BOSANSKI EJALET OD 1580-1606

1580 godina predstavlja prekretnicu u deavanjima na prostoru Bosne nakon dolaska Osmanlija. Te godine dolazi do osnivanja Bosanskog ejaleta koji je po mnogo emu bio karakteristian. To se ogleda u tome sto Bosanski ejalet nije osnovan odmah nakon pada Bosanskog kraljevstva 1463 godine. Njegovo obrazovanje trajalo je punih 170 godina a konano je ejalet osnovan 1592 kada je pala i posljednja utvrda Bihad. Glavni razlog osnivanja Bosanskog ejaleta bio je taj to je Ferhad beg Sokolovid osvojio veliko podruje naroito na podruju Bosanske krajine nakon ega Porta donosi odluku o osnivanju Boasnkog ejaleta. Hazim abanovid je na osonovu arhivske grae zakljuio da je Bosanski ejalet osnova negdje u periodu izmeu 25 aprila i 23 septembra 1580 godine. U nje n sastav uli su : Bosanski, Hercegovaki, Kliki, Pakraki, Krki te Zvorniki i Poeki sandak koji je do tada bio u sastavu budimskog ejaleta. Bosanski beglerbeg bio je samostalan o djelovao je po svome nahoenju u svim vidovima upravnog i vojnog ivota pokrajine. Beglerbegov dvor bio je minijatura dvora velikog vezira. Beglerbezi su imali itav niz dvorjanika i znatan broj dostojanstvenika na svome dvoru koji su nazivali jednim imenom kapu halk. Prvo sjedite Bosanskog ejaleta bilo je u Banjoj Luci koja se tada poela naglo razvijati, zahvaljujudi i prvom beglerbegu novoosnovanog ejaleta Ferhad pai Sokolovidu. Granice Bosanskog ejaleta do kraja XVI proirene na raun hrvatskih teritorija. Poetkom 17 stoljeda u Bosanskom sandaku, kao glavnom sjeditu ejaleta, bilo je ukupno 55 nahija, sa 75 % muslimasnkog stanovnitva i 25 % krdanskog stanovnitva. Ferhad beg Sokolovid je za svoje zasluge dobio nadlenost nad svih sedam sandak i na tom mjestu ostao je do svoje smrti tj sve do 1588 godine. Sa osnivanjem ovog ejaleta ovaj bosanski namjesnik je pod svoju vlast dobio teritorij vedi nego to je i jedan bosanski kralj ikada imao. U narednih nekoliko godina dolo je do novih teritorijalnih irenja naroito za vrijeme Hasana pae Predojevida, a na kraju se ispostavilo da je za vrijeme njegove vladavine osnovan jo jedan sandak a to je Bihadki nakon pada bihada 1592 godine. Kasnije 1600 godine iz

Bosanskog ejaleta je iskljuen Poeki sandak i pridodan Kanikom ejaletu a takva podjela zadrala se tokom cijelog XVII stoljeda. U to vrijeme Bosanski ejalet se prostirao od apca do Jadranskog mora i od Zveana do Virovitice. Za ovaj period najznacajnija linost je svakako bosanski namjesnik Hasan paa Predojevid koji je i nakon osnivanja ejaleta nastavio sa njegovim irenjem. Brojni drugi namjesnici su osvajali nove gradove pa i cijele krajeve. Hasan paa Predojevid po nekima je porijeklom iz Luaca kod Sanskog Mosta a po drugima sa podruja Hercegovine. Vrhunac svoje karijere on je doivio kada je 1591 godine po stavljen n amjesto bosanskog namjesnika, a sve to zahvaljuljudi dovjici svojih pobornika koji su se nalazili na sultanovom dvoru Sijavuu pai i Dervi pai Bajezdagidu. U periodu poslije 1591 godine poinje da raste napetost izmeu Bosanskog ejaleta i Aus trije, a glavni razlog tome je bio to je austrijski car znao za ratobornost ovog bosanskog namjesnika te je traio njegovu smjenu, ali bezuspjeno. Moe se redi da je podruje ejaleta bilo nakon svoga osnivanja uglavnom mirno podruje puni deset godina no nakon 1591 godine na pograninim dijelovima poinju se javljati sve vie manji sukobi koji su kasnije izrasli u vede. Prve akcije zapoele su jo prilikom izgradnje Petrinje na udu Petrinjae u Kupu, gdje je jo za vrijeme izgradnje ovog grada Hasan Predojevid zapoeo mobillizaciju vosjke i poeo vriti upade u pravcu Bihada i Ripa. Nakon to je osvojio Goru i Hrastovicu njegov sljededi cilj bio je Bihad. Do prvog pohoda bosanske vojske dolo je 10 juna 1592 godine kada se vojska sa velikim brojem topova i naoruanja uputila u pravcu ovog grada, a sam namjesnik se pridruio nakon nekoliko dana. Borbe oko grada trajale su punih devet dana jer zapovjednik grada Josip Lamberberg nije htio da se preda Hasanu, ali nakon to je grada granatiran nekoliko dana uzastopice dolo je do predaje. Nakon osvajanja Bihada Bosanskom ejaletu je dodan novi osmi Bosanski sandak, a cijelo to vrijeme sjedite ejaleta je bilo u Banjoj Luci. Meutim, irenje ejaleta pod vodstvom Hasan Pae je i dalje nastavljeno jer je namjesnik preao Kupu i uspio da porazi Tomu Nakaa kod Bresta, ali je to bilo bezuspjeno. Jedan od najvedih pohoda koje je izveden u periodu od 1580 do 1606 godine zbio se u toku 1592 i 1593 godine kada je izgraen most preko rijeke Kupe i kada je 10 000 mobilisanih

bosanskih vojnika polo u pravcu Siska. Tu je bosanski namjesnik trebao da dobije pomod od v.v Sijavua pae meutim kako je dolo do odreenih smjena Hasan paa Predojevid je ostao sam. Nakon saznanja da je bosanska vojska prela Kupu Toma Erdodi je o kupio veliki broj vojnika i krenuo u susret bosanskom namjesniku. Do sukoba je dolo 22 juna 1593 godine gdje je ubijeno gotovo 7 000 bosnskih vojnika, a sam Hasan paa Predojevid je izgubio ivot. Nakon ovog tekog poraza u Bosni je u toku 1593 godine dolo do uvoenja institucije odakluk timara po emu je Bosna bila specifina u odnosu na ostale dijelove Osmanskog carstva. To se ugledalo u tome da je veliki dio zemlje nakon pogibije velikog broja spahija ostao upranjen, a kako je Bosna bila jedan od glavnih podruja prihoda Osmanskog casrtva dolo je do ove promjene. To se ogledalo u tome da da su sinovi poginulog spahije dolazili u posjed timara tj zemlje svoga oca i nastavljali sa njenim obraivanjem te su preuzimali na sebe svu odgovornost jednog spahije. Takoer ako poginuli spahija nije imao sina zemlja se dodjeljivala njegovim srodnicima ali iskljuivo po mukoj liniji. Smatra se da su odakluk timari uvedeni nakon poraza kod siska i to od strane Mustafe pae Ajaspaid. Ova promjena de kasnije imati za posljedicu da na podruju Bosne dolazi do isticanja pojedinih osoba naroito bosanskih begova i drugih vojnih plemida. Moe se redi da je u periodu izmeu 1580 do 1606 godine na podruju Bosne dogaaju se odreene prilike koje de usmjeriti tok daljnjih zbivanja na prostoru Bosanskog ejaleta. Jedna od uobiajenih pojava ovog vremena bila je i gradnja kapetanija naroito na pograninim djelovima Bosne, iskljuivo u Krajini. Pa je tako nakon neto ranije osnovanih kapetanija dolo i do osnivanja Krupske 1592, Bihadke prije 1596, Gabeonske kapetanije. Od ukupno 5 kapetanija u XVI stoljedu dvije su bile u bihadkom, jedna u Bosanskom, jedna u Klikom i jedna u Hercegovakom sandaku. U preiodu izmeu 1580 i 1606 godine na planu kulturnih prilika sa svojim djel ima isticao se Hasan Kjafija Prudak koji je rodom bio sa podruja Prusca. Ovaj psiac poeo je da uoava da zapravo Osmansko carstvo sve vie poinje da pada u krizu nakon to je izgubilo brojne bitke. Tako je on odluio da sastavi jedno djelo koje je htio uruiti osmanskome sulatanu Mehemdu III. Ved prvu verziju napisao je 1596 godine te podnosi molbu da se ona urui sultanu. Meutim na prijedlog v.v. Ibrahima pae Novoeherlija on ju je preveo na turski jezik te je

tek onda bila uruena sultanu. Sultan je bio oduevljen njegovim djelom koje je ukazivalo na slabljenje timarske organizacije u carstvu i slabljenje poslunosti janjiara, pa je tako i sam nagraen od sultana kada je postavljen za doivotnog nakjesnika Prusca. Njegova knjiga nosila je naziv Temeljne mudrosti o ureenju svijeta.