetkom travnja izjavio da je

M eunarodni m onetarni fond nam jerno razbuktao ekonom sku krizu u Eu ropi tako da su manje regionalne drave bile prisiljene traiti posudbu od li hvarskog M M P-a, S | ^ | l i to da je Poljska, kao prim jer | a druge drave, poela ometati lihvarske planove velikih m eun aro d n ih bankara? Svemu ovom treba dodati illn |e n ic u da rsa d a Poljsku preuzeti b rita n ski osoba kolovana u Britaniji, koja ak ima englesko im e i prezime. Saila se vodstvo U Poljsk&j mijenja i izgleda kao da e proeuropski lider zam i jeniti Kaczynskog. Proeuropska Stranka graanske platform e D onalda Tuska najvjerojatnije e, nakon predsjednikih izbora u lipnju, prigrabiti v l a s t . T o |e ovjek kojem u je Kaczynski oponirao kada je zlot trebalo zam ijeniti eurom I koji je, s ekim predsjednikom Vaclavom Klausom, bio m e u najustrajnijim b o r c i m a protiv gubitka dravne neovisnosti to ju donosi potpisivanje Lisabo uskog sporazum a. Kao u s p jifiis d r i t e Poljska Jfe I l i : S lan je ovisila o EU, a .odlazak Kai/.ynskog u Rusiju nije znaio sam o odlazak u Katynsku um u, gdje bi se lUtln ij M e d ^ e d je v ispriali P o ljio | za pokolj njezinih asnika i doasnika, ve je taj odlazak trebao biti poetak m ijenjanja strane u interesnim sferama; Rusija vie nije kom unistika i, kao ravnopravan partner, davala je Poljskoj vee m ogunosti m razvof ekonom ske i nacionalne slobode. Poljska je, u su kobu velikih interesnih sfera, nastojala p rom ijeniti stranu. Britanija i A m eri ka su shvatile jp&blem i stoga je K aczynski m orao um rijeti zajedno cijelom delegacijom. Nastojao je sauvati Poljsku slobodnom i u tu fe svrhu odluio potraiti p o tp o ru PutiltifP lito, tako glasi taj tekst. O sobno mislim da ako netko stoji iza ruenja avi ona, mislim da to nisu (sam o) bankari, ve oni koji stoje iza svih tih bankara. Takoer, m oda okretanje Rusiji ima neke veze s time, ali bi se uzroci ipak I rebali potraiti u prvom dijelu teksta, u oponiranju cijeli vlade diktatu Elite, u ovoj situaciji oivotvorene kao Europska unija. No, ako se ubrzavanje ovako nastavi, sljedei trik bit e prokuen za par ali, Pa onda, kad se? Iafekci|a |t t l p ro |ri| iza p a r m inuta, f t i i p ar sekundi. | onda. . .ne znam to e onda biti. Kao to sportski kom entatori nezgrapno- kau: Ostaje a s w id i.

15. poglavlje

TRAJKOVI, PETICIJE I BIJELE CRTE NA ULICAMA

Evo kako je izgledala Europa krajem lipnja 2010. Radniko nezadovoljstvo dravnim m jeram a tednje proirilo se E uro pom , sa trajkovim a koji su paralizirali prom et u Italiji | Francuskoj, a p re m io je u terorizam u G ikoj gdje je u eksploziji b o rn i# podm etnutoj u zgradi Mini* starstva policije poginuo savjetnik m inistra.Stotine tisua graana nalo se na ulicam a u Francuskoj, prosvjedujui protiv m irovinske reforme. Istodobno, u panjolskoj su najavljeni trajkovi. Iznim no otre mjere tednje usvojene su i u britanskom parlam entu, a rigoroznoj tednji okrenula se i Njemaka. U Italiji nisu vozili autobusi, vlakovi, ni avioni. lanovi najvee talijanske sindikalne sredinjice OGIL prosvjedovali Su u Rimu, N apulju i M ilanu protiv najavljenih m jera vlade Silvijia B e iise^n ijaiza^ iM cp rie proraunskog deficita koji je trenutano na stopi o 5,3 BDP-a. U Rimu su radnici izali na ulice, a u Napulju i M ilanu sindikat je svoje neslaganje s mjeram a iskazao s etverosatnom obusta vom javnog prom eta i osm osatnim trajkom radnika iz javnog i privatnog sek tora. Piloti, posade zrakoplova i kontrolori leta bili su u trajku od 8 sati ujutro do podneva, a eljezniki p ro m et j i g iiianjin u razdoblju od 12 do 16 sati. Francuski prem ijer Erancois Fillon, pisalo je u novinam a, izjavio je kako V lada nee odustati od reform i mirovinskog sustava unato velikim juera njim prosvjedim a u kojim a su ljudi prosvjedovali protiv plana vlade predsjed nika Nicolasa Sarkozyja da p om akne d obnu granicu za odlazak u mirovinu sa 60 na 62 godine ivota. Vie stotina tisua Francuza izilo je na ulice vie od 200 francuskih gradova, prosvjedujui protiv reformi mirovinskog susta f | koje? nam ee predsjednik Nicolas Sarkozy, pisali SU strani mediji. Prema inform acijam a koje su s m edijim a podijelili sindikalni voe, u Francuskoj je
156

15. poglavlje TRAJKOVI, PETICIJE I BIJELE CRTE NA ULICAMA

prosvjedovalo ak oko dva milijuna ljudi, dok ondanja policija tvrdi kako je na prosvjedima bilo tek neto manje od 800 tisua ljudi. Prosvjedovali su ljudi zaposleni u javnom i privatnom sektoru pa je tako bio otean javni i eljezniki promet, a gotovo treina uitelja u osnovnim kolama nije radila. Protestirali nu protiv sporne odluke predsjednika Sarkozyja da dobnu granicu za odlazak li mirovinu do 2018. godine podigne za dvije godine, odnosno s trenutnih 60 na 62 godine starosti. Sam Sarkozy je bio odluan da provede reformu te je rekao kako ne eli popustiti prosvjednicima, a podrku je dobio od francuskog ministra rada Erica Woertha, pisalo je u novinama. etiri mjeseca kasnije, u listpadu 2010., naslov vijesti iz Francuske i dalje je bio Prosvjednici jo uvijek neum orni. Pisalo je da veina Francuza podr ava sindikate, to je bilo potkrijepljeno i brojkama. No, dan ranije u Senatu je Izglasan zakon o mirovinskoj reformi kojim se starosna granica za odlazak u mirovinu podigla sa 60 na 62 godine, to je, uz ostale mjere tednje u javnom sektoru, izazvalo burne rekacije sindikata i nasilne prosvjede, pisalo je. Rad nicima su se vrlo brzo pridruili studenti i uenici, koji su lani prosvjedovali protiv izmjena u sustavu obrazovanja. A evo to je ovaj isti Eroc Woerth izjavio za televiziju France 2: Zakon je zakon; dakle prosvjedi, nezadovoljstvo, zabrinutost - sve to treba prestati onog trenutka kad zakon bude izglasan. Priajte mi o demokraciji. Ja vas vie ne mogu uti. Ona se odista sve vie otkriva kao prikriveno sredstvo diktature. U Treem Reichu izglasani nu rasni zakoni, zbog kojih je drava sustavno maltertirala i pobila stotine tisua svojih graana i slala ih u logore. Znai, to bi, prema Woerthu, bilo u redu. Zakon je zakon... Tog lipnja 2010. i u panjolskoj su ljudi izali na ulice jer nisu htjeli iz mjenu zakona kojeg je prethodnog mjeseca donijela socijalistika vlada Josea Kodrigueza Zapatera, kojim, pisalo je u novinama, oajniki pokuava izbjei Nudbinu Grke. Na redu se nalo trite rada, a parlament je usvojio reforme koje poslodavcima omoguuju da lake otputaju radnike. Najavljen je gene ralni trajk. Otkud mi je to poznato? A u Velikoj Britaniji je pisalo, javnost je zasad uz Davida Camerona pa unato rezovima, konzervativna vlada Davida Camerona zasad nije suoena s potencijalnim prosvjedima ili neredima. Nova eskalacija krize u EU, pisalo je na portalu, pokazuje da su zakljuci o izlasku iz recesije ipak bili preuranjeni. Svi ovi neredi nastali su usprkos tome to je Elita prvo stvorila problem, za koji sad nudi navodno rjeenje. I ovako im ide teko, a sad zamislite koliko bi bilo nemogue ita od navedenih mjera provoditi i jaati centralizaciju da nije

SVE PIE U N O VIN A M A t a p o n e to i ne! {O S l?!i

stvoren problem. & bi jednostavno bilo nemogue. Na ovaj nain, te m ario netske vlade im aju alibi zato rade to to rade, i u konanici se,, prije ili kasnije, na velika ili mala vrata, smanjuje kvaliteta ivota ljudi, oduzim a im se sve vie standarda i slobode, a tendencije prema suvremenom tehnokratsko-robotskom drutvu iz dana u dan jaaju, sa svakom novom donesenom mjerom. Prosvjedi pokazuju da stvari niti ovako ba ne idu glatko i da se lako ne prihvaaju navod no tfiCioij&lna. j dobronam jerna Kjeffenjf,, za koja JI oigledno da su usmjerena protiv ljudi. Zato je koju rifei od lallo rei i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso te je okirao efove europskih sindikata na sastanku, rekavi da u Grkoj, panjolskoj i Portugalu demokracija moe skrahirati ako brza akcija p # rijei duniku k rizu , zemlje june Europe m ogu postati rtve vojnih udara ili pobuna ako kam atne stope uzlete i raspadne im se javni sektor. Drugim rijeima: deki, obuzdajte v a|e ljude. Barroso je jako, jako ibrinul, rekli su sindikalci, a ja se s njima slaem. Samo, nije bio zabrinut zbog onoga ime ih je plaio (a tu je tem u izabrao jer su se i Grkai panjolska i Portugal u sedam desetim izvukle iz diktature i svaka od njih im a povijest vojnih udara), ve ie uzrok njegove zabrinutosti to se plan pokoravanja Europljana nadnacionalnoj Eliti koju predstavlja Europska komisija, ne odvija potpuno glatko i prema rasporedu. E konom ska se kriza ovom Barrosovom iadavom, protum aeno J&u medi jim a, prvi puta dotak n u la sam ih politikih tem elja Europske unije. Eh, da bar. No, r i ji l|g ' sam o o zastraivanju neposlunih, a ne o tome, kako je pisalo, da europski elnici oito strahuju d a e financijski problem i razruiti dem okrat ske dosege starog kontinenta. Ti su dem okratski d o s e z i ve razrueni do noenjem Lisabonskog sporazum a, zapravo Ustava EU p o d drugim im enom, Sspfkoi nizu dem okratskih referendum a kojim a je odbifgn, No, zbog tog straha efovi lu ro fje poeli su priprem ati h itni paket spasu za panjolsku, ija se visina jo ne zna, ali svakako e biti stotine milijardi. Naravno, kredita da se ne bism o zavaravali novoorveiovskim govorom po put hitni paket sp asal 1$ biti, pruit e panjolskoj jo jed n u om u d a si stavi oko vrata. B a r r o v a |f iz jp s | pisalo je dalje, i izravno upoosfenje sindikatim a koji u financijski uzdrm anim zemljam a organiziraju trajkove i prosvjede zboj; m jera tednje: sruite li dem okraciju -n e e biti niti vas. I'ono da ih pokuava zastraiti, to sm o ve zakljuili. U isto vrijem e, d a je |ta n je u zaduenim europskim ekonom ijam a sve gore, potvrdila je i odluka M o o f sa da Grkoj sm anji kreditni rejting sa A3 na B al, ime su njene obveznice postale ju n k iliti smee. U travnju je isti status grkim obveznicama dala agencija Standard & Poor s. ,,A onda je, pisalo je,

158

15. poglavlje TRAJKOVI, PETICIJE I BIJELE CRTE NA ULICAMA

auro pao zbog ruenja grkog rejtinga, to samo pokazuje da europska bor im s krizom tek poinje. Sto je tu zapravo uzrok, a to posljedica? Zbog napredovanja krize, njemaka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjedaliNicolas Sarkozy su na Francusko-njemakom samitu, jednom ve oiltfoenom zbog njihovih svaa, poeli opet iskazivati jedinstvo, svjesni da )p njihova suradnja kljuna za politiko jedinstvo kontinenta, pa svau kako upasiti euro moraju prevladati, pisalo je u novinama. Tako je, vrijeme je za ubijanje glava jer agenda je u pitanju. Jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, <ieorge Soros, ionako prognozira da poinje drugi in i da je kolaps financijikog sustava realan. Isto kau i novine. A Soros stie iz unutranjeg kruga i zna tlu pria. Osim toga, vjerujem da on ne daje te izjave zbog napada iskrenosti vrt zbog stvaranja onog to se ponekad naziva samoostvarujue proroanstvo, lb je situacija u kojoj je neko dogaanje stvoreno ili bar potpomognuto preVltltinjem tog dogaanja. Osim toga, nisam tu najavu uo prvi puta. Jo prije Ivijc godine u intervjuu koji sam radio s Davidom Ickeom o kreditnoj krizi i njezinoj pozadini, on je izjavio sljedee: Ve sam vam govorio o strukturi koju ta mrea obitelji eli stvoriti kako l< l postavili centralnu globalnu diktaturu, odnosno, svjetsku dravu koja e upravljati svakom zemljom, kontrolirati svjetsku centralnu banku koja e kon trolirati financije svih zemalja, svjetsku vojsku koja e nametati volju svjetske vlado, svjetsku valutu koja e zamijeniti gotovinske valute raunalnom valu tom (nee biti gotovine) i mikroipirano stanovnitvo koje e biti povezano s globalnim raunalnim sustavom i GPS sustavom. U sklopu te svjetske drave bll c Kuropska unija i ostale unije o kojima sam ve govorio. Klju te strukture... jest sredinja svjetska banka. Ako nemate svjetsku gos pi iarsku krizu za koju morate pronai rjeenje, neete nikako moi nagovoriti l|llde a sasvim restrukturiraju financije u sklopu svjetske centralne banka koja |i| bila financijski diktator svakog stanovnika svijeta. Da pitate ljude, rekli bi da iH't c sredinju svjetsku banku koja e odreivati financije. Sto su uinili? Ono to uvijek ine: stvorili su golemi problem koji uniItnva financijski status quo, a zatim e ponuditi rjeenje. Rei e: Stanje je Mnirnno loe. Nikako ne moemo ovo popraviti. Imamo globalnu krizu. Rbog globalizacije financija, nitko to ne moe sam srediti. Zato moramo pronai globalno rjeenje. Ve se danas govori o tome. Britanski premijer ( iordon Brown, koji je bio m inistar financija dok je Tony Blair bio premijer i i'lnlo islo ono to je Miller inio u Sjedinjenim Dravama (unitavao sustav kontrole kako bi dolo do kaosa), on je danas premijer, spominje novi svjet

15 9

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak

ski poredak financijskih vlada. Ve se u novinama i asopisima pie da nam moda treba sredinja svjetska banka. Htjeli su stvoriti krizu i uiniti je toliko tekom kako bi ljudi prihvatili globalizirano rjeenje. Na taj bi nain dolo do promjene globalnih financija koje bez krize ne bi bile mogue. Suoeni smo s procesom od tri faze: prva faza je zavrena, druga faza je u tijeku, a trea tek treba poeti. Cilj prve faze organi zirane krize bio je slomiti gospodarstvo, to je i uinjeno pred kraj Busheve vla davine. U drugoj su fazi okupljeni ljudi koji su stvorili krizu kako bi ponudili rjeenje. Njihovo je rjeenje bilo baciti nevjerojatne koliine posuenog novca na problem, odnosno u banke koje su problem i stvorile. Cilj druge faze bio je isprazniti oruje vlada, odnosno, oduzeti im mogunost rjeavanja problema. Natjerali su ih da bace tolike koliine posuenog novca da su doli do toke kada to vie ne mogu initi. Takoer su se pobrinuli, a to danas vidimo u SADu, da sav taj novac nema nikakav uinak. Na sasluanjima koja se odravaju u Senatu, na Capitol Hillu, financijske strunjake iz Federalnih rezervi i drugih vladinih financijskih agencija pitaju kamo je nestao sav taj novac koji je otiao bankama, to se s njime dogodilo. Odgovor: Nismo jo napravili reviziju. Nemate pojma gdje je novac! - Trenutano vam to ne mogu rei. Novac je nestao u crnu rupu zato to je sve organizirano tako da taj novac nema nikakav utjecaj. Brojni financijski strunjaci u SAD-u su otkrili da ti ljudi prepravljaju brojke u bankama kako bi se inilo da stanje ide na bolje i da poinju bolje poslovati. To je sve financijska manipulacija: ele uvjeriti javnost da stvari idu na bolje, iako nije tako. Sada dolazimo do tree faze. Ne mogu vam rei kad e tono poeti trea faza, ali mogu vam rei da e se to dogoditi kad vide da su vlade ostale bez oruja i da vie nemaju novca. Tad e sruiti svjetsko gospodarstvo. Koliko e stanje biti teko? Koliko god bude potrebno da svijet prihvati sasvim restruktu riran globalni financijski sustav ustrojen u sklopu sredinje svjetske banke koja e svim stanovnicima svijeta diktirati financijski ivot. Ti ljudi na razini svjetske drave, odnosno svjetske banke, ele upravo ono to se zbiva u Europskoj uniji. U sreditu Europske unije nalazi se birokracijska diktatura, isti model kakav ele i za svjetsku dravu. No, postoji i Europska sredinja banka koja diktira financijski ivot u Europskoj uniji. Na svjetskoj e razini postojati svjetska sredinja banka, kao glavni diktator, koja e djelovati kroz Europsku sredinju banku i sredinje banke drugih unija u nastajanju, poput Amerike unije ili Afrike unije. Bit e to financijska piramida sredi njih banaka na ijem e se vrhu nalaziti sredinja svjetska banka i kontrolirati

16 0

15. poglavlje TRAJKOVI, PETICIJE I BIJELE CRTE NA ULICAMA

sve svjetske financije. Mnogo je razloga zato su organizirali ovaj gospodarski slom, no ovaj je razlog kljuan. Samo promatrajte zbivanja i vidjet ete kad e poeti spominjati potrebu za sredinjom svjetskom bankom. Taj dan nije daleko. Samo je pitanje koliko e stanje biti loe prije nego to dobiju ono to ele. Ako situacija bude loija nego u vrijeme Velike krize iz 1930-ih, tako e i uiniti. Oni su nemilosrdni. Tako je glasila Ickeova prognoza. Ostvaruje li se to ili ovjek samo fantazira? Provjerimo. Evo za kraj reenice s kraja jednog od gore navedenih novinskih tekstova o krizi. U lanku je pisalo: .. .Istodobno se na razini EU dogovaraju nova pravila kontrole nacional nih budeta i kazne za zemlje koje prekre europska fiskalna pravila. Cisto i jednostavno. Eto kljua zagonetke i odgovora na pitanje zbog ega Je kriza stvorena i koji je njen cilj. Jaanje kontrole nad nacijama. U prijevodu - oduzimanje slobode svakome od nas. Doista, nita jako pametno. ********** Tih dana zaista nikoga koga poznajem nije mogla zaobii ni peticija za referendum. Potpisali su je svi koji imaju imalo sluha za graanski neposluh. Premijerkini diranje u Zakon o radu (to je opet posljedica uvoenja europske pravne steevine, a ne njen izum; ona je tek nii operativac) taklo je ljude. To me opet podsjetilo na ono to je Daniel Estulin rekao za drubu Bilderberg, da ele unititi koncept drutvene skrbi koji je bio u slubi dobrobiti ovjeanstva. )er Zakon o radu je ba to: u temelju je rije o drutvenoj skrbi. Neto vie od 720.000 prikupljenih imena i prezimena malo je tko oeki vao. Broj prikupljenih potpisa, pisali su novinski komentatori, upuuje da su ovu referendumsku inicijativu njezini potpisnici doivjeli kao neto vie od pukog ouvanja prava zajamenih Zakonom o radu. U prvim reakcijama KoKor je preuzela Barossovu taktiku zastraivanja i poruila da je referendumska Inicijativa ozbiljno kockanje s financijskom stabilnou prorauna i unaprijed Ih okrivila za mogue usporavanje mjera gospodarskog oporavka. No, odmah )e sazvala hitnu sjednicu vladajue koalicije. Izmeu ostaloga, polemika se vodila oko toga treba li se referendum odrati | >(staroj ustavnoj normi koja je nalagala da se referendumu, da bi se smatrao valja1 1 Im, mora odazvati vie od 50 posto upisanih u birake popise ili, po novoj normi, prema kojoj je referendum valjan bez obzira na broj graana koji na njega izau.

161

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak

Ba sam se nasmijao tom autogolu. Koji mjesec ranije promijenili su odredbe o referendumu da bi se sa to manje glasova (dvostruko manje) m o glo ui u Europsku uniju, a onda su se nali pred mogunou referenduma za koji bi im puno vie odgovarala ona opcija koju su sami ukinuli. Zato su izjave predsjednika Sabora Luke Bebia ile u smjeru kako e se nastojati da se prvi referendum od proglaenja hrvatske neovisnosti odri po staroj ustavnoj odredbi koja e bitno oteati njegov uspjeh. Jedno od objanjenja je bilo da su se potpisi za referendum poeli skupljati u vrijeme kad je jo stari referendum bi na snazi, pa se zato referendum mora odrati po starim pravilima. Ali ekaj te malo, mi smo pregovore s EU poeli voditi u vrijeme dok je stari referendum bio na snazi. Nekom analogijom, iz istog bi razloga onda i referendum za pri pajanje Europskoj uniji trebalo odrati po starim pravilima, zar ne? U novinama je poteno pisalo i to da su izmjene Zakona o radu ,,u najve oj mjeri tehniko usklaivanje s pravnom steevinom EU. Za koju godinu, ako uemo u EU, ta e europska steevina za nas vrijediti automatski, bez mogunosti nekakvih tamo referenduma. Efekte nekih promjena Zakona o radu ipak sam osjetio, kao i svi. Odjed nom smo na Televiziji svi morali poeti pisati neke dnevne izvjetaje o radu, a to mora raditi i svaki radnik ove drave. Sve - gdje je bio, kad je bio, to je radio. Pitao sam tajnicu o kakvoj se to nebulozi radi, a ona mi rekla da se po za konu ti izvjetaji moraju uvati est godina i da je Televizija to uvela po sili za kona te da je i televizijska administracija bila na sto muka s obzirom da je bilo teko na prirodu televizijskog posla primijeniti ono to je zakonom propisano da formular mora sadravati. Stoga su ak promijenili formular i prilagodili ga prirodi televizijske djelatnosti. Osim toga, televizija otprije ima uhodan sustav evidencija rada i plaa, a ove tabele ne skuplja za svoje potrebe nego ih se uva na raznim raunalima u raznim odjelima. Imam neko svoje objanjenje tog, jo jednog u nizu besmislenih propisa nametnutih kao dio uvoenja europske pravne steevine. Rije je o psiholo koj igri i stvaranju efekta nalik onom koji svaraju nadzorne kamere na ulicama. Osjetio sam ga u svojoj zgradi, u kojoj su biseri iz uprave zgrade takoer posta vili nadzorne kamere posvuda. Mada znam da nitko ne gleda kroz te kamere ve one snimaju prostor i nakon odreenog vremena se briu a gleda ih se tek u sluaju nekog incidenta, ipak se vie ne osjeam isto. Dok hodam hodnikom, ekam lift, ulazim u podrum, bacam smee ili se vozim u liftu, one stvaraju osjeaj da me Veliki brat stalno gleda, da me netko nevidljiv gleda, pa sam primijetio na sebi da skrivam misli i reakcije, da gubim osjeaj sigurnosti i
162

15. poglavlje TRAJKOVI, PETICIJE I BIJELE CRTE NA ULICAMA

oputenosti, da se nesvjesno trudim ponaati neutralno i indiferentno, poput robota. Kao to sam pisao u drugom poglavlju, kamere ugrauju nevidljive reetku u nas, a istu svrhu imaju i ovi besmisleni zakonski propisi koji svakoga obavezuju na jednako nelagodni zadatak da nekoj nedefiniranoj dravnoj in stituciji podnosi izvjetaj o svakom danu i svakom satu. Cilj svakog totalitariz ma i jest oduvijek bio da gospodari svakom milju, osjeajem ili sekundom, da luide sveprisutan. Niti ovaj nije drugaiji, tek je sofisticiraniji. Kad sam prvi put itao u novinama o najavljenim promjenama Zakona o rudu, prva misao mi je bila da su i kod nas krenuli punim gasom. Druga asocijucila, kad sam vidio da poinju razgovori sa sindikatima, bila je da je opet rije o metodi malih koraka. Prvo se najavi neto veliko, potom se ue u razgovor sa sindikatima, pa se ispregovara tek djeli najavljenog. Svi pomisle: Uf, uzvukli Nino se, i smire se. A onda, malo po malo, kako se ljudi navikavaju na nova pravila, grabi se sve vie i sve dublje, dok se ne ostvari onaj cilj s poetka. U meuvremenu se balon otpora ispue, a im stvar traje due, sve je ispuhaniji. Nije to nita novo; taj se sistem moe pratiti na razliitim razinama - ho ete EU, hoete irenje parkiraline rak-drave u Zagrebu, hoete uvoenje faistike odluke o zabrani puenja u kafiima, koja nikome nije donijela nita dobra, a mnogima je donijela nepotrebne probleme. Prije tri godine je David Icke, gostujui u emisiji, rekao da se na granicama Hrvatske, umjesto vojske, gomilaju hrpe besmislenih zakona koje e se, kad nas pripoje, samo preliti unutra. Meu njima, gomile do s and donts, kako je rekao. U prijevodu: onog Sto mora i onog to ne smije. Dos i D onts ne ekaju da uemo, sjetite se mimo onih zakona o kojima se prialo, ali su zasad odbaeni, a koji su odrei vali veliinu povra i kut zakrivljenja kore paradajza i sline budalatine. Sjetimo se i kako se nekad govorilo: tko ue u EU nee imati nikakve frke jer postoji pravo veta koje svaka drava moe iskoristiti. Kako se EU irila, koju godinu kasnije pravo veta je ukinuto. Ili, za stanovnike Zagreba aktualno na dnevnoj razini: parkiralina mjesta bit e samo u centru da se smanji guva i kotat e etiri kune po satu. Sasvim dobar primjer, metafora ili, ako hoete, alegorija. Danas je cijeli grad /.Ona naplate parkiranja, a pola Zagreba je prva zona. Cijena je u jednom trenut ku dosegla nevjerojatnih 16 kuna po satu pa je kao smanjena na i dalje nevjero jatnu cijenu. Po svome iznosu od 200 kuna kazne su se pokazale neustavnima, ali |c tvrtka koja ih naplauje dobila moratorij od godine dana, tijekom kojih je dalje (tmjela naplaivati 200 kuna. Dosjetili su se da onda nee naplaivati kazne nego Cijenu cjelodnevog parkiranja svakome tko prekorai odreeno vrijeme. Tako je

163

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak

i ta rupa u zakonu zakrpana, a zapravo se promijenilo nije nita. To je normalno jer gradska uprava ne radi prema interesu ili eljama graana, ve se privatni interes cijelo vrijeme skriva iza navodnog javnog interesa. Ali da je samo rije o kaznama - ne dao bog veeg zla. Ali sad je druga zona ve dosegnula ak i Novi Zagreb. Prvo su popuili stanovnici Sigeta gdje su gradske vlasti oznaili svojom arobnom bijelom bojom mjesta gdje se lju di desetljeima parkiraju, a sve pod isprikom da je Velesajam u blizini. No, masovno su posjeene samo dvije velesajamske priredbe (Jesenski i Proljetni velesajam, ostale se tematske), ali bi posjetitelji stanovnika i jednog dijela Si geta trebali plaati parkiranje do ponoi ak i na Boi i Novu godinu. Pa su poeli crtati parkiralina mjesta oko trnice u Utrinama. I to totalitaritikim uljanjem; malo po malo su popunjavali sve rupe. Prvo su ocrtali regularna mjesta. Onda su ocrtali ona na cesti koja izvorno nisu bila parkiralina mjesta, ali su vremenom postala jer su se ljudi tu parki rali. Pa je onda u nekim kutevima ostalo neobiljeenih tri do etiri, takoer neslubena mjesta. Pa su i njih obiljeili, ti tipovi koji parazitski gule kou s lea. Pa su onda ostala dva nespretna besplatna mjesta u nekom kutu, gdje si morao paziti da te neko ne zatvori ili da ti nekog ne zatvori. Pa su nakon par mjeseci i njih pofarbali. Pa se izgradio Avenue Mali u Sigetu. Pa su odjednom sva mjesta ispred jedne peterokatnice u Sopotu osvanula obojana. To su bila mjesta gdje su se parkirali stanari te zgrade. Pa su onda obojali sva mjesta sjeverno od osmerokatanice s pet ulaza koju ste moda zapazili ako ste ikada dolazili u Novi Zagreb, jer joj na vrhu stoji reklama Jana; to je u biti bilo parkiralite te zgrade, jer ini se da su se nekad davno zgrade gradile tako da se imalo na umu gdje e se ljudi parkirati, a tih je mjesta bilo toliko dovoljno da su bila dostatna ak skoro i do najnovijeg doba. Kad su to obojali, ostala su besplatna mjesta desno uz cestu, izmeu ta dva nova parkiralita. To zapravo nisu parkiralina mjesta ve ulica, ali desetljeima tu stoje auti; a ulica, koja nije prometna, i dalje je dvosmjerna, i ima mjesta da se dv;i auta bez problema mimoiu. I eto, jednog dana sam ugledao deke kao farbaju i l;i mjesta. Iziao sam i pitao ih pa kako to. Naravno, rekli su mi da oni nemaju nita s time, da oni samo rade. Naravno, znao sam to odmah, nisu ti ljudi nita krivi, to je ista ona radnika klasa koje smo na ovaj ili onaj nain svi dio, ista meta. Nemam puno sumnje da e se nai jo isprika i da je namjera zaviti cijeli grad u crno, to jest u bijele pruge, pa i najudaljenije kvartove. To je ta predatorska be utna energija koja je kod nas, a i drugdje, na vlasti, koja se pretvara da radi za nas.

16 4

15. poglavlje TRAJKOVI, PETICIJE I BIJELE CRTE NA ULICAMA

Jo nevjerojatnije mi je bilo uti na Radiju 101 reportau sa sjednice ( iradske skuptine. Nakon est mjeseci Skuptina je od uprave Grada dobila detaljnu komparativnu analizu parkinga u Zagrebu u odnosu na europske gradove (zato se moramo s njima mjeriti, zar ne moemo po svom?). U vijestima je reeno: Unato krizama, recesijama i besparicama, zastupnici Irae irenje podruja naplate, jer je SDP-ov Igor Raenovi svojim prim itiv nim raunom tvrdio da se graanima premalo uzima. ... Godinji prihod od otvorenih parkiralita je 29 milijuna kuna, ali smeta ga mala brojka dnevne zarade, jer po toj raunici na dan po parkirnom mjestu Grad zarauje samo 15 kuna i 46 lipa... Drugi zastupnici izraavali su zadovoljstvo odlinim zara dama pauka , od kojih svaki dnevno zaradi 2500 kuna po vozilu, jer pet puta uhvati neki auto u mreu. Bilo mi je grozno za uti kako su se u toj skuptini svi slagali oko svega n ime se niti jedan graanin Zagreba ne bi sloio, pa je na kraju jedan od zakljuaka bio da e se proiriti podruje naplate i revidirati postojea zonska raspodjela naplate parkiranja. Pih, to je ta demokracija? U kojoj par stotina ljudi u Gradu ili u parlamen tu moe donijeti kakvu god odluku ele, ako se politike elite dogovore. Bez Imalo obaziranja na elje graana. Zato se porobljavanje i moe tako glatko odvijati: potrebno je tek neto manipulacije iza zavjese; tako je i nastala Zajodnica za ugljen i elik koja je postala EEZ koja je postala EU, zahvaljujui zakulisnim radnjama ovjeka imenom Jean Monnet, kojeg neete nai spome nutog niti u jednoj slubenoj povijesti EU. No, novinari Christopher Booker i Rlchard North u knjizi Velika obmana: tajna povijest EU detaljno su opisali sve njegove radnje iza svih tih poznatih deklaracija koje se zovu po ljudima kojima )o Monnet sloio tekstove. Moda sam se malo preraspisao o parkiralinim mjestima, ali taj se model vrlo slikovito moe prenijeti na sve druge segmente. To je to totalitaristiko u ljanje. Parkiralino mjesto koje kota 4 kune u centre grada? Pa - u redu. Ali da Jo cijeli grad prva zona po 12,14 ili 16 kuna, a da je druga zona u Novom Za grebu!?? Na to nitko ne bi pristao. Nije niti trebao, jer nikoga se nije niti pitalo. Zato mi vie nemojte spominjati demokraciju. Uostalom, uli ste za fraktalnu geometriju? Ovo s parkiranjem moe se prenijeti na dravu, na kontinente, na I Il'A-u... ma na to god hoete. Je 1 ikome jasno zato - nakon svih ovih zbi vanja u Grkoj, pa onda najavljenih u panjolskoj, Portugalu i Italiji, pa nakon nevjerojatne zaduenosti zapadnih zemalja Europske unije - netko ne stane na loptu i kae: ekaj malo, ne idimo tamo, udne se stvari dogaaju, daj da ra

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak

dije priekamo koju godinu pa onda, kad bolje skeniramo, moda pristanemo ui. Jer, emu urba? Jer ovo postaje glupo. Sad je ve oigledno to nas eka, ali svi mehanizmi vlasti ponaaju se kao da toga nem a i autistino nastavljaju pregovore o pripojenju Europskoj uniji. Vie se niti ne pitam za koga ti ljudi rade. Za mene ne. Zato je i ova peticija za referendum imala takav odaziv. Svima je ve ja sno kako je cilj da ih se prevari. Moda svi ba ne znaju tko to eli i kako, ali znaju da to ide malo po malo, ako ne moe drugaije. Vjerojatno e isto biti s porezom na imovinu. Prvo ga se, nekako u isto vrijeme, polovicom 2010. godine, poelo spominjati u smislu da ga se nee uvesti. Zato ga onda uope spominjati? Naravno, nikome nije bila nam jera ne uvesti ga. Na iznenaenje novinskih komentatora, vlada je iznenada ipak odluila da e ubrzo uvesti porez koji izvorno nisu htjeli. Ali naravno, nem a opasnosti - to je samo za jaaako bogate i za njihove jahte. A vile jako bogatih isto e doi na red, za dvije godine kad se sredi katastar. Dakle, za prosjene ljude nem a opasnosti. Recite mi, vjerujete li u to? Dat u m alu prognozu kod koje ne mogu pogrijeiti, jer ta m etoda jo nije iznevjerila. S porezom na imovinu zbivat e sve sve to se zbivalo sa irenjem mree parkiralinih mjesta po ulicama grada kojeg ta tvrtka nije izgradila, ve je samo prisvojila ono to su drugi izgradili, a graani platili u prethodnim de setljeima. Tako e sljedei korak nakon poreza na imovinu najbogatijima biti malo proirenje te prve zone, pa uvoenje sve vie ljudi u neku drugu i tre u zonu, pa onda pretvaranje sve vie ljude iz tree zone poreza na imovinu u drugu pa u prvu , sve dok se jednog dana ne probudite i shvatite da na vlastiti stan u kojem ivite s obitelji morate godinje platiti deset tisua kuna poreza i Ii slijede ovrhe ili osobni bankrot ili tko zna to sve ne. Bit e to porez na imovinu koja vam pripada i na koju ste ga ve jednom platili dok ste je kupovali. Nemam nikakvih iluzija da sam, m oda malo preslikovito, prikazao ono to e se zbivati s tim porezom koji se uvodi, kao i sve drugo, pod krinkom pravednosti - da vlasnici jahti i vila plaaju porez. Koliko uope ima takvih, i kakav e uope biti udio prihoda od tog poreza u ukupnoj slici? Bojim se, vrlo mali. Ali zato jer nije krajnji cilj. Krajnji cilj proitajte kod Bilderberga. Isto tako, barem dok nije bilo ove peticije koja je pokazala da ovaj lav vie ne spava (iz naslova nove Ickeove knjige), nisam imao nikakve sumnje da e mijenjanje zakona o radu imati isti model. O no to se ne bi moglo nasilno uvesti odm ah (pod krinkom dem okratskih mehanizam a) uvelo bi se malim koracima. Prvo m ala promjena, na koju bi sindikati pristali jer e

16 6

11. poglavlje TRAJKOVI, PETICIJE I BIJELE CRTE NA ULICAMA se initi kao razum an u stu p ak . Pa e o n d a slijediti jo jed an , p a jo jed an , l dajem rok o d g o dinu dvije da bi sve dolo do stu p n ja koji je bio predloen prvim p rijed lo g o m p ro m je n a akona fv e }e lo p o tp u n o ftj m odel: i Slijepac b | m ogao biti prorok. i; Tako se i U stav prom ijenio. O p rv ih nekoliko, oito m anje b itn ih toaka, nm ogo1 iasprav]jalsya t 0 t e 5 fe n o v ta a I la |e b e z pro b lem a koja k a/e da e o dsad za referendum sku odluku b iti p o treban sam o glas f | o d polovice biraa koji izau n a referendum , D osad je b ilo p o tre b n a im ati vie o d polovico upisanih biraa, znai preko dva m iliju n a upisanih graana. $ U oi m e u b o la i toka prem aJto^oj | p fp ija n i iz zem alja EU im ati b i rako pravo na lokalnim izborim a. Sto je sad to? V U tim je novinam a posebno zanim ljiva bila form ulacija u kojoj je pisalo d a e sudovi dobiti ovlasti da izravno prim jenjuju pravo EU. Evo spina na djelu: Sudovi e d o biti vlasti S U biti, rije J i o tom e da sfig H rvatska izgu ffeS ovlasti d a prim jenjuje bilo; koji zakon koji se kosi sa zakonom EU, la m o gdje pie 'dobiti , zapravo je zn a enje To je taj slavni orvelovski novogovor. Jedna je novinska kom en tato rica ton o napisala rekavi d a je tekst novog Ustava dogovoren u k ru g u politikih elita, uz malu pom o eksperata, te da je javna rasprava bila nikakva. Takvo je stanje jo o d vrem ena Freudovog neaka Echvarda Bernavsa (izu mitelja veine m arketinkih m anipulacija k o je dams^korisfe jednako robne m ar ke i politika), jo o d njegove misli fe djela P repaganaiz 1S28. d a se u dem okra ciji ne m oe pouzdati u ljude d a e izabrati pravog ovjeka ili glasati za pravu odluku te je stoga neophodno da drutvene elite njim a m anipuliraju i usm jera vaju ih, kako bi dem okracija bila iispjefca, T e fc n e z n a te s& p fim rijeima, zapra vo je napisao da su m ase glup! nepouzdane. JSiravnO* u toj je cininoj misli i/ aviona vidljivo da onda vie n em a rijei o dem okraciji ve sam o o manipulaciji. ( )sobno bih rado stisnuo cvcger Bernaysu je r uope ne m islim da su ljudi ge neralno glupi. Kao pojedincim a, njihov se IQ nioe razlikovati, ali generalno mislim da je u ljude p p f ^ e m (ako ne i prije njega) ugraena neka tem eljna m udrost ili zdrav razum . To m i je, recim o, potvrdila novinska vijest da, prem a ist raivanju instituta Ivo Pilar i K atolikog bogoslovnog fakulteta, H rv ati najviie povjerenja im aju u instituciju obitelji* a najm anje u Sabor; najvanije ope d o bro im je ouvanje h rvatskih p riro d n ih bogatstava i potivanje rada; povi&njfis potpore hom oseksualcim a ne sm atraju v anim za H rvatsku; a potp o ra za EU Je - kako je pisalo - ,,u krizi.

167

SVE I

U NOVINAMA (...a poneto i ne) fe iS ta fr M l #

Pa*.meni sve

inleligentno, m a d a se Bernays ne b i slo H o m nom .

N o, u rij S m a se k rije i program iranje. Pisalo je da je p o tp o ra EU - ,,u krizi. Z ato nisu jed n o stav n o napisali da H rvati nisu za EU, kao to su nedvosm isleno napisali da H rvati nem aju povje renja u Sabor. Pa to je, naravno, zato, Jer je EU neto to se cijelo vrijem e predstavlja kao n eu p itn o dobra stvar, fflai sam o je p itan je v rem en a k a d fit ljudi progledati, a do tada, a jte da nem a po tp o re, o n a j | sam o - u .k iis l O sim im plicitnog znaenja da slaba p o tp o ra EU predstavlja k rizu , im p li citn o znaenje upisano u tu reenicu jest i da je kriza privrem ena, je r je p o tp o ra sad u krizi a iz krize se obino i izae. Po m eni, p o tp o ra je bila u k rlfi p i j e desetak godina, k ad je iznosila p u n o p o sto tak a u k o rist EU U m euvrem enu su mase? upotrijebile svoj u ro en i zd rav razu m i, u sp rk o s trajnoj reklam noj kam panji za EU, vidjele iz kojeg g rm a sm rdi, a u kojem g rm u lei zec. U knjizi M udrost masa, Jam es Surovviecki utvruje b a su p ro tn o od Bernaysa. Sukus prim jera iz njegove k n jig e je s t d a vie ljudi vie zna i da kolektiv na m u d ro st utjehe na poslovanje, p rivredu, d ru tv a i n arode. U svojoj knjizi, on istrauje ideju d a su ve. e skupine ljudi p am etn ije o d pojedinaca, bez obzira je li rije o rjeavanju obinih p roblem a, d onoenju b itn ih odlu k a, plasiranju novih izum a ih procjenjivanju budunosti.

Ta) j! sam i do trenutka dok ne krene impuls iz sjenu programiranje umova i mnijenja i slino.
Pom alo sam se najeio kad m i je starija ker u proljee 2010, (tada se dm i razred osnovne kole) rekla d a su u koli im ali predavanje o dobro b itim a u la ska u EU. Uas. Ali tako to ide, H itler je im ao hitlerjugen, Tito je im ao p io n i re, sve diktature znaju d a m o zak tre b a p o eti ispirati dok je jo m lad. Postoji i sretna okolnost: pitao sam ker o em u su im priali, ali m i je rekla d a nije nita sluala je r se zafrkavala s prijateljicam a, a uz to je i zakasnila, Ve sam vam rekao dajte ve naopake; tko kae da je loe ne paziti n a satu? K ad sm o v e k o d n aopako n ap isan ih stvari, iz nek ih n o v in a sam izrezao zanim ljivu vijest: kojtijMrt je m anjkalo logike, l ' nadnaslovu je pisalo da se kroz kam panju Djeluj sada upozorava rta te tn o st sunca, U tekstu je pisalo d a m elanom , s ria fa iu n ija b o k s i k o /e , sve u e u z iiia m aha pa je od 1990. godine broj oboljelih p orastao oko 300 posto. M alo dalje je pisalo da su ljudi, un ato crn im b rojkam a i p o rastu oboljelih o d raka, prem a podacim a U stanove za h itn u m edicinsku pom o, ipak svjesni tetnosti sunevih zraka, te da iz godine u godinu sve m anje ljudi treba hitnu

168

15. poglavlje TRAJKOVI, PETICIJE I BIJELE CRTE NA ULICAMA

pomo zbog toplinskih udara, te da su upozorenja da se ne izlazi na sunce izmeu 11 i 17 sati urodila plodom. Pa koliko ja razumijem, tu pie da se ljudi sve bolje uvaju od Sunca, a da N e poveava broj oboljelih od melanoma. Kako se vama ini? Na ovom u mjestu skoiti do jedinstvene knjige Svjetlost - lijek budu nosti oftalmologa Jacoba Libermana. Dobro se je toga podsjetiti u svijetu u kojem se rak koe iri, a m i nosimo sunane naoale s leama UV 400 koje blokiraju cjelokupno UV-zraenje, dok se u losionima i kremama za sunanje luktor zatite od sunca danas poveao s 5, 6 ili 10 do 20, 30 ili 50 te prua pot punu zatitu od tog nekadanjeg prijatelja, a sadanjeg neprijatelja zdravlja. Liberman pie da blokiranje UV -zraka moe bitno naru iti obranu naSi'H t ijela. Tako tvrdi i fotobiolog kojega je citirao, dr. John O tt, na tem elju jakih Indikacija da U V -zraenje koje ulazi kroz oi stim ulira im unoloki sustav. ( )n ne dovodi pod sum nju podatak da je U V -zraenje u velikim koliinam a tetnoj No, u onim koliinim a u kojim a se pojavljuje u prirodnoj svjetlontl, ono je vrlo korisno. O visno o frekvencijama, ultraljubiasto zraenje /.usluno je za m nogo toga u ljudskom tijelu, od stupnja tam njenja koe, preko sinteze vitam ina D i apsorpcije kalcija i drugih m inerala, a dio ultraIjubiastog zraenja od 100-290 nm (to je onaj dio koji Zem ljin sloj ozona velnoirf filtrira) ubija bakterija i viruse. No, danas se cjelokupuno ultraljublasto zraenje sm atra tetnim , a u svijesti m nogih ljudi postoji znak je d nakosti izm eu ultraljubiastog zraenja i raka koe. Posljedino, sunce se vile ne sm atra ivotodajnim ve opasnou. to e tie raka koe i UV-zraf cilj a, dr. Jacob L iberm an nabraja injenice koje se esto iznose: rak koe e ee pojavljuje na dijelovim a koe koji su izloeni suncu, glava, vrat, i uke i udovi; ee se pojavljuje kod ljudi bijele koe, pogotovo kod onih koji rade na otvorenom ; eksperim enti na ivotinjam a su pokazali da doze tIV zraenja vee od norm alnih, tijekom kraih razdoblja vrem ena pred Savijaju faktor u razvoju raka koe; da su bolesti koe ee na tropskim i suptropskim irinam a; vjeruje se d a je kronino izlaganje UV-zrakama, uz opekotine od sunca, faktor koji u 90 posto sluajeva pridonosi razvoju raka koe jer se, kad doe do opekotina, na koi stvaraju slobodni radikali, koji niogu otetiti DNA. No, postoje i rezultati koji kazuju drugaije. Britanski medicinski asopis Lancet je 7. kolovoza objavio studiju koja je u potpunosti govorila protiv opeprihvaene teze o vezi raka koe i UV-zraenja.

SVI: PlSt U NOVINAMA J,,a poneto i ne) reitnif Miak

Istraivanje je p ro v e d e n o m londonskoj koli higijene i tropske m edicine te na ridnijs&om S ie u il tu klinike za m elanom e u Australiji* Istraivali su ustanovili da je ipogunof pojave m alignih ijielanoma znaajno v ila kod onih koji rade u uredim a nego kod onih koji se redovito izlau su n cu zbog stila ivota ili posla. e H elen Shaw, je d a n o d glavnih istraivaa, o tk rila je da najm anji rizik dobivanja raka koe im aju oni kojim a je glavna aktivnost n a o tv o ren o m sunanje. D vostruko vei rizik im aju o ni kftji m o raju rad iti u n u tra, p o d flu o rescen tn im svjetlim a. Dr. Shaw je zakljuila k ak o su i u Velikoj Britaniji! i u Australiji stope m elanom a vee kod onih koji rade u uredim a, a m anje kod ljudi koji rade n a otvorenom . Njihove rezultate potvrdile su dvije paljivo k o ntrolirane Studije koje su provedene na38fe:wTli>rfe U niyersity S chool o f M edicine. M oda se rak koe n e iri zbog Sunca, k a d se lju d i vafi e uspjenije kriju od njega, nego od tih otrova koji se unose u kou kao -zatita od sunca? To mi se ini loginim zakljukom . U ostalom , staro Je pravilo: N em ojte stavljati na kou ono to ne biste stavili u usta. T ko je za aicu m lijeka za sunan je? V idio sam tih dana jo neto zanim ljivo. fa kanal N ational (S$ogfaphic em itiran je dokum entarne o LSD-u: kako ga se nek ad istraivalo, kako ga se zabranilo, kako ga se danas opet na nekim m jestim a istrauje i slino. O pisan je zanim ljiv i pouan pokus. Z nate o n u grku kazalinu m asku? Sprijeda je konkavna, o do straga konveksna. No,- obje strane izgledaju vrlo slino kad se gledaju fro n ta ln a U k o m p ju to ru je takva m aska sprijeda i strag a prikazivana trim a grupam a ljudi - jednoj istoj5 , jednoj p o d ut jecajem I.SD-a i jednoj sk u pini; shizofrenika. O va ista gru p a je svaki p u ta m asku vidjela kao da je sprijeda, dok su ove d ruge dvije gru p e davale tone izvjetaje kad je m aska ok ren u ta sprijeda, a kad straga. O bjanjenje pokusa? Kvo: LSI) je m aknuo uvjetovanost k o d ljudi, a zbog uvjetsofSnjlStiA ljudi iz prve skupine vidjeli m i i t e stalno sprijeda. M n o gi su ljudi u to m d oku m en tarcu opisivali djelovanje raznih |$ p ia : i halucionogenih biljaka rijeim a: kao d a skine naoale. Stvarno se p o n ek ad tre b a zapitati z n a m o li u o p le d a n o sim o ikakve nao ialg l a k am oli koje su to, zn am o li u kojoj sm o m jeri uvjetovani i koliko m ali djeli m ojih p o stu p ak a i djela p rip a d a ju bali n am a, a n e nekim tam o p rogram im a.

170

16. p o g lavlje

ONE SU OKO NAS: SUBLIMINALNE PORUKE

Subliminalne su poruke one koje percipiramo ispod pragasvjesnosti. D a kle, naa svevidea percepcija ih uoi, ali mi toga nismo svjesni. Tu se krije opasnost, jer tako upijamo namjetene ideje ili osjeaje a da toga nismo ni svjesni. Te ideje i osjeaje dolivljavamo kao da su nai, mada OnSto nisu. jr o vrlo so i^ C iran o j m etodi manipulacija, je r im a li uspjenye manipulacije nego kad manipulirani misli da radi po svojoj volji? Ta metoda Je .spravo sveprisutna. Koliko su se samo puta razni veliki svjet ski mediji trudili oblikovati svoje Vijesti o raznim temama, tako da na kraju veina ljudi usvoji sve te stavove i na kraju ponu sami od sebe ragirati upravo onako kako je i bilo zamiljeno u nekim dalekim uredima? To se programiranje ludih umomposlijelasfcam 0 :na2 a w jte#ra*0 wfjenjernl I onda kad javno m ni jenje o neemu kae ip o j stav; na temelju toga pone zahtijevati neku akciju, uglavnom na svoju tetu, a prema zamislima oblikovatelja poruka u medijima. No, interpretacija koju sam dao m oe se osporavati jer se uvijek m o li nai netko tko e takvo vienje proglasiti fantazijom ili paranojom. O sim togai lo nisu prave subliminalne poruke jer one ne dolaze do nas ispod praga svje m osti ve kroz nau svjesnu percepciju, a njihova je glavna snaga neprestano ponavljanje. Prave subliminalne poruke mogu se nalaziti u zvukovima kao neke poi uke snimljene ispod praga iujnosti. Ili, to je jo zanimljivije - u slikama i dizajnima, gdje ih je ponekad vrla; teko osporiti. C ) tome e biti rijei. O tome e biti slika. Dobra je okolnost to se efekt subliminalnih poruka najveim dijelom llm ln ira kada se osobi u k a e na takvu skrivenu poruku, te kad je ona uoi
171

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak

svojim svjesnim aparatom. Mada sam uoio, ili mi je skrenuta panja, na tek nekoliko vizualnih subliminalnih poruka, vjerujem da ih oko nas ima puno vie. Te subliminalne poruke uglavnom su vezane uz seks. uo sam pretpostavke da se rije seks u njima koristi kako bi se povea la prodaja proizvoda jer kad nesvjesno percipiramo tu slatku rije bivamo, iz nam a nepoznatih razloga, privueni ba odreenom proizvodu, izmeu dese taka drugih. Moe biti da je tom e tako. Osobno sam skloniji drugaijoj verziji. Mislim da se seks u rijei i prikazu ne koristi za reklame, ve da se reklame koriste kao poligon za plasiranje seksualnih poruka. Gdje bi to bilo efikasnije nego kroz sveprisutne reklame? Zapravo, vjerojatno je oboje posrijedi, ali ovo drugo m i se ini vanijim. Naravno, nam ee se pitanje: zato bi nekom e bilo toliko vano oba suti nas sa svih strana sublim inalnim porukam a o seksu? Kau neki da to im a veze s akram a i s velikom kreativnom snagom seksualne/stvaralake energije. Ako ona nesm etano struji od najnie, prve akre, prem a gornjima, moe nas napajati kreativnou, idejam a i svim drugim stvarima koje nas m ogu nadahnjivati, oslobaati ili initi boljima. Osim to je ta energija ima stvaralake osobine, ona je i energija klasinog seksa, u onom instinktivno/ horm onalnom obliku pa ako je se usm jeri i zatoi u prvoj akri, ona ostaje samo to - nagon u nekom vrlo niskom obliku, i u isto vrijeme neostvareni potencijal one njene kreativne strane. Kad ne struji prem a gore, ona dri ljude na nekoj, recimo to tako, niskoj frekvenciji, kako se ne bi otvarale fre kvencije koje sadre vie akre. To bi bio razlog zato se toliko inzistira na stim uliranju temeljnog seksualnog nagona, to bi bio uzrok svakojakih seksu alnih devijacija kojih im a sve vie. No, ini se da prva akra krije i druge osobine, moda i vanije, koje n a dilaze seksualnu energiju. Evo to u knjizi Sedam akri, sedam stanja svijesti o tome pie Adrian Kezele: Negativno djelovanje prve akre, dakle, neravnotea prve akre, takoer se moe povezivati s negativnim znaajkama spavanja kao stanja svijesti. Kad spavamo, nalazimo se u stanju nepokretnosti i tuposti. Bezvoljnost i nedosta tak inicijative stoga su znakovi poremeene prve akre. Osobe s neuravnoteenom energijom prve akre stalno su u strahu za svo ju sigurnost i preivljavanje te trae izlaz u poistovjeivanju s raznim vanjskim initeljima. Primjerice, gubitak identiteta u masi poput pripadnosti ulinim skupinama ili skupinama fanatinih sportskih navijaa najei je oblik oito vanja poremeenog djelovanja prve akre kod mlaih ljudi.
172

05. poglavlje ONE SU O K NAS: SUBLIM INALNE PORUKE

Kod starijih osoba to se mol; pretvoriti u mnogo opasnije oblike sljedbenitva. Ono je najee religioznog ili duhovnog oblika, ali Se u posljednje vrijeme javljaju s itn e pojave marketinkog tipa poput mrenog trgovanja u kojem se razvija'snaan duh zajednitva i pripadnosti. (...) Meutim, neravno tea prve akre m nogo je rairenija od religioznog sljedbenfltva ili utapljanja u kolektivnom duhu ulinih skupina. Budui da su njene energije podlone manipulaciji, prva akra se obilato rabi da bi se ljudi natjerali na promjenu miljenja ili da se u njima izazovu odreene elje odnosno oblik ponaanja. Tome nem am to dodati, jedino bih se ja l jednom vratio na seksualne 8ubliminalne poruke. U prilog tome da bi taj drugi odgovor - da subliminalne poruke slue usmjeravanju seksualne energije u prvu akru, a ne da tek slue boljem proda vanju proizvoda - mogao biti toan, govore mnoge slike ugraene u crtice koje proizvodi jedna od glavnim ilum inatskih kompanija, Disney. Ti su crtii nam i jenjeni klincima i osim toga, slike su ugraene u same crtie, a ne u reklame za njih (da su u reklamama, to bi se moglo opravdati eljom za boljom prodajom filma). Evo nekih primjera koje sam davno skinuo s bloga koji se zvao, ili se jo zove, Moj sofisticirani ki, a naslov posta je bio Hipnoza seksom.

Rairene noge ove dome koja ne nosi gaice, iz filma Tko je smjestio zecu Rogeru

173

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak

U d v a fra m e a , is p re d i iz n a d m i e v a iz c rtic a Spasitelji n a la z i se fo to g r a fija o b n a e n ih g ru d i. S to ta slik a ra d i u d je je m c rtl u ?

174

16. poglavlje ONE SU OKO NAS; SUHI IMINALNE PORUKE

M a la sire n a - v je rn i p rik a z p e n is a m e u to rn je v im a d v o rc a

js W$b M
bm

H H B i 98111

. w ; ,*? .v s r fe jj|

U Kralju lavova seks p i e na n o n o m n e b u

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak

Evo sada nekih ve klasinih primjera seksualnih subliminalnih poruka koje se mogu nai u nekim knjigama.

Sami odaberite kako ete okrenuti siiku ^ - = 5 \

M iS ie ,S it O i g M

Z a n im ljiv o b lik n a m irn ic e

RII0

(M rip stabljike

176

16. poglavlje ONE SU OKO NAS: SUBLIMINALNE PORUKE

i reklama za sunane naoale je odlino mjesto za subliminainu poruku

s in to m la d i d r i u lije v o j ru ci?

177

SVE PIE U NOVINAM A (...a poneto i ne) Kreimir Miak

g t vy ?* i*
T& jjm * s g. _______________ im i 5 s - |m M m rn m jm m m ^ *

mffl.

> ' ;

'

'' ,r I t T ^ fc. liStIk

i M a sk o !

i Jf

i, fp > jg

mm mm
9 1
n

* # *-. L , jgK JE \mm:

Zanimljiva igra planova

Raketa je na pravom kursu

1 6 . p o g la v lje

ONE SU OKO NAS: SUBLIMINALNE PORUKE

Igra crnih i bijelih povrina

S V E P J$ U N O V I N A M A { ...a

poneto ! ne)

K r .< *O T 'r M iS a k

Konano* evo i jednog Stoga koji je kruio netom. M oram r<ti da llprva nikako nisam uspijevao proitati to tu pie jer mi se sve panja usmjerila na bijele povrine. No, kad sam jednom uoio tekst u crnim povrinama, bio je toliko vidljiv da mi je bilo nevjerojatno da ga nisam uspio uoiti. Poslijf sam lako saltao panju i jednog na drugo te samome sebi inio tekst vidljivim ili nevidljivim. Evo sada i Jed ne slike na koju mi Je prije nekih gpdinu dvije jedan prijatelj skrenuo panju pa sam je otiao fotogra firati. Bila je to slika plakatu u zagre bakom trgovakom centru Am nue Mali, na duanu za djecu. Na prvi pogled, nita strano, tek djevoji ca' &kistom, zamrlja na bojim . No, je li to samo mata (moja i onih koji su uoili te de talje), ali zastor u desnom donjem kutu slike doista na likuje mukoj Cipeli. Stiliziranoj, ali ipak cipeli. Kako god to bilo, nabor je doista Akojdcnji tej astara predstavlja rrmskti c-tpelu, vesica raspri pojas, neobina oblika za to fleke? zastor. Samo po sebi tO ne bi puno znailo kad ne bi bilo one vezice koja dri zavjesu vezanom i tako sve skupa moe predstavljati muke hlae i remen na njima. Sto bi predstavljao kist, njegov poloaj i sve one mrlje, preputam vaoj mati. Nevina slika odjed nom postaje vrlo degutantna.
18 0

16. p o g la v lje O N E S U O K O N A S: S U B L IM IN A L N E P O R U K E

Ii. esto isam se pitao stoji li iza ove slike namjera ili tek sluaj. Sto sam je due gledao, odgovor mi m S n io sve oigledniji. I?' ini fp da subliminalne poruke vezane uz seks mogu biti ugraena na najrazliitije naine (kao slova, slike, asocijacije) u same slike, ti sama slova, ili pak u raster pozadine koje rijetko kada uope gledamo. Jedno o velikih iznenaenja doivio sam na vlastitom blogu kojega sam u to vrijeme pisao, a do tog otkria dola je ista ona vjeta pijunia sabliminalnih poruka koja je spazila gmazove na pozadini pokera onlin>ime je kod mene stekla titulu Jfelikog lovca na subliminalne poruke S desne strane tik * s t a bloga, u zelenim okviriima s linkovima i rubrikama koji se nalaze sa strane (opis bloga, Mjjtovijl komentari, najnoviji postovi i tome slino) pisalo je SEX . jodnom kad bi ih se uoilo, slova bi J e jasno isticala iz rastera pozadine (inae, jodne od pozadina koje po efaultu nude taj servis i program za blog). Kad sam nazva urednicu i am initratoricu bloga, da joj n a to skrenem panju pa da stavi neku drugu pozadinu, i sama je to uoila i iznenaeno prokomentirala d a se slova vide jasno poput onih zatitnih testova, kod kojih su slova i brojke nepravilno napisane, tako da ih ovjek moe proitati, ali ne i neki kom pju torski prOgram napravljen za neovlaten upad-, a esto ih se m ora prepisali i upisati ako elite komentirati neiji post na nekom blogu.

nalazi se u rasteru desno od rijef

bloga'

Radi usporedbe, tekst kojim se provjerava da odgovor ili komentar ne alje raunalo, tzv. 'captcha'

181

SVE PIE U NOVINAMA !j..a poneto i ne) K&SSMNMBSHS

Dakle, toliko se jasno vide, a ipak ih nitko mjesecima i godinama nije uoio. Jednom kad uoite subliminalnu poruku i postanete je svjesni, tada ste na sigurnom i nema opasnosti, jer subliminalne poruke djeluju samo kad za obi lae prag svjesnosti. Ako vam je previla sve ovo uzeti za ozbiljno, onda to uzmite kao igru. Igru percepcije i usmjeravanja panje, pa i mate. Ako pak sve ovo uzmete za ozbiljno, opet nem a neke frke, Jer sve je opet samo igra: ona velika koje smo svi dio. teta to nas nitko nije obavijestio da smo na terenu.

17. poglavlje

MISAO KAO STVAR

Dosad je bilo ve rijei o konceptim a koji se nalaze izvan granica opepri hvaenog znanja: energija emocija, utjecaj subliminalnih poruka, interaktivni o d n o s naeg um a i materijalnog svijeta oko nas koji se odvija kroz perpcepC lju i slino. Nije lako sve to prihvatiti iz perspektive slike racionalnog svijeta proiene od starih znanja, kakvu nam servira doba znanosti u posljednih dva stoljea. No, postoje istraivai ija istraivanja pokazuju da postoje znan stveni temelji i za drugaiji pogled. Koji su moda, ni sami na znajui, pokazali /.usto je toliko vano vladati ljudskim mislima i emocijama. Jer misli su stvari. Moda je to reeno malo preslobodno. Moda je ispravnije rei da su misli opipljiva izmjerljiva energija. Ali, to vrijedi i za stolac na kojem u ovom tenutku sjedim: i on je samo energija, u njemu, u dubini sitnosti, zapravo nem a nieg, samo more energije Iz kojeg se neprekidno stvaraju i u kojem nestaju subatomske estice. Atomi nii praktiki prazni, u smislu materije kako je zamiljamo u svakodnevnom vljetu. Pa u ipak rezimirirati: ako stolac zovemo stvar , onda moemo i misao /.vati stvar . To je jedna od najvanijih injenica uope, ali m i je nitko nikad nije re kao. U kolskim udbenicima to se nigdje nije spominjalo. Niti u znanstvenim ttNopisima toga nema. Ne ui se ni na faksu. Veina ljudi koje poznajem to ne zna, A rije je o injenici iju se vanost ne moe precijeniti, jer su njene im plikacije na nae djelovanje i na sliku svijeta kakvu nosim o u glavi neizmjerne. Spoznaja da su misli stvari zapravo je nevjerojatno optimistina, ali sadri I |fclnako velike rizike i mogunosti zloupotrebe (crna magija, zabijanje igala u vi u Iii -1 utkice, bacanje uroka... neke su od njih). Kakvih sad uroka? Pa to ne postoji, to su bapske prie.

