Hou da budem kao druga djeca

Izvjetaj o poloaju djece u pokretu u Bosni i Hercegovini

Banja Luka, 2013

[ovaj tekst na unutrasnju koricu

Save the Children je vodea nezavisna organizacija za djecu u svijetu. NAA VIZIJA je svijet u kojem svako dijete ostvaruje pravo naivot, zatitu, razvoj i u ee. NAA !I"IJA je da podsti emo pozitivne pomake u na inu na koji se svijet odnosi prema djeci i da postiemo trenutne i trajne promjene u nji#ovim ivotima. $ "ave t#e %#i&dren '()* +va pu,&ikacija je proizvedena u okviru projekta -Zatita djece u migracijama u regiji "jeverozapadnog .a&kana/. +vaj dokument je priprem&jen uz pomo "ave t#e %#i&dren0a za sjeverozapadni .a&kan. "tavovi autora izraeni u ovoj pu,&ikaciji ne moraju odraavati stavove "ave t#e %#i&dren0a.

Zatita djece u migracijama u Bosni i Hercegovini Glavni istraiva: !ada "letilovi# $ "% &'dravo da ste( Pravni eks ert: )irsada Bajra*ovi# $ "druenje &'e*lja djece( !straivai: +leksandra ,ukoljac $ "% &'dravo da ste( -onja -tan.i# $ "% &'dravo da ste( /ovana 0ukovi# $ "% &'dravo da ste( +dnan 1rndi# $ "druenje&'e*lja djece( +jla 2a3irovi# "tudije sluaja 1ijana 4i5i# $ 6ondacija &Bosansko3ercegova.ka inicijativa ena( ,anita ,uli# $ /" (,antonalni centar za socijalni rad7, -arajevo +dnan 1rndi# $ "druenje &'e*lja djece( +leksandra ,ukoljac $ "% &'dravo da ste( "avjetodavni odbor Ministarstvo sigurnosti BiH +ida -akovi# $ -ektor za azil !i3ada 2ankovi# $ -ektor za i*igraciju )ladenka Hrkalo $ -lu8a za poslove sa stranci*a Sanin Praovi $ Odjel za borbu protiv trgovine ljudima, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH -ali3a 9uderija $ -ektor za ljudska prava !ada -pasojevi# $ -ektor za iz8jeglice, raseljena lica, read*isiju i sta*8enu politiku :l*ira 2erko $ -ektor za iz8jeglice, raseljena lica, read*isiju i sta*8enu politiku Save the Children za sjeverozapadni Balkan +ida Beki# +ida Ivkovi# 3

I UVOD ................................................................................................... 6 II Metodologija istraivanja.......................................................................9 2.1. Predmet istraivanja .........................................................................9 2.2. Cilj istraivanja ...............................................................................10 2.3. !e"i#i$ni "iljevi istraivanja.............................................................10 2.%. Metode istraivanja.........................................................................11 2.&. U'ora( istraivanja..........................................................................13 2.6. Pro"es istraivanja...........................................................................16 2.). *ti$(a !itanja+ 'a,tita dje"e i !itanje !overljivosti !odata(a..............1) 2.-. Ograni$enja istraivanja...................................................................1) III Us(la.enost doma/i0 'a(ona sa me.1narodnim standardima...............19 3.1. Me.1narodni !ravni o(vir................................................................19 3.2. 2a"ionalni !ravni o(vir....................................................................&0 IV I'a'ovi 1 ostvarivanj1 !rava i' !ers!e(tive dje"e 1 !o(ret1 ...............100 %.1. Pravo na nedis(rimina"ij1..............................................................100 %.2.Pravo na naj3olji interes deteta.......................................................102 %.3.Pravo na ivot+ o!stana( i ra'voj.....................................................103 %.%.Pravo na !arti"i!a"ij1.....................................................................10& V De"a 1 !o(ret1 1 4osni i 5er"egovini 6 !ojam i stanje .........................10) &.1. Pojam 7dje"a 1 !o(ret18...............................................................10) &.2. tanje 1 4osni i 5er"egovini ...........................................................10VI Programi 'a 'a,tit1 dje"e 1 !o(ret1..................................................1%3 6.1. 9a,tita dje"e 1 !o(ret1 na dravnom nivo1 ....................................1%3 6.2. o"ijalna 'a,tita..............................................................................1%& 6.3. 2e'avisne instit1"ije 'a !rava djeteta.............................................1&0 9a,tita !rava dje"e 1 !o(ret1+ da(le+ !redstavlja jedn1 od (lj1$ni0 !odr1$ja rada ave t0e C0ildren ne samo na na"ionalnom i lo(alnom+ nego i na glo3alnom nivo1. O tome svjedo$i i $injeni"a da je ave t0e C0ildren 3io s1organi'ator s(1!a 1 o(vir1 :lo3alne radne gr1!e 'a dje"1 1 !o(ret1 na Dan generalne dis(1sije ;omiteta 'a !rava djeteta Ujedinjeni0 na"ija !od na'ivom ++Prava sve dje"e 1 (onte(st1 me.1narodni0 migra"ija8<2-.09.2012. g.=. (1! je+ (ao ,to im!li"ira i sam na'iv+ imao 'a "ilj da !odigne svijest o !ravima djeteta 1 (onte(st1 me.1narodni0 migra"ija sa namjerom da !r1i do!rinos 1na!re.ivanj1 !oliti(a i !rograma drava 1govorni"a i da !r1i smjerni"e 'a dr1ge relevantne a(tere o !o,tovanj1+ !romo"iji i ostvarivanj1 !rava djeteta (oja se nala'e 1 sit1a"iji me.1narodni0 migra"ija. ;an"elarija ave t0e C0ildren 'a sjevero'a!adni 4al(an 1'ela je a(tivno 1$e,/e 1 !ri!remi do(1menta (oji je !redstavljen na ovom s(1!1 $ime je o3e'3ije.en 'na$ajan do!rinos samom dijalog1+ (a(o sa !re!or1(ama i nala'ima ta(o i 1 smisl1 o3e'3je.ivanja da se na samom s(1!1 $1je glas dje"e sa is(1stvom migra"ija i adresiraj1 ne(a !itanja (oja

s1 (ara(teristi$na 'a "ijel1 *vro!1+ a !ose3no 'a region j1goisto$ne *vro!e. ............................................................................................................ 1&% 6.4.5 UNI !"..................................................................................................... #54 6.4.6 are International....................................................................................#55 $%! International je vodea nevladina organiza&ija za pomo i razvoj 'oja (e bori protiv globalnog (iromatva. Organiza&ija. Od po)et'a (vog pri(u(tva u *i+ u)e(tvovala je u mnogo proje'ata u razli)itim obla(tima, po(ebno u (manjenju (iromatva, promo&iji rodne ravnopravno(ti, zatiti manjin('i, grupa, a u zadnje vrijeme (u orijenti(ani na pitanja %oma, odno(no na o(tvarivanje prava rom('e popula&ije. ....................................................................................................... #55 VII ).1. ).2. ).3. >UDI?@ AUB@?@ ...........................................................................1&9 t1dija sl1$aja 1 ............................................................................1&9 t1dija sl1$aja 2 ............................................................................162 t1dija sl1$aja 3 ............................................................................16&

VII 9@;A?UBCI I PC*POCU;*..................................................................1)3 ).1. 9a(lj1$"i........................................................................................1)3 ).2. Pre!or1(e 'a 1na!re.enje stanja....................................................1)& VIII I9VOCI............................................................................................ 1)9

<

I UVOD
1jeca u pokretu su jedna od najranjivi# grupa djece, u sta&nom riziku i&i u sta&noj iz&oenosti krenju nji#ovi# prava, a u isto vrijeme i grupa djece o ijoj poziciji i iskustvima veoma ma&o znamo. 2az&og za to moe ,iti nji#ov ,roj, koji nije to&iki da ,i privukao veu panju u javnosti, a moe ,iti i nedostatak ,av&jenja ovim speci3i nim pro,&emom kod nas. 1a ,i se izmijenio odnos prema ovoj ranjivoj grupi djece "ave t#e %#i&dren kance&arija za "jeverozapadni .a&kan 4u da&jem tekstu "ave t#e %#i&dren5, je inicira&a istraivanje o ovoj djeci kako ,i do,i&a potpuniju s&iku o po&oaju djece u pokretu u regiji 42epu,&ici "r,iji, %rnoj 6ori i .osni i 7ercegovini5. Na taj na in do,ijen je uvid u ovu pro,&ematiku, od vaei# zakonski# rjeenja, sistema podrke, uk&ju eni# institucija, ustanova i organizacija civi&nog drutva, do stanja na terenu i stepena uvaavanja &judski# prava i prava djeteta. Istraivanje je inicija&no ura8eno u "r,iji, a onda, po s&i noj metodo&ogiji i u osta&e dvije zem&je. 9&anirano je, tako8e, da se spajanjem g&avni# na&aza iz ova tri izvjetaja sa ini o,jedinjeni regiona&ni izvjetaj. +n ,i ,io osnova za p&aniranje aktivnosti u regiji, koje e ,iti usmjerene na po,o&janje sistema zatite djece, koja se po ,i&o kojoj osnovi na8u u pokretu. Istraivanje o djeci u pokretu u .osni i 7ercegovini ra8eno je sa namjerom da se: = ana&izira zakonska osnova koja regu&ie ovu o,&ast i njena usk&a8enost sa me8unarodnim standardima, = ,o&je razumije 3enomen djece u pokretu i sve dimenzije ove pojave, uzroci migracija i speci3i ni rizici kojima su djeca iz&oena, = da se uje g&as djece koja su u pokretu: o nji#ovim iskustvima u toku migracija, o us&ugama koje su do,ija&i u toku putovanja i preporukama za po,o&janje nji#ove zatite, = ana&izira sistem podrke i us&uga koje su ovoj djeci dostupne, = 3ormu&iu preporuke za unapre8enje sistema podrke djeci u pokretu. Zna ajan aspekt ovog istraivanja je i procjena rizika kojima su djeca u pokretu iz&oena. ;a procjena je do,ijena od: pro3esiona&aca koji rade sa djecom, donosioca od&uka u resornim ministarstvima, predstavnika me8unarodni# i domai# nev&adini# organizacija, te predstavnika institucija socija&ne zatite, dravni# institucija za smjetaj migranata i od same djece. Na ovaj na in, sag&edavajui pro,&em iz raz&i iti# ug&ova, do,ijeni su pouzdaniji rezu&tati o po&oaju djece koja su u pokretu i&i se na&aze u riziku da se na8u u toj poziciji. +drednica -djeca u pokretu<, iako novijeg datuma, podrazumijeva poznati 3enomen djece koja migriraju tj. pomjeraju iz svog sta&nog mjesta ,oravaka u drugo mjesto. +na su,