183

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak

Ipak, kritini znanstvenik i pisac Artur Clarke u knjizi Svijet zagonetnih sila uroke je stavio na drugo mjesto svoje top-liste od deset toaka, u kojoj je posloio fenomene prouavane u knjizi po njihovoj vjerojatnosti da zaista postoje. Ocjeno imaju ima raspon od +5 do -5. Clarke nije bio iskljuiv i pozvao je itatelje da i sami naprave svoj popis. Sto se njega tie, negdje na samo dno sigurnosti, na -4 popisa da se neki fenomen zaista zbiva, Clarke je, primjerice, stavio reinkar naciju. Na prvom mjestu, s +5 ocijenio je hodanje po eravici bez posljedica za tabane, jer se fenomen jednostavno ne moe osporiti, svatko ga moe vidjeti i uz par sati pripreme iskusitii. Sa +4 ocijenio je uroke i magiju. Napisao je da ne zna na koji nain to radi, ali iz svih primjera koje je prouio njemu je bilo oigledno da je bacanje uroka autentina pojava s izraenim efektom. to i ne treba udili, jer je rije o manipulacijama i fokusiranju misli i namjera, a misli su stvari. A stvar se moe baciti na nekog s ciljem da ga se ozljedi. Ili da utjee ili ak stvori neku drugu stvar. Ispriat u vam jedno malo, vlastito iskustvo. Prije koju godinu bio sam kod jednog prijatelja. Priali smo ba o tim temama, a on je odluio napraviti jednostavnu demonstraciju. U ruku je uzeo predmet koji bih nazvao raljama. Nisu to bile klasine dvokrake ralje. Zami slite malo deblju bakrenu icu savijenu u obliku slova II Krai krak tog slov;i L smjeten je u cjevici, koja predstavlja drku ralji. Kad se cjevica dri oko mito, bakrena se ica s lakoom moe okretati u raznim smjerovima. No, ako se nita ne zbiva, ona jednostavno stoji usmjerena u nekom smjeru, kako je ve uhvatila ravnoteu. Prvo je s tim raljama, s tom icom usmjerenom ispred sebe, sa sredim* sobe ustrim korakom krenuo ravno prema zidu. ica je cijelo vrijeme njegova hoda bila usmjerena prema naprijed, sve dok nije dola skoro do samog zida, Umjesto da vrh ralji udari u zid, na nekih 3-4 centrimetra od zida, ica se na glo okrenula, kao da je naletjela na neki nevidljivi zid ispred samog zida. Kako se drak pribliavao zidu, tako se i kut okreta ice poveavao, kao da je klizila uz taj nevidljivi zid. Sad slijedi ono to mi je pokazalo da su nae misli zaislii stvari ili da mogu postati stvari. Prijatelj mi je rekao da e on sad otii u drugu prostoriju, a da ja negdje u sobi zamislim zid. Ja sam ga zamislio nasred sobe, a potom sam se predomislio jer mi je palo na pamet da bi bilo moda bolje da ga zamislim nekako geomo trijski nepravilnije, pa sam novi zid zamislio blie sebi. Viknuo sam mu da sam spreman i on se pojavio s raljama uperenim ispred sebe, ustro hodajui prema naprijed s pogledom usmjerenim negdje ispred ralji. U trenutku kad
184

17. poglavlje MISAO KAO STVAR

nii ralje stigle do mog PRVOG zida, ica se naglo okrenula i odbila, kao da je udarila u nevidljivu prepreku. Nevjerojatno je bilo to su ralje reagirale kao da M ' tamo zaista nalazi zid ili neka prepreka. Jo je zanimljiviji bio drugi zakljuak: gradei drugi zid, blie meni, ja onaj /ld koji sam prethodno zamislio nisam izbrisao. Usprkos tome to sam panju usmjerio na gradnju drugog zida, onaj prvi je i dalje postojao, on je i dalje bio materijalna ili energetska injenica s kojom se vrh ralji tako dramatino sudario. Moe se rei: moja misao o zidu je postala zid. Moja misao je bila zid. Bar /ti te ralje. A ja sam potpuno neuvjeban laik u duhovnim disciplinama, nika du se nisam bavio niti jednom, ak nisam niti meditirao. to bi tek bilo mogue da sam izueni jogi; moda bih doista mogao energiju vlastitom namjerom i milju oblikovati tako da u naoj percepciji ona izgleda kao zid? Moda bih mogao levitirati, kao to se dogaalo nekim svetim ljudima u prolosti? Uosta lom, efekt jogijskog letenja, koje se poduava u sklopu transcendenatlne m e ditacije, pokazao je da je mogue svladati gravitaciju, vjerojatno putem medi tativnog ulaenja u polje za koje je dr. Klaus Volkamer, radei na znanstvenoj potvrdi postojanja eterine materije, rekao da se danas vidi kao tamna materija k negativnim gravitacijskim predznakom. A to bi tek bilo kad bismo svi znali kakav kreativni potencijal za stvaranje svijeta oko nas posjedujemo? Dr. Volkamer je priskrbio jo jednu od brojnih potvrdi da je tome tako. tovie, da mi u svakodnevnom ivotu na brojne naine neprestano kori stimo tu materiju i da je ve i nae obraanje pozornosti - stvar. U jednom Je eksperimentu pokazao da ako neka osoba usredotoi svoju pozornost na detektor na vagi s posebnom namjerom da smanji masu detektora na vagi, lo smanjenje mase moi e se oitati u sljedeih pet m inuta na samoj vagi. Zakljuio je kako to pokazuje da u procesu miljenja i usmjeravanja ljudske pozornosti mozak odailje zraku kvantova koja se usmjeruje na ono o emu je ta osoba razmiljala. Dr. Volkamer je pozvao iscjelitelja koji moe snano odailjati takvu vrstu materije: Bilo je dovoljno da samo gleda uzorak koji je bio zatien staklom. Nalazio se u staklenom ormariu tako da nije mogao disati na njega, bio je sasvim zatien. Mogao je samo kroz staklo gledati detektor na vagi. Prije nego Sto je pogledao detektor na vagi, imao sam savrenu temeljnu vrijednost, to znai da nije bilo razlike u masi izmeu referentnog uzorka i detektora. im je pogledao detektor, teina detektora se poela mijenjati. Moda je trenutak da se misao proiri. Misao je stvar, ali je i namjera stvar, a ak i puko obraanje panje je stvar.

185

$VE PIE U NOVINAMA (,..a poneto i ne) & e iM r Mreak

Sjetimo se samo uvijek nevjerojatnog placebo-efekta, u kojem uvjerenje ovjeka mijenja materijalnu stvarnost njegova tijela. Nikad mi nee biti jasno zato se, nakon otkria placeba (i njegove stalne upotrebe kod kontrolnih sku pina za testiranje lijekova), ne stavi klju u bravu nekim tvornicama lijekova i energija usmjeri u istraivanje uzroka i mehanizama placebo-efekta, kao i efekata kad um nadvladava tvar. Kad smo kod obraanja panje, sjetimo se i mnogobrojnih eksperimenata s tri biljke, od kojih je jedna bila izlagana pozi tivnim emocijama (divljenje, ljubav i si.), druga negativnim (mrnja, ljutnja), a trea nije bila izlagana nikakvim emocijama. Naravno, najbolje je rasla biljka izlagana pozitivnim emocijama, neto gore od nje ona izlagana negativnim emocijama, ali najgore je prola ona kojoj nitko nije davao nikakvu. Osim toga, misli su stvari koje ne poznaju ogranienja prostora i vremena. Clive Backster je, istraujui osjetilnost biljaka na ljudske misli i namjere, zakljuio da je rije o, kvantnofizikalnim rjenikom reeno, fenomenu nelo kalnosti. Kada je jednom postojao razlog za komunikaciju, ona se tada odvi jala i preko velikih udaljenosti, jer nelokalnost znai da ne ovisite o vremenu i ogranienjima udaljenosti. Ako sretnemo nekoga, ne moramo ga niti gledati, ne moramo mu se obratiti, nit ijednom gestom pokazati da smo ga svjesni, ali komunikacija irokog opsega e se neminovno dogoditi, ako usmjerimo bilo kakvu panju ili misli prema njemu. Da su misli stvari, dokazuje i injenica da ih moemo zatvoriti u kutiju i poslati potom. Dr. William Tiller je tijekom dugogodinjih istraivanja definirao podru je psihoenergetike, discipline koja mjeri utjecaj svijesti na fiziku stvarnost, te je osmislio niz pokusa za ije potrebe je konstruirao i prikladne ureaje. U sluaju kojeg emo ovdje spomenuti, dr. Tiller je pokuao utvrditi je li mogu e spremiti ljudske misli ili namjeru u elektronsku kutijicu, ba poput nekih stvari. I poslati ih potom u drugi, udaljeni laboratorij gdje bi se mjerio utjecaj zadane namjere koju je donio potar. Kutiju za snim anje otisaka nazvali su IIED, to znai Intention Imprin ted Electrical Device - elektrini ureaj za otisak namjere. Rije je o prili no jednostavnom ureaju sa spremnikom za memoriju. Sastavljen je od tri oscilatora, nekoliko skala, kondenzatora i otpornika. Ima snagu manju od jednog mikrovata. Kad se u njega spremi otisak , ukljui ga se i stavi blizu mjesta gdje se izvodi pokus, i prostorija je za tri mjeseca pripremljena i podignuta na viu razinu elektromagnetne simetrije, kako to opisuje dr, William Tiller.

186

17. p o g la v lje M ISA( ) l<A () SIVAH

Dr.VVilliam Tiiler na predavanju pokazuje sliku svog elektrinog ureaja za utiskivanje namjere

Jedan od pokusa je postavljen u laboratorijima meusobno udaljenima oko 2500 km. Otisak je uzet u Kaliforniji, a pokus izveden u laboratoriju u Minnesoti. Tiiler je pozvao kvalificirane ljude koji esto meditiraju i zamolio 1 1 1 da uu u stanje meditacije, poveu se i mentalno oiste okolinu. Kad su bili u stanju duboke meditacije, netko od njih, obino Tiiler sam, izgovorio bi ure duju namjeru koja se odnosila na pokus na koji se eljelo utjecati. Izabrali su etiri pokusa vezana uz etiri sustava. Cilj je bio prenijeti namjeru u predmet poslan potom u 2500 km udaljen laboratorij. IIED su spremili u elektrini kavez i zamotali u aluminijsku foliju kako bi ga zatitili od elektromagnetskih zraenja i drugih utjecaja. Tada je pota napravila svoj posao i otpremila ureaj u drugi laboratorij. Zaroblje ne misli unutar kutije uspjeno su utjecale na razne procese u laboratoriju u IV Iinnesoti (u koji je kutija bila poslana), poput ubrzavanja rasta vinskih mui ca i promjena pH vrijednosti u vodi. Tiiler smatra da je ta svijest, koja je nekako otisnuta u ureaj, u njemu stvorila odreenu inteligenciju koja djeluje na prostoriju. On smatra da nije nuno da ureaj za spremanje misli ima elektronsku konstrukciju. Istu ulogu moe preuzeti ak i boca vode. Ustalom, mislim da su razne amajlije u prolo sti esto sluile kao medij za utiskivanje misli ili namjera, kao i razni simboli, a sjetimo se da se kod bacanja uroka na neku osobu kao medij koristi neki predmet koji je pripadao osobi i sadri neku vrst njenog otiska. Ruski profesor fizike Konstantin Korotkov s Tehnikog sveuilita u St, letersburgu vie od dvadeset i pet godina obavlja istraivanja u podruju bio clektrografije, discipline koja mjeri zraenja objekata i ivih organizama. Takvo energije su kombinacija fizikalnih, emotivnih, mentalnih i duhovnih tnanife
IH/

SVf P IF U N O V IN A M A

p o n H io I ne) Krnllrfllr Mlluk

starija, a Korotkov nastoji utvrditi u kojoj mjeri prostor i dogaaji utjeu na ravnoteu ivih bia. Usavrio je stari postupak dobivanja Kirlijanove foto grafije koja biljei bioenergetsko polje na filmu, zapis koji bi mogao pomoi u ranom dijagnosticiranju bolesti. Pomou raunalnog programa i posebne GDV-kamere, on snima svjc tlost oko cijelog tijela (najee oko prstiju jer se to pokazalo najpraktinijim) i prikazuje je u realnom vremenu na zaslonu. Kratica GDV ili Gas Discharge Visualisation u prijevodu znai Vizualizacija pranjenja plina. U neke je po kuse ukljuio iscjelitelja iz Grke, Kristosa Drosinakisa. Jedan od pokusa na pravili su dok je Kristos bio u Japanu. Bio je to slijepi eksperiment na daljinu. Svako je jutro u laboratorij Korotkov stavljao pet boca kupljenih u trgovini. Bile su oznaene raznobojnim etiketama. Kristos je trebao, u dane koje je sam odabrao, iz Japana utjecati na jednu bocu i zapisao je na koju. Svaki dan nakon podneva, Korotkov i kolege podvrgavali su boce mjerenju. Mjerenja pomou GDV-kamere pokazala su da je Kristos Drosinakis uspjeno utjecao na ono boce na koje se namjerno koncentrirao. Najzanimljivija demonstracija koja sam imao prilike vidjeti bila je veza na uz slanje misli ljubavi i panje. U naoj kolektivnoj podsvijesti prevladava dojam da je osjeaj ljubavi povezan s organom srca, a snimanja GDV-kamerom pokazala su da i tu postoje fizikalna uporita. Dvoje zaljubljenih trebali su jedno drugom odaslati ljubav. Svatko je bio u svojoj sobi. Kamera je zabiljeila kako od jedne osobe do druge leti raznobojna struktura, nalik bojama koje okruuju tijelo na tim snimkama. U drugom sluaju, na Korotkovljevom predavanju, jedna je oso ba poloila deset prstiju na kameru i zraenja s njenih prstiju u realnom su vremenu bila vidljiva na zaslonu, jer se fotografija odmah prenosila na zaslon. Bliska osoba koja je bila s njom na predavanju imala je zadatak slati joj ljubav i panju, na udaljenosti od par metara. Snimke zraenja oko [snimka slanja ljubav G D V - kamerom Konstantina Korotkqa Prsti!u pokazale su da se zraenje intenziviralo i ak su oko prstiju nastali procijepi bez boja i vidljivog zrae-

188

17, p o g la v lje M IS A O K A O IV A M

lija. Kasnije sam upitao Korotkova kako to d a je m jestim ino nestalo tih boja, )rr sam oekivao da e se one na neki nain intenzivirati svuda oko prstiju, l Klgovorio m i je da je zraenje uslijed slanja panje i ljubavi poprim ilo viu frekvenciju od one koju GDV-kam era moe zabiljeiti. ( il)V -kam era je svakako pribavila dokaze da nae misli nisu tek neka zbr ka elektrinih impulsa u naoj glavi ve stvari koje izravno i trenutno utjeu na materijalni svijet i druge ljude. Slian ureaj za snim anje suptilnih energija konstruirao je i britanski bio log I tarry Oldfield. Ponukan istom idejom, da usavri efekt Kirlianove fotogra fije, krajem 1980-ih izum io je tzv. PIP- kam eru koja registrira uzorke interlerencije fotona. Kao i Korotkov, u svojim je snim anjim a zabiljeio i energiju ljubavi, vidljivu na fotografijama na kojima majka zrai prem a svom djetetu.

P I P - k a m e r o m H a r r y a O l d f i e l d a s n im lje n a s u z r a e n ja e n e r g e t s k o g p o lja o d m a jk e p r e m a d je t e u

U knjizi o njemu naveden je i jedan drugi primjer stvaralake moi misli. I)r. Richard Gerber, ameriki lijenik, prepriao je dogaaj u kojem ga je Oldfield snimao PIP-kamerom i uoio na kameri da ima neki problem s leima, koji je on /.aista i imao. Tada je dr. Gerber odluio napraviti mali eksperiment i, ne rekavi ni ta Oldfieldu, zamislio struju bijelog svijetla koja se kroz vrh njegove glave sputala u krljenicu. Gledajui slike koje je kamera davala na zaslonu kompjutora Harry Oldfield je rekao: Zanimljivo, iza tvoje kraljenice se stvara stup bijelog svijetla . PIP-kamera je prikazivala tono ono to je Gerber zamislio. Fascinanto je da skener moe uhvatiti oblik misli, rekao je Gerber autorima knjige o Harryu Oldfieldu.
189

SVI P lSf U NOVINAM A U a p o n t lt o I n) Kr*llm lr MUnk

No, ako je misao zaista stvar, zato je ne bi bilo mogue fotografirati, kao i svaku drugu stvar? U etrdesetak sociolokih eskperimenata kojima se prouavao utjecaj transcendentalne meditacije na kolektivnu svijest, utvreno je kako je dovoljno da u drutvenim zajednicama tehniku transcendentalne meditacije prakticira 1% puanstva da bi se postigao efekt na smanjenje stresa i napetosti u kolektiv noj svijesti i, posljedino, nasilja uope. No, dovoljan je tek kvadratni korijen od 1% populacije nekog podruja ili Zemlje ako se skupno prakticira napredna TM-sidhi tehnika tj. jogijsko letenje. Bez obzira o kojoj je od dvije spomenuli' tehnike rije, taj je efekt nazvan Maharishijevim uinkom, po osnivau tran scendentalne meditacije. Potvren je vrlo visokom statistikom znaajnou u nizu eksperimenata. Sve su to bili tzv. dvostruko slijepi pokusi, to znai da su podatke prikupljale i sreivale nezavisne ustanove, a osoblje koje je prouava lo i izraunavalo ukupne indekse parametara nije bilo upoznato s osnovnom hipotezom pokusa niti s datumima eksperimentalnih razdoblja. Ukupno je na vie od 200 sveuilita i istraivakih institucija, u 30 zemalja, provedeno preko 500 znanstvenih studija koje su se bavile TM-om i TM-sidhi tehnikom, a stu dije o Maharishijevim tehnikama tiskane su u vie od 100 vodeih znanstvenih asopisa i sabrane u pet debelih tomova. Istraiva Elmar Gruber je u knjizi Parapsiholoki ratovi predstavio niz eksperimenata koji pokazuju utjecaj misli na materijalni svijet. U 1970-ima KGB je od instituta Popov zahtijevao da osnuje bioelektronike, to jest parapsiholoke istraivake laboratorije irom zemlje, u Lenjingradu, Kijevu, Alma Ati, Kiinjevu, Taganrogu, Minsku i Talinu. Bilo ih je ba rem 29. Jedno od strahovanja o kojem se ozbiljno raspravljalo u Sjedinjenim Dravama podsjea na drevne zamisli o magiji. Vjerovalo se da su Sovjeti po klone za zapadne diplomate i politiare natapali negativnom psi-energijom, Takve energije vremenom bi se oslobaale iz poklona i, navodilo se, dovodile do neurolokih oteenja. U Udruzi A. S. Popova za radio-elektroniku i komunikacije u Moskvi, Anatolij Arlain je proveo eksperiment u kojem su se uvjebane osobe paranorm alnih sposobnosti nastojale izdaleka umijeati u mentalne procese druge osobe. Dragovoljnim polaznicima koji su sudjelovali u eksperimentu nije objanjeno o emu je rije. Njihova je zadaa bila samo da rijee mate matike probleme zatvorenih oiju i bez pomoi papira i pisaljke. M ental nu interferenciju trebala je osigurati skupina psihika koji su bili uvjebani u specijalnim metodam a postizanja slike. Polaznici su isprva odvedeni u
190

17 poglavlje MISAO KAO STVAR

prostoriju gdje su se okupile paranormalne osobe, navodno da odgovaraju na neka pitanja ali, zapravo, s jedinom svrhom da psihici osobno susretnu svoju ciljanu skupinu kako bi uspostavili kontakt. U eksperimentu, psihici su nastojali mentalno bombardirati subjekte bujicom brojki. Istodobno su na stojali uputiti osjeaje panike, nesigurnosti i pomanjkanja samopouzdanja. Tijekom eksperimenta polaznici i psihici bili su u odvojenim prostorijama. Polaznici su nasumce razvrstani u razliite skupine. U jednoj od skupina, tlo mentalne interferencije je dolo tijekom rjeavanja prva tri problema, u drugoj tijekom posljednja tri, a u treoj tijekom rjeavanja drugog, etvrtog i estog problema. etvrta skupina posluila je kao kontrolna i kod nje je izostala mentalna interferencija. Prvoj skupini koja je imala rijeiti prva tri problema pod utjecajem m en talne interferencije, trebalo je 42 posto vie vremena nego onima koji nisu bili mentalno odvraani, da rijee probleme mentalnom aritmetikom. Zamijeeno je da su dvoje psihika, Ljudmila Karabelnikova i Karl Nikolajev, bili kadri stvo riti osobito jake uinke. Pod njihovim mentalnim utjecajem vrijeme potrebno za rjeavanje problema poraslo je na 71,6 posto. Jurij Dolin, jedan od najsavjesnijih istraivaa u suvremenoj ruskoj parapsihologiji, takoer je prouavao mentalni utjecaj. U jednom od njegovih eksperimenata subjekti su osobu u drugoj prostoriji telepatski stavili u uvjete naizmjenine aktivnosti i oputanja. Subjekt se nalazio u zamraenoj prostoriji koja je bila akustiki i elektriki tiena, a njegov je EEG neprekidno sniman. On nije znao je li odreena faza eksperimenta kontrolne ili eksperimentalne naravi. Dolin je elio otkriti hoe li mentalna zapovijed da postane aktivan za posljedicu imati potiskivanje alfa-valova i hoe li mentalna namjera za oputanjem prouzroiti porast alfa-valova. Tijekom faze aktivacije, alfa-valovi i u lijevoj i u desnoj hemisferi znaajno su se smanjili. U fazi relaksacije porast alfa-frekvencije mogao se primijetiti u obje hemisfere. Georgi Gurtovoj, elnik Laboratorija za primjenu izotopa u oftalmologiji u Moskvi i fiziar Aleksandar Parkhomov ustanovili su da su psihiki nadareni pojedinci bili kadri usporiti broj otkucaja kod riba Gnathonemus petersii, koje se kreu u skladu s elektrinim signalima koje alju. Biolozi Tatjana Krendeleva i Sergej Pogosjan, s Odjela za biofiziku Mo skovskog dravnog sveuilita, napravili su eksperiment kod kojeg je Igor Verbitski (osoba paranormalnih sposobnosti i iscjelitelj) uspio poveati sposob nosti stanovitih stanica u reagiranju na kemijski spoj (lateks) koji stimulira staninu aktivnost.
191

5VF PlSF U NOVINAMA

pontito I ne) KrpSImlr Miak

Na odjelu za ivotinjsku i humanu fiziologiju na dravnom sveuilitu u Simferopolju, Natalija Janova provela je nizove eksperimenata sa ivotinjama kao metama da ustanovi moe li se na socijalnu interakciju takora utjecali mislima. U skupini est takora jedna ivotinja obino prevladava, dvije ili tri su subdominantne, a preostale su pasivne. Kad se pojedine ivotinje izdvoji' iz skupine, nakon to je uspostavljen socijalni uzorak i neko se vrijeme dre u socijalnoj izolaciji, poet e se boriti da obnove svoje prostore. To dovodi do efekta koji je biolozima poznat, to jest, dominantne ivotinje ostaju donu nantne, subdominantne ostaju subdominantne, ali je njihova specifina ulogu ponaanja postala izraenija jer su bile u izolaciji. Pod takvim kontroliranim uvjetima Janova je provela tri razliita pokusa da prepozna djelovanje magnetskih polja, djelovanje namjera motritelja i djelovanje magnetskog polja zajedno s motriteljem. Motritelj je trebao proizvesti stimuli rajui efekt s pozitivnim emocijama s udaljenosti otprilike 4 metra. Pod djelo vanjem magnetskog polja, subdominantne ivotinje postale su dominantne, a stupanj agresivnosti svih ivotinja znaajno je porastao. Pod mentalnim djelo vanjem, hijerarhijska struktura u socijalnom uzorku je nestala. Dominantne i subdominantne ivotinje nisu se vie mogle razlikovati. Proizlazi da je mogue mislima utjecati i kontrolirati ponaanje ivotinja. Zato onda ne i ljudi? Na meunarodnom simpoziju koji je 1993. u Torontu priredila Parapsiholoka udruga, istraivaki tim Jurija Dolina izvijestio je o rezultatima svojih eksperimenata kod kojih se mislima inhibiralo ili stimuliralo biljke krastavaca, a utjecaj je ustanovljen pomou elektrofiziolokih snimki biljaka. Eksperiment s Jevgenijem Bondarenkom, iskusnim raljarom, potvrdio je selektivnu preciznost bio-psihokinetikih efekata. Za boravka u mornarici u St. Petersburgu, Bondarenko je stavljen na raspolaganje biologu Juriju Tjagotinu koji je provodio svoje eksperimente. Pokazalo se da je Bondarenko bio kadar namjerom ili mislima utjecati na jednu nasumce odabranu staninu kulturu izmeu 24 i 96 staninih kultura. Susjedne kulture, udaljene svega 2 centimetra od ciljane kulture, nisu bile zahvaene utjecajem. Dr. William Braud iskovao je skraenicu DMILS - za izravno mentalno dje lovanje ivih sustava. Nakon to je postao oit uspjeh mentalnog utjecaja na mo torne aktivnosti sisavaca ili orijentaciju riba, arite interesa se premjestilo k dje lovanju na fizioloke reakcije ljudi. Daleko najvei broj takvih studija proveo je William Braud u Mind Science Foundation u San Antoniju u Teksasu. Nizovima uzbudljivih i odlinih eksperimenata pokazao je kako biofeedback trening nije nuno ogranien na procese unutar neijeg tijela. Osoba na koju je trebalo utje
192

17. p o g la v tj* M ISA O K A O STV A R

cati bila je spojena na blofeedback instrument koji je biljeio elektrodermalnu aktivnost - mjerenje kakvo se upotrebljava na detektorima lai, koje nam kazuje poneto o stupnju fizike oputenosti ili uzbuenja. Tijekom nasumce izabranih eksperimentalnih faza, djelovateljje motrio tragove na poligrafu s namjerom da izazove to manje i to je mogue manjih skretanja, to bi se izjednailo sa sta njem relaksacije. Eksperiment je uspio - dolo je do biofeedbacka koji se odnosi na fiziologiju nekoga drugoga - i pokazao se ponovljivim. Etnoloka promatranja pokazuju da amani i vraevi koriste svoje psisposobnosti jednako za zlo i za dobro. Stanislav Grof, slavni eko-ameriki transpersonalni psiholog, pisao je o mnogim neobinim pojavama kojima je bio nazoan u svim istraivanja psihe ovjeka izvan ogranienja same osobe. U nekim je sluajevim bio nazoan kad su vraevi doista, na odreenom vrlo uskom podruju, pomou ritualnog plesa i usred sunanog dana, stvorili kiu. Iko zna gdje je zapravo granica snage naih misli? Gruber je u svojoj knjizi opisao i eksperimente kojima se htjelo ustanoviti osjeaju li ljudi zaista da ih netko gleda. Istraiva Braud je smatrao daje tako er rije o jedva uoljivom psi-efektu. Tu je hipotezu provjerio odlino zami ljenim eksperimentom. Da bi iskljuio svaku mogunost prijenosa osjetilne informacije, gledau nije dao da svoju rtvu promatra izravno. Smjetena je u drugu prostoriju i gleda ju je mogao promatrati samo na video ekranu. Ta osoba je trebala izvijestiti kad je osjetila da se u nju gleda odostraga. Zadaa je povjerena instrumentu za fizioloko mjerenje koji je biljeio elektrodermalnu aktivnost. Braud i njegov tim mogli su na temelju fiziolokog biljeenja zamije titi da se osjeaj da netko zuri iskazuje kao emocionalna informacija, neka vrst reakcije jedva primjetnog straha u organizmu.Otada su Braudovi eksperimenti o mentalnom utjecaju autonomnih fiziolokih reakcija ponavljani u nekoliko drugih laboratorija sa slinom razinom uspjenosti. Dakle, kao to bismo osjetili neiju ruku na ramenu, tako izgleda moemo osjetiti i neiju panju na sebi. Dojenad u Laboratoriju za psihosomatiku u japanskom Kobeu ponaala su se onako kako bebe u dobi od 3 do 21 mjeseca ivota znaju najbolje: spavale su. To je bilo sve to se od njih trailo, s malom razlikom da su morale nositi nekoliko elektroda na svojim tankim udovima. Nisu trebale biti svjesne da se, u razliita vremena tijekom noi, jedna ruka natkrivala nad njima, s namjerom da pozitivno utjee na njihov organizam. Sve vrijeme instrumenti su biljeili fizioloke podatke o bebama: periferni krvotok, mikrovibracije, elektrokardi ogram i uestalost disanja. U svim eksperimentima ove vrste promatrane su
193

svr pi^c u n o v i n a m a (..1 poneito i n)

K rallm lr M lia k

osobite reakcije koje se iskazuju pokretim a tijelu, dubokim disanjem ili pro mjenom faze sna. Znanstvenici su zakljuili da je ovaj lip sposobnosti prije nosa podsvjesne informacije zajedniki ljudskoj vrsti." S ovim studijama ulo se u podruje s dalekosenim posljedicama. inje nica da ak i ljudi koji se ne osjeaju paranorm alnim niti iscjeliteljima a do stiu mjerljive efekte, navodi na to da su njihove sposobnosti rasprostranjene. ini se da svi mi moemo mislima jedni drugim a pomagati zdravstveno. Ali to nikad ne radim o - jer uope ne znamo da misli imaju tu sposobnost. Iscjeljivanje mislima moe imati i dramatine efekte. Ruski istraiva D m itri Mirza i njegov kolega V. I. Karcer objavili su na vjetaj o intenzitetu interakcije svijesti s udaljenim biolokim sustavima. Mirza je na elu istraivakog odjela u moskovskom Nacionalnom sreditu za tradi cionalnu narodnu m edicinu pokazao da su iscjeljitelji bez dodira smanjiva li stopu sm rtnosti mieva koji su u tri navrata bili izloeni sm rtnim dozama gama zraka. Efekt je bio dramatian: stopa sm rtnosti u kontrolnim grupama bila je 100 posto; svih 40 ivotinja um rlo je unutar 19 dana izloenosti zrae nju. U eksperimentalnim grupama, m eutim , nakon 19 dana stopa smrtnosti iznosila je u prvoj 90 posto, pa 50 posto, 44 posto i, najzad, 22 posto. Iznena ujua kod tih rezultata nije samo injenica da je u svim skupinama u kojima su iscjelitelji bioenergijom pokuali lijeiti bilo jo ivih ivotinja, za razliku od kontrolnih grupa - nego je najuspjeniji iscjelitelj radio na daljinu. Iscjelitelji prvih triju skupina obraivali su ivotinje jednostavno drei nad njima ruke, M. B. Fatkin, iscjelitelj odgovoran za etvrtu grupu, koji je i zabiljeio najbolje rezultate, vrio je svoj utjecaj iz grada Jalte na Krimu, dok su se ozraeni mievi nalazili u Moskvi, udaljenoj 1300 kilometara. Ovaj zadivljujui eksperiment zapoeo je sredinom kolovoza 1991. U si jenju 1993., 15 mieva (38 posto) iz eksperimentalnih skupina jo uvijek je bilo ivo. U treoj seriji testova, kad su mievi bili obraivani prije i nakon izloenosti zraenju, devet od deset mieva preivjelo je u jednoj testiranoj grupi, a u drugoj je preivjelo svih deset ivotinja. Pa jo ukratko: Iscjelitelj Oskar Estebany je s fiziarom Bernardom Gradom, sa Sveuili ta McGill, pokazao da je mislima mogue utjecati na molekularne strukture otopine i ponititi njezine tetne uinke... Recentni eksperimenti ruskih znanstvenika L. N. Pjatnitskija i V. A. Fonkina, koji ukljuuju m etodu rasprivanja svjetla, potvrdili su da se molekular na struktura vode moe mijenjati psihokinetikim djelovanjem...

194

1/ pni|l,ivl|c MISAO KAO STVAR

Prije kojih 30 godina znanstvenici Sveuilita u Santiagu u ileu prikazali su tla su subjekti kadri u spo riti rast u m jetn o izazvanog raka u m ieva ciljanim nam jeram a... Klmar G ruber je napisao: Svako ljudsko bie im a svoje ciljeve i nam jere, neke kojim a tei velikom energijom i dosljednou, d ru g e koje su tek p ro la zne i povezane s nekom posebnom situacijom . Ako je sve to je p o treb n o za efekt izravnog m entalnog utjecaja n a ive sustave zapravo n am jera, postavlja se pitanje ne vgi li n a u m n ep rek id an utjecaj n a n a m aterijalni okoli p u tem naih svjesnih ili nesvjesnih nam jera a da toga nije svjestan. P ro m atran a iz takve perspektive, psi m o ne bi bila sam o p o seb an d ar koji p osjeduju rijetki I prim jer sam o u p o nekim sluajevim a, n ego funkcija nerazdvojiva o d biolokog sustava organizm a. Je li m ogue da postoji neprekidna pro m jen a istan a nih psi-interakcjjj&fcojs s e uobiajen dogaaju Ispod razine spoznaje i koje su lako siune u izravnim uincim a d a ne privlae n a u pozornost? PSJ bi doista mogao biti fu n dam entalna bioloka funkcija. Hum inati to znaju, i otu d a sav tru d d a se oblikuju nae misli, nam jere i osjeaji. U Istes vrijeme* e lete d a m i znam o kakvu m o im am o. Kad bism o /nali, oni bi m orali otkazati svoju naru d b u za ruak. /a tu m ljiv m entalni eksperim ent m oe predstavljati zamiljanje svijeta u kojem i i o d m alih no g u u koli uHo u tje siju i Snai m isli, u kojem se osvjeuje i priznaje stvarnost magije, uroka i sline psihike tehnologije, u kojem je parapsihologija sredinja zn an o st iz koje se pip^ppfef u sve o stale..... Kad p riam o o m islim a kao o stvarim a, im am osnove vjerovati d a je rije 0 pravcf tehnologiji, staroj tisuam a godina. Z b o g n je n ih nevjero jatn ih do se ga, njene tajne su uvale o d re en e skupine pro$fijteenih. Niske su to znanje vjerojatno uvale svjesne posljedica do kojih bi dolo kad bi tu tehnologiju svatko poznavao. D rugi s a z n a n je uvali da bi m o g li k oristiti za Osobne p o tr e be. O no je putovalo podzem nim putovim a, barem o d Egipta, pa preko Koptske crkve 1 J tttp a o M uslim ana. N edavno sam n a H istory C h an n elu gledao odlian dokum entarne o egipatskoj m agiji i nisam m ogao n e uoili sljuosl izm eu m n o g ih prikazanih postupaka s m agijskim p o stu p cim a koje sam im ao prilike vidjeti da i^ e d ef vii u Bosni, d a bi p om ogli ljudim a izloenim p sih i kim napadim a. Jedan gledatelj mi je poslao o dlinu knjigu Psihika sam oobrana auto rice 1)ion F ortune, koja se bavi upravo tem om kako se obraniti od psihikih na pada i to oni jesu. A utorica je napisala u predgovoru d a je pisanje knjige bio kakljiv posao je r je nem ogu# p riati o afbrani a da se istovrem eno ne govori o

195

SVF P rtr

u NOVINAM A

(..,n p o n e ito i ne) K rllm lr M llek

metodama napada. Autorica se trudila ne koristili se podacima iz druge ruke jer svi mi imamo prijatelja koji je svojim olima vidio duha. Takoer se, za ilustraciju svojih tvrdnji, odluila ne pozivati na obimnu literaturu o ovom predmetu, ve se radije oslonila na sluajeve iz njenog osobnog ikustva koje je bila u mogunosti ispitati. Na tom se putu nala zbog vlastitih neugodnih iskustava, koja je detaljno opisala. Uostalom, evo to pie u uvodu te knjige: Mislim da mogu otvoreno ustvrditi kako sam teorijski i praktino u pot punosti kvalificirana za ovaj zadatak. Moja je panja u poetku bila usredo toena na psihologiju, ali sam se nakon osobnog iskustva psihikog napada, koji me odveo u dugotrajnu bolest, okrenula okultizmu, stvarnom kljuu zu razumijevanje psihologije. Na samoj sebi sam doivjela uas svojstven ova kvom iskustvu, njegovu podmuklost, snagu i razorne utjecaje na duh i tijelo, Nije lako pronai ljude koji e spremno istupiti i svjedoiti o psihikim na padima. Prvo, jer znaju da je teko oekivati da e im ljudi povjerovati i da e gotovo igurno, prije nego ita dokau, doi na glas kao neuravnoteene oso be. Drugo, jer svako uplitanje u temelje ljudske osobnosti nosi iskustvo tako neobinog i jakog straha da se duh sustee razmiljati i ovjek nije u stanju o njemu govoriti. Smatram da su psihiki napadi daleko uestaliji nego to se obino misli, pa ak i meu samim okultistima. Naravno, javnost uope nema predbu o tome to su sve kadri uiniti ljudi upueni u moi ljudskog duha, a u svrhu iskoritavanja svojih blinjih... Misli, dakako, mogu biti i opasne stvari, kad se s njima zna raditi, ali I korisne i ivotno podravajue. U Parapsiholokim ratovima Gruber pie: Ne bismo smjeli podcijeniti kul turalno nasljee otkria interakcije izmeu uma i materije ili efekte svjesnosti nn terenu. Tisuama godina religije su objavljivale tijesnu vezu svih oblika postojanja, a za mistike je to jedina istinska slika svemira. Moderni ovjek, koji je ukinuo bo gove i koji religiju smatra razonodom za nesigurne i intelektualno slabe ljude, a misticizam dobroudnim oblikom ludosti, ne zna kako se nositi s duhovnim isti nama. Novi bogovi su tehnologijski, ekonomski i pragmatini, strojevi koji generi raju novac i sve i sva to omoguuje ovjeanstvu da stvara jo udovitije strojeve pa ak i jo vie novca. Tehnologijski dokaz interakcije izmeu uma i materije, koji su otkrili znanstvenici PEAR-a, stoji poput monolita u monotonom krajoliku no tornih znanstvenih modela i miljenja. Sada su tu opipljivi rezultati koji dokazuju postojanje istananih povezanosti onkraj prostora i vremena.
196

17, poglavlje MISAO KAO STVAR

Svoje stvari inae ne bacamo besciljno po kui, niti doputamo drugima (Li to rade. Ako su i misli stvari, moda bismo na njih mogli primijeniti bar kriterij koji koristimo za stvari po kui.

197

18. poglavlje

RAZGRADNJA BRODOGRADNJE
Negdje polovicom 2010., gotovo je nezamijeena kroz medije prola vijoNl s naslovne strane novina. Ipak se takav dogaaj ne zbiva svakoga dana, pogoto vo kad je rije o neem to bi moglo izazvati osjeaj optimizma ili - nedajboC - ponosa. Moda bi se pria i nala na zasluenom mjestu kad naslovnice ne bi bile rezervirane za prioenja bilderbergera i druge bratije o atro nadolazeoj krizi u Italiji, panjolskoj itd. i jadnom euru koji je pred (umjetno stvorenim, ma hom tek kroz vijesti) izazovima, pa eto, moramo svi zbiti redove jer to bismo mi bez eura i EU openito? ivjeli sretno, ali to nije bilo u m odi te jeseni, kao niti mnogih jeseni ranije. Uostalom, neto sam krivo napisao, jer nadolazeoj krizi nije trebalo due od desetak dana da se u priopenjima koji se predstav ljaju kao vijesti mjestimino pone spominjati kao gotova stvar, kao neto to se ve praktiki dogodilo ili je neizbjeno. To su valjda najbre ostvarujua proroanstva u povijesti. ak i ako se nisu dogodila, u vijestima glavnih svjet skih medija ve jesu, a poznato je da je stvarnost ono to se izvjetava, a ne kako stvari zaista stoje. No, da ne duljim, ona kratka vijest s poetka prie, koja mi je zapela za uho, je sljedea: Gotovo 40 milijuna vrijedan brod za prijevoz putnika, automobila i kon tejnera porinut je u more u brodogradilitu Kraljevica. Ljepotan dug 95, irok 19 metara, nosivosti 1071 tonu ide za Kanadu, a direktor Kraljevice pohvalio se da je rije o trenutno teholokom najsavrenijem brodu u svojoj klasi, u kojoj se oekuje biti proglaen brodom godine. Zvualo bi mi to skoro nevjerojatno (to da hrvatski brod bude kandidat za brod godine), da ba nekako u vrijeme kad je osvanula ta vijest, u asopisu Nexus

198

18 . p o g la v lje R A Z G R A D N )A B R O I) ( ) ( iltA l )N II

ulje objavljen intervju iz kojega sam doznao da su hrvatski brodovi u 50-ak godi na koliko se dodjeljuje ta nagrada, 27 PUTA dobili nagradu za NAJBOLJI BROD NA SVIJETU, to je vie od 50%, od ega zadnju 2009. godine kad je Stena progress Brodosplita proglaen najboljim brodom te godine. Je 1 to bilo u novinam a? N e znam , m eni je prom aklo, a m oda je problem I to to, d ok itam novine, nem am ko d sebe povealo ni m ikroskop. U to m se intervjuu nalazi gom ila stru n ih inform acija koje bi bilo d o bro znati prije nego to se p o ne pijuckati po naoj b ro d o g rad n ji n a tem elju ili-/inform acija iz novina. Ba sam juer sjedio na kavi s je d n im prijateljem 1 spom enuo b ro d o g rad n ju i njenu vrijednost, a on m e je upitao kako onda objanjavam injenicu da je propala i da je gubita. U pitao sam ga o tk u d m u te inform acije, pa je ostao m alo zateen. Kao, to svi znaju. O tku d a znaju? Iz propagandne kam panje koja je na snazi? Im am novost: pria je doista sloe nija od toga. Jo koja kap optim izm a nee koditi. N a Radiju 101 ula se vijest da je nesalomljivo rijeko brodogradilite Viktor Lenac, kao u nekoj drugoj dravi, u prvom polugoditu viestruko povealo dobit u odnosu na isto razdoblje 2009. godine kada je dobit iznosila 172 tisue kuna. K onsolidirana dobit rije kog brodogradilita u prvom polugoditu ove godine iznosila je 3,8 m ilijuna kuna, pokazalo je izvjee tvrtke objavljeno na Zagrebakoj burzi. Spomenuto Je i da je brodogradilite Viktor Lenac jedno od najveih brodogradilita ,,u djelatnosti rem onta, preinaka i offshorea na Sredozemlju te da je krajem lip nja imalo 610 zaposlenika. Istina je, naalost, da smo svi m i neinform irani ili poluinform irani. Stru njaci smo za svaku moguu temu, koju uno branim o, m ada - da nas netko upita - ne bismo znali o toj tem i rei tri suvisla podatka. Ali m i imamo svoje miljenje. Jedini je problem to mislimo da je to nae miljenje, a u biti je rije o klasinoj praonici mozga, kojoj je cilj da subjekt za tue ideje, koje su m u suptilno ili manje suptilno ulivene u glavu, misli da su njegove vlastite. To je onda manipulacija punog spektra, ono to se trai. Koliko ste se puta i sami nali u raspravi ili razgovoru s nekim, a da su sve informacije kojima ste raspolagali o toj tem i bile iz teksta duina tisuu znakova iz novina toga dana, koje ste tek preletjeli pogledom? Znam koliko puta. Barem jednako toliko puta koliko i ja. Za poetak, sjeate li se kada ste zadnji put u domaim medijima proitali neto dobro o brodogradilitima? Internetske arhive ne seu toliko duboko u prolost. Tijekom posljednjih desetak godina o hrvatskim se brodogradilitima
199

SVI 1 lSr U NOVINAMA

poneito I ne) Ki'O'SImli Ml'ik

izvjetavalo i pisalo u najmanju ruku neobjektivno, ak i zlonamjerno. Kako su mediji kljuni faktor u kreiranju miljenja javnosti, pitanje o brodogradilill* ma kod ljudi na ulici izaziva reakcije poput: ba me briga, tu neto smrdi, to n u gubitai, nekto preuzme neko s novcima, korumpirani su, nesposobni... Takva percepcija javnosti, rezultat beskonanog medijskog bombardiranja, poela je prije desetak godina s priom kako je brodogradnja neisplativa i nekonkurcn tna. Ubrzo se ulo da donosi gubitke, kako to drava vie ne moe trpjeti i kako ne treba pomagati gubitae. Nakon toga, sa svih se strana poelo pisati da su hrvatska brodogradilita pred bankrotom (zamislite radnu motivaciju i elan ljudi koji su deset godinu uzastopce izloeni neprekidnim glasinama o steaju, koji evo samo to se nije desio). Stalno se pie o skorom zatvaranju brodogradilita, o ukidanju studija brodogradnje, a statistiki podaci se proizvoljno tumae ili se samo prepisuje zakljuak nekog tko ji unajmljen da napravi studiju .;Vlada je u meuvremenu odluila prodati brodogradilita. Evo jednog primjera, tamo negdje iz oujka ili travnja 2010., kako nastaju vijesti . Novinar jednog dnevnog lista telefonom je postavio pitanja profesoru dr. sc. Ivici Vei s FESB-a iz Splita, koji je i lan Nadzornog odbora Brodosplita, te zatraio nekoliko podataka o broju studenata, broju diplomiranih u zadnjih par godina i si. Profesor je u razgovoru naveo kako je potrebno potaknuti mla de ljude da studiraju brodogradnju te da je sve manji interes za upis na taj studij zato to se stalno govori o zatvaranju i bankrotu brodogradilita. Tih nekoliko primjedbi pretvorile su se u novinski naslov Gasi se studij brodogradnje u Splitu. Da je pisalo Zatvara li se Fakultet?... ili moda Sve manji Interes studenata za brodogradnju ili bilo koja druga od mnotva mo guih kombinacija, mogli bismo moda upotrijebiti rije:novinarstvo . Ovako, teko je ne zauti tendenciozni zvuk koji neugodno nalikuje onome koji stvara zabijanje zadnjeg avla u lijes. Kao: stvar je ve gotova, Fakultet se zatvara, hvala, molim, bilo je lijepo dok je trajalo. Zato se objavljuju takvi naslovi i tekstovi? Iz neznanja, senzacionalizma ili loe namjere? Ja ne znam, sami zaokruite odgovor koji smatrate tonim. U ovom sluaju istina je bila potpuno suprotna: na Fakultet brodogradnje u Splitu se svake godine upie zakonom predviena kvota studenata, na preddiplomskom 40 studenata i na Strunom studiju 20 studenata, usprkos svima onima koji se uporno trude unititi brodogradnju. Evo jo jednog zanimljivog dogaaja. Kad su, poetkom 2010., radnici rijekog Brodogradilita 3. maj najavili trajk i predloili Vladi mogue rje200

18, poglavlje RA/GRADNJA BRODOCiRADNIl

icnje za svoje brodogradilite, u Vladi ga slubeno nisu komentirali, ali su zato zamolili radnike da ne trajkaju jer e prestraiti potencijalne kupce! Radnici u Vladi predloili tzv. Plan B , po kojem bi zaposlenici 3. maja preuzeli bro dogradilite i obvezu da e u razdoblju od pet godina dovesti tvrtku na razinu uspjenog poslovanja, jednaku razini uspjenosti europskih brodogradilita lltog tipa, uz iste dravne potpore koje Europa daje svojim brodogradilitima. No, nadleni ministar uro Popija u intervjuu Veernjaku ponovio je da je privatizacija hrvatskih brodogradilita odavno dogovorena s Europskom ko misijom i taj dogovor prenesen je upravama, sindikatima, ali i ambasadorima Iuodograevnih velesila. Pa da, kakvi sad tu planovi B, C ili D. Kad je ve odav no za brodogradilita namijenjen plan K... Dakle, ve odavno je postignut dogovor (volio bih da sam mogao biti muha na zidu dok su se nai , jelte, dogovarali s Europskom komisijom) po kojem se naa Vlada odrie kapitala od 2,5 milijarde dolara (toliki je stalan iznos knjiga narudbi hrvatskih brodogradilita) i 13-15 % (oko 780 milijuna dolara) ukupnog godinjeg izvoza drave, pa prodaje granu hrvatske industri je koja jo i danas izaziva veliko potovanje u brodograevnoj struci irom svi jeta. Brodogradilita 3. maj, Brodosplit, BSO, Kraljevica, Brodotrogir, Uljanik i Viktor Lenac su od 1991. do danas ukupno proizveli 283 broda u vrijednosti od 8 milijardi dolara. U asopius Nexus je Sanja Plea intervjuirala prof. dr. sc. Roka Marko vi nu, efa Katedre za brodogradnju pri Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu i redovitog profesora. Nekako mi se ini da bi taj ovjek mogao poneto znati o situaciji u naoj brodgradnji. A vama? Pa, evo nekih podataka koje je ispriao. U Hrvatskoj postoji pet velikih brodogradilita i dvadesetak manjih, od kojih i s kojima ivi preko 200.000 ljudi. Postoje ugledne visokokolske usta nove: brodograevni fakulteti, sustav srednjih strunih kola za brojne vrste i sve razine brodograevnih zanimanja. Za istraivanje i inovacije postoji Brodarski institut s iznimno skupim i vrijednim laboratorijsko-istraivakim pogonima i strunjacima koji znaju svoj posao. Hrvatska raspolae velikim pomorskim i brodarskim tvrtkama u ijim flotama plovi, unato situaciji, sve vei broj izvrsnih brodova razliitih namjena, dobrim dijelom graenih u na im brodogradilitima. Hrvati grade brodove stoljeima, njegujui tradiciju vrijednu divljenja ci jelog svijeta, to je bilo vidljivo i na mnogim svjetskim priredbama poput Expa 98. u Lisabonu i ove zadnje, u Francuskoj, u Brestu. Gradilo se sve, od prekoo
201

iVI PlSl U NOVINAMA (...ii poneito I ne) KroCImli Mliak

ceanskih jedrenjaka i uvenih falkua , do brodova i brodica najsuvremenijih formi, sportskih, luksuznih i drugih plovila, a moemo se pohvaliti i svojim brodograevnim proizvodnim kadrom: od zavarivaa i brodomontera, pit ko poslovoa na navozima, do projektanata najsloenijih tipova trgovakih, putnikih, specijalnih i borbenih brodova, koji su dobili velik broj svjetskih nagrada i priznanja, a svi su ponikli na ovim prostorima, Republika Hrvatska je, sa svojom brodogradnjom, izborila asnu i z h mjetnu poziciju na globalnoj, svjetskoj pomorsko-brodarsko-brodograev noj sceni i dri je dandanas. Profesor Markovina je jo rekao da hrvatska brodogradnja ima odlinu inenjerski i drugi struni kadar, dobre institucije kao podrku u znanstve nom i obrazovnom smislu, svo potrebno znanje za gradnju kvalitetnih i sofi sticiranih proizvoda te kvalitetan i prepoznatljiv proizvod. Brodovi izgraen! u Hrvatskoj plove i do 20-ak godina due od konkurentskih brodova iste klase. Nai brodovi su, rekao je Markovina, ,,Mercedesi koji se, naalost, prodaju po cijeni Golfa , ali to nije dobro jer bi svaka kvaliteta trebala imati pripadajuu cijenu. No, poanta je u tome da mi uvijek moemo proizvesti Mercedes , a za to imamo i znanje i umijee. Sveukupno gledano, imamo dobru infrastrukturu i dobru zemljovidmi poziciju svojih brodogradilita, dobru i kvalificiranu radnu snagu, veliku fcr* diciju i ugled na svjetskom tritu, dobru prateu industriju poput malog i srednjeg poduzetnitva, koje se treba jo vie razviti i proiriti na vei broj podruja potrebnih brodogradnji, ime bi udjel domaeg proizvoda u pro izvodnji broda bio jo vei. Nismo ni svjesni, rekao je Markovina, koliko smo, kao suvremeni narataj, naslijedili bogatstvo, zapravo dobili na dar, oil svojih predaka i zajednica kojima su pripadali, a niti to emo ostaviti u ba tinu naim nasljednicima. Tko e se pametan, zapitao se profesor, odrei koke koja nosi zlatna jaja? Ako malo vie jede , treba uiniti sve da doe na normalu, a ne prodavati je. Nakon niza pogrenih poteza, od 1992. do danas, i pored stalnih upozorenja struke, nakon nekorisnog troenja sredsta va subvencija za kupovanje socijalnog mira, nakon postavljanja podobnika , umjesto strunih odlinika na ela uprava (izuzev u Uljanika) i nadzornih odbora, kae profesor Markovina, danas, kao jedino rjeenje za probleme hrvatske brodogradnje, Vlada nudi iskljuivo privatizaciju: Po stavu Vlade i EU, jedino privatnici znaju, mogu i zainteresirani su za zdravu, profitabilnu proizvodnju koju od nae brodogradnje, putem privatizacije, eto, imperativ no trai i Europska unija, to je, usput reeno, ista podvala koja se upornim
202

1 8. p o g la v lja R A Z G R A D N IA III > 1> < )< J lA l >N II

I estim ponavljanjem eli pretvoriti n istinu. Inae, subvencije brodogradnji, 1/ razloga zahtjevnog i nestabilnog trita, ali i njezine pozicije strategijske Industrije, uobiajena su pojava u EU i na Dalekom istoku. Na pitanje jesu li brodogradilita mogla poslovati uspjenije, Markovina jc odgovorio: Naravno da su brodogradilita mogla poslovati uspjenije. To pokazuje primjer Uljanika. Samo, oito da se nije htjelo a, u nekim sluaje vima, niti znalo. Iz brodogradilita su uzimali ,,i Kurta i Murta, kako su ve navikli* sve pod nadzorom drave jer je ona, osim u Uljaniku, postavljala i predsjednike Uprava i predsjednike Nadzornih odbora. Struka je jo 2004. godine u Splitu (sudjelovao sam u tom projektu uz eksperte poput prof. Ivice Vee, prof. Branka Gria, prof. elimira Dulia i Nikole Letilovia, zajed no sa strunjacima Brodosplita) nainila Elaborat preustroja za Brodosplit I Brodotrogir, kao sprancu za sve ostale, i o tome upoznala Vladu, a per/cntaciju sam osobno poslao premijeru Sanaderu. Taj sam program trebao Iznijeti na koordinaciji Vlade koja je bila zakazana za 15. prosinca 2004. I do danas nita. Tadanji ministar gospodarstva Branko Vukeli, i kojim dam takoer kontaktirao i pod ijim se predsjednikovanjem u Nadzornom odboru Brodosplita ovo brodogradilite upropastilo, na narednim je izbori ma, i pored nestalih i niti do danas pronaenih 6 milijardi amerikih dolara, za nagradu dobio Ministarstvo obrane. Nakon dva mjeseca mi je odgovorio da se o provoenju preustroja, koji je u Brodosplitu ve bio poeo, moram dogovoriti s novim poslovodstvom. Profesor Markovina smatra da oblik vlasnitva jednostavno ne spada meu vana, a pogotovo, ne najvanija pitanja za vrstu i karakter industrije kakva je brodogradnja: Brodogradilita mogu, da se pitanje sasvim pojed nostavi, biti uspjena ili neuspjena, procvala ili bankrotirala, neovisno o modelu vlasnitva. Jer, meu najuspjenijim poduzeima bilo je, a ima i da nas, brodograevnih tvrtki u potpunom dravnom vlasnitvu, ili u vlasniIvu krupnog kapitala ili velikih fondova, ili multinacionalnih kolosa i ban karskih sustava, ali ima ih i u vlasnitvu malih dioniara, koji vrlo uspjeno posluju i opstaju na ovom zahtjevnom tritu. On smatra da bi, u svakom sluaju pristojan, postotak vlasnitva brodogradilita trebalo dati pravim vlasnicima -brodograditeljima, koje im je oteto buroaskom kapitalizacijom drave 1991. godine, a koju neki nazivaju i privatizacijom. Kakvim vlasnikom se pokazala sadanja drava? U Jugoslaviji je brodo gradnja od drave dobivala subvenciju od 25 centi na 1 dolar izvoza u brodo gradnji. Markovina smatra da je drava, iako loiji vlasnik, bolji vlasnik od
203

SVI PlSE U NOVINAMA (...rt poneUo I ne) Krr'.lmli MK.ik

etiri napuhana tajkuna , koji e za malo novaca dobiti ogromno bogatstvo u vlasnitvo (i dugove), a potom s njim uraditi to ili je volja , te da bi se stvari sasvim drukije odvijale daje brodogradnju ova drava proglasila svojom stratekom industrijom, kako su to uinile sve znaajnije brodograevne zemlje, i tek onda krenula u njezin preustroj, jer za brodogradnju ove zemlje zamjene jednostavno nema. Rekao je i sljedee: Sve su vlade do sada, kao posluni izvritelji ano nimnih, ali oito monih nalogodavaca, tijekom nekoliko mandata polagano sapunali dasku hrvatskim brodogradilitima, pripremajui im, manje ili vie prikriveno, pogrebne sveanosti. I to bi se dogodilo, da nije bilo sindikata I struke, koja se zaista upire da onima koji ne znaju dokae suprotno. Uljanik je uspio zato to je njime oduvijek upravljala naa struka, a nikada politika. U ostalima se uprave i nadzorni odbori mijenjaju sa svakim novim izborima. Tu nema rada i nema kontinuiteta. Mudre drave uvijek stimuliraju svoje izvo znike, pa je brodogradnja, u bivoj dravi imala tzv. sticung od 25%, na raun svojeg udjela u priljevu deviza, i to pored redovitog subvencioniranja, vezanog za stanje na tritu, a koji se kree od 9-12%. Jer treba imati u vidu da postoje i drugi faktori koji utjeu na poslovanje a na koje se ne moe utjecati: Situacija se na svjetskom tritu stalno mijenja. Na primjer, otkako Kina, koja nema svoje eliane, kupuje ogromne koliine elika po svijetu, ne pitajui koliko kota, cijena mu je znaajno porasla (u zadnjih 5 godina gotovo 500%), a samim time i cijena gotovog proizvoda. Na poslovanje utjee i injenica da je dolar slab, a kuna, po mom miljenju, debelo precijenjena, najmanje dvostruko, to poraavajue djeluje na sve izvoznike. Velik problem su i lihvarske kamate banaka. Rjeenje bi bila banka koja bi is kljuivo bila zaduena za brodarstvo i brodogradnju; s realistinim kamatama, naravno. Takvu banku bi trebala rijeiti Vlada. Godine 2000., hrvatska brodograevna struka, okupljena oko projekta Hrvatska brodogradnja 21. stoljea, na elu s prof. Sladoljevim, napravila je projekt restrukturiranja brodogradnje za Vladu, koji je dobio sve pohvale - i nita se nije pomaklo. Oito da su neki drugi interesi, moda tereni koje zauzi maju brodogradilita, rekao je Markovina, zapeli za oko nekima. Ali samo proizvodnja stvara novu vrijednost, a ta nova vrijednost stvara viak vrijednosti i puni dravni proraun. Toj proizvodnji, smatra on, treba pomoi da stane na zdrave noge: Struka to odavna predlae, daje konkretna rjeenja, ali, na koncu, onaj tko bi to trebao sprovesti baca to negdje u zapeak, kao nevano. I tako godinama; s novim vladama, novim ministrima...
204

18. p o g la v lj* R A / n n A D N IA ttR O D O fiR A D N )!

Profesor Markovina je rekao i ovo: Brodogradnja je tradicija, ponos, nanje, bogatstvo, izvozni 'brand', kruh i sol ove zemlje, pogotovu gradova i f.upanija gdje su velika brodogradilita. Nije bez osnove, u najeem vreme nu hajke na gaenje brodogradilita u Splitu, osvanuo grafit po ulicama: ^Ode h nam kver - doi e vam Grka. Jer, bez skvera jednostavno nema Splita, nema Trogira, nema Kraljevice, nema Rijeke. Ili emo biti industrija* jo uvijek i ijenjena u svijetu, koja radi itavu godinu i hrani preko 200.000 ljudi, ili emo luli sobari, konobari i kuhari, koji e raditi 3-4 mjeseca u godini (ako se posrei i), a ostalo vrijeme krepavati. Ovo su preozbiljne stvari da bi ih mogli voditi nestruni i neodgovorni diletanti. to se medija tie: Odavno uspjesi hrvatske brodogradnje - poput spek takularnih porinua, primopredaja plovnih objekata ija je pojedinana vrijednost nerijetko preko pedeset milijuna dolara, ugovaranja novih brodova i vrhunskim rjeenjima, nagrade svjetskih brodograevnih organizacija za bro dove godine - nisu, u ovoj zemlji, udarne vijesti. Piu se uglavnom loe vijesti, esto neprovjerene, upravljene ka stvaranju negativnog javnog mnijenja, isto koliko i sramna floskula da je brodograevna industrija na grbai radnog na roda. To jednostavno nije istina. Mi smo raunom dokazali da u sluaju najve ih subvencija davanih od strane drave, brodograevna industrija jo uvijek ostavlja u proraunu ove zemlje oko 300 milijuna kuna. Ali dovoljno je pogledati samo Slobodnu Dalmaciju i Jutarnji list i vidjeti to u njima piu o brodogradnji njihovi novinari zadnjih godina, pa e vam sve biti jasno. I javna izjava brodograevne struke, sa simpozija SORTA 2008. godine iz Pule, iako poslana svim medijima, nije uope objavljena, a s obzirom da se radi o kritici Vladi, ini se da j# bila cenzurirana... Brodogradnja je je dina prava industrija ove zemlje i ona se treba promatrati i rjeavati u cjelini. Brodogradilita su, osim Uljanika, za politiare bila i ostala Vrea bez dna .U njima se ugovaraju poslovi vrijedni stotinama milijuna dolara, knjiga narud bi hrvatskih brodogradilita permanentno je teka negdje preko 2,5 milijarde USD, a bila bi i mnogo tea da nema nekih opstrukcijskih aktivnosti drave i njezinih inovnika. ... Po stoti put naglavam da konano treba dati povjere nje i priliku struci da uradi ono to zna i moe! Ne trebamo mi u Europu po svaku cijenu, crnog obraza i sputenih gaa. Vlada mora stisnuti petlju i rei t<| Europi: Stani malo... mi imamo i elimo i dalje imati svojti brodogradnju, po bilo koju cijenu... ak i po cijenu odgode ulaska u EU! Jer, kakvi uemo - takvima e nas uvijek cijeniti. Alternativa ovome je samo jedna: postati EtJ sluganima, kako bi nam, na kraju balade, dali koju mrvicu kruha...
205

SVI IM 'j II U NOVINAMA

poneSto I ne) Krttlmlr Mllak

Zemlje Europske unije imaju znaajan kapital uloen u azijsku brodo gradnju, poput korejske, a neke od njih imaju svoju brodogradnju koju itekako tite. Mi, danas, jo uvijek u ovoj zemlji imamo pravu industriju, koja gradi prepoznatljiv i visokokvalitetan proizvod brod - i imamo, jo uvijek, itav i kruh, makar on bio i crni! Svojoj djeci moramo ostaviti u zadubinu barem ono to smo u zadubinu i dobili od naih starih. Ako sve prodamo, od ega emo ivjeti? Da, zaista, od ega? Ali bez obzira na to, i na bilo to uope, zasad je Vlada prepustila naa brodogradilita volji Europske komisije. U vijestima najednom portalu pisalo je ovako Upitno je hoe li Europska komisija odobriti Vladi nova jamstva. U meuvremenu, sva brodogradilita rade svoje planove restrukturiranja, koje takoer mora odobriti Bruxelles. iji program ne odobri, ii e u programi rani steaj, to znai da e praktiki Europa odluivati koji kver opstaje, a koji nestaje. Programi moraju pokazati da brodogradilite moe poslovati bez dosadanjih oblika potpora. Ipak, nemojte misliti da u Europskoj komisiji sjede ljudi bez srca. O, ne , nikako. A i ne uri im se. Jer, pisalo je dalje: ,,Bruxelles se smekao utoliko to je dopustio da planovi restrukturiranja budu uvjet za zatvaranje, a ne za otva ranje poglavlja trinog nadmetanja, ime smo ustvari dobili drugu priliku za pokuaj spaavanja nacionalnih navoza. I, za kraj, evo i poneto o tome koliko hrvatska vlada zapravo vlada Hrvatskom: Ministar gospodarstva uro Popija sastao se u Zagrebu s upravama i sindikalnim predstavnicima hrvatskih brodogradilita. Nije im znao odgovoriti smiju li ugovarati poslove dok ne uje to o tome kae Bruxelles Ipak, bitka jo traje. Krajem listopada na telekstu je osvanula ova vi jest: Predstavnici lanova Hrvatske udruge sindikata brodogradilita 3. maj, Brodosplit i Kraljevica potpisali su Sindikalni sporazum o ouvanje hrvatske brodogradnje. Dravi, kao veinskom vlasniku, predlau model restrukturi ranja prema kojem bi dionice kverova prepustila radnicima, io n i bi u roku od 10 godina morali dokazati da uspjeno upravljaju brodogradilitima. Spo razum je nastao zbog niza neuspjenih pokuaja privatizacije hrvatskih bro dogradilita i bojazni od steaja. Sto e drava rei na ovaj prijedlog? U ovom trenutku ne znam. Ili bih bar bih volio da ne znam. Jer drava e rei ono to joj narede, kao i dosad, bez obzira na interese onih koji tu dravu ine. Ali, o tom-potom.
20 6

! ii. p o g la v lje R A Z G R A D N JA BRODOGRADNJI

Zasad, brodogradilitima moemo samo i/, dubine srca rei: Samo naprijed, deki!

19. poglavlje

UROTA SE NE DOGAA? ... CRTICE SA SASTANAKA BILDERBERGA

Nedavno sam slagao na hrpu neke srodne intervjue koje sam napravio u proteklih nekoliko godina. Tu se se nali JefF Smith (O GMO-u), dr. Arpail Pusztai (takoer, uz to to je on i nadrap o), prof. Sigried Tischler (o podrijetlu nafte), David Whitehouse (o utjecaju sunca na Zemljinu klimu), William Eng dahl (o uzrocima Prvog i Drugog svjetskog rata, te o GMO-u kao stratekom oruju za kontrolu nad ljudima i za smanjenje broja stanovnika) i jo neki. S obzirom da je svaki pojedini intervju duine 20 do 40 kartica - dovoljno ma terijala da se ovjek zamisli (i bez Davida Ickea, iji su se intervjui, naravno, takoer nali na toj hrpi, ali on, je li, nije ozbiljan; on je, je li,freak). Postoji onaj slavni izraz: teorija zavjere. Za kojeg stvarno vie ne dajem ni pet para. Zapravo, samo za prvi dio ne dajem, za onu rije teorija . ini mi se da je pravi izraz: praksa zavjere. Jer to je ono to se dogaa neprekidno, to odreuje glavni tok veine dogaaja oko nas, kao i veine dogaaja u prolosti. To je ono to stoji iza raznih dezinformacija koje ire ugledna tijela, dezinfor macija kao to su... pa, sve one o kojima je rije u tih 150-200 kartica koje su, uostalom, sve prole kroz emisiju Na rubu znanosti. Naravno, razumni ljudi ne vjeruju u ovu tezu. Smatraju je pretjeranom. Radije se pitaju kako je mogue da se zbiva ono to se zbiva, trae odgovor u nekim prirodnim tokovima povijesti, u teoriji kaosa ili se tek snebivaju, pi tajui se kako je mogue da uvijek pobijedi najgore rjeenje, kako je mogue da oni na vlasti ne primijete ono to svatko vidi iz aviona, da e uinak nekih postupaka biti suprotan od onoga kojeg se eli postii. Ne smijemo zaboraviti da ivimo u svijetu obratnosti u kojem je izvjesni Henry Kissinger dobitnik Nobelove nagrade za mir. I zato je sve mogue. Zato
2 08

19. p o g la v lje URO TA S{ NI D O G A A ?... C R T IC E SA S A S T A N A K A B ILD ER B E R G A

!l

nilitllm da su tzv. teorije zavjera ne samo na pravom tragu, ve se bez njih tivi|rl uope ne moe i ne bio smio interpretirati. I)anas se rade strune analize fenomena teorije zavjere. Postavljaju se \ (ilhinja zato su one toliko popularne. Moda zato, nudi se odgovor, jer ljudi okuavaju nai neku logiku ili objanjenje za kaotina zbivanja oko njih, pa hvataju za bilo kakav, makar i iracionalni odgovor na pitanje: Zato? I tako, umjesto da se energija utroi na sadraj podataka koje nude neke neke teorije zavjera , pa da se, ako se podaci pokau tonima, s njih makne ig teorije , one * i* unaprijed otpisuju, dok ih se tako dobrohotno patronizira i sa zabavljenoii I svisoka analizira kao fenomen. Kad sam spomenuo ig - o tome se i radi. Izraz teorija zavjere je ig i, kao i svaki ig u povijesti, i on predstavlja diskriminaciju. Ako i mala djeca danas raspolau informacijama koje govore tla se, primjerice, njujorki Blizanci 11. rujna nisu sruili zbog zrakoplova koji *ai udarili u njih, kao i da nikakav zrakoplov nije udario u Pentagon (da sad ne ulazim u sve prebrojne lai oko razotkrivanja 11. rujna kojih je dosad ispunilo hsue stranice - i nikom nita), to nita nee promijeniti na stvari, jer ta stvar ima ig: teorija zavjere. Kao takvu, ako ste ozbiljan ovjek, treba je izbjega vali kakav god njen sadraj bio. Sjeam se sluaja kad je jedan Britanac svom zastupniku u parlamentu ili pak ministru, ne sjeam se tono, poslao dopis u kojem je predoio niz glavnih propusta kod slubene prie o 11. rujna i za molio ovjeka da pokrene to pitanje u parlamentu ili neto slino. Od njegova je pomonika dobio odgovor da se gospodin ministar, pogaate ve, ,,ne bavi Ieorijama urote. To to slubena verzija te prie nema nikakve veze sa zdravim t azumum, nije vano, jer je gebelsovski progurana kroz glavne medije, koji su ipak ozbiljni pa im automatski vjerujemo - pria je usaena i posaena kao istina koju se vie ne propituje. Sjetite se sami kako se danas usput, u sklopu neke druge vijesti, samo provue, bez ikakvog propitivanja (jer to se zna) sa svim nepotvreni podatak o nekakvom tamo Bin Ladenu koji stoji iza ruenja Blizanaca. Sve prolazi, jer ne moe cijeli svijet biti u krivu, zar ne? Jedanaesti rujna je samo najpoznatiji primjer. Doivio sam i sam sline prie i reakcije na lokalnoj mikrorazini, bahatost koju samo istinsko neznanje i neinformiranost moe izroditi. Doista smijeno. Toliko smijeno da ovjeku doe da se grohotom smije kad ita novine ili gleda televiziju pa vidi jako oz biljne ljude koji su progutali slubenu priu, pa neto mudruju i kue svijet, a pri tom su, zahvaljujui sveopoj cenzuri u glavnim medijima, na krivom kolosijeku i niti djelomino upoznati s drugim vienjem pozadina dogaaja o
209

SVI PlSli II NOVINAMA (..i poneito I ne) KrKImlr MK.ik

kojima priaju. Ponekad i otvoreno lau, kao to je sluaj s uglednim znanstve nicima u Hrvatskoj koji promiu GMO. Naravno, nemojte se obazirati na mene. Kao to se ne obaziru neki moji dobri prijatelji, povjesniari po struci i ljudi s dvije noge na zemlji, koji ne pue ove moje prie. Oni imaju neke svoje. To je u redu. Na nekom drugom mjestu oni e napisati to misle. Na ovome u ja jo dodati kako iz svega slijedi da je i povijest koja se ui u koli potpuno iskrivljena i proiena. Uostalom, i ona je tek teorija. U njoj nema niti spomena o raznim presudnim zbivanjima iza zavjese koja su bila presudna za pokretanje Prvog ili Drugog svejtskog rata, Nigdje se ne spominju ti nevani podaci, da su sami voe ili oni iza njih na svim zaraenim stranama pripadnici istih drutava ili ekonomskih grupacija, a kad i nisu, onda su tek marionete, dok se presudne odluke i potezi vuku iz sjene, s jasnim ciljem da se postigne devastirajui uinak kakav se i dogodio, radi vlastitih ciljeva. I zar netko jo vjeruje da se na vlast dolazi pravim de mokratskim procesom, da do trenutka dok netko postane predsjednikom nije duan na toliko strana da ga od toga samo moe boljeti glava? Da, da, znam, demokraciju se ionako opisuje kao najmanje lo od svih sustava, nita to o vjek sklopi nije bez mane itd., itd. Vjerojatno bi nam bio dobar i taj sustav kad ne bi bio voen zakulisnim igrama, privatnim interesima, cenzurom, od kojih je veina u slubi jednog vrlo dugoronog plana. Rei u jo i ovo: neki smatraju da su teorije zavjera negativna pojava jer plae ljude i ire strah. Ne mogu se sloiti s time. S obzirom na to da one bara taju mnogim vanim, a manje poznatim podacima, koje povezuju na logine naine, dobro je informirati se. Istina je uvijek dobra. I ponekad se treba podsjetiti: ona doista oslobaa. iri pogled ne moe biti gori od uskog pogleda, samo bolji. Nema zla od toga da se ima bolji uvid u ono to se dogaa ispred nas, nema zla u tome da se ovjekom ne moe ba tako lako manipulirati uvjetovanim refleksima. Odbacite teorije zavjera ili ih prihvatite - svejedno je. AT nek to bude vaa odluka, a ne rezultat tuih napora da oblikuje vaa uvjerenja i svjetonazor. Neka nema temelja u nainu razmiljanja i mentalnom kavezu koji se moe saeti u reenicu: To svi zna ju , kad je rije prihvaanju svega to se servira. Sve preispitajte od poetka, razmontirajte, rastavite* pa potom sami ponovno sastavite. Neka odluka buda zaista vaa. Kad sam ve spomenuo odluke - neke do njih stiu izravno sa sastanaka skupine Bilderberg. Jo do prije koju godinu taj je pojam bio veini ljudi po210

19. p o g la v lje UROTA SI NI I 50GA A?... C R T IC E SA S A S T A N A K A B ILD ER B E R G A

tuno nepoznat, ali se u proteklih par godina pomalo probijao u javnost, kroz pokoju knjigu ili ak i novinski lani u novinama. Recimo, jo u svibnju 2009. moglo se na news-portalu proitati vijest sljedeeg sadraja (a slinih se te i sljedee godine nalo ak i na stranicama naih dnevnih novina): Pripadnici Bilderberg-kluba raspravljali su na skupu u atenskom hotelu Nafsika astirpalas, koji je zavren u petak, o trenutnoj ekonomskoj krizi. Novi narima je pristup, kao i obino, bio zabranjen, a skup je bio osiguran s kopna, mora i iz zraka. Ovom klubu se pripisuju zasluge za osnivanje EU, za NATO-ovo bombardiranje Srbije, ali i za izbor amerikog predsjednika Baracka Obame na prologodinjim izborima. Prema navodima atenskog dnevnika Katimerini, na skupu je sudjelovalo oko 130 utjecajnih linosti iz svijeta, meu kojima su poli tiari, pripadnici kraljevskih obitelji, monici iz vojnoindustrijskog i bankarskog sektora, prve osobe naftnih kompanija, odnosno oni koji za koje se neslubeno kae da su krojai sudbine cijelog svijeta. Bilderberg klub ima tvrdu j#2gru koje trenutno ine David Rockefeller i Henry Kissinger, a ostatak lanova se bira i po ziva po trenutnoj aktualnosti, odnosno po tome koliko je perspektivno ulagati u njih. Nijedan sastanak, od 1954. kad je klub osnovan, nije protekao bez poznatog amerikog politiara i diplomata Kissingera. Godinji skup ovog kluba na jednom mjestu okuplja treinu top-politiara i dvije treine financijsko-poslovnih magnata. Njihov posao ove godine je bio da tijekom tri dana vijeaju to im je initi sa svjetskom ekonomijom, bez bojazni da e njihovi stavovi dospjeti u javnost. Na ovakvim sastancima i skupovima ak ni osiguranju nije dozvoljen pristup, a nita se sa sastanka ne snima i ne biljei. Meu uzvanicima ovogodinjeg skupa nali su se i ameriki ministar fi nancija Timothy Geithner, predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick, ameriki izaslanik Richard Holbrooke, kraljice panjolske i Nizozemske Sofija i Beatrice, predsjednik Europske sredinje banke Jean-Claude Trichet, predsjednik Europ ske komisije Jose Manuel Barroso i ef vedske diplomacije Carl Bildt - istie se u grkim medijima. Ova tajna organizacija, koju mnogi zbog skupova daleko od oiju javnosti poistovjeuju sa Slobodnim zidarima, krivac je i za postavljanje Baracka Obame na elo SAD-a. Naime, ba je Obama u lipnju prole godine sudjelovao na sastanku Bilderberg kluba. Naime, brojni teoretiari i analitiari smatraju da je na ovom skupu odlueno da e prvi ovjek SAD-a postati Obama. Za nekoliko dana ili mjeseci vidjet emo to je odlueno na skupu koji je u petak zavren u predgrau Atene. Prema navodima grkih medija, skup je posjetio i ameriki potpredsjednik Joe Biden, koji sutra poinje balkansku turneju tijekom koje e posjetiti Sarajevo, Beograd i Pritinu.
211

SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneito I ne) Kratlmlr MK.ik

Prema navodima s blogova na internetu, susret s bilderbergovcima mu je, navodno, pomogao da oblikuje konane stavove za razgovore na ovim stani ama. A kako je tema skupa bila i ekonomska kriza, a cijelog proteklog tjedna je na sva zvona objavljivano da je ona dotakla dno i da polako prolazi, pretpo stavlja se da e nezaposlenost i manjak novca u narednom razdoblju biti sve manji problem. U vijesti je saeto reeno dosta toga o prirodi Bilderberga, ali imalo bi se za rei jo i puno vie. Otamo ne stie nita dobro, a jedina dobra stvar u vezi bilderbergera jest da se sada barem zna da postoje. Daniel Estulin, autor knjige Istinita pria o drubi Bilderberg, ak je bio pozvan da 1. lipnja u Eu ropskom parlamentu u Bruxellesu odri konferenciju za novinare na temu Drube Bilderberg i njihovih zakulisnih igara sa svjetskom ekonomijom i Europskom unijom. Taj je neobini dogaaj zapoeo kada je talijanski politiar i zastupnik u Europskom parlamentu Mario Borghezio proitao talijansko izdanje Estulinove knjige i saznao za sastanke Bilderberga. Kako bi narod rekao, popizdio je, te je 11. studenog 2009. godine u Europskom parlamentu optuio Drubu Bilderberg i Trilateralnu komisiju da utjeu na imenovanje politikih funk cija u Europskoj uniji. To je uinio ovim rijeima: Spomenut u nominacije Balkenenda, M ilibanda i Van Rompuya (predsjednika Europskog vijea). Je li mogue da nitko nije primijetio da ovi kandidati posjeuju sastanke D ru be Bilderberg i Trilateralne komisije? Moramo utvrditi jesu li ovi kandidati zaista predstavnici politikih snaga iz svojih zemalja ili je jednostavno rije o predstavnicima tajnih skupina koji se sastaju iza zatvorenih vrata kako bi donosili odluke. Istinito je, mada neobino, da se u Europskom parlam entu (koji nema nikakav utjecaj na upravljanje Europskom unijom, ali barem, kao fasada, daje neto prostora za razgovor) ponekad mogu uti neobine stvari. Re cimo, zastupnik Nigel Farage iz Stranke za neovisnost Velike Britanije je jo 24. veljae 2010. godine imenovanje H erm ana Van Rompuya na mjesto predsjednika Europskog vijea, ovako popratio u Europskom parlamentu: Reeno nam je da e predsjednik (Europskog vijea) biti golema politika figura koja e voditi 500 m ilijuna ljudi. Nakon svega, bojim se da smo d o bili vas. Ne elim biti grub, ali vi imate karizm u krpe za ienje i pojavnost obinog bankarskog inovnika. Tko ste vi uope? Nikada prije nisam uo za vas. Nitko u Europi nije za vas uo. Tko je uope glasao za vas i pom o u kakvih mehanizama? Je li ovo europska demokracija? Ne sumnjam da
212

19. poglavlje UROTA SI NI I (KADA?... CRTICE SA SASTANAKA BILDERBERGA

ete upravo vi biti tihi ubojica europske demokracije i europskih drava. ()d kada ste doli na poziciju, Grka je postala obian protektorat. Mogu sigurno rei, u ime veine britanskog naroda, da vas mi ne poznam o i ne telim o. Prema Estulinu, druba Bilderberg eli stvoriti tehnokratsko carstvo, svi jet s jednom korporacijom koja djeluje na tetu porobljenih drava i graana;, pa se zato u Europi odvija proces unitenja nacija. Ustav, granice i zastave takav e sustav jednostavno progutati. Grka je, tvrdi Estulin, ve postala protektorat nakon stoje Europska unija odobrila pomo od 750 milijardi eura jer Grka taj d tll nikada vie nee moi otplatiti. Sljedee bi na redu trebale biti panjolska, lortugal i Irska, a tim procesom upravljaju dunosnici iz Bruxelesa koje nije izabrao narod. Izmeu ostalog, ele unititi koncept drutvene skrbi koji je bio u slubi dobrobiti ovjeanstva, Estulinova prezentacija u Europskom parlamentu bila je dobar (mada ne eljeni) marketing za sastanak biklerbergera koji se zbivao od 3. do 6. lipnja 2010. u hotelu Dolce u Sitgesu u Kataloniji, 35 kilometara jugozapadno od Barcelone. Tamo su britanske novine The Guardian poslale novinara Charlia Skeltona koji je u jednoj od prvih reportaa, u iekivanju poetka konfe rencije, napisao i ovo: Na prologodinjem sastanku bilderbergera u Grkoj prisustvovali su grki ministar financija, ministar vanjskih poslova i guverner Nacionalne banke Grke. Nekoliko mjeseci poslije, Grka je bankrotirala. Ovaj put Madridu moemo poeljeti samo sreu. Skelton je iz dana u dan opisivao situaciju na ulicama, a imalo se to za vidjeti jer su stotine policajaca nadzirale ulice Sitgesa, a policijski helikopteri kruili su iznad grada. Bilderbergeri su se nali u lancima u novinama Independent i Times, a Skelton se javljao za BBC World Service. Nexusov novinar Giuliano Marinkovi izdvojio je zanimljive djelie razgovora izmeu Skeltona i novinara BBC-a Evana Davisa, koji je konferenciju Bilderberga usporedio s godinjim sastancima svjetskog ekonomskog foruma u Davosu. Skelton mu je skrenuo panju da su na sastanke u Davosu pozvani novinari, dok tijekom sastanaka Drube Bilderberg ne postoje odnosi s javnou. Moda se ti ljudi ele privatno sastati kako bi mogli slobodnije razgova rati, ponovio je svoju primjedbu Davi. Vjerojatno kako bi odigrati i koju partiju stolnog tenisa, dopunio ga je Skelton. Za razliku od prologodinjeg sastanka u Grkoj, napisao je Marinkovi, policajci Katalonije pokazali su drukiji senzibilitet kojega je psihosociolog
213

SVE PlSE U NOVINAMA

( .,. ,1

poneito I ne) KrMImlr MK.ik

Daniel Turona saeo reenicom da policajci ovdje razmiljaju nezavisno. List El Publico objavio je protest policijskog sindikata jer trokovi etverodnevnog osiguranja konferencije iznose 600.000 eura. Sindikat je podnio formalnu pri mjedbu zbog zloupotrebe policijskih resursa u osiguranju delegata Drube Bil derberg. Pa logino, ako je to njihov privatni sastanak, neka se ne osiguravaju na teret poreznih obveznika, zar ne? (Kojima ionako ne smjeraju nita dobro), U Sitges su nahrupili i aktivisti, a jedan od njih, Rafa Palacios, obratio se policijskoj blokadi megafonom, to moete vidjeti na internetu, a vrijedi poslu ati jer je ovjek bio nadahnut. Dovoljno nadahnut da takne ljude u osiguranju, barem prema vlastitom opisu daje vidio jednog policijskog inspektora kojem su potekle suze na oi. Dan poslije aktivisti Ivan Torres i Rafa Palacios uhieni su i odvedeni u policijsku postaju jer su pokuali fotografirati hotel s oblinjeg brda. Privedeni su istom onom policijskom inspektoru kojem se Rafa obratio dan ra nije preko megafona. Koji mu je sad, kako je opisao Rafa, rekao:Divimo vam se, Vrlo smo tuni, ali ne elimo ovdje sukobe. Jedino to elim je da cijela operacija u Sitgesu proe bez incidenata. No, zaista mi se ne sviaju ti ljudi. Novinar Charlie Skelton diskretno je razgovarao s osobljem hotela u Sit gesu gdje se odravala ovogodinja konferencija Drube Bilderberg i objavio dio popisa delegata koji su prisustvovali sastancima. Evo nekih, tek da se pod sjetimo dokle to ide: -Marcus Agius: direktor izvrnog odbora BBC-a i predsjednik Barclaysa, britanske financijske tvrtke koja djeluje diljem svijeta -Josef Ackermann: predsjednik Deutsche Banke i direktor Shella -General Jack Keane: bivi zamjenik naelnika stoera amerike vojske i lan odbora u General Dynamicsu -Juan Luis Cebrian Echarri: direktor medijske korporacije Grupo Prisa -Richard Holbrooke: diplomat za pitanja Afganistana i Pakistana u admi nistraciji Baracka Obame, lan Vijea za meunarodne odnose -Gustavo A Cisneros Rendiles: medijski mogul iz Venezuele -Victor Halberstadt: profesor ekonomije na Sveuilitu Leiden i meuna rodni savjetnik financijske korporacije Goldman Sachs, predsjednik Meuna rodnog instituta za javne financije -Roger Atlman: osniva i predsjednik meunarodne investicijske korpo racije Evercore Partners. -Joaquin Almunia: panjolski lan Europske komisije -W. Edmund Clark: predsjednik TD Bank Financial Group -Jyrki Katainen: ministar financija Finske
214

20. poglavlje

POZADINA MOI
Jo jednu eskapadu licemjerstva moglo se vidjeti kroz niz novinskih tek stova u kojima je papa Benedikt XVI, nekad znan kao Ratzinger, dobio prostor da se ispriava vjernicima,, ^Osramoen sam i ponien zbog grijeha sveenika pedofila, pisalo je u naslovu teksta o tome kako je sredinom rujna 2010. pri mio u Londonu pet rtava (od vie stotina) sveenikog nasilja. Nakon to je sasluao njihova svjedoanstva, vidljivo dirnut, pisalo je, papa je rtvama obeao punu potporu te naglasio kako Katolika crkva ini sve da do slinih dogaaja vie ne doe. Hm. Pa opet: Hm. Jer sad vie ne govorimo o par izoliranih sluajeva ve o pojavi koja poprima naznake epidemije. No, mada je papa izrazio svoju du boku bol nevinim rtvama neizrecivih zloina, njegov posjet Londonu pratio je prosvjed od nekoliko tisua ljudi koji su prosvjedovali protiv papine politike prema upotrebi prezervativa, protiv stajalita Vatikana prema homoseksual cima kao i zbog sveenika-zlostavljaa djece. Lucy Duckworth izjavila je za novine da su je od pete do jedanaeste godine seksualno iskoritavala tri svee nika, a da su dvojica jo uvijek sveenici i da imaju obraza nazivati se slugama Bojim. Na prosvjede u London Barbara Dorris je stigla iz St. Louisa u SAD-u. U rukama je nosila transparent na koji je zalijepila svoju sliku s prve priesti, kada je imala sedam godina, i kad ju je zlostavljao sveenik. Uoi papinog putovanja u Veliku Britaniju, pisalo je jo prije u novinama, primas Katolike crkve u Belgiji, nadbiskup Andre-Joseph Leonard, nakon to se javnost zgrozila razinom seksualnog zlostavljanja nad djecom od strane ka tolikih sveenika, izjavio da je skandal izazvao puno boli papi Benediktu XVI. Da, uvjeren sam da ga dua boli. Pogotovo u svjetlu injenice da je, kao to je pisalo, Katolika crkva u Belgiji imala svoju internu radnu skupinu koja
215

5VI PlSE

NOVINAM A

po neito l ne) Krallm lr MK.ik

je bila zaduena za istragu (novoorvelovskl izraz za zatakavanje) seksualnog zlostavljanja. Kad se naete u opasnosti od razotkrivanja, zlatno je pravilo da povedck* samostalnu istragu. Tako ete izbjei teka pitanja i rei da ne elite pre judicirati ishod istrage, iako cijelo vrijeme znate kakav e ishod biti jer sic sami odabrali istraitelje . Primjera je puno, od Warrenove komisije koja je istraivala ubojstvo Kennedyja, studije amerikog ratnog zrakoplovstva Plava knjiga koja je istraivala pitanje NLO-a, do komisije koja je istraivala napa de 11. rujna. Tony Blair je pokrenuo istragu pod ravnanjem lorda Huttona 0 okolnostima, kako pie David Icke, bjelodanog ubojstva inspektora za oruje Davida Kellyja koji je bio rekao, to se kasnije pokazalo tonim, da su Blairove tvrdnje o prijetnji koju bi predstavljao Sadam Husein bile napuhane. Usput reeno, zato sam morao imati blizu vreicu za povraanje kad sam nedavno u novinama, u tekstu preko tri stranice (povodom njegove autobiografije), itao Blairovu ispovijed o tome kako mu je teko bilo to su Britanci ginuli, kako Je esto plakao i kako mu je ao to je imao krive obavjetajne podatke. Takvih istraga ima koliko elite. I Vatikan je - nakon skandala s mason skom loom P-2 i ubojstva pape Ivana Pavla I 1978. godine (nakon 33 dana na dunosti) koji je elio sprijeiti utjecaj P-2 unutar crkve n a elo samostal ne istrage stavio dr. Hermana Absa, direktora Deutche Bank tijekom Drugog svjetskog rata, jednog od glavnih izvora Hitlerova financiranja, kojega su zvali i Hitlerov rizniar. Abs je bio i Malteki vitez, a i lan Upravnog odbora I. G. Farbena, nacistikog farmaceutskog giganta koji je zatvorenike koncentracijskili logora koristio kao robovsku radnu snagu. Poslije rata je uhien, ali je, pie Icke, rotildski kontrolirana Engleska banka intervenirala da ga se pusti na slobodu. Ali, kako te samostalna istraga pedofilstva koju je pokrenula Crkva u Belgiji godinama nije dala konkretne rezultate (u biti, konkretni su rezultati, iz perspektive Crkve, bili upravo to: da se nita ne sazna, op. K. M.) vlast je odluila pokrenuti svoju istragu. Policija je ak upala u prostorije vie crkava, ukljuujui sjedite biskupije u Mechelenu, a pretraena je i grobnica jednog kadrinala jer se sumnjalo da su ondje zakopani vani dokumenti o umijeanosti Crkve u skandal. Policija se opravdavala time da je traila dokaze o tome kako je Crkva zapravo cijelo vrijeme pokuavala prikriti dokaze o umijeanosti sveenstva u skandal seksualnog zlostavljanja, dok su crkveni oci otro kritizirali takve akcije kao povredu autonomije. No, upravo zahvaljujui tim akcijama, Belgija je otila najdalje od svih drava u kojima su izbili seksualni skandali sveenika.
216

20, p o g la v lje P O Z A D IN A M O I

Objavljeni dokument na 200 stranicu, kojega je sastavilo dravno istrano povjerenstvo, sadri i svjedoanstva mnogih rtava; veinu ine djeaci, ali ima I djevojica. Navodi se da su neke rtve seksualno zlostavljane u dobi od samo dvije godine. Neke od rtava su izjavile da su zlostavljane nakon ispovijedi, druge pak da su, traei objanjenje od Crkve, naile na razne manipulacije i od sveenika koji su inae osuivali takvo ponaanje drugih sveenika. Pisalo je i da je izvjetaj potvrdio kako stotine rtava seksualnog zlostavljanja i dalje pate zbog tekih trauma koje su doivjele u prolosti. Javnost je u Belgiji, pisalo je, okirana spoznajom da je gotovo 500 oso ba tuilo Katoliku crkvu za zlostavljanje. No, od Crkve su do sada dobivali samo upute kako, kao krani, moraju nauiti pratati. Tek sada je Crkva, pisalo je, konano progovorila i priznala svoja strana nedjela. U brojkama: dosad je 500 osoba tuilo Katoliku crkvu za seksualno zlostavljanje, 320 je do sada otkrivenih zlostavljaa, 13 osoba je poinilo samoubojstvo kao posljedicu seksualnog zlostavljanja, 1 osoba je bila zlostavljana u dobi od ti vije godine, 5 osoba je bilo zlostavljano u dobi od 4 godine, a 60 posto zlostavljanih bili su djeaci. Nije samo Crkva dio lanca pedofilije. U Portugalu je u rujnu 2010. okonan estgodinji proces u kojem je razotkriven pedofilski lanac u kojem su bili pripadnici elite portugalskog drutva, pisalo je u novina ma, koja je desetljeima zatakavala sluaj. Sedmero ljudi proglaeno je krivima za silovanje siroadi, a estorica mukaraca osuena su na kazne od 5 do 18 godina. Meu njim a su Carlos Cruz, svojedobno proglaen najpopularnijim ovjekom Portugala, televizijski voditelj s tridesetogo dinjim iskustvom, te Jorge Ritto, nekadanji diplomat i ovjek koji je neko vrijeme bio i am basador UNESCO-a u Portugalu, kao i jedan lije nik i jedan odvjetnik. Bio je to najdulji proces u pravosudnoj povijesti Portugala, prepun zastraivanja svjedoka i drugih metoda kojima je por tugalska politika elita nastojala prikriti monstruozne zloine. Zbog cije log sluaja, pisalo je, Portugalci su izgubili povjerenje u svoj pravosudni i policijski sustav. Izvjetaji o tome da portugalski monici s bolesnim seksualnim sklonostima koriste sirotita za pronalaenje svojih rtava, poeli su kruiti jo osamdeseteih godina prologa stoljea, ali su stav ljena na stranu. Tadanja vladina dunosnica Costa Macedo o tom u je obavijestila tadanjeg predsjednika drave, generala Ramalhoa Eanesa, i predoila mu vrste dokaze. No, nikakva istraga nije pokrenuta, a Mace do je dobivala telefonske prijetnje smru.
217

SVE PlSF U NOVINAMA (,n ponotio I ne)

MK.ik

O koliko se djece radi? Uivi voza lisubonskog sirotlta asa Pia priznao je - 639 zloina! U knjizi Davida Ickea Najvea tajna, a i nekim drugima, postoje obimna i dobro dokumentirana poglavlja u kojima se razotkriva mreu sotonistikih i pedofilskih rituala diljem svijeta u koje su, kao po pravilu, ukljueni najviSI ealoni drutva, ukljuujui i neke efove najveih drava. Pomou tih magij skih rituala, u kojima su glavni dio rtvovanja djece radi hranjenja njihovim strahom, pie Icke, oni uspostavljaju vezu sa svojim gospodarima s druge ra zine. Dokumentirao je nekoliko otkrivenih lanaca pedofilije i trgovine djecom (ponekad se za rtvovanja koriste djeca roena u tajnosti koja nikad nisu pri javljena pa nitko nije niti znao da su nestala), iji su tragovi u nekim zemljama vodili vrlo visoko, do samog vrha. Sjetimo se opet gmazova koji se navodno hrane ovjekovom energijom i emocijama straha. Svaki put kad mislimo ili osjeamo, aljemo, pie Icke, val koji titra u skladu s frekvencijom konkretne misli ili emocije: Niska vi bracija straha i s njim povezane emocije poput ljutnje, agresivnosti, stresa i krivnje stvaraju frekvencije koje se slijevaju u meuprostornu razinu (gdje ive gmazovi; op. K. M.) i tako postije energetski izvor Ja gmazove i ostale entitete. to ovjeanstvo osjea vie straha u svim njegovim oblicima, to e vie energije - snage - imati gmazovi i drugi m euprostorni entiteti za svoje odranje i napad na nas same. Cjelokupni globalni sustav osmiljen je na nain da se stvara energija straha, stresa i patnje te da se ljudsko stanovnitvo pretvori u izvor njihove energije. Icke je citirao Alana Waltona, dugogodi njeg istraivaa i pisca o gmazovima koji je rekao: Ti vampirski t ipovi (gma zova) ... zapravo se nastoje hraniti energijama ljudskih emocija i ivotnom silom/esencijom da bi dobili energiju koja im je oigledno potrebna ne samo kako bi se infiltrirali u na svijet nego i u nau dimenziju. David Icke pie da je pedofilija jo jedan oblik ponaanja tih energestkih vampira koji na poseban nain ude za energijom i esencijom djece. Pedofile su opsjeli gmazovi i druga demonska bia, tako da kada spolno ope s djecom, demon koji ih je opsjeo upija djetetovu energiju iz prve akre s dna kraljenice, sjedita kundalinija. Mnogi ekstemni, jezivi postupci proizlaze iz opsjednustosti poinitelja tih groznih nedjela. Ako vas tema zanima (jer je nevjerojatna barem koliko je zastraujua, a izvan cijelog konteksta Ickeove prie teko ju je ope smisleno smjestiti u neku ladicu) potraite je na stranicama njegovih knjiga. Ali znajui to, prestao sam dogaaje koje sam naveo promatrati kao izdvojene incidente. Pogotovo zato

218

20, p o g la v lje

p o z a d in a m o

( i

tlo je ak i iz novinskih vijesti vidljivo tlu ono to nisu. Tisue djece, mnotvo vcenika, predstavnik UNESCO-a , panjolski voditelj vijesti... svi su ti ljudi dio 'sustava koji kroji mreu kontrole na ovom svijetu. *********** Zanimljiva vijest osvanula je i u srpnju 2010. na jednom portalu. Naslov je glasio: Dvije treine medicinskih istraivanja je pogreno. Pisalo je da je John Ioannnis, britanski infektolog i medicinski analitiar, pregledao stotine istraivanja i zakljuio da su se dva od tri zakljuka objav ljena u medicinskim asopisima kasnije pokazala netonima. Evo najeih razloga pogrenih preporuka i zakljuaka koje je on naveo: 1. Istraivai izmiljaju dokaze Znanstvenici tvrde da su uveni sluajevi prevare rijetki, poput onog kad je 2005. junokorejski znanstvenik Woo Suk Hwang lano tvrdio da je kloni mo ljudske matine stanice. Meutim, u anonimnoj anketi s 3200 medicinskih znanstvenika koju je proveo asopis Nature, treina je priznala da je bar jednom namjestila rezultate istraivanja. U slinoj anketi, polovica znanstvenika je re kla da znaju za studije koje su ukljuivale prevare. Broj onih koji su uhvaeni je, zapravo, zanemariv. No, to dovodi do tako iznenaujue razine nepotenja? C )dgovor je jednostavan. Znanstvenici moraju objavljivati nove radove s impre sivnim rezultatima kako bi odrali svoje karijere na ivotu. Nekima je to teko uz poten rad. 2. Makinacije rezultatima I cijenjeni znanstvenici esto odbacuju podatke. esto to moraju zbog loe opreme ili zbog toga jer se ukljueni pacijenti ne dre programa. Pro blem je to nije uvijek jasno gdje podvui crtu izmeu podatka koji je na stao grekom i podatka koji se znanstveniku ne svia. Douglas Altman, iz Centra za statistiku u medicini s Oxforda, prouio je vie od 100 istraivanja lijekova i usporedio sirove podatke i one koji su objavljeni. U veini studija neki su podaci izostavljeni - oni najee nisu podupirali zakljuak. Krajnji oblik proiavanja podataka je odbacivanje kompletne studije koja se zbog nepovoljnih rezultata u cijelosti taji od javnosti. esto to rade farmaceutske kompanije. Primjerice, prije dvije godine dokazano je da 23 od 74 pokrenute studije o antidepresivima nisu nikad objavljene. Objavljene su samo one koje su pokazale da antidepresivi imaju uinak.

219

SVI: PlSl: U NOVINAMA (,i ponuMn I nu) Kmilmlr MKflk

3. Znanstvenici testiraju krive pacijente Lijekovi su esto testirani na ljudima koji ne trebaju odreeni pripravak, a ne na populaciji koja bi ga koristila. Ponekad je testirana skupina sastavljena od iznimno zdravih ili, s druge strane, od krajnje bolesnih pojedinaca. I to to je testirana grupa vrlo mlada ili vrlo stara takoer moe dovesti do krivili zakljuaka. Uza sve to, nekim se volonterima plaa sudjelovanje u istraivanju, to rezultira velikim brojem siromanih, alkoholiara, narkomana i beskunl ka, to takoer iskrivljuje rezultate. 4. Mora se pronai zacrtani zakljuak istraivanja I sama sluajnost nam govori da e u medicinskim i psiholokim istrai vanjima uvijek biti poboljanja kod odreene grupe ljudi. I to ne mora imali nikakve veze s testiranjem. Ali, znanstvenici tada mogu tvrditi da je pobolja nje nastalo zbog tvari koja je testirana. 5. Prouavaju krivog sisavca Prije etiri godine u bolnici Northwick Park u Middlesexu testiran je ekspe rimentalni lijek koji bi trebao lijeiti leukemiju. Ubrizgavali su ga u tijelo estero volontera. Svi su vrlo brzo naglo oboljeli. Lijek je prethodno proao test sigur nosti i pokazalo se da i 500 puta vee doze nemaju nikakvo negativno djelovanje - ali samo na ivotinjama. Medicinska istraivanja postala su ovisna o testovima na ivotinjama. Revolucionarna otkria koja se razglase po medijima esto su tek rezultati uoeni na ivotinjama, a naknadno nemaju ni priblino slian uinak na ljudima. Tri etvrtine ispitivanja ne prolaze testiranja na ljudima zbog opa snih nuspojava, ili jer jednostavno nemaju ljekovito djelovanje. Kad smo ve kod zdravlja, u jesen 2010. u novinama je osvanula i vijest da Ministarstvo zdravstva nije uspjelo na sudu dokazati da je otac koji je lani odbio cijepiti sedmogodinje dijete protiv MoPaRu-a, DiTe + IPV bolesti (os pice, zaunjaci, rubeola, difterija, tetanus) kriv zbog neprovoenja imunizacije po Zakonu o zatiti puanstva od zaraznih bolesti (nije li ovo opet novoorveolovski govor, u kojem se unitavanje prirodnog imuniteta tijela cjepivima naziva zatitom puanstva), pa nee biti novano kanjen. Sud nije mogao sa sigurnou utvrditi je li atopijski neurodermitis, od kojeg je djeak obolio s tri mjeseca, posljedica cijepljenja. Kako nije bila iskljuena mogunost da je zdravlje bilo narueno zbog cijepljenja, sutkinja je oca oslobodila. Po zakonu, kontraindikacije su opravdan razlog za odbijanje cjepiva, ali kao to se vidi, to se mora dokazivati na sudu.
220

20. p o g la v lje P O Z A D IN A MO(*l

ovjek je prilikom upisa djeteta u kolu odbio cijepili dijete zbog burnih reakcija na ranija cijepljenja, pa su i 0 1 1 i supruga htjeli zatititi dijete. Kad je njihov sin cijepljen HiB cjepivom u dobi od dva mjeseca, dobio je ekcem na lijevom obrazu, a nakon to je s tri mjeseca cijepljen protiv Di-Te-Per plus Po lio bolesti, stanje mu se pogoralo pa je dobio atopijski neurodermitis - rane i svrbe po cijelom tijelu. Pitam se koliko tete poine cjepiva djeci, a da se ne manifestiraju tako brzo i tako burno? Zar zaista netko ozbiljno misli da ovjek moe poboljati ono to je priroda napravila, ljudski imunoloki sustav? Zbog poboljanja hi gijenskih uvjeta, mnoge bolesti su se za 95 posto smanjile i skoro nestale jo prije uvoenja cjepiva. U okviriu pokraj testa pisalo je da u svijetu postoje te orije za i protiv cjepiva, nakon to se nastanak nekih autoimunih bolesti poeo povezivati s cjepivom. U nekim zemljama cijepljenje nije obavezno, ali se necijepljena djeca ne mogu upisati u vrti i kole. Opet novoorvelovske doskoice. Nije obavezno, ali zapravo jest. Toliko iz vijesti; detaljni prikaz manipulacije lijekovima i rezultatima istraivanja mogu se nai u odlinoj knjizi lijenice Lidije Gajski Lijekovi ili pria o obmani. ************* Sljedea vijest koja je ispala iz mojih kuverti podsjetila me na one vijesti iz jednog od ranijih poglavlja, koje pokazuju kakve su nagrade nakon zavr etka mandata ekale bive premijere Velike Britanije, panjolske i druge zaslunike, u vidu odlino plaenih poslova u iluminatskim korporacijama ili basnoslovnih honorara za predavanja. Kao i mnogi drugi pijuni Elite, i naeg biveg premijera ekale su nagrade. Njegov prvi angaman nakon odlaska iz Banskih dvora Icrajem 2009., pisalo je u novinama, bilo je savjetniko mjesto kod kanadske bogataice Louise Blouin, predsjednice Zaklade koja organizira globalni samit kreativnog razvoja u New Yorku. Jo u vrijeme dok se to zbivalo, u jednom je novinskom lanku spomenuto da u nadzornom odboru te zaklade sjedi i jedan od glavnih operativaca Elite, glavom i bradom Henry Kissinger. Ba zanimljivo. Uostalom, kakav to mudri savjet moe Ivo Sanader dati jednoj bogataici koja ga moe pojesti za doruak? Ovo su sve, tako oigledno, tek paravani, uhljebljenje ovjeka koji je napravio to mu je reeno. Ambicioznu kanadsku bogataicu i humanitarnu djelatnicu Louise Blouin uvrtavaju meu tridesetak najbogatijih ena svijeta jer je, izmeu ostalog, vla snica multimilijunskog londonskog umjetnikog instituta, a Shimon Pere, Bili Clinton, Henry Kissinger samo su neka od zvunih imena njezinih prijatelja
221

SVE PlSF. U NOVINAMA (...a ponplo I ne) KiHIlmli MK,il<

kojima se sada pridruio i Ivo Sanader, pisalo je. U funkciji hrvatskog pi t* mijera Sanader je u rujnu 2008. sudjelovao u radu njenog Globalnog samlttt kreativnog razvoja u New iforku govorei izazovima globalizacije i hrvat skim iskustvima. Louise Blouin bila je oduevljena njegovim nastupom, re eno je u novinama, pa je dobio poziv da i ove godine doputuje u New Yoi k, Sanader je prihvatio poziv Louise Blouin da postane punopravnim lanom uprave njezine Zaklade koja od 2006. godine organizira Globalni samit kre attm og vodstva u New orku. No, u rujnu 2010. Ivo Sanader je postao i sveuilini profesor u Nevv Yor ku, valjda kao dodatak nagradi. ak je na naslovnoj s t a s i t i novina pisalo tla e predavati na Institutu H arriman u sklopu Sveuiiitu Columbia. Na ta st imena neprekidno nailazi kroz povijest globalne urote. Bifli je premijer, pi* salo je, za kojeg je jo danas zagonetka zato je tako naprasno: napustio poloaj i m i Hrvatsku u stanje krize (to me n a d i na neke heretike misli; < > /> , K, M .), imenovan gostujuim suradnikom Instituta Harrim an, p^ ak nema obavezu stalno boraviti u Nevv Yorku. Ba fino. No, m ora neto naizgled I raditi, ali u istom duhu kao i dosad, pa e predvoditi novoformiranu znan stvenu grupu koja & pratiti odvija li se okupacija drava bive Jugoslavije po planu. U novinama je to reeno ovako: grupa e prouavati zavrne procese* integracije jugoistoka Burope u Europsku uniju i sve zadae koje se moraju r a d iti a a tom putu. Na logino pitattje novinara je li novo radno mjesto biveg premijera na metnuo netko iz amerike ili europske politike, iz Instituta Harriman odgovo* reno je da je Sveuilite Columbia neovisna znanstvena institucija koja samu procjenjuje to je korisno za njene studente i ptofesoee tf za ugled Uveuilita", 0 bajke sam prestao vjerovati prije tridesetak godina. ao m ije, deki, ali to nr mogu progutati. Ali zato je jasno na kojem im je mjeg|uGe s otefcom da su u priopenju rekli da se upravo 'Harriman u proteklih dvadeset godina od po* etka sukoba na prostorima bive Jugoslavije intenzivno posvetio problemima na jugoistoku EiHiOpe te tvrde da je Jfcrasrftt put prema EU dobar primjer drugima te da integracija jugoslavenskih i drugih komunistikih zemalja u EU zasluuje znanstveno pruavanje. Napornih li tipova. A krajem 2010., u zakladi Louise Blouin, tta Upit novinara suradnji sa Sanaderom, nls htjeli nita komentrati, a nisu odgovorili niti na elektroniku postu. Novinar je i sam nagaao je li i Louise Blouin lobirala za Sanaderov dolazak na Institut Harriman ili su se u priu upleli i Hitel bivi prijatelji iz Washingtona i State D epartm entaf
222

;<) |io(|l.ivl|p POZADINA MOI

Jedan je novinski kolumnist sve to takoer uoio i objavio teksti pod naslovom Nakon svih usluga, EU moe uhljebiti Sanadera. Napisao je kako hi se Sanader moda mogao uhljebiti u hijerarhiji EU. Jer ju je zaduio. Kao premijer rasprodavao im je ostatke hrvatskih banaka i velikih dravnih tvrtki, u Pavelievu stilu darovao im je 25.000 etvornih kilometara Jadrana (ZERP), uhienje Gotovine pretvorio je u politiki program. I tako dalje. Inae, kao gost Harrimana, Sanader je ve dvaput pred profesorima i stu dentima u New Yorku govorio o Hrvatskoj i euroatlantskim integracijama u jugoistonoj europi, to je poznati eufemizam. U novinama je pisalo to je tada rekao taj spin majstor: Postoji odreeni postotak Hrvata koji su protiv ulaska nae zemlje u EU. (Istina je da postoji odreeni postotak koji su za , nekih skromnih 27 posto; op. K. M.) Ja im kaem da za mene EU znai sjediti za istim stolom s onima u Bruxellesu koji kreiraju meunarodnu politiku (za njega to sigurno znai ba to, kao to se f|d i iz njegovog djela, a past e i nagradica, ali ini ostali nikad neemo vidjeti taj stol; op. K. M.), a time i nau budunost. (Ba se toga i bojim; op. K. M.). Bolje je biti s njima i pomoi u kreiranju politike nego ekati ispred vrata da drugi o nama odluuju (to je zapravo upravo ono io e se dogoditi ulaskom u EU; op. K. M.)> a upravo to su Hrvati stoljeima morali trpjeti. (...P a zato ne bismo trpjeli jo par stoljea, zar ne?; op. K.M .). Mi smo zemlja u srcu Europe i njihova budunost je i naa, i obratno. Mi ne mamo alternativu EU i NATO savezu, zavrio je svoje (iz)laganje bivi navod no hrvatski premijer. Sigurno su m u svi jako pljeskali. Tamo, u tom Instututu I larriman, na tom Sveuilitu Columbia. Eh, da, Columbia. Jedno od mnogih imena babilonske, golubice , boice razaranja, Semiramide i jedna od glavnih simbola Iluminata, koje neki naziva ju i Babilonskim bratstvom. Glavni grad SAD-a, u ijem je planu i arhitekturi sadrana gomila ezoterijskog znanja i simbola, nalazi se u okrugu Columbia. Rimski gmazovski hibridi, pie Icke, tovali su Semiramidu kao Venus Columbu ili golubicu Veneru, a Columbe na francuskom jo uvijek znai golubica. Postoji Britanska Kolumbija u Kanadi, pa Columbia Pictures, sveuilite Co lumbia i Columbia Broadcasting (amerika televizijska mrea CBS). Columbia tj. Semiramida prikazana je i kipom slobode. Teko da se utjecaj sveuilita Columbia u iluminatskoj mrei moe potcijeniti, ali o tome je puno pisano na drugim mjestima. A tko su ti Harrimani? Simpatini ljudi. Edward R. Harriman bio je vlasnik eljeznikog carstva, jedan od suvremenika drugih baruna-lopova, kako su ih zvali, od kojih su najpoznatiji Rockefelleri sa Standard Oilom, Andrew Carnegie

223

SVE PIE U NOVINAMA (. ponHto I ne) KiHimlr MK.ik

s carstvom elika i bankarski magnat J. P. Morgan, Sve njih, kao i Harrimana, financirala je i kontrolirala obitelj Rotschild. Danas imate zaklade s njihovim imenima, Zakladu Carnegie, Zakladu Harriman, Zakladu Rockefeller... Bogata je povijest Harrimana. Bankarsko poslovanje Fritza Thyssena, njemakog poduzetnika u industriji elika i bankara koji je od ranih 1920 ili financirao nacista bilo je pripojeno tvrtki W. A. Harriman Companv u New Yorku (s nazivom Bnnvn Brothers, Harriman, nakon 1933.) koju su (barem u poetnim danima) financirali Rothschili. Obitelj Harriman isticala se da vanjem podrke kako ruskoj revoluciji tako i Hitleru. Jedna 1hvsennova kom panija kontrolirala je Union Banking Corporation u SAD-u u kojoj je sjedio 1. Roland I larriman zajedno s poznatim nacistima i podupirateljima nacista. Djed predsjednika Busha mlaeg, Prescott Btfeh, kao jedna od poluga I larrimanovog carstva, sudjelovao je U financiranju nacista preko kompanije pod nazivom Union Bank Corporation. Praktiki cijelo trgovanje nacista sa SADom bilo je Roeno: Harrimanovim. (Rotschilovom) interesima, a otac Georga Busha svoje je bogatstvo dugovao I larmanima. Roland je bio brat W. Averella Harrimana, lana Komiteta 300, koji je bio direktor Mocganove zaklade dok je ova financirala Lenjina i Trockog. Averell Harriman bio je direktor kompa nije Guarantv Trust koja je financirala Lenjina i Trockog u svrhu pokretanja revolucije, a kasnije je posluila za pokretanje tzV. hladnog rata. Taj je Harri man kasnije obilno zaradio na poslovima s Rusima, bio veleposlanik u SSSRu, jedan od najutjecajniih glasova u Demokratskoj stranci i blizak suradnik predsjednika Franklina D. Roosevelta. Njegov sin, W. Averell I larriman bio je posrednik kojega su SAD poslale: u Iran l?Si3, s delegacijom prepunom ljudi povezanih s amerikim naftnim kompanijama. John Loftus, predsjednik lilK eja holokausta na Floridi i bivi tuitelj u Odjelu za nacistike zloine u ministarstvu pravosua, upozorio je na vezu nacista Lbitelji Bufc te izjavio da su vodei nacistiki industr^bi u tajnost i posjedovali banku Harrimana/Busha te su prebacivali novac nacistima ak i kad je SAD ve uao u rat. Banka je zatvorena 1951., a njenom likvidacijom puno je novca pripalo Prescottu Bushu, pa je Loftus rekao da bogatstvo obitelji Bush potjee iz l l i i e g Rekrha. Harrimane je spomenuo i Ron Rosenbaum, iM lista New York Observer, koji je krajem 2000-te sofisticiranom tehnikom nonog snimanja, s jo nekoli ko prijatelja, snimao iniefaeijsku ceremoniju tajnog D raitva lubanje i kostiju. O tom je drutvu zapisao: Radi se o inicijacijskom obredu kpji vee diploma te, medijske monike, bankare i pijune u doivotno, multigenelitSjjsk dru224

Ivo daleko utjecajnije od bilo kakvog bratstva. To je bila i ostala sr amerikog establimenta. Odnosi se, meutim, najprije kuju uz pomo rituala, a injenica da su osnivai Time Inc.-a i CIA-e, kao i nekoliko ministara vanjskih poslova le savjetnika za nacionalnu sigurnost, ljudi koji su donijeli odluke da se baci atomska bomba na Hiroimu i Nagasaki, izvri invazija na Zaljev svinja i da se SAD gurne u rat s Vijetnamom: Taftovi, Bundyjevi, Buckleyi, Harrimani, I ovetti - svi do jednog sudjelovali u inicijacijskom ritualu koj bi mogao imati veze sa stvarnom moi izniklom iz spomenutih spona. Ondje je prisutno n i jemo razumijevanje, dobro snalaenje u tajnovitosti, kimanje glavom i migovi kojima se demonstrira mo. To su ti tipovi koji su utemeljili Institut Harriman, o kojem u enciklo pedijama pie da je prvi akademski centar u SAD-u koji je bio posveen in terdisciplinarnom prouavanju Rusije i Sovjetskog Saveza, a utemeljen je na sveuilitu Columbia 1946. kao Ruski institut, uz potporu Zaklade Rockefeller. Ruski institut je 1982. postao Harrimanov institut za napredno prouavanje Sovjetskog saveza. Godine 1992., nakon kolapsa SSSR-a, institut se usmjerio na zemlje biveg Sovjetskog Saveza i istone Europe. Na tom je institutu Sanader dobio posao. Evo i zato. Marjan Bonjak je u odlinoj knjizi E\J - Ne Hvala! prenio izjavu tada premijera, Ive Sanadera, politikoj eliti na sastanku Nacionalnog vijea za konkurentnost 1. oujka 2004., koju je prenio Novi list. Sad se vrsto drite. Ivo jer rekao ovo: Ostavimo politiku po strani... Svatko ima pravo na svoje miljenje i tre bamo otvoriti iroku javnu raspravu bez suprotstavljanja euroskeptika i euroentuzijasta. Budimo eurorealisti, alternative prema putu u EU nema. Kako, molim? Ostavimo politiku po strani, mada je rije ba o politikom pitanju? Trebamo otvoriti iroku javnu raspravu, ali bez suprotstavljanja euro skeptika i euroentuzijasta? Pa kakva je to onda rasprava? Budimo eurorealisti? Pa to i jesam. Zato bih i elio pod svaku cijenu izbjei ulazak u tu tvorevinu. Vrijedno je zabiljeiti i noviju izjavu tog spin-doktora, nakon to je akti virao svoj mandat saborskog zastupnika u listopadu 2010. Ona je u novinama posluila kao naslov, a glasila je: Vratio sam se kako bih sprijeio nedemokrat ske procese u RH. Ma daj! A ja sam nekako mislio d aje bivi premijer moda aktivirao n v o | saborski m andat radi imuniteta protiv krivinog gonjenja, s obzirom da ve vie tragova korupcijskih afera i dravnog kriminala vodi do njega. Ali ovo: u jednim dnevnim novinama je na tri stranice i s pelnarshtk lotogirtfi)rt

5VF PlSF U NOVINAMA (... ponelt I ne) Kie'.lmli MUk

popraen ulazak Sanadera u Sabor nakon aktiviranja mandata. Te novine, koje oduvijek iznimno jako i bezuvjetno (i to po priznanju Davora Butkovia, jed nog od njenih glavnih komentatora u vlastitoj kolumni) zagovaraju ulazak u EU, zanimljivo su obojile tu reportau. Naime, bivi premijer se u Saboru na ao u neugodnoj situaciji: nije mogao nai mjesto za sjesti, par puta su ga ljudi zamolili da se digne jer sjedi na njihovom mjestu, pa su mu se bivi stranaki drugovi smijali, a nakon to je izgovorio zakletvu za preuzimanje saborskog manadata, zavladao je muk, gotovo nitko nije zapljeskao, to je inae obiaj. Novine nisu o njemu rekle niti jednu lou rije, mrtve-hladne su tako er prenijele njegovu apsurdnu izjavu da se vraa u politiku da bi sprijeio nedemokratske procese i nitko se nije zapitao moe li to imati neke veze s imunitetom i korupcijskim aferama. Ali se zato u nekoliko varijanti komen tiralo kako su m u bivi stranaki drugovi, kojima je osigurao saborske plae i razne povlastice, sad okrenuli lea. Zvualo je kao da je on svetac, dok su oni neka vrsta izdajica. Koliko mene sjeanje slui, premijer je izdao cijelu zemlju svojim ni do danas razjanjenjim naglim odlaskom koji je stvorio poprilinu krizu, a time je zapravo izdao i svoju stranku. Strankom je vie vladao auto kratski nego demokratski. Poslije je u njoj pokuao ono to su novine zvale pokuajem pua, a sad su njegovi podreeni, koji su oito izvravali njegova usmena nareenja (dakle, bez pisanih tragova, kako to obino ide u takvim situacijama) pod istragom ili u zatvoru, a on se ee okolo kao nevin ovjek i prima pohvale po svijetu. Nema doktora do spin-doktora.

226

21. poglavlje

LANE PROMJENE
Jedino su promjene stalne, to je, vjerujem, neto oko ega se svi moemo sloiti. Zapravo, nije to ekskluzivitet ovog vremena - promjene se oduvijek /bivaju, samo u zadnjih sto ili dvjesto godina puno bre nego ikad u znanoj nam povijesti. No, jesu li sve promjene - promjene? Pogotovo u okolnostima u kojima ljudi ele promjene. Ako pretpostavimo da vladajua elita to zna, na ravno da e im ponuditi promjene, to jest privid promjena koji bi ljude na neko vrijeme trebao umiriti. A onda e ve smisliti neto novo. To je najbolje vidljivo u mnogim politikama velikih drava, koje ostaju si rateki nepromijenjene desetljeima, mada se svakih par godina na izborima u tim zemljama zbivaju promjene . Amerika politika cijelo vrijeme je ista, ma iko da je na vlasti: ostarjeli glumac, bivi direktor CIA-e, simpatini saksofonist, glupa budala ili mladi i napredni crnac. Ba ovaj, zadnji, najbolji je pri mjer promjena koje to nisu. Slavni strip-autor Alan Moore je u jednom svom stripu, mislim V for Veniletta, napisao da su sve politike struje iste, a da je jedina prava razlika ona iz meu tiranije i anarhije. Naravno, anarhiju ovdje ne treba shvatiti na pogrean nain kako je se ponekad shvaa, pa se pred oima ukazuje slika nereda, palea i razbojstava. Anarhija je sustav bez vlasti - to je sve. Znam da je teko zamisliv, ali ne toliko teko koliko bi ga se moglo zamisliti, a o tome su ispisane stotine i stotine stranica. S druge strane, suvremena zastupnika demokracija esto se otkriva kao tiranija elite. Dvjestotinjak lanova parlamenta ima ovlasti donijeti bilo kakav zakon, neovisno o tome ele li ga ljudi ili ne. ini mi se da su prave promjene vie nalik nekom graanskom neposluhu nego revoluciji, i da su spontane i pomalo neorganizirane ili, bolje rei, samoorganizirajue. No, na politikoj sceni, takvih nema puno ili ih nema uope.

227

SVE PlSE U NOVINAMA (...ti poriitto I ne) Krtilm lf Mllak

Dva primjera lanih promjena mogu se uoiti u dva oka u jednoj glavi", n Velikoj Britaniji i SAD-u. O lanim promjenama na vrhu vlasti Velike liri tanije bruje sve novine, dok se za promjene u SAD-u do nedavno skoro dtt nije ulo. Postale su aktualne tek krajem ljeta i ujesen 2010., uoi izboru u Americi. Na priu o tome prvo sam naiao u tekstu objavljenom u jednom tjedniku, ali i tamo je ono to mi je privuklo najvie panje (tzv. ajanke , vkli dolje) bilo u funkciji osvjetljavanja teme koja je imala naslov Otac i sin Paul protiv tiranina Obame. Prvo da pogledamo kakvu su novu predstavu zakuhali u Velikoj Britaniji, Nita pretjerano iznenaujue po pitanju pojavnosti, ve desetljeima s u enjem gledamo kako se nekako usklaeno zbivaju politike promjene u za padnoj i istonoj atlantskoj dravi, pa nekako u slino vrijeme djeluju parnjaci Reagan-Thatcher, Blair-Clinton i slino. Tako je prije koju godinu u SAD-u doao na vlast mladi crnac modernih svjetonazora i mladenakog, optimistinog i oku ugodnog izgleda. Usprkos obeanjima, mister Change je sluio interesima bankara i naftnih kompaniju kao i Bush; slao je vojne postrojbe u Afganistan kao i Bush i jo ih poveao; joA uvijek dri 50.000 vojnika u Iraku dok lae da je SAD povukao svoje jedinice! Bush je muio ljude u Guantanamu, Obama je obeao da e ga zatvoriti, ali i dalje je otvoren. Okladio sam se tada sam sa sobom da e se uskoro slino pomlaivanje s dodatnom aromom neke radikalnosti (mislim na boju koe amerikog predsjednika, to je za SAD bilo nezamislivo) pojaviti u Britaniji. I evo ga, s kojom godinom razmaka, ali ipak je tu - David Cameron. BI ciklom ide na posao, mlad je, armantan, dao je novo lice konzervativan ut, empatizirao je cijelu naciju boleu svoje male keri, po novinama ga opisuju ka euroskeptika . .. Da, ba. Tako to ide u toj zemlji ve etrdeset godina, ti i kod nas. Svaki sluganski britanski premijer, bez obzira kako se izjanjavao, ostaje lojalan nadnacionalnoj eliti koja ga je postavila, i kojoj je cilj unititi nacionalne suverenitete i postaviti globalnu elektroniku diktaturu kao jednu svjetsku dravu. Drugim rijeima, britanski premijeri po pitanju EU sustavno priaju jedno, a rade drugo. U oblasti politike Cameron se ve pokazao, davno prije nego to j' postao premijer, kroz neke poteze vezane uz poreze i m inim alne plae, na tetu vlastitih graana (rukopis Elite uvijek se moe prepoznati po desta bilizaciji ivota graana), jo tam o poetkom 1990-ih, kad je bio posebni savjetnik tadanjeg m inistra financija, ali mu je to oproteno; moj boe, tn se moe, takva je politika.

228

) I poglavlje 1A2NE PROMJENE

Kakva se to velika promjena zbila na kormilu Velike Britanije? Pa takva, nikakva, jer je aktualni premijer izravni potomak etvorice britanskih kraljeva Cleorgea I, Georgea II, Georgea III te kralja Williama IV (ali David nikad nije mogao raunati na krunu jer je njegov praprapradjed bio nezakonito dijete). To je njegov pedigre po pitanju krvnog srodstva, ali slika postaje cjelovita tek kad spomenemo i da je roen u kotskoj bankarskoj obitelji, to znai da izrav no pripada i financijskoj eliti koja drm a svijetom i krvim lozama koje rade to isto ve stoljeima. Naravno, to dvoje je u biti isto. Cameronova rana biografija je predvidljiva; od rane je mladosti ivio okruen luksuzom, iao u najbolje kole, ali se i bavio opijanjem, nisu mu bili st rani m arihuana i kokain, a sve to zajedno s kompiima iz oksfordskog elit nog drutva Bullingdon, iji su lanovi ozloglaeni po bogatstvu, opijanju, destruktivnosti i raskalaenom nainu ivota. Antipatino i bahato drutvo, l aj pripadnik bankarske obitelj proet aristokratskom krvnom lozom je, uz vrste veze s dinastijom Rotschild, prvo pohaao elitni koled Eton kamo odlaze kraljevska djeca, a logina je stepenica potom bilo Sveuilite Oxford, oito vrsto uporite Iluminata. Eton je dao 20 britanskih premijera, dok je Sveuilite Oxford iznjedrilo njih 26, plus 28 prekomorskih predsjednika i premijera. Osmorica od posljednjih dvanaest britanskih premijera bili su oksfordski diplomanti. Ali stanite, nismo jo gotovi kad priamo o krvnoj povezanosti bri tanskog premijera. Ne zaboravimo njegovu enu, koja takoer ima pedigre, jer se lanovi Elite ene unutar sebe. A njegova supruga, Samantha Sheffield, pisalo je u novinama, pripada plemikoj obitelji koja je nekada davno prodala W indsorima zemljite na kojemu se danas nalazi Buckinghamska palaa! Dakle, priamo o jezgri. O jezgri se doista i radi - tko je bio glavni i neskriveni prom otor Davida Camerona? Novine The Sun Ruperta Murdocha, istaknutog pripadnika Elite koji ima dugu povijest privatnih sastanaka s utjecajnim piolitiarima. Tako bar pie u Wikipediji. Ustvari, vjerujem da je na tim sastancima on taj kojega se moe nazvati najutjecajnijim; to su sastanci na kojima se ti zamjenljivi ljudi sreu s istinski monim medijskim magnatom koji ih moe skinuti ili postaviti na neko mje sto. A bio je tu davno prije nego to su oni uli u politiku i vjerojatno e, ako ga zdravlje poslui, biti tu dugo nakon to oni zavre sa svojim mandatima. ak i u Wikipedji pie da je u kolovozu 2008. David Cameron prihvatio besplatne letove da bi razgovarao u etiri oka s Murdochom (u prijevodu, pozvan je na brifing) i bio na privatnim Murdochovim partijima na njegovoj jahti Rosehe229

SVE PIE U NOVINAMA (...a poimfiln I ne*) Krcfllmli MK.ik

arty. U javnom registru, Cameron je objavio tla je primio lel privatnim avio nom Gulfstream IV (vrijednost leta se procjenjuje na 30.000 funti) koji mu je poklonio Murdochov zet, guru odnosa s javnou Matthew Freud, ali nikud nije otkrio sadraj razgovora s Murdochom. Uostalom, manje od godinu darut ranije u dnevnim je novinama proitao kako su novine Sun tog dana objavile da one od sada podravaju kandidata Camerona. Otad su neskriveno poele puhati u taj rog. Dok se plan nije i ostvario. Zato je dirljivo u raznim uim i/, danjima iste medijske kue itati kako je, eto, Cameron malo hladan, jer je ipak roen u takvoj plemikoj obitelji, ali zato mu u otopljavanju i jaanju lj utiske strane pomae toplina njegove ene Samanthe, one na zemljitu ije obitelji se danas ustoboio, po nekima, sam centar paukove mree vladanja svijetom, Buckinghamska palaa. Skoimo sad na danas vie ne tako Novi kontinent. Jeste li uli za po kret ajanki? Taj se neobini pokret pojavio unutar republikanskog bina' kog tijela, a isprva je bio usmjeren protiv Obame Barracka, kojega pripatl nici ajanki proglaavaju ni manje ni vie nego tiraninom . Na skupovima zvanim ajanke mogu se vidjeti slikoviti plakati poput Obama bin Lyln" (u prijevodu, otprilike, Obama sam Laov), High Taxes Chain Amerita" i slino. Rije je o slikovitim desniarskim skupovima na kojima se ljudi oblae u odjeu s kraja 18. stoljea, prizivajui sjeanja na dogaaje iz 1773. Tada je skupina patriota odjevenih u Indijance u bostonskoj luci bacila u more uvezeni aj kojeg su Britanci htjeli masno oporezovati. (Bar taku kae slubena povijest, istina je naravno drugaija). Zato se skupovi na kojima se ljudi okupljaju obueni po zadnjoj m odi 18. stoljea i nazivaju ajanke , kako bi prizvali duh borbe pm tiv tiranije. Nazivanje predsjednika ni manje ni vie nego tiraninom , osim to dobro oslikava stvarnost i namjere Elite koja ga je postavila, ispoetka m i je zvu alo kao neobian zaokret za politiku tradiciju SAD-a zadnjih 150 godina, koja se dii demokracijom. Ako vlada demo kracija, kako onda predsjednik moe biti tiranin? Ili je nekome dolo iz dupelii u glavu. Ili meni tek treba doi da je rije o jo jednoj dimnoj zavjesi, jo jednoj lu Dosta toan simbol - Baracka je postavila ista mrea koja je pomagala naciste noj promjeni.

230

I p o g la v lje IA 2 N E P R O M JEN E

Pripadnikom M ^Pfesi8nt 9 ' sume! pokreta ajanki sebe smatra ak 24 posto biraa. I sve se vie ljudi okupljalo na tim malim lokalnim mani festacijama, da burno i slikovito podre ono to su smatrali temelj nim amerikim vrijedI nostima, meu kojima I su neke stvari koje bih potpisao, a i neke koje, bar isprva, ne bih (ras Ma nemojte reifi pon se kree od prava na posjedovanje oruja, preko kritike dravnih poreza, do protivljenja pobaa ju). Bilo je stvari koje sa mi se odmah dopale dok sam itao taj novinski tekst, tamo negdje u svibnju 2009. Recimo, to to su ajankari kao najvanije pitanje zagovarali organiziranje i odluivanje o svakodnevnim stvarima na lokalnoj razini, bez uplitanja drave, a posebno Obamine vlade. U kontekstu tenden cija koje moemo iskusiti i sami, ovdje na pragu Europske unije, gdje zakone koji se tiu ljudi u njihovim gradovima i selima nedemokratski propisuje biro kracija s vrha superdrave od pola milijarde ljudi, bez uvaanja specifinosti i razlika, takav zahtjev pokreta ajanki bih svakako pozdravio i ovdje kod nas. Pokret ajanki mi se na trenutak uinio kao prava promjena, ona koja do lazi odozdola, a ne odozgora. U tom bi kontekstu svakako trebalo spomenuti ime republikanca Rona Paula, koji je, jo dok je bio u Libertarijanskoj stranci, bio jedan od osnivaa tog pokreta. Prema istraivanju amerikog instituta za ispitivanje javnog mnijenja Rassmussen: da je tada, sredinom 2010. bila pred sjednika utrka, Obama Barrack bi dobio 42 posto glasova, a kongresnik iz Teksasa Ron Paul, koji je u tom trenutku imao najvie izgleda da postane re publikanski predsjedniki kandidat, dobio bi 41 posto glasova (uz 17 posto neodlunih biraa). Taj Ron Paul, kojeg opisuju kao 74-godinjeg ultrakonzervativnog republi kanca, ve m ije ranije privukao panju nekim izjavama koje su bile antielitistike i nekako izvan uobiajenog repertoara amerike administracije. Primjerice, Paul se zalae da SAD izau iz meunarodnih organizacija, i to ne samo iz Svjetske

231

SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneSto I ne) Krellmlr MK.ik

Tko bi to oekivao?

trgovinske organizacije, nego ak i iz NATO-a i iz UN-a. Promie i neke druge ideje koje su mi se na prvi pogled inile neprihvatljive, ali sve ovisi o toki gle dita, u ovom izmanipuliranom svijetu u kojem su se dobre namjere koristile za zle ciljeve. Smatra ga se ultrakonzervativcem, ali ne treba ga mijeati s klasinim desniarima koji koketiraju s totalitarizmom, zagovarajui to snaniju dravu. Ron Paul se 1988. pojavio u predsjednikoj utrci kao kandidat male Libertarijanske stranke. I evo politike ideje koja nalikuje nekoj drugoj, ali u sebi ima moda nosi sasvim suprotnu namjeru. Taj libertarijanski desniar sma tra da treba ukinuti dravu (ba kao to to smatraju nadnacionalci koji grade svjetsku globalnu diktaturu), ali njegova je zamisao bila intonirana drugaije - svu vlast treba prepustiti lokalnim tijelima, to je potpuno suprotno od ak tualne politike prenoenja vlasti i suvereniteta sve vie i vie, u svjetska tijela, koja bi onda upravljala svim aspektima naih ivota. Libertarijanstvo kao politika ideja u Americi ima dugu tradiciju, jo iz vremena stvaranja SAD-a u drugoj polovici 18. stoljea. Ta filozofija glasi: sva ki ovjek ima pravo sve svoje stvari rjeavati na lokalnoj razini, dogovorom sa susjedima, a drava nema nikakva prava utjecati na to. Libertarijanci u nad gradnji tih osnovnih shvaanja mogu krenuti ili prema ljevici i socijalistikim naelima ili prema desnici , to je napravio Paul, koji je 2008. godine bio jedan od kandidata koji su se borili za republikansku nominaciju.
232

21. poglavlje LANE PROMJENE

S obzirom da sam ve odavno uvidio da naueni programi u sebi kriju zamke i da nita nije onako kako se ini da jest, malo sam u mentalnu mainu ubacio teze koje zagovara taj lijenik, koji je prvo bio vojni lijenik, a potom poeo vlastitu praksu na selu u konzervativnom dijelu Teksasa, gdje je dobro upoznao funkcioniranje lokalne zajednice. ini mi se da samodostatnost lo kalnih zajednica predstavlja nonu moru Elite. Kao vrlo mlad, Paul se zain teresirao za ekonomiju i postao veliki pobornik teorije da se drava ne smije mijeati u ekonomske stvari. On je ne samo ekstremni pobornik maksimalno slobodnog kapitalistikog poduzetnitva, nego i protivnik svega ime drava ograniava pojedinca, ne samo u privredi. Zagovara maksimalno smanjenje poreza, slobodno noenje oruja, slobodnu trgovinu, ukidanje meunarodnih sporazuma koji SAD ograniavaju u ekonomskim akivnostima (ve je reeno, zalae se i a izlazak SAD-a iz WTO, NATO-a i UN-a). Nadalje, protivnik je prava na pobaaj, vojne regrutacije, pa i ekolokih inicijativa koje ograniavaju poduzetnitvo. Kod svih ovih toaka malo sam zastao jer su mi neke od njih isprva zazvuale desniarski , a onda i kao tipina propaganda Elite. Kad oni kau slobod na trgovina, to u pravilu znai ukidanje carina koje tite domae proizvoae i, praktiki, dozvola da veliki poderu male, koji ostaju bez ikakve zatite koju im je drava pruala. No, uinilo mi se da, i sluaju pokreta libertarijanstva, te ideje imaju onaj izvorni smisao te se doista odnose na pojedinca koji eli raditi i zaraditi, a da mu drava ne pue za vratom i uzima polovicu od svega. Uostalom, korporacije su ionako esto osloboene svakojakih davanja, pa se ne ini da je libertarijanstvo jo jedna krinka korporacijskog liberalizma, u ko jem su korporacije ve toliko mone da mogu ucjenjivati i drave same. Potom, taj Paul je pro tivnik ekolokih inicijativa koje ograniavaju poduzet nitvo. Koji primitivac, prvo je to pada na pamet. Ali kad sam se prisjetio u kojoj mje ri su ekoloke inicijative izmanipulirane da se ogranii industrijski razvoj zemalja, .. zelja ljudi /.i |)inm|i>nom kor/iiolltiki sustav kaneffiri&Ktii stvari stoje drugaije. Postoji Mine promjena itako sve ostaje isto
233

SVE Pl5E U NOVINAMA (...a poneSto I ne) Krellmlr MK.ik

li globalna inicijativa, iza koje bi recimo stao UN, da se ne sijeku ume u A m a zoni? Nisam uo za to, ali sam za to vidio pokret promoviranja globalnog zatopljenja, za koje se u umeuvremenu pokazalo da je bila la smiljena da bi se stvorila potreba za svjetskim tijelom koje bi reguliralo svjetske probleme na svjetskoj razini, a i da bi se pokrenula ogromna trgovina ugljinim kreditima (koja je jo na snazi mada glavnog uzroka za njeno pokretanje - globalnog topljenja - nema). Rimski klub je 1991. rekao ovo: ,,U potrazi za novim ne prijateljem koji bi nas ujedinio, doli smo na ideju da su zagaenje, global no zatopljenje, manjkovi vode, glad i sline stvari savrena sredstva... Sve su te opasnosti uzrokovane ljudskom djelatnou... Stvarni je neprijatelj, tada, samo ovjeanstvo. Uostalom, u programu bilderbergera je ograniavanje industrijskog rasta u raznim zemljama na razne naine. S druge strane, pod krinkom manjeg ko ritenja pesticida (to je pozitivna ekoloka inicijativa) promie se ne biodina mika poljoprivreda, ve GMO-tehnologija. I tako, kamo god se pogleda - la i manipulacija. S druge strane, svi ti globalni zakoni kvae drave i njihove graane, ali ne i korporacije (sjetimo se katastrofa poput one u Bhopalu, ili ne moramo niti ii u prolost, evo primjera ekoloke katastrofe nevjerojatnih razmjera koji je British Petroleum napravio u Meksikom zaljevu). Nikakve ekoloke inicijative nisu ograniile devastiranje svijeta i ubijanje od strane kor poracija. U svijetu manipulacije, ideja da ekoloke inicijative (oito lane) ne bi trebale ograniavati poduzetnitvo odjednom zvui slobodarski, jer je rije tek o ukidanju ogranienja proizvedenih instrumentalizacijom ekolokih pokreta u svrhu okrupnjavanja vlasti na svijetu. Pa onda, tko ne bi podrao ukidanje vojne regrutacije? To je svakako slo bodarska misao, ali slobodno noenje oruja? Kako bih, recimo, ja mogao biti za to, kad nikad nisam posjedovao oruje, niti znam ikoga tko ga ima? Tako je to kod nas, no iz dokumentarca Michaela Moorea Ludi za orujem vidljivo je da stvari drugaije stoje u Americi, ali Charlton Heston i dalje mi je zvuao kretenski sa svojim pokretom za legalizaciju oruja ili to ve. Ali, ali, ali... Prije nekih godinu dana gledao sam ameriki dokumentarac koji je predstavio suprotna miljenja o toj temi. Ona koja su protiv slobode posjedovanja oruja ve znamo - ako ga ima, prije ili kasnije e ga koristiti, i tome slino. (to ne mora biti tono - u Medfordu u Oregonu upoznao sam taksista, pravog rednecka, koji zajedno sa svojom enom, doma ima 14 (!) raznih revolvera, u sva koj prostoriji po jedan. Za zatitu. Da im uvijek bude pri ruci, a ne da se nau nenaoruani u kuhinji u trenutku kad lopov upadne u spavau sobu. Pitao
234

21. p o g la v lje L A N E P R O M JE N E

Pasti snovi

sam ga jesu li on i ena ikada imali potrebu koristiti sve te silne pitolje. Rekao mi je da ih nisu nikad koristili, samo da je jednom preplaio nekog provalnika, ali bez pucnjave). Zato su mi bila zanimljivija ona miljenja koja su u dokumentarcu go vorila u prilog noenju oruja. Primjerice, jedna je pravnica govorila da bi se ukidanjem mogunosti posjedovanja oruja dogodilo da ga graani ne bi vie imali, ali bi ga i dalje imali kriminalci na ulici to je tono. Druga ena je opisivala sluaj gdje su u oruanoj plaki pred njenim oima poginuli njeni roditelji. Smatrala je da bi ishod, ili bar anse, bili drugaiji da je i ona imala oruje. Trei ovjek je ukazivao na injenicu da moda nije mudro dopustiti da jedino oruje u dravi imaju vojska i policija, jer u povijesti se dogaalo da su se protiv nekih aktualnih vojski i policija dizali domoljubi sa svojim vlastitim frujem , kako bi se borili za slobodu od ugnjetavaa. Sjetio sam se kampo va za rtve svinjske gripe koje je organizirala vojska, pa raznih plaenikih vojnih organizacija u slubi amerike vlade, pa posvemanje amerike instrumentalizacije vojske i policije u slubu Novog svjetskog poretka, i pomislio kako tu ima neke logike. I da e Klita nemirnije spavati ako ameriki graani
235

SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneSto I ne) K rellm lr M liak

<V!isWChdiiga' i kotegama

budu imali svoje oruje, ako to ve ele. Itd., itd. Unutar tih libertarijansko-konzervativnih teza postoji i teza o zabrani pobaaja, ali o njoj nemam stav (ja sam protiv ubijanja, kao i svi ljudi, ali svjestan sam raspona situacija u kojima se ljudi mogu nai), pa ukidanje m eunarodnih sporazuma koji ograniavaju SAP u ekonomskim aktivnostima - jo jedna teza koja bi m o gla zvuati kao da jakoj sili treba dati jo vie moi, ali moe zvuati i kao da je nastala u duhu otpora prema nadnacionalnim institucijama koje gue sve drave u korist nadnacionalaca poput MMF-a, WTO-a, W HO-a i njenih raznih codexa alimentariusa i slino. No, i te su se promjene ubrzo poele pokazivati slinima Obaminim pro mjenama . Ujesen 2010. ve se vie pisalo o pokretu ajanki pa se iz novina m o glo saznati i to da iza njega stoji financijski (najkrupniji mogui) kapital, poput superbogatih industrijalaca kao to su braa Koch. Stvar je postala iritantna kad je miljenica pokreta ajanki postala ona tvrda arah Palin, koja takoer esto spominje promjene, kao Obama, ali iji mi je IQ vie nalik Bushevom. Proitao sam miljenja da je ona gurnuta u prvi plan da bi se onemoguila kandidatura Johna McCaina. Ali mogue je i to da Iluminati jo jednom ele lano pokazati kako se zbiva napredak u amerikoj demokraciji, time to e
236

) I . pocjlavlje LANE PROMJENE

SAD, nakon prvog crnog predsjednika, sada dobiti i prvu enu-predsjednika. Vidjet emo. Doista, na trenutak sam zaboravio da nikakva promjena ne moe doi kroz politiki sustav jer je on mehanizam porobljavanja. Suvremena demo kracija je tek paravan za jednu divovsku jednostranaku dravu s raznim li cima za razne potrebe. Sustav se ne moe promijeniti kroz politiku, ako su nju stvorile obitelji odreenih krvnih loza da bi posluila njihovim interesima nakon to se stanovnitvo poelo buniti protiv otvorene diktature kraljevske i aristokratske elite. Smislili su prikrivenu diktaturu koju su nazvali demokraci ja. Danas oni nadziru glasake kutije, a sustav koji nas porobljava eli ropstvo uiniti jo ekstremnijim. U ovom naopakom svijetu jednostavno sve treba razmotriti ispoetka jer nita nije kako se ini - promjene su status quo, a status quo moda predstav lja promjenu trenda, napredno je moda nazadno, nazadno je moda napred no, desno je lijevo, a lijevo je desno. Jedino smo svi mi stalno u sredini. Jedina prava promjena e biti kad masovno prestanemo suraivati sa sustavom.

237

22. poglavlje

ZAKONI EU ANTE PORTAS

Prije koju godinu David Icke je u mojoj emisiji rekao ovo: Hrvatska nema pojma to je eka i u to ulazi. Vlada i oporba Hrvatske sramote svoju zemlju jer dozvoljavaju slijepi ulazak u Europsku uniju bez imalo razmiljanja. Hrvat ska kultura, suverenitet i sposobnost odluivanja zbog toga jure prema ponoru, ... Na predavanjima u Hrvatskoj spomenuo sam kako ljudi znaju rei da se na granicama drave gomila vojska koja eka da krene u invaziju. Na granicama Hrvatske neto se doista gomila, ali ne vojska i tenkovi, ve zakonodavstvo. To je plimni val Europe s 500 milijuna stanovnika koji e preplaviti ovu dravicu od svega pet milijuna stanovnika. Hrvati e biti zaprepateni promjenama kad Vlada, ako joj to Hrvati dopuste, ulani Hrvatsku u Europsku uniju." To je bilo prije dvije godine. O tada u sitnim retcima u novinam a poku avam pratiti to se zbiva i evo to sam uoio: kad se pojavi odluka neugod na za ljude, ili ak potpuno nepotrebna, uvijek se ispostavi da je ona p o sljedica usklaivanja zakona s europskom legislativom. Na prvi se pogled uvijek ini da je rije o nekakvom velikom pospremanju, da su ti zakoni napredak jer stvaraju disciplinu, spaavaju od recesije (koju su stvorile iste sile koje sad nude i rjeenje za nju) i si., ali u biti su potpuno nepotrebni. Do sad se ivjelo bez njih. D odir niti jednog od tih zakona ljudima nije bio ugodan. Zar doista zakoni navodno dobri za drutvo moraju biti neugodni za ljude? O tkad su drutvo i ljudi dvije razliite kategorije? M oda odonda otkad su svi ti zakoni sustavno na tragu ciljeva skupina poput grupe Bilder berg, o ijim nam jeram a Estulin u svojoj knjizi pie da je jedan od njiho vih ciljeva i naina uspostavljanja nadnacionalne strukture to da svijetom vlada nulta stopa rasta - dakle, besparica i stalna kriza, ali ne tolika da se pretvori u revoluciju.
238

J J p o g la v lje Z A K O N I EU A N T E P O R TA 5

I tako sam opol itao o Brodosplitu kojem je Europska komisija preko svoje ekpoziture, hrvatske vlade, odredila privatizaciju i zabranila ugovara nje daljnih narudbi pa su izali na ulice, jer posla imaju samo do Nove godine 2011., a tada 4000 zaposlenika vie nee imati to raditi. Pa da, prije nekog vre mena nadleni ministar uro Popija je u intervjuu za dnevne novine rekao da je privatizacija hrvatskih brodogradilita odavno dogovorena s Europskom komisijom i da je taj dogovor prenesen upravama, sindikatima, ali i ambasa dorima brodograevnih velesila. Kao to je ve reeno u jednom od prethod nih poglavlja, tim se dogovorom Vlada odrie kapitala od 2,5 milijarde dolara (stalni iznos knjiga narudbi hrvatskih brodogradilita) i 13-15 % (oko 780 milijuna dolara) ukupnog godinjeg izvoza drave, pa prodaje svjetski respektabilnu granu hrvatske industrije. Ponovimo i to da su brodogradilita 3. maj, Brodosplit, BSO, Kraljevica, Brodotrogir, Uljanik i Viktor Lenac od 1991. do danas ukupno proizveli 283 broda u vrijednosti od 8 milijardi dolara. No, sindikalne elnike Brodosplita premijerka ve mjesecima nije htjela primiti (moda jo uvijek neki misle da je Vladi cilj neto rijeiti i da je sve samo rezultat nesposobnosti). Mada oni imaju zamisli da grade kversku flotu ili manja plovila za rasute terete i tako premoste to razdoblje, a ponudama za kupnju Brodosplita nisu zadovoljni jer ne jame dugorono odravanje split ske brodogradnje. Brodogradilite 3. maj je u problemima, pisalo je, pa su u zadnji as pri hvatili ponudu za gradnju 4 asfalt-tankera za veane (koja e ih zaposliti do 2012., ako drava dade jamstva, pa da naruitelj moe uplatiti prvu fazu, i po tom, kako je uobiajeno, po fazama financijski pratiti gradnju brodova.). To su uinili u nadi da se zabrana EU za izdavanja jamstava kverovima ne odnosi na ove gradnje koje su ugovorene 29. lipnja, dva dana prije te odluke. Naime, svi (osim Uljanika) moraju dobiti odobrenje Vlade za pregovore s potencijalnim kupcima, a Vlada ta odobrenja ne moe dati bez Europske komisije. Upitno je, pisalo je, hoe li Vlada dobiti dozvolu (nije li tuno to je uope mora trai ti?), a u meuvremenu sva brodogradilita rade svoje planove restrukturiranja, koje takoer m ora odobriti Bruxelles. Tako to izgleda kad politika elita preda pravo odluivanja o sudbinama ljudi koji ovdje ive nekoj neizabranoj dikta turi. Osobno smatram d aje cilj tih mjera unitenje hrvatske brodogradnje. Ali tko sam ja da ita znam? Iz kuverte s izrescima ispao je podnaslov: Potres mozga vie se nee sma trati ozljedom niti e se isplaivati odteta, to se opravdava usklaivanjem s EU. Pa, ima neke logike, jer Eliti sigurno ne trebaju ljudi s mozgom. Osigura 239

SVE PIE U NOVINAMA

poneto I ne) Kr#llmlr MK.ik

vajue kue predlau Vrhovnom sudu promjene. Sada je gubitak svili prstiju na rukama tjelesno oteenje od 95 posto, a po novom bi bilo 65 posto. Gubi tak vida na oba okaje 100-postotno oteenje, a po novom: 80-postotno. Lake tjelesne ozljede vie nisu ozljede. Ovi statistiki pomaci smanjuju odtetu i do polovice iznosa. Odvjetnici koji se bave odtetom napominju da je prijedlog novih tabli ca osiguranja nepravedan, da se prilikom njegove izrade nije konzultiralo niti jednog od 350 lanova Hrvatskog drutva sudskih vjetaka, gdje ima lijenika svih medicinskih struka, te da nisu konzultirani odvjetnici niti provedena jav na rasprava. U posljednjih je petnaest godina, kau, tekom mukom ustaljena jedinstvena praksa u vezi s isplaivanjem odteta, a sad se sve nepotrebno rui. A to kau osiguravatelji? Uvoenje novih kriterija opravdavaju potrebom za jedinstvenim medicinskim kriterijima, obvezom koja proizlazi iz novog Zako na o obveznim odnosima te - obvezama prema Europskoj uniji. Hoe li od nje ikada stii neto to ide u korist ljudi? Nije tako samo kod nas. Vijest iz vanjske politike javila je da e se turska prosekularna oporba boriti da se na referendumu u rujnu 2010. ne prihvate predviene ustavne reforme, za koje se boje da bi mogle dati turskoj vla di veu mo nad pravosudnim sustavom. Sudovi u rukama vlade, a vlada u rukam a Elite, pretpostavljam da tako treba izgledati ta piramida. Dok je opozicija (u vidu Republikanske narodne stranke) tvrdila da e predloene reforme smanjiti neovisnost sudstva, vlada premijera Erdogana tvrdila je da e predloeni am andmani ojaati demokraciju i da su nuni za ulazak u Europsku uniju. Morao sam se vratiti na poetak vijesti da vidim radi li se zaista o Turskoj ili o Hrvatskoj. Naslov teksta u dnevnim novinama je bio: Ministre, podatke koje ste na zvali netonima ljetos ste poslali u Europsku uniju. Opet novosti, iznenae njima nikad kraja. Ali da vidimo to je pisalo. Podaci izneseni u medijima 0 novom Zakonu o socijalnoj skrbi su netoni, poevi od toga da netko nee moi dobiti socijalnu skrb ako posjeduje stan vei od 35 kvadrata ili auto sku plji od 2 tisue eura. Oito je netko od 40-ak ljudi iz povjerenstva za izradu zakona bio eljan medijske panje pa je jedan dio podataka, i to onih netonih, izaao iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, rekao je u Varadinu mini star zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinovi. Milinovi je uz to dodao da je Ministarstvo raspustilo povjerenstvo za izradu novog Zakona te da je izra du zakonskih okvira za reformu sustava socijalne skrbi preuzeo dravni tajnik Ante Zvonimir Golem.
240

p o g la v lje Z A K O N I EU A N T E P O R TA S

Nije posve jasno, pisalo je dalje, kako e dravni tajnik Golem, kirurg koji je na funkciji u socijali jedva desetak dana, sasvim sam napraviti novi Zakon (moda ga ne treba ni raditi ve ga samo treba prepisati iz legalne steevine EU?; op K. M.), koji je Hrvatska trebala donijeti najkasnije do kraja prole godine. Ministar nije objasnio ni to e se zbivati s okvirom novog Zakona koji su izradili najcjenjeniji (a sada rasputeni) strunjaci, iji je rad, naravno, honoriran. Taj je okvir napravljen nakon niza razgovora s ljudima s terena te je po slan velikom krugu ljudi jo ljetos. Veina struke ocijenila ga je dobrim, no svi su jednoglasno isticali potrebu za irokom javnom raspravom. Pa iz aviona je vidljivo to se zbiva. Pravna steevina EU nadjaava domae zakone, pa tako uope nije bitno kakvo je stanje stvari na terenu, a jo manje je potrebna javna rasprava, samo se mora u tiini prenijeti i ratificirati diktat EU. Koji, pogaate, ne ide na ruku graanima ove zemlje. Novine su dalje pisale da je javnu raspravu osobito zahtijevao dio o odre ivanju imovinskog cenzusa, kojeg m inistar negira, a koji su te novine gotovo doslovno prepisale iz dokumenta (uz tekst je priloen skenirani dio dokumen ta s tim tekstom). Ministar lae. Javite kad bude neto novo. U svojoj (sada odbaenoj) ekspertizi (sada rasputeni) strunjaci su upo zoravali da treba dobro raspraviti to e ulaziti u imovinski cenzus jer treba pronai najpravednije rjeenje. Zanimljivo je i to, pisalo je dalje, da je dio podataka, i to onih netonih koje je novinarima dostavio netko eljan medijske panje, kako je to rekao ministar Milinovi, njegovo Ministarstvo jo ljetos - kao praktiki gotovu stvar dostavilo Europskoj uniji. Tim e zakonom, objasnili su Europi, biti m oder niziran sustav, a osobito detaljno je objanjen model socijalne mirovine. Ona e ovisiti, pie u dokumentu, o provjeri dohotka i imovine starije osobe i njezinog partnera, a moda i drugih lanova kuanstva, o broju godina boravka osobe u RH te bi trebala biti 15 do 30 posto vea od standardne pomoi. Tako je pisalo. Ali zapravo nita precizno. Ono to se vidi precizno iz ovog lanka jest da je m inistar bez razlo ga raspustio domae tijelo koje je analiziralo situaciju i na temelju analize predloilo rjeenje, a potom je efovima u Europskoj uniji javio da sve ide po njihovom planu. Koliko je duga ruka EU-diktature iskoilo je i na neoekivanom mjestu - novinskoj reportai-duplerici koja je predstavljala zatvor u kojem e Glava guliti kaznu. Novinarima je vodi kroz zatvorski ivot bio jedan zatvorenik, a
241

SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneto I no) KtH Im li Miak

ukupna je slika bila sasvim pristojna: bilo je tu i teretane i etnje po krugu i ju tarnje kave i televizije naveer, pa ak i posjeta rodbine na rotilj, kao i posjeta branih druica. Sve to u tzv. petom paviljonu, najboljem to Zenica nudi. U jednom trenutku zatvorenik je rekao: Samo, volio bih da Europa ne doe u peti paviljon. Jer, onda e mnogo toga to se sad moe, biti ukinuto; nestat e neograniene etnje, zgurat e nas u elije. Valjda ovjek zna to pria, to je ipak svijet u kojem e provesti godine i izravno ga se tie, kao to sam ja pratio uvoenje zabrana puenja u kafiima jer je udarilo na moj omiljeni ritual. Pa to nas jo eka ulaskom u EU, a da pie u novinama? Stvari koje se predstavljaju kao nunost, ali koje to nisu, jer smo dosad ivjeli bez njih, a ne vidim razlog da to i dalje ne bude tako. Na stranu s nepotrebnom zabranom puenja u kafiima (posljedica hrvatskog potpisa na Europsku konvenciju o nepuenju), ali slijede nova oporezivanja privatne imovine. Zasad (u skladu s doktrinom malih koraka) automobili i vikendice, i zasad neete plaati porez za va dom. Ali pitanje je koliko dugo. Kako je jasno pisalo u lanku, budui da slijedi izborna godina, zasad se ne razmilja o oporezivanju cjelokupne imovine graana, premda je to izgled no u nekom srednjem roku. Treba li se opet spominjati metodu malih koraka i propagandu? Jer sve vanije politike strane zauzimaju se za oporezivanje privatne imovine, s time to bi se od tog poreza izuzeli stanovi i kue u kojima graani ive. Koliko dugo? I zato bi nas zapravo trebalo biti briga to se u zemljama EU sve to tako radi? Valjda moemo razmiljati i odluivati za sebe? Odgovor je - ne, a kad se postigne taj veliki uspjeh ulaska u EU, onda to zaboravite u potpunosti. U Austriji se plaa porez na svaku nekretninu? U Grkoj, Irskoj, Italiji, Litvi i Portugalu ne plaa se porez samo na stambeni prostor u kojem osoba ivi ili se plaa snieno, kao u Bugarskoj? Pa to? Neko je vrijeme, podsjeaju me novinski izresci, aktualna bila rasprava o novom ustavu. Novinarka-komentatorica dnevnih novina saela je bit: Tekst novog Ustava dogovoren je u krugu politikih elita, uz malu pomo eksperata. Europski paket ugraen u Ustav u funkciji je stratekih odnosa s EU. Dobro je zapazila i to da je javna rasprava bila nikakva. I to je cijeli tos svjetske diktature: ako eli drati naciju za jaja, dovoljno je imati u aci politiku elitu, koja e se igrati demokracije u svojoj zemljici i ii za prioritetima , kao to se godinama po novinama naziva ulazak u EU. Ustvari, pravi bi priroritet bio pobjei glavom bez obzira.
242

I)(x jl.ivljc' ZAKONI EU ANTE PORTAS

U novinama sam naiao i na raspravu o izgledu hrvatskog eura, valjda dio kampanje svrenog ina jer, jesam li ja neto propustio, ali mi jo nismo uli u EU, nismo ak niti odluili elimo li to, mada bi ovjek koji proee po hrvatskim trgovima mogao zakljuiti drugaije kad vidi zastave EU. Vjerujem da je njihova svrha da se referendum o ulasku u EU u svijesti ljude svede na puku formalnost. Stupanj opinjenosti politike elite s EU otkriva analiza reenica, poput one s poetka lanka o zastupnicima dijaspore kad je visokopozicionirani HDZ-ovac izjavio da nisu zbog dva zastupnika mogli riskirati Europsku uni ju. Da, kakav bi to samo gubitak bio. To je lanak iz vremena skupljanja dvo treinske veine za donoenje ustavnih promjena nunih za ulazak Hrvatske u EU. Jer svi mediji, politiari i veina komentatorskih pera, koji se ne slau ni oko ega, ipak su jednoglasni kad je rije o ulasku u EU. to je, kad se bolje razmislim, zapravo nevjerojatno, ak i neprirodno stanje. Tako je, u ono vrijeme promjene Ustava koji je prijeio udruivanje h r vatske s drugim dravnim zajednicama, bilo dosta rijei i o uvjetima refe renduma (koji su takoer ublaeni). Evo jedne zanimljive, ak faktiki tone formulacije jednog komentatora: Osim zemalja lanica EU, Pristupni ugo vor m ora ratificirati i Hrvatska; odlueno je da to uine graani na referen dumu. Pa nije odlueno, nego drugaije nije moglo, s obzirom da je nekim sticajem okolnosti referendum ve otprije bio ugraen u Ustav. Kamo sree da nije, kladim se da tako razmiljaju izabrani i neizbrani vladari Hrvatske. Osim toga, izraz ratificirati sporazum zvui kao rijeena stvar koju samo treba potvrditi. Moglo se rei i da e se graani na referendumu izjasniti jesu li za ili protiv EU, zar ne? Dalje je pisalo da, nakon promjena ustavnih odredbi o udruivanju, vla dajui sada, meutim, prtljaju pa spominju da postupak koji je zapoeo prema prethodnom Ustavu treba prema njemu i zavriti. Zato bi se zvalo prtljanjem razmiljanje o upotrebi kriterija kojima je tee dobiti referendumsku veinu za ulazak u EU? Ja bih nazvao prtljanjem to to se taj broj smanjio. Komenta tor dalje pie da ako i prihvate da se referendum provede prema vrijedeem Ustavu, ne bi ga bilo pametno sazvati u proljee, kako se najavljuje jer je lako mogue, naime, da bi i Hrvati, poput Francuza kada su odbacili zlosretni ustav EU, iskoristili referendum kao priliku za glas protiv nepopularne vlade. Je li to doista jedini mogui zakljuak? Moda Francuzi nisu bili samo iz niskih strasti upropastili izglasavanje Ustava EU? Moda jednostavno nisu htjeli taj ustav, niti EU uope? Zapravo je rije o dvije muhe jednim udarcem,
243

SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneto I ne)

K ic . IiiiIi

MK.ik

jer njihov glas protiv EU nije u opreci s nepopularnou vlade, ako je i ona dio prevare i instrument kojim EU eli nametnuti svoju dikaturu ljudima Europe. Evo podnaslova iz jednog tjednika: Da je i ne elimo, EU je ve tu. Desel godina nitko nije spomenuo referendum za ulazak u EU, koji je, po nekoj zdravoj logici, trebao biti raspisan prije nego to su poeli pregovori. No, sad sve ee itam zabrinute tekstove koji se bave pitanjem: to ako graani na referendumu ne reagiraju kao treba, pa ne glasaju za ulazak u EU? Kod demokracije uvijek po stoji taj mali problem koji se zove volja naroda. to ako narod krivo izabere, ako ne prepozna to je najbolje za nj? Tu su zato elite koje znaju, a u doba razvijenog politikog marketinga i sveprisutnih medija ima naina kako ljude izmijesiti da ne donose zakljuke na temelju svog iskustva, ve da tue misli smatraju svojim zakljucima, a vlastita iskustva zamijene tezama iz vijesti. Novinarka je na poetku teksta postavila zanimljiva pitanja: to ako Hr vati na referendumu jednostavno odbace ulazak u EU? Hoe li Hrvatska po stati i ostati posljednja oaza zakrivljenih krastavaca ili pak mala izolirana dra vica koju guraju uz istono susjedstvo? Europa nema alternativu, maksima je koju ponavljaju sve politike opcije. Ima li uope ivota izvan EU? I bacila se na skupljanje odgovora od kompetentnih ljudi, pripadnika politike elite, pa su takvi i odgovori. Nekadanji ministar za europske intergracije Neven Mimica izjednaio je unutranje promjene u dravi s nunou da se ue u EU, inae odoe promjene u vjetar. Neizravno je potvrdio politiku svrenog ina ije je geslo tko te pita. Otili smo predaleko, rekao je, ,,i nema pravnih izgleda da se politikom odlukom povuemo iz cijele prie (to nije tono, jer negativni referendumski ishod znaio bi upravo to da smo se pravno ispravno povukli iz cijele prie). I on to zna pa je nastavio: ...a i teko da bi referendum, u ovom okviru, mogao propasti (to je tono, jer je ,,u ovom okviru potrebno skoro polovica glasova manje nego prije za ulazak u EU). Ali u gotovo nevjerojatnom scenariju da Hrvatska ne ue u EU on tvrdi da je EU ve uao u Hrvatsku. To je, naalost, tono, kao to su to na koi osjetila brodogradilita, puai, klijenti osiguravajuih drutava... Ali zapravo je htio rei da smo u tom procesu sebe pozitivno iznutra promijenili, reformirajui zakone i institucije, a ako smo spremni odrei se svega toga, onda imamo puno vei problem od sa mog nepristupanja EU. Moje je iskustvo drugaije: zato nas svi uvjeravaju da ne moemo ivjeti bez EU? Ako su se i dogodile pozitivne promjene iznutra, zato to nuno podrazumijeva da moramo svoj (okrnjen i nagrien, ali ipak) suverenitet predati nekoj birokraciji? No, bivi ministar europskih integracija,
244

22. p o g la v lje Z A K O N I EU A N T E P O R TA S

od kojeg se zaista ne moe oekivati objektivno miljenje, smatra da ne bismo uspjeli sauvati promjene niti standarde EU. Pa, nekih standarda EU, poput Codexa Alimentariusa, rado bih se odrekao, za dobrobit svih. Prema njemu, nije da mi ne moemo sami, ali EU nam je dobar model jer ima provjeren model drutvenog razvoja. Ma to to znailo. A moda zna i - razvoj prema diktaturi? Ne znam, stvarno; isprazne politiarske frazetine zamiljene su tako da im svatko tko ih uje prida vlastito znaenje. Sad narav no dolazi najvanija stavka - novac - jer ak 4 posto GDP-a se financira iz Europe, pa bismo se odrekli gotovo 2,5 milijarde eura iz fonodova EU te bi rast i razvoj bili manji. Sjetio sam se narodne mudrosti: Nema dabe ni kod babe. Skeptian sam prema takvim pomoima otkada mi je prijatelj, koji se bavio projektima financiranim iz stranih fondova, ocrtao kako u praksi izgleda tok novca u nji ma. Evo primjera kojega se sjeam. Neki mali projekt edukacije dobije toliko i toliko novca. Onda se novac potroi tako da se nekom broju ljudi plati boravak u maarskom hotelu, honorar se plati amerikom predavau... novac njima, ali nismo ni mi ostali kratkih rukava, nama ostaje znanje, i to besplatno. Ili su to oni tek financirali svoju propagandu, ja sad stvarno ne znam. Recimo, kad vidim da EU ulae novac u sreivanje zemljinih papira, uhvati me jeza. Sto e to njima? Zato im je toliko stalo do toga? Da mogu satelitski nadzirati to se i gdje uzgaja i je li sve po njihovim propisima koji e praktiki izvan zakona staviti ekoloki uzgojenu hranu, jer je hrana, sa svojim GMO-izdancima i aditivima, vano iluminatsko oruje. Ili u blaoj verziji - da se mogu bolje snai kod kupnje hrvatskog zemljita? I na kraju se sjetim onih brodogradilita i pomislim - pa dobro, moda nam, u sluaju neulaska, EU ne bi davala novac za sreivanje papira grunotovnice, ali bi brodogradilita bila liena njihovih naputaka. A ona ipak vrijede malo vie. Sljedei ispitanik, bivi ministar vanjskih poslova Mate Grani, jednom je reenicom izrekao da EU ne prihvaa ne kao odgovor, kao niti pravu demo kraciju: Kad bi referendum pao, i to bilo bilo demokratski, zapoeo je, ali i dodao: U tom bi ga sluaju trebalo ponoviti i uiniti apsolutno sve da proe. Jer tako je uinila i Irska, kae. Poruka ove reenice je opet u Bernaysovom duhu: ljudi su glupi i treba ih nekako navesti da ne donose krive odluke. A kad smo ve kod ponavljanja refrenduma, imam ja jednu ideju. Predlaem da se referendum ponovi ako sluajno ljudi izglasuju ulazak u EU, i da se to radi sve dok ne izglasaju protiv. Moe li tako? Ili ovako: ako prvi referendum bude protiv, a drugi za - koliko seja kuim u sport - to je tek 1:1. Znai, m orae ras-

245

SVE PlSE U NOVINAMA

( ... ,1

poneto I ne) Kr*llmlr MK.ik

pisati play-off da se vidi tko e pobijediti. Jedno je sigurno, oni deki na samom vrhu imaju plan i odluni su ga provesti na ovaj ili onaj nain, a demokracija im je samo maska koju navlae samo kad je mogu (zlo)upotrijebiti. Drugi bivi ministar vanjskih poslova, Tonino Picula, rekao je da moramo u EU jer Hrvatska nema plan B. Evo, ja predlaem plan B - da zauvijek ostanemo izvan EU. Dodao je i to da su od 3. sijenja 2000. sve vlade usmje rene prema EU, pa bi neulazak u EU znaio odbacivanje deset godina zajed nikih napora. Pa, cijenjene politike elite, je li vas netko molio, traio ili tjerao da se izlaete takvim zajednikim naporima. Nikoga se nije pitalo, nije bilo javne rasprave, neki zlobnik bi mogao rei da emo se na jako dugo vremena usositi s tom EU, i sad bi trebalo pustiti suzu zbog vaih napora? Tonino nas i plai jer kae da bi nas, osim politikih previranja, po glavi lupile i cijene: Cijene kredita bi porasle, naiao bi val skupoe, te navodi primjer Osla koji je izbio na prvo mjesto UN-ove ljestvice najskupljih gradova, a tako bi mogao i Zagreb, ali bez norvekih prihoda i plaa. Svakako, lijepo je uti kad netko razmilja naglas, ali ja bih ipak volio vidjeti bilo kakve studije koje su to prouavale, prije nego kao zakljuke prihvatim ovaj niz osobnih impresija i dojmova. Politolog Damir Grubia bio je direktniji rekavi da bi neulazak u EU bila ekonomska, ali i politika katastrofa, a rezultat uzdrmana politika scena jer je EU apsolutni koncenzus hrvatske vlasti i oporbe. teta to slini koncenzus ne postoji izmeu ljudi i vlasti. I uope, ne bi li se vlast trebala prilagoavati ljudima, a ne da se ljudi moraju prilagoavati tome to misle vlast i oporba (koji se po pitanju ulaska u EU ine kao jedna stranka, pa tu zapravo i nema oporbe). Jo je rekao kako e carine za hrvatske proizvode narasti, to e dove sti do skupoe i slino. Kod onih koji nisu na vlasti ima drugaijih pogleda. Miroslav Tuman smatra da je Hrvatska ve preuzela standarde i da se ne bismo nali u loijem poloaju jer EU je sredstvo, a ne cilj. Apokaliptine tvrdnje da bi Hrvatska ekonomski bila gurnuta u zapeak Slaven Letica je nazvao glupou: lanstvo u EU vie nije ekonomski rentabilno. Ove godine Slovenija uplauje za sanaci ju Grke vie nego to dobiva. Kad smo ve kod Grke, koja je sad osuena na milostinju i nove kredite, u jednom drugom novinskom tekstu, koji se bavio pitanjem sudbine eura i problemima koji proizlaze iz injenice da se u Eu ropskoj uniji nalaze i bogate i siromane zemlje, moglo se proitati da se sada Grka ne moe izvui tradicionalnim receptom - devalvacijom svoje valute, jer je u eurozoni, pa moe samo ekati milost svojih kolega iz euro kluba.
246

)). p o g la v lje Z A K O N I EU A N T E P O R TA S

Zato ih ne puste da svoje probleme rjeavaju svojim sredstvima? Ali u tota litarnoj tvorevini EU, to je zabranjeno. A iz nekog udnog razloga, ishod svih pomoi uvijek bude jo vea zaduenost i jo vea nevolja za graane. U svom tekstu bivi ministar financija Borislav Skegro, raspravljajui o tome kako provoditi reforme poput Zakona o radu (koji u sebi isto sadri europske tekovine), osim to je naveo da bi jedan od izlaza bio da velike politike stranke sjednu za stol i dogovore zajednike toke reforme, drugi bi izlaz bio, rekao je, da trajno zadrimo benevolentog diktatora koji se zove EU , jer da nije bilo njega, brojne reforme, poput restrukturiranja brodogradnje, nikada ne bi dole na dnevni red. Oito, ak i oni koji prepoznaju da je EU diktator, doivljavaju ga tek kao dobronamjernog diktatora. Sto se mene tie, onima koji su istinski dobronamjerni ne treba nikakva diktatura da bi provodili svoje dobre namjere. U M inistarstvu vanjskih poslova ne ele niti uti za opciju negativnog ishoda referenduma. Glasnogovornik Ministarstva rekao je da su sve sna ge usmjerene na dovretak pregovora pa i samo spominjanje mogunosti odbijanja ulaska u EU na referendumu moe biti kontraproduktivno. Ne zadovoljstvo koje se povremeno pokazivalo kroz neke ankete prije svega je bilo izazvano blokadama kojima smo bili izloeni tijekom pregovora. Znai, nezadovoljstvo ulaskom u EU izraavalo se onda kad su pregovori o ulasku zapinjali? Zanimljiv spin. A evo jo jednog. Vesna Pusi, predsjednica Nacionalnog odbora za pra enje pregovora s Europskom unijom smatra da bismo se ,,u tom sluaju nali u slijepoj ulici, u kojoj ne bismo imali svijetlu budunost. Susjedstvo bi ubrza no ulo u EU, a mi bismo izgubili utjecaj na donoenje bilo kakvih odluka. O naoj budunosti bi se odluivalo bez nas, zavrila je spin. Jer je stvar suprot na: upravo ulazak u EU donosi taj scenarij. No, graani su neugodno dosljedni. Rezultati Eurobarometra objavljeni u Bruxellesu krajem 2009. pokazali su da su Hrvati i dalje bili meu najveim euroskepticima u Europi: manje od e tvrtine graana smatralo je da bi lanstvo u Europskoj uniji bilo dobro za zemlju. Sve se tamo pratilo. Prema tom istraivanju na tisuu ispitanika u Hrvatskoj, samo 24 posto Hrvata smatralo je da bi lanstvo u Europskoj uniji bilo dobro za njihovu zemlju, 37 posto ih je dralo da bi bilo loe, a 35 posto da ne bi bilo ni dobro ni loe. I evo nas kod novina godinu dana kasnije, iz rujna 2010., kad je Eurobarometar opet pokazao da tek 26 posto Hrvata smatra da bi lanstvo Hrvatske EU bilo dobra stvar, dok ih 3 1 posto misli da bi bilo loe. No, to su slubene ankete. Prema neslubenim, stvari stoje jo gore po Europsku uniju.
247

SVE PIE U NOVINAMA (,a poneSto I ne) Kir*<lmli MK,ik

U vijestima na internetu pisalo je da je T-portal proveo na Facebooku anketu, a rezultat je bio da bi za lanstvo u EU glasalo 32 posto graana, a protiv bi bilo ak 59 posto, dok na referendum uope ne bi izalo devet posto hrvatskih graana. Glas Istre je prije nekoliko mjeseci objavio da je Tomislav Capar, dopredsjednik udruge Volim Hrvatsku, ne u EU u Puli proveo anketu u kojoj se od 250 anketiranih samo 17 izjasnilo za ulazak u EU, to je tek 12 posto. Mislite li da e Unija dopustiti da na tome ostane? Bojim se da ne, ti tipovi nikad ne odustaju: Diplomati u EU smatraju , pisalo je u novinama, da se sada i Hrvatska i Europska unija moraju vie pozabaviti kampanjom kojom e graanima objasniti korist od lanstva. Pa ta kampanja traje neprekidno, ali kae se: moe muljati neke ljude neko vrijeme, ali ne moe sve ljude cijelo vrijeme. Ipak, nema sumnje da ti iskusni ispirai mozga znaju svoj zanat i da nas eka intenzivna demonstracija Bernaysovih naela. Sredinom listopada 2010. u jednom sam politikom tjedniku vidio da je kampanja poela. Na dvije stranice intervjuirana je Elzbieta Bienkowska, poljska ministraica regionalnog razvoja u vladi poljskog premijera engleskog imena, Donalda Tuska. Odmah je u podnaslovu pisalo kako u intervjuu Bienkowska otrkiva kako je Poljska procvjetala zahvaljujui fondovima Europske unije, te ocjenjuje zato Hrvatskoj ne uspijeva iskoristiti bespovratna sredstva iz pretpristupnih fonodova unije ime bi se mogle izgraditi ceste, pruge i aero dromi, a profitirali bi i biznis, turizam i kultura". Ma, med i mlijeko. Bienkovvska je u cijelom intervjuu do detalja priala o svih 67,3 milijarde dolara koje je Poljska dobila (ili e dobiti) u razdoblju od 2007. do 2013, pre cizno navodila godine kad je koji sektor drutva to iskoristio, nabrojala infra strukturne projekte koji su graeni tim sredstvima, naglasila da su financirane stotine malih i srednih poduzea, da je 85 posto cesta financirano tim novcem koji se dobio na dara i nekoliko je puta naglasila da su to nepovratna sredstva. Zapamtite, nepovratna sredstva. enska je jednostavno sipala detaljne i duge odgovore iz rukava. Zato mi je i upao u oi jedini kratki odgovor. Toliko kratak da u ga u cijelosti prenijeti. Novinarka je, nakon silnih nabrajanja koliko je novca EU poklonila Poljskoj kao nepovratna sredstva, upitala Bienkowsku: A koliko ste novca do sad upla tili u proraun EU? Odgovor je glasio: Mi sudjelujemo u europskom proraunu od datuma ulaska u EU. Ali iz prorauna dobivamo vie nego to izdvajamo".
248

)> p o g la v ljt Z A K O N I EU A N T E P O R TA S

I to je sve to je rekla. Stvarno krto. Oekivao sam m alo detaljniji odgo vor od tako inform irane enske. M oda je to neka tajna? A m oda nije u duhu propagande kam panje za hrvatske itatelje? A onda su u listopadu 2010. po novinam a osvanuli naslovi poput Izbo ri ili Eli? Stvarna dilem a ili, spin? H & n a A s t i sm atra da bi prijevrem eni izbori odgodili ulazak u EU (m rc), a oporbenjaci istiu da ne bi, pisalo je. Diplomatski krugovi dali Sli izjavu da bi prijevrem eni izbori bili loi za H rvat sku zbog m ogue odgode ratifikacije od est do sedam mjeseci, im e se do slovno riskira budunost Hrvatske*! Vesna Pusie sm atrala je apsurdnim to da se prom jenu vlasti moe sm atrati preprekom za ulazak u EU. Naglasila je da je taj proces zapoela koalicijska vlada, i rekla: Nama je trebalo 13 godina da s HDZ om postignem o koncenzus oko Europe. Kad je svjedobno trebalo ra ti ficirati Sporazum o stabilizaciji i udruivanju, H D Z je bio taj koji je napustio sabornicu. Hvala, Vesna. Moda bih zbog toga bio, b ar unatrag gledano, hadezeovski navija (tada nisam bio), ali bojim m da niti njihovi m otivi nisu bili ispravni. N itko nikad ne eli slobodnog ovjeka; uvijek se predstavlja sam o izbor izm eu nacionalne i fv|etsike diktature;, to i nije neki izbor. Razni Castro-Lukaenko-Chavezi na jednoj strani, a nadnacionalna elita na drugoj. To je u ponudi. Idem ja, gdje su izlazna vrata iz ovog duana? U jednoj drugoj kolumni takoer je besmislicom proglaena teza da bi u sluaju odravanja prijevremenih izbora EU na dulji rok zatvorio vrata H rvat skoj. Tvrdnja bi pila vodu?, pisalo je kad bi hrvatska Vlada, bilo koja, bila u poziciji svojim slobodnim djelovanjem diktirati tem po kojim Hrvatska ulazi u eurointegracije... U Bruxellesu je ve sve ionako odreeno. D atum , zadnji roko vi, p a i trenutak kad se otvara ampanjac. Predviam glavobolje u danim a nakon toga. A glavni politiki kolum nist jed n ih novina, Davor Butkovi, u kolum ni je, piiui o istoj tem i, napisao ovu reenicu:; m novine uvijek; I gotovo bezuvjetno podravale to bri ulazak Republike 1Irvatske u Europsku uniju. Bezuvjetna? Razmislimo o im plikacijama te rijei. A potom i o implikacijama tih implikacija na vjerodostojnosfc feferm iranja kroz novine. I konano, nazovimo ih pravim rijeima, kad ve to i one samo p o sredno priznaju: Politika propaganda.

249

23. poglavlje

KAKO JE IVEK POBIJEDIO NATO, K-COM I RUSE

Ovo je istinita p r i a a l i moda i nije. Imena svakako nisu prava, a moda ni to mjesto ne postoji. Ali moda sam ja ipak esto tamo na kavi, u ar mantnom restoranu koji sebe jo uvijek ponosno naziva gostionica , mada u njega dolaze mnogi ugledni gosti, od Predsjednika na nie. Do Gostionice dolazim kroz umu, kraj koje se ona i nalazi, na poetku jednog sela kojemu nikad ne mogu zapamtiti ime. Ali ve sam rekao, imena nisu vana, vane su torije, kao u starim mitovima i legendama. Gdje god to selo bilo, u Gostionici esto sluam slikovite i uvijek zanimljive, pomalo jednosmjerne (znai, samo sluam, a nita ne priam), ali uvijek istinite (koliko je to i ova pria), dogodov tine Iveka, vlasnika i glavnog konobara Gostionice. Taj vrlo fin ovjek glasnog govora, koji ima spreman tos s bodljom prema zasluzi za svakoga tko navrati, nema pardona niti onda kad je rije o meuna rodnim institucijama - koje smatraju da se svugdje mogu ponaati kako ele. Ali ne u Gostionici, tamo ih se ne boje. Posljedica je to, koliko se meni ini, neke svjesnosti koju na prirodu i lokalnu zajednicu upuena seoska sredina ima, a kroz ponekad udan dijalekt koji izlazi iz usta ljudi koji izgledaju kao pravi pripadnici gemit-nacije (ima tu i ita i kukolja), na svoje iznenaenje esto ete uti mudre, prave sokratovske ili aristotelovske rijei, koje e vas ispoetka ostaviti zbunjenim jer ih ne biste oekivali iz takva izvora. ut ete i sumnjive tipove, jer svega ima u gostionicama, ali to je dio svakodnevnog nadmudrivanja i igre ivota. Jednog jutra, inspiriran nekim naslovom iz novina koje su u tom trenutku bile otvorene ispred mene, Ivek mi je ispriao kako mu je doel NATO prije par mjeseci. Doel, al ne i proel.
250

23. |KM|l,ivl|i' KAKO JE IVEK POBIJEDIO NATO, K COM I RUSE

Isprva sam pomislio da je NATO doao kako to obino radi, s nosaima aviona i radarski nedetektibilnim letjelicama, ali ne - ti su deki jednog pro ljea doli u Gostionu da bi pokuali zakupiti restoran za neku svoju fetu te su pitali mogu li si dovesti i ivu muziku na terasu. Kako je to organizirana insti tucija koja nita ne preputa sluaju, doli su dovoljno rano jer feta je trebala biti tek ujesen. Naravno, raunali su s velikim popustom, i ponaali su se kao da samim svojim dolaskom i svojom ponudom ine uslugu i ast Gostionici. Ivek im je rekao da nema nikakvih problema, moe muzika, moe zakup, ali da on zna koliko i ovako po jednoj veeri ima prometa u tisuama kuna, i da mogu zakupiti restoran po toj cijeni. NATO-u se to nije dopalo, tedljivi su to momci, ali nisu odustali ve su predloili da plate u keu , bez rauna, pa da im se ne rauna PDV. To je bila kap koja je prelila au. Teko je opisati grlati prigorski dijalekt, u Ivekovom sluaju prepun mjeavine slikovitih izraza, ali NATO je uo svakaj: kaj to oni hoeju njega natjerati da vara svoju dravu? (Postoje kod nas obiajna pravila za tu djelatnost, unutar granica pristojnosti, i tu nema mate matike koja to moe sruiti; zna se, unutar desetak posto sve je fleksibilno, ali neka prirodna ravnotea izmeu poreznika i poreznih platia mora postojati, za ne? Stara je to tradicija iz vremena dok je su crkva i plemii dobivali svoju devetinu ili desetinu... ili bar priblino). Kaj ga tjeraju u kriminal? Je 1 ima moda netko od nas u njihovim zemljama takve beneficije? Je 1 se ikome od nas ikad tamo ikome oprata i zadnji novi? Kak ih nije sram pitati ga to u njegovoj zemlji? Tu se u prii pojavio i Ivekov davno preminuli deda, osoba fantomskih sposobnosti da ivi u raznim povijesnim razdobljima i doivlja va razne sudbine, ve prema tome s kime Ivek Razgovara. A NATO-u je Ivek dodao i to da je njegov deda bio u SS-u i da zato kod njega zato vlada red, rad i disciplina i da zato ne moe to tako kako su si oni zamislili. (Istina je da je njegov deda dao svoj doprinos u Drugom svjetskom ratu, kako mi je jednom prilikom kasnije ispriao, ali kao domobran koji se skrivao po kletima. Kasnije emo vidjeti da se deda pojavljuje u jo neoekivanih situcija, no ovoga puta iskoio je ispred NATO-a, nasljednika zapadne antifaistike koalicije koja je pobijedila SS i sve druge elemente njemake vojske prije est i pol desetljea. Bar tako kau knjige.) Tako je NATO otiao iz Gostione neobavljena posla, pitajui se vjerojatno na kakvog je to zaguljenog manijaka naletio na tom glasovitom mjestu u vu kojebini. Kaj ga briga, rekao mi je Ivek, ne bu ni propo niti se obogatio s tom NATO-ovo veerom. Al kaj si oni to misle? I u pravu je, mislio sam si ja dok
251

SVF PlSC U NOVINAMA (,B ponH to I n) Kreimir MISnk

sam ga zabavljeno sluao; Gostiona je tamo puuuuno due nego to je NA'K) ovdje. Ta armantna priica u punom mi je sjaju pokazala svu upljikavost sci vilnosti hrvatskih vlasti prema NATO-u i slinim institucijama. Ucjena, strah, nezaslueni respekt, politika trgovina... vrag e ga znat kako je NATO domi kod nas a da ga nitko (izvan politikih elita i tekstova u medijskim gigantima) nije traio i zvao. Da postoji vremeplov i da je mogue manipulirati prolou, ja bih poslao Iveka kao premijera u prolost, u ono vrijeme kad su nam sr prodavali argumenti zato nam treba NATO, da im kae da ne moe to tako u naoj Gostioni. Nekog drugog jutra ispriao mi je pounu zgodu s najveom telekomu nikacijskom tvrtkom kod nas, ne vie i naom. Za ovu priu zvat emo je: K-com. A nekad davno, dok tehnologija nije bila tako napredna kao danas, I dok se na telefonski prikljuak ekalo dugo i plaalo puno, nije bilo telefonskih linija do nekih okolnih sela, pa su ljudi skupili novce i dopustili da se ice, bez puno formalnosti, ukopaju preko njihovih gruntova, sve zbog vlastitog i ope^ dobra. Strani telekomunikacijski div je kupio cijelu tvrku i svu infrastrukturu, pa tako i onu koju su platili stanovnici tog kraja. Ne bi to bio neki problem, niti bi se itko toga sjetio, da Ivek nije kupio neki od tih gruntova da bi neto n njemu sagradio. Prilikom iskopavanja za temelje pokazalo se da ispod zemljo ide jedan od tih telekomunikacijskih kablova, pa je Ivek otiao do oblinjoj gradia, u ured telekomunikacijske tvrke, da ih zamoli da mu to maknu s nje gove livade jer mu smeta. U uredu su mu rekli da napie molbu i prieka da se rijei, te da plati, ne sjeam se tono, ali mislim nekih petanestak tisua kuna. Kaj?, rekao je Ivek, to je njegov grunt, a oni su bez dozvole na njemu, kladi se on njima da taj kabel vjerojatno nema niti svu potrebnu papirologiju (mo da je blefirao, jer i u tome je vjet, a moda je to i znao ako se sjeao vremena kad su podzemni kablovi bez puno formalnosti postavljeni, s njim to nikad ne znate), a kladi se i u to da nema niti graevinsku dozvolu. I da bu, ak oni to nee maknut, i to brzo, on sam to uinio. Referent je, u nedostatku bolje ideje, ostao pri svome, a on pri svome. Kad se kod gradnje dolo do kabla, rekao je Ivek majstoru: Seci . N aredno jutro pojavio se elektriar (ili tko ve, al zovimo ga tako) iz oblinjeg gradia i bauljao po lidavama. Ivek m u je doviknuo pozdrav i pitao ga kaj trai. Elektriar m u je rekao da su neki zaseoci ostali bez tele fonskog signala, i da je negdje kvar koji on m ora nai. Ne m ora vie traiti, rekao je Ivek, to je na mom gruntu, ja sam prerezao icu. Elektriaru je
252

23. |)ot|lrtvl|r KAKO JI: IVEK POBIJEDIO NATO, K COM 1RUSE

tako skratio radni dan, vjerojatno su popili kavicu ili gemit skupa. A to hi se petnaest tisua kuna i molbom? Nita. Pa nije niti bilo osnove za njih, a Iveku nitko ne bi mogao priiti da je napravio neto protuzakonito, jer je prekinuo tuu icu koja je protuzakonito bila ugraena u njegov grunt i lo nakon to je zamolio vlasnika, telekomunikacijsku tvrtku, da je makne da on moe graditi. I jfi mi se pohvalio kako je pria imala sretan kraj i za elektriara jer je on dobio posao preseljenja tih kablova i tako zaradio tridesetak tisua kuna od telekomunikacijske tvrtke (nemojte me drati za brojke, pa ovo je samo pria iz gostione), to e rei da je bar jednom tijek novca prom ijenio smjer. Kad je Ivek odjurio za svojim poslom (kod njega su sve prie poput ekspre snog vlaka), tri sam cigarete zapalio jednu na drugoj razmiljajui ima li neke pouke u ovome to sam uo. Moda ima. Moda se iz nje vidi koliko se cijeli globalizacijski sustav, koji se sustavno namee, temelji tek na strahopotovanju prema silnicima. Bez strahopotovanja, nema niti njihove moi. Puf, pue kao balon od sapunice. Ponekad su dovoljno jedne kare na pravom mjestu. A kako se Ivek susreo s Rusima? Ovako je to bilo, a bilo je Vrlo nezgodno - za Ruse. Al sami su si krivi, ne moe samo doi i ruit tue, tako je rekao i ore Balaevi. Uglavnom, nedaleko od Gostione nalazi se prekrasna spilja koja je ureena za posjetitelje, a otkrio ju je Ivekov otac. Danas je to ve p o malo glasovito mjesto, a svake godine Gostiona unapreuje okoli tog dragulja prirode, gradi prilazne stazice, stanicu za autobus, kamene zidove oko ulaza i sve tome slino, sve s ukusom i sve s mjerom. I tako je jednog dana neki ruski dravni gost posjetio tu spilju prepunu kamenih siga... Da li za uspomenu ili iz nemara - odlomio je jedan stalaktit (to su one kamene sige koje vite odozgora). Kad je Ivek (koji je takoer bio s njim u spilji) to vidio, obuzelo ga je ono specifino emotivno stanje koje se u narodu obino opisuje s popizdio je. Poeo je kao manijak kriati na uvaenog dravnog gosta te krenuo prema njemu tako naglo da su tjelohranitelji stali ispred svog tienika. Iz Iveka je poela izlaziti bujica rijei, slika i ivopisnih izraza. Izme u ostalog, rekao je Rusu da ga njegov diplomatski imunitet moda titi na ze mlji, ali ne i ispod nje, da bu on otiel po sekiru, da je 1 zna taj Rus da jednom stalaktitu treba 35 godina za jedan milimetar... I naravno, da su mu Rusi prvo uzeli dedu (onog istog iz SS-uniforme, koju je za potrebe ove prie zamijenio za lenjinovsku kapicu sa zvijezdom), jer se Ivekov deda otiao boriti za Rusiju, jo tamo krajem Prvog svjetskog rata i da se nikad nije vratio, i da kaj je sad to, prvo deda, a sad stalaktiti, dokle tako?
253

SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneto I n<>) K tftlm li MK.ik

Potom ih je Ivek, uvijek vian jezinim vratolomijama i humoru, viui zasuo (vie tjelohranitelje u pratnji, koji su bili nai ljudi, nego Rusa, koji je, si guran sam, sve razumio i bez prevoditelja) nizom nepostojeih zakona: J,Znate li vi da je ova spilja vlasnitvo Republike Hrvatske, da se po 23. stavku treeg lana zakona o prirodnim dobrima unitavanje sfalaktita strogo kanjava.., , Tko zna koliko m?, u toj eskapai ljutnje i inspiracije, tu jo nalo izmiljen i1 1 lanaka, ali zvuali su uvjerljivo^ a sretna Je okolnost bila da nitko sa sobom nij e donio zakon ike Republike Hrvatske. Svakako, i bez loga p o lu isu uspj el i, pa su se Rusi poslije ispriavali, spi m namjerom da izbjegnu skandal za koji su mislili da seifcabrda valja,i* nuditi novanu odtetu kojttjvek nije htio primili, Kako se moe platiti za neto to je neprocjenjivo, pitao ih je on. I tako su i Rusi neslavno otili iz Gostione. A sve bi bilo u redu da su pokazali mali komadi1 pristojnosti onaj koji kae da te ne trgaju stalaktiti u spiljama. I opet je Ivek odjurif za Svojim poslom* a mene ostavio sa sve Veom zbir kom tih vejkovskihpria. To su samo zabavne prie, rei ete - iu p r a v u ste, No, imam nezgodnu naviku da traim jscrice ak i u filmovima pian-Claudeom Van Dammom. Uistinu, skoro da ne postoji toliko banalna situacija da se iz nje ne moe neto nauiti. Tako i ovdje. Roen sam i odrastao u Zagrebu, pa mi je svijet malih zajednica potpuno; ^ a n , tfk ga otkrivana, ali i to samo kao povremeni promatra sa strane. Zapw8*| sam mi se otkriva, taj ivijet u kojem Ipsteupofizanosj- pS |apun^ijasnijel^dljivi i puno bolje ukorijenjena. Gdje se svi ljudi znaju i imaju tehnike suivota* jer nema drugog izbora, ne moe se nigdje zagubiti. Postalo mi je aS^tedno da smo m i, koji smo odrasli u atqmizirarfiffl: gradovima koje ine mnogo odvojenih jedinki a ne i||idnic% ovs>|)ii od svojeg mjesta i kraja. Naa zajednica je krhka, ako uope postoji. U vidovima u kojima postoji, ima svoj izraz u vidu gradske skuptine ili drugih otuenih tijela gradske uprave. Tamo su opet neki ljudi koje ne poznajemo, kojima ne znamo prljavi ve, na koje ne m olim o kriati zbog nepravde jer uvijek, potpomognuti nogom u guzicu, zavrimo lutajui labirintima punim referenata i formulara. Moda nas Zato i i#}# u padovima? Moda je zato ve preko pedeset posto ilpstskog puanstva zatoeno u betonskim megapolisima, gdje smo fc i u pot punosti prisni o gradskim, prometnim i trgovakim infrastrukturama? Kad bolje razmislim, taipoznaja ima i zastraujuu strana Razmislit,malo, do voljno je da netko na par dana zatvori vodovod pa da Ifipbum irem o od ei, da ugasi struju pa da sve nae djelatnosti budu paralizirane, da zatvori nekoli ko prilaznih autoputa pa da nastupi glad...
254

1 |)oi||.tv|jt' KAKO JE IVEK POBIJEDIO NATO, K-COM I RUSE

Za razliku od lokalnih zajednica, u gradovima nas je puno na malo pro stora, a - uz to to je na poloaj ovisniki - zajednitva je malo, svatko igra za sebe. Kad bih htio biti globalni manipulator, ba bih takav svijet htio. Uasa vao bi me svijet lokalnih zajednica, gdje nem am nikakvu mo, gdje ne mogu raditi to hou jer u dobiti vritnjak od nekog Joe, gdje se ljudi mogu snai i bez mog svjee otisnutog fiat-novca jer imaju zemlju i vodu i jedni druge, gdje uvijek neki Ivek budno pazi gdje treba staviti leee policajce i kakve vrste (da ne razbijaju aute) jer zna da e tuda prolaziti samo on i njegovi poznanici, gdje ljudi ele sudjelovati u odluivanju o vlastitim ivotima, imajui na um u da postoje i drugi ljudi i da postoji priroda s kojom m oram o biti u ravnotei, jer inae nem a ivota za nas. M ora biti da je lokalna zajednica (pa ak i kad je malo vea, poput ove lokalne zajednice koja ima ime Republika Hrvatska) prava nona m ora za one krugove samozvane Elite, more bit da je to razlog zato smilja sve te divovske gradove i druge naine razdvajanja ljudi. I sve te sloene sustave nam etanja za kona s vrha, koji bi trebali izvan zakona staviti sve lokalne zakone i sve lokalne neovisne Iveke koji uvaju svoje za one koji dolaze nakon njih.

255

24. poglavlje

VEERAS U VAEM GRADU SASTAV 3M - MEDIJI, MMF, MANIPULACIJA...

Sa zanimanjem sam te jeseni 2010. analizirao i vijest koja je imala naslov Francuska je rasistika drava. Cijeli tekst, oprema i slike bile su intonira ne tako da se Predsjednica Komisije i povjerenica EU za pravosue Viviane Reding gnjevom pravednika obruila na Francusku zbog deportacije Roma, usporedivi to sa stradanjima Roma u Drugom svjetskom ratu. Tko ne bi bio sumnjiav kad Elitina ekspozitura zvana Europska unija pone pozivati na humanost? Stoga se nisam zadrao na naslovu nego sam odluio s razumijevanjem proitati o emu se tu radi, skoro siguran da EU zloupotrebljava neku nemilu situaciju da bi sebe jo jednom predstavila kao branitelja ljudskih vrijednosti, a moda i kako bi se dolilo jo ulja na mit da e integracija u EU donijeti pravdu ljudima Europe. No, iz poetka lanka jo se nije saznavalo nita o pozadini, jo uvijek je citira na Reding, zaprepatena postupcima parike vlade koji stvaraju dojam da se ljudi premjetaju iz jedne lanice EU u drugu samo zato to pripadaju manjini. Podsje tila je na slina zbivanja iz Drugog svjetskog rata (usput reeno, takoer izmanipuliranog iz sjene; op. K. M.) te je rekla daje osobno uvjerena da Komisija nee imati izbora nego prijaviti Francusku te da Sarkozyjeva vlada ima jo nekoliko dana da predstavi svoje argumente i da je njeno strpljenje pri kraju. I tog su Sarkozyja, sjetih se, postavili bilderbergeri, kako se saznaje od istraivaa te skupine, Daniela Estulina. U tom sluaju ovdje je opet posrijedi stari tos: problem-reakcija-rjeenje. Jedan predstavnik Elite deportira Rome, drugi ga za to optuuje. Naravno, jadni ljudi koje se deportira ni ne nagaaju o emu se zapravo radi. No, sad je stvarno dosta, rekla je ta Reding ljutito na konferenciji za no vinare u sjeditu Europske komisije i lupila akom po govornici. Ni jedna
256

24 . poglavlje* V I (I KAS U VA EM G R A D U SASTA V 3M

M EDIJI, MMF, M A N IP U L A C IJA ...

drava lanica ne moe oekivati poseban tretman kad su u pitanju funda mentalne vrijednosti i europski zakoni. U to ne sumnjam, svi moramo pojesti isto govno. Mogla je bar ii pravim redoslijedom prioriteta, pa prvo spomenuti europske zakone, a tek onda fundamentalne vrijednosti. A pitam se? i znai li njoj iz ra z ,fundam entalne vrijednosti'* isto to i meni, ili joj na srcu lee tek fundamentalne vrijednosti vezane uz nametanje diktature ljudima europskog kontinenta! Nakon ove silne promidbe humane gospoe Reding, tek u posljednjoj treini lanka konano je znatieljni itatelj, ako jo nije prestao itati tekst i okrenuo iduu tfaniu, saznao o emu se radi. Tijekom rujna 2010. francuske su vlasti sruile vie od stotinu ilegalnih romskih naselja te d e p o r t i r a l e o d tisuu Roma, uglavnom rumunjskih i bugarskih dravljana. Kao graani EU, rumunjski i bugarski Romi imaju pravo ui u Francusku, ali za rad im i dalje trebaju dozvole, ba kao i za dugotrajniji boravak. Hm, ako sam dobro shvatio, ako se ova situacija zaista pogleda iz pravnog aspekta, na koji se poziva ta Re ding, Ispada da je deportacija tih jadnih ljudi zapravo - u skladu sa zakonom. Ili sam krivo shvatio prethodne dvije reenice? to vi mislite? Ne znam, no Reding smatra da se pravila primjenjuju diskriminacijski. to god da to znailo. Ta lloskula nije bila potkrijepljena objanjenjem. Valjda ga nema. fli smatra, kao to je tu situaciju komentirao 1-idel Castro, da se Francuska dri rasistike politike suprotne normama EU. Reding je, reeno je u novinama, bila bijesna i na dvojicu Sarkozyjevih ministara koji su joj dali garancije da se Rome ne diskriminira, da bi potom u medijima osvanuo dopis kojim vlada trai od regionalnih dunosnika da ubrzaju akcije protiv ilegalnih romskih naselja. Opet upitnici. Koliko ja razu mijem, rei da se nekog ne diskriminira samo znai da e se i protiv njega po duzeti iste mjere kao i protiv svakog drugog tko podigne ilegalno naselje. Nije spomenuto da postoje neka ilegalna naselja protiv kojih nisu poduzete mjere. Pa ne znam, dan prije te vijesti, francusko Ministarstvo unutarnjih poslova izdalo je novi dopis o uklanjanju ilegalnih naselja, u kojem se hllu Spominjali Romi, a francusko Ministarstvo vanjskih poslova izrazilo ja,^|p rep iJt# n je, to je najmanje to se moe rei, na povjerenikie izjave. Nekako mi se dosad nije pokazalo tla ljudi iz Huropskc komisije imaju ikakvu namjeru tititi Rome, niti ljudska prava uope. I nemojte sluajno po~ misliti daim am neto protiv tih ljudi oko kojih se digla buka i ija se ilegalna naselja rue,, ili protiv bilo kojeg drugog stanovnika Planeta. Ljudi su uvijek samo pijuni % tim igrama u kojima se ista Skvadra pretvara da se prept're oko

257

SVE PIE U NOVINAMA (..i poneSto I ne) Kivlmli Mlltk

neega, kako bi stvorila okolnosti da se nae neko rjeenje . Ta je rije izgubila kredibilitet jo kad se nala u nacistikoj sloenici konano rjeenje. Sljedea vijest koja je ispala iz moje kuverte s izrescima dri rekord kao najmanja vijest iz moje kolekcije. Jedva centimetar i pol sa centimetar i p o l Nalazila se na dnu stranice. Da nisam prije itao velike novinske lanke koji su glorificirali reforme engleskog premijera Davida Camerona i tumaili kako se u tim reformama, usprkos njihovi jaini, ipak tite socijalno ugroeniji pripad nici britanskog drutva, ne bih niti obratio panju na nju. No, ona je govorila neto potpuno suprotno. Tek jednom reenicom, na samom dnu neke nevane stranice, ali je ipak govorila. Toliko je kratka daje prenosim u cijelosti: Vodei financijski think-tank Institut za fiskalne studije (IFS) objavio je analizu prema kojoj e Cameronove reforme najvie pogoditi siromane obitelji, iako je vlada tvrdila da je rebalansom prorauna zatitila one najsiromanije. Kroz veliinu ove usamljene vijesti, nasuprot nizovima velikih lanaka koje su glorificirale Cameronove reforme, moemo po prilici iitati omjer istine i propagande u dnevnim novinama. Zato su vijesti o sljedeoj temi zauzimale plahte papira. U rujnu 2010., na kon to je skupljeno dovoljno potpisa da se provede referendum u vezi izmjena Zakona o radu, na naslovnici je osvanuo naslov - na istim novinama koje su se ve proslavile naslovima poput Propast ete i slinima - koji je glasio (velikim slovima): Ovo je kraj svih reformi - zovimo MMF. Kako prikladno. Pogotovo kad se ima u vidu vlasnika struktura svih na ih novina. Nju je u svojoj knjizi EU - Ne Hvala predstavio Marjan Bonjak. Prvo je naveo da je povodom Dana slobode medija 2009. Hrvatsko no vinarsko drutvo u posebnom priopenju od 2. svibnja otro kritiziralo sta nje medijske (ne)slobode u Hrvatskoj: Vlasnici i dalje izravno interveniraju u ureivaku politiku. Politiki pritisci na medije nisu prestali ni u javnim, ni u lokalnim niti u privatnim medijima, rekao je HND, i upozorio : ...Sadanji trend izbjegavanja bitnih tema, forsiranje zabave spektakla, dominacije crne kronike, izmiljanje i proizvodnja celebritiyja u konanici rezultiraju bijegom od novinarstva, cenzurom i autocenzurom. Tko su, dakle, pravi vlasnici medija u Hrvatskoj? Marjan Bonjak je doao do ovih spoznaja: Veinski vlasnik TV-postaje RTL je njemaki RTL sa 74 posto dionica, a Todoriev Agrokor dri 25 posto dionica. Prema raspoloivim podacima, pra vi vlasnik RTL-a je njemako privatno poduzee Bertelsmann AG sa sjeditem u Guterslohu, koje posjeduje 90,5 posto dionica njemakog RTL-a. No, Bertel-

258

24. poglavlje VI C\ HA'I l ) VA^f M GRADU SASTAV 3M - MEDIJI, MMF, MANIPULACIJA.

smann, pie Bonjak, nije klasino poslovno poduzee koje motivira samo pro fit. Manjinski vlasnik Bertelsmann AG je njemaka obitelj Mohn koja posjeduje 23 posto dionica, dok je veinski vlasnik njemaka obitelj Bertelsmann koja posjeduje 76,9 posto dionica, koje kontrolira preko svoje obiteljske zaklade Bertelsmann Foundation. Bertelsmann Foundation, otkriva dalje Bonjak, formalno je organizirana kao neprofitna organizacija i politiki trust mozgova iji temeljni ciljevi, prema vlastitom priznanju, nisu ekonomske ve politike prirode. Koji su to ciljevi, moe se samo nagaati. No, poduzee Bertelsmann ima gotovo stoljetnu tradi ciju u izdavatvu, a u novije vrijeme i u komunikacijama, te djeluje po cijelom svijetu pod raznim imenima i tvrtkama u svom vlasnitvu. Kad su svojedobno kupovali uglednu ameriku izdavaku kuu Random House, otkriva Bonjak, pod pritiskom amerikih novinara Bertelsmanni su morali priznati da su tije kom vladavine Adlofa Hitlera bili najvei nakladnik nacistike promidbe u Treem Reichu. No, Zaklada Bertelsmann kae da su joj sada primarni ciljevi irenje demokracije a, kako izgleda, kae Bonjak, i Europske unije. O politikoj snazi Zaklade Bertelsmann, navodi Bonjak, govori injenica da su na njihov dvodnevni forum pod nazivom Jugoistona Europa na putu u EU, koji je odran 2. lipnja 2005., prema Hini, doli predstavnici dvadeset zemalja, deset vlada i est meunarodnih organizacija. U novije vrijeme, Bertelsmannova televizijska ruka, RTL Gruppe, nastavlja uvrivanje u regiji kupovinom 49 posto srpske televizije Avala, a u upravnom odboru RTL Gruppe sjedi i bivi predsjednik Europske komisije Jacques Santer. Jo jedna hrvatska postaja, Nova TV, pie Bonjak, takoer je u stranom vlasnitvu. Veinski vlasnik Nove TV je ameriki Central European Media En terprises. Glavni vlasnik Nove TV je ovjek koji je veinski vlasnik CEME-a, Ronald Lauder. On je bio ameriki veleposlanik u Beu 1986/87., a prije toga u Pentagonu podtajnik ministarstva obrane za Europu i NATO. Uz to, Ronald Lauder je jedan od najistaknutijih idovskih patriota i aktivista u svijetu, pred vodi brojna ugledna idovska udruenja po svijetu, a bio je i predsjednik Svjet skog idovskog foruma. Po svemu sudei, Iluminat do sri. U svibnu 2009. Lauder je prodao 31 posto CEME-a, a prema tome i Nove TV, za 240 milijima dolara amerikom divu Time-Warneru, ali on je i dalje veinski vlasnik. to se tih televizija tie, evo i informacije koju sam proitao u listopadu 2010. u jednoj novinskoj kolumni koja se bavila pitanjem financija i televizija. Tog mjeseca u saborsku je proceduru kretao novi Zakon o Hrvatskoj radiotele viziji, kojim se doputeno reklamiranje na javnoj televiziji rui na est minuta,

25 9

SVE PlSE U NOVINAMA (...1 1 poncito I na) KieSImlr MK.ik

a po novijem draftu i na etiri minute. Ve se due u domaem iluminatskom dnevnom tisku promiu ideje da javna televizija radi nelojalnu konkurenciju privatnim televizijama (onima ija je vlasnika struktura gore opisana). Zvui kao jo jedno upregnue nae marionetske vlasti u iluminatska kola. Pogotovo zato to je u kolumni pisao podatak da su Nova TV i RTL po zakonu iz 2007. obavezne, zauuzvrat to imaju koncesiju, uplaivati 0,8 posto svog marketin kog prihoda Hrvatskom audiovizualnom centru da bi se tim novcem poticala proizvodnja domaeg filma i televizije. No, otkad je taj zakon izglasan, do da nas nisu uplatili tom centru niti jedne lipe. Istodobno, pisalo je dalje, obje su komercijalne televizije sve ove godine ugale kako ih HTV mrcvari kao nelo jalna konkurencija, sve dok lobiranjem nisu izborile da se njihovom glavnom konkurentu (koji, usput, isti doprinos nevoljko plaa) otpili jedna noga - a to znai: ukine minutaa reklamiranja. Autor je njihove napore protiv HRT-a kao javne televizije sveo na borbu protiv konkurencije, ali mislim da novac odavno nije glavni cilj Elite, ali sred stvo jest. Nakon uvida u vlasniku pozadinu i ideologiju vlasnika tih propa gandnih televizijskih centara Elite, koja se kree u rasponu od nacista, preko Europske unije, do amerike obavjetajne zajednice, koga moe uditi elja da se smanji mo javne televizije? to se vlasnike strukture novina tie, njemaka grupacija Westdeutsche Allgemeine Zeitung Medien Gruppe (WAZ% najvei je dioniar Europapress Holdinga. Oni su izdavai najveeg broja hrvatskih novina I pokrivaju 60 posto ukupnog medijskog prostora u RH. Njihovi su: Jutarnji list, Slobodna Dalmacija, Sporske novosti, Slavonski dom, Dubrovaki vjesnik i ibenski list, a takoer i Globus, Arena i cijeli niz auto-magazina i enskih life-style asopisa. WAZ-ov glavni izvrni direktor od 2002. je Bodo Hombach, svojedobno jedan od najutjecajnijih politiara njemake Socijaldemokratske stranke. Od 1998. do 1999. bio je ef Kabineta njemakog kancelara Gerharda Schrodera, a zatim i glavni koordinator EU Pakta o stabilnosti jugoistione Europe (1999.-2002.). Kakva nevjerojatna podudarnost s profilom gore navedenih vlasnika privatnih televizija u Hrvatskoj. WAZ je ustanovio i vlastitu novinsku agenciju, EPH, koja u novije vrijeme, kako pie Bonjak, pokuava oslabiti Hrvatsku izvjetajnu novinsku agenciju. Veina publikacija EPH prestala je plaati Hini pretplatu, a kada im zatreba, onda prepisuju vijesti iz onih izdanja, poput Slobodne Dalmacije, koja jo nisu otkazala pretplatu. Hrvatsko novinarsko drutvo nedavno je zatrailo, kae Bonjak, da se napokon objavi tajni ugovor kojim je Sanaderova Vlada 2005.
260

24. p o g la vlje VI ("I MAS l) VASFM G R AD U SASTAV 3M - MEDIJI, MMF, M AN IPU LA CIJA .

godine prodala Slobodnu Dalmaciju WAZ-u i Europapress Holdingu. Unato tom apelu, ugovor o prodaji jo se dri u tajnosti. Osim u Hrvatskoj, WAZ danas kontrolira i brojne medije u susjednim ze mljama. U Srbiji je treinski vlasnik novosadskog Dnevnika te 50-postotni vla snik beogradske Politike i Sportskog urnala. U Crnoj Gori je 50-postotni vlasnik Vijesti, a u Makedoniji veinski vlasnik Dnevnika, Utrinskog vjesnika i Vesti. Sljedea medijska kua po veliini u Hrvatskoj je austrijski Styria Medien AG, koji je veinski vlasnik svojih izdanja. On posjeduje: Veernji list, 24 sata, Poslovni dnevnik, TV-tjedan, besplatni tjednik Metropola i portal www.njuskalo.hr. Kroz svoje zasebno poduzee Adrimedia, Styria u Hrvatskoj posjeduje i petnaestak revija meu kojima su Mens Helath, National Geographic, Lisa, arolija okusa, Moj lijepi vrt, Moj stan, Moje dijete, Story Stars, GEO, Klik, Gala Style, Sena i Burda modemagazin. Styria je s veim brojem publikacija prisutna i u BIH, Srbiji i Sloveniji. Vlasnitvo rijekog Novog lista i osjekog Glasa Slavonije, prema Bonja ku, nije toliko jasno i isto kao u dosad navedenim primjerima. Najvei poje dinani dioniar tih dvaju novina donedavno je bio misteriozni Media Development Loan Fund iz Nevv Yorka, meu ijim su financijerima George Soros i jo neki opskurni fondovi iza kojih se, misle neki, vjerojatno krije amerika CIA. MDLF je registriran u New Yorku kao neprofitna organizacija . Osim u Hrvatskoj, prema Bonjaku, MDLF diskretno kontrolira i finan cira brojne medije i u Srbiji, Makedoniji, Crnoj gori, BiH, po istonoj Euro pi (Slovaka, Bugarska, Maarska) te bivim sovjetskim zemljama (Ukrajina, Gruzija, Armenija) pa ak i u samoj Rusiji. MDLF je osnovan 1999., a suosniva i izvrni direktor od samog mu je poetka Srbin Aleksandar Vuini, koji je na taj poloaj doao iz Sorosove za klade u Pragu, u kojoj je radio rijekom rata. Od 1990. do 1993. godine Saa Vuini bio je direktor i glavni urednik beogradskog radija B-92. Toliko o ne zavisnim medijima. A od Bonjaka na tu temu saznajemo jo i ovo. MDLF je godinama financirao i splitski Feral Tribune, a od svibnja 2001. postao mu je ak i suvlasnik. No, puteno je da Feral Tribune propadne kad je ocijenjeno da vie nije potreban. Primjeujete li i vi uvijek isti uzorak u kojem se ista ruka nalazi iza svih strana: i vlasti i opozicije, i velikih medijskih kua kao i navodno nezavisnih medija? One rijetke koji su do novijeg vremena uspjeli sauvati svoju finan cijsku nezavisnost se unitava. Primjer je zagrebaki Radio 101, donedavno financijski uspjean i nezavisan, financiran iskljuivo od vlastitih reklama, u
26 1

SVE P!$E U NOVINAMA (...a ponetto I no) Kio'.lmli MK.ik

vlasnitvu dioniara koji su prije radili na njemu ili jo uvijek rade. Viegodi njim lobiranjem na njega je instalirana nova uprava koja je u samo nekoliko mjeseci srozala prihode i dovela radio pred bankrot, unitila atmosferu i duh, nezakonito otputala ljude, uvela verbalni delikt, otjerala ljude koji su bili za titni znak radija, provodila sustavni mobbing, zatvorila reije radija i unosne poslove iz njih prebacila vanjskim tvrtkama, uvela paralelni marketing koji unutar tvrtke rui cijene... Dok ovo piem, atmosfera je predtrajkaka, tko zna kako e se stvari dalje odvijati. Nakon ovog malog izleta u vlasniku piramidu, vratimo se samim novi nama. U novinskom lanku naslovljenom Ovo je kraj svih reformi - zovimo MMF pisalo je da MMF moramo pozvati zbog autoriteta, pameti i nesmilje ne upornosti u provedbi reformi. Takav je taj MMF. Strog, ali pravedan. Osim ako niste zaboravili to su insajderi o njemu rekli. Nobelovac Edward Prescott rekao je da je danas jedina zadaa Svjetske banke i MMF-a odobravanje sve veeg zaduivanja zemalja u krizi, to uspore uje s davanjem droge osobi koja je ovisna o kokainu. Drugim rijeima, MMF i Svjetska banka stvaraju novovjeko duniko ropstvo. Kako se to radi, najbo lje je pokazao ugledni ameriki novinar Gregory Palast, kolumnist britanskog Observera i reporter BBC -a koji godinama istrauje tamne strane globalizacije. U tome mu je znatno pomogao i Joseph Stiglitz, bivi glavni ekonomist Svjet ske Banke i predsjednik Vijea ekonomskih savjetnika amerikog predsjedni ka Billa Clintona, koji je nakon svoje smjene, kao prvi meu visokim duno snicima, javno progovorio o prljavom djelovanju MMF-a i Svjetske banke. Stiglitz je rekao da MMF i Svjetska Banka u gotovo svim zemljama primjenju ju isti nain djelovanja. Kada se okome na neku zemlju, prvi je korak podmiiva nje politiara koji inozemnim firmama preputaju telekomunikacije, nacionalne naftne kompanije, energetske pogone, upravljanje vodom i ostalu vitalnu infra strukturu koja predstavlja kraljenicu ekonomije. To se odredi tajnim ugovorima. Naime, svaka drava za suradnju sa MMF-om i Svjetskom bankom mora potpisati 111 toaka obaveza. Ako to ne uini, onemoguuje joj se uzimanje kredita na svjetskom tritu kapitala, a danas nitko ne moe opstati bez kredita, tj. kreditnog rejtinga. Usporedo s tim procesom, otvara se trite kapitala , to znai da se naj jae nacionalne banke prodaju strancima. Da bi uutkali kritiare takvog ina s tekim i dalekosenim posljedicama za zemlju-dunika, predstavnici vlade i nji hovi glasnogovornici, u nedostatku uvjerljivih strunih argumenata kojima bi to opravdali, pozivaju se na zahtjeve Svjetske banke - njihov jedini alibi.
262

24. p o g la v lje VF f t MAS U VA EM G R A D U SASTAV 3M

M EDIJI, MMF, M A N IP U L A C IJA ...

Nakon toga drave su prisiljene prijei na trine cijene. Politiari koji su to omoguili na svoje raune u inozemnim bankama dobivaju povelike izno se. Prosjeno 10% vrijednosti dogovorene trgovine. Moete vidjeti kako im se raire oi na mogunost dobivanja provizije ako se u procjeni vrijednosti imovine velikih javnih i kljunih industrijskih poduzea skine koja milijarda ili barem nekoliko stotina milijuna dolara, rekao je profesor Stiglitz. Rasprodaja nacionalnog bogatstva vodi u osiromaenje domaeg stanov nitva. Kad je neka zemlja preuzeta na taj nain, slijedi njeno discipliniranje. Trai se smanjenje potronje i proraunskih izdataka. Hm, samo trenutak, sje tit u se ja gdje sam to ve vidio. Nakon netransparentne privatizacije javnog sektora obavezno slijedi do noenje zakonske regulative o liberalizaciji trinog kapitala. Taj potez omo guuje stranom investicijskom kapitalu nesmetan ulazak i izlazak iz zemlje. Pritom u zemlju-dunika ulazi relativno malo zdravog kapitala, a kudikamo najvei dio raspoloivog domaeg kapitala na zakonit nain nesmetano i m a sovno izlazi iz zemlje. Novac ulazi u zemlju-dunika prvenstveno radi pe kulacije nekretninama i valutom, a zatim bjei glavom bez obzira ve na prvi znak nadolazeih nevolja koje bi na bilo koji nain mogle ugroziti njegovu sigurnost. U tom paninom bijegu kapitala, dravne priuve mogu presuiti za samo nekoliko tjedana, ili nekoliko dana. Evo i novinske vijesti koja je slinu tematiku obojala brojkama. U svibnju 2010. iznad velikog teksta zasjeo je naslov: Vrijednost imovine drave pala za 9 milijardi kuna. Eto jednog od razloga za pokretanje financijske manipulacije koja je u opu svijest ula kao kreditna kriza, a potom inzistiranja MMF-a i drugih institucija da se to bre nastavi s privatizacijom - rasprodajom drav ne imovine. S obzirom da i iza banaka iz kojih je krenula kriza i iza MMF-a sto je iste grupacije, njihovo meetarenje na svjetskom tritu postaje oigledno: srui cijenu zakulisnim potezima i potom kupi pravu vrijednost u bescijenje. Vrijednost tvrtki u kojima I Irvatski fond za privatizaciju ima manje od 25 posto udjela u temeljnom kapitalu od prosinca 2007. do danas smanjena je s 5,9 na 1,6 milijardu kuna, osvanuo je naslov. U lanku je dato jo neko liko brojki, iz raznih kutova, a izraunato je da je dravna imovima u svim tvrtkama u kojima drava konti lira do 25 posto vlasnikog udjela krajem 2001. vrijedila 11 milijardi kuna, a 2010. tek etiri miljarde. Vrijednost vri jednosnih papira pod kontrolom tvrtki u preteito ili potpuno dravnom vlasnitvu se s dvije milijarde kuna istopila na tek neto vie od 800 milijuna kuna. I tako dalje.
263

SVE PlSE U NOVINAMA (....! poneto I ne) Krollmli MK.ik

No, vratimo se MMF-u. Nakon insceniranog bijega kapitala, MMF obavezno trai od vlade teme ljito operuane zemlje-dunika da odmah drastino povea kamatne stope na enormne dvoznamenkaste iznose koji mogu dosei 30, 50 ili ak 80% da bi se udobrovoljilo i privuklo velike svjetske pekulante na djelomini povrat isi sanog dravnog kapitala. Rezultat takvog poteza vlade, koja najee nema drugog izlaza, je predvidljiv, kae profesor Stiglitz. Astronomske kamatne stope, dakako, brzo privuku odbjegli kapital, dok s druge strane one sustavno razaraju preostalu industrijsku proizvodnju i isuuju nacionalnu riznicu zemlje-rtve. Nakon toga Meunarodni monetarni fond zemlju-rtvu, koja je ve posve iscrpljena, uvlai u trei korak - takozvano trino odreivanje cijena. To je samo uljepan izraz za dramatino dizanje cijena hrane, energenata, vode, telekomunikacijskih i ostalih komunalnih usluga, to ima za posljedicu m ulti plikaciju svih ostalih cijena. To naelo, dakako, ne vrijedi za cijenu rada (plae) i penzije (mirovine) koje se istovremeno nastoji to je vie mogue ograniiti i smanjiti. Time se, u prvom redu, drastino rui ve ionako nizak ivotni stan dard ve gotovo posve osiromaenog i raznovrsnim kreditima prezaduenog stanovnitva te osjetno podiu poslovni trokovi i smanjuje konkurentnost u ve dobrano posustaloj i prorijeenoj privredi zemlje-rtve. Zahtjeve za smanjenje proraunskih izdataka Palast objanjava na pri mjeru Argentine u kojoj je petina stanovnitva nezaposlena, a MMF i Svjet ska Banka trae drastino smanjenje izdataka za nezaposlene, umirovljeni ke, zdravstvene fondove i obrazovanje. Sve to dovodi do nestanka domae ekonomije, a drava sve m ora kupovati na svjetskim tritima. Naravno, po visokim cijenama. Stiglitz to otvaranje granica za trgovinu naziva novim opijumskim ratovima. Kada je nacionalna ekonomija na koljenima, sve se moe kupiti za stoti dio prave vrijednosti. Drugim rijeima, cijela je drava na prodaju u bescijenje. Ubrzo nakon toga, prema ve dobro uigranom scenariju, slijedi zavrni etvrti korak - MMF-ov prosvjed. Tim prosvjedom je zemlja-rtva doslovce baena na koljena i nalazi se pred posvemanjim gospodarskim kolapsom. U tim dramatinim okolnostima MMF isisava i posljednje kapi krvi. Programi rano podie socijalnu temperaturu dok napokon cijeli gospodarski kotao zemlje-rtve ne eksplodira. Eklatantan primjer za to je Indonezija 1998. godine kojoj je MMF bezobzirno ukinuo subvencije za hranu i gorivo za siromano puanstvo, nakon ega su posvuda buknuli estoki prosvjedi i nemiri. U tom
264

24. p o g la v lje VI

Cl

KAS U VA EM G R A D U SA STA V 3M - M EDIJI, MMF, M A N IP U LA C IJA .

pogledu je takoer veoma pouan i primjer Bolivije u kojoj su 2001. godine izbili veliki nemiri u gradovima zbog drastinog poveanja cijene vode nakon privatizacije tamonjih vodoopskrbnih poduzea. Precizno tempirani MMF-ovi prosvjedi uzrokuju novi masovni bijeg kapi tala iz zemlje-rtve, a nerijetko dovode i do steaja vlade koja vie nije u mogu nosti kontrolirati ta dramatina gospodarska kretanja. U takvoj bezizlaznoj kao tinoj situaciji, koja zapravo predstavlja programirani nered, strani kapital moe po smijeno niskim cijenama otkupiti preostalu imovinu zemlje-rtve, koja ju panino rasprodaje. Po tom pljakakom obrascu, u posljednjim je desetljei ma u Treem svijetu stvoreno mnogo posve osiromaenih zemalja-gubitnica ije stanovnitvo ivi ispod ili, u najboljem sluaju, na samom rubu bijede. Nadalje, Stiglitz tvrdi kako u takvim uruavanjima drava aktivno sudje luje i CIA. Posljednja faza jest ruenje vlade tj. dravni udar. Palast kao primjer na vodi sluaj Venezuele. Naime, MMF je objavio da e poduprijeti tranzicijsku vladu ako predsjednik Hugo Cavez bude uklonjen. Tako su nagovijestili da e platiti vojni udar ako vojska svrgne predsjednika koji je nepodoban jer je predsjedniku MMF-a odbio ispuniti zahtjeve. Bila je rije o nafti i smanjenju poreza naftnim kompanijama, a Chavez se ogluio o te elje i poveao poreze kako bi financirao socijalne programe. Slino je i s kreditima Svjetske Banke. Oni se dodjeljuju pojedinoj zemlji za odreene projekte pod izgovorom razvitka privrede, sustava obrazovanja itd. No, zemlja korisnik nikada ne dobije ni centa, ve kredit u cijelosti mora potroiti u inozemstvu tj. kupujui inozemnu opremu od firme koju odabere Svjetska Banka (pitajte nas kakvi su uvjeti bili za veliku ast da nam iluminatska amerika kompanija Bechtel gradi autoceste. U novinama su u to vrijeme svako malo iskakale vijesti o nevjerojatno nemoralnom i protuzakonitom dje lovanju te tvrtke). U tom su procesu i tvrtke koje slue za pranje novca koji se izvlai iz neke zemlje. Stiglitz je kao najoitiji primjer istaknuo Enron koji je kupio vodovod u Buenos Airesu i naftovod izmedju Argentine i ilea. S druge strane Citybank je dobila veinu argentinskih banaka, a British Petroleum naftovode u Ekvado ru. No, tzv. globalisti poeli su primjenjivati sline metode i u samom SAD-u. Primjerice, MMF je preuzeo Velika jezera, ime je preuzeo nadzor nad vodo opskrbom SAD-a, a propali Enron isisao je milijarde dolara iz dravnih blagaj ni Teksasa i Kalifornije. Kalifornija je, prema procjenama, platila za elektrinu energiju izmeu 9 i 12 milijardi dolara vie nego to je bila stvarna cijena.

26 5

SVE PlSE U N O V IN A M A (...,1 poneto I ne) Kretlm lr M K.ik

Za kraj, kae Palast, MMF i Svjetska Banka, nakon to unite pojedinu zemlju, u njoj proizvedu i nemire. Takozvane ,,MMF-ove nemire. Evo ukratko jo jednom te etiri faze, od mita do udara, tek da ponovimo: 1. Privatizacija - podmiivanjem politiara vitalna nacionalna infra struktura (telekomunikacije! vodoopskrbni sistemi, nacionalne naftne kompanije, energetski pogoni) i banke prelaze u vlasnitvo inozemnih firmi ili banaka. 2. Liberalizacija - u sklopu te toke dolazi do zahtjeva za smanjenje po tronje i proraunskih izdataka (smanjenje sredstava za nezaposlene, pen zione i zdravstvene fondove, razliite potpore...) 3. Trino odreivanje cijena - otvaranje granica za trgovinu (sva roba postaje skupa, a stanovnivo sve vie siromai; drava se rasprodaje u bescijenje). 4. MMF-ov prosvjed - ako se vlada ne pokori zahtjevima MMF-a ili Svjetske banke, moe se raunati i na organizaciju dravnog udara (najo itiji primjeri stiu iz Latinske Amerike). Sve smo toke odavno apsolvirali, osim dravnog udara, to moemo za hvaliti injenici da se nae vlade ve neto vie od desetljea (a vjerojatno i due, ali sjeam se svojevrsne izolacije Hrvatske u drugoj polovici 1990-ih) ponaaju prema naputcima. Z a cijelo vrijeme svog djelovanja, MMF i Svjetska banka u javnosti se predstavljaju pod privlanom krinkom dobronamjernih ustanova iji su ci ljevi davanje novane pomoi (kredita) za otvaranje novih radnih mjesta te promicanje gospodarskog napretka u manje razvijenim i nerazvijenim d r avama u svijetu. Ta je propaganda toliko uspjena da se ne sjeam kad sam zadnji put (ako ikad) u novinama proitao ita gore o MMF-u nego da je on svjetski financijski policajac, da je strog i odluan, pa i neugodan, ali zapravo tjera zemlju da radi ono to bi i ona sama trebala napraviti da ima snage, ali je nem a pa joj on pomae. Liberalizacija, privatizacija i tranzicija mnoge je zemlje odvela u siromatvo, a glavne poluge privrednog ratovanja, M eunarodni m onetarni fond i Svjetska banka, svojim su strogim mjerama poveale siromatvo u zemljama dunicama, izazvale ekonomske i financij ske krize, spekulativne napade na devizne teajeve pojedinih valuta u Africi, Aziji, Latinskoj Americi. U novinama je pokraj lanka naslovljenog Ovo je kraj svih reformi - zo vimo MMF, koji je objanjavao kako su Hrvati sami sebi, izmanipulirani od strane par sindikalnih voa, iskopali jamu jer ne ele mijenjati Zakon o radu,
266

24. pogl.ivljo VI Cl MAS U VAEM GRADU SASTAV 3M - MEDIJI, MMF, MANIPULACIJA.

bilo i nekoliko miljenja obrtnika, objedinjenih ispod slinog naslova: Sindi kati su sada valjda sretni, a MMF je nuno zlo. Svaki od tih obrtnika odgovorio je na etiri pitanja. etvrto je bilo ve zano uz MMF. Pa je itatelj novina tako mogao osjetiti i puls naroda - po izboru tih novina. Takoer, jedno od tih miljenja postalo je naslov tj. re klamni letak. Jedan je obrtnik rekao da iako je Vlada sposobna izvui nas iz krize, ipak misli da je MMF nuno zlo . Oni imaju iskustva i mogu nas izvui iz krize. Oito ne itamo iste knjige. U onima koje sam ja itao, MMF je uglavnom stvarao krize; teta to nije dao bilo kakav primjer kad je MMF nekoga izvukao iz krize. Izjava drugog citiranog obrtnika, da nam treba vrsta ruka neke m eu narodne institucije poput MMF-a koja bi stvorila uvjete za reforme, poslui la je za ve etvrto ponavljanje iste mantre na te dvije stranice novina. Tek je u treem, zadnjem, odgovoru priputeno i drugaije miljenje; ta ipak je ovo demokracija i vlada pluralizam miljenja. Taj je pak blago rekao da misli da nam MMF nije potreban za izlazak iz krize. Moda nam oni donesu jo vee probleme. Bolje da se sami pokuamo izvui iz recesije. Sve u svemu, te su dvije stranice novina sa svojim naslovima i struktu rom tesktova bile dobar prim jer strunog mijeenja mozgova. Uvijek se pi tam, na temelju kojeg to znanja, iskustva ili istraivanja kod ljudi i novinskih komenatora nastaju takvi zakljuci. Bit e da su oni tek odraz nekih drugih lanaka objavljenih na stranicama dnevnih novina, i tako ljudi postaju papagaji-ponavljai koji omoguuju novinama da prvo plasiraju neku ideju, a onda posluaju miljenje ljudi koji su im tu ideju usadili u mozak. Ludo. U vijesti iz rujna 2010. koju je prenio asopis Nexus puno je zornija prava priroda MMF-a. MMF i Svjetska banka odbijaju, pisalo je, molbe Pakistana za isplatu sredstava prema sporazumu o zajmu iz 2008. dok Islamabad ne prove de radikalne promjene ekonomske politike koje zahtijevaju od njega. Tijekom ljeta je Pakistan trebao primiti redoviti obrok od 1,3 milijarde dolara MMFovog zajma od 11,3 milijarde, ali je MMF odgodio isplatu sredstava nakon to Islamabad nije ispunio razne MMF-ove ciljeve u provedbi reformi. U m eu vremenu je preko 20 milijuna ljudi i 79 od 124 pakistanska administrativna okruga pogodila poplava u dolini Inda. 10 milijuna ljudi nalo se bez krova nad glavom, a velik dio infrastrukture zemlje je uniten, ukljuujui 100 m o stova, 4000 kilometara cesta i 23 posto usjeva. Mislite li da te to ita promijenilo u stavu svjetskih financijskih krvopija? Naravno, pogodili ste.
267

5VC PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir Ml.ik

Direktor MMF-a Dominique Strauss-Kahn javno je, nakon pregovora u Washingtonu, rekao da MMF nee isplatiti ni centa od 2,6 milijarde dolara preostalih od zajma dogovorenog 2008. dok Islamabad ne ispuni svoja obea nja o provedbi nunih reformi - ukljuujui ukidanje subvencioniranja cijena energije i uvoenja opeg poreza na promet. Njegov je stav podrao predsjed nik Svjetske banke Robert B. Zoelick, naglasivi potrebu da Islamabad imple mentira protrine regorme prije bilo ega drugog. Valjda i prije spaavanja 10 milijuna ljudi. to je to prema protrinim reformama? Te vam stvorove jednostavno ne zanimaju trivije poput empatije ili suosjeajnosti. Svakom imalo informiranom ovjeku je poznato da, ak i ako ne elimo gledati iz perspektive urote, MMF uvijek zagovara neoliberalni model kojem je u prirodi da mu na srcu ne lee interesi radnika negom krupnog kapitala. Na drugoj razini, MMF slui kao sredstvo neokolonizacije, reketarenja i ucje njivanja vlada, a na treoj on je i jedna od nekoliko poluga kojima se nastoji uvesti i legalizirati svjetska centralizirana vlada ije e ovlasti nadvisivati sve ovlasti tada ve bivih nacionalnih drava (iji bi posao zapravo trebao biti da slue kao okvir i zatita vlastitih graana putem demokracije, koja se naalost otkriva kao tiranija elite. Ali to je ve druga pria. Ili bar neko drugo poglavlje ove iste p rie.) Iz moje je kuverte s novinskim izrescima ispao lanak na istu temu objav ljen krajem lipnja 2010., dakle dva i pol mjeseca ranije, u istim novinama, koji pomalo objanjava zato one, kao ekspozitura i reklamni prostor Elite, toliko rado spominju MMF. Tekst je bio naslovljen: MMF Vladi: Znatno smanjite poreze i napokon ponite tedjeti. Pisalo je da je Vladi u pregovorima sa sindikatima stigla neoekivna po drka iz Washingona (kakvo iznenaenje, tko bi to oekivao?; op. K. M .): izvr ni odbor MMF-a je u svojem posljednjem izvjetaju preporuio fleksibilizaciju trita rada i smanjenje plaa u javnom sektoru, to su i Vladini ciljevi u po sljednjim izmjenama Zakona o radu i gospodarskim mjerama. Pa MMF uvijek preporuuje to isto. A naa Vlada ga je ionako posluala ili je to bar pokuala, dok se nije su darila sa 720.000 potpisa za referendum. Pisalo je i da je na prvi pogled MMF jako nahvalio Hrvatsku (tu sam se malo zabrinuo; op. K. M.) jer su vlasti efi kasno reagirale na krizu, pa su ouvale financijsku stabilnost, obuzdale deficit, zadrale povjerenje ulagaa i pristup meunarodnim tritima kapitala. Te su
268

24. poglavlje V I Cl MAS U V A EM G R A D U SA STA V 3M - M EDIJI, MMF, M A N IP U L A C IJA ...

izjave valjda trebale ojaati povjerenje naroda u mudrost vlade. No, otkrivao je lanak, paljivije itanje MMF-ove dijagnoze hrvatske ekonomije pokazivao je da su pohvale bile samo uvod u znatno tee tivo: cijeli niz preporuka to jo treba uiniti ako se elimo izvui iz krize. Kad bih se elio izvui iz krize, MMF bi svakako bi zadnji kojega bih pitao za savjet. Ali, svata smo uli, pa ujmo i ovo. Meu njihovim preporukama bilo je smanjenje poreza koji optereuju rad, dakle smanjenje poreza na doho dak, kao i smanjenje doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Klasi ka. A ovo to slijedi jo je vea klasika. Ti se prihodi, pisalo je, djelomice mogu nadoknaditi - privatizacijom, iji nastavak MMF preporuuje (ja sam skroz iznenaen), ba kao i smanjenje izdataka za mirovine i zdravstvo te kontrolu trokova socijalne pomoi (ma iznenaenjima nikad kraja). Krajem kolovoza 2010. jedan portal je prenio vijest HINA-e koja se doti cala ovog zadnjeg. Naslov je bio: Vilim Ribi: Svjetska banka sugerira raspo djelu tereta krize na tetu obinih ljudi. Bilo je reeno da je Matica hrvatskih sindikata, reagirajui na stavove Svjetske banke oko rebalansa dravnog prorauna, a koja su prenijeli neki h r vatski mediji, ocijenila kako ta svjetska financijska institucija pri tome ulazi u pitanja pravde i drutvenog morala, sugerirajui raspodjelu tereta krize na tetu rada, umirovljenika i obinih ljudi a u korist kapitala. U priopenju, koje je potpisao predsjednik Velikog vijea MHS-a Vilim Ribi pisalo je: Ne udi nas to Svjetska banka iznosi miljenje o ekonomskim posljedicama ovoga re balansa, i da pri tome ulazi u pitanja pravde i drutvenog morala, sugerirajui raspodjelu tereta krize na tetu rada, umirovljenika i obinih ljudi a u korist kapitala. To Svjetska banka radi godinama, sukladno mantrama koje vie ne prolaze niti u zemlji njenog sjedita. Ba tako. U priopenju Matice hrvatskih sindikata dalje je pisalo da zaprepauje trenutak u kojem to ini... Svjetska banka pokuava utjecati na unutarnja pitanja hrvatskog drutva ex ante, a ne kao to je to do sada bio sluaj ex post . MHS smatra, pisalo je, da ovakvom intervencijom Svjetska banka pokazuje otvorenu aspiraciju da vri pritisak na politiku i njene odluke u jednoj nezavisnoj dravi. Vidite da sve pie u novinama. Ono to posebno iznenauje, isticalo se u priopenju sindikata, jest pri krivena sugestija o visokoj javnoj potronji RH . To ne odgovara stvarno sti, budui da je hrvatska javna potronja meu niima u usporedbi s d ru gim europskim zemljama a, osim toga, poveanjem javne potronje mnoge

26 9

SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneito I ne) Kr*llmlr Mliak

zemlje pronalaze nain izlaska iz krize , navodilo se u priopenju MHS-a. MHS je tvrdio da su teze o prekomjernoj javnoj potronji i prevelikom pore znom optereenju u skladu s onim to Svjetska banka i MMF godinama pro nose u mnogim zemljama koje nemaju politike i strune kapacitete za origi nalnu ekonomsku politiku primjerenu vlastitim okolnostima. Takva zemlja naalost je i RH. Danas je prilino jasno da su u takvim zemljama rezultati njihovih ekonomskih paradigmi krajnje dvojbeni, zakljuio je na kraju MHS. Nema nikakve sumnje da su MMF i Svjetska banka orua Elite. Nevidljiva piramida moi nad njima ide u visine daleko iznad njihovih uprava i politia ra. U knjizi Vodi kroz svjetsku zavjeru, kao i u nekim drugim knjigama, David Icke pokazuje kako Malteki vitezovi, jedna od najmonijih i najelitnijih sku pina unutar iluminatske mree, vrlo blizu samog paukova sredita, nadziru MMF, kao i veliki dio svjetskih financija, te imaju status trajnog promatraa u Ujedinjenim narodima, to nije loe, za jedno tajno drutvo. Malteki vitezovi su produena ruka jezuita, obrazlae Icke, a jezuitskih kadrova ne manjka u politici, financijama, trgovini, medijima i vojsci. Icke na vodi Billa Hughesa, koji u knjizi Tajni teroristi pie da su Rothschildi bili jezui- | ti koji su se posluili svojim idovskim podrijetlom kao fasadom za prikrivanje vlastitih zlokobnih aktivnosti. Jezuti, djelujui preko Rothschilda i (financijera Nicolasa) Biddlea, nastojali su zadobiti nadzor nad bankovnim sustavom Sje- | dinjenih Drava. Jezuitske kole ili fakulteti, pie Icke, pohaali su Bili Clinton (jezuitsko Sveuilite Georgetown) pa kubanski diktator Fidel Castro; masowjB ni ubojica Robert Mugabe, predsjednik Zimbabvea i grozomorni Simon Pere, bivi izraelski voa. lanovi Maltekih vitezova u svojim su redovima imali ili imaju Ronalda Reagana, Geralda Forda, biveg ministra vanjskih poslova Alexandera Haiga te Prescotta Busha mls brata Georga Busha oca. Hitlerov financijer Herbert Walker, djed Busha oca, pohaao je elitnu jezuitsku kolu Stonyhurst College u Lancashireu u Engleskoj. O koliko se utjecajnim skupinama radi govori i podatak kojega navodi Icke, daje za vrijeme Drugog svjetskog rata Hitlera, Staljina i Mussolinija kon trolirala jezuitsko-vatikanska mrea, kroz obavjetajne agencije SAD-a, Nje make i SSSR-a. Nacistikom generalu i ratnom zloincu Reinhardu Gehlenu, Hitlerovom ravnatelju obavjetajnog sustava za istoni front, dodijeljeno je najvie odlikovanje Maltekih vitezova, Veliki kri zasluga, a Malteki vitezo- 1 vi bili su i mnogi elnici CIA-e, meu njima njen prvi direktor Allen Dulles, ! te George Tenet, direktor CIA-e prije i tijekom napada 11. rujna te tijekom invazije na Irak. Takoer, Malteki vitezovi bili su i direktor FBI-a J. Edgar
270

24. pogliivlje V F fl MAS UVA$EM GRADU SASTAV 3M - MEDIJI, MMF, MANIPULACIJA...

Hoover i Clay Shaw, ClA-in agent i jedini ovjek kojemu je sueno za ubojstvo Kennedyja. Popisu nema kraja.

271

25. poglavlje

CHEMTRAILOVI IZNAD NAIH GLAVA

Postoji jedan ovjek, nazovimo ga za ovu priliku Davor, profesionalac ko jemu u opis posla ide odlino poznavanje neba. Kao to je napisao u uvodu svoga rada kojeg u predstaviti, taj udni pojam chemtrailovi ili kemijski tragovi nije m u znaio ba nita - dok prije nekih godinu dana ili malo vie, par dana za redom, vozei se na posao, nije sam ugledao na nebu neprirodne pojave koje su tamo stajale nevjerojatno dugo i irile se. Gledao ih je cijeli dan, dan za danom. Kad bi ve doao na posao, nakon par sati, opet bi bacio pogled na nebo - i oni su jo uvijek bili tamo. Zahvaljujui svojoj struci, u glavi mu se stvorilo puno upitnika jer na nebu se tako neto inae ne dogaa. Tako se zainteresirao za temu, a u nekom trenutku inspiracije elektron skom se potom javio meni, jer sam ba nekako u to vrijeme na svom blogu spomenuo chemtrailove. Javio mi je da je odluio, koliko je mogue struni je, pozabaviti se tom temom i napraviti istraivaki rad koji e objediniti sve dosad poznato, odbaciti sve to nije, naglasiti sve to je, predstaviti rupe koje treba popuniti i objediniti poznate podatke. Taj je posao odlino obavio i poslao mi ga u sijenju 2010. Cilj rada je bio da bude temelj prema kojem e odreene korake povui odreene slube u ijoj je nadlenosti nebo. Ako se neto zbiva na nebu iznad Hrvatske, a nitko o tome nita ne zna, nije li to posao za Ministarstvo unutar njih poslova, ne bi li meteorolozi trebali sudjelovati u istraivanju, nije li H r vatsko ratno zrakoplovstvo zadueno da brine da ne radi po nebu tko to hoe (pogotovo ako postoje indicije da bi to moglo biti tetno po graane RH), ne bi li Vlada trebala oformiti struni interdisciplinarni tim za kojega e odvojiti malo novca da barem naprave neka kompetentna mjerenja, da kemijski tra govi izau iz laike sfere internetskih zajednica i da se odvoji ito od kukolja?
272

p o g la v lje C H E M TR A ILO V I IZ N A D N A S lH G LA V A

Naravno, nijedna od tih slubi nee reagirati na temelju internetskih pre pucavanja. Iz tog je razloga Davor odluio napraviti rad koji moe biti temelj budueg istraivanja. Kako je rad rastao, slao mi ga je u etapama, a kad sam ja imao neki podatak koji mi se inio vrijednim spomena, tada bih ga slao njemu. No, taj dio je zaista zanemariv; ja sam uglavnom bio itatelj. Tijekom cijelog svog rada Davor je govorio da se sve to je napravio potpuno slobodno moe koristiti. Zbog posla kojim se bavi zamolio me da ne objavljujem njegovo ime, a takoer i zato jer je htio rad prvo proslijediti na strune recenzije i nekim svojim suradnicima i slino. No, kod prvih par lasta odaziv nije bio velik, svi ma je to bilo preudno i zapravo nitko nije znao to s tim podacima zapoeti. Davoru sam ak predloio da rad proiri i napie knjigu ili knjiicu za koju bih mu pomogao d aje objavi (unaprijed sam osjeao, znajui njegove motive, da e odgovor biti negativan, ali, tko pita ne skita), no odvratio je da e to ipak morati netko drugi, da je on ovaj rad radio samo zato jer ima djecu i vrlo ga iritira misao da postoji mogunost da moda netko njegovu djecu neime zaprauje. Kad je njegov rad bio gotov, poslao mi gaje u PDF-u i rekao daje slobodan za distribuiranje. to sam ja i uradio. Objavio sam ga na blogu i rekao ljudima da mi se jave na e-mail ako ele da im poaljem rad u PDF-u, to je znatno pregledniji format. Na temelju tog rada ovdje u dati kratak pregled onoga to se zna o chemtrailovima, a cijelo vrijeme dok itate imate ete prilike gledati brojne chemtrailove koje sam uslikao iznad naih glava u raznim gradovima. Prije koju godinu tek bih tu i tamo vidio pokoji chemtrail, ali moj je dojam da se zapraivanje intenziviralo. U svakom gradu u kojem sam se na par dana naao u zadnjih nekoliko mjeseci (a bilo ih je, jer sam bio na puno snimanja; u meuvremenu je bilo i vrijeme godinjeg odbora, pa sam bio i na moru) viao sam ih iznad sebe, nekad gue, nekad rjee, nekad su avioni koji su ih ispu tali letjeli cijeli dan, nekad tek dio jutra ili veeri. Vidio sam chemtrailove, i uslikao, iznad Samobora, Zagreba, Pule, Novalje, Raba, Lopara, Zadra... Gdje god sam bio. Zadnjih par dana, dok ovu knjigu privodim kraju, viam ih svaki dan. Danas sam ujutro bio sa psom u etnji, a na nebu me, im sam izaao, doekalo pet dugih paralelnih chemtrailova i jedan koji je leao okomito na njih. Tijekom etnje promatrao sam dva zrakoplova koji su ih napravili jo nekoliko, dok su se oni stariji chemtrailovi poeli iriti. U proteklih nekoliko mjeseci znalo je biti par dana bez njih, ali pojavljivali su se gotovo redovito. U Novalji na Pagu u kolovozu sam leao na plai i gledao
273

SVE PI$E U NOVINAMA (...a poneSto I ne) Krattlmir MK.ik

kako avioni ostavljaju tragove preko cijelog neba. Promatrao sam ih kako se prostiru s kraja na kraj neba i potom kako se polako ire dok nakon dvadesetak minuta, ve malo razlomljeni od vjetra, nisu vie izgledali kao trag zapraiva nja nego tek kao neki neobini dugi oblaci. Potom bih skrenuo pogled na plau na kojoj sam bio s djecom da vidim primjeuje li itko te are na nebu. Nitko. Nita udno. Kad bih na nekom od tih putovanja nekom od kolega i su putnika skrenuo panju na tragove na nebu, ispostavilo se da veina njih nije niti ula za taj pojam (mada neki i jesu, ali vie kao kuriozitet s interneta; nisu Se bavili gledanjem neba da bi ih uoili iznad svojih glava). No, kad bih im objasnio o emu je rije, onda bismo ih zajedno promatra li. Sjeam se jednog dana snimanja u Loparu, kad je na nebu bilo dvadesetak chemtrailova i kad su pola dana letjeli avioni koji su ih isputah. Nismo ih mogli ne primijetiti jer smo snimali igrane scene s glumcima koje su se zbivale u neko zamiljeno drevno doba kad nije bilo aviona. Tako da su nas te pruge na nebu ometale u snimanju jer smo morali paziti gdje usmjeriti kameru, a one su bile posvuda i stajale su satima. Zanimljivo je to chemtrailove povremeno uoavam i u nekim dokumentarcima na televiziji. Na snimkama neba ili nekih prostora ka mera sasvim sluajno zabiljei i te, tako prepoznatljive, potpuno ravne pruge na nebu. Jedan takav sluaj zbio se prije neki dan. Na kanalu Viasat History gledao sam dokumentarac o neemu potpuno nevezanom, nastanku polifone crkvene glazbe u 12. Jtoljeu u Francuskoj. Zadnji kadar filma bio je panorama Pariza iznad koje je bilo plavo nebo s par oblaka. A s kraja na kraj neba, izmeu i kroz njih, prostirao se dugi, ravni i debeli chemtrail, jo mladjer nije bio ni najmanje raspren niti izlomljen. Nevjerojatno, pomislio sam, cijelo vrijeme su nam pred oima, ak ih se snima i emitira na televiziji, a nitko ih zapravo ne primjeuje. Potvrdila se stara istina da primjeujemo samo ono za to znamo da postoji, ostalo nam je nevidljivo, makar nam bilo ravno ispred oiju. No, tog dana na Loparu, gdje nas je bilo etrdesetak, ak i oni koji su za njih tek uli poeli su uoavati razliku izmeu chemtrailova i klasinih tragova mlaznih viona koji se sastoje od vodene pare pa se nazivaju contrailovi (,,kondenzacijski tragovi). Naime, osim zrakoplova koji su ostavljali chemtrailove, povremeno bi proletio i neki (vjerojatno putniki) zrakoplov iza kojeg je trag nestajao ve nakon desetak sekundi, kako je to oduvijek i bilo. Razlika je bila oigledna ak i potpunim laicima. Osim toga, te su pruge meusobno stajale pod raznim kutovima, a esto i pod pravim kutem jedna na drugu, pa je bilo potpuno nemogue te izduene

274

poglavlje CHEMTRAILOVI IZNAD NAIH GLAVA

oblake (tako, naime, chemtrailovi izgledaju nakon dvadesetak m inuta ili pola sata kad se ponu iriti, a jo su neprepdznatljiviji nakon sat vrem ena i vie) pripisati vjetru - jer on ne m oe puhati u svim sm jerovim u isto vrijem e, niti okom ito sam na sebe, zar ne? Problem kod svih ovih fotografija, i kod slikanja chemtrailova generalno, jest to to se oni prostiru preko cijelog neba pa je pravi doivljaj te pojave m o gue doivjeti tek kad se cijelo nebo obuhvati pogledom . Fotoaparatom (ba rem onakvim am aterskim kakvog ja uvijek im am sa sobom , bez irokokutnog obektiva) moe e uslikati am o djeli neba. M ogue je, dodue, snim iti filmi, to sam i radio, ali njega na alost ne m ogu staviti u knjigu. Povrem eno su mi i drugi ljudi a blog slali svoje fotografije b drugih dijelova zemlje, pa sam uvrstio i neke od njih. Zb one koji se prvi put sreu s ovom m aterijom , krenim o o d poetka, kako je Davor krenuo u svom radu. C hem trail je nova sloenica u engleskom jeziku, nastala spajanjem dvije engleske rijei: chem ical (kemijski) i trail (trag), a referira se na slinu rije i pojavu 'contraiF, koja prefiks vue te rijei condensation (kondenzacija, p ri jelaz plina ili pare u tekue stanje). C hem trail' u ovome sluaju ima znaenje nam jernog kemijskog zapraivanja stanovnitva koje se obavlja iz zrakoplova. Rije je o bijelim tragovim a koji neki zrakoplovi u letu ostavljaju iza sebe. Kad je tek uo za chemtrailove, D avor u se inilo da je rije o zabuni i to talnom n era/u m ijevanju. Tragovi iza m laznih aviona poznati su od vrem ena D rugog svjetskog rata, kad su zrakoplovi poeli dostizati visine dostatne za pojavu tog fenom ena, a i parn i strojevi im strojevi s unutranjim sagorijeva?njem ostavljaju vidljiv trag kad velika koliina vlage iade u okoli koji je ne m oe apsorbirati. To se redovito dogaa zimi, u pojavi oblaia iz ispunih cjevi autom obila. Cijela tema inila mu se pom alo besmislena. To se prom ijenilo kad je, dolazei na posao jednoga vedrog jutra, iznad podruja Zagreba uoio tri kondenzacijske (bar je tako tada mislio) linije p re kriene p o d otprilike pravim kutom s druge dvije, a inilo se, po izgledu,, k a s da su nastale otprilike u isto vrijeme. Budui da m u vonja na posao traje oko 45 m inuta u sm jeru Petrinja - Zagreb, im ao je priliku gledati te neobine obla ke za cijelo vrijem e vonje. Kad je doao na posao, oni su tvorili jedan gotovo cjelovit oblak u kojem su se jo jedva nazirale linije. I kasnije, do poslijepodne, kako je u svom radu napisao D avor taj veni sada koherentan cirrostratus ostao je cijelo vrijem e stajati iznad Zagreba.

275

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir MI.ik

Zapisao je i ovo: Neobinost u toj pojavi bila je u tome to takvi kondenzacijski trago vi obino ne traju tako dugo. Po mojoj profesionalnoj prosudbi, oblak je bio prilino nisko (ako znamo njegovo podrijetlo ili kojoj vrsti oblaka pripada). Neobino je bilo to to je pojavu pratilo vedro nebo, odnosno kondenzacijske linije su imale prilino otru granicu i nisu se irile ni na jednu stranu od po druja Zagreba. A najneobinije od svega bilo je to sam potpuno istu pojavu, u jednakom obliku, vidio i sutradan. Tada sam se poeo baviti istraivanjem, jer sam vidio da mi je poznavanje meteorologije malo ishlapilo , a elio sam nai odgovore na neobinosti koje sam uoio. Zanimalo me postoje li stvarno neki neobjanjivi fenomeni ili pojave koje nisu bile uoavane u takvu obliku. elio sam nai vjerodostojne dokaze za internetske tvrdnje i teorije o postoja nju kemijskih tragova ili pak dokaze koji bi takve teorije u potpunosti odbacili. Ovaj rad je plod istraivanja te teorije i raen je u dobroj vjeri. Ako pogreaka ima, one su nenamjerne i molio bih da me se na njih upozori. Time je zavrio uvod u taj rad, dug etrdesetak stranica. Rad je zapoeo pregledom svih vrsta oblaka, s popratnim slikama i obja njenjima njihova nastanka, i tako sve do pojma Cirrus aviaticus - Contrail - Kondenzacijski trag, relativno novog pojma u meteorologiji, koji oznaava kondenzirani trag koji ostavljaju zrakoplovi ili rakete to lete na velikim visi nama i zapravo predstavlja vrstu cirusnih oblaka. Trag se stvara kad m vodena para koju isputa zrakoplov smrzava u ledene kristale. Kao nusproizvod izga ranja goriva u motorima, mlazni zrakoplov ostavlja iza sebe mjeavinu vodene pare, ugljinog dioksida, duikovih oksida, sulfata, nespaljenih ugljikovodika, ae, itd. No, glavni produkt izgaranja fosilnih goriva su C 0 2i vodena para. Na velikim visinama ta vodena para dolazi u kontakt s hladnim zrakom te lokalni porast vodene pare moe podii udio vode u zraku preko toke rosita. Vodena para tada kondenzira u kapljice vode i/ili kristale leda. Milijuni tih siunih kapljica i/ili kristala leda tvore trag vodene pare ili kondenzacijski trag. Veina sadraja takvog oblaka dolazi od zarobljene vode u okolnom zraku. Na velikim visinama, prehladna vodena para treba okida (katalizator) za kondenzaciju. estice ispuha iz zrakoplovnog motora djeluju kao okida za ubrzano pretva ranje vodene pare u kristale leda. Cirrus aviaticusi nastaju u podrujima visoke vlage [iznad 70%), niske temperature (ispod -40C) ili kombinacijom oba faktora - isputanjem vla nog ispuha iz motora i kondenzacijom oko krutih estica. Uobiajeno je via ti ih na visinama od oko 8500 m gdje je temperatura -40C, pri standardnoj
276

poglavlje CHEMTRAILOVI IZNAD NASlH GLAVA

(ISA) atmosferi, no nije neobino pojavu tih oblaka uoiti i na niim visina ma, a u hladnijim krajevima ak i na razini mora. Najee traju od nekoliko sekunda do nekoliko minuta. Vrijeme raspadanja traga ovisi o temperaturi, koliini vlage u okolnom zraku i vjetru. Rije chemtrail , pisalo je u radu, jo ne postoji u Oksfordskom rjeni ku engleskog jezika. Zato se koriste razliiti termini koji opisuju tu pojavu na nebu, od onih koji chemtrail objanjavaju kao trag koji se anomalino iri ili pak onako kako to tumai kanadska vlada - trag koji se ustrajno iri; bez sustavne potrebe da objasni zato se danas obini staromodni kondenzacijski tragovi ponaaju na ovaj novi nain. Postoji vie vrsta zrakoplova koji su sposobni za ostavljanje tragova u zraku. Isto tako, postoji vie naina na koji tragovi mogu nastati. Rjee se vi aju, ali njihova se pojava ne moe smatrati neuobiajenom. Kad je rije o kemijskim tragovima, ne misli se ni na jedan od ovih tragova, mada je gdjekad mogua zabuna kad se promatra slika bez konteksta u kome je nastala. Ti tra govi mogu nastati: nebeskim pisanjem ili nebeskim tipkanjem kod akrobatskog zrakoplovstva, kao i od akrobatskih tragova; potom zapraivanjem usje va, zapraivanjem kukaca, dimnim tragovima za istraivanja, protupoarnim letovima (koji uvijek lete nisko), isputanjem goriva, isputanjem balasta kod jedrilica, od baklji-mamaca koje ispaljuju vojni zrakoplovi kako bi zavarali to plinski navoene projektile... Nakon analize svih ovih vrsta tragova koji nastaju iza zrakoplova, po krijepljenih slikama, bilo je jasno da niti jedan od njih ne odgovara karateristikama chemtrailova. Potom je Davor predstavio izbor karakteristinih i vjerodostojnih primjera iz medija koji pokazuju da se na nebu deava vie od onoga to je javnost spremna prihvatiti. O chemtrailovima se izvjetavalo na razliite naine, od kratkih reportaa na lokalnim televizijama, u sklopu meteorolokih priloga vijestima, preko dokumentarnih filmova, kao na History Channelu i Discoveryu, pa sve do novinskih i internet napisa, neovisnih izvjetaja, i tome slino. Evo nekoliko primjera: U lanku iz novina Observer pisalo je da se iz izvjetaja vlade Velike Bri tanije doznaje kako su se izmeu 1940. i 1979. godine, isputanjem agensa u zrak, testirala bioloka oruja i simulirale bioloke prijetnje na stanovnitvu bez njihova znanja. Za zainteresirane strane plasirala se pria o istraivanju povezanim sa zagaenjem zraka i meteorologijom. Premda su slubeno iz zra koplova isputane kemikalije i mikroorganizmi koji nisu tetni za puanstvo,
277

1 SVE PIE U NOVINAMA (...a poncISto I np) Kif'.linii MK.ik

na lokaliziranim podrujima, gdje su provedeni ti eksperimenti, postoji odre en broj djece s uroenim fizikim i mentalnim nedostacima. Lokalne vlasti tvrde da nema uzrono-posljedine veze s eksperimentom iako pogoeni sta novnici misle drugaije.1Nije poznato postoji li o tome vjerodostojna i neovi sna znanstvena istraivanja koja bi odbacila ili potvrdila sumnje. Profesor Leonard Cole je 6. svibnja 1994. godine svjedoio pred Senatom o testiranju biolokih prijetnji nad stanovnitvom SAD-a od godine 1949. do tada. Testiranja, prema svjedoenju, nisu pratila utjecaj na zdravlje stanovni tva budui da se vjerovalo da agensi nisu tetni, o emu nije bilo znanstvene potvrde. Tijekom vremena, pokazalo se da neki od koritenih materijala ne samo da su tetni, nego mogu izazvati fatalne posljedice.2 Takvi eksperimenti, kakve god posljedice imali, nisu protivni amerikim zakonima, ako se upotre bljavaju u mirnodopske svrhe i ako su Senat i Zastupniki dom obavijeteni na vrijeme o provoenju eksperimenta.3 Ameriki kongresmen Dennis Kucinich 2001. je predstavio je Zakon o ouvanju svemira (Space Preservation Act of 2001) koji se odnosio na zabra nu upotrebe oruja u svemiru i vioj atmosferi. U njemu se, pod odjeljkom 7. definicije, toka 2., paragraf B, navode egzotina naoruanja. Drugi na listi stoje chemtrails . Iz kasnijih verzija istoga zakona izostavljena je itava lista egzotinog naoruanja.4 Erik Meijer, lan Europskog parlamenta, 10. svibnja 2007. postavio je Eu ropskoj komisiji pitanje na temu zrakoplovnih kondenzacijskih tragova koji vie ne sadre samo vodu, nego uzrokuju trajne magliaste koprene, vjerojatno zbog prisutnosti barija, aluminija i eljeza. Meijera je zanimalo je li je Komisija svjesna da graani Kanade i SAD-a upozoravaju na novu vrstu tragova koji ostavljaju zrakoplovi od 1999. godine, tragove koji se ponaaju na nov, neuobi ajen nain. Upozorio je da istraivanja tih pojava, opaanja pilota i izjave vla dinih dunosnika sugeriraju da zrakoplovi izbacuju kemijske supstance koje graani nazivaju chemtrailovi i postavio pitanja o svrsi tih tragova, u kojoj su mjeri oni prisutni nad Europom, tko ih raspruje i financira, te kakve su po sljedice na zdravlje stanovnitva? Odgovore je ponudio Stavros Dimas, u ime Komisije. Rekao je da je Komisija upoznata s tim tvrdnjama, ali da nema doka za koji bi takve tvrdnje potkrijepili. Pitanja i odgovori su objavljeni na internet
' h t t p :/ / w w w .g u a r d i a n .c o .u k / p o l i t i c s / 2 0 0 2 / a p r / 2 1 / u k .r n e d i c a l s c i e n c e 2 h t t p s : / / w w w . o s t i .g o V / o p e n n e t / s e r v l e t s / p u r l / 1 6 0 1 0 2 4 3 - 9 A b p B Y / 1 6 0 1 0 2 4 3 .p d f 3 Z a k o n i k S A D - a , n a s lo v 5 0 , p o g la v lje 3 2 , p o d o d je lja k 1 5 2 0 a , s ta v a k b , h t t p :/ / u s c o d e .h o u s e .g o v / d o w n i o a d / p l s / 5 0 C 3 2 . t x t 4 h t t p :/ / w w w . f a s . o r g / s g p / c o n g r e s s / 2 0 0 1 / h r 2 9 7 7 .h t m l

278

poglavlje CHEMTRAILOVI IZNAD NA$IH GLAVA

stranicama Europskog parlamenta.5 Prije Erika Meijera, slina su pitanja 2005. godine postavili Italo Sandi i Piero Ruzzante, pripadnici talijanske demokrat ske ljevice u talijanskom parlamentu, kasnije su to isto uinili Asimina Xirotiri i Fotis Kouvelis u Grkoj, ali nije im odgovoreno ni do dandanas.6 U reportai na njemakom RTL-u su, zbog uzastopnih pojava oblaka na meteorolokom radaru nakon aktivnosti njemakih vojnih zrakoplova, me teorolozi o tome postavili pitanje Luftvvaffeu. Odgovor je bio da je provedena vojna vjeba u kojoj je isputena manja koliina supstanci nekodljivih za sta novnitvo (chaff-aluminij). Meteorolozi su tvrdili da koliina materijala nikako ne moe biti mala s obzirom na sliku koju prikazuje radar gdje se vidi oblak od 350 km, a eksperimenti povezani s manipulacijom klime su zabranjeni.7 Doppler radari (koji odailju radio-valove) ne mogu uoiti cirusnu nao blaku. Stoga, sama pojava oblaka na meteorolokom radaru nakon prolaska zrakoplova ostavlja veliku sumnju. Mamci protiv radarski navoenih projek tila ne ostavljaju tolike tragove, a postoje snimke dugih linearnih oblaka na meteorolokim radarima za koje ne postoji logino objanjenje njihovog pri rodnog nastanka.8 Viestruko nagraivani kanadski novinar William Thomas, koji prati teme zdravstva i ekologije, prvi je izvjetavao o kemijskim tragovima. Napisao je niz lanaka, kao i knjigu, te snimio dokumentarni film. O n je neprikosnove ni autoritet u izvjetavanju o kemijskim tragovima. Na njegovim stranicama se mogu nai razgovori s kontrolorom leta koji je potvrdio postojanje tajne vojne operacije, teorije o razlogu koritenja kemijskih tragova, peticije protiv kemij skih tragova, medicinska izvijea, televizijske reportae, najnovija saznanja, izvjetaje izvan amerikog kontinenta, svjedoanstva i tako dalje.9 Dr. Leonard Horowitz je meunarodno priznat autoritet za javno zdrav stvo, s brojnim titulama iz javnog zdravstva i humanistikih znanosti na Harvardu, koji je radio na nekoliko sveuilita, ukljuujui Harvard i Tufts, a autor je nekoliko najprodavanijih knjiga po pitanjima zdravlja. Horowitz smatra da su kemijski tragovi odgovorni za kemijsko trovanje stanovnitva, ega ga je posljedica suzbijanje prirodnog imuniteta. Tako graani postaju podloni in fekcijama u viem ili manjem stupnju, ovisno 0 izloenosti takvim agensima.
5 h t t p :/ / w w w . e u r o p a r l .e u r o p a .e u / s i d e s / g e t D o c .d o ? p u b R e f = 7 / E P / / T E X T + W Q + E - 2 0 0 7 24 5 5 + 0 + D O C + X M L+ V O //EN 6 h t t p : / / w w w . y o u t u b e .c o m / w a t c h 7 v - - V u H b h s D G Y A s te m i k e m ijs k ih tr a g o v a . 7 h t t p : / / w w w . y o u t u b e . c o m / w a t c h ? v = S N Q ) i A C b ,t M 8 h t t p :/ / w a t c h t h e s k y . 0 r g / c h e m s / c h e m d . 1t . 1.h t m 9 h t t p :/ / w w w . w i l l t h o m a s o r i i i n e .n e t / w l l l t h o m i t s o n l l i l e / t II I M T R A I L S ._ C O N F I R M E D . h t m l r a z g o v o r sa P ie r o R u z z a n t e - o m o

279

SVE PlSE U NOVINAMA

P0 n!t0 I ne) Krtilmlr MKak

Kroz svoj rad izraava svoja saznanja, teorije i zabrinutost u vezi zapraivanja stanovnitva putem kemijskih tragova.1 0 Anomalije koje izazivaju sumnju kod chemtrailova jest injenica da ti tra govi tvore pravilne X formacije, krii-krui linije ili paralelne linije koje ne nestaju nego se u roku 30-ak minuta spajaju u jedan tanki koprenasti oblak koji traje satima. Uobiajeno raspadanje Cirrus aviaticusa traje od nekoliko sekundi do nekoliko minuta, a kada se na nebu pojavljuje vie tragova koji se isprepliu i spajaju, to sugerira iznimne i znanstveno nedefinirane meteo roloke uvjete. Zbog nedostatka vlage, u suhim krajevima je rijetkost i samo formiranje oblaka. A formiranje oblaka koji Se razlikuju po svojim fizikim karakteristikama na istim visinama isto tako sugerira iznimne i rijetke meteo roloke uvjete. Ako izuzmemo temperaturu i vlagu ili temperaturnu inverziju kao razlog pojavljivanja tragova ispod razine gdje su uobiajeni, nema odgovo ra koji bi objasnio prirodnu pojavu tragova ispod visine gdje se oekuju. Zrak je fluid, i kao takav ne moe imati otru granicu izmeu dvije fronte ili dva sustava, stoga ne bi smjela niti postojati otra granica izmeu mjesta gdje se vide kondenzacijski tragovi i mjesta gdje trag prestaje, napisao je Davor. Davor je predstavio i najee protuargumente teoriji o postojanju kemij skih tragova1 1 . Oni glase ovako: -ako se i isputaju aerosoli na visinama preko 9 km, rasipanje tih kemika lija bilo bi nepredvidivo zbog visinskih vjetrova. -tragovi aerosola uoavaju se na raznim visinama. -Kako sumnjivi zrakoplovi prou preglede a da se to ne otkrije osim ako ti zrakoplovi nisu regulirani od strane vladinih i vojnih tijela? -Redovne zrakoplovne preglede doista je nemogue proi s bilo kakvom opremom ugraenom na bilo koji dio zrakoplova koja nije standardna za taj model bez znanja slubenih tijela. -Ako je posljedica trovanje stanovnitva, ljudi koji su osmislili urotu udisali bi isti zrak, osim ako ne bi primili imunizaciju na neki nain. -Nije poznato tko je osmislio urotu niti njihova prebivalita, a nije niti poznato koja su sve mjesta pogoena sumnjivim aerosolnim aktivnostima. -Sve javne i dravne slube konstantno poriu postojanje takvih operacija. Dakako, jako se mali broj javnih i dravnih slubi pozabavio samom m o gunou postojanja takvih akcija. Veina ih samo odbacuje takve optube, uz obrazloenje da ne postoje dokazi koji bi potkrijepili takve tvrdnje. No, nisu se ni potrudili prikupiti dokaze.
,0 D e a t h irt t h e A i r : G i o b a l i s m ,T e r r o r i s m & T o x i c V V a r fa r e " , L e o n a r d H o r c ^ t e , . h t t p :/ / w w w . t h e b l a c k v a u l t .c o m / w i k i / i n d e x .p h p / C h e m t r a i l s

280

poglavlje CHEMTRAILOVI IZNAD NAIH GLAVA

Slubena stajalita negiraju svako postojanje kemijskih tragova. Ameri ko ratno zrakoplovstvo (USAF) teoriju kemijskih tragova tumai kao prevaru, tvrdei da je ta teorija istraena i pobijena od mnogih znamenitih fakulteta, znanstvenih organizacija i veih medijskih ustanova. Na svaku tvrdnju iz te teorije odgovaraju ovako: -Kondenzacijski tragovi mogu egzistirati dugo, a vrijeme raspada ovisi o temperaturi i vlanosti zraka te o vjetru | svojstvima ispunih plinova & motora -Kondenzacijski tragovi tvore razliite oblike jer na njih utjee vjetar -Uslijed loma i refleksije suneve svjetlosti kondenzaeijski tragovi mogu tvoriti zanimljive boje i obrasce. -Znanstvene analize i praenje kondenzacijskih tragova traju od 1953. godine. -Zrani prostor SAD-a orijentiran je u smjeru 1-W i N-S, tvorei mreu zrakoplova koji lete po razinama leta 1 okomitom separacijom od 2000 stopa (1000 stopa od 2004. godine). -Zbog utjecaja vjetra, kondenzaeijski tragovi zrakoplova mogu izgledati kao mrea. -Zbog porasta zranog prometa u porastu je i broj kondenzacijskih tragova. Dosad je vie zabrinutih graana odvojilo svoje vrijeme i resurse, napisao je Davor, da bi se pozabavilo pitanjem kemijskih tragova. Svaki od tih pokuaja urodio je nezainteresiranim odgovorima slubenih tijela. Recimo, Andrevv Johnson Je skupio, u sklopu svojih mogunosti, saznanja i dokaze za ono to vjeruje da su kemijski tragovi. Traio je a d nadlenih institucija da pogledaju njegov rad i daju odgovore na konkretna pitanja. U svoj je rad ukljuio i od govore koje je dobio Clifford E. Carnicom koji je prije njega pisao nadlenim ustanovama u SAD-u. Carnicomu su odgovorili: US E nvim nm ental Protectian Agency, D epartm ent ofthe A ir Force i US Greenpeace Organization koji negiraju postojanje, svoje sudjelovanje i nadlenost nad neim takvim. Na Johnson ove upite stigli su odgovori DEFRA-e koja kae da su to to je vidio tragovi nastali ispuhom vodene pare iz zrakoplovnih motora. Iz D epan tm ent o f Transporta su sastavili ozbiljniji odgovor u kojem Johnsona upuuju Johnona na rad profesora Ulricha Schumanna ija bi mu objanjenja mogla pomoi da bolje shvati ponaanje t ragova koji nastaju zbog pare iz ispuha zra koplovnih motora. Johnson je prouio to istraivanje; nfA n airo dokaze sa vezu izmeu tragova ispuha i formiranja cirusnih oblaka iako se spominju u radu. Istraivanje govori i o ustrajnim tragovima, no nc objanjava ih, niti daje ikakve empirijske podatke. Nadalje utvruje da je standardna trajnost tragova i:*l4^6Wiii>Xliettheevidence.com/Mlsc/Dppt%20of%lSEB5iiiiier^^^fcbn3iMiiiii:
p S 281

SVE PlSE U NOVINAMA

( , c1

ponHto I ne) Krellmll MK,ik

uzrokovanih parom do dvije minute, a da su mogui uzronik trajnijih tragova podruja zasiena ledenim kristalima, pa se navodi da maksimalno podruje s takvim uvjetima moe biti veliko do 150 km, dok je Johnson zabiljeio trag dugaak 364 km. Iz Directorate o f Airspace Policy ponudili su mu odgovor u kojem objanjavaju kako nastaje trag uzrokovan vodenom parom.1 3 Teoriju kemijskih tragova (uz slubena odbacivanja takvih teorija), napi sao je dalje Davor, prati i velik broj dezinformacija. Njih esto spominju ljudi koji ele ili ne ele vjerovati u svaku zanimljivu teoriju, a nisu previe upueni u problematiku. One se koriste protiv ozbiljnih istraivaa tako to se skreta njem na uobiajene zablude izbjegava odgovor na prava pitanja. Evo primjera skretanja panje na uobiajene zablude: -Kondenzacijski tragovi ne nastaju ispod 8 km: Ova se simplifikacija najee koristi. Kondenzacijski tragovi mogu nastati i na razini mora ako su povoljni atmosferski uvjeti, kakvi mogu nastati na Antarktiku. Pragovi visine pojavljivanja variraju geografski. -Kondenzacijski tragovi ne traju due od 30 sekundi: Uobiajeni promet mlaznih aviona moe ostaviti trag koji e trajati due razdoblje, ovisno o atmosferskim uvjetima. Mogu trajati i dulje ako nastaju unutar oblaka, preko ve postojeeg traga ili u zoni iznimne vlanosti. -Tragovi brodova su kemijski tragovi: Tu zabunu najlake je rijeiti provje rom vremena izmeu nastanka satelitskih snimaka koja upuuju da je trag nastao pri brzini manjoj od 50 km/h, to iskljuuje koritenje zrakoplova. -To je samo redovan promet: Istraivanjem zranog prometa je utvre no da kondenzacijski trag u prosjeku traje manje od jedne minute. Niti jednom nije uoen dugotrajan trag iza civilnog zrakoplova kao to su uo eni nakon prolaska neidentificiranih (vojnih) zrakoplova koji su u pro sjeku trajali satima. - Izjava Mehaniara: Ta prevara je osmiljena od osobe koja se koristi imenom SprayplanePilot . Radi se o navodnoj izjavi zrakoplovnog meha niara koji sluajno otkriva nepoznate instalacije unutar civilnog zrako plova, zbog ega ima probleme od strane rukovodstva jer ne gleda svoja posla. Nakon toga objavljuje svoju priu kao zabrinuti graanin. Postoji veliki broj internet stranica koje prate dostupne informacije i oz biljno teoretiziraju u vezi kemijskih tragova. Ono to je neobino, pie Davor, je to da postoje internet stranice koje financiraju navodno privatne osobe ija je jedina svrha uvjeravati posjetitelje da kemijski tragovi ne postoje i da su
13 h t t p :/ / w w w .c h e c k t h e e v i d e n c e .c o m / C h e m t r a i l s / O f f i c i a l R e s p o n s e s /

282

J I , p o g la v p C H E M TR A ILO VI IZ N A D N A IH GLA V A

ba sva vienja plod loeg poznavanja zrakoplovstva kao struke i m eteorolo gije: Koliina m aterijala kojom raspolau ta mjesta su zadivljujua i bila su od velike koristi m om istraivanju kod definiranja to sve nije kemijski trag, a neobino malo podataka su pruale kod onih ru b n ih pitanja to bi m ogao biti kemijski trag. ; Kada se govori sam o o priznatim eksperim entim a # izbacivanjem aerosola u zrak, 6 kakvima je sfjedoio profesor Cole, isputani u (iijtteu ostalih) i plijesan Aspergillusfumigatus, cink kadmij sulfid, bakterija Serratia marcescens, d imetil metillosfonat, etilen oksid, bakterija Baeilhis subtilis. Samo ove nabro jane supstance dokazano su kancerogene ili izazivaju teke infekcije. U novije vrijeme, pie Davor, sudei po dokum entarnom filmu na Discovery Channelu, u uzorcim a tla i vode utvrene su neuobiajeno velike koliine barija , aluminija i eljeza. Posljedice takvih eksperim enata na zdravlje ljudi, sudei prem a slube nim nisu praene* a kada bi $e neka supstanca dokazala tetnom , bila bi izbaena S daljnjeg testiranja. Dodue, isputanje velikih koliina m ikro organizama u zrak, ak i ako nisu tetni u manjim koliinama, predstavljaju rizik za zdravlje ljudi oslabljenog im uniteta, starije i mlae populacije. G raani Kanadskog gradia Espanola, o kojim a je, kao o rtvam a &a|raS" vsnja, pisao 'I homas* alili su se na m asovne pojave glavobolja, kronine bolove u zglobovima, vrtoglavicu, ekstrem ni umor, napadaje akutne astme, sim ptom e gripe bez vruice. Izvijestio je i to da je zaboravljanje m jesta gdje si parkirao autom obil bila toliko uobiajena pojava da je postala p redm etom M a. Ako uzim am o u obzir sam o renom irane istraivae bez. tisua a n o n i m n ih svjedoka, napisao je Davor, m oem o doi do zakljuka da se sastav agensa mijenjao tijekom vrem ena. O em isijam a aerosola, pojavam a sim ptom a i poveznicama.s botestim a teko je govoriti jer se do podataka Q m jestim a gdje # provode eksperim enti i sastavu supstanci dolazi tek niz godina poslije, Tada je teko izvui objektivnu procjenu eksperim enta ha zdravlje jer dio ljudi je ve odselio, um ro i poeo bolovati od drugih bolesti koje m oda nemaju uzroke u tom eksperim entu^ Aktivacija lokalnog stanovnitva koji sum njaju ii isputanje sum njivih supstanci na njihovo podruja ivljenja ne daje, vei e d jek u javnosti, jer se sum nja u kvalitetu njihovog istraivanja i popraena jc odbacivanjem takvih insinuacija lokalnih vlasti, kao to je vieno u prim jeru iz Observera.
V Sarij je zemnoalkalijski metal. U prirodi se javlja iskljuivo u spojevima, ft^jee feao mine ral bariti v'sterit. Bgmtftrt je rijedak dragi kamen iji je sastojak b^rij.Svi spojevi barija koji su topivi u vodi rti kiselinama izuzetno su otrovni. U vrlo matinn koliinama, barij se pnnaSa kao miini stimulans, dok kod veih koliina djeluje na ivani sustav, uzrokujui nepravilnosti u ?au srca, drhtanje, siafaost. anksioznost, dispneju i para'iizu!tittp^hr.wikipedia.ofg/wiki/6ari|
283

SVE P lSE U N O V IN A M A (...,1 po neto I ne) K

HMHL

Slike iz svijeta. Chemtrailovi...

HM

...paralelni...

p o g la f | e C H E M T R A IL O V I IZ N A D N A S lH G L A V A

rip siiSM :

'

n< s$ I

pBtee^ isigsiis i sy

. Jedini nain da se napravi objektivna p rocjena zahtijevala b i vei anga m an civilnih i vojnih tije la koji n e pokazuju iiBsriS za tu problem atiku ili je negiraju u potpun o sti, zakljuio je D avor i p o n u d io poveznice n a nekoliko o d ab ran ih vieosnim ki n a servisu Youtube . Na web lokaciji www.}routube.coni/w atch?v-pL50vs899uvv,&feature=play er_em bedded autor dokum entira zrani prom et o73:zrakoplova u 3; sata koji iza sebe ostavljaju aerosolone tragove koji se razvijaju u jedinstveni oblak. Na snimci \vww.youtube.com/watch?v=F\vGoHszdqrA&feature player_embedded*, autor Jg snim io zrakoplov koji iza sebe ostavlja dugi aerosolni trag dok n a odreenoj visini iznad tog zrakoplova prolazi drugi, iji trag odm ah nestaje. Pored se vidi sni m ak oblaka za kojeg kae da proizlazi iz takvih tragova. U to m oblaku se uoavaju tragovi aerosola koji $u nastali i iznad i ispod onoga s poetka snimke.

Snimka ?WipKyoutube.com/watch?v=3POOaWjy*UI^aturip=fe!ated sadri au dio Izjave raznih ljudi sa svojim vienjima i iskustvima uvezi problemaJeaaftafc tragova, dok vizualno prikazuje snimke za koje tvrde da su kemijski tragovi.
285

5VE PIE U NOVINAM A (..,n poneUo I no) Kre'.lmlr MUak

Novi Zagreb, 31. listopada. 2010. u 11:53

Bregana, 29. studenog 2009. u 15:15

Zemlje nad kojima je dosad uoe na aktivnost kemijskih tragova su Au stralija, Belgija, Francuska, Grka, H a iti, Hrvatska, Italija, Kanada, Meksiko;, Nizozemska, Novi Zeland, Njemaka, Pula, 23. kolovoz 2010. oko 18 f i f l l panjolska, vedska, vicarska, Tur ska, USA, Britanija. Graani Hrvatske u hrvatskom zranom prostoru opaaju aerosolne tragove, za koje vjeruju da su kemijski tragovi, od hrvatskog pristupanja u Partnerstvo za m ir. Koliko je Davoru poznato, Hrvatska ne po sjeduje logistiku niti interes za takvo rasprivanje kemijsko-biolokih agensu, a niti sudjeluje u takvim eksperimentima. U Republici Hrvatskoj se javne ili dravne slube do sada nisu bavile tematikom kemijskih aerosolnih tragovn koji se isputaju iz zrakoplova, a sumnja je potekla od graana koji prate svjcl ska zbivanja, ili bolje reeno glasine, i izraavaju sumnju na slubena stajalita
* lttpv ,wwwiwif!ihi)in3S''>niinp potVviH'homoscfiirne/Cfismtiaii. Re9icns.i'iR'il htipvftWvl eterntrailcentlfiifflf^hemfag.shtml
286

|ioc|l,ivl|i' C H E M T R A IL O V I IZ N A D N A IH G I AVA

Lopar na Rabu, 10. listopada u 11:34, na slici su statisti dokumentarnog serijala Djeca sunca u ulozi pretpotopnog zamiljenog plemena - iza zov za snimanje jer drevno nebo nije bilo puno kemijskih tragova

Uhvaen na (ne)djelu, Samobor, 27. listopada 2010. u 17:22

Vodice lijevo, Virovitica desno, 2009

javnih medija i vlasti. Davor spominje urednika i osnivaa internet stranice www.galaksija.com Borisa Potapova, po struci veterinara, koji je ivio u Sara jevu do 1995. godine, a potom se preselio u Australiju. Na njegovim internet stranicama okuplja se mnotvo graana s podruja Balkana gdje raspravljaju o m nogim temam a vezanim uz alternativu , pa tako i o kemijskim tragovima. 1 6 O temi kemijskih tragova otvoreno je vie forum a na kojima se javlja mnotvo ljudi sa svojim miljenjima i komentarima, no veina svjedoanstva nije niti priblino dobro dokum entirana niti su poduprta zadovoljavajuim poznava njem tematike i meteorologije da bi se smatrala kredibilnima; ali svejedno, broj osoba je indikativan, kae Davor. U hrvatskom internetskom prostoru spom inje i osobu ije im e p ro fi la na Youtubeu je CowboyBebop2012. Rije je o sam ostalnom internet-izh t t p : / / d h o s t .i n f o / u f o s / 0 7 - R a z n o / c h e m t r a i l s _ n e x u s _ i n t e r v i e w _ b o r i s _ p o t a p o v . h t m

287

SVI PIE U N O V IN A M A

p o n e ito I no) Kic'.ln ili M Kiik

Split 2007,

vjestitelju i prevoditelju drutvenih, politikih, gospodarskih, povijesnih I tehnolokih tema. O n na tzv. playlistama nudi m notvo m aterijala o ke mijskim tragovima na hrvatskom jeziku i strane materijale koje je preveo na hrvatsku Osoba koja se na internetu predstavlja sa Rolando Izakovi, sudei po muterijalima koje objavljuje, dolazi iz Rijeke, govori engleski jezik, vrlo je informl ran, a snima i izvjetava o aerosolnim tragovima za koje vjeruje da su kemikalije koje se pojavljuju od dana stupanja Hrvatske u Partnerstvo za m ir. Izakovli povezuje hrvatsko odbijanje potpisivanja Sporazuma o neizruivanju s uro dom penice te godine koja je bila 50% slabija od oekivane kao demonstraciju sile od strane SAD-a.1 8 Imamo i www. ero -chemtrails. info, internetsku stranicu koja izvjetava i prati aktivnosti vezane uz isputanje kemijskih tragova iznad podruja Republike Hrvatske. To je mjesto gdje ge javljaju graani koji smatraju
** http#^wp:p>liJ;j#!lom/watch?v=n U i H v i K v g k & f e a t u r e - r 'e l a t e d ; http://www.youtube.eom/u5er/CowboyBebop2012#p/u/8/ViiHbbsDGYAs 1 8 http://www.deepspace4.com/pages/chemtrails/crodiary2000/crodiary2000.htm; http:// www.retee.com/general2/frenzy.htm
288

V, p o a la v ll f H FM T R A ILO V I IZ N A D N A IH G LA V A

da problem postoji i me usobno se informiraju i razmjenjuju fotografije. Bio je ovo saetak tog rada. JS# mjeseci nako to je rad objav ljen na blogu, dobio sam obavijest da je saborska zastupnica Mirela Holy poslala slubeni upit o chemtraiovima na te melju tog rada. Vijest o tom objavljena je na
Z aton kraj Zadra, lipanj 2C10.

Odgovor Vlade RH na pitanje saborske zastupnice dr. sc. Mirele Holy 18. svibnja 2010. godine

289

SVI: P|SIH U NOVINAMA (...ti pnneUto I n) Kivilnilr Mllak

portalu www.hrsvijet.net. Naslov je glasio Tema chemtrails napokon u Hrvat* skom saboru: proitajte objanjenje premijerkc Kosor. Iz svojih izvora znam daje odgovor na upit davala kontrola leta (dio zaduen za vojno letenje), koja, koliko mi se ini, nije imala puno pojma o emu se radi. Vijest je bila kratka I glasila je ovako: Zastupnica u Hrvatskom saboru, dr. Mirela Holy, nedavno je na ini cijativu nekih graana postavila zastupniko pitanje u vezi chemtrailsu' i, kako vidim o u odgovoru Vlade Republike Hrvatske koji je stigao, tu se navodno radi o obinim avionskim m laznicama (contrails). Dakle, ovo to ljudi svakodnevno vide iznad svojih glava, u Hrvatskoj je napokon i slu beno objanjeno . Donosimo i kopiju slubenog dokum enta koji je proao kroz fa x -ureaj i nije ba najbolje itljiv, m eutim , sadraj se ipak moe prilino dobro razabrati. (Na dokum entu su izbrisani samo neki osobni podaci.) Osim ovdje, dokument moete pogledati i sami na adresi: http://w w w .hrsvijet.net/ index.php?option=com_conte nt&view=article8dd=5526:che mtrails- dokumenti &catid=38:/. dravlje&Itemid=141 e na krtenja propisa i pravda letenja, Agenciji a civilno zrakoplovstvo. kojaj nadlena i za to podnice o iw f tw ij3 G (lo n w , prima, u putem internoga odbora za sin'i5noA (S)^civ I nai susjedi uoavaju sli mogo. odaotno Roni) evoluira prijave! prijave Ajjeocija Ageocga postupa po prijavama uvijek Inda kada je to roogt>6 kmlt nupotuie po4acinn i injenicama . . . . . " u "" ne pojave. Na websiteu http:// su navedeni toCni podaci o mjesta i orljet www.avijacija.com prenesena Eciaiuajno.potrebno dodatnaotaedotenjau vezi pitanje je vijest s portala Dan oniine ftoMar Kaimeta. oitniatar mora. prometa i irifrMtrukturc sljedeeg sadraja: ,,NVO iz m * Nikia upozorila dravne in stitucije na zagaenja prilikom preleta aviona - NATO truje v m mljevenim l| aluminijem. Pisalo je da su, pratei dui vremenski period avionske tragove preko teritorija Crne Gore i na temelju kontakata s drugim organizacijama u svije Odgovor Vlade RH na pitanje saborske zastupnice dr. tu, aktivisti Europskog pokreta sc. Mirele Hoiy 18. svibnja 2010. godine
290

p o g la v lje C H E M T R A ILO V I I7 N A I) N A ^ III G l AVA

Nai korijeni doli do poraznih podataka: da se svaka zemlja lanica NATO ili Partnerstva za mir zaprauje avionima tankerima. Uputili su inicijativu Vla di Crne Gore u kojoj zahtijevaju da resorna ministarstva analiziraju i predoe javnosti kakvi se sadraji i opasne materije nalaze u tragovima aviona koji da nonono ugroavaju zrani prostor i ivote graana Crne Gore. Prema rijei ma direktora te NVO, arka Tomanovia, nezavisna istraivanja ukazuju da su to avioni NATO-a civilnih boja koji vre modifikaciju atmosfere sa zlim namjerama. U to se, objasnio je Tomanovi, uvjerio nebrojeno puta do sada, to je zabiljeio i objektivom i video snimkom. Zahtijevamo od M inistarstva zdravlja, ivotne sredine, prostornog planiranja, obrane, M inistarstva za izvanredne situacije, prom eta, ali i unutarnjih poslova i EU integracija, politikih stranaka i svih drugih institucija da analiziraju stanje i javnosti Crne Gore objasne to je sadraj avionskih tragova i kakve su mogue posljedice po zdravlje ljudi, flore, faune, zemljita i vode, koji su kronino kontam inirani virusima, bakterijama i tekim metalima. Pozivamo vojsku Crne Gore i Vladu da spase ivote nedunih graana. Prema analizama u svij etu, NATO-vi avioni izbacuju mljeveni prah aluminija, koji kada dospije u m ozak moe izazvati pojaanu osjetljivostnasvjetlost,tem peraturneprom jene,averzijunadodir,m irisibuku. Istraivanja pokazuju da se poveana koliina alum inija u mozgu dovodi u vezu sa Alzheimerovom boleu, dok najnovija istraivanja pokazuju da se od ove supstance dobija m odani udar i da ga im unitet ovjeka ne moe prepoznati kao opasnost te se ne brani od njega i doputa m u cirkuliranje u mozgu od kojeg nastupa m odani udar. Barij utjee na nagli pad tem pe rature i tlaka a, uz prisustvo barijevih soli, izaziva nepravilan rad srca, bol u pluima, kratak dah, bolest eluca i potekoe s krvnim tlakom , tak o er pospjeuje prijenos valova niskih frekvencija koje nae uho ne uje, ali se koriste za uticaj na ovjeka, a m ogu i ubiti svako ivo bie. Zadnja istraivanja pokazuju da je 70 posto djece oboljelo od astme zbog barija, a ljekari ih lijee standardnim m etodam a. Najnovija bolest sintetikih ivih elija, takoer se sipa iz aviona, zove se m orgeloni , a m anifestira tako da se zbog rasta m ikrovlakana u sebi, ovjek naivo raspada, rekao je Tomanovi. Apelirao je na nadlene da zbog zdravlja graana Crne Gore zaustave zapraivanje i tiho umiranje stanovnitva, a jo je rekao ljudima da su ,,u vri jeme brzog ivota i borbe za opstanak vjerovatno propustili priliku da gledaju u nebo. Takvi se tragovi pojavljuju irom svijeta ve od 1990. godine. Graani
291

SVE PIE U NOVINAMA (,n ponalto I ns) Krallmlr MUak

se bune, protestiraju, vlade SAD-a i drugih drava kriju se iza najglupljih od* govora, i neto kriju. Zbog ega - ako je neto ope dobro, popraeno dobrim namjerama - zbog ega rade tajno? Na internetu i Youtubeu, napomenuo je, postoji puno slubenih analiza, filtriranja kinice, hvatanja zraka specijalnim filterima, a rezultat je poraavaju - netko ubija graane a, da udo bude vee, sve se dogaa u dravama, lanicama NATO-a i Partnerstva za m ir. Takoer, rekao je, radarske i sate litske snimke jasno pokazuju ove anomalije plazma atmosfere koja je ne vidljiva i dovedena u stanje vodia poput elektromagnetnog polja, pa se tako moe djelovati na prirodu svakog ovjeka jer estice prenose niske frekvencije, a metali dopiru u organizam i on postaje veliki provodnik niskih frekvencija koje nae uho ne moe registrirati. Plazma atmosfera koju ne mogu probiti sunevi zraci dovodi do pada krvnog tlaka, lupanja srca, premora, depresije... Najbolji primjer toga, rekao je Tomanovi za portal, fotografski je zabiljeen u noi izmeu 17. i 18. rujna 2010., kada je zapraivanje Nikia trajalo cijelu no, ,,a rezultat je bio da sunce ne moe probiti plazma oblake. Jo je dodao da su kemij ski tragovi bijele boje, koje izbacuju NATO-vi avioni bez oznaka, da ne bismo znali koga da tuimo niti kome da se obratimo, modificirani u tankere, a po najnovijim istraivanjima mlaznice i rezervoari se ugrauju u putnike avione za ta ih pla aju, ovisno o duini leta, od 30 do 50 tisua dolara , pa tako tvrtke koje na svojim letovima ele zapraivati i dobro zarade. Graani mogu razlikovati kemijske tra gove po tome to u atmosferi opstaju sat-dva i prave zavjesu u vidu plazme, dok se za putnikim avionima gubi trag nakon dvadesetak sekundi do jedne minute. Ameriki graani su pitali svoju vladu zato je zapraivanje uzelo toliko maha, re kao je Tomanovi, a odgovoreno im je da je amerika vojska uspjela stvoriti mreu koja ima mogunost da ,,u atmosferi na prostoru iznad Amerike zadri sve viruse i bakterije, ako bi dolo do biolokog napada na tu zemlju . Upitan da prokomentira inicijativu ove nevladine organizacije, glasno govornik Ministarstva obrane Vidak Latkovi rekao je da se slubeni ko mentar po tom pitanju, i ako se procijeni da ima temelja, moe dobiti tek za koji dan, ali neslubeno je prokomentirao da se radi o veoma neozbiljnim stavovima pojedinih nevladinih organizacija, jer je nemogue da nas bilo tko moe zapraivati. On kae da je to to pojedinci smatraju zapraivanjem zrak koji avioni isputaju iz motora prilikom leta. Da, zrak. Koji u vidu kilometrima dugih dim nih traka nepomino stoji satima, prostirui se s jednog kraja horizonta na drugi. Svata.
292

26. poglavlje

NOVINSKE PRIE: AJ, GADAFI, SREDINJA BANKA, EKONOMSKE KRIZE...

Ako elite saznati kako se razvijaju mali koraci kojima nas ele prevesti edne preko vode i stvoriti jedinstvenu svjetsku banku koja e imati nadzor nad svim svjetskim financijama, nema boljeg mjesta od novina. Samo ne smi jete zaboraviti staviti prave naoale. Ve smo vidjeli kako Barrack Obama, na kon umjetno stvorene kreditne krize u SAD-u, sili bankare da prihvate glo balne regulacijske sustave kako bi sprijeili da se ne ponovi takva kriza, koju su upravo njegovi nalogodavci stvorili, u skladu s doktrinom problem-reakcija-rjeenje: stvaranje problema, koji kod ljudi isprovocira reakciju tipa neto se mora uiniti i potom nuenje unaprijed spremnog rjeenja koje uvijek predstavlja jo vie centralizacije. Naslov ovog lanka glasio je: Europska komisija predlae pojaanu zatitu tedia. Kakav li se sad trik krije iza ove inicijative?, pomislio sam. Rije je bila o tome da porezni obveznici ne bi trebali plaati pogreke bankara , ve ban ke moraju same jamiti jedna za drugu. Ideja na prvi pogled zvui fino - ako Portugalcu propadne raun u vedskoj banci, to bi nadoknadio portugalski fond koji bi se potom naplatio od vedskog fonda. Za sve bi se te namjene osnovali posebni fondovi koje bi punile novarske ustanove. Ve se sada 20 od 26 najve ih prekograninih europskih banaka sporazumjelo da za te namjene uspostave fond teak 20 miljardi eura, pisalo je. Naizgled, sve je zamiljeno da ide u korist tedia, ali u biti, rije je tek o jo jednom nadnacionalnom financijskom tijelu, s nadnacionalnim kapitalom, koje e imati odreenu mo nad bankama. Novine su u jesen 2010. prenosile i vijesti iz SAD-a. Tema vijesti bio je po kret ajanki. U podnaslovu lanka pisalo je da je pokret iznikao iz protivljenja

293

SVI PII: U NOVINAMA (.a pone<to I no) Kim<111111 MK.ik

Obaminoj reformi zdravstva, a potom izrastao u silu koja je isprva utjerivala strah u kosti demokratima, a sad to radi1i republikancima. Glasilo Elite zvano New York Times pozvao je birae hladne glave da se zainteresiraju za izbore i ne prepuste zemlju radikalnoj manjini koja se vodi najniim politikim in stinktima. Zanimljiv prijedlog. U zemlji u kojoj su i demokrati i republikanci ve izgubili kredibilitet, sad se pojavljuje neki pokret koji bi, prema New York Timesu, trebao potaknuti ljude da shvate kako one dvije stranke i nisu tako loe. Taj pokret, pokazala mi je tablica kraj teksta, i nije ba manjina. 18 posto ukupnog broja Amerikanaca podupire pokret ajanki. Izraz manjina postaje jo neprimjereniji kad se pogleda sljedea brojka: od biraa koji e iza|i na iz bore, njih 40 posto podupire pokret ajanki. Bilo je jo statistika, ali za oko mi je zapelo da 45 posto Amerikanaca eli manju ulogu federalne vlade i da je 37 posto pripadnika ajanki zavrilo fakultet, u usporedbi s 25 posto stanovnita f AD*i, to govori da se ne moe govoriti o nekoj neobrazovanoj masi? 75 posto njih stariji su od 45 godina, 56 posto ih zarauje vie od 50.000 godinje (znai, rije je o srednjoj klasi), 58 posto ih kod kue dri oruje, a 24 posto smatra da je nasilna akcija protiv vlade ponekad opravdana. Pokret Tea Party iznikao je iz protivljenja Obaminoj zdravstvenoj refor mi, pisalo je, a prvo je utirao strah u kosti demokratima dok su po amerikim gradovima tumaili vladine planove za zdravstvo (ta se Obamima reforma i u naim novinama pokazivala kao velika pobjeda dobrog i humanog Obame), a sada utire strah i svim republikancima koji ne prou njezin test kreposti, kojim se provjerava vjeruju li u pravu stvar. Tim testom pokret ajanki od svojih kandidata trai sljedee: potivanje ustava, ukidanje ogranienja i trgovanja staklenikim plinovima, izbalansirani proraun, pojednostavljivanje poreznog sustava i kraj dravnoj potronji koja je izmakla kontroli. U meuvremenu su hitom postale i ideje o manjem drav nom aparatu i manjoj dravnoj potronji te kraju zaduivanja. Zvui O. K. Ali, toliko toga je dosad zvuilo O. K. - evo, ak i papa stalno govori o ljubavi - pa u rei: priekajmo malo. Iskustvo govori da u politikoj areni nema nenadzi ranih i da se sumnja uvijek pokazala opravdanom. Ipak, u kontekstu prevare zvane Obama Barack, to da se na prosvjedima pojavljuju gnjevni, pa tako i radikalni ljudi, koji ne mogu podnijeti Obamu niti Washington openito zvualo je razumno. U lanku je pisalo da je Obama za njih ovjek koji vodi zemlju u socijalistiku diktaturu (kad Amerikanci kau socijalistiku , na umu imaju Staljina, a ne samoupravni socijalizam, to je naa prva asocijacija; op. K. M.) i kojem na plakatu crtaju hitlerovske brie. No, ni
294

26. p o g la v lje N O V IN SK I PRIE: A J, G A D A F I, SR ED IN JA BA N KA, EKO N O M SK E KRIZE.

ostali politiari ne prolaze dobro, pisalo je. Na pitanje kojem se politiaru dive, 29 posto njih nije imenovalo nikoga. Nije lo izbor. U jednim dnevnim novinama na duplerici je osvanuo tekst o Gadafiju, s puno slika koje su prikazivale njegove modne faze. No, nalo se i neto povi jesnih podataka, o tome kako je postao institucionalni voa libijske revolucije kad je imao 28 godina, a njegova zemlja bila beznaajna biva talijanska ko lonija. Prikljuio se antikolonijalnom pokretu i uveo plemenski socijalizam, narodnu damahiriju, dravu izravne demokracije u kojoj on o svemu od luuje. S vremenom je dobio imid najveeg neprijatelja Zapada, ekstemnijeg od ekstremista u vlastitim redovima kao i od islamista koji su poslije propasti nacionalistike panarapske revolucije preuzeli vlast u nestabilnim dravama Bliskog istoka. Tu stvar postaje zanimljiva i nama. Jer Gadafi je tih godina bio simbol i nositelj etikete vrlo nalik onoj kakvu zadnjih desetak godina predstavlja ime Osama bin Laden i al Qaeda, tajanstvena organizacija ije ime zapravo u prijevodu znai baza podataka jer se pod tim imenom nalazila u am e rikim kompjuterima u ono vrijeme dok su je Amerikanci stvarali, navodno da bi se u Afganistanu tijekom hladnog rata borili protiv Rusa. No, to je ve dio opeg znanja svakoga informiranog o uroti, a 9/11 je njen najistaknutiji i najprozirniji dio. Gadafi je, pisalo je u novinama, cijelo desetljee vodio tajni rat protiv Za pada i amerikog imperijalizma. Financirao je sve mogue afrike antikolonijalne pokrete, ustanike grupe, palestinske teroristike centre, europske ljeviarske gerilske organizacije... Zato je slika o njemu bila dvojaka, u oba sluaja vrlo upotrebljiva za one ija ruka uvijek stoji iza obje strane, to je povijesna lekcija koju niti jedne sekunde ne smijemo izgubiti iz vida. Na Zapadu su Gadafija predstavljali kao dikatatora i sponzora meuna rodnog terorizma (pravi Osama bin Laden onoga doba), a u Africi i na Bliskom istoku kao heroja antikolonijalizma (pravi potencijal za jo jedno kukavije jaje). Suprotnosti su se zaotrile, kau novine koje nam prepriavaju slubenu povijest, kad su njegovi agenti navodno podmetnuli bombu u berlinskom disco-klubu gdje su zalazili ameriki vojnici, kao i u avion Pan Americama koji se s gotovo tristo putnika sruio kod Lockerbiea u kotskoj. E, to je sumnjiva pria. U knjizi ...I istina e vas osloboditi Davida Ickea moe se proitati i poneto iz pozadine ovog sluaja i par sumnjivih okolnosti vezanih uza nj.
295

SVE P lSE U N O V IN A M A (...a ponoto I ne) Kro'.Inili MUak

Usprkos pokuaju da se dva Libijca okrive za postavljanje bombe na letu 103 kompanije Pan Am, kad je, u prosincu 1988. u kotskoj kod Lockerbiea poginulo 270 ljudi, nijedan dokaz nije upuivao na Libiju. Dokazi prikupljeni nezavisnim studijama i iz dokumentaraca jasno upuuju, pie Icke, na bliskostone veze, CIA-u i druge obavjetajne slube. Prema rijeima tamonjeg stanovnita i novinara, mjesto nesree kod Lockerbiea vrvjelo je amerikim agen tima. Policijski kirurg David Fledhouse kae da je izdao potvrde o smrti nakon to je pregledao 59 tijela, ali je kasnije otkrio da su policijski dosjei sadravali podatke samo za njih 58. Nitko nije znao to se dogodilo s drugim tijelima, nestalim s popisa. I, ako vlasti nisu znale to e se dogoditi, pita se Icke, zato su VIP osobe upozorene da ne idu tim zrakoplovom nakon to su im mje sta u njemu ve bila rezervirana? Meu njima je bio i Pik Botha, junoafriki ministar, i osobe iz njegove pratnje, ukljuujui i efa BOSSa-a, junoafrike obavjetajne slube, bliske Mossadu i CIA-i. Nedugo prije polaska, oni su ot kazali svoje rezervacije za let 103, nakon to im je iz obavjetajnih izvora stiglo upozorenje. Pik Botha je britanskom biznismenu Tinyju Rowlandsu rekao da se radilo o izvorima ije se upozorenje naprosto nije moglo zanemariti. Po pitanju postavljanja bombe u zapadnoberlinskom diskoklubu, njema ki istraitelji su kasnije takoer zakljuili da nije bilo dokaza da iza toga stoji Libija. ovjek koji je ve prije tih dogaaja napisao izvjetaj o Gadafiju za Ronalda Reagana, u kojem se predlae kampanja za slom Gadafijevog reima laima i dezinformacijama, bio je CIA-in operativac Vincent Cannistraro. Na kampa nji je radio tri godine s Oliverom Northom, to je kasnije dovelo do bombar diranja Tripolija. Tko je bio ovjek imenovan da predvodi CIA-inu istragu o sluaju Lockerbie na temelju koje je zakljueno da su krivci dvojica Libijaca? Ma nije mogue, kae Icke. Naravno da je: Vincent Cannistraro. A britanski je premijer odbio dopustiti da se suenje dvojici Libijaca odri u nekoj neutral noj zemlji. U svojoj knjizi, objavljenoj krajem 1990-ih, Icke smatra daje cilj svih ovih igara taktika stvorimo udovite. U onom sluaju to je bio Gadafi, kasnije Sadam Husein, pa jo kasnije Osama bin Laden. To je vjerojatno tono - djelo mino. Taj zakljuak pokazuje i kako se ponekad teko snai u analizi dugoro nih planova Elite. Ponekad treba priekati godinama. Iz Ickeovih redaka ne da se naslutiti da je tada smatrao kako je Gadafi dio velike namjetaljke. Da bi se to potvrdilo, trebalo je priekati desetak godina tj. 2009. godinu kad je Gadafi postao... predsjednik Afrike unije.
296

26. poglavlje NOVINSKI 1HlCE: AJ, GADAFI, SREDINJA BANKA, EKONOMSKE KRIZE

Da bi stvar u ono vrijeme bila uvjerljivija, Gadafija je napala amerika avi jacija, ali je preivio. Ba kao i Osama bin Laden. I ba kao Osama bin Laden - ija je obitelj gajila dugogodinje i viegeneracijske prijateljske i poslovne odnose s obitelji Bush, te su ih ak zadnjim avionom otpremili iz SAD-a, u vrijeme kad su Blizanci ve srueni, a u cijeloj Americi (odmah nakon napa da, dok su svi bili u oku i nije bio nikakvog vremena za nikakvu istragu) svi instrumentalizirani mediji unisono poeli trubiti o Osami bin Ladenu - on je, bez obzira na drugaije podatke, u povijest uao kao poinitelj tog zloina. ak je u novije vrijeme priznao umijeanost u teroristike pothvate te obiteljima rtava kompenzirao gubitak s tri milijarde dolara, pisalo je u novinama, a Amerika je ukinula sankcije protiv Libije. Nakon to je na samitu G-20 potpi sao ugovore za eksploataciju libijske nafte teke 55 milijardi dolara, vraen mu je i agent koji je navodno postavio bombu u Pan Amov avion. Sve to i ne bi bilo toliko sumnjivo; na kraju krajeva, zato na ovom svijetu ne postojao neki stvarni borac protiv amerikog imperijalizma? No, s obzi rom da je uzorak isti na svim kontinentima i da je Elitin plan porobljavanja svijeta trenutno u fazi stvaranja etiri velike svjetske drave (Europska unija, Sjevernoamerika unija zasad objedinjena ugovorom NAFTA koji spaja Kana du, SAD i Meksiko, potom Azijsko-pacifika unija i na kraju Afrika unija), apsolutno je nemogue da na elu bilo koje od njih bude netko tko nije instru ment Elite. Tako se nakon tridesetak godine velike ahovske partije vezane uz Gadafi ja, za koju nije bilo jasno kamo vodi i emu slue svi ti potezi (ve se pokazalo da Elita planira dugorono i ak viegeneracijski, jer je rije o mrei krvno povezanih obitelji koje na svom planu rade godinama) pokazalo koja e biti uloga nekadanjeg Osame bin Ladena. Gadafi je 2009. u Adis Abebi, pisale su novine, na 53. sastanku na vrhu Afrike unije (bive Organizacije afrikog jedinstva, kao to smo u Europi imali bezazlenu kraticu EEZ kao etapu na putu stvaranja europske diktatorske faistike vlade) izabran za predsjednika, a istodobno ga je 200 tradicionalnih vladara, plemenskih kraljeva i poglavica postavilo za afrikog kralja nad kra ljevima. Tome je posluio njegov godinama stvaran imid o beskompromi snom borcu protiv amerikog imperijalizma. Ako malo podignemo pogled od vijesti i sagledamo iru perspektivu, ti se koraci ukazuju u kristalnoj bistrini. Uostalom, ako je nekome ideja globalne urote previe za progutati, moe se zapitati bi li zaista u Africi, kontinentu u elinom stisku neokolonijalizma, na elo nesmetano mogao doi pravi borac za slobodu?
297

SVE PlSE U NOVINAMA (...,1 poneto I ne) KirUm lt MK.ik

U novinama se sredinom 2010. nala i vijest da se u svojoj kolumni uretl nik Glasa Koncila obruio na Hrvatsku narodnu banku i njezina guvernera eljka Rohatinskog zbog njegove prijetnje ostavkom. Upozorio je da je klju ni nositelj ove krize (rije je bila o prosvjedima poljoprivrednika; op. K.M.) Hrvatska narodna banka. Napisao je i sljedee: Incident iz HNB-a ozbiljan je apel svim demokratskim snagama u hrvatskom drutvu da puno savjesnije, angairanije i uinkovitije tite hrvatski dravni sustav od svih javnih i skri venih centara moi kojima su vaniji njihovi interesi od zajednikog dobra. Najavu mogue ostavke premijera HNB-a kolumnist je doivio kao iznimno teak incident - svojevrsnu ucjenu guvernera HNB-a koja sadri nepotivanje hrvatskog dravnog sustava. Zanimljivo razmiljanje. I sam sam razmiljao kako bi se odlinim a hovskim potezom u globalnom uvlaenju u diktaturu moglo smatrati to to je guverner HNB-a jedina javna ili politika osoba koja ima skoro potpuno pozitivan imid u javnosti. Zamislio sam se nad time jo onda kad je dobio nagradu od svojih kolega iz drugih zemalja. Veina je hrvatskih medija tada (u sijenju 2009.) prenijela vijest da je eljko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke, u izboru mjesenika The Banker proglaen guvernerom godi ne, zbog svoje monetarne politike. Zatim, kao to je obiaj u sportu, pisalo je, valja podsjetiti na prijanje sline hrvatske uspjehe. Naime, 1997. godine ugledni asopis Central Europian proglasio je kreba najboljim guvernerom u sredinjoj Europi, a Euromoney najboljim bankarom u istonoj Europi. Bilo je to, tvrdi se, priznanje monetarnoj politici koju je vodio. Ministar financija Boo Prka tada je proglaen najboljim ministrom financija. Meutim, samo est mjeseci nakon trijumfa dvojice hrvatskih financijaa, pisalo je dalje, Dubrovaka banka je eksplodirala, a kriza koja je uslijedila oistila je iz sustava 14 hrvatskih banaka i kotala tedie i porezne obvezni ke oho-ho. U novinama su se prenosila razmiljanja da je zato to je HNB zakazao u jednoj od svojih temeljnih funkcija, a to je nadzor nad bankama, dolo do bankarske krize. kreb je potom radio za MMF i Svjetsku banku, te je u okviru tih poslova savjetovao albansku Sredinju banku i Centralnu banku BiH te je sudjelovao u projektima ovih organizacija u Crnoj Gori, Rumunj skoj, Ukrajini i Kosovu. U rujnu 2007. imenovan je glavnim ekonomistom u Privrednoj banci Zagreb, drugoj najveoj banci u Hrvatskoj, koja je dio talijan ske bankarske grupacije Insetsa Sanpaolo. Izmeu kreba i Rohatinskog ima jo paralela. Recimo, obojica su tije kom kolovanja bili korisnici Fulbrightovih stipendija, programa m eunarod
298

26. po(|l.ivl)t* NOVINSKE PRIE: AJ, GADAFI, SREDINJA BANKA, EKONOMSKE KRIZE

ne edukacijske razmjene, koji je utemeljio ameriki senator William Fulbright poslije Drugog svjetskog rata. Godine 1993. taj je program iznjedrio i nagrade ,,William Fulbright za meunarodno razumijevanje, koje se dodjeljuju za izni mni doprinos zbliavanju naroda, kultura i nacija. Izmeu ostalih, dobili su ih i operativci Elitejimmy arter (1994), Kofi Annan (2001), Colin Powell (2004) i Bili Clinton (2005). Preporuujem informirati se o ovom potonjem, jer pria o njegovim kri minalnim radnjama, umijeanosti u ubojstva i krijumarenje droge u kompi s Georgeom Bushom dok je jo bio guverner Arkansasa, predstavljena u knjizi Davida Ickea ...I istina e vas osloboditi baca drugo svjetlo na simpatinog saksofonista. Vrijedi se sjetiti i prie koju je predstavio Daniel Estulin. Naime, Clinton je 1991. godine pozvan na sastanak bilderbergera. David Rockefeller odveo ga je na stranu i pitao to misli o NAFTA-i, Sjevernoamerikom spora zumu o slobodnoj trgovini, koji je potpisan 3. listopada 1987. godine u Washingtonu. Clinton, tada skromni guverner Arkansasa, nije imao pojma to je NAFTA pa mu je Rockefeller odrao predavanje o tome. Zatim gaje pitao bi li podrao taj sporazum kad bi bio predsjednik. Clinton je onda pitao njega je li mu to vano. Rockefeller je rekao da mu je to vrlo vano. Clinton je pristao, a Rockefeller je rekao: Hvala, gospodine predsjednie. Clinton je idue godine izabran za predsjednika. Slian primjer predstavlja i Barack Obama, koji je bio na sastanku bil derbergera 2008., kao i Hillary Clinton. U jednom je trenutku Barack Obama nestao iz vida svima i pojavio se na konferenciji bilderbergera u Chantillyju. Na tom su sastanku ameriki predstavnici rekli Obami, prenio je Estulin na temelju svojih izvora iz Bilderberke skupine, da je predsjedniko mjesto nje govo dok ga ne izgubi. Rekli su Hillary Clinton, prenosi Estulin, da mu se makne s puta jer je prvotni plan Hillary Clinton bio da postane kandidatkinja demokrata na izborima. Nije mogla odbiti taj nalog, rekao je Estulin, jer bilderbergeri previe toga znaju o njoj. No, vratimo se novinskim tekstovima o guverneru Rohatinskom i njego voj prijetnji ostavkom. U nekim je lancima navedeno da je ve i prije prijetio ostavkama, i Sanaderu i Raanu, uz tvrdnju daje tim prijetnjama ostavkom, ali ne samo njima, uvrstio neovisnost centralne banke. S druge strane, pisalo je, u utjecajnom dijelu javnosti je prema guverneru stvoren odnos koji je Gordana Gelener izrazila rijeima da je Rohatinski posljednja utvrda zdrave pameti i ako padne on, pada cijela drava, televizijski novinar Zoran Sprajc je pisao da se ,,HNB se ponovno pokazao kao jedina institucija koja ima snage, pameti
299

SVE PIE U NOVINAMA (...a poncito I nr>) Krellmlr MliBk

i financijskih rezervi da dravi i gospodarstvu odri glavu iznad vode, a slino je pisala i kolumnistica Jutarnjeg lista Jelena Lovri. Robert Perii je u Globusu prenio izjavu Tomislava Klaukog, drutve nog komentatora Indexa.hr, kojeg je opisao kao novinara koji nije sklon idola triji (a ja tako i pamtim s faksa tog smirenog, pristojnog i inteligentnog deka) koji je, pobrajajui javne likove koji su obiljeili 2008. godinu, guverneru dao titulu Spasitelja godine. O Rohatinskom je, kae Perii, pisao doslovce kao o mitskom junaku. Ovako glasi taj opis, koji dobro oslikava javnu sliku gu vernera HNB-a u javnosti: To je jedini ovjek koji ovaj havarirani brod dri na povrini. Slomljena su jedra, potrgano kormilo, voda prodire, orkestar na palubi svira, asnici se ludo zabavljaju, a guverner Hrvatske narodne banke odolijeva panici i pritiscima, ljubomorno drei u rukama pojaseve za spaa vanje. O tome koliko e jo izdrati, ovisi tko e preivjeti. No, kako se povijest u novinama stalno ponavlja, jo u dnevnim izdanji ma s poetka 2010. mogli su se proitati komentari istog onog Ivana Miklenia, urednika Glasa Koncila, na meti ije kritike se i tada nalo ponaanje guvernera Hrvatske narodne banke eljka Rohatinskog, nakon to su u saborskoj raspravi o polugodinjem izvjeu Hrvatske narodne banke za prvo polugodite 2009. godine, bile izreene i neke kritike opaske na djelovanje HNB-a. Goran Mari, predsjednik Odbora za financije i dravni proraun, kazuje Mikleni, upozorio je na to da se HNB preesto ponaa kao promatra te je upitao zato na deviznim priuvama, primjerice, Slovenija ostvaruje dvostruko vei prihod od HNB-a. Naelno govorei, ef jedne institucije, oito povrijeen kritikom, zatraio je zatitu ili, moglo bi se rei, zaprijetio je da nee trpjeti napade , te se sastao s predsjednicom Vlade ili predsjednicom stranke da bi za sebe i svoju instituciju osigurao politiku potporu. Iznimno je neobino za svaku normalnu demo kratsku dravu da bi ef jedne dravne institucije traio zatitu ili iznosio svo jevrsnu ucjenu efici politike stranke, upozorio je Mikleni, zakljuivi: Ci jeli je sluaj ozbiljan apel svim demokratskim snagama u hrvatskom drutvu, bez obzira na politiku opciju, da puno savjesnije, angairanije i uinkovitije tite hrvatski dravni sustav od svih javnih i skrivenih centara moi kojima su vaniji njihovi interesi od zajednikoga dobra hrvatske nacije. U novinama se koji mjesec kasnije mogla proitati i vijest o smjeni Gora na Marica, predsjednika saborskog Odbora za financije, koji je stalno tvrdio da Rohatinski samo dijagnosticira stanje a da nita ne ini da pomogne gospo darstvu i rastu zaposlenosti, ali njegove redovite napade na Rohatinskog ni dosad nitko nije uzimao ozbiljno pa su ga se brzo odrekli i premijerka Kosor
300

26. p o g la v lj

NOVINSKr PRIE: AJ, GADAFI, SREDINJA BANKA, EKONOMSKE KRIZE

i ef Kluba zastupnika HDZ-a Andrija Hebrang. Novinarka Gelener nazvala je Marieve napade na guvernera nebulozom . U kolovozu 2010. iscurila je vijest, pisale su novine, kako Vlada plani ra spasiti proraun uvoenjem poreza na banke, to je istodobno dignulo na noge ne samo bankare nego i one koji su ocijenili kako bi takav potez imao negativan uinak za cijelu ekonomiju. Prvi je otar prigovor dao guverner Rohatinski, zatim i najvea oporbena stranka SDP, dok je HNS smatrao kako je uvoenje tog poreza rizino jer nije sigurno kamo bi se novac usmjerio. Najve i zagovornici uvoenja poreza na banke bili su sindikati. Pria je imala sretan kraj. Svaka pria za nekog ima sretan kraj. Guverner HNB-a eljko Rohatinski, pisalo je, zadovoljan je odustaja njem od oporezivanja aktive banaka, jer ponavlja da takvo to ne bi bilo dobro za cijelo gospodarstvo. Preporukom da se odustane od ideje oporezivanja banaka nisam titio banke, nego elim tititi zemlju od politiara i politikanata koji nemaju snage uzdignuti se iznad uskih interesa i raditi za ope dobro gra ana , rekao je guverner. I objasnio da bi uvoenjem takvog poreza banke tro ak prebacile na komitente, odnosno sigurno bi se poveale kamate. Negirao je i tumaenja pojedinaca da stopa poreza od 0,3 posto ne bi imala velik uinak na poslovanje banaka. Ne bi, kae, jer bi im uzela etvrtinu dobiti, uzme li se u obzir da im je stopa prinosa na aktivu 1,1 posto. Rekao je da nastoji tititi postulat pravednog oporezivanja ovisno o snazi koju porezni obveznik ima. A isticanje banaka kao najprofitabilnije djelatnosti nije tono, jer ima i onih koji su puno profitabilniji, a ije o po rezivanje ne bi imalo loih posljedica na gospodarstvo. Osim toga, uvoe nje poreza je i nelogino, jer se ne vodi rauna o rezultatim a poslovanja banaka, s obzirom na to da ima i onih koje posluju s gubitkom. Oporeziva njem, njihov bi se gubitak poveao. A, uostalom, svojim sredstvima banke financiraju dravu. Jedan ovjek s viedesetljetnim iskustvom u ekonomiji, privredi i politici rekao mi je da se u zgradi HNB-a, pokraj ureda guvernera, nalazi ured MMFa, pa se guverneri tamo savjetuju i saznaju ekskluzivne novosti koje potom plasiraju kao vlastite prognoze i jaaju svoju vjerodostojnost. Jer prognoze se potom pokazuju tonima, s obzirom da je to tono ono to je i planirano da se dogodi, ili bar da se u novinama prenese i na odreeni nain interpretira. U toj zgradi nisam bio, ali ako proete lim hodnikom, bacite pogled na ploice na vratima. I svakako mi javite.

301

SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneito I np)

K iP < lm lr

MK.ik

Prije sam spominjao kultni status koji u Hrvatskoj ima guverner HNB-a. Sumnjiavom kakav sam ve postao, poelo mi je buditi znatielju kako e se upotrijebiti taj fenomenalni imid sredinje hrvatske banke i njenih efova. Odgovor je moda stigao u vidu novinskog teksta naslovljenog Treba nam MMF jer ova vlada ne provodi reforme. Bila je to izjava koju je guverner dao u intervjuu za jedan slovenski list (a domai list prenio) nakon objave vlade da idue tri godine nema reformi. Tekst je bio ukraen fotografijom na kojoj guverner zamiljeno i zabrinuto sjedi, na slonivi elo prstom, poput onog kipa starogkog mislioca. U tekstu su bile ne ba ruiaste brojke vezane uz strana ulaganja i prognoze gospodarskog pada, a i prenesene izjave da e deficit javnog sektora do kraja tekue 2010. godine biti vei od 6 posto BDP-a, zbog podbaaja prihoda i zbog izraenih politi kih problema u vezi s pokuajem smanjivanja odreenih prava korisnika pro raunskih sredstava. Do proraunskog deficita doi e zbog hipertrofiranosti javnih slubi, neracionalnosti u poslovanju javnih poduzea, neodrivosti su stava mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te problema u sustavu poticaja i subvencija. O n je posljedica odgaanja nunih reformi koje, naravno, imaju svoju ekonomsku, socijalnu i politiku cijenu. Guverner je zakljuio da e Hr vatska morati sklopiti novi stand-by aranman s MMF-om, ako ne uspije kon solidirati javne financije. Kako je nekoliko redaka ranije govorio da se reforme ne provode, zakljuak je jasan: MMF je neizbjean. No, studeni 2010. pokazao je drugaiji ishod, ali ne bez negodovanja sre dinjeg bankara. Po novinama i portalima osvanule se suprotstavljene tvrdnje premijerke Kosor i guvernera Rohatinskog, nakon to MMF nije pozvan. On: Treba nam rez, od plaa do potronje. (Sve u duhu MMF-a). Ona: Ne znam u emu bi to MMF mogao intervenirati, sami emo rijeiti probleme. On: Pogrijeili smo. Ona: Ne znam to je guverner tono rekao i na to je mislio, vjerojatno e dodatno objasniti. On: teta to nismo pozvali MMF. Ona: Mi smo protiv dolaska MMF-a. Jedan od mehanizama demokracije i jest da se stranke, barem ponekad, ne mogu ne obazirati na glas naroda jer ih on na slijedeim izborima moe kazniti ili nagraditi. Naalost, takav stav prevladava samo u predizborno vrijeme, kad se vrlo esto pretvara u kupnju glasova, ali bolje ita nego nita. Demokracija je ionako tek prikrivena diktatura s obzirom da sve nae glavne stranke imaju praktiki iste stavove i tek ponekad malo drugaiju retoriku, ba kao i novine i drugi mediji, to znai da de facto ivimo u jednostranakoj dravi.
302

26. p o g ln v lj* N< VINSKI: PRIE: AJ, GADAFI, SREDINJA BANKA, EKONOMSKE KRIZE

Ali ovoga puta je Vlada odluila izbjei povlaenje poteza koji bi za po sljedicu imali socijalni udar na graane. No, guverner Hrvatske narodne ban ke eljko Rohatinski je u opirnom govoru pred sudionicima konferencije Zagrebake burze u ibeniku rekao kako sada smatra da je bila pogreka to u jeku krize Hrvatska nije pozvala MMF. Podsjetio je da je HNB promptno reagirao otputanjem treine deviznih rezervi, odnosno pet milijardi eura, kad je zaprijetila mogunost da neemo moi vratiti dravne kredite i proglasiti moratorij, a alternativa toj odluci bio je poziv MMF-u. Tada su, rekao je, ,,i Vlada i ja osobno mislili da nam MMF nije potreban i da moemo sami ako potujemo pravila struke. I sada bih uinio isto, ali mislim d aje to tada bila po greka jer nisu uslijedile strukturne reforme kojima se trebao smanjiti fiskalni deficit i usporiti pad ekonomije. Zdravko Mari, dravni tajnik u Ministarstvu financija izraunao je da e dravi 2011. godine trebati 30 milijardi novih zaduenja za financiranje defici ta i novi dug, to je osam milijardi manje nego ove godine, dok je Rohatinski rekao da e ve ove godine trebati 45 milijardi kuna, odnosno 15 posto BDP-a, pa je sugerirao Vladi da bitno smanji proraunski deficit, promijeni strukturu rashoda s potronje na investicije pa, ako to uini, moe raunati i na podrku monetarne vlasti. Ah, brojke, brojke, uvijek razliite brojke, ovisno tko zbraja. ,,U kratkom roku treba nam restrikcija domae potronje, od plaa nada lje, rekao je guverner. Neoprezni itatelj novina mogao bi stei pogreni dojam da slua rijei MMF-a. Ako Vlada napravi takav zaokret, rekao je guverner, HNB e osigurati dodatnu likvidnost, odrat e kupovnu mo novca, ali i poveati zatitu bana ka od loih plasmana koji su ve dosegli 10 posto svih kredita. To je ono to moe HNB, a sve drugo mora napraviti Vlada, ova ili neka druga. Jo vjeru jemo da moemo ivjeti bez, kako to gospoa Kosor kae, bolnih rezova, a to nije mogue. Opet kao da je MMF na liniji. Premijerka Kosor rekla je da je stajalite Vlade RH da moemo rjeavati svoje probleme sami. Mi smo protiv dolaska MMF-a, rekla je, i ne znam je li onda gospodin guverner mislio, kad se spominje MMF i mjere, da je Vlada moda trebala smanjiti mirovine i plae i sva socijalna davanja. Tu mislim svakako na rodiljske naknade i doplatak, jer to je velika stavka dravnog prorauna. Oko 4 milijarde kuna iznosi samo doplatak i rodiljske naknade. Mi smo stajalita da to nije trebalo smanjivati. A ja vas podsjeam da svojevremeno kad je MMF

303

SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneSt'n I ne) Krttiilmh MK.tk

doao u Hrvatsku to je bila jedna od prvih mjera. Znai drastino smanjivanje prije svega plaa zaposlenih u dravnim i javnim slubama, ali i svih socijalnih davanja. Vjerujem joj, to slii MMF-u. Premijerka je jo rekla da ne bi bilo dobro u rebalansu ove godine sma njivati plae i mirovine i dodatno uruavati standard graana i potronju, jer je to zatvoreni krug. Ako ljudi imaju manje novca, manje troe i to se reflektira na gospodarstvo. Treba uzeti u obzir da rastu industrijska proizvodnja i izvoz, a smanjio se uvoz. Dakle ima naznaka da Hrvatska polako, ali sigurno dolazi na put izlaska iz krize. Mi se nismo odluili na smanjenje plaa i mirovina pa ne znam u emu bi to MMF, kad bi doao, mogao intervenirati. Tko zna tko tu koga i zato i, s kojim namjerama i prioritetima i iz kojih razloga. Kakvi god da bili, drago m i je da smo ovoga puta izbjegli imati bilo kakvog posla s MMF-om, tom ekspoziturom i batinom vladara iz sjene. Istog je dana na portalima bila vijest i statistika o tome kako veina graa na nema povjerenja u Vladu. Iz upravljakih sfera u popularnosti meu graa nima, kao to smo prije vidjeli, u Hrvatskoj prednjai guverner. Kakva pogodnost to mora biti ako se gleda iz per spektive svjetske financijske elite - da u dravne institu cije, zaprljane mnogobojnim korupcijskim aferama, vie nitko ne vjeruje, a osoba kojoj narod najvie vjeruje je guver ner sredinje banke. *********** Pod naslovom Kamere prijetnja kriminalu, ali i pri vatnosti, s podnaslovom Big Brother i u Hrvatskoj - grad Dubrovnik javne povrine na mjerava staviti pod nadzor, u srpnju 2010. u novinama je izvijeteno o prvom takvom

JP S g g | i

/.y

I f "Bgf i g -is \ tT J m
m
S li

m i

. ;\T

i 48 i m i :J fif ft BH! m ilili. ^ .

Hrvatska narodna banka - nadajmo se da radi za nas 304

2(> . p o g la v ije N O V IN S K E P R I E: A J, G A D A F I, S R E D I N JA B A N K A , E K O N O M S K E K R IZ E.

pothvatu kod nas. Novost je to se ne radi tek o kamerama kakve su poodavno prisutne i u hrvatskim gradovima, a ija je svrha zatita nekog objekta (banke, trgovakog centra, veleposlanstva), nego sustavu koji pokriva daleko veu jav nu gradsku povrinu. Grad Dubrovnik je najavio da e javne gradske povrine nadzirati pomou 72 kamere, a preporuku za to dalo je Vijee za prevenciju kriminaliteta. Zar ne itaju novine? Nadzorne kamere nigdje nisu smanjile kriminal. Oito ne itaju, jer za poetak misle danju i nou snimati vanije punkove u gradu, a cilj je na taj nain poveati sigurnost u Dubrovniku (koji je od dav nina poznat kao izuzetno nesiguran grad, kao i drugi manji gradovi na obali. Dosad sam iz usta nekoliko stranaca koji su doli ivjeti u Hrvatsku uo kako je rije o vrlo sigurnoj zemlji. Oito su pogrijeili.) i pojednostaviti hvatanje prijestupnika. U takvom pretvaranju gradskih povrina u prizorite za Velikog brata, pisalo je u lanku, vjerojatno je najdalje otiao London. No, nastavljalo se, to nije prije pet godina onemoguilo teroriste u njihovu napadu na London. A tko kae da se u novinama ne mogu nai i toni podaci, barem do neke razine? Recimo, u intervjuu s profesorom Jamesom K. Galbraithom, sinom Johna Kennetha Galbraitha, autora knjige Veliki slom 1929. Ta knjiga doiv ljava renesansu tijekom svake krize od 1955. godine, kad je prvi put tiskana ta sona i detaljna analiza duha vremena iz 1920-ih. Budui da je autor premi nuo 2006., pisalo je, novinar je odluio razgovarati s njegovim mlaim sinom Jamesom, autorom predgovora najnovijeg izdanja knjige koja se bez prestanka tiska 55 godina. U intervju su se dotakli nekih slinosti i razlika kriza iz 1929. i 2008. godi ne. Galbraith mlai je rekao da su krizi iz 1929. prethodile prevare s nekretni nama iz 1926. i 1927. te da smatra daje u aktualnoj krizi element prevare puno prisutniji. Naime, dogaaji iz 1929. mogu se pripisati euforiji i investicijama, rekao je, no posljednjih godina dogodila se prava subverzija i korupcija hipotekarnog trita u SAD-u. Stvoreno je mnotvo alata zaduivanja i osiguranja kojima se lano ocjenjivala kreditna sposobnost, a glavne rtve prevare na hipotekarnom tritu su mirovinski fondovi i banke iz Europe. Pretpostavljam da je nenamjerno zaboravio milijune ljudi koji su u SAD-u ostali bez domova, i praktiki postali beskunici, a koje skoro nikad ne vidimo u vijestima. Pomalo se ne bih sloio niti s nekim njegovim najavama unitenja ugleda autora krize. Godine 1929., napisao je ,svakako je na djelu bilo slavljenje burze, to pokazuje primjer istaknutog ekonomista I. Fishera ija je reputa cija unitena jer je tvrdio da e burza beskonano rasti. To se sada dogodilo i

305

SVE PlSE U NOVINAMA (....) poneito I ne) Kre im ir Mli.ik

vladinim ekonomistima poput A. Greenspana ili B. Bernankea, koji javnosti nisu rekli to se sprema. (Pitam se zato; op. K. M.). Naprotiv, ulijevali su lanu sigurnost u stabilnost financijskog sustava. (Opet se pitam zato; op. K. M.) James Galbraith je rekao i to da iako je u 20-ima mnogo ljudi upalo u burzovnu euforiju, to to se dogodilo rezultat je aktivnosti malobrojne sku pine te da smatra da je euforija bila puno manja u hipotekarnom uzletu s nekretninama u 2000-ima. Na djeluje bilo organizirano nastojanje da se stvori privid uzleta jer, mada je krajem 1990-ih postojalo razdoblje euforije na tr itu nekretninama, u razdoblju od 2005. do 2007. osjeaja euforije s hipo tekama nije bilo. Svelo se na to da ljudi koji si nisu mogli priutiti hipoteke u kratkom vremenu uzmu zajmove, to je u sutini prevara. Galbraith stariji je koristio psiholoke trenutke kako bi opisao duh vre mena krize iz 1929., ali njegov mlai sin James smatra da bi bilo pogreno promatrati dogaaje iz 2008. i 2009. ponajprije kroz psiholoke fenomene. On smatra da je trenutak kada se shvatilo da su banke izdavale bezvrijedne, tetne papire bio trenutak u kojem se shvatilo da su ljudi orobljeni te se vraa na svoju tezu da razdoblje od 2005. do 2008. nije obiljeila Spekulativna euforija, nego velika prevara, a kada je ona razotkrivena, cijeli se sustav raspao. Dodao bih kako je prevara najvjerojatnije zamiljena s ciljem da se na kraju razotkrije i da se srui sustav te zapone domino-efekt krize. Ako se drimo stare detek tivske izreke slijedi trag novca, nije teko zakljuiti to se zapravo zbivalo. James Galbraith spomenuo je vladinog ekonomista Alana Greenspana, pa nije loe da ga jo jednom spomenemo, njega i druge tvorce prevare o kojoj je Galbraith priao, i sve stavimo u iri kontekst Alan Greenspan, dugogodinji elnik Federalnih rezervi, imenovan je na to mjesto za vrijeme predsjednika Reagana i ostao je na tom mjestu za vrijeme predsjednika Busha starijeg, zatim dva Clintonova mandata i gotovo oba m an data Busha mlaeg, sve do 2006. godine. On je kontrolirao ameriko gospo darstvo u tom razdoblju. Za to je vrijeme, a iste su se stvari odigravale u Velikoj Britaniji i drugdje, uklonio sve sustave kontrole financijskog sustava koji su spreavali ljude da podiu kredite koje ne mogu otplatiti i koji su spreavali kaos motiviran pohlepom. No, zato je u bankama stvorio sustav po kojem su bankari dobivali velike bonuse za svaki izdani kredit. to su vie kredita izda vali, to su ti ljudi dobivali vee bonuse. Za vrijeme tzv. gospodarskog rasta koji je poeo u 1990-ima i nastavio se do poetka 21. stoljea, doao je trenutak kad su izdali kredite svim ljudima koji su ih mogli otplaivati. Ako su i dalje htjeli bonuse, morali su se okrenuti drugdje, a to su bili samo ljudi koji nisu imali
306

26. p o g la v lje N O V IN S K E PRI E: A J, G A D A F I, S R E D I N JA BA N K A , E K O N O M S K E K R IZ E ...

financijske mogunosti da otplauju kredite. U utrci za bonusima, njima to nije bilo bitno. im bi odobrili novi kredit, dobili bi bonus. Katastrofa je bila neminovna. Naposljetku, to je bilo zastraujue i sasvim oekivano, veina ljudi nije mogla otplatiti kredite, jer od poetka nisu imali uvjete za kredit. Tada su se banke nale u nevolji jer je pao opticaj novca i tako su se nali u krizi koja se pojavila krajem Bushevog mandata. Koga je tada vlada pozvala u pomo, da odlue kako reagirati na taj problem? Predstavnike banaka. Kako je to rekao David Icke, to je kao da policija pozove provalnika da odlui kako rijeiti pro blem provala. Krajem Bushevog mandata pojavio se Henry Paulson, koji je bio na elu bankarskog holdinga Goldman Sachs do 2006. godine. Goldman Sachs je za njegove vladavine, kao to se zna, bio kljuan za stvaranje krize. Isti taj Paulson je, u vrtuljku koji se nikad ne zaustavlja, 2006. godine postao ministar financija SAD-a i kad je dolo do krize, za koju je izravno odgovoran, sjedio je u vladi i odluivao kako e vlada reagirati. Sto je odluio? Da vlada, odnosno, ameriki porezni obveznici, bace stotine milijardi dolara u banke kako bi im pomogli da stanu na noge, iako su banke bile krive za to stanje. Javnosti je reeno da je to trebalo stabilizirati sustav, no znali su da nee. Tada se pojavio Barack Obama koji je tvrdio da e unijeti promjene, no sve je i dalje ostalo po starom, jer je i on bio samo jo jedna marioneta kojom upravlja ista mrea obitelji koja je upravljala i Bushem. Pojavio se usred krize bankarskog i financijskog sustava. I to je uinio? Sastavio je gospodarski tim u kojem su se nalazili svi odgovorni za aktualno stanje. Pozvao je Timothyja Geithnera, predsjednika Banke federalnih rezervi iz New Yorka, glavne banke bankarskog kartela koja je bila ukljuena u uklanjanje sustava kontrole, zbog ega je i dolo do tog kaosa, koji je sad postao je ministar financija. Pozvao je drugog ovjeka, bankara od glave do pete koji se obogatio u bankarskoj indu striji, Larryja Summersa, i postavio ga za kljunog gospodarskog savjetnika i rukovoditelja. Pozvao je Paula Volckera, dugogodinjeg predsjednika Banke federalnih rezervi i prethodnika Alana Greenspana. Godine 1991. Larry Summers je, kao glavni ekonomist Svjetske banke, sastavio ili samo potpisao dopis kojim se Svjetska banka savjetuje da otrovne otpatke odloi u zemlje Treeg svijeta, a ne zapadnog svijeta, zato to su u Treem svijetu naknade za smrt, bo lesti i ozljede uzrokovane otrovnim otpadom nie nego u zapadnim industrija liziranim zemljama. Takav je ovjek sad bio kljuni savjetnik Baracka Obame. to su odluili ti bankari koji su doli rijeiti problem?

307

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) K ra llm f Miak

O dluili su da O bam ina vlada ne treba bacati stotine milijardi dolara u banke. Ve Stotine trilijuna dolara. Tako je am erika je vlada bacila., trilijune dolara posuenog novca (jer am erika vlada ne tiska novac nego ga uz k am ate posuuje o d privatnog b an karskog trusta koji se orvelovski zove Federalne rezerve) koje e nebrojene generacije poreznih obveznika m o tati otplaivati istom bankarskom sustavu koji je uzrokovao problem . Mislim da ne m oem o govoriti o nesposobnosti ve o hladnom , proraunatom planu. Bit e da je i dalje rije o m rei obitelji koja eli uspostaviti cen tralnu glo balnu diktaturu, odnosno, svjetsku dravu koja e upravljati svakom zemljom, kontrolirati svjetsku centralnu banku koja e kontrolirati financije svih zem a lja, svjetsku vojsku koja e nam etati volju svjetske vlade, svjetsku valutu koja e zam ijeniti gotovinske valute raunalnom valutom (nee biti gotovine) i m ikroipirano stanovnitvo koje e biti povezano s globalnim raunalnim sustavom i GPS sustavom. U sklopu te svjetske drave b it te Europska unija i ostale U ni je, A klju te strukture jest sredinja svjetska banka. A ko nem a svjetske gospo darske krize za koju se m ora pronai rjeenje, nee se nikako m oi nagovoriti ljude da sasvim restrukturiraju financije u sklopu svjetske centralne banke koja bi bila financijski diktator svakog stanovnika svijeta. Da se ljude pita, rekli bi da nee sredinju svjetsku banku koja e oreivati financije. Zato ih se ne pita ve se, kao i uvijek, stvori golemi problem koji unitava financijski status quo, a zatim se nu d i Z nate vf: Stanje je iznim no loe. N ikako ne m oem o ovo popraviti. Im am o globalnu krizu. Zbog globalizacije financija, nitko to ne moe s t e rediti. Zato m oram o pronai globalno

rjei|ji| f
Trebalo Je stvoriti krizu dovoljno teku da ljudi prihvate gglobalizirano rjeenje. David Icke je rekao d a je rije o procesu od tri faze: prva faza je zavriena, dru g a faza je u tijeku, a trea tek treba poeti. Sto se A m erike tie, cilj pffiP Ssgs organizirane krize bio je slomiti gospodarstvo, |t o je I uinjeno pred kraj Busheve vladavine U drugoj su fazi okuplfeni ljudi koji s u stvorili krizu kako bi ponudili rjeen ja Ijjih o m je rjetenie bilo baciti n e v |e rf a tn e kolii ne posuenog novca na problem , odnosno u banke koje su stvorile problem. Svjetski gledano, cilj druge faze bio je isprazniti oruja vlada, odnosno, oduzeti im m ogunost rjeavanja problem a tim e to su bacili tolike koliine p osue nog novca da su doli do toke kad to vie ne m ogu initi. Takoer su se p o b ri nuli da sav taj novac nije im ao nikakav uinak.

308

26, p o g la v lje N O V IN S K E PRI E: A J, G A D A FI, S R E D I N JA BA N K A , E K O N O M S K E KRIZE.

David Icke je u intervjuu u to vrijem e rekao i ovo: .Na sasluanjima koja se odravaju u Senatu, na S apitol Hillu, financijske stru lk jak e iz fed eraln ih rezervi i drugih vladinih financijskih agencija pitaju kam o je nestao sav taj novac koji je Otiao bankama* to se s njim e dogodilo. Odgovor: Nismo jo napravili reviziju. - D akle, nem ate pojm a gdje je novac! - Trenutano vam to ne inogu reci Novac je nestao u crnu ru p u zato to je sve organizirano tako da taj novac nem a nikakav utjecaj. Brojni financijski strunjaci u SA D-u su otkrili d a ti ljudi prepravljaju hrojke u hahfcama kake, bi se S l i l o da stanje ide m irnije i da poinju bolje poslovati, & je n s financijska m anipulacija; ele uvjeriti javnost da stvari idu nabolje, iako nije tako. Sad dolazim o do tree faze. Ne m ogu vam rei kad e tono poeli trea faza, ali mogu vam rei da e se to dogoditi kad vide da su vlade ostale bez oruja I da vie nemaju novca. Tada fi sruiti svjetsko gospodarstvo. Koliko e stanje biti teko? Koliko god bude jtotrebno da svijet prihvati sasvim restrukturiran globalni financijski sustav ustrojen u sklopu sredinje svjetske banke e svim stanovnicim a Svijeta diktirati financijski ivot. Ti ljudi na razini svjetske drave, odn o sn o svjetske banke, ele upravo ono ito m zbiva u Europskoj uniji. U Sreditu Europske unije nalazi se birOkracijska diktaturu, isti model kakav ele i za svjetsku dravu. No, postoji i Europska p ed in ja banka koja diktira financijski ivet u Europskoj uniji. Na, svjetskoj e razini postojati svjetska sredinja banka, kao glavni diktator, koja e djelovati kroz E uropskuJK tdiinju han k u i sredinje banke drugih unija koje se stvaraju, poput Amerike unije ili Afrike unije. Bit e to financijska piram ida, sre d i njih banaka na ijem e se vrhu nalaziti sredinja svjetska banka S kontrolirati sve ,svjetske financije. M nogo je razloga zato su organizirali ovaj gospodarski slom, no ova! je razlog kljuan. Samo prom atrajte zbivanja i vidjet ete fead e poeti spom injati potrebu za sredinjom svjetskom bankom . Taj dan nije dale ko. Samo je pitanje koliko e stanje biti loe prije nego to dobiju ono to ele. Bude li situacija loija nego u vrijem e Velike krize iz 1930-ih, tako e i uiniti. O ni su nem ilosrdni. U svjetlu svega navedenog skoro cinino zvui lanak preko cijele stra nice, 1E lipnja 2010., pod naslovom Obamina batina za rastrone bankare O slinim je stvarim a ve bilo rijei na p reth o d n im stranicam a fcajige, pa tako | novina. Sadraj je ukratko glasio da se eli postroiti nadzor n ad banka m a kgl&Si se Vie ne bi dogaale ovakve krize. Vijest je bila intonirana kao jo jedan korak naprijed za ljude, m ada je to sam o jo jedan korak unatrag kad su u pitanju slobode nacija i pojedinaca.

309

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneSto I ne) KraSImli Mliak

No, da vidimo kako je formulirana vijest i to se to i kako ona pravi da jest. Vidjet ete da, kao i obino - sve pie u novinama. Tekst je poeo konstatacijom da su, ,,u najveem udaru na financijske institu cije, kakav se nije dogodio jo od etrdesetih godina prolog stoljea, SAD i Europa proteklog tjedna krenule u obraun s velikim bankama. Nazdravlje! U Americi su se oba doma, nakon iscrpljujue dvadesetsatne rasprave, usuglasila oko paketa mjera, a globalni supervizor - Baselski odbor - svoj paket mjera (koje se odnose i na europske banke) planira formalizirati u studenome 2010. Pisalo je jo da su ,,i SAD i Basel svoje reforme dali na iru raspravu tog vikenda na samitu zemalja G7 i G20 u Torontu u Kanadi. Privid demokracije se mora odrati. Daljnja novinska interpretacija jo jednog malog koraka prema svjetskoj banci za Elitu glasio je ovako: Kad stupi na snagu, paket mjera koji je zaet u kabinetu amerikog predsjednika Baracka Obame dat e amerikim fede ralnim regulatorima u ruke niz snanih alata kojima e se oni ubudue moi suprotstaviti velikim bankama i financijskim kuama, ako se one opet neopre znim poslovanjem dovedu u situaciju da se nau pred kolapsom. Neopreznim poslovanjem? Kao to je Galbraith rekao, rije je o smiljenoj prevari. Trik se paljivom itatelju otkriva ve u sljedeoj reenici koja kae da iako znatno ublaen od prvotnog prijedloga, ameriki paket reformi predvia snanu kontrolu banaka iji je cilj potpuno zaustavljanje neodgovornog kredi tiranja graana i veliko ograniavanje mogunosti za visokorizino poigrava nje vlastitim novcem s ciljem da se maksimizira bankarski profit. Pa svakako, dobro je, ak i obavezno, imati neki plemeniti cilj kojim se moe mahati pred licima ljudi dok im ga se uvlai odostraga. New York Times je, pisalo je, u svojem nedjeljnom redakcijskom komen taru pozdravio reformski paket (to ste drugo oekivali od jednog od biltena Elite osim da sudjeluje u orkestriranoj izvedbi), ali i upozorio da je reforma usmjerena prema grupi koju povezuju vrlo snani zajedniki interesi - Wall Streetu i bankama - te da i jedni i drugi raspolau s dovoljno sredstava i vre mena da utjeu na proces. Javnost ne raspolae tim orujima, upozoravaju te iluminatske novine javnost. U ovom nevienom spinu valjda ele pozvati javnost da dade podrku Eliti na putu u uspostavljanju jedinstvene svjetske sredinje banke, koja e po tom imati dikatorske ovlasti nad svim ljudima svijeta. Za razliku od Obamina paketa, pisalo je dalje, koji izravno udara na velike banke, prijedlog s kojim su na vikend u Toronto stigli predstavnici Ba310

26. po<|l.vtJ>> NOVINSKE PRIE: AJ, GADAFI, SREDINJA BANKA, EKONOMSKE KRIZE

selskog odbora odnosio se prije svega na razinu obveznih rezervi koje bi banke stalno morale imati u svojevrsnoj blokadi kako bi se titile od moguih posjedica nove financijske krize. Vidite kako se na puno dobrih naina moe isko ristiti kriza koju ste stvorili. Konano, tekst je zavravao upravo i priznanjem da je rije o stvaranju svjetske sredinje banke. Evo ovako: Pojednostavljeno, Bazelski odbor, globalno nadzorno tijelo koje djeluje pri Banci za meunarodna poravnanja u Baselu, bavi se u ovom sluaju slinim poslom kao i guverner HNB-a eljko Rohatinski kada hrvat skim bankarima podie ili smanjuje obveznu priuvu, samo to to radi na glo balnoj razini. HNB je hrvatska sredinja banka, a ako Bazelski odbor radi iste poslove na svjetskoj razini, onda je on, znai, svjetska sredinja banka. Ma, kuite, nema mjesta zabrinutosti: kamata malo gore, malo dolje, to je sve. Ali ipak nije sve, jer je odmah u manjem lanku pored, s naslovom Dr avno vlasnitvo oteava reformske mjere blitzkriga (zapravo je lijepo reeno kako nas na brzaka ele obrlatiti, dok se jo nitko nije ni snaao), pisalo da su i europske zemlje, mada sporije, krenule u napad na bankare: Prvi je, kao bespogovoran, novi bankarski porez najavio britanski premijer David Came ron. Njihov deko, koji samo radi svoj posao. Naravno, u svom je govoru u Londonu Cameron objasnio da je novi namet na banke nuan i da se njegova vlada misli otro suprotstaviti naslijeenim steenim pravima banaka. Vidi te, ljuti me to to su me ti ljudi doveli u situaciju da branim banke. Za razliku od odlunog Camerona, njemaka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy uputili su, prije bilo kakvih konanih dramatinih odluka, zajedniko pismo samitu zemalja G-20, u kojemu su od meunarodne zajednice zatraili uvoenje globalnih poreza (moj kurziv; K. M.) na bankarske usluge i financijske transakcije. Moe li biti jasnije kuda sve to vodi? A evo ve u sljedeoj reenici i objanjenja zato se mora ii tako uo kolo: Europi bilo kakav reformski blietzkrig oteava injenica da je znaajan broj velikih banaka barem dijelom u dravnom vlasnitvu. C,c,c, te drave su uvijek samo izvor problema, ukinimo ih ve jednom!

311

27. poglavlje

MISTINI CODEX, KONTROLA RASTA STANOVNITVA I JO PONETO

D oao je j taj trenutak. Zapravo nisam m orao ni itati lanak, iji je nadnaslov glasio Zbog 813 od su tra ne sm iju na D o la c Radilo se o kum icam a k)je \i e ne sm iju prodavati sir i vrhnje na klupam a, ve ih m oraju d fla ti u hladnjacim a. N a prvi pogled, sve izgleda kao jo jedan veliki civilizacijski skok naprijed, zar ne? Zagrebake trnice - na kojim a se tradicio n aln o deset ljeima prodavalo sir i v rh n je n a klupam a prekrivenim k ariran im ili bijelim stolnjaeim a p u n im arenm plastinih zdjelica sa sirom i kan lica s dom aim vrhnjem - i sam e su bile zateene o d red b o m sanitarne inspekcije o potrebi n ab afe rash lad n ih vitrina. Zbog zabrane prodaje sira i v rh n ja na otvorenom , kum icam a (rije je o nekoliko sto tin a prodavaica) m ala proizvodnja vie nee biti isplativa. Kakva se, po novom e, to opasnost u siru i vrhnju da kum ica iz Z aboka, gdje on a i njezina m ajka imaj u pet krava i nekoliko koza, i ije su m am a i baka prodavale sic n a D olcu I KVatriu godinam a* a ona je nastavila tradiciju, odjedn o m to vise n e sm ije ta itff S rashladnim vitrinam a njihovom je obiteljskom poslu kraj, pisalo jet jer zarada na dom aem siru i vrhnju nikad nije bila velika, a najam rashladne vi trine m orat e dodatno plaali, kao i struju m nju, upravo od te m izerne :?.anw de..Naravno, graani su bili solidarni s kum icam a k o jig u otile prosvjedovati pred Sabor (kriva a d re il, moje drage gospoe, prava adresu je Bruxelles, a itk o zna koja druga mjesta, oku skrivena), w&. su spom injali rije sram ota i su bili zateeni. To pokazuje koliko je bitno biti inform iran o globalnoj u roti p ro tiv ovjeanstva i - to je jo vanije - njenoj pravoj prirodi. Bez toga - uvijek Satno osjeaj tesp o m o en o sti i zateeenosti.

312

27. p o g la v lje M IS IIC N I C.O DEX, K O N T R O L A R A S TA S T A N O V N I T V A I J O S P O N E T O

Naravno, u jednim dnev nim novimama (ba istim oni ma koje su se u mojim oima ve proslavile naslovnicama poput Propast ete!, prenosei poruke Svjetske banke) jedan si je komentator dao u zadatak da nam objasni o emu se tu radi. Sve je bilo saeto ve u naslovu: Nije to EU, to smo sami htjeli. Ma da. Vie ne znam bih li se smijao, plakao ili ljutio, svaki put kad vidim u kojoj mjeri odrasli i inteligentni ljudi mogu biti be skrajno programirani i ispranih mozgoVa. esto puta za tue m i sli misle da su njihove vlastite. Tako se ovaj komentator podcenjivakim tonom prisjetio N a k o n o d l u k e o z a b r a n i p r o d a j e sira i v r h n j a n a o t v o r e n o m , n a u t r in s k o m p la c u su n a m je s t u t a n d o v a kako su ne tako davno europz a p a l j e n e s v ije e skeptici - pokazalo se ovih dana, opravdano - upozoravali na to kako emo ulaskom u EU izgubiti jednu od najvanijih nacionalnih vrednota: sir i vrhnje. Dalje je napisao: Neki e nam zloesti likovi iz Bruxellesa, tvrdili su, zabraniti prodaju najvanije plac-ikone kontinentalnig dijela Hrvatske, jer ne udovoljava europskim standardima o ponudi svjeih namirnica na tandovima. To je pak trebao biti dovoljan razlog da odustanemo od te i takve Europe koja nam od usta otkida ono to najvie volimo. Kako tendeciozno i netono. Oigledno je iz aviona da su sir i vrhnje u tom sloganu bili tek simbol za mnoge sline stvari i da se nije radilo tek o siru i vrhnju. A cijeli onaj ocean koji se krije iza zabrane sira i vrhnja zaista predstav lja vie nego dovoljno razloga da odustanemo od nepotrebnog i katastrofalnog poteza podvrgavanja centraliziranoj kontroli neizabrane birokracije koju po stavljaju skriveni centri moi. Koji nam nikako ne ele dobro, to se pokazalo u svim proteklim desetljeima. Autor dalje objanjava da Europa nema nikakve veze sa okom na trnicama jer, jednostavno, od donoenja zakona, zbog nes posobnosti i birokratske procedure, nisu nabavljeni hladnjaci pa su, kao to

313

SVE P i i: U NOVINAMA (..i poneito I ne) Kle'.lmli MUflk

vidimo, kumice pale kao rtve labirinata birokacije , a takoer je i potpuno jasno da bez zatvaranja poglavlja o siru i vrhnju ne bismo smjeli raunati na pripadnost europskoj gastronomskoj zajednici. Koja glupost. Ne shvaam ot kuda izvire ta nevjerojatna, ak seksualna elja, za podinjavanjem divovskoj europskoj faistikoj superdravi. Uostalom, zagrebaki proelnik za zdravstvo dr. Zvonimir otar je izja vio za novine da m u nije jasna ova zabrana, jer se nikada, ali ba nikada (na glasak je moj; K. M.) u povijesti nije dogodila nikakva epidemija ili zaraza koju je uzrokovao sir to su ga proizvele kumice. Njemu nije jasna, ali svakome tko razumije prirodu Plana kojem smo izloeni vie je nego jasna. Na rub egzistencije prodavaice domaeg sira i vrhnja stavila je provedba Zakona o hrani i Pravilnika o higijeni koji je do nesen prije vie od godinu dana. Prepoznajete rukopis? Nikakve rasprave o njemu nije bilo, ruice su robotski ile u zrak, u tiini je donesen (zapravo prepisan iz slavne zakonske steevine EU koju sve lanice, a oito i bu due lanice, moraju prihvatiti.) Naravno, Eliti koja stoji iz Europske unije nije glavni cilj bio potjerati kumice s placa, dio je to ire strategije kojoj je cilj odvojiti ovjeanstvo od zdrave i svjee hrane prepune ivotne snage, na Dalekom istoku zvane ki , ci ili prana i osuditi ga na praznu hranu koja e obavezno morati biti pricana, zraena i tono odreenih veliina kad je rije o povru (itaj GMO). Sve je to objedinjeno u mistinom Codexu Alimentariusu. Mistinom zato jer ga se ve due vrijeme spominje; po internetu krue informacije o njemu i svakojake interpretacije i slino, ali u novinama ili Sabo ru nigdje ni glasa o njemu. Ipak, jedan prijatelj mi je rekao da je proitao vijest kako e ga u travnju 2011. uvesti u EU. Koji dan kasnije internetom je stigla i do mene. Takve vijesti su se dosad uvijek pokazale tonima. Upravo ovih dana svijetom krui peticija protiv uvoenja zakona koji bi u Europi i SAD-u izvan zakona stavio prirodne pripravke, vitamine i slino. Evo to pie u tom pomalo neurednom, ali i pomalo paninom pozivu na potpisivanje peticije: U travnju 2011. u Europi i na dalje zabranit e se kupovina vitamina, minerala, alternativno lijeenje biljem bit e kanjivo, dakle sve u svemu jedno od osnovnih prava ovjeka na zdravlje se kri zahvaljujui Codex Alimentarius-u.....potpiite peticiju, potrebno je 35 milijuna potpisa.... ovo je tek poetak depopulacijske politike i vladavine korporacija big pharme, koloidno srebro imat e natpise da se ne smije gutati, za njih je stevia takoer zabranje
314

27. poglavlje m istin i c o d e x , k o n t r o la r a s t a s t a n o v n i t v a i jo p o n e to

na, n sloveniji e cim et uskoro biti tetan ili ve je? ... sve u svemu proslijedite prijateljim a i poznanicim a jer se radi o mjesecima, a lavina J naalost krenula nizbrdo prole godine kad je usvojen Codex A lim entarius. Vrlo vjerojatno veina vas (nas) nije u la za C odex A lim entarius, Ako n i ste uli za njega, to znai d a je Elita postigla cilj, je r im upravo to najvie odgovara. Coex A lim entarius je skup pravila za regulaciju poljodjelstva l p o tp u nu kontrolu hrane od sjemena do konanog proizvoda. Evo ukratko nekoliko stavki i interpretacija: - pod Codexom vie nije potrebno oznaavati ivotinje koje su genetski prom ijenjene, to je d o ada bilo obavezno. - povre i sjeme bit & izloeno zraenju. Trenutano se to radi sam o kod sjemenja i povra koje m ora dugo putovati, kako bi ostalo to due svjee. Pod C odexom e to biti obavezno za ve. - uvoenjem Codexa e sve ivotinje, koje se uzgajaju za hranu ili m lije ko, m orati dobivati M onsantov horm on rasta i M onsantove antibiotike. K ompanija M onsanto je najvei proizvoa genetskih uzgojenih Ifcotinja na svijetu. I.judi e Obolijevati zbog konzum iranja genetski uzgojene hrane. H i uskae farmacija, koja e im liuM p o m i u fb lik u svojih lijekovi*, G o to svi p rirodni lijekovi postaju zabranjeni i oznaeni kao opasni, a bit e dozvoljeni sam o farm aceutski p ro izv o d i Vitaminski dodaci m oi e se dobiti sam o na recept. - Codex & osnovi i ukid a prirodno organsko ratarstvo. Coex A lim en tarim esv u kontrolu nad h ran o m dati u ruke farm aciji iM on^an* tu kao najveem proizvoau genetski preinaene hrane. Mislite da je ovo neka izmiljotina? U k n jM I leme obmane Jeffa Smitha detaljno je predstavljen plan biotehnoteSMh kom panija da preuzm u nadzor nad svim sjem enjem na svijetu. Nije to bilo teko dokum entirati jer su n a svojim konferencijam a to otvoreno predstavljali. Jedan dio tog plana JetT Smith mi je prije pet godina u intervjuu ukratko iznio ovako: A rthur Andersen Consulting suraivao je s M onsantom , najveim p ro izvoaem genetski m odificirane hrane. Ta je tvrtka 1990-ih zamolila svoje direktore da opiu kako bi, prem a njihovom miljenju, trebala izgledati savre na budunost za 15-20 godina. Monsantovi su direktori opisali svijet u kojem e 100 posto kom ercijalnog sjemenja biti genetski m odificirano i patentirano.

315

SVI PIE U NOVINAMA (..i poneUo I ne) KroSlivih Mltak

Savjetnici su zatim na temelju toga izradi! strategiju i taktiku kako bi taj cilj i ostvarili. Na istoj su konferenciji predstavnici jedne druge biotehnoloke kor poracije na video-zidu predstavili dijagram na kojem su predloili preuzima nje 90 posto komercijalnog sjemenja u roku od pet godina. Njihova je namjera preuzeti opskrbu hranom u svijetu. Godine 1992., kada je SAD definirao svoju politiku o genetskom ine njeringu, cilj je bio poveati ameriki izvoz. Vijee konkurentnosti, kako se to vijee nazivalo, dalo je nalog Saveznoj upravi za hranu i lijekove (FDA), kao i svim drugim agencijama, da te stvari to bre izbace na trite. Zbog toga se GM hrana pojavila na tritu prije nego to su napravljena adekvatna testiranja, i zbog toga ta testiranja jo uvijek nisu provedena. To je neka vrsta spoja amerikih mulfciHaetaiainih kompanija i Vlade kako bi diljem svijeta pokuali stvoriti spremno trite. Otprilike u isto vrijeme kad je predsjednik Bush to izjavio, ameriko Ministarstvo vanjskih poslova tvrdilo je da je GM pamuk velika pomoe zemljoradnicima u Africi. No ovog je mjeseca objavljen izvje taj koji je pokazao da su zemljoradnici na tom podruju doivjeli katastrofu. Veina od ukupno 36 zemljoradnika koji su uzgajali GM-pamuk pretrpjela je teke gubitke. , Slina se stvar dogodila i u Indiji. Iako je tvrtka Monsanto izjavila da je napravljfin veliki pomak, tiidijska je vlada tvrdila da su zabiljeeni drastini gubici, te je od Monsanta zahtijevala da zemljoradnicima plati odtetu u izno su sod deset milijuna dolara. Kada je Monsanto to odbio, vlada ih je prije dva tjedna izbacila iz te drave. Biotehnologija nije ispunila brojna obeanja. No ja! je strasnija injenica da je politika motivacija da se ta hrana pojavi na tritu bila toliko jaka da je donesena odluka da se ignorira znanost. Kada itate dokumente u FDA-u vidite da znanstvenici tvrde kako ta hrana moe prouzroiti alergije, otrove, nove bolesti i potekoe u ishrani. Nagovarali su svoje nadreene da pokrenu dugorona istraivanja o sigurnosti takve hra ne. Meutim^ osoba koja je bila zaduena za politiku bivi je odvjetnik tvrtke Monsanto. Kasnije je taj isti ovjek postao potpredsjednik tvrtke Monsanto. Nadglasao je znanstvenike i dopustio da ta hrana doe na trite bez ikakvih testiranja o njezinoj sigurnosti. Ako se ostvare sve crne slutnje, u roku od deset godina na policama u trgovinama imat emo samo genetski uzgojenu hranu, a organske, ekoloke i bioloke nee vie biti. Seljaci e svake godine morati kupovati sjeme od M on santa, a njihovo sjeme ima ugraen gen koji spreava daljnje razmnoavanje. Drugim rijeima, ne proizvode sjeme, pa ga seljaci moraju svake godine kupo
316

27. p o ijliiv lje M ISTIN I C O D E X , K O N TR O LA RASTA S TA N O V N ITV A I JO PO N E TO

vati iznova. Naravno, od Monsanta. Ironija je u tome da emo moda u pro sjeku due ivjeti, ali e kvaliteta ivota biti slabija, jer e prehrana biti nekvali tetna. Bit e puno bolesti, pa e farmacija prodavati svoje proizvode i lijekove. Mislite da je rije o prefantastinom scenariju? Pogledajmo ovo. Poetkom 1970-ih Kissinger je od predsjednika Nixona dobio zadatak da napravi istraivanje o nacionalnoj sigurnosti u suradnji s amerikim Ministarstvom poljoprivrede i Ministarstvom obrane, Vijeem nacionalne sigurnosti i Ministarstvom zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi. Njegov je zadatak te 1974.-75. bio stvoriti prvu slubenu strategiju populacije kao dio slubene amerike vanjske politike i politike nacionalne sigurnosti. To je rezultiralo dokumentom koji je potpisao Kissinger. Studiju je zapoeo kao Nixonov savjetnik za nacionalnu sigurnost, a kasnije je postao ministar vanjskih poslova. Nazivo dokumenta bio je Memorandum o istraivanju naci onalne sigurnosti M SSN 200, a s njega je skinuta oznaka tajnosti i objavljen je poetkom 1990-ih. Dokument definira porast stanovnitva time to kae da je slubena po litika SAD-a kontrola populacije u zemljama u razvoju Treeg svijeta koje imaju kljune sirovine za gospodarstvo SAD-a. Obuhvaa trinaest prioritet nih drava u kojima je cilj amerike vanjske politike bio dramatino smanjiti rast populacije. To se odnosilo na Indoneziju, Filipine, Brazil i neke druge zemlje. Tih trinaest zemalja poklapalo se s onim zemljama za koje je bila zainteresirana Rockfellerova zaklada za razvoj GMO-a, a obrazloenje je bilo da su te zemlje bogate sirovinama koje su potrebne amerikom gospodarstvu ili NATO-u radi nacionalne i gospodarske sigurnosti. Ako u tim zemljama doe do stanovitog porasta populacije, smatra William Engdahl, onda e p o litiari iz zemalja poput Indonezije biti pod sve veim pritiskom da se pobri nu za svoju populaciju. Morat e iskoristiti jedan dio nafte, prirodnog plina i drugih resursa kako bi razvili svoju zemlju, to je potpuno logino. Kako bi se to sprijeilo, kae, cilj slubene vanjske politike SAD-a bio je znatno smanjiti rast populacije u zemljama Treeg svijeta. To je klasificirano kao dokument nacionalne sigurnosti. Na temelju Zakona o slobodi informiranja, jedna katolika organizacija je 1991. godine uspjela skinuti s tih dokumenata oznaku tajnosti i objaviti ih u javnosti. Tek je tada svijet saznao za taj dokument. Kada ga je predsjednik Gerald Ford 1975. potpisao, to je postala slubena amerika vanjska politi ka, a ne samo preporuka. Engdahl je u knjizi Sjeme unitenja opisao kako je krajem 1970-ih SAD iskoristio svoj veliki utjecaj u Svjetskoj banci, MMF-u

3 17

SVE PlSE U NOVINAMA (...i! poneito I ne) Krellmlr MK.ik

i UN-u kako bi na razne naine mogao ucjenjivati zemlje Treeg svijeta koje primaju hitnu financijsku pomo od Svjetske banke ili Meunarodnog m o netarnog fonda. Sto se tie planova o smanjenu populacije, ni to nije nita novo. Recimo, otac Busha starijeg bio je oduevljeni pobornik nacista (koje i sufinancirao) i njihove eugenike (kojoj su kasnije promijenili ime u genetika zbog nepo pularnih konotacija koje je izraz eugenika nakon rata nosio sa sobom). Na istoj su liniji bili i Rockfelleri, nai stari znanci. John D. Rockefeller III, unuk osnivaa naftne kompanije, 1950-ih je bio odgovoran za stvaranje kontrole ra anja te stvaranje idelogije i pokreta koji je trebao sprijeiti rast puanstva u kasnim 1960-im. Tada je stvoreno Populacijsko vijee, koje je planiralo i kako sterilizirati ene. John D. Rockefeller je u Portoriku zapoeo prvi masovni eksperiment ste rilizacije ena u fertilnoj dobi. Oni su Portoriko tretirali kao laboratorij s po kusnim kuniima i testirali i provodili sve vrste neljudskih metoda sterilizacije nad enama. To su bile siromane, neuke zemlje i nisu imale pojma to oni rade s njima. Uslijedili su Nikaragva, Meksiko, Filipini. Moda za sve to nikad ne bismo saznali da grupa koja se zvala Comite Pro Vida de Mexico (Meksi ki odbor za ivot), katolika organizacija koju podupire Katolika crkva, nije postala sumnjiava kada je Svjetska zdravstvena organizacija rekla da eli pro vesti masovno cijepljenje protiv tetanusa, jer to je bolest do koje dolazi kad se inficirate zahralim avlom, a nije masovna epidemija. U Nikaragvi i Meksiku oni su odabrali samo ene u fertilnoj dobi izmeu 14 i 55 godina, dakle ene koje mogu raati djecu. To je pobudilo sumnju te organizacije Katolike crkve. Zato ne cijepiti i mukarce i djeake, i oni se mogu ubosti na avao? Uzeli su uzorke iz laboratorija i vratili su se s analizama koje su pokazivale da su cje piva sadravala nepoznatu kemijsku supstancu koja je uzrokovala da ene u drugom stanju spontano pobace. ene koje su cijepljene tim cjepivom protiv tetanusa ne bi mogle imati djecu. Ta je organizacija podigla galamu, ali je veina glavnih svjetskih medija tu priu potpuno zanemarila. Kad su rekli predstavnicima Svjetske zdravstvene organizacije da su pronali tu supstancu, oni su rekli da je to la. Potom je ta organizacija podastrla laboratorijske rezultate na tiskovnoj konferenciji. Svjetska zdravstvena organizacija je tvrdila da su to samo one katolike organizacije koje se bore protiv pobaaja i koje diu galamu oko svaega, ali da se ne radi ni o emu ozbiljnom. No, ustrajavi, oni su pritisnuli Svjetsku zdravstvenu organi zaciju, sve dok nije priznala da se u cjepivu nalazio neki kontaminirani uzorak.
318

27. p o g l.iv lji- M ISTIN I C O D E X , K O N TR O LA RASTA STA N O V N ITV A I JO P O N ETO

Svjetska zdravstvena organizacija rekla je da se vjerojatno radilo o nekom loem postupku u laboratoriju i da ne zna pouzdano (u mom prijevodu - lagala je da je rije tek o kontaminaciji). Zatim je organizacija Comite Pro Vida de Mexico dalje istraivala i otkrila da su dvadeset godina ranije obitelj Rockefeller, Sveuilite Uppsala u vedskoj i jo nekoliko drugih organizacija, osnivai eugenike 20-ih godina prolog stoljea, tajno ubacivali tu supstancu u cjepivo protiv tetanusa za puanstvo Treeg svijeta. William Engdahl je taj sluaj pomno istraio i na kraju otkrio daje Rockefellerova organizacija financirala rad Svjet ske zdravstvene organizacije iskljuivo kako bi se razvilo cjepivo protiv tetanusa koje bi prouzrokovalo pobaaj fetusa kod trudnica. Rockefellerova je organizaci ja smatrala daje to vrlo dobar nain da se zaustavi porast stanovnitva. Ovdje na scenu stupa GMO. Kako kae Engdahl, za neke od vodeih obitelji proces spreavanja rasta broja stanovnika na Zemlji iao je presporo; bilo je previe otpora u zemljama u razvoju, pa je zaklada Rockefeller u Aziji zapoela pokuse s projektom ra zvijanja zlatne rie kroz genetski inenjering. Potonji je stvoren sredstvima iz Rockefellerovih zaklada i zaklade Ford. Oni su u genetskoj modifikaciji vidjeli dvije stvari - mogunost kontrole rasta stanovnitva i mogunost kontrole za liha hrane o kojima ljudi svakodnevno ovise. To nikad prije u ljudskoj povijesti nije bilo mogue. Uvijek ste mogli preivjeti ako ste imali svoj mali vrt, kae Engdahl, no preinaena genetska sekvenca rie u Aziji i Meksiku, zatim ita na Bliskom istoku, dala je mogunost tim privatnim kompanijama bliskim Pen tagonu, da zagospodare. Jedan nain patentirala je tvrtka Epicyte iz San Diega, koja je 2001. na konferenciji za novinare objavila da je uspjela razviti cijeli staklenik spermicidnog kukuruza. Bili su Vrlo ponosni na svoj izum, kae Engdahl, i rekli da e to biti iznimno uinkovit i jeftin nain da se zaustavi porast stanovnitva u zemljama u kojima je kukuruz kljuni dio ljudske prehrane. Mukarci koji budu jeli taj kukuruz, nee moi imati djecu. Prostora ima za sve, novca ima za sve, hrane ima za sve, umoeni smo u informacijsku strukturu koja nas vee u nae vlastite misli, a znate i sami kakve su one u veini sluajeva. Ali uvijek su takve jer su izazvane vanjskih poticaji ma, vijestima u novinama i na telki i svom silom drugih tuih iskustava, isku stava koja nismo proivjeli, ali ivimo na temelju njih, na temelju tog malog izbora to su nam svjetski dirigirani mediji ubacili u um. Vratimo se Codexu Alimentariusu, za kojega postoji posebna komisija. Godine 1994. pokualo se uvesti Codex u SAD-u, ali su ljudi uvidjeli o emu

3 19

SVE PlSE

NOVINAMA

poneito I ne) Kreilmlr Mlifik

se radi i naveliko pisali lakoalnim politiarima, kongresmenima. Trgovakim lancima je postalo jasno da e propasti ukoliko se uvede Codex te su sami lobirali za spreavanje njegovog uvoenja. Svi zajedno su postigli da Codex na kraju nije uveden. Nato se komisija okrenuli Europi, raunajui na veu podijeljenost trgovine i slabiju komunikaciju meu dravama. Evo to je o tom programu, koji je slubeno uveden radi brige o sanitarnoj sigurnosti prehrambenih proizvoda, ali je i u sukobu s alternativnom medi cinom ili s dodacima prehrani, u travnju 2010. napisao Alexandre Rouge u asopisu Nexus: Meunarodni program, tzv. Prehrambeni kodeks, predvidio je zabranu uporabe dodataka prehrani... Kako bilo da bilo, sadraj Kodeksa i najavljenih direktiva svakako moraju izazvati zabrinutost. Prehrambeni kodeks je zbirka meunarodnih normi, smjernica i preporuka o prehrani. Tekstove je prikupila i razradila Komisija za Prehrambeni kodeks, tijelo formirano 1962. godine u okviru dviju institucija UN-a: Organizacije za prehranu i poljoprivredu (engl. FAO), i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO, ili engl. WHO). Zbog same te injenice, Komisija nije posve samostalna. U poetku je cilj Prehrambenog kodeksa bio ujednaiti prehrambene nor me kako bi se uklonile sve prepreke trgovanju. Prva mjeovita konferencija Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) i Svjetske zdravstvene orga nizacije (WHO) o dodacima prehrani odrana je 1955. godine. Upravo na po druju regulacije dodataka prehrani, odluke Kodeksa pokazale su se najspor nijima. Od tada do danas u okviru Kodeksa sastavljeno je vie od tristo normi koje m odnose na prehrambene proizvode i dodatke prehrani. Prema FAO-u, Kodeks je ustanovljen kako bi se konkretizirali zajedniki Hapori dviju organizacija osnivateljica (FAO i W HO) na podruju kontrole kvalitete prehrambenih proizvoda. Po statutu, Kodeks ima zadau upuiva ti prijedloge glavnim direktorima Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koji e ih konzultirati u svim pitanjima vezanim za primjenu mjeovitog programa FAO-a i W HO-a o prehrambenim normama. to se tie samog programa, on ima za cilj tititi zdravlje potroaa i osigurati dobru praksu u trgovanju hranom. Lijepih li obeanja! ... Od polja do stola; svrha je kontrolirati i odluivati o onome to bismo trebali (ili ne bismo trebali) jesti, i to stvarno i pravno. Prehrambeni kodeks sastavljen je od skupa takvih normi. Kako bi ih sve obradio, sustav obuhvaa dvadeset i sedam odbora koji se redovito sastaju u razliitim zemljama. Devet odbora bavi se opim pitanjima, a trinaest drugih
320

21. p o g la v ljf M ISTIN I C O D E X , K O N TR O LA R ASTA STA N O V N ITV A I JO P O N ETO

posveeno je prehram benim proizvodim a. O dbori se sastoje od dunosnika koje im enuju razne zemlje lanice U N -a i strunjaka iz razliitih podruja. Ko misija Prehram benog kodeksa sastaje se svake dvije godine, ponekad u Rimu, koji je sjedite O rganizacije za preh ran u i poljoprivredu (FAO), a ponekad u enevi, koja je sjedite Svjetske zdravstvene organizacije (W H O ). Financiranje potjee od ovih dviju organizacija. O dbori Prehram benog kodeksa razm atra ju m nogobrojne aspekte proizvodnje i trgovine prehram benim proizvodim a: v o ai povra, ribljih proizvoda, mlijeka i mlijenih proizvoda, 'eteraiBtartea, tnesa, dijetetskih proizvoda, biljnih bjelanevina, m asti i ulja, ostataka pesticida, dodataka prehrani, ambalae i oznaavanja naljepnicam a, p rehram be ne higijene Te n orm e i direktive zatim usvajaju generalni direktori FAO i

\VHO

...U tom je smislu prim jer vinarstva tipian: korporacije koje su uspjene na m eunarodnom planu rade upravo obratno od omtga to bi za proizvodnju kvalitetnog vina trebalo: vinogradi se sade bilo gdje, bez obzira na vrstu tla, u njim a se upotrebljava previe fitosanitarnih i kemijskih proizvoda (u svrhu pom jfettja prinois^ii ferm entasifa i sam proces spravljanja vina u podrum arstvu takoer su kemijski potpom ognuti; a vina kao konani proizvod puna su su l fata i raznih aditiva kako bi se rokovi za skladitenje i tran sp o rt do konanog potroaa m aksim alno produili; p ri dolasku u trgovine Vina ne sam o da su bez arom e, ve su i opasna po zdravlje, toliki je postotak tetnih i otrovnih tvari koje p&dre, O sim toga, Kodeks* kojim se dozvoljava koii&tea^e takvih tvari u vinim a, ne nalae da se njihova prisutnost spom ene n a etiketam a boca! Teko da m o le biti veeg licemjerja! N asuprot tom e, najbolji vinogradari svijeta openito su sauvali tradici in a ln u dim enziju izvrsnosti i zanatski pristup, te vino proizvode u Simbiozi s okoliem (prim jenom priro d n e borbe p rd tif Itein ik a i biodinam ike poljopri vrede). A zauzvrat, ti isti m oraju p la titiz a dobivanje certifikacijske naljepnice koja potvruje da njihovo vino ne sadri nita osim p rirodno ferm entiranog groanog soka... ...Jedno o d podruja uporabe norm i Prehram benog kodeksa odnosi se i na oznaavanje proizvoda naljepnicama. Normalna bi elja bila zatititi zdravlje |t o svakako ukljuuje obvezu proizvoaa da na ambalai navedu sve sastojke koji Se nalaze u proizvodu. Rei ljudim a to je d u bi trebao biti m inim um i uvjet bez kojeg se ne moe! Ali, nec otrovni ostag% genetiki m odifi cirani organizmi, horm oni rasta, antibiotici, desetine opasnih aditiva kojih je industrijska hrana prepuna... o tom e se ne govori, i oni na ambalai nisu navedeni!

131

SVF PlSF. U NOVINAMA

poneito I ne) K rKIm lr MKrtk

Naprotiv, prema Prehrambenom kodeksu, smatra se korisnijim po zdrav lje potroaa sprijeiti proizvoae da na proizvodu navedu eventualne sani tarne prednosti svoga proizvoda. ... Postoji nekoliko tekstova Kodeksa koji izriito nameu ogranienja za navoenje pozitivnih uinaka po zdravlje koje se na ambalai prehrambenih proizvoda, odnosno dodataka hrani moe, od nosno smije navoditi... Primjerice, na sastanku FAO-a u Rimu u srpnju 2005., komisija Prehrambenog kodeksa usvojila je niz direktiva o vitaminima i mine ralnim solima kao dodacima prehrani. Tim se direktivama definiraju maksi malne razine vitamina i mineralnih soli koje se mogu nalaziti u proizvodu, a te su razine smijene! Prema istim se direktivama zabranjuje svako spominjanje (na ambalai) da vitamini i mineralne soli mogu sprijeiti, ublaiti ili zalijeiti odreenu bolest! ...Prehrambenim kodeksom odobrava se uporaba kemijskih proizvoda ija je sama prisutnost u industrijskim prehrambenim proizvodima dokaz nji hove prosjenosti, ak bezvrijednosti s aspekta hranjivosti i okusa. Veina tih aditiva slui samo maskiranju manjkavog okusa i sumnjivog izgleda proizvoda (voa, povra, gotove hrane, preraevina...) koje nalazimo u irokoj distribu ciji. Nain njihove proizvodnje, prerade, transporta i skladitenja nanosi im nepopravljivu tetu u smislu propadanja kvalitete - a te tete aditivi nastoje prikriti pred oima potroaa (time to proizvodu dodaju boju, teksturu, ukus; rjeju, bolji izgled). to se tie njihove nekodljivosti, to je druga pria: vie takvih proizvoda potencijalno je kancerogeno, ali jo se eka da Kodeks sastavi direktivu kojom e zabraniti barem - aspartam ... ...Dakle, strunjaci FAO-a su ili neznalice ili su korumpirani, jer ocje njuju da aspartam nema nikakav utjecaj na ljudsko zdravlje, ak ni kada ga se sustavno uzima cijeli ivot. Europska direkcija za sigurnost prehrambenih proizvoda (EFSA - European Food Safety Authority) procjenjuje da maksimalna dnevna koliina aspartama u hrani ne smije prijei 40 mg/kg. Istodobno, prema Prehrambenom kodeksu dozvoljen je maksimalni dnevni unos do: 1000 mg/kg (!?) u dijetetskim pripravcima (to obuhvaa i one nam i jenjene u medicinske svrhe), demovima, eleima, marmeladama, itnim pahuljicama za doruak, desertima (na bazi mlijeka, jaja, itarica, kroba, na bazi voa i masti, svjeem siru, kuhanom vou (u konzervama ili staklen kama), sladoledima na bazi mlijeka i vode, smrznutom povru, prenom i kuhanom, konzerviranom ili u staklenkama, suenim proizvodima, gustim i bistrim juhama;

322

2 / , p o g la v lja M ISTIN I C O D E X , K O N TR O LA RASTA STA N O V N ITV A I JO P O N ETO

- 1200 mg/kg (!?) u pireu od povra, raznim vonim namazima; - 2000 mg/kg (!!?) u raznim zainskim preljevim a i4*6SiJtl i um acim a,
ueerenom vou, suenom i sm rznutom vou; - 3000 mg/kg (1!!?) u jiaftiaziroa. # a bazi kakaa, u octu, slatkiima, nugatim a i nam azim a na bazi badema; - 4000 mg/kg (!!!!?) u k ru h u i dftigim pekarljfcfiS pro|lfi>dimas; - 5500 mg/kg u dodacim a prehrani; - 6000 mg/kg ( |!! !itf) u m lijeku u p rah u i drugim pasikastim aadomj&ci-m a za priprem u toplih napitaka; - i 10.000 mg/kg (!!!!!?????) u vakaim gum am a. Pa ipak* n i toksienost aspartam a (iza ijeg Je sv o en ja stajao George Bush stariji, kako je dokum entirano u knjizi Beskrajna ljubavjedina je f t i n a Davida Ickea; op. K. AI ) , kao ni njegovu m oguu sm rtn o st uporabom na dugi rok, nije teko provjeriti; n a tu tem u napisano je nekoliko knjig&JSo, to ne spreava Eu ropsko vijee za inform iranje o prehrani (l'U i'IC - E uropean Food Informati oniiSouncil) da zakljui kako taj zasl aivanij e tetan. O sam dsetak emalja u cijelom svijetu, kao i jo nekoliko regulatornih agencija, prim jerice Mjeoviti struni odbor FAO/W HO za dodatke prehrani UN-a (JEFA) ili am erika Sa vezna uprava za hranu i lijekove (FDA) proglssMe su aspartam b p o p a sn im za p * jp ss|ft ukljuujui dijabetiare, trudnice i dojilje te d je cu ... .. .Prehram heno-a^rokem ijka industrija izaiale se. da se; m i hranim o u p ra vo onako kako je ona odluila,,1 nikako drugaije. Zbog toga t e li, treba pobrinuti da p ro i/\ odi koji nisu doli |j velikih m ultinacionalnih tvornica agrobiznisa nestanu s naeg jelovnika. Ovdje u igru utgeii Prehram beni kodeks, i tom e slue norm e koje on donosi: pod krinkom osiguranja kvalitete nae hrane, o n zapravo osigurava da nekoliko m ultinacionalnih grupacija preiizm c potpunu kontrolu nad onim to im am o m o g u n i!! | pravo konzum irati. Radi se #, kontroli opskrbe svijeta hranom , o njenoj sljedivosti od proizvoaa do potroaa (od polja do stola), kako to kae P. A. Taylor. I nastavlja: Kako kae H enry Kissinger: K ontrolirate li naftu, kontrolirat ete nacije; kontrolirate li hranu, kontrolirat ete cijeli svijet. Tim gore po nas... . D odatkom prehrani sm atra se svaki preparat koji se obino ne ko ri sti kao prehram beni proizvod, niti kao karakteristian sastojak prehram benog proizvoda, bez obzira na to im a li ili nem a hranjivu vrijednost, a ije nam jerno dodavanje prehram benom proizvodu u nekom tehnolokom cilju (ukljuuju i i organoleptike) u bilo kojoj fazi p ro is o n je i prerade, priprem e, obrade, pakiranja, ambalae, transporta ili skladitenja toga proizvoda rezultira, ili bi,

B i

SVI: PlSE U NOVINAMA (...a poneto I ne) KmImli MK.ik

prem a svemu, najvjerojatnije moglo (izravno ili neizravno) rezultirati tim e da iSfl postane sastojkom reenog proizvoda ili njegovih derivata, ili da m u na neki drugi nain prom ijeni karakteristike. Ovaj izraz ne odnosi se na zaga iva, niti na tvari koje se prehram benom proizvodu dodaju radi uvanja ili poboljanja nutritivnih s\oj>ta\a. (P teu /ctn iz; www.eodexalim entarius.net/ gsfaonline/CXS_l 92f.pdf) Kao k ru n a saega, R obert Tinlot; fcpgf *Na zemlje lanice U N -a vri se pritisak. Pozvane su sudjelovati u radu nadlenih m eunarodnih ustanova na nain da poslije nitko ne; m o le rei da za neki potez ili odluku nije znao. I konano, -zemlje lanice pozivaju se uvesti norm e u svote zakonodavstvo i prim jenjivati ih. To je doslovno napisano u Sporazum u o sanitarnim i fitosanitarnim mjeram a (SPS) i Sporazum u o tehnikim preprekama, trgovanju (O TC). Tako je Svjetska trgovinska organizacija o d svog osnivanja predvidjela da e svojim zemljam a lanicama nam etnuti Prehram beni kodeks. Kraj ovog dugog citata. Bili su to izvaci iz jednog od ri jetkih tekstova koji je pokuao m alo dublje oci iza kulisa Codexa Alim entariusa. No, evo |ffl zanimljivih podataka, vezanih uz Coex, koji ukazuju u kojoj m jeri se ruke l i t e m ogu nai iza svih strana u svim sukobim a; Ideja da bi u vezi >hranom trebalo definirat i neka pravila, o sta la je jo 1893. u A ustro-U garskoj m onarhiji. Temeljem tih pravila njih o v i bi sudovi u o dreenim sporovim a m o g li d o n o siti prefude. P ria nas dalje vodi u naci stiku N jem aku, o kartela I. G, JSSiben, beas kojeg bi u sp o n treeg Reicha bio nem ogu. Z a potrebe Reicha taj je kartel proizvodio svata, od elje znikih tranica do otrovnih plinova kojim a iu ubijali logorae. Jedna od tvornica |o g kartela u Ausehvnfctt bila je na povrini od oko 6 tisua n o g o m etn ih igralita, a zapoljavala ) besplatnu d n u snagu - logouise. \ o e| m enader u to m kartelu bio je Fritz Ter Meer, iji je otac K dm und Ter M eer bi& osniva te kem ijske kom panije koja je kasnije postala dio Bayera. Fritz Ter M eer je bio ukljuen u planiranje gradnje koncentracijskog logora Mofltowit^ M e lita Ausehwitza. Nakon rata, po odsluenju kazne za genocid i druge zloine, Fritz Ter Meer je 1951. postao predsjednikom nadzornog o dbora farm aceutskog gigan ta Bayer (dio nekadanjeg kartela I. G. Farben). U to je vrijem e U N -u predlo io ideju koju je u glavi a*osio j s l iz vrem ena rada u I. G . Farbenu: Pod ok ri ljem U N -a trebalo bi ustanoviti tijelo koje bi form uliralo sm jernice i standarde n a podruju prehrane. Znao je da onaj tko nadgleda hranu im a kontrolu nad stanovnitvom . Form irana je Trgovaka komisija (Trade C om m ission) koja je

324

27. p o g la v lje M ISTI N I C O D E X , K O N T R O L A R A STA S T A N O V N I T V A I J O P O N E T O

donijela pravila nazvana Codex Ali mentarius, kojega financira Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Organizacija za prehranu i poljopri vredu (FAO). Jo je 1962. zacrtano da bi ove 2009. godine Codex postao oba vezan za sve lanice UN-a. Godine 1963. UN (WHO i FAO) formira Komisiju za Codex Alimentarius, ija je zadaa bila da donese te pro pise o sigurnosti hrane u meuna rodnoj trgovini. Projekt kontrole hrane poeo TEK f l E R F r i t se provoditi pod nadzorom nedav no preminulog agronoma Normana FritzTer Meer,menader kartela 1G Farben, ratni zloiaseosuerf p genocid, nakon odsluenja Borlauga, koji je za tzv. Zelenu re t e z i 1951. firedbjed niit nadzofftog odbora Bayera, a potom UN-u predlae osnivanje voluciju dobio Nobelovu nagradu tijela za standarde na podruju prehrane za mir. Najvei uspjeh Zelene revo lucije je prodor novih polupatuljastih sorti penice i rie u ne razvijene zemlje poput Indije. Te r t e postiu visoke urode uz jaku kemizaciju (dakle uz m ineralna gnojiva i pesticide koje proizvodi farmaceutskom am naftifa industrija^, Zelena #*> volucija je zbog enorm ne kemizacije poljoprivrede dobila i pogrdan naziv Kemijska revolucija. Vidio sam slike sjemena i povra snimane PlP-kamerom Harryja Oldfielda, koja Desna slika - energetski profil organskih muesli snlnljen a l||fsa - p o fSfeiTi ^^lne omoguuje da se vide dosad kukuruzne pahuljice, visoko obraene namirnice bez nevidjiva polja i tijekovi ener ivotne energije. Lijevi, mravi takor radije je gladovao nego da je jede. gije oko ivih bia i u prostoru.

325

SVE PIE U NOVINAMA

poneto I ne) KreSImli MK.ik

l)ok snimke organski uzgoje nog povra pokazuju bogato i areno polje energije oko plo da, na snimku GMO-o povra i onog tretiranog kemijski toga nema. Mislim da je to svrha Codexa Alimentariusa - spustiti eljeznu zavjesu izmeu nas i ivotne energije.
Zdrava energetska polja organski uzgojenih narani

326

28. poglavlje

NEMOJTE SJESTI JER IMA JO VIJESTI

Evo i jedne vijesti iz sredine 2010. koji govori o slobodi izraavanja. Na ime, jedna je novinarka mislila da smije javno rei makar jednu rije izvan uobiajene propagande. CNN-ova komentatorica i urednica za Bliski istok Octavia Nasr, koja je na CNN-u radila dvadeset godina, otputena je jer je na Tvvitteru izrazila potovanje prema preminulom libanonskom ajatolahu koji se smatra duhovnim uzorom libanonskog militantnog pokreta Hezbolaha. ao mi je zbog vijesti da je preminuo Sayyed Mohammed Fadlallah... je dan od velikana Hezbolaha kojeg mnogo potujem, napisala je Nasr na Tvvitte ru. Koji dan kasnije reagirali su desno orijentirani blogeri, tvrdei da CNN u svojim redovima skriva simpatizere terorista i antisemite. Odmah je vidljivo iz kojeg smjera pue vjetar, u ovom svijetu gdje se Antiklevetnika liga bavi klevetanjem i proglaavanjem antisemitom svakog tko istupi iz uobiajenog promidbenog programa koji se ljudima sustavno utiskuje u mozak. Naime, SAD su Fadlallaha svrstale na svoj popis terorista, iako nikad nije bio lan Hezbolaha, ali imao je iznimno antiamerike stavove, a navodno je podravao i samoubilake napade na Izrael. Vijest je dalje prenosila da se Nasr na blogu ispriala i objasnila da je Fad lallaha potovala zbog njegovih pionirskih stavova meu ijitskim ajatolasaima o enskim pravima, a i zbog toga to je pozvao na zabranu plemenskog sustava ubojstava iz asti. Tu je praksu prozvao primitivnom. Upozoravao je muslimane da je zlostavljanje ena protivno islamu, napisala je, ali se i posi pala pepelom rekavi da nije smjela napisati takav komentar potovanja jer se iz njega inilo da podupire Fadlallahovo ivotno djelo, to uope nije sluaj. No, dva dana kasnije CNN joj se zahvalio na uslugama, rekavi da je nje na poruka bila nepromiljena i da je kompromitirala njenu vjerodostojnost
327

SVE PlSE U NOVINAMA (,.. poneito I ne) Krillm lr MK,)k

(odanost programu Elite?; op. K. M.), pa je nezin ostanak na CNN-u neodriv. O kako se apsurdnoj stvari radi naglasili su drugi blogeri, a i Associated Press, upozorivi da je Fadlallah bio jedan od najviih i najpotovanijih vjerskih au toriteta ijitskog islama a ironina je i injenica da su meu njegovim sljedbe nicima i osnivai irake stranke Dawa, kojoj pripada i ameriki saveznik, iraki premijer Nuri al-Maliki. Da se ne bismo sluajno pretvarali da postoji sloboda makar i vlastitih misli u korporativnim medijima pod nadzorom Elite. Evo i jednog primjera kako se takozvanim prognozama zapravo trasira budunost. Informacije se stavljaju u opticaj, ljudi se na njih navikavaju, pa se, onda kad se neki dogaaj dogodi, ini kao da je to bilo oekivano, neminovno, kao da je do njega doveo neki logini slijed dogaaja koji je netko ak mogao predvidjeti. Jednostavno ne mogu kupiti tu priu, imajui u vidu u kako m ani puliranom svijetu ivim, a vi? Jedne dnevne novine objavile su lanak velikog naslova crvenih slova: Rat pred vratima - Izrael alje 100 aviona na Iran. Pomislio sam da ja rat poeo i da avioni upravo polijeu. Ali, kako ve svi ne bruje o tome? Hm, moda da ipak proitam i tekst. Doista, bio je to neobian izbor za naslov teksta u kojem je sve to tek pro gnoza jednog ovjeka. Naime, ugledni komentator asopisa Atlantic Monthly, Jeffrey Goldberg, napisao je kako Izraelci osjeaju da nemaju izbora te im mogunost da Iran dobije nuklearnu bombu u sjeanje priziva Holokaust. (Naravno, nikad dosta trgovine ljudskom boli. A nije kao lekcija za budunost posluilo niti to da najavljivanim irakim orujima za masovno unitenje nije bilo ni traga ni glasa, pa je ovdje najvjerojatnije posrijedi isti trik. Ali ljudi su zaboravljivi, a mediji uporni, nasrtljivi i i beskrupolozni u promoviranju ne kih ideja). Dalje je taj Goldberg pisao tog kolovoza 2010. da e Izrael nakon srpnja sljedee godine vjerojatno napasti iranska nuklearna postrojenja, a od luku o slanju svojih borbenih zrakoplova na Iran, koja e zauvijek promijeniti Bliski istok, Jeruzalem e donijeti bez konzultacija s Washingtonom. No, bar bez konzultacija za koje emo mi saznati. Rekao bih da e na razinama daleko viim od tih sve biti usklaeno i osmiljeno. Goldberg je rekao da je do tog scenarija doao na temelju niza razgovora s vodeim ljudima izraelskog politikog i vojnog establimenta te da vlastitoj prognozi daje 50 posto ansi da se ostvari. Tih pedeset posto doista nije zaslu ilo onakav naslov, zar ne? Dalje je u lanku ocrtavan tijek te zamiljene akcije koja se predstavlja kao mogua buduost. Uz tekst je bio okvir o tome kako
328

28. poglavlje NEMOJTE SJESTI JER IMA JO VIJESTI

Iran poinje graditi novo postrojenje za obogaivanje urana, jedno od ukupno deset iju je gradnju Teheran nedavno najavio radi, kako trvde, zadovoljavanja svojih energetskih potreba, a ta je najava bila udarac pregovorima izmeu Irana i meunarodne zajednice. Dakle, o Iranu i nadalje moemo oekivati samo dezinformacije. Kad smo ve kod Irana, nekim naelom sinkroniciteta sljedei novinski izrezak kojeg sam uzeo u ruku opet je imao veze s tom zemljom. Preciznije, s iranskim predsjednikom Ahmadinedadom. Za razliku od gornje vijesti, iz miljotine koja je za svrhu imala programiranje ljudi i pripremanje terena da oni spremno prihvate daljne odluke Elite kad za njih doe vrijeme, i to tako da smatraju da je rije o valjda nekoj povijesnoj nunosti ili unutranjoj logici stvari, Mahmud Ahmadinedad je o nekim stvarima rekao istu istinu, i to usred UN-a. No, ta istina nije ona koju nam prikazuje film koji gledamo kroz sve te dirigirane novine i vijesti, pa su prisutni reagirali upravo onako kako i reagiraju roboti, u skladu s ugraenim programom. Bilo je to negdje u ranu jesen 2010., kad mi je pogled pao na naslov u no vinama koji je glasio: Amerikanci su sami sebe napali 11. rujna u New Yorku. to je sad to, nekome je dolo iz dupeta u glavu? Ali, ne, ne, to je ipak nemogue, pa to su velike dnevne novine. Doista, ve sekundu kasnije shvatio sam da je naslov intoniran tako da zapravo ridikulizira tu tvrdnju, jer je u nadnaslovu pisalo Ahmadinedadov ou u UN-u iranski predsjednik vrijeao i na kraju ustvrdio: ...gornju tvrdnju. Ha, ha, ha, hajdemo se sad svi smijati. Kako apsurdno. Kako je samo tup taj ovjek. Amerikanci sami sebe napali? Apsurdno i glupo! Da, glupo, i ak nevjerojatno, ako se gleda samo s te razine. No, razina s koje Elita i gmazovski program djeluje je sasvim druga; tu nema empatije, a ta koer niti vezanja uz nacije. Bush i Barack ne mare za Amerikance ni koliko je crno pod noktom, ba kao to Rothschili ne mare za idove, Sanader i Kosor za Hrvate, Angela Merkel za Nijemce, a David Cameron za Britance. Ti su ljudi odani nekoj sasvim drugoj zastavi, neki zato jer su i sami aktivni sudionici i koautori prevare, a drugi zato je su pijuni ili beskimenjaci ili potplaeni ili isprogramirani ili to ve. S dogaajem od 11. rujna 2001. zapoeo je fantom ski rat protiv fantomskog neprijatelja - terorizma. Zahvaljujui tom dogaaju od prije deset godina, Amerikanci su jo uvijek u Iraku i Afganistanu, doma su im uveli diktatorski Zakon o domovinskoj sigurnosti koji je praktiki suspen dirao ameriki ustav, a po cijelom svijetu rairili strah mantrajui terorizam , terorizam , terorizam... Hej, pa je F se netko od vas sjea nekog teroristikog
329

SVE PlSl: U NOVINAMA

ponetlo I ne) Kroimii Mii.ik

napada vrijednog spomena u zadnjih deset godina? Gdje su nestali svi ti opaki teroristi, zbog kojih ljudi na aerodromima moraju skidati cipele i poniavajue hodati bosi kraj uniformiranih kerbera? Nema ih, jer ive samo u novinama. Dakle, ovako je zapoinjala vijest: Iranski predsjednik M ahmud Ahmadinedad ponovno je izveo svoj ovinistiki ou pred Opom skuptinom Uje dinjenih naroda izjavivi kako veina ljudi vjeruje da amerike vlasti stoje iza teroristikih napada 11. rujna 2001. Ne vidim nikakav ovinizam u toj izjavi, dapae, svatko tko se i malo p o zabavio ili informirao o 9/11 s lakoom e se sloiti s Ahmadinedadovom tvrdnjom. Video-materijala na internetu, knjiga i ak asopisa na tu tem u ima toliko da je teko odluiti se otkuda poeti, pa na ovom mjestu neu ni poku avati. No, u filmu koji nam se stalno vrti, sva su takva razmiljanja etiketirana kao teorije urote. Takoer, tono je i da veina ljudi koje sreem vjeruje da amerike vlasti stoj# iza tih jgapada. Dakle, Ahmadinedad je samo naglas re kao istinu. No, amerika i europska velesposlanstva, ukljuujui i nae (koje ionako nema nikakav znaaj u svjetski okvirima) nakon te su izjave napustila Opu skuptinu. Ahmadinedad je zapravo rekao da postoje dvije teorije te ih je izjednaio (ah, kako je to samo ovinistiki). Ne sjeam se da se netko alio na ovinizam u antiislamskim stavovima koji su preplavili medije koji su pak punili ui samo jednom od tih teorija, a nekako se dogodilo da je to ba ona najneuvjerljivija. U svom je govoru Ahmadinedad rekao: Ameriki dunosnici i dravnici vje ruju da su samoubilake napade otetim avionima izveli islamski militanti iz alQaede. Prema drugoj teoriji, napad su organizirali segmenti amerikih vlasti kako bi se pgokrenulo stanje opadajue amerike ekonomje i pojaao pritisak na Bliski istok radi ouvanja cionistikog reima. Vei dio amerikog naroda, kao i veina zemalja politiara diljem svijeta, slau se s time. Ne vidim nita sporno u toj, a jo manje u sljedeoj njegovj izjavi u kojoj je pozvao UN da osnuje nezavisnu skupinu za utvrivanje injenica koja bi ispitala dogaaje od 11. rujna. Ma, opet ovinistiki prijedlog. Predlaem da razotkrijemo tog tipa, i ba je dobro da nam je sam dao ansu da ga deman tiramo podacima. Stoga, UN-ovci, osnu jte nezavisno tijelo i neka se otkrije istina, pa neka se Ahmadinedad razotkrije kao laljivac. Ali amerika misija pri UN-u, pisalo je, reagirala je vrlo brzo rekavi da, umjesto da predstavlja aspiracije iranskog naroda, Ahmadinedd ponovno sipa opake teorije zavjera i antisemitske klevete. To smo ve vidjeli, da se na optube ne odgovara inje
330

28. poglavlje NEMOJTE SJESTI JER IMA JO VIJESTI

nicama nego priivanjem te slavne etikete kojom se danas naziva svaka pria koja govori neku istinu o svijetu oko nas. S druge strane, upravo druba koja stoji iza ruenja Blizanaca ne predstavlja aspiracije amerikog naroda, po po istite pred svojim pragom, molim, i predlaem da pustite druge da ive kako ele, a ne da bombama izvozite demokraciju koju ve dugo ne upranjavate niti u vlatitoj zemlji. to je tu toliko komplicirano? S tree strane, razbacivanje optubama za antisemitizam vrlo je nesiguran teren, s obzirom da Semitima zapravo pripadaju arapski narodi koje izraelska politika ba ne mazi (blago reeno), dok dananji Zidovi uope nisu semitski narod. tovie, s podrujem dananjeg Izraela oni ili njihovi preci imaju veze koliko i ja s Antarktikom. Kao to je dobro dokumentirano u puno knji ga idovskih autora, a o tome je iscrpno pisao i David Icke, oni su potomci europskih idova koji su pak potomci naroda s Kavkaza (otuda karateristini savijeni nos koji se smatra jednim od obiljeja idovske fizionomije, ali je za pravo azijskog podrijetla) pod imenom Hazari, koji je oko 740. stvorio ogro m nu dravu i prihvatio judaizam kao vjeru. Kineza koji prihvati islam neete zvati Arapom, zar ne? Autor Arthur Koestler pisao je o tradicionalnom pokrivalu za glavu poljskih idova, da tu okruglu priljubljenu kapicu (yarm ulku ) sve do da nanjih dana nose ortodoksni Zidovi, Uzbeci i drugi turski narodi u Sovjet skom Savezu. Kako su se Hazari irili na istok, prema zemljama dananje istone i sred nje Europe, isprva najvie u Poljsku, Ukrajinu i Litvu, oko 960. godine, tako su se sve vie poistovjeivali s judaizmom i na kraju postali poznati kao idovi, i to oni koji se nazivaju Akenazima, za razliku od idova Sefarda, pa ruskih idova ili pak onih afrikih. Upravo su Akenazi povlatena kasta u Izraelu, koja svoje sunarodnjake iz drugih kasta, koji stiu iz biveg SSSR-a, Afrike ili drugdje tretiraju kao bia nia od njih. Nakon stjerivanja u geta i masakara od strane Kozaka u 16. stoljeu, Hazari-idovi naselili su Maarsku, eku, Rumunjsku i Njemaku. Pravo na koje su se ti ljudi pozivali prilikom stvaranja svoje drave takoer je vrlo tanko - tek izmiljena biblijska pria, nikakve druge povijesne osnove tu nema, niti kakvih uvjerljivih dokaza da se ita zbivalo kako tamo pie. Izrael je, zakljuio je David Icke na temelju dostupnih podataka, stvorio Rothschild, o emu govori ak i to da je estokraka Davidova zvijezda zapravo simbol obitelj Rothschild, a ne neki drevni idovski simbol. idovski pisci poput Arthura Koestlera, kojega citira Icke, na temelju istraivanja zakljuili su da pripadnici idovskog naroda
331

s v e p i S f u n o v in a m a

(,,.a poneto i ii#) fcfttlmf* Mu.ik

nisu biblijski Hebreji, niti Semiti ve da podrijetlo vuku od 11a/.ara iz podru ja dananje june Rusije i Kavkaskog gorja. David Icke citira Koestlera: .To bi znailo da njihovi preci nisu doli iz Jordana nego iz podruja Volge, ne iz Kanaana n e g is Kavkaza koji se neko smatrao kolijevkom arijske rase, te da su genetski blii hunskim, ugarskim i maarskim plemenima nego potomstvu Abrahamovu, Izakovu i Jakovljevu. U sluaju da je tomu doista tako, izraz antisemitizam bio bi besmislen, uteme ljen na pogrenom shvaanju od strane ubojica, ali i njihovih rtava. Pria o Hazarskom carstvu koja polako izranja iz prolosti poprima obrise najokrut nijeg vica kojeg je povijest ikada ispriala. Slino je rekao, kako navodi Icke, i Benjamin H. Freedman, idovski bi znismen iz New Yorka koji se nakon D rugog svjetskog rata Usprotivio cionizmu. U svojim je procjenama o hazarskom otkriu rekao: Koje su to injenice o idovima? (Nazivam ih idovima zbog vas, budui da su poznati kao idovi Sam ih ne zovem idovima*jsato to znam tkd SU) ... Meu njima (Hazarima) nije bilo niti jednoga iji je predak ikada kroio nogom u Svetu zemlju. Ne samo u starozavjetnoj povijesti nego unazad do vremena prapovijesti. Niti jednoga! No usprkos tome, oni kranima dolaze sa zahtjevima i od nas trae da podupremo njihovu oruanu pobunu u Palestini rijeima: Zacijelo elite pomoi da se Boji izabrani narod vrati u svoju domovinu, Obeanu zemlju, u dom svojih predaka, zar ne? To je vaa kranska dunost. Dali smo vam jednog od naih momaka kao vaeg Gospodina i Spasitelja.... Apsurdno je na zivati ih narodom Svete zemlje , kao to bi bilo apsurdno 54 milijuna kineskih Muslimana nazivati Arapima.. Pretpostavljam da se bar za idovske pisce ne moe rei da su antiidovski nastrojeni. Raphael Patai je u Encyclopediji Britannici napisao: Otkria fizike antro pologije pokazuju da, suprotno iroko rasprostranjenom miljenju, idovska rasa ne postoji. Antropometrika mjerenja idovskih skupina u mnogim di jelovima svijeta pokazuju da se oni znantno meusobno razlikuju s obzirom na sve vane fizike karateristike: grau, tjelesnu teinu, boju koe, cefalini indeks glave, facijalni indeks, krvne grupe itd. Harry Shapiro je u eseju idovski narod: bioloka povijest kojeg je obja vio UNESCO napisao: ,,..I mada suvremena rasna teorija priznaje odreeni stupanj polimorfizma ili varijacije unutar rasne skupine, ona bitno razliitim grupama, mjerenim na temelju vlastitih kriterija rase, ne doputa da kao takve budu identificirane. Postupiti na takav nain znailo bi bioloke osobine rasne
332

28. poglavlje NEMOJTE SJESTI JER IMA JO VIJESTI

klasifikacije uiniti nitavnim, a cijelu proceduru proizvoljnom i besmislenom. Naalost, ovo se pitanje rijetko u cijelosti odvaja od ne-biolokih razmiljanja te se, unato dokazima, i dalje koristi s ciljem da se idove, na neki nain, iz dvoji kao zaseban rasni entitet. Alfred M. Lillienthal, bivi dunosnik amerikog Ministarstva vanjskih poslova, takoer idov, o tim je injenicama rekao, kako navodi Icke, da su Izraelova Ahilova peta jer pobijaju cionistike tvrdnje o polaganju prava na zemlju biblijskih Hebreja. Moda, onda, Golda Meir, biva izraelska premijerka, ne bi 1971. mogla za francuski Le Monde rei: Ova zemlja postoji kao ispunjenje obeanja samog Boga. Bilo bi smijeno zahtijevati od Izraela da obrazlae svoj legitimitet. Treba jo rei i to da je idovski narod, kao i svaki drugi na ovom svijetu, i sam rtva politike vlastite vrhuke koja je pak samo vanjska ekspozitura skri venih centara moi. Akenazi poput Maxa Warburga, direktora I. G. Farbena i financijera nacista, bili su u samom sreditu Hitlerovog ratnog pogona. Ame riki idovski odbor pod Warburgovom kontrolom u suradnji s drugim idov skim organizacijama je 1933. izdao slubeno pripoenje da se nee ohrabrivati nikakav ameriki bojkot protiv Njemake. Novinar John Spivak je u lanku iz 1934. naslovljenom Faistika zavjera u Wall streetu razotkrio Warburgovu povezanost s nacistima i otkrio da Warburzi kontroliraju Ameriki idovski od bor koji se protivi antinacistikom bojkotu, dok je rotildska banka Kuhn Loeb and Co osiguravala nacistike poiljke. Potpora akenaskog vodstva nacistima bila je presudna za Hitlerovu ratnu maineriju, to je izravno dovelo do patnji akenaskih masa u Njemakoj, iju su patnju potom akenaski Voe , od kojih su najistaknutiji Rotschildi, iskoristili u kampanji proglaavanja Izraela (zemlje s kojom nemaju ni krvne ni povijesne veze) svojom postojbinom. Greg Felton, ka nadski pisac i strunjak za pitanja Bliskog istoka, kojega citira David Icke u knjizi Vodi kroz svjetku zavjeru napisao je: .. .Ono to poznajemo kao idovsku dra vu Izrael ustvari je etnocentrina garnizon-drava koju su utemeljili ne-Semiti s deklariranim ciljem da Semite-civile (Arape) ugnjetavaju i lie ih vlasnitva. Okrivljavati idove da vladaju svijetom naprosto je glupo. Najvei dio njih su ljudi poput vas i mene, niti moni, niti bogati, niti utjecajni, i bez ikakvih zlih namjera. Zapravo, ciljna skupina manipulacija Elite smo svi mi bez razlike: i Izraelci i Amerikanci i Englezi i Nijemci i Kinezi i Afrikanci, a ne snuju nam nita dobro. Ako ne vjerujete, pogledajte nebo iznad vas, koje je, kladim se u sto kuna, svakih par dana prepuno chemtrailova, ba kao iznad svih hrvatskih gradova kroz koje sam proao u zadnja dva-tri mjeseca.
333

SVI PIE U N O VIN A M A (...n p o n t it o I ne) K re ilm lr M link

Stvaranje Izraela, pie Icke, nikad nije bilo samo sebi cilj.To je sredstvo za postizanje cilja, prema kojem bi islamski svijet zapoeo svjetski rat koji bi zapalio cijeli svijet i doao do rjeenja: centralizirane kontrole Planeta i svih naroda. Zato je meu arapskim zemljama trebalo stvoriti zapaljivu toku. im prije shvatimo da idovi i cionizam nisu jednoznanice, tim bolje. Uostalom, velik broj idova ne slae sa s izraelskom politikom, ali slike koje prikazuju idovske prosvjede u Izraelu kojima se poziva na m ir i pravedni do govor s Palestincima skoro nikad ne nalaze put do novinskih agencija ili naih novina. Stvarno ne znam zato. S druge strane, bilo tko tko javno kae ita suprotno od prevladavajue cionistike politike, postaje meta optubi i kleveta organizacija poput Antiklevetnike lige. Usprkos tome to je niz idovskih au tora u svojim knjiga razotkrio manipulaciju idovskom povijeu, pritisak je nevjerojatno jak, pa zaista nem a mjesta uenju reakcijama na izjave iranskog predsjednika, kao niti duhu u kojem su to prenijele novine koje - negdje na vrhovima vlasnike piramide, skrivenim u oblacima - pripadaju istoj skupini koju ovdje zovemo Elita. Primjerice, u lipnju 2009. jedne su nae novine objavile vijest da idovi iz europskih zemalja organizirani u mirovnu skupinu Europski idovi za pravedan mir (EJJP), pripremaju konvoj koji je trebao probiti blokadu Gaze. Edith Lutz iz njemake udruge rekla je da ele pokazati da akcije izraelske vlade nisu idovske. Meu idovima predbiljeenim da budu na brodu ve je i nekoliko koji su prei vjeli Holokaust, pisalo je. EJJP je krovna organizacija koja okuplja udruge iz deset europskih zemalja, a osnovana je 2002. u Amsterdamu. Protivi se svakom nasilju nad civilima, zalae za pravo Palestinaca na podruju Zapadne obale, istonog Je ruzalema i Gaze te priznaje pravo i izraelskoj i palestinskoj dravi da im prije stolnica bude Jeruzalem, te pozivaju izraelske vlasti da priznaju kako su stvorile palestinski izbjegliki problem i da on mora biti pravedno rijeen. Zbog svega toga nikako nisam mogao shvatiti to je europska efica di plomacije Catherine Ashtom htjela rei izjavivi da su kom entari iranskog predsjednika sramni i neprihvatljivi. U krajnjoj liniji, nigdje ne pie da se svi moraju slagati, zar ne; zato je, navodno, osnovana Opa skuptina UN-a, da ljudi mogu razgovarati i iznositi svoje suprotstavljene stavove. Ali to govori o injenici da ve ivimo u divovskoj jednostranakoj diktaturi koja se samo pravi da je demokratska, a glavni alat joj je programiranje mozgova ljudi kroz medije. To radi vrlo uspjeno. Kao i za prethodnog govora, pisalo je dalje, A hmadinedad je, kako je prenio Reuters, iskoristio govornicu Ope skuptine UN-a za napad na Izra

334

28. poglavlje NEMOJTE SJESTI JER IMA JO VIJESTI

el i o b ran u prava svoje zemlje da razvija n u klearni program , za koji Z ap ad pretpostavlja d a slui za pro izv o d n ju n u k learn e b o m b d t Izjavio je: d a su jn te vrijednosti, ak i sloboda izraavanja, u E uropi i SA D -u rtvovani n a oltaru cionizm a; ferael im a apsolutnu p od rk u zap ad n ih zem alja, redovito p s ^ ^ i te* m ljam a regije i javno objavljuje u bojstva palestinskih dunosnika, dok su pale stinski bj?atiitelj! o znaeni kao teroristi. Sto je sve, zapravo, poprilin o tono. Bit e d a je jedini grijeh ovih izjava, to su u potpunoj suprotnosti s priam a koja se neprek id n o ire kroz. medije. Iranski j t pred sjed n ik kritizirao i Vijee sig u rn o sti fJN -a zbog uvoenfit sank cija njegovoj zemlji, Ocijenivi da kaznene m jere unitavaju pr s$ali k re d ib i litet Vijea. Preostali kredibilitet? Bio je d o sta blag u procjeni. Vratimo se novinskim vijestim a o europskim krajevima. Grka je u prvoj po lovici 2010. sretala proraunski manjak za 39,7 posto na godinjoj razini, to je neto vie o d ciljane razine koju su za tu teko; ia u en u zemlju postavili njezini nSfunarodni lajm oavci, prenio je B&gfa Podaci koje je objavilo grko Ministarstvo financija ve su 5. kolovoza predoeni dunosnicim a ECB-a, M M F i EU-a, koji su rekli da A tena moe raunati n a isplatu idue, devel miijardi vrijed ne, traifekrlim ihjzijttiova u rujnu. Ba fino, dobili su dozeolu d a e jciizadu& D a bism o dobili cijelu sliku o pomo.i G rkoj sp o m en im o vijest: S p o rtala DefenseNews,com iz svibnja 2010. godine, koju je p ren io asopis W km$. Danici C olm -B endit, voda grupe Z elenih u E uropskom p arlam entu izjavio je da Pa riz i B erlin nastoje prisiliti prem ijera G eorgea P ap andreoua da o sk u d n u gr ku gotovinu potroi na p o d m o rn ice, flotu ra tn ih brodova, helikoptere. 1 fOjjtfe avione. G rifa ije je d a n o d najveih eu ro p sk iit k u paca n aoruanja, u nastojanju d l o rH korak sa iSSDjlm reg io n aln im su p arn ik o m Turskom . H m , nife li to s u vino, u d oba kad sve Ztnlje prip ad aju istom N A T O -paktu? No, da zavrim o v ijtf c o h n - B e n d it optuio je Fracusku i N jem aku d a su mmj veHke d o p ri no se M M F-ovom p ak etu za spaavanje dugovim a optereene grk eek o n o m ije uvjetovali tim e d a A tena ispotuje ogrom ne ugovore o k u p n ji oruja koje je potpisao Fapandreouv prethodnik. Takva je sudbina veine financijskih p o m o i . N ovac se uvijek vrati onim a koji $a dali . A li m e u n aro d n i financijski inspektori istiu kako su openito zadovolj ni m jeram a tednje koje provodi grka vlada. No, kako im n ik ad nije dosta, oni trae d o d atn e reform e, ukljuujui, i om oguavanje daljnjih koraka p o tp u n e

kolonizacije Grke.

335

SVI- PlSE u NOVINAMA (...ii poneSto I ne) Kn'-Mmh MK.ik

Oprostite, to nije pisalo, to se meni samo unilo da vidim. Ono to je pisalo jest da od Grke u sklopu dodatnih reformi trae da otvori zatiene gospodarske sektore i privatizira dravne kompanije. I to je ukratko cijeli scenarij, uvijek isti. Vratite se na jedno od prethodnih poglavlja o MMF-u. Kako to ono ide? Povue se novac s trita, stvori se kriza, izdaju se krediti da se premosti kriza, a onda se na temelju toga zemlju ucjenjuje da ukine svaku zatitu svojih graana i rasproda sve to posjeduje, do gaa. S vremenom e vjerojatno i one otii. Posebno dobar spin upao mi je u oi u novinskoj vijesti s kraja listopada 2010. u kojoj se raspravljalo (sa zabrinutou, koju ja ne dijelim) hoe li nam opet netko ili neto odgoditi toliko prieljkivani ulazak u EU. Ali predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso jednostavno nije htio biti precizan. No, pisalo je, svojim je opreznim, ali kategorinim izjavama da nema datuma Hrvatskoj htio poslati poruku da nije do kraja odradila posao" u ispunjavanju mjerila. A glavne prepreke su pravosue i brodogradilita, ,,s kojima hrvatska strana odugovlai iako tono zna to treba napraviti, smatraju u EU. Tono zna, rekli su - da se ne bismo zavaravali. Slijedi verbalna gimnastika. Pisalo je: ,,U EU nisu zadovoljni to se kao razlog za likvidaciju brodogradilita koristi izgovor da to trai Bruxelles, a ne injenica da financiranjem brodogradilita Hrvatska ve kri sporazum s EU, pa i svoje zakone o trinom natjecanju". Pa u sporazumu s EU upravo i jest ono to trai Bruxelles. To su dvije iste stvari. Nije govno, nego se pas posr o. Stvarno, tko je tu lud? Bar je pristojno od njih ili novina to su se precizno izrazili i bobu rekli bob, a popu pop, otvoreno rekavi da im je cilj likvidacija hrvatskih brodogradilita. U jednoj mojoj omiljenoj propagandnoj brouri.. .pardon, novinama, isti ma onima koje su se ve vie puta proslavile katastrofinim prijetnjama pre ko cijele naslovnice, poetkom studenog osvanula je nova, u vidu ogromnog naslova: Nacija bez nade. Rije je bila o vijesti o nekom istraivanju drave i vlasti, s neke sasvim bezvezne stranice, za koju uope nije jasno ime bi zaslu ila naslovnicu prema bilo kojoj urednikoj logici. No, preko prve stranice jo su nas obavjetavali da je 2007. godine bilo nezadovoljno 48% Hrvata, a da je 2010. nezadovoljno vie od 90 %. Ma deki, odjebite u skokovima. Zanimljiva je informacija stigla i iz kolumne u subotnjem prilogu jednih novina. Kolumnist je naveo da je u knjizi Kratka povijest budunosti poznati francuski ekonomist, mislilac i savjetnik vlasti Jacques Atali predvidio privatne
336

28, poglavlje NEMOJTE SJESTI JER IMA JO VIJESTI

vojske i policije. To doista vise nije nita novo u velikim silama, no u kolum ni je pisalo da je poduzetnik Tomislav H orvatini na C vjetnom trgu proslavio zavretak grubih radova, zatien svojom privatnom vojskom. Koja n a odori ima zanimljiv obiteljski grb H orvatinievih kojeg je izajniraosam p oduzet nik. Ka njem u je i hrvatski grb, ispod njega zvijezda, a ispod zvijezde - estar, neizbjeni Simbol masona". PoksMvanfs'i vojske tog grba podudaralo se s gotoVo potpunim utihnuem prosvjeda protiv H orvatinieve devastacije Zagre ba. Sve se m oe, kad se u loi sloi@ |zakljuio je kolum nist.

**********************
0 porezu na nekretnine isprva se prialo potiho, a sad #?# glasnije, kao da je on neka nem inovnost, neto Mo mora, doi sam o p o sebi. A ne m ora. Ali ipakfg ti jednim dnevnim novinam a osvanuo iscrpan lanak na ak tri stranice o p o re s H ia n ek retn in e., Vrlo inform ativan, U njem u su predstavljeni sv i argum enti kojeifem a vje rojatno narednih peglati, sa svih strana. K |o i obino* sve zvui vrlo logino. O dm ah na poetku je reeno kako i radnici i p o d u z etn iji p ik a ju porez, ali onaj tko iznajmljuje nekretinu plati vrlo m alo i vrlo rijetko, a najee nita. N avodno je pouka koju ovakav na sustav alje da se rad i poteni biznis naj m anje isplate, a da: m p ia ti m ukati sa zemljitima, kupovati i preprodavati (jer ih u m euvrem enu ne pogaa nikakav porez na nekretnine). Usprkos toj navodnoj poruci, osobno ne poznajem nikoga tko se bavi preprodajom zemljiIta, a li ipak znam p u n o ljudi koji, poput m ene, nisu uli za tu poruku, pa rade ili vod vlasititl biznis. AT pustite mene* ja ionako; uvijek poznajem krive ljude* C itiran je jedan profesor s Ekonomskog fakulteta koji je rekao da su rezul tat toga to nem a poreza na nekretnine: preskupa cijena rada, nekonkurentna stopa poreza n a dobit, ogrom na potranja m nekretninam a i zem ljitim a te m ooopollstiki poloaj vlasnika t e m lj U ^ m da su posljedice n ekonkurentno g l o d a t i # , m ali iiVOiZs visoka ug i im id zemlje u kojoj se ne isplati p ro izvoditi... Tko bi rekao - sve to sam o zato jer nem am o porez na nekretnine. Fascinantno! 1 onda su krenule prve kalkulacije, U lanku je reeno da sam o u kuam a za odm or sjedim o na vie od 20 m ilijardi eura, to je otprilike polovica vatskog vanjskog duga. Tih je kua oko 200.000, a neka je prosjena povrina 70 kvadrata, to je 14 m ilijuna kvadrata. Meka je prosjena cijena 1500 eura po

13 ?

SVE PlSE U NOVINAMA

( ... ,1

poneto I ne) Kreimir MI.ik

kvadratu, to je tih 20 milijardi eura. D aje porez na nekretnine 0,5 posto, pisalo je, eto 100 milijuna eura godinjeg prihoda, a da je 1 posto - eto 1,5 milijardi kuna u proraun, onoliko koliko se dobiva od poreza na dohodak. Nadalje, pisalo je, samo Zagreb ima vie od 300.000 stanova. Da se svaki iznajmi za 200 eura, eto rentijerskog dohotka od 5,5, milijardi kuna, a 15 posto poreza na njega donijelo bi gotovo mililjardu kuna. (Cijela mi se ova matematika odmah inila prenapumpana jer u veini od tih 300.000 stanova ljudi ive, a ne iznaj mljuju ih, ali svrha ovog lanka ionako je bila uvjeriti itatelja zato je porez na nekretnine skoro nuan.) A gdje su drugi gradovi, zemljita itd., reeno je na kraju. Porez na promet, pisalo je dalje, bolna je tema za vie od 90 posto ku anstava u Hrvatskoj, jer smo prema broju kvadrata koje posjedujemo meu najbogatijima u Europi. Onda je slijedila vrlo upitna tvrdnja, a to je da bi porez na nekretnine bio najvei udarac za onu manjinu koja vlasnitvom nad ze mljitima ucjenjuje i graevinare i kupce stanova, jer cijene zemljita u Zagre bu ne padaju niti priblino istom brzinom kao cijene stanova, a po sadanjim se cijenama, kau ekonomisti, ne isplati graditi. Ja ipak mislim da bi porez na nekretnine bio najvei udarac za mnoge koji ive s tek tisuu-dvije kuna, a jedino to zapravo posjeduju i to im daje kakvu-takvu sigurnost jest njihova nekretnina. No, to nije pisalo, ve je stajalo da bi porez bio udarac i za brojne dobro stojee koji su svoje bogatstvo pretoili u stanove. Krajem godine ih kupuju razni pripadnici slobodnih profesija kako ne bi morali platiti porez na dobit ili porez na dohodak. U tim nekretninskim carstvima ti su ljudi neoporezivo spremili milijune, a usput ih i iznajmljuju i jo na njima zarauju, a proraun od svega toga ne vidi ni lipe. (Zapravo, vidi - pet posto vrijednosti nekretnine je porez koji se plaa prilikom kupnje, ali to u tekstu nije spomenuto, valjda nije vano, ne znam). Potom je konano pisalo da bi porez na nekretnine, naravno, pogodio i brojne prosjene graane, ali znantno manje nego bogatae. Meni se nekako ini da bi ih pogodio znatno vie nego bogatae, jer oni nemaju meki jastuk na koji se mogu prizemljiti u sluaju financijskog oka. No, pisalo je, praved na e vlast (jo ekamo takvu) porez na nekretnine uvesti tako da prosjenog ovjeka uope ne pogodi, jer e mu se istodobno smanjiti neki drugi nameti, poput poreza na dohodak i doprinosa, a komunalna se naknada ionako mora ukinuti jer je ona samo nepravedni oblik poreza na nekretnine. Sva srea da emo dobiti pravedni - i ispriavam se to me prethodna reenica nije ni naj
338

JH . p o g la v lje N EM O JTE SJESTI JER IM A JO V IJESTI

manje umirila, jer sam pogledao neke kalkulacije napravljene u okvirima kraj teksta pa ne mogu zamisliti da smanjenje poreza na dohodak i doprinose (a razliku e ionako zadrati poslodavci, jer veina ljudi dogovara plae u neto iznosima) dosegne razine koje moe dosei godinji porez na nekretnine, ba rem prema primjerima koji su navedeni u tabelama. A komunalna naknada je ionako mala, ako je samo ona problem. to se mene tie, nek ostane, dao bog vie takvih nepravdi koje se niti ne osjete. Slijedila je jo jedna tona izjava. Da e taj porez iz temelja promijeniti hrvatsko drutvo. Naalost, da, i to u smjeru straha i nesigurnosti, a to je smjer interesa Elite, nema tu ni trunke razmiljanja o dobrobiti ljudi, mada se sve predstavlja kao velika srea za hrvatski proraun, to je automatski valjda i sre a za sve nas. Pisalo je da se politiari (s razlogom) boje uvoenja tog poreza, meutim, ne uvedemo li porez na nekretnine, Hrvatska e biti jedina europ ska zemlja bez njega, to se sigurno nee sviati Bruxellesu jer u europskom sustavu vrijednosti onaj tko ima, stan, kuu, vikendicu... nije siromaan,a tko nije siromaan, mora plaati porez. Da li me to boli srce to se to ne bi svialo Bruxellesu? Ne, mislim da je ipak rije o jednom drugom organu. Napokon smo uli glavni i jedini razlog uvoenja poreza na nekretnine, ovo sve drugo je bilo blebetanje: kljuno je to to se Bruxellesu nee sviati ako ga ne uvedemo. Naravno, nee sviati je eufemizam. To je kao kad se u gan gsterskim filmovima nekom nie rangiranom mafijau kae da se neto efu ne svia. To znai da si pokojni ako ne napravi onako kako m u se svia. Mafijai to znaju. Pisci ovih lanaka isto. No, ve smo osjetili dodire diktature zvane EU, pa je zato dalje pisalo da stoga, ma koliko se politiari bojali, jednog e dana i taj porez morati uvesti. Zanemarimo to ga graani ne ele, nema veze ni to politiari oklijevaju, eli ga EU, i to je jedini razlog njegova prisilnog uvoenja. A nita od onog ime se mazalo oi u prvom dijelu lanka. Kako smo dosad ivjeli bez poreza na nekretnine, tako moemo i odsad, to je barem sasvim jasno i iskustveno potvreno. Sigurno je da nas taj porez eka. Ovakvi lanci slue tome da nam ga pred stave kao nunost, a ne kao neto oko ega bismo mogli imati pravo izbora, kao i da nas postupno naviknu na tu ideju. Pitanje je koliki bi mogao biti i tko e ga plaati. Svaka zemlja ima drugaiji recept, ovisno ciljevima, tako je bar pisalo. eli li drava porezom na nekretnine samo potaknuti trite, oporezivat e viak kvadrata, dakle drugi stan, vikendicu i slino. eli li da joj taj porez
339

5VE PlSE U NOVINAMA (...h poneto I ne) Kre'.lmlr MISak

postane ozbiljni porezni prihod kojim e ravnomjernije rasporediti porezni teret s onih koji rade na one koji imaju, oporezivat e sve. Porezne stope su takoer jako razliite. U nekim su zemljama izraene u eurim a po kvadratu, drugdje u postotku vrijednosti. Dakle, stajalo je u lanku, ne znamo jo kakav e porez u Hrvatskoj biti (oito se uope ne dovodi u pitanje to da e ga biti, mada navodno ivimo u demokraciji, pa bi teoretski trebalo biti mogue i da ga se ne izglasa. Samo teoretski), ali se znaju posljedice koje njegove varijante mogu imati. Slijedilo je etrnaest toaka s raznim primjerima. Primjerice, ako se bude oporezovao samo drugi stan, oekuju se lani razvodi u kojima e se brani drugovi prijavljivati na raznim adresama da izbjegnu plaanje, a ako se porez na nekretnine bude plaao prem a broju lanova domainstva (recimo da je za svakog lana domainstva neoporezivo 20.000 eura), tada bi se ljudima vie isplatilo ivjeti zajedno kako bi platili manji porez. Potom je reeno da, kako uvoenje poreza na nekretnine podrazumijeva ukidanje poreza na prom et ne kretninama, vie nee biti razloga za to da ljudi u kupoprodajne ugovore piu manje cijene. Dodue, ne vidim to e tim e dobiti i zato je to uope vrijedno spomena u tom sluaju. Ako je ovo trebala biti neka prednost uvoenja poreza na nekretnine, zvui besmisleno. Itd., itd.... Neu vas zamarati sa svih etrnaest toaka, samo u spomenuti one koje najvie zadiru u ivot ljudi. Recimo, u toki est pisalo je da, bude li se porez na nekretnine plaao prema vrijednosti, slijedi val masovnih seoba jer e ljudi m orati ivjeti tamo gdje si to mogu priutiti. Samac u centru grada, u stanu od 80 etvornih metara vrijednom 200.000 eura, uz stopu od 0,8 posto plaao bi godinje oko 11.700 kuna poreza, to si m nogi nee moi priutiti pa e se morati seliti tam o gdje je jeftinije i gdje si mogu priutiti porez. Kad djeca odrastu i odsele se od rodite lja, ti e roditelji potraiti manji stan kako bi plaali manji porez, a u njihov e doi neka druga obitelj s malom djecom. Neto nedostaje u svim ovim kalkulacijama? Rije dom . Pada mi na pam et nekoliko ljudi iz moje ue i ire obitelji kod kojih ova tako jednostavna statistika uope ne bi bila bezbolna. Moj stari je cijeli ivot izgraivao police po stanu za svojih nekoliko tisua knjiga; on ne moe samo tako otii negdje drugdje. Moja stara im a svoj kut u stanu ve etrdeset godi na, s vrem enom oblikovan poput nekog zapovjednog m odula u svemirskom brodu, s puno polica, tako da joj je sve pri ruci: od knjiga o psima, videa, tele vizije, radija, do telefona i laptopa. Uz to, svaki dan znaju navratiti susjede sa

340

7H. poglavlje NEMOJTE SJESTI JER IMA JO VIJESTI

sedmog, estog i prvog kata, koje poznaje ve desetljeima. Takoer, sa svim susjedima na katu moji roditelji imaju razraen sustav kupovina samo po jed nog primjerka raznih novina i magazina koji potom krue po katu jer si ih meusobno ostavljaju u vreicama koje objese na vanjske kvake vrata. Moj bivi punac je gradio kuu u nizu kua, jer je tako planirana ta etvrt, ona ima tri etae (mada iznutra ne djeluje prostrano) pa vjerojatno im a dosta kvadrata, a sa svojom mirovinom ne bi mogao plaati porez. Ali gdje e otii, u sluaju jednog od scenarija opisanih u novinskom tekstu? To je njegov kvart, u kojem ivi etrdeset godina, tu m u je rodbina, prijatelji, susjedi koje poznaje, krajo lik koji m u je blizak. Zar e se pod stare dane on, ili bilo tko od njih, jednog dana morati seliti u neko nepoznato susjedstvo? U svojim godinama e morati sticati nova prijateljstva? O krutno i apsurdno. Moja sadanja punica pak ima stan (u kojem joj ive suprug i ker) i usku kuicu (jednu od onih prigorskih vikendica-kleti) s dvije etae na brdu u kojoj ona provodi veinu vrem ena jer tam o im a azil za pse. Zaboravio sam rei, im a m irovinu 1500 kuna kuna i njoj bi i porez od petsto kuna godinje bio nedohvatljiv. Ali prema Europskoj uniji, ona je imuna jer moda ima par kvadarata previe. Evo daljnih isprika za uvoenje poreza na nekretnine. Neke zvue logino, poput onih da e se vlasnici potruditi iznajmiti svoje nekretnine, a vea ponu da rui cijene. Takoer, svi e ti podstanari m orati biti prijavljeni, pa e se pla ati porez na taj prihod. U toki devet objanjeno je da e zemljita pojeftiniti jer vlasnici vie nee moi ucjenjivati dravu kad bude gradila cestu ili graevi nare kad ele graditi stanove. Mogue, ali ako je samo to problem, moda ga se moe rijeiti donoenjem zakona koji e se ticati zemljita, a ne stanova i kua. U toki deset se navodilo da e stanovi biti jeftiniji, pa e i zemljita biti jeftinija. Tko zna? Osobno, nikad ne podcjenjujem ljudsku pohlepu, a pogo tovo ne pohlepu banaka koje kod nas s graevinarima ulaze u projekte kao sufinancijeri, a ne puki kreditori, i onda ne ele sputati cijene stanova, ak niti u krizi poput ove, nego ekaju da se drava nekako iskobelja, pa da mogu ostvariti dobit kakvu su zamislili. Jedanaesta toka ila je tako daleko da je obeavala da e porez na n e kretnine - donijeti zaposlenost. Autor se pita to je donijela kriza, i odgovara: zbog straha da e ostati bez posla, ljudi su prestali kupovati stanove, a banke su prestale masovno odobravati kredite iz straha da ih nee moi naplatiti. Graevinari su poeli ostajati bez posla i poeli otputati ljude, a uz stanograd nju je vezano dvjestotinak tisua radnih mjesta. Porez na nekretnine navodno e obrnuti proces jer e jeftinija zemljita i jeftiniji stanovi pokrenuti ciklus u

341

SVE PIE U NOVINAMA

poneto I ne) Kn-'.llnli MK.ik

suprotnom smjeru. Za jeftinije stanove bit e vie kupaca nego za skupe, to e graevinarima donijeti vie posla i otvoriti vie radnih mjesta. U zadnjoj, etrnaestoj toki, ilo se jo dalje i tvrdilo da e porez na ne kretnine dovesti do - manjeg vanjskog duga. Vjerovali ili ne. Naime, osim po golemoj koliini kvadrata koje posjedujemo, poznati smo po nedovrenim kvadratima. Kue u Hrvatskoj su goleme i neobukane, pravi gutai energije. Porez na nekretnine plaa se na useljive, upotrebljive nekretnne, pa e lokalnoj vlasti itekako biti vano da se zapoete kue to prije dovre, to ukljuuje i fasadu. Na samom kraju pisalo je da ponegdje u svijetu opina ak oduzima kuu ako nije dovrena u razumnom roku, primjerice za dvije godine, ili naplauje kaznu zato to nije dovrena. Vlasnik nema novca? Dobro, onda neka je proda i stanuje u onome to si moe priutiti. Kakve veze s time ima vanjski dug? Da, ba to i mene zanima. Pa, reeno je, energiju dobrim dijelom uvozimo, a ekonomisti su ak izraunali da bi, kad bi svi stavili fasade i tako svoje kue uinili tedljivijima, potronja energije pala za milijardu dolara. Koliko dobrih razloga da se to prije uvede porez na nekretnine. Na kraju teksta napravljene su kalkulacije za obitelj koja posjeduje stan, vikendicu na moru i kuu na selu, i to u tri varijante: najstrooj, blaoj i blagoj. Ovisno o tome radi li se o obitelji ili samcima, uz stopu od 0,8 posto, godinje bi se porez na nekretnine kretao u rasponu od maksimalnih 12.500 kuna do minimalnih 3600 kuna godinje. Nakon to sam upio sve te logine razloge za uvoenje poreza na nekret nine, odluio sam napraviti mentalni eksperiment i zamisliti niz ljudi koje po znajem ako su izloeni nekoj od spomenutih inaica tog poreza. Neke sam ve spomenuo, a vi moete i sami primijeniti neke od opisanih scenarija na ljude koje znate i ije financijske okolnosti i ivotne okolnosti i navike poznajete. Sjeam se jednog poznanika, koji ivi samo od prevoenja, a koji je prije godinu dana, kad je nauo da se radi na prijedlogu nekog zakona o porezu na nekretnine kojim e se sve nekretnine oporezivati godinje s jedan posto njihove vrijednosti, bio uasnut. Izraunao je kvadraturu kue svojih roditelja u kojoj ivi i procijenio da e dobar dio mjeseci raditi samo za taj porez. Ilu stracije radi, za kuu vrijednu samo 100.000 eura, godinji bi porez mogao biti 1000 eura (prema jednom od moguih izrauna). Za onu vrijednu 200. 000 bio bi 2000 eura. Naravno, informacija o uvoenju poreza na nekretnine tada je bila neprovjerena (ali, naalost, vremenom se provjerila). Zato sam nazvao jednog kolskog prijatelja iz jedne (manje) stranke da ga pitam zna li to o

342

28. poglavlje? NEMOJTE SJESTI JER IMA JO VIJESTI

uvoenju poreza na nekretnine. Nije uo za to, ali mi je rekao da je tih dana u novinama, negdje u donjem uglu, proitao mali lani u kojem je pisalo da e se porez na vikendice poveati devet puta. Korak po korak. Kad je rije o Eliti i njenim planovima, stvar nikad nije samo u novcu, ve u irenju kontrole i nesigurnosti. Ono to Hrvatsku jo uvijek razlikuje od, prije svega anglosaksonskih zemalja, a onda i nekih drugih europskih ze malja, jest to to ovdje, zahvaljujui komunistikoj prolosti, ima puno ljudi koji su vlasnici stanova u kojima ive. To je rijetko spominjan, ali znaajan podatak koji ima veze i sa stupnjem slobode. Nisu rijetke prie o tome kako je lako u Americi postati kloar. Jedne sekunde si yuppie i ima super kuu i auto; druge sekunde te kriza pomete i ostane bez posla, a vrlo brzo i bez kue. Ostaje ti samo klupa ili kontejner. U vezi toga bila je pouna pria jednog mog prijatelja koji se prije dosta godina, napustivi jedan siguran posao kojim je bio dubinski nezadovoljan i tek pokuavajui zapoeti neto drugo, naao potpuno dekintiran. Ali svejedno, ispriao mi je, nije mogao propasti - zato jer je imao svoj vlastiti jednosobni stan. Mogao je otii kod mame na ruak, prijatelj bi mu dao pedeset kuna, baka sto kuna, mogli su mu ugasiti i struju, ali kad bi naveer doao u svoj vlastiti stan, osjeao bi se kao ovjek. Njegovim rijeima: Mogao sam rei ne ivotu, ako sam htio. Sto je u tom trenutku ivota i uinio. Bez ikakvih posljedica i bez opasnosti da se probudi u kontejneru. Kako uvaliti ljude-vlasnike u taj psiholoki kontejner-model? Godinji porez na nekretninu od 1 posto ini se sasvim dobrim poetkom.
*****XX *****X XX **X *X

Kao i kod svega drugoga, iluminatska ekspozitura zvana Europska unija na porezu na nekretnine inzistira iz sasvim drugih razloga od onih koji se predstavljaju, a to je irenje straha i nesigurnosti. To je bar moje miljenje. Nadam se da jo uvijek nije protuzakonito misliti neto drugaije od onog to se tvrdi u novinama. Ali mislim da se jednostavno nikad ne treba izgubiti iz vida jedan od ciljeva (zapravo sredstava) Elite i Novog svjetkog poretka (ak i jasno reen na sastancima Bilderberke skupine), a to je: imati stanovnitvo preokupirano brigom za vlatitu egzistenciju, proeto strahom i nesigurnou, koje nema niti vremena niti snage niti volje dignuti glavu i pogledati to m u se dogaa. To nije mata, u SAD-u se to ve zbiva, a skovan je ak i naziv za takve ljude, kojih ima puno: ,,working poor. Ironino, ali uo sam taj izraz od Geor343

5VE PlSF U NOVINAMA (...a poneSto I ne) Ktr'.lmli MKak

gea Busha mlaeg. Zaposleni, ali siromani. To su oni koje ponekad vidimo u amerikim filmovima ili sreemo u reality serijalima poput Clean House, ljude koji rade dva posla, preko dana jedan, a naveer drugi, i jedva spajaju kraj s krajem. Dosad si mogao raunati da se moe zakljuati u svoj stan i da ti tamo nitko ne moe nita. No, ta vrem ena ele ostaviti iza nas. Moete se izmicati europskoj i svjetskoj diktaturi, doputati joj da posvu da stavlja kamere, da kreira krize i ratove, uvodi besmislena pravila koja dre siraju ljude poput takora u labirintima, moete im i rei slaem se sa svime to nameete, samo me pustite na m iru u mojoj sobi da gledam kvizove i sa punice, ali je uzalud. Njihova e vas ruka na kraju dohvatiti i u vaoj sobi, koju smatrate zadnjom crtom obrane. Naravno, samo ako im to dopustite. Jer prava priroda stvarnosti ini nas monima. Naznake toga dala su m n o ga otkria parapsihologije, discipline sustavno gurane u stranu i ridikulizirane. Zanimljive su spoznaje stigle i od dr. Harryja Oldfielda, izumitelja PIP-kamere koja registrira uzorke i interferencije fotona, pa pom ou raunalnog progra ma ureaj analizira intenzitet svjetlosti polja i suptilna energetska polja tijela ili predm eta koji se skenira. Oldfield je snim ao i ljude koji su izgubili neki od udova. Kad se ispitanik prisjetio svoje izgubljene ruke tad se ona pokazivala i u energetskom polju (pomalo nalik efektu fantomskog lista kod Kirlianove fotografije, kad se na slici vidi energetski otisak i onih dijelova lista koji su odlomljeni). Zato je Oldfield rekao da mi predstavljamo stanje svijesti. Ako smo u dobrom, pozitivnom stanju svijesti, tad se nalazimo u ravnotei kao cjelovita ljudska bia. Na temelju brojnih snimanja PIP-kamerom, Oldfield je zakljuio da pozitivna i svjesna nam jera moe utjecati na prom jenu energetskih oblika u nevidljivom svemiru suptilnih energija i rekao: Vjerujem da PIP-kamera prikazuje subatomsku energetsku m atricu od koje su sastavljene fizikalne m o lekule. Poput vas, ja sam ustvari prikaz koji se odailje iz nekih drugih, multidim enzionalnih podruja stvarnosti. No, za poetak nije ni potrebno ii tako daleko. ini se da je dobar prvi korak inform iranje i razumijevanje. Jer, njih je tako malo, a nas je tako puno. Zato nas se i toliko plae, a jedini nain kako mogu provesti svoje ciljeve jest manipulacija iz sjene. Svi istraivai koji su se bavili istraivanjem urote i plana uvoenja N o vog svjetskog poretka, potpuno se poklapaju u informacijama i zakljucima do kojih su dolazili neovisno jedni od drugih. Onaj dio kod kojeg se razlikuju jest pitanje gdje se nalazi vrh piramide. Kritiari Europske unije smatraju da

344

28. poglavlje NEMOJTE SJESTI JER IMA JO VIJESTI

su na v rhu piram ide in te re si Velikih europskih zem alja, bivih kolonijalnih sila koje sad pokuavaju ostvariti kolonizaciju na drugi nain. W illiam E ngdahl usm jeravao je panju a a b ritansku i am eriku politiku elitu, D aniel E stulin n a D rubu Bilderberg* hrvatski istraiva i a u to r krffige Politika biblija K arino H rom in n a svjetsku financijsku oligarhiju, a David Icke n a gm azovske entitete. U stvari su svi u pravu, jer je sve to isto. N o, koliko god b io zanimljiv, taj d io je zapravo m anje vaan. O naj najvaniji, kljuni, jest - p ro g ram iran je um ova. P onovit u ga jo jed n o m : P rogram iranje um ova, O brazovanje i m ediji su nas isprogram irali g e n a rtlp o i predstavili nam vie nego m anjkavu sliku stvarnosti, a o n d a se ljude jo d o d a tn o p ro g ram ira Za po treb e raznih situacija. M oda ovo zvui prefantastino, ali toliko je p rim jera oko nas. Sjetite se, Mfiima, onih situacija i poetka Prvog svjetskog rata, o k ojim a Jffi snim ljen i film. P fv l Boi u rovovim a, Zatije u bo rb am a i ljudi iz rovova suprotstavljenih stran a poeli su se posjeivati i estitati si Boi. G ak s a I niagomet zaigrali. M edurovovske posjete izm e u F rancuza i Engleza te N ijem aca poele su se kao epidem ija iriti itavim frontom , koji se zbog toga skoro raspao. Jedni SU prfB iall fSiifu, d ru g i su donosili lugUi U z&ru bi se razili, to jest oni koji su bili posjetitelji, vratili bi se u svoje rovove. P u n o su se i slikali sa svojim novim prijateljim a. Tu su nastupili p ro b lem i je r su m ladi engleski vojnici slali zab ri nutim f iti|im a kugi Fotografije iMs|jim novim njem akim prijateljim a, n a kojim a su;iagrljeni i nasm ijelb n i s n av o d n im neprijateljim a i zlikovcim as p a su i ljudi u dom ovini, iji su sinovi otprem an i n a (st)ratite, poeli postavljati nezgodna pitanja vladam a. im se rat prepustio ljudim a, jzamalo je propao. K ad su vojna zapovjednita vidjela o em u se radi, p o le la je cenzura. Rije: je o zaraenim narodim a, koji se m rze, a ne d a s e sa d tu drue. je id e alna za m anipulacije svih v rsta je r je ustrojena p iram id aln o i hijerarhijski, ba' onako kako bi se danas htjelo u strojiti cijeli sjje fc Kod takve stru k tu re vlasti, nikom e w& n e m ora objanjavati zato neto m o ra napraviti, je r o n n e m ora znatj iru sliku. Boi je proao, n areeni su nap ad i n a obje strane i tako je taj nap ad m ira okonao. D o sljedeeg je Boia ve n a obje stran e poginulo toliko ljudi da je zaista posijano sjem e m rnje j vie nikom e nije p adalo na p am et

pos|spfatij ift ;
M ir je sprijeen, lrvo program iranjem i hukanjem u dravam a prije rata, oblikovanjem javnog m nijenja kroz m edije koji su dem onizirali budueg n e

345

SVF P lSF U N O V IN A M A (...a po ne to I ne) KiM Im lr M llik

prijatelja, a potom naredbama, silom i cenzurom kad je ve lopovsko meso dovedeno u rovove, pa se oekivalo da se primjereno i ponaa. 1 konano, pro gramiranjem kroz ratne situacije, a stvari su se dalje razvijale po inerciji. v esto sam znao uti tezu da su ljudi zli, da je ovjek ovjeku vuk i da je civilizacija jedina brana izmeu nas i sveopeg divljatva, otimaine i klanja. Ne moram posebno napominjati da se nije takvom pokazala, ali zadnji put kad sam vidio te teze, to je bilo u fenomenalnom nagraivanom i vrlo informativnom dokumentarnom serijalu Century o f the Self. Osim H i je tamo navedeno da je Freud doao do ba takvog zakljuka ponukan onime to |e vidio tijekom Prvog svjetskog rata, a potom i na ulicama vlastitog grada i drave u kriznim poslijerat nim godinama, pa zakljuio da je ono iracionalno u ovjeku izvor svih problema, i osim to je predstavljena povijest razvoja utjecaja ideja, djelovanja i manipula cija njegova neaka Edwarda Bernaysa na drutvo u cjelini - o d reklama, politi kog marketinga, razvoja tzv. odnosa s javnou pa do njegove umi|<$anosti u dravne udare u Srednjoj Americi iz kojih je stajala United Fruit Company, koja je takoer bila jedna od Bernaysovih klijenata - posebno m i je zanimljiv bio jedan detalj koji je govorio o razdoblju Drugog svjetskog rata. Gledao sam desetke ratnih filmova o Drugom svjetskom ratu i proitao desetke knjiga, ali nigdje nisam naao informacije koje su predstavljene u ovom serijalu. Kad su se bitke na europskom kontinentu zahuklate, 49 posto svih vo jnika vraenih kui povueni su iz borbe radi mentalnih problema, zna i ne radi rana ve zbog psihikog sloma To je nevjerojatna brojka, za koju nije ni udo da nije oglaavana. ekale su ih psihoanalitike ordinacije, tada su u m odu uli oni slavni kauevi, ali psihoanaliza nije samo pokuavala pomoi im. Pokuavala je i odgovoriti na pitanje koje je muilo vojno zapovjednitvo: to je tim ljudima, zato ne m ogu ratovati dulje od dva dana da se ne slome, to im je tako teko u tako prirodnoj stvari: izlaganju sebe neizm jernom strahu i ubijanju drugih ljudi, a sve za domovinu? Odgovor je, koliko jednostavan, toliko i generalima neprihvatljiv: Ljudska priroda. Ljudska priroda (ako zanemarimo povremene kemijski uvjetovane ek splozije temperam enata) je ljubav, a ne mrnja. Ne poznajem nikoga tko eli doivljavati uas i bol ili ubijati druge ljude. Poznajete li vi? To je zato jer ljudi imaju empatiju. Kao to je prikazano u Blade Runneru, to je temeljna ljudska osobina i svojstvo. Zato mi je uvijek bilo toliko nevjerojatno gledati dokumentarce o ratnim zloincima, koji bi tijekom radnog vremena tamanili ene, djecu i starce, a

346

28. poglavlje NEMOJTE SJESTI JER IMA JO VIJESTI

potom doli kui i grlili vlastitu djecu koju su voljeli. Nisam jedini koji je bio zgroen koliinom uasa i patnji koje jedno ljudsko bie moSe nanijeti dru gom. iM aslo moe biti? Ali, s druge strane, Ijubav prema vlastitoj djeci ssorno pokazuje da ljuba* i empatija u tim pa to im se; onda dogaa da se u drugim situacijama ponaaju kao da je nema? Dogaa im se programiranje. Ljudska priroda je mir, a ne rat. Suradnja, a n^fceinkurencija. Ljubili a ne strah (i, posljedino, mrnja). Sustav; politika elita, religija, voe ili mediji (ili svi zajedno), ti koji imaju mo samo zato jer im ljudi doputaju da imaju mo, uvijek prvo iprogramiraju ljude tako da odreene skupine drugih ljudi prestanu doivljavali ka ljude ili ih doivljavaju kao prijetnju. Dakle, podijtefe ljude na sukobljene stra ne. Nita novo pod suncgH - navadi, pa vladaj. Ali ta se podjela cijelo Vrijeme nalazi samo u glavama ljudi. Macte m isprogramiranima ini stvarna So je tek hipnotika iluzija. No, onda se takvi ispragramirani ljudi mogu prema drugim ljudima odnositi kao to se mi odnosimo prema korovu u polju - potpiSsft ga hrolBipke emocije* Potom se i sami nau u situacijama gdje vlada nasilje, gdje dobiju potvrdu onog to im je reeno jer ih s druge strane aasfifei jfenako isprogramirani i ispaeni ljudi i pokuavaju ubiti, pa niti njima ne preostaje drugo nego da ih mrze i ubijaju, pogotovo kad vide i zloine koje je taj nepri jatelj napravio, i vremenom, sve ttritu a d je dodatno isprogfamiraju ljude da mogu ppe trepnuvi ubijati i S titt strah i Uas. No, bolest zvana PL'SP govori da se cijelo vrijeme neto u njima protiv toga buni. Zbog ranga toga, B jum eria obrane od Novog svjetskog poretka ne na lazi se u politikoj areni (kojom vlada Elita), niti u ulinim pfflassv|edima ili oruanoj revoluciji (koji afe sSSjim nasiljem samo dati jpfW Eliti da uvede nasilne i centralizirane mjere; ne treba biti jako pametan da se to uvidi), ve u glavi svakog ovjeka, u njegovim uvjerenjima i shvaanjima. To jest, poeljno bi bila da su njegova, ali to svaki ovjek treba sam provjeriti. Kad s i maao ukloni programiranje uma i uvjetovanost nalik PavlovIjevom refleksu, sasvim e prirodna stvar biti odustajanje od suradnje sa susta vom porobljavanja, ma koliko to sad zvualo apstraktno. Novi svjetski poredak je igra koja se zbiva samo u n a i^ glaVl* S promjenom se mole poeti odmah, o d stava i shvaanja koji nosimo u glavi. Jednog dana emo doi i do toga da jcijeli svijet tek prikaz u naoj glavi: nain kako je na mozak dekodirao elektrine impulse iz osjetila i izbor
347

S V E P I E U N O V I N A M A

{...a p o n e i t o i n e ) K re im ir M ts a K

frekvencija koje je izabrao za dekodiranje. Ali, pria tu postaje malo sloenija i nadilazi okvire koje sam postavio a ovu knjigu. Morat ete ih potraiti u drugim knjigama, onima poput Hdlo$$ijhkoggyemira, ili uzeti y$huactt pa i S m i iiskttSiti pravu prirodi svijeta oko nas, ili nai neki trei, samo va nain.
M(%,svim dobar poetak je znati proitati zbivanja oko nas.

348