>

pri&ikom ti# migracija, iz&oena pose,nim rizicima. 9o de3iniciji "ave t#e %#i&dren to su djeca koja: /iz raz&i iti# raz&oga, do,rovo&jno i&i prisi&no, u okviru zem&je i&i izme8u zema&ja, sa i&i ,ez rodite&ja i&i starate&ja migriraju, i koju pokret ini potencija&no iz&oenom rizicima od neadekvatne ,rige, ekonomske i seksua&ne eksp&oatacije, z&ostav&janja, zanemarivanja i nasi&ja<. +va de3inicija ukazuje na neko&iko e&emenata ovog pro,&ema. 9rvo, postoje ,rojni raz&ozi z,og koji# se djeca mogu nai u migraciji. 1rugo, ne radi se samo o prisi&nom pomjeranju djece, nego i do,rovo&jnom. ;ree, migracije ne podrazumijevaju samo od&azak u drugu zem&ju, nego i pomjeranje unutar jedne, iste, zem&je. I, etvrto, migriranje zna ajno poveava ansu da se djeca na8u u situaciji da ne do,ijaju adekvatnu ,rigu i zatitu, i da ,udu iz&oena nasi&ju i ,ruta&no iskoriena. 9ojam dece u pokretu o,u#vata raz&i ite kategorije djece, kao to su: = djeca iz,eg&ice, = djeca interno rase&jena us&jed prirodni# katastro3a i&i oruani# suko,a, = djeca traioci azi&a, = djeca migranti u potrazi za ,o&jim us&ovima ivota, = iregu&arni migranti, = djeca rtve trgovine &judima, = djeca koja su uk&ju ena u rad i=i&i ivot na u&ici i = djeca povratnici iz procesa readmisije. Iako je za ovako ,rojnu grupu djece zajedni ko to to su u pokretu, postoji i zna ajan ,roj raz&ika me8u njima. 1jeca iz neki# grupa migriraju z,og siromatva, neki z,og ivotne ugroenosti, neki su prisi&jeni na to kao rtve nasi&ja i&i rtve trgovine &judima. Veina djece migrira sa svojim rodite&jima i&i starate&jima, a&i je sve vie s&u ajeva kada migriraju ,ez pratnje. +va razno&ikost o,&ika pojave se odraava i na komp&eksnost u rjeavanju pro,&ema djece u pokretu, kako kroz zakonsku regu&ativu, tako i kroz o,ez,je8enje ve&ikog ,roja institucija za pri#vat i zatitu, rairenu mreu servisa za podrku i s&. Iako su djeca iz svi# grupa djece u pokretu iz&oena raz&i itim rizicima i ranjiva su, nisu na isti na in tretirana u sistemu zatite u .osni i 7ercegovini. ;ako, na primjer, djeca stranci koji se na8u u .osni i 7ercegovini u pratnji odras&i# i&i ,ez pratnje, prepoznata su u domaim zakonima kao kategorija djece kojoj tre,a pose,na zatita. 9o me8unarodnim standardima iz ove o,&asti oni imaju sva prava kao i ,osansko#ercegova ka djeca. " druge strane, djeca rtve ekonomske eksp&oatacije i djeca povratnici po sporazumu o readmisiji su prepoznata u zakonima o socija&noj zatiti u 2epu,&ici "rpskoj i .r ko distriktu. !e8utim, u zakonima >ederacije .osne i 7ercegovine, ova grupa djece nije eksp&icitno navedena. .osna i 7ercegovina je potpisivanjem "porazum o sta,i&izaciji i pridruivanju sa ?vropskom unijom preuze&a o,avezu donoenja i primjene zakonske i podzakonske regu&ative koja je u sag&asnosti sa pravnim okvirom ?vropske unije, i koja je o,avezuje na ja anja instituciona&ni# i organizacioni# kapaciteta koji su u sag&asnosti sa evropskim

standardima. +ve se o,aveze ti u i kva&itetnog i e3ikasnog uprav&janja migracijama. @ sk&adu sa ovim o,avezama .osna i 7ercegovina je donije&a i "trategiju u o,&asti migracija i azi&a i akcioni p&an za period '()'0'()A.godina. 1ugoro no, .osna i 7ercegovina u o,&asti imigracija i azi&a ima za ci&j razvoj kva&itetnog sistema migracija i azi&a na naciona&nom nivou, koji je usk&a8en sa standardima ?vropske unije i koji u se,i sadri me8unarodno iz,jeg&i ko pravo. ;ako8e, postoji e&ja i spremnost za aktivnim u eem u razvoju imigracionog i azi&antskog sistema na regiona&nom nivou. +vo je vano, naro ito iz raz&oga to je .osna i 7ercegovina ). ju&a '()*.godine, u&askom 7rvatske u ?vropsku uniju, posta&a i grani na zem&ja ?vropske unije to e, sigurno uticati na njenu u&ogu u kontekstu migracija u regionu. +vo istraivanje je ura8eno z,og nepostojanja podataka i dokumentovani# iskustava o djeci u pokretu, kao i potre,e za procjenom usag&aenosti zakona i praksi koje se odnose na ovu popu&aciju djece. Bao takvo, predstav&ja prvi pokuaj u .osni i 7ercegovini da se pro,&em djece u pokretu sag&eda mu&tisektorski i interresorno. Istraivanje je uradi&a organizacija -Zdravo da ste/ uz svesrdnu pomo "avjetodavnog od,ora koji je sastav&jen od predstavnika resorni# ministarstava 4!inistarstva sigurnosti .i7 i !inistarstva za &judska prava i iz,jeg&ice .i75, te predstavnika "ave t#e %#i&dren. Ve&iki doprinos su da&i i predstavnici dravni# institucija, ustanova socija&ne zatite, predstavnici me8unarodni# i domai# nev&adini# organizacija. 9ose,an zna aj ima g&as djece koja su u estvova&a u istraivanju, koji nam je omoguio uvid u nji#ova iskustva u procesima migracije, kao i uvid u nji#ov doiv&jaj o,ima i kva&iteta us&uga koje do,ijaju. 1ragocjeni su nam i nji#ovi prijed&ozi za po,o&janje us&uga i servisa za svu djecu, koja e se u ,udunosti nai u pokretu unutar .osne i 7ercegovine i&i kroz nju. Borisni su nam ,i&i komentari i prijed&ozi svi# oni# koji su pro ita&i ovaj izvjetaj prije tampanja. "vima njima ve&iko #va&a.

II M*>ODOAO:I?@ I >C@DIV@2?@
@ ovom istraivanju koriena je metodo&ogija koju su razvi&e NV+ Atina i 6rupa CDC iz "r,ije za potre,e izrade studije /1eca u pokretu<, koja je ra8ena '()'. godine uz 3inansijsku podrku ?vropske komisije, >onda za otvoreno drutvo u "r,iji i "ave t#e %#i&dren NorEaF. +va metodo&ogija je podrazumijeva&a, pored standardni# te#nika, kao to su npr. ana&ize dokumenata, korienje po&ustrukturisani# du,inski# i 3okus0grupni# intervjua, i upotre,u /mape puta<. !apa puta na sim,o&i ki na in prikazuje neko&iko k&ju ni# ta aka u procesu migracija 0 ta ku u kojoj po inje putovanje, ta ku privremenog ,oravka i ta ku koja ozna ava krajnju destinaciju. 9ored toga, na mapi su prikazani put, re&je3 4p&anine, pustinja, more5, kao i granice izme8u drava. 1jeca su ima&a na raspo&aganju i raz&i ite materija&e 0 makete zgrada, e&emente koji sim,o&izuju prevozna sredstava, &jude i s&. ;ako su makete zgrada, sim,o&izova&e kuu i&i ko&u, grani nu po&iciju, centar za socija&ni rad, centar za smjetaj azi&anata G sve one institucije sa kojima su djeca u kontaktu tokom migracija, dok su &judi predstav&ja&i vrnjake, ,&iske odras&e oso,e i&i pak pro3esiona&ce sa kojima su djeca u kontaktu/. ) 9omenuta metodo&ogija je pri&ago8ena, u sk&adu sa postav&jenim pro,&emom i karakteristikama ,osansko#ercegova kog uzorka.

2.1. Predmet istraivanja

9redmet istraivanja jesu aktue&ne po&itike i prakse zatite djece u pokretu u .osni i 7ercegovini, koja iz raz&i iti# raz&oga, do,rovo&jno i&i prisi&no u okviru zem&je i&i izme8u zema&ja, sa i&i ,ez rodite&ja i&i starate&ja migriraju, i koju migracije ine potencija&no iz&oenim rizicima od neadekvatne ,rige, ekonomske i&i seksua&ne eksp&oatacije, z&ostav&janja, zanemarivanja i nasi&ja.' Bao to je istaknutno u uvodnom dije&u, pojam djece u pokretu o,u#vata raz&i ite kategorije djece, kao to su: djeca koja uivaju status me8unarodne zatite, djeca interno rase&jena us&jed prirodni# katastro3a i&i oruani# suko,a, djeca traioci azi&a, djeca migranti u potrazi za ,o&jim us&ovima ivota, neregu&arni migranti, djeca rtve trgovine &judima, djeca koja su uk&ju ena u ivot i rad na u&ici, djeca povratnici po osnovu sporazuma o readmisiji. Za potre,e ovog istraivanja 3okusira&i smo se na s&edei# est grupa djece, smatrajui da je najpotre,nije istraiti nji#ovu situaciju u ,osansko#ercegova kom kontekstu, z,og oskudnosti podataka o njima i nedostatka raniji# ana&iza: = djeca koja rade i=i&i ive na u&ici,
1

-1jeca u pokretu/, @6 -Atina/, .eograd '()'. 9rema "ave t#e %#i&dren de3iniciji djece u pokretu.

= = = = =

djeca rtve trgovine &judima, djeca koja uivaju status me8unarodne pravne zatite, djeca traioci azi&a, djeca neregu&ni migranti, djeca povratnici po osnovu sporazuma o readmisiji.

2.2. Cilj istraivanja

+vo istraivanje je ima&o za ci&j sticanje uvida i o,ez,je8ivanje ,o&jeg razumijevanja 3enomena djece u pokretu u .osni i 7ercegovini, identi3ikovanje i ana&izu postojei# us&uga i praksi, kao i 3ormu&isanje preporuka za unapre8enje sistema zatite, kako ,i se djeci u pokretu prui&a adekvatna podrka i pomo, i osigura&o ostvarivanje prava ove djece.

2.3.

!e"i#i$ni "iljevi istraivanja

"peci3i ni ci&jevi istraivanja su:

). Ana&iza usk&a8enosti me8unarodni# po&itika i standarda sa naciona&nim normativnim i stratekim okvirom u 3unkciji zatite djece u pokretuH '. 9oveanje razumijevanja 3enomena djece u pokretu u .osni i 7ercegovini, dimenzija i karakteristika dje iji# migracija, uk&ju ujui uzroke migracija, kao i speci3i ne rizike kojima su ova djeca iz&oenaH *. "ticanje uvida u to kako djeca u pokretu procjenjuju stepen ostvarenosti dje iji# prava u kontekstu migracijaH C. "ticanje uvida u postojee programe, us&uge i u&oge pro3esiona&aca uk&ju eni# u sistem zatite djece u pokretuH A. >ormu&isanje preporuka za unapre8enje sistema zatite djece u pokretu. @ odnosu na postav&jene ci&jeve, rezu&tati ovog istraivanja e odgovoriti na s&jedea pitanja: ). Boji su me8unarodni standardi i instrumenti za zatitu djece u pokretu pri#vaeni u .osni i 7ercegoviniI '. Bakav je postojei domai zakonski okvir za zatitu djece u pokretu i u kojoj mjeri je usk&a8en sa me8unarodnim standardimaI *. Bakva je perspektiva djece u pokretu u pog&edu ostvarivanja dje iji# pravaI C. Bako pro3esiona&ci, koji rade u o,&astima re&evantnim za zatitu djece u pokretu 4pro3esiona&ci koji rade direktno sa djecom, kao i oni koji u estvuju u procesu

10

A. J.

K.

D. L.

kreiranja po&itika i donoenja od&uka5, razumiju i procjenjuju 3enomen djece u pokretuI Bako se 3enomen djece u pokretu mani3estovao u periodu od po etka '()(. do kraja '()'. godine u .osni i 7ercegoviniI Bakva je perspektiva djece u pog&edu migracija, ta su iskustva djece u pokretu, zato naputaju mjesto ,oravka i kako izg&eda nji#ov put, koji su rizici kojima su iz&oena tokom putaI Boji programi i us&uge su dostupni djeci u pokretu u .osni i 7ercegovini: ta su mandati i programi raz&i iti# prua&aca us&ugaH kakvi su postojei me#anizmi saradnje izme8u raz&i iti# aktera koji u estvuju u zatiti djece u pokretuH kakva su interna pravi&a postupanja, prakse i procedure raz&i iti# prua&aca us&uga i ta su postojee prepreke za kva&itetnu zatitu djece u pokretuI Bakva su vi8enja djece u pokretu po pitanju podrke, programa i us&uga koje su im potre,neI ta je potre,no preduzeti kako ,i se unaprijedio sistem podrke za djecu u pokretu.

2.%. Metode istraivanja

%i&jevi i tema istraivanja utica&i su na iz,or kva&itativni# metoda, a u ci&ju sveo,u#vatnog razumijevanja komp&eksnosti 3enomena djece u pokretu, kao i procjene kva&iteta postojei# programa i praksi namijenjeni# djeci u pokretu u .osni i 7ercegovini. Za ovu svr#u, korieni su raz&i iti izvori in3ormacija i te#nike prikup&janja podataka: 0 Ana&iza primarni# i sekundarni# izvora G me8unarodni# po&itika i instrumenata, izvetaja dravni# organa, zakonodavni# dokumenata i javni# po&itika koje se ti u djece u pokretuH 0 9o&ustrukturisani du,inski intervjui i 3okus0grupni intervjui sa predstavnicima dravni# institucija i organizacija civi&nog drutva, kako sa pro3esiona&cima direktno angaovanim u radu sa djecom, tako i sa onima koji se ,ave kreiranjem po&itika i donoenjem od&uka u o,&asti zatite djece u pokretuH 0 >okus0grupni i po&ustrukturisani intervjui sa djecom neregu&arnim migrantima, djecom povratnicima po sporazumu o readmisiji, djecom koja uivaju status me8unarodne pravne zatite i sa djecom koja rade i=i&i ive na u&ici. 0 @ ci&ju upotpunjavanja na&aza istraivanja, dodatno su ura8ene etiri studije s&u aja. +ne su i&ustrova&e speci3i nost situacija u kojima se na&aze djeca u pokretu u .osni i 7ercegovini, a koje nije ,i&o mogue do,iti drugim te#nikama. "tudije s&u aja dokumentuju, kako primjere do,re prakse, tako i manjkavosti sistema. Z,og toga one i zna ajno doprinose potpunijem sag&edavanju nedostataka postojeeg sistema, a&i i mogui# na ina za prevazi&aenje ovi# prepreka.

11

9riroda do,ijeni# na&aza o,ez,je8uje sveo,u#vatnu ana&izu postojei# po&itika i praksi, upotpunjenu ve&ikim ,rojem izjava i &i ni# vi8enja ispitanika, kako pro3esiona&aca, tako i djece koja su u estvova&a u istraivanju.

2.%.1. Pol1str1(t1risani d13ins(i i #o(1sEgr1!ni intervj1i sa

predstavnicima dravni# institucija i me8unarodni# i domai# organizacija civi&nog drutva uk&ju i&i su stru njake angaovane u direktnom radu sa djecom u pokretu, a&i i u procesu kreiranja po&itika i donoenja od&uka u ovoj o,&asti. Intervjui su ima&i za ci&j da istrae iskustva, razumijevanje i stavove pro3esiona&aca o predmetu istraivanja. >okus0 grupni intervjui su omogui&i pruanje osnovni# uvida u 3enomen djece u pokretu i sistem podrke za djecu u pokretu u .osni i 7ercegovini, dok su po&ustruktrisani du,inski intervjui pos&ui&i sticanju ce&ovitijeg uvida u iskustva i du,&je razumijevanje pozicije pro3esiona&aca koji rade u o,&asti zatite djece u pokretu. Istraivanje je o,u#vati&o period od po etka '()(. do kraja '()'. godine.

2.%.2.Fo(1sEgr1!ni i !ol1str1(t1risani intervj1i sa dje"om 1 !o(ret1 predstav&jaju zna ajan segment istraivanja koji o,ez,je8uje potpunije
razumijevanje 3enomena djece u pokretu, dimenziju i karakteristike procesa migracija iz dje ije perspektive, kao i vi8enja i iskustava djece u vezi sa postojeim programima podrke i izazovima sa kojima se susreu u ostvarivanju svoji# prava. +vakav pristup o,ez,je8uje dodatnu vrijednost istraivanju, jer je djeci otvorio prostor da iznesu &i na iskustva, sopstveno vi8enje pro,&ema koji se ti u zatite djece u pokretu, a&i i da pred&oe ,udua rjeenja, ime dje ija perspektiva postaje dostupna pro3esiona&cima koji rade sa djecom, kao i donosiocima od&uka.

2.%.3. t1dije sl1$aja

@ toku istraivanja i susreta sa djecom nai&i smo na s&u ajeve koje smo e&je&i kroz studije s&u aja pose,no o,raditi, kako ,i se i&ustrova&i primjeri do,re i&i &oe prakse sa kojom se susreu djeca u pokretu u .i7. "tudije s&u aja osvjet&javaju iskustvo s&jedei# kategorija djece u pokretu: 0 s&u aj djevoj ice, neregu&arne migrantkinje, 0 s&u aj djevoj ice koja radi na u&ici, 0 s&u aj djeteta povratnika po sporazumu o readmisiji i 0 s&u aj djevoj ice rtve trgovine &judima radi sk&apanja ,raka 0 s&u aj koji je i&ustrativan z,og toga to je ,io pokreta za sistemsko rjeenje ovakvi# i s&i ni# pro,&ema u .osni i 7ercegovini.

2.%.%. Ma!a !1ta

@ pripremi istraivanja, os&anjanjui se na iskustva ko&ega iz "r,ije, za istraivanje sa djecom pripremi&i smo tzv. trodimenziona&nu mapu puta, kojom smo p&anira&i podstaknuti djecu da na interaktivan i igrovan na in pro8u ponovo svoj put i svjedo e o iskustvima i

12

osjeanjima koja su za to vezana. Na a&ost, nije ,i&o pri&ike da se ova te#nika primijeni u potpunosti, jer su nam to onemogui&e stroge procedure za posjete djeci u Imigracionom centru i injenica da u to vrijeme nije ,i&o djece smjetene u Azi&antski centar. "a djecom neregu&arnim migrantima i djecom povratnicima po sporazumu o readmisiji koristi&i smo neke njene e&emente, kao to su poruke koje su pisa&i drugoj djeci koja ,i se mog&a nai u istoj situaciji u kojoj se oni na&aze.;e poruke su, na neki na in, i esencija nji#ovi# iskustava i osjeanja. +sim djeci, pisa&i su poruke i ministrima, kao personi3ikaciji v&asti. Broz neke poruke djeca su iznije&a i preporuke za po,o&janje sistema zatite u tranzitnoj zem&ji, kao i svoje e&je i nadanja u ,udunosti.*

2.&. U'ora( istraivanja

2.&.1.Fo(1sEgr1!ni intervj1i sa !ro#esional"ima
@zorkom su o,u#vaena 'C predstavnika resorni# ministarstava, dravni# i socija&ni# institucija i pro3esiona&aca iz domai# i me8unarodni# nev&adini# organizacija.

;a,e&a ). Struktura uzorak u odnosu na dravne institucije i organizacije I2 >I>UCI?* GOC:@2I9@CI?* D M U(1! no %e(orna mini(tar(tva na nivou dr-ave 5 # 6 In(titu&ije re(orni, mini(tar(tava . # # In(titu&ije (o&ijalne zatite # / 0 1omae nevladine organiza&ije 2 / #3 4e5unarodne organiza&ije 0 # 4 U;UP2O 1) ) 2%

2.&.2.Pol1str1(t1rirani !ro#esional"ima

d13ins(i

intervj1i

sa

@kupno je ura8eno )* du,inski# intervjua sa pro3esiona&cima iz resorni# ministarstava i ustanova socija&ne zatite, te sa predstavnicima nev&adini# organizacija. "vr#a du,inski# intervjua je ,i&a sticanje uvida u stanje prava dece u pokretu i kapacitete sistema da prepozna potre,e i osigura adekvatnu zatitu dece u pokretu. @ donjoj ta,e&i predstav&jena je struktura uzorka u odnosu na organizacije=institucije iz koji# do&aze ispitanici.
3

?&emente iz mape puta, kao to su makete kua, ,i&,ordi, putokazi, kov ezi ostavi&i smo djeci u Imigracionom centru. +na nisu ima&a nita za igru, za nji# nisu organizovane nikakve aktivnosti, niti priprem&jeni ,i&o kakvi materija&i i igra ke koji ,i im ,ar ma&o skrati&i vrijeme.

13

;a,e&a '. Struktura uzorka u odnosu na resorna ministarstva i institucije/organizacije OC:@2I9@CI?*GI2 >I>UCI?* D M U(tanove (o&ijalne zatite In(titu&ija re(orni, mini(tar(tava Pred(tavni&a re(ornog mini(tar(tva 1omae nevladine organiza&ije 4e5unarodne organiza&ije U;UP2O # . # 4 0 9 / # . # # &

U(1!n o 0 # # 5 4 1%

2.&.3.Fo(1sEgr1!e sa !ro#esional"ima
@kupno su ura8ene dva 3okus0grupna intervjua i to jedan sa predstavnicima !inistarstva sigurnosti .i7 i !inistarstva za &judska prava i iz,jeg&ice .i7, i drugi sa predstavnicima nev&adini# organizacija koje pruaju direktne us&uge djeci u pokretu.

;a,e&a *. Struktura uzorak u odnosu na resorna ministarstva/organizacije OC:@2I9@CI?*GI2 >I>UCI?* D M U(1!n o Pred(tavni&i re(orni, mini(tar(tava 0 # 4 1omae nevladine organiza&ije 4 # 5 U6UPNO 7 / 8

2.&.%.Fo(1s gr1!ni i !ol1str1(t1rirani intervj1i sa dje"om 1 !o(ret1

@ istraivanju je u estvova&o *( djece, od toga )A djevoj ica i )A dje aka, uzrasta od D do )K godina. Veina djece je ,i&a uzrasta izme8u )* i )J godina. @zorak je 3ormiran tako da o,u#vati najzastup&jenije kategorije djece u pokretu u .osni i 7ercegovini, pri emu se, u sk&adu sa predmetom istraivanja, vodi&o ra una da su to djeca koja su smjetena u institucije resorni# ministarstava i&i koja koriste us&uge koje o,ez,e8uju nev&adine organizacije. @ periodu prikup&janja podataka i trajanja pisanja izvjetaja nije registrovano ni jedno dijete trai&ac azi&a u pratnji i&i ,ez pratnje rodite&ja, kao ni jedan s&u aj ma&o&jetnog neregu&arnog migranta ,ez pratnje rodite&ja. @zorak djece je ,io ujedna en po po&u.

1;

;a,e&a C. Uzorak djece prema podgrupama Podgr1!a de"e

1je&a poten&ijalne -rtve trgovine ljudima 1je&a 'oja u-ivaju (tatu( me5unarodne zatite 1je&a neregularni migranti 1je&a povratni&i po (porazumu o readmi(iji U;UP2O

U(1!an 3roj de"e 8 6 5 #3 30

4roj devoj$i"a 7 0 0 / 1&

4roj de$a(a / 0 / 2 1&

1jeca neregu&arni migranti o,u#vaeni istraivanjem su sa rodite&jima smjetena u @stanovu za pri#vat i smjetaj stranaca 0 Imigracioni centar u Isto nom "arajevu i &anovi su jedne porodice iz "irije. 1jeca su uzrasta od D do )A godina. "a djecom je razgovarano na arapskom i eng&eskom jeziku. Najstarija djevoj ica od&i no govori eng&eski, a njen stariji ,rat, koji ima )) godina, ;ako8e se njime s&ui. "a troje m&a8e djece, dvije djevoj ice i jednim dje akom, smo komunicira&i preko prevodioca. Istraivanjem je o,u#vaeno i )(0oro djece povratnika po sporazumu o readmisiji, od toga D dje aka i ' djevoj ice izme8u D i )A godina. +va djeca sa svojim porodicama ive u Bise&jaku, neda&eko od ;uz&e. @k&ju ena su u program podrke koji prua @6 -Zem&ja djece/ iz ;uz&e, uz 3inansijsku podrku "ave t#e %#i&dren. 1jeca koja uivaju status me8unarodne zatite smjetena su u Iz,jeg&i kom centru u "a&akovcu. @ istraivanju je u estvova&o J djece, * dje aka i * djevoj ice, od )( do )K godina. +ni ive sa svojim rodite&jima u vie &anim porodicama, osim jedne djevoj ice koja nema ,rae ni sestara. 1jeca su u najveem ,roju iz "r,ije, odnosno sa BosovaH jedan dje ak je iz A&,anije i jedan iz !o&davije. "va djeca idu u ko&u i uk&ju ena su u program podrke koju prua nev&adina organizacija >ondacija ,osansko#ercegova ka inicijativa ena 4u da&jem tekstu >ondacija .7IM5. @ istraivanju su u estvova&a i djeca koja rade i=i&i ive na u&ici koja se svakodnevno okup&jaju u 1nevnom centru koji vodi udruenje gra8ana -Zem&ja djece/ iz ;uz&e. @ 3okus0grupnom intervjuu je u estvova&o L djece, K djevoj ica i ' dje aka. @ s&u aju djece neregu&arni# migranata i djece koja uivaju me8unarodnu zatitu drave, u toku istraivanja nismo mog&i osigurati prisustvo pro3esiona&aca ,&iski# djeci. @ Imigracionom centru su ,i&i samo po&icajci, za koje smo procijeni&i da nisu oso,e od dje jeg povjerenja. @ Iz,jeg&i kom centru, socija&na radnica s kojim su djeca ,&iska, ,i&a je s&u,eno odsutna. 1jeca su ,i&a motivisana za u ee u istraivanju, veoma kooperativna, tako da nije ,i&o nikakvi# pro,&ema u nji#ovoj participaciji. @ osta&a dva

1<

3okus0grupna intervjua, sa djecom koja rade na u&ici i djecom povratnicima po sporazumu o readmisiji, ,i&i su prisutni djeci ,&iski pro3esiona&ci. >okus0grupni intervjui su odrani u prostorima u kojima djeca i&i trenutno ive, i&i se okup&jaju u rea&izaciji aktivnosti podrke. 9o&ustrukturirani intervju ura8en je sa esnaestogodinjom djevoj icom iz Iz,jeg&i kog centra "a&akovac kod !ostara. +na je iz,jeg&ica sa Bosova, zavri&a je drugi razred medicinske ko&e i od&i na je u enica.

2.6. Pro"es istraivanja

9roces istraivanja je zapo eo u martu '()*. godine i imao je neko&iko 3aza:

2.6.1.Pri!remna #a'a
@ okviru ove 3aze, o,av&jene su s&jedee aktivnosti: 0 @poznavanje sa pro,&emom, sag&edavanje nad&enosti institucija i ustanova, upoznavanje sa stratekim dokumentima, izvjetajima, ana&izama, medijskim natpisima i s&. 0 9ri&ago8eni su ,osansko#ercegova kom kontekstu: po&ustrukturirani vodi i za intervjue i 3okus grupne intervjue sa odras&im i vodi i za 3okus grupne intervjue sa djecomH 0 Angaovana je saradnica za ana&izu usk&a8enosti me8unarodnog i domaeg pravnog okviraH 0 +dre8eni su istraiva i sa kojima su utvr8ene o,aveze i odgovornosti, na ini izvjetavanje i rokoviH 0 >ormiran je uzorakH 0 Izra8ena je mapa putaH 0 >ormiran je "avjetodavni od,or, sastav&jen od predstavnika !inistarstva sigurnosti .i7 i !inistarstva za &judska prava i iz,jeg&ice .i7 i "ave t#e %#i&dren.

2.6.2. Pri(1!ljanje !odata(a

Istraivanje je zapo e&o krajem maja '()*.godine, a punim intenzitetom se odvija&o u junu mjesecu, a nakon toga je us&ijedi&a ana&iza podataka i pisanje izvjetaja Ana&iza primarni# i sekundarni# podataka je zapo e&a ve u pripremnoj 3azi i odvija&a se kroz sve 3aze istraivanja. Bako su intervjui i 3okus grupe sa pro3esiona&cima, a tako i istraivanja sa djecom, otvara&i nove pog&ede na pro,&em djece u pokretu, tako smo i nastoja&i doi do novi# podataka. @ po etnoj 3azi je zapo e&a i ana&iza me8unarodni# standarda za djecu u pokretu i ana&iza domai# zakona iz ove o,&asti i traja&a simu&tano sa terenskim dije&om istraivanja.

1>

"tudije s&u aja su ra8ene od po&ovine juna, do po&ovine ju&a mjeseca. Na studijama s&u aja su radi&i pro3esiona&ci iz nev&adini# organizacija koje pruaju podrku i us&uge djeci u pokretu, a koji rade direktno sa djecom. Nakon prikup&janja podataka us&ijedi&a je ana&iza podataka i pripremanje izvjetaja, te 3ina&izacija izvjetaja kojoj su pret#odi&e konsu&tacije sa svim &anovima "avjetodavnog od,ora, koji su, svako iz svog domena rada i iskustva, procijeni&i o,im i kva&itet podataka, te da&i sugestije za po,o&janje prezentacije prikup&jeni# podataka, u okviru ovog izvjetaja.

2.). *ti$(a !itanja+ 'a,tita dje"e i !itanje

!overljivosti !odata(a
Istraivanje sa djecom je organizovano u sk&adu sa ?ti kim kodeksom C istraivanja sa djecom i o djeci u .osni i 7ercegovini. ;ako8e, potova&i smo i na e&o o tajnosti podataka, koje je jedno od osnovni# na e&a o kojem se mora voditi ra una u postupcima me8unarodne zatite 4azi&a5 u .osni i 7ercegovini. Za svu djecu su ,i&e priprem&jene izjave o sag&asnosti za u ee u istraivanju. Izjave za djecu stariju od )A godina su potpisiva&a samo djeca, a za m&a8u od )A godina i nji#ovi rodite&ji. Za djecu, neregu&arne migrante iz "irije, izjave o sag&asnosti za u ee u istraivanju prevedene su na arapski jezik, kako rodite&ji ne ,i ima&i ni trenutka sumnje u nji#ov sadraj. @ svim kontaktima sa djecom nismo koristi&i kameru, ni 3oto aparat. @ Imigracionom centru, gdje su veoma stroge procedure, nismo mog&i koristiti ni dikta3on. 1jeca i nji#ovi rodite&ji su u potpunosti in3ormisani o ci&jevima i svrsi istraivanja, nji#ovoj u&ozi u istraivanju, kao i nji#ovim pravom da u svakom trenutku mogu rei da ne e&e vie u estvovati. "ve de ije izjave i iskustva u izvetaju navedene su u autenti nom o,&iku, osim u s&u aju djece iz "irije, iji su iskazi prevedeni. Istraiva i, koji su direktno radi&i sa djecom, do,ro su upoznati sa -Zdravo da ste/ po&itikom zatite djece i kroz ugovor o angaovanju su se o,aveza&i da e postupati u sk&adu s njom.

2.-. Ograni$enja istraivanja

6&avni izazov u ovom istraivanju og&edao se u nedostupnosti djece iz svi# grupa koje su de3inisane kao djeca u pokretu. @ vrijeme prikup&janja podataka, u .osni i 7ercegovini nije ,i&o ni jedno dijete neregu&arni migrant ,ez pratnje rodite&ja i&i starate&ja. ;ako8e, u Azi&antskom centru nije ,i&o djece, traite&ja me8unarodne zatite 4azi&a5 u .osni i 7ercegovini, kao ni u 2eadmisionom centruB Z,og toga su naro ito dragocjeni podaci koje smo do,i&i u susretu sa djecom koja su sa rodite&jimja smjetena u @stanovi

!inistarstvo za &judska prava i iz,jeg&ice .i7, '()*.

1?

za pri#vat i smjetaj stranaca 0 Imigrantski centar i sa djecom smjetenom u Iz,jeg&i ki centar. +sim toga, v&adine institucije, ,i&o da se radi o dravnim i&i &oka&nim institucijama, imaju podatke samo o djeci ako su u sistemu i ako su za nji# vezana odre8ena nov ana davanja. Indikatori po kojima se prikup&jaju podaci o djeci u pokretu su veoma siromani i odnose se na spo& i #rono&oku do,. 1jeca koja nisu u sistemu, iako znamo da i# ima i znamo koje su to grupe djece, za dravu kao da ne postoje. +grani enje u istraivanju predstav&ja&a je i injenica da su ovo pose,no osjet&jive teme, esto povezane sa krivi nim dje&ima, te da su neke od grupa djece koje pripadaju skupini djece u pokretu pose,no stigmatizirane. 1jeca su toga svjesna, pa su spremna davati odgovore za koje oni mis&e da su drutveno pri#vat&jivi, i koji nee izazvati nikakve pos&jedice za nji#ove rodite&je i&i druge odras&e koji kontro&iu nji#ovu situaciju. @ tim s&u ajevima smo koristi&i i projektivne te#nike, tako to smo djecu pita&i ta ,i ,i&o kada ,i se oni na&i u toj situaciji, i&i ta ,i poru i&i svojim drugovima uko&iko ,i se na&i u toj i&i s&i noj situaciji.

1@

III U ;A@H*2O > DOM@II5 9@;O2@ M*HU2@COD2IM >@2D@CDIM@

3.1. Me.1narodni !ravni o(vir

@ sk&opu me8unarodnog pravnog okvira postoji niz dokumenata koji se ,ave pitanjima zatite djece. .osna i 7ercegovina kao &anica @jedinjeni# naroda=nacija i Vijea="avjeta ?vrope rati3ikova&a je mnoge me8unarodne dokumente, te se time o,aveza&a na usk&a8ivanje naciona&nog zakonodavstva s pri#vaenim standardima potivanja &judski# prava. +vom ana&izom o,u#vaen je dio dokumenata koji se na neposredan i&i posredan na in odnose na o,&ast zatite djece u pokretu.

3.1.1.Sistem Ujedinjenih naroda/nacija

Konvencija o pravima djeteta5 4u da&jem tekstu Bonvencija5 uz pratei >aku&tativni protoko& o prodaji djece, dje ijoj prostituciji i dje ijoj pornogra3ijiJ i >aku&tativni protoko& o u eu djece u oruanim suko,imaK je nejre&evantniji me8unarodni standard u o,&asti prava djeteta i njegove zatite. Bonvencija predstav&ja sveo,u#vatni dokument o zatiti djece koji o,avezuje drave stranke Bonvencije da unutar svoje jurisdikcije svakom djetetu prue zagarantovana prava ,ez ikakve diskriminacije po ,i&o kojoj osnovi, uz pose,nu o,vezu da navedene aktivnosti ispunjavaju u naj,o&jem interesu djeteta. N&anom ). Bonvencije o pravima djeteta utvr8uje se da je dijete svako &judsko ,ie m&a8e od )D godina, osim ako se prema zakonu primjenjivom na dijete puno&jetstvo ne sti e ranije, to u .osni i 7ercegovini nije s&u aj. Bonvencija o pravima djeteta je sveo,u#vatna i svoj djeci u svim situacijama osigurava gra8anska, ekonomska, po&iti ka, socija&na i ku&turna prava, kao i zatitu od svi# o,&ika nasi&ja, z&oupotre,e i iskoriavanja. +na zagovara g&edite da su sva prava nedje&jiva, me8uso,no zavisna i jednako vana za svu djecu. +snovni principi na kojima se zasniva Bonvencija su: 0 princip nediskriminacijeH 0 princip 0 naj,o&ji interes djetetaH 0 pravo na ivot, rast i razvojH 0 pravo na participaciju. Princip nediskriminacije8 o,avezuje dravu ugovornicu da potuje i osigura svakom djetetu na svom podru ju prava navedena u ovoj Bonvenciji ,ez ikakve diskriminacije prema djetetu, njegovim rodite&jima i&i zakonskim starate&jima u pog&edu nji#ove rase,
<

@svojena na 6enera&noj skuptini @N )LDL. 6odine 4CC='A od '(.)).)LDL.5 .osna i 7ercegovina je preuze&a @N Bonvenciju o pravima djeteta noti3ikacijom o sukcesiji 4-"&.&ist 2,i7, ,r. 'A=L*5 > -"&u,eni g&asni .osne i 7ercegovine/, !e8unarodni ugovori, ,r. (A=('. ? -"&u,eni g&asnik .osne i 7ercegovine/, !e8unarodni ugovori, ,r. (A=(' @ Bonvencija o pravima djeteta, an '.

1A

,oje koe, po&a, jezika, vjere, po&iti kog i&i drugog uvjerenja, naciona&noga, etni koga i&i socija&nog porijek&a, imovine, tekoa u razvoju, porodi nog porijek&a i&i kakve druge oko&nosti. @ kontekstu naeg istraivanja ovdje je pose,no zna ajna injenica da se naro ito isti e za,rana diskriminacije s o,zirom na pravni status djeteta z,og ega je, djecu u pokretu potre,no, prije svega, tretirati kao djecu i osigurati im ista prava i postupanje kao s djecom drav&janima, dok ,i nji#ov imigracijski i&i drugi pravni status, drav&janstvo i naciona&nost, tre,ao ,iti sekundarno pitanje. Principom najboljeg interesa djeteta9 se tre,a rukovoditi u svim postupanjima prema djeci i podrazumijeva da e sve aktivnosti koje poduzimaju javne i&i privatne institucije, pravosudna, izvrna i zakonodavna tije&a u vezi sa djecom, ,iti u naj,o&jem interesu djeteta. +n je pose,no zna ajan za djecu u pokretu s o,zirom na speci3i ne i vr&o s&oene oko&nosti i situacije u kojima se ova djeca na&aze, kao i postojanja niza komp&eksni# 3aktora koje tre,a uzeti u o,zir kako ,i se donije&a uteme&jena procjena naj,o&jeg interesa za svako pojedino dijete. Princip participacije10 podrazumijeva, prije svega, pravo djeteta na izraavanje svog mi&jenja u svim od&ukama koje mogu uticati na njegov da&jnji ivot, a u sk&adu s djetetovom do,i i sposo,nostima razumijevanja. +ni imaju pravo na svoje mi&jenje koje se mora oz,i&jno uzeti u o,zir. Za djecu odvojenu od rodite&ja ostvarivanje ovog prava pose,no moe imati povo&jne e3ekte s o,zirom na to da im u estvovanje u od&ukama koje direktno utie u na nji#ovu ,udunost moe smanjiti osjeaj neizvjesnosti i dati ,arem kakav0takav osjeaj kontro&e nad v&astitim ivotom. +vo je pravo vano usk&aditi s razvojnim stepenom djeteta, tj. pruiti mu ravnoteu izme8u mogunosti njegovog u ea i odgovarajue podrke i zatite. +sim toga, jo neka prava iz Bonvencije ine korpus prava na participaciju, a ona koja su pose,no zna ajna za djecu u pokretu su: 0 1jetetovo pravo na informacije 4 &. )K.5, a vezano je uz prava i us&uge koje im stoje na raspo&aganju, postupak odo,ravanja azi&a, traenje porodice i s&. Naro ito je vano voditi ra una o tome da se in3ormacije djetetu daju na primjeren na in, potujui njegov=njezin uzrast, sposo,nost razumijevanja, situaciju i stanje u kojem se na&azi, kao i vrstu in3ormacija. 0 +,aveza povjerljivosti podataka djece u pokretu je od pose,nog zna aja, a jo je oz,i&jnija u s&u aju djece odvojene od rodite&ja z,og toga to ,i otkrivanje neki# podataka o njemu mog&o ugroziti dijete i&i njegovu porodicu u zem&ji porijek&a 4na primjer, raz&ozi z,og koji# dijete trai azi&, &okacija gdje je smjeteno kada se radi o rtvi trgovine &judima i s&.5. Zato je vano, ako nam je u pruanju odgovarajue zatite djetetu nuna pomo drugi# organizacija i&i pojedinaca, da se od djeteta trai doputenje za otkrivanje pojedini# osjet&jivi# podataka o njemu i da se ti podaci koriste isk&ju ivo u svr#e za koje je dijete da&o doputenje. 0 Bada se intervjuiu, djeci u pokretu tre,a&o ,i omoguiti prevo8enje na jezik koji su sami oda,ra&i za komunikaciju, da se in3ormiu o nji#ovim pravima i
A 10

Bonvencija o pravima djeteta, &an *. Isto, &an )'. 0-pravo na izraavanje v&astitog mi&jenja<

20

dostupnim us&ugama kao i u pravnim postupcima. 9revo8enje u naoj praksi moe predstav&jati prepreku z,og ma&og ,roja prevodioca, pose,no oni# koji su pro&i odgovarajuu o,uku za rad sa djecom. @ nastojanjima da se djetetu odvojenom od rodite&ja osigura prevodi&ac, pose,no tre,a voditi ra una o tome da mu ne prevodi oso,a o ijim &i nim karakteristikama i prevodi&a kim vjetinama nemamo in3ormacija 4npr. odras&a oso,a s kojom je dijete zate eno u i&ega&nom pre&asku granice5. 9ri pruanju zatite djetetu u pokretu, potre,no je potovati djetetov kulturni identitet, odnosno omoguiti mu odravanje kontakta s maternjim jezikom, te ku&turom i vjerom u kojoj je vaspitano.

" o,zirom na razno&iku strukturu djece koja pripadaju kategoriji djece u pokretu tre,a npr. paziti na to da se, zdravstveni preg&ed i&i razgovor sa stru njakom o,av&jaju na na in usk&a8en s ku&turnim praksama i navikama djeteta 4npr. da s djevoj icom razgovor o,av&ja odras&a enska oso,a, da se dodirivanje u svr#u preg&eda djeteta svede na minimum i unaprijed o,jasni i s&.5. Bonvencija propisuje da djeca imaju pravo na ivot, rast i razvoj 11 odnosno optima&an razvoj koji je u sk&adu sa potencija&ima svakog djeteta. @ sk&opu toga drava mora o,ez,ijediti svakom djetetu ostvarivanje niza ekonomski#, ku&turni# i gra8anski# prava kao to su: pravo na o,razovanje, zdravstvenu zatitu i socija&nu zatitu, igru i s&o,odno vrijeme, drutvene i ku&turne aktivnosti i s&. @ kontekstu ovoga razvojnog prava, Bonvencija de3inie i niz pose,ni# mjera zatite tkz. zatitni# prava koja su od pose,nog zna aja za situacije u kojima se nerijetko na&aze djeca u pokretu, u prvom redu pravo na zatitu od nasi&ja, z&oupotre,e i zanemarivanja 4 &.)L5, svi# o,&ika seksua&nog iskoriavanja i seksua&nog z&ostav&janja 4 &.*C5, na zatitu od otmice, prodaje i trgovine djecom 4 &.*A.5 kao i svi# drugi# o,&ika eksp&oatacije 4 &.*J.5 te ne#umani# i poniavajui# postupaka kanjavanja 4 &.*K5. 1rava je tako8e o,avezna da poduzme sve odgovarajue mjere za ,o&ji 3izi ki i psi#i ki oporavak i socija&nu reintegraciju u drutvo djeteta koje je ,i&o rtva ,i&o kojeg nasi&ja, z&oupotre,e i&i iskoriavanja, okrutnog, ne#umanog i&i poniavajueg postupanja i&i kanjavanja i&i oruani# suko,a. ;akav oporavak i reintegracija se odvijaju u sredini koja podsti e djetetovo zdrav&je, samopotovanje i dostojanstvo 4 &. *L.5. @ kontekstu naeg istraivanja tre,a nag&asti da Bonvencija u &anu '(. utvr8uje pravo djeteta, kojem je privremeno i&i trajno uskraeno porodi no okruenje, na pose,nu zatitu i pomo drave, te u tom pravcu o,avezuje dravu da takvom djetetu osigura zamjensku zatitu. 9ri donoenju takve od&uke drava mora naro itu panju posvetiti osiguranju kontinuiteta u djetetovom vaspitanju, kao i njegovom etni kom, vjerskom, ku&turnom i&i jezi kom porijek&u. +sim toga, u &anu ''. Bonvencije eksp&icitno je de3inisana o,aveza drave da djetetu koje trai iz,jeg&i ki status i&i koje se, prema vaeem me8unarodnom i domaem
11

Bonvencija o pravu djeteta, &an J.

21

zakonodavstvu i postupcima, smatra iz,jeg&icom, ,i&o da je ,ez pratnje i&i je u pratnji rodite&ja i&i neke druge oso,e, o,ez,ijedi odgovarajua zatita i #umanitarna pomo. Bao odgovor na sve vei ,roj djece koja putuju ,ez rodite&ja i&i starate&ja iz raz&i iti# raz&oga, od potrage za ,o&jim ekonomskim us&ovima, ,ijega od oruani# suko,a i kon3&ikata, trgovine &judima i s&. Bomitet za prava djeteta je o,javio Op ti !omentar br.6)' "a djec# $e" pratnje i odvojen# djec# i"van svoje "emlje porije!la kojim da&je razra8uje prava pojedini# podgrupa djece iz opte grupe djece u pokretu. Bomentar pravi raz&iku izme8u -djece ,ez pratnje djece koja su odvojena od rodite&ja i drugi# srodnika i koja nisu pod ,rigom odras&e oso,e koja je, po zakonu i&i o,i aju, odgovorna da se ,rine o djetetu, i djece odvojene od rodite&ja djece koja su odvojena od o,a rodite&ja i&i zakonskog i&i uo,i ajenog primarnog skr,nika, a&i ne nuno od drugi# ro8aka. @ ovu grupu su uk&ju ena djeca u pratnji drugi# odras&i# &anova porodice. @ Bomentaru su razra8eni osnovni principi i speci3i ne mjere iz Bonvencije koje se imp&iciraju na ovu djecu, a koje o,avezuju dravu da o,ez,ijedi zatitu i pomo djeci ,ez pratnje i djeci odvojenoj od rodite&ja i&i primarni# starate&ja, kao i da se suzdri od mjera kojima se kre prava ove djece. 9ozitivan aspekt zatitni# mjera za#tijeva od drava da poduzmu i sve potre,ne mjere kako ,i identi3ikova&i djecu koja su ,ez pratnje i&i odvojena u najranijoj moguoj 3azi, uk&ju ujui i na granici, odnosno na to #itnije preduzimanje aktivnosti i, gdje je to mogue, a ako su u djetetovom naj,o&jem interesu, za ponovno spajanje odvojene i djece ,ez pratnje s nji#ovim porodicama. 9rincip nediskriminacije ne samo da za,ranjuje ,i&o kakvu diskriminaciju na teme&ju statusa djeteta ,ez pratnje i&i djeteta odvojenog od rodite&ja, i&i kao iz,jeg&ice, traioca azi&a i&i use&jenika nego, podrazumijeva i pose,an tretman koji se teme&ji na raz&i itim potre,ama zatite, kao to su one koje proiz&aze iz uzrasta i=i&i po&a. !jere koje uk&ju uju po&icijski nadzor mogu se koristiti samo ograni eno i to ne na grupnoj osnovi. +pti Bomentar odre8uje da je naj,o&ji interes djeteta princip koji se tre,a potovati u svim 3azama postupka od trenutka identi3ikacije djeteta, odre8ivanja starate&ja odnosno zakonskog zastupnika, utvr8ivanja njegovi# potre,a pa do pruanja potre,ne zatite. 9ostupak procjene tre,a provoditi u prijate&jskom atmos3eri od strane kva&i3ikovani# stru njaka koji su o,u eni za vo8enje intervjua sa djetetom. " o,zirom da su djeca ,ez pratnje i odvojena djeca &iena porodi nog okruenja oni imaju pravo na pose,nu zatitu i pomo drave, a kod o,ez,je8ivanja zatite i smjetaja za dijete mora se voditi s&jedeim parametrima: 0 1jeca ne ,i tre,a&a, kao opte pravi&o, ,iti &iena s&o,odeH 0 1a ,i se osigurao kontinuitet zatite i s o,zirom na naj,o&je interese djeteta, promjene pre,iva&ita djece ,ez pratnje i odvojene djece tre,a ograni iti na s&u ajeve u kojima je takva promjena u naj,o&jem interesu djetetaH
12

;reatment o3 @naccompanied and "eparated %#i&dren +utside ;#eir %ountrF o3 +rigin, EEE.un#c#r.c#.

22

0 0

@ sk&adu s principom jedinstva porodice, ,raa i sestre tre,aju ostati zajednoH 1jetetu koje ima odras&e ro8ake koji do&aze s njim i&i njom i&i ve ive u zem&ji azi&a tre,a dopustiti da ostane s njima, osim ako ,i ono mog&o ,iti u suprotnosti s naj,o&jim interesima djeteta.. .ez o,zira na vrstu zatite koja se prua djetetu ,ez pratnje i&i djetetu odvojenom od rodite&ja, tre,a se odravati kontinuirani nadzor i procjena djeteta od strane pro3esiona&aca, kako ,i se osigura&o djetetovo 3izi ko i psi#osocija&no zdrav&je, zatita od nasi&jau porodici i&i iskoriavanja, z&oupotre,e i pristupa o,razovanju odnosno sticanju odre8eni# vjetinaH 1rave i druge organizacije moraju preduzeti mjere kako ,i se osigura&a e3ikasna zatita prava odvojene i&i djece ,ez pratnje kao to je to s&u aj kod djece koja ive u porodi nom okruenjuH @ #itnim s&u ajevima, privremena zatita mora ,iti osigurana za najkrae vrijeme prik&adno za djecu ,ez pratnje. +va privremena zatita tre,a da o,ez,ijedi nji#ovu sigurnost, 3izi ku i emociona&nu njegu u oko&ini koja podsti e nji#ov opti razvojH 1jeca moraju ,iti o,avijetena o na inima zatite koja je p&anirana za nji#, i nji#ova mi&jenja se u vezi toga moraju uzeti u o,zir.

to se ti e o,razovanja djece ,ez pratnje i odvojene djece +pti komentar de3inie da svako dijete ,ez pratnje i odvojeno dijete, ,ez o,zira na trenutni pravni status, mora imati pristup o,razovanju u zem&ji u koju su u&i, a u sk&adu sa &anovima 'D., 'L. 4)5 4c5, *(. i *'. Bonvencije, i do,iti podrku u poveanju nji#ovi# mogunosti u enja. Bomitet izdvaja pravo na o uvanje v&astitog ku&turnog identiteta i maternjeg jezika, kao i o,avezu o,razovni# institucija da ovoj djeci osiguraju potre,ne dokumente koji pokazuju nji#ov nivo o,razovanja, pose,no u pripremi prese&jenja i&i povratka. 9ri provo8enju prava na najvii ostvarivi zdravstveni standard 4 &.'C. Bonvencije5 Bomitet o,avezuje dravu da djeci ,ez pratnje i odvojenoj djeci o,ez,ijedi jednak pristup zdravstvenoj zatiti kao i djeci koja su njeni drav&jani. +siguravajui im pristup, drave moraju uzeti u o,zir teko stanje i ranjivosti takve djece, odnosno injenicu da su djeca ,ez pratnje pro&a odvajanje od &anova porodice, a ;ako8e su, u raz&i itoj mjeri, doivje&i gu,itak, traumu i&i raz&i ite vrste nasi&ja. N&an *L. pose,no prepoznaje dunost drave da osigura re#a,i&itaciju za djecu koja su ,i&a rtve ,i&o kojeg o,&ika z&ostav&janja, zanemarivanja, izra,&jivanja, mu enja, okrutnog, ne#umanog i poniavajueg postupanja u oruanim suko,ima i u tom ci&ju razvijati psi#osocija&ne programe samosta&no i&i u partnerstvu sa nev&adinim organizacijama. 1jetetu kojem nije odo,ren status iz,jeg&ice i&i neki drugi komp&ementarni pravni status drava mora garantovati uivanje svi# prava u sk&adu sa Bonvencijom sve dok se dijete de 3acto na&azi na podru ju te drave. 9ovratak djeteta u zem&ju porijek&a nije opcija, ako ,i to dove&o u OrazumanO rizik da e takav povratak rezu&tirati krenjem teme&jni# &judski# prava djeteta. 9ovratak u zem&ju podrijek&a moe se u principu samo dogovoriti ako je takav povratak u naj,o&jem interesu djeteta. 9ri&ikom donoenja takve od&uke mora se

23

uzeti u o,zir sigurnost i drutveno0ekonomski us&ovi koji ekaju dijete nakon povratka kui, stepen dostupnosti sistema zatite za dijete, mi&jenje djeteta u vezi sa povratkom u zem&ju porijek&a, djetetov stepen integracije u zem&ji porijek&a i vrijeme iz,ivanja iz domovine kao i pravo djeteta Ona o uvanje svog identiteta, uk&ju ujui naciona&nost, ime i porodi ne odnoseO. Bomitet tako8e de3inie da je mjera prese&jenja djeteta ,ez pratnje i odvojenog djetata u treu zem&ju u naj,o&jem interesu djeteta samo ako ima za ci&j spajanje djeteta sa porodicom u zem&ji prese&jenja. 9repoznavajui zna ajne propuste i praznine u primjeni @N Bonvencije o pravima djeteta za mi&ione djece irom svijeta koja odrastaju ,ez rodite&jskog staranja i&i koja su iz&oena takvom riziku, @N +d,or za prava djeteta je uputio poziv cje&okupnoj me8unarodnoj zajednici da se okupe i zajedni ki razviju me8unarodne smjernice u pravcu identi3ikacije ti# propusta i dje&ovanja na po&itike i prakse s ci&jem nji#ovog otk&anjanja. Bao rezu&tat petogodinjeg rada, ,rojni# diskusija i pregovora izme8u @N +d,ora za prava djeteta i v&ada ,rojni# drava, @NI%?>0a, ,rojni# nev&adini# organizacija i ug&edni# pro3esora kao i sami# m&adi# &judi sa iskustvom z,rinjavanja, izra8en je dokument pod nazivom Smjernica "a alternativno "$rinjavanje djece ije je izdavanje, 6enera&na skuptina @N 3orma&no pozdravi&a na +ptoj skuptini @N, povodom o,i&jeavanja '(. godinjice Bonvencije o pravima djeteta, '(.)).'((L. godine. Smjernice predstavljaju prakti!an instrument osnaenja primjene "onvencije o pravima djeteta i drugi# me$unarodni# instrumenata koji se odnose na zatitu i dobrobit djece kojima je uskra%ena roditeljska briga ili djece koja su izloena takvom riziku& S tim u vezi Smjernice daju pregled eljeni# pravaca za razvoj konzistentni# i me$usobno podravaju%i# politika i praksi orijentisani# na porodicu, a koje se zasnivaju na dva osnovna principa' nunosti i prikladnosti& Princip nunosti se, prije svega, odnosi na prevenciju izdvajanja djece iz porodice odnosno na preduzimanje napora drave da se djeca zadre i adekvatno zbrinu u svojoj porodici& U okviru ti# svoji# nastojanja da sprije!e odvajanje djece od nji#ovi# roditelja, drava treba pruiti odgovaraju%u zatitu djeci iz posebno ranjivi# grupa npr& djeci rtvama zlostavljanja ili iskori%avanja, djeci koja ive na ulici, djeci ro$enoj izvan bra!ne zajednice, djeci koja su bez pratnje ili koja su odvojena od roditelja, raseljenoj djeci ili djeci izbjeglicama, djeci radnika(migranata, djeci traioca azila, djeci oboljeloj od )*+(a/,*-S(a i drugi# ozbiljni# bolesti& Uklanjanje bilo kojeg djeteta iz njegove porodice trebalo bi biti krajnja mjera, a prije donoenja takve odluke, potrebno je provesti rigoroznu participatornu procjenu& .to se ti!e prikladnosti, Smjernicama za alternativno zbrinjavanje djece definisan je niz odgovaraju%i# mogu%nosti alternativnog zbrinjavanja koje su utemeljene na potivanju individualni# potreba djeteta& Prikladnost smjetaja treba redovno provjeravati radi ocjene postojanja daljnje potrebe za pruanje alternativnog zbrinjavanja, kao i izvodivosti potencijalnog ponovnog spajanja sa porodicom& -rave trebaju imate jasne me#anizme u postavljanju osoba ili mjerodavni# tijela koje preuzimaju ulogu staratelja za dijete bez roditeljske brige& /akve osobe moraju biti ugledni pojedinci posebno

2;

edukovani i osposobljeni da rade s djecom razumijevajui ku&turo&oke i druge pose,ne potre,e djece koja su im povjerena, kao i da su u stanju donositi nezavisne i nepristrasne od&uke koje su u naj,o&jem interesu djeteta.

@ pog&av&ju VIII pose,na panja posveena je djeci koja se na&aze izvan drave u kojoj imaju pre,iva&ite i&i su rtve krizni# situacija i kojoj je iz ,i&o kojeg raz&oga potre,na zatita tokom ,oravka u toj dravi. @ smis&u ovi# "mjernica, ova djeca de3inisana su kao <djeca ,ez pratnje< G ako se za nji# ne stara drugi &an rod,ine i&i druga oso,a koja je zakonom i&i o,i ajem duna da to ini i <razdvojena djeca< G ako su razdvojena od nekog pret#odnog zakonskog i&i o,i ajnog primarnog starate&ja, a&i koja i pored toga mogu ,iti u pratnji drugog &ana rod,ine. 1jeca ,ez pratnje i razdvojena djeca u inostranstvu tre,aju u principu uivati isti nivo zatite i ,rige kao djeca drav&jani zem&je u kojoj se na&aze. 9ri&ikom odre8ivanja prik&adnog z,rinjavanja ove djece, za svaki pojedina ni s&u aj, drava je o,avezna uzeti u o,zir razno&ikost i raz&i itost djece ,ez pratnje i&i razdvojene djece, kao to je ku&turna i&i vjerska raz&i itost, etni ko i&i imigrantsko porijek&o. 1jeca ,ez pratnje i&i razdvojena djeca, uk&ju ujui djecu koja su u zem&ju u&a neregu&arnim putem, ne mogu ,iti &iena s&o,ode samo z,og toga to su eventua&no prekri&a zakon koji regu&ie do&azak i ,oravak na teritoriji te zem&je, a djeca, rtve trgovine &judima, ne ,i tre,a&a ,iti kazneno odgovorna z,og svog prisi&nog u ea u nezakonitim aktivnostima. Nim se identi3ikuje neko dijete ,ez pratnje drava tre,a u to kraem roku imenovati djetetu starate&ja koji e ,iti odgovoran za staranje o djetetu odnosno da ,ude uz dijete u itavom procesu odre8ivanja statusa i donoenju od&uke. " o,zirom na to da djeca ,ez pratnje i&i razdvojena djeca mogu ,iti iz&oena poveanom riziku od z&ostav&janja i&i iskoriavanja, drava tre,a predvidjeti mjere praenja i pruanja speci3i ne pomoi kako ,i osigura&a nji#ovu zatitu. Nakon z,rinjavanja drava tre,a u&oiti sve napore da prona8e djetetovu porodicu i ponovo uspostavi porodi ne veze, uko&iko je to u naj,o&jem interesu djeteta i uko&iko nee ugroziti njegovu sigurnost i sigurnost njegove porodice. 9otujui princip <non0re3ou&ement<, djeca ,ez pratnje i&i razdvojena djeca ne smiju ,iti vraena u zem&ju uo,i ajnog ,oravka uko&iko pos&ije procjene rizika i sigurnosti postoji opravdana sum&ja da ,i djetetova sigurnost ,i&a u opasnosti, osim u s&u aju kada zakonski starate&j djeteta i&i nad&ena ustanova u zem&ji porijek&a pristaje i u stanju je da preuzme odgovornost i prui djetetu odgovarajui nivo zatite i z,rinjavanja. 0ve Smjernice se trebaju primjenjivati od strane svi# javni# i privatni# subjekata i osoba koje su uklju!ene u postupke u vezi s djetetom kojem je iz bilo kojeg razloga potrebna zatita prilikom boravka u dravi koja nije drava u kojoj uobi!ajno prebiva& -rave su pozvane da razviju nacionalne ili specifi!ne stru!ne smjernice koje se temelje na

2<

sadraju ovi# Smjernica i da rasporede finansijske i ljudske resurse kojima %e blagovremeno osigurati optimalnu primjenu ovi# Smjernica na cijelom svom podru!ju&

Pod otkriljem U1 zaklju!en je Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima 2*33P45 67 koji u !lanu 89& garantuje pravo svakog djeteta bez diskriminacije, na osnovu rase, boje koe, spola, jezika, vjere, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovine ili ro$enja, na zatitu unutar svoje porodice, drutva i drave, a u skladu sa njegovim malodobnim statusom& :jere koje drava treba usvojiti, u cilju zatite interesa djece na svojoj teritoriji i unutar svoje suverenosti, nisu precizirane samim Paktom ali "omitet za ljudska prava, kao nadzorno tijelo, naglaava da potpuno uivanje gra$anski# prava utvr$eni# Paktom za#tjeva mjere koje bi mogle biti i ekonomske, socijalne i kulturne prirode& 0ne su prije svega usmjerene na spre!avanje i podvrgavanje djece razli!itim oblicima nasilja, okrutnog, ne!ovje!nog ili poniavaju%eg postupanja ili kanjavanja, eksploatacije putem prisilnog rada, ropstva ili trgovine ljudima, kao i drugim razli!itim oblicima zloupotrebe& ;atita djece je u odgovornosti roditelja, drutva i drave, s tim da je od strane "omiteta naglaeno da, u slu!ajevima gdje roditelji naruavaju ili zloupotrebljavaju svoje roditeljske dunosti, drava treba da intervenie i ograni!i ili oduzme roditeljsko pravo, a dijete prema potrebama i njegovim najboljim interesima adekvatno zbrine, pa !ak i odvoji od porodica, kada okolnosti to za#tjevaju& Svako dijete odma# nakon ro$enja, u skladu sa !lanom 89& stav 8&, mora biti upisano u mati!nu knjigu ro$eni# i dobiti ime& 3ilj ove obaveze registracije djeteta po ro$enju je da se prevenira i smanji opasnost od otmice, prodaje ili trgovine djecom, kao i drugi# oblika zloupotrebe djece& Sve drave ugovornice69 ovog Pakta dune su, da u skladu sa !lano 9<& ovog Pakta, Bomitetu za &judska prava podnose periodi ne izvjetaje o poduzetim mjerama s ci&jem ostvarivanja prava priznati# ovim 9aktom, te o napretku koji je postignut u uivanju ti# prava.

Bako ,i se povea&a e3ikasnost u ,or,i protiv transnaciona&nog organizovanog krimina&a, i to naro ito u o,&asti trgovine &judima s pose,nim nag&askom na djecu, 6enera&na skuptina donije&a je Konvencij# protiv transnacionalno% or%ani"ovano% !riminala)A. @ ci&ju e3ikasnije zatite ena i djece od transnaciona&nog organizovanog krimina&a donesen je jo jedan me8unarodni instrument, &roto!ol "a prevencij# i s#"$ijanje i !a'njavanje tr%ovine lj#dima( naro)ito 'enama i djecom( !oji
13

usvojen na Opoj skuptini Ujedinjenih naroda, 16. prosinca 1966. odine !rezolucija "r. ##$$ %&''(&) stupio na sna u #*. o+ujka 19,6. odine 1; Bosna i Hercegovina je sukcesijo* 01B0AB1AA3B godine ratiCikovala IDDE4 1< &-lu8eni glasnik Bosne i Hercegovine , )e5unarodni ugovori, 8rB 3F02

2>

dop#njava U* Konvencij# protiv transnacionalno% or%ani"ovano% !riminala1+ ,&alermo proto!ol-. "vr#a ovog protoko&a je: 0 prevencija i ,or,a protiv trgovine &judima, uz pose,nu panju prema enama i djeci 0 zatita i pomo rtvama takve trgovineH 0 unapre8enje saradnje me8u dravama potpisnicama. +vaj 9rotoko& daje de3iniciju -trgovine &judima/ koja podrazumijeva vr,ovanje, prevoenje, pre,acivanje, skrivanje i primanje &ica, putem prijetnje si&om i&i upotre,om si&e i&i drugi# o,&ika prisi&e, otmice, prevare, o,mane, z&oupotre,e ov&aenja i&i tekog po&oaja i&i davanja i&i primanja novca i&i koristi da ,i se do,io pristanak &ica koje ima kontro&u nad drugim &icem, u ci&ju eksp&oatacije. ?ksp&oatacija o,u#vata, kao minimum, eksp&oataciju prostitucije drugi# &ica i&i druge o,&ike seksua&ne eksp&oatacije, prinudni rad i&i s&u,u, ropstvo i&i odnos s&i an ropstvu, servitut i&i uk&anjanje organa/. +rbovanje, prebacivanje, skrivanje ili primanje djeteta u svr#u eksploatacije smatra se trgovinom ljudima, !ak i kada nema prijetnje i upotrebe sile, drugi# oblika prisile, otmice, prevare, obmane i drugi# sredstava zloupotrebe& "#odno Bonvenciji o pravima djeteta 9rotoko& de3inie da je dijete oso,a m&a8a od )D godina.6= 9rotoko&om iz 9a&erma svaka drava potpisnica se o,avezuje da usvoji zakonska rjeenja kojima inkriminie -trgovinu &judima/ uk&ju ujui i pokuaj ovog dje&a, propie krivi nu odgovornost oso,a koje organizuju, nare8uju drugima izvrenje ovog krivi nog dje&a kao i onima koji suu estvuju u njegovom izvrenju. N&anom J. 9rotoko&a drava potpisnica je o,avezna da tititi privatnost i identitet rtava ne&ega&ne trgovine &judima uk&ju ujui, izme8u osta&og, i pover&jivo vo8enje zakonski# postupaka koji se odnose na ne&ega&nu trgovinu. "vaka drava potpisnica e razmotriti provo8enje mera kojima tre,a da se o,ez,ijedi 3izi ki, psi#o&oki i socija&ni oporavak rtava ne&ega&ne trgovine &judima uk&ju ujui, u odgovarajuim s&u ajevima, saradnju sa nev&adinim organizacijama i drugim e&ementima civi&nog drutva, a pose,no: 0 o,ez,je8enje odgovarajueg stanovanjaH 0 pruanje savjeta i in3ormacija, pose,no u vezi s nji#ovim zakonskim pravima, na jeziku koje rtve ne&ega&ne trgovine &judima mogu da razumiju, 0 &jekarsku, psi#o&oku i materija&nu pomo i 0 zapos&enje, mogunost o,razovanja i o,uke. @ sk&adu sa ovim 9rotoko&om drava potpisnica tre,a, pri&ikom pruanja zatite i pomoi rtvama trgovine &judima, u o,zir uzeti godine starosti, po& i pose,ne potre,e rtava trgovine &judima, a pose,no specija&ne potre,e djece, uk&ju ujui i odgovarajui smjetaj,
1>

Ealer*o, 13B12B2000B godineG 4atiCikovana od strane BiH 0<B02B2002B godine H-lu8eni glasnik Bosne i Hercegovine(, )e5unarodni ugovori, 8rB3F02B
1?

9rotoko& za prevenciju, suz,ijanje i kanjavanje trgovine &judima, naro ito enama i djecom,

&an *.

2?

o,razovanje i ,rigu o njima, kao i da o,ez,ijedi 3izi ku ,ez,ijednost rtava trgovine &judima dok su one na njenoj teritoriji.)D Naciona&ni pravni sistem drave &anice mora da sadri i mjere kojima rtvama trgovine &judima prua mogunost do,ijanja naknade na ime pretrp&jene tete. Nita to je sadrano u ovom 9rotoko&u nee uticati na prava, o,aveze i odgovornosti drava i pojedinaca po osnovu me8unarodnog prava, uk&ju ujui i me8unarodno #umanitarno pravo i me8unarodno pravo o &judskim pravima i pose,no, gdje se moe primijeniti, Bonvencija iz )LA). godine i 9rotoko& iz )LJK. koji se odnose na status iz,jeg&ica i na -princip nevraanja/, uko&iko kod rtve trgovine &judima postoji opravdan stra# da e joj ivot i&i s&o,oda ,iti ugroeni u dravi povratka samom injenicom da je ,i&a rtva trgovine &judima 4 &an )C.5. &roto!ol protiv !rij#m)arenja mi%ranata !opnom( morem i va"d#hom( !oji predstavlja dop#n# Konvencije U* protiv transnacionalno% !riminala tuma i se zajedno sa Bonvencijom. "vr#a ovoga 9rotoko&a je da sprije i krijum arenje migranata i da se ,ori protiv toga, istovremeno titui prava krijum areni# migranata. +vaj 9rotoko& ustanov&java de3iniciju Pkrijum arenja migranataQ koja podrazumijeva posredovanje odnosno o,ez,je8ivanje ne&aga&nog=nezakonitog u&aska u dravu potpisnicu oso,e koja nije njen drav&janin i&i u njoj nema trajno ,oravite, s ci&jem izravnog i&i neizravnog sticanja 3inansijske i&i druge materija&ne koristi. "vaka drava potpisnica je o,avezna da donese zakonske i druge mjere kojima e se sve radnje: 0 krijum arenja migranata, 0 u injene u ci&ju omoguavanja krijum arenja migranataH 0 omoguavanja &icu koje nije drav&janin i&i &icu sa sta&nim ,oravkom da ostane u dravi o kojoj je rije , ,ez ispunjenja potre,ni# za#tijeva za zakonit ostanak u dravi sredstvima pomenutim u podstavu 4,5 ovog stava i&i ,i&o kojim drugim ne&ega&nim sredstvima,)L a koje se u ine na me8unarodnom nivou radi sticanja 3inansijske i&i druge materija&ne koristi na neposredan i&i posredan na in, tretirati kao krivi no dje&o. !igranti nee ,iti pod&oni krivi nom gonjenju s#odno ovom protoko&u z,og injenice da su predmet gore navedeni# radnji.

1@ 1A

Isto, &an J. 9rotoko& protiv krijum arenja migranata kopnom, morem i vazdu#om,, &an J

2@

.ez dovo8enja u pitanje me8unarodni# o,aveza u pog&edu s&o,odnog kretanja &judi, drave potpisnice e oja ati, u mjeri u kojoj je mogue, one grani ne kontro&e koje mogu ,iti potre,ne za spre avanje i otkrivanje ne&ega&ne trgovine &judima. @ primjeni ovog 9rotoko&a, svaka drava potpisnica e preduzeti, sag&asno o,avezama prema me8unarodnom pravu, sve odgovarajue mjere, uk&ju ujui zakonske ako je neop#odno, da ,i o uva&a i zatiti&a prava oso,a koja su ,i&a predmet radnji iz &ana J. ovog 9rotoko&a, pose,no: 0 pravo na ivot i pravo da se ne ,ude predmet torture i drugi# okrutni# ne#umani# i poniavajui# postupaka i kazni. 0 pravo na odgovarajuu zatitu migrantima protiv nasi&ja koje se moe primjenjivati na njima, ,i&o od strane pojedinaca i&i grupa 0 pravo na odgovarajuu pomo migrantima iji su ivoti i&i ,ez,jednost ugroeni zato to su ,i&i predmet radnji iz &ana J. ovoga 9rotoko&a. 9ose,no tre,a nag&asiti, u vezi s djecom koja su predmet ovoga istraivanja, da su drave potpisnice o,avezne da e u primjeni svi# ovi# mjera u o,zir uzeti i specija&ne odnosno pose,ne potre,e ena i djece.

Konvencija U* o stat#s# i"$je%lica i" 1951. %odine .0

stat1s1

i'3jegli"a

i'
''

196).

sa Proto(olom o godine.1 predstav&ja osnov

me8unarodnog iz,jeg&i kog prava i predvi8a minima&ne standarde za postupanje sa oso,ama koje ispunjavaju us&ove za iz,jeg&i ki status. " o,zirom da se Bonvencija odnosi&a samo na iz,jeg&ice prije )LA). godine, us&jed novi# iz,jeg&i ki# kriza, ukaza&a se potre,a za proirenjem vremenskog i geogra3skog dje&okruga Bonvencije, to je u injeno usvajanjem 9rotoko&a o statusu iz,jeg&ica iz )LJK. godine. 9rotoko& je samosta&an dokument iako je integra&no povezan sa Bonvencijom. Zajedno, Bonvencija i 9rotoko& o statusu iz,jeg&ica uk&ju uju: 0 de3inicije iz,jeg&ice, zajedno sa us&ovima za prestanak i isk&ju enje iz iz,jeg&i kog statusaH

pravni status izbjeglice u zemlji azila, nji#ova prava i obaveze, uklju!uju%i pravo da budu zati%eni od prisilnog povratka 2protjerivanja5 ili zabrane vra%anja 2na!elo not refoulementa/5 teritoriji na kojoj ,i nji#ov ivot i&i s&o,oda ,i&i ugroeniH

20

;reatF "eries @jedinjeni# naroda, )DL. svezak, str. )*K ;reatF "eries @jedinjeni# naroda, J(J. svezak, str. 'JK // Zak&ju ak Izvrnog komiteta @N7%20a ,r. DK435, iz )LLL. godine
/#

2A

o,aveze drava, uk&ju ujui saradnju sa @N7%20om u o,av&janju njegovi# zadataka i o&akavanja njegovi# nadzorni# 3unkcija u vezi sa primjenom Bonvencije.

Prema "onvenciji o statusu izbjeglica iz 6>?6& godine i Protokolu o statusu izbjeglica iz 6>@=& godine izbjeglica je svaka osoba koja ima opravdan stra# od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti odre$enoj drutvenoj grupi te politi!kog miljenja, koja se nalazi izvan zemlje porijekla i ne moe se ili se ne eli staviti pod zatitu te zemlje ili kao &ice ,ez drav&janstva koje se na&azi van zem&je pret#odnog uo,i ajenog mjesta ,oravka, a ne moe se i&i se z,og takvog stra#a ne e&i vratiti u tu dravu./'* 0vaj me$unarodni standard zatite izbjeglica uklju!uju, inter alia , potovanje svi# teme&jni# &judski# prava i principa < non(refoulementA, omoguivanje pristupa svim traiocima azi&a pravedan i e3ikasan postupak utvr8ivanja iz,jeg&i kog statusa, onemoguivanje od,ijanja u&aska traioca azi&a u zem&ju ,ez provo8enja postupka utvr8ivanja statusa, osiguranje nune materija&nom pomoi i prona&aenje trajni# rjeenja.'C "vaka drava ugovornica tre,a dati iz,jeg&icama, koji se &ega&no na&aze na njenom teritoriju, pravo ,iranja mjesta ,oravka i s&o,odu kretanja unutar njenog teritorija, osim u s&u aju propisa koji se primjenjuju na strance openito u istim oko&nostima. Bonvencija o,avezuje dravu da iz,jeg&icama osigura najvei mogui nivo osnovni# &judski# prava i s&o,oda sadrani# u 9ove&ji @jedinjeni# naroda=nacija i +ptoj dek&araciji o &judskim pravima. " tim u vezi, drava ugovornica tre,a omoguiti iz,jeg&icama ostvarivanje prava na o,razovanje, socija&nu zatitu i zdravstvenu zatitu, javnu pomo i podrku, &i na dokumenta, pravnu pomo pod istim us&ovima kao i svojim drav&janima. Bada se radi o djeci iz,jeg&icama svaka se drava u postupcima pri#vata mora voditi principima naj,o&jeg interesa djeteta, potovati po& i do, djeteta 4naro ito djece odvojene od rodite&ja i djece ,ez pratnje5, te uzimati u o,zir pose,ne potre,e djece koja su rtve seksua&nog nasi&ja, traume i mu enja. "va prava djece iz,jeg&ica nas&anjaju se na Bonvenciju o pravima djeteta. @ sk&adu sa &anom *). Bonvencije, traioci azi&a nee ,iti kanjeni z,og toga to su u zem&ju u&i nezakonito, ako za nezakonit u&azak mogu dati do,ar raz&og. Na kretanje iz,jeg&ica drava nee primjenjivati neka druga ograni enja, osim oni# koja su neop#odna i ista e se primjenjivati samo dok se ne regu&ie njen status iz,jeg&ice i&i dok je ne pri#vati druga zem&ja.

/0 /4

Bonvencija o statusu iz,jeg&ica iz )LA). godine, &.). ta ka '5 -Non0re3ou&ement/ odnosi se na za,ranu protjerivanja i&i vraanja s granice i teritorija, a o,u#vaa protjerivanje, vraanje i&i drugi o,&ik pre,acivanja iz,jeg&ica i traioca azi&a na teritorij na kojem ,i nji#ov ivot i&i s&o,oda direktno ,i&i ugroeni, i&i na teritorij na kojem im prijeti da&jnje protjerivanje, vraanje i&i pre,acivanje na drugo podru je gdje postoji rizik.

30

1rave ugovornice u najveoj mjeri moraju omoguiti asimi&aciju i natura&izaciju iz,jeg&ica, a postupak za natura&izaciju tre,a sprovoditi u to kraem rokom i uz minima&ne trokove 4 &an *C.5. Konvencija protiv tort#re i dr#%ih s#rovih( nelj#ds!ih ili poni'avaj#/ih !a"ni i post#pa!a8? je usvojena s ci&jem osiguranja to vee uspjenosti u ,or,i protiv torture i drugi# surovi#, ne&judski# i&i poniavajui# kazni i&i postupaka u cije&om svijetu te sadri odred,e koje preciziraju dunosti svi# drava &anica u pog&edu poduzimanja zakonski#, administrativni#, sudski# i&i drugi# uspjeni# mjera u svr#u spre avanja izvrenja dje&a torture na nji#ovom teritoriju. ;ortura, na koju se Bonvencija odnosi, je svaki akt kojim se jednoj oso,i namjerno nanosi teka 3izi ka i&i duevna patnja, a koju ini s&u,ena oso,a u izvravanju svoje s&u,ene 3unkcije i&i se ini na njen poticaj i&i s njenim izri itim i&i preutnim pristankom, a s ci&jem do,ivanja in3ormacije i&i priznanja od te oso,e i&i neke tree, i&i da ,i se ta oso,a kazni&a za dje&o to ga je ona i&i neka trea oso,a po ini&a i&i za ije je izvrenje osumnji ena, zastrai&a i&i prinudi&a i&i z,og ,i&o kojeg raz&oga zasnovanog na ,i&o kojem o,&iku diskriminacije. "vaka drava mora preduzeti sve mjere za spre avanja dje&a torture na svim dije&ovima svoje teritorije i nema niti jedne iznimne oko&nosti koja se moe koristiti u ci&ju opravdanosti torture. Ni jedna drava stranka ne moe protjerati, vratiti 4Ore3ou&erO5 i&i izru iti oso,u u neku drugu dravu gdje postoje oz,i&jni raz&ozi za vjerovanje da e ona ,iti u opasnosti da ,ude podvrgnuta torturi. "vaka drava e osigurati da njeno oso,&je za provo8enje zakona, medicinsko oso,&je, javni s&u,enici i druge oso,e koje mogu ,iti uk&ju ene u pritvor, ispitivanje i&i &ije enje ,i&o kojeg pojedinca podvrgnutog ,i&o kojem o,&iku u#ienja, pritvora i&i zatvaranja, kroz programe o,uke ,ude edukovano i do,ije in3ormacije u vezi sa za,ranom protiv torture. "vaka drava mora osigurati da svaki pokuaj izvrenja torture, odnosno sam akt torture predstav&jaja krivi no dje&o, uk&ju ujui i in ,i&o koje oso,e koji predstav&ja sau esnitvo i&i sudje&ovanje u torturi. 6enera&nim komentarom ,roj *'J @N Bomiteta protiv torture nag&aava se o,aveza drave stranke da osigura, u svom pravnom sistemu, da svaka rtva, koja je ,i&a iz&oena torturi i&i drugim vidovima ne&judskog i poniavajueg postupanja, do,ije zadovo&jtinu i ostvari pravo na 3er i odgovarajuu naknadu uk&ju ujui i pri&iku za naj,o&ju moguu re#a,i&itaciju. Mrtvom se smatra svaka oso,a koja je pojedina no i&i u ko&ektivitetu pretrpi&a tetu, odnosno 3izi ku i&i duevnu patnju kroz injenje i&i ne injenje akta torture u sk&adu sa Bonvencijom. ;ako8e se rtvom, u smis&u ove Bonvencije, smatraju i naj,&ii &anovi porodice rtve torture, oso,e koje je ona duna izdravati, odnosno ,rinuti se o njoj, oso,e koja je pretrpje&a odre8enu patnju u pokuaju da pomogne rtvi torture.

2<

Bonvencija @jedinjeni# naroda=nacija usvojena u +ptojoj skuptini )(. decem,ra )LDC. i stupi&a na snagu 'J. &juna )LDKB 2> %eneral co**ent !oB3, 13 1ece*8er 2012

31

Bonvencija predvi8a etiri o,&ika nadzora nad primjenom svoji# odreda,a, a za nadzor je osnovan Bomitet protiv torture. Jedina mjera nadzora koja o,avezuje sve drave je podnoenje periodi ni# izvjetaja o imp&ementaciji Bonvencije. Bomitet pose,no nag&aava o,avezu drave da prati mjere zatite koje se primjenjuju u odnosu prema ranjivim grupama, naro ito enama i djeci. +sim Bonvencija @N, u me8unarodnom sistemu zatite, postoji i niz drugi# me8unarodni# standarda koji se odnose na zatitu pojedini# grupa djece koje pripadaju kategoriji djece u pokretu. Imajui na umu potre,u usvajanja novi# instrumenata o za,rani i ukidanju najgori# o,&ika dje ijeg rada, kao g&avnog prioriteta za dje&ovanje na naciona&nom i me8unarodnom nivou, !e8unarodna organizacija rada u Menevi, )K. juna

Konvencij# 18. o naj%orim o$licima is!ori /avanja dje)ije% rada *o.C18. ,1999- .0 koja o,avezuje svaku
)LLL. godine usvoji&a je dravu da preduzima trenutne i e3ektivne mjere u ci&ju za,rane i iskorjenjivanja dje ijeg rada. Za svr#u ove Bonvencije, izraz najgori o,&ici iskoriavanja dje ijeg rada podrazumijeva: a5 sve o,&ike ropstva i&i prakse koja je s&i na ropstvu, kao to su prodaja i trgovina djecom, duni ko ropstvo i s&uenje, i prinudni i&i o,avezni rad, uk&ju ujui prinudno i&i o,avezno regrutovanje djece za koritenje u oruanom suko,uH ,5 koritenje, pri,av&janje i&i nu8enje djeteta za prostituciju, za pornogra3sku produkciju i&i pornogra3ske predstaveH c5 koritenje, pri,av&janje i&i nu8enje djeteta za ne&ega&ne aktivnosti, naro ito za proizvodnju i trgovinu drogom, kako je de3inirano odgovarajuim me8unarodnim ugovorimaH d5 rad koji moe, po svojoj prirodi i oko&nostima u kojima se o,av&ja, tetiti zdrav&ju, sigurnosti i&i mora&nim oso,inama djece.'D Bonvencija poziva drave &anice na donoenje programa akcije za e&iminisanje najgori# o,&ika dje ijeg rada kao prioritet. "vaka &anica preduzima sve neop#odne mjere da o,ez,ijedi dje&otvornu primjenu i sprovo8enje odreda,a kojima se provodi ova Bonvencija, uk&ju ujui uvo8enje i primjenu kazneni# sankcija i&i, prema potre,i, drugi# sankcija. "vaka &anica, uzimajui u o,zir vanost o,razovanja u e&iminisanju dje ijeg rada, preduzima e3ikasne i vremenski odre8ene mjere da ,i:

2? 2@

-"&u,eni g&asnik .osne i 7ercegovine/ ,r. '=L' i )*=LC Bonvencija o najgorim o,&icima iskoriavanja dje ijeg rada, &an '

32

a5 sprije i&a angaovanje djece u najgorim o,&icima dje ijeg radaH ,5 prui&a neop#odnu i odgovarajuu direktnu pomo za pov&a enje djece sa najgori# o,&ika dje ijeg rada i nji#ovu re#a,i&itaciju i socija&nu integracijuH c5 o,ez,ijedi&a pristup ,esp&atnom osnovnom o,razovanju i, gdje god je mogue i potre,no, o,uku za zanimanja za djecu koja su povu ena sa najgori# o,&ika dje ijeg radaH d5 identi3ikova&a i do&a do djece koja su iz&oena pose,nim rizicima i e5 uvai&a specija&nu situaciju djevoj ica. Bonvencija de3inie dijete kao oso,u do )D godina starosti. Bonvencija o najgorim o,&icima dje ijeg rada )LLL. godine za#tijeva&a je nove mjere i o,aveze drave koje su us&ijedi&e donoenjem &repor#!e $r. 190 o "a$rani i hitnoj a!ciji "a #!idanje naj%orih o$li!a dje1ije% rada . 9reporuka poziva drave da se programi akcije za ukidanje najgori# o,&ika dje ijeg rada pod #itno donesu i rea&izuju pri emu se mora voditi ra una o stavovima djece koja su neposredno pogo8ena najgorim o,&icima dje ijeg rada. +vi programi tre,a, izme8u osta&og, da imaju za ci&j da: )5 identi3ikuju i osude najgore o,&ike dje ijeg radaH '5 sprije e angaovanje i uk&one tu djecu iz najgori# o,&ika dje ijeg rada, titei i# od represa&ija i o,ez,je8ujui nji#ovu re#a,i&itaciju i socija&nu integraciju kroz mjere kojima se rjeavaju nji#ove vaspitne, 3izi ke i psi#o&oke potre,eH *5 pok&one pose,nu panju: 0 m&a8oj djeciH 0 enskoj djeciH 0 pro,&emu prikriveni# radni# situacija u kojima su pose,no ugroene djevoj iceH 0 osta&im grupama djece koja su pose,no ugroena i&i imaju pose,ne potre,eH C5 identi3ikuju, i rade sa zajednicama u kojima su djeca pose,no ugroenaH A5 in3ormiu, u ine osjet&jivim na i mo,i&iu javno mnijenje i zainteresovane grupe, uk&ju ujui djecu i nji#ove porodice.'L Bod odre8ivanja vrsta rada i kod identi3ikovanja s&u ajeva gdje postoje, potre,no je, izme8u osta&og, uzeti u o,zir rad koji iz&ae djecu 3izi kom, psi#o&okom i seksua&nom z&ostav&janju.*( 1rave &anice tre,a da najgore o,&ike dje ijeg rada smatraju krivi nim dje&ima i to sve o,&ike ropstva i&i praksi s&i ni# ropstvu, kao to su prodaja i nedozvo&jena trgovina djecom, duni ko ropstvo i ro,ovanje i prinudni i&i o,avezni rad uk&ju ujui prinudno i&i o,avezno regrutovanje djece kako ,i se koristi&a u oruanom suko,u.*)

3.1... 2nstr#menti 3ije/a/Savjeta 4vrope i 4vrops!e #nije

2A 30

9reporuka )L(. o za,rani i #itnoj akciji za ukudanje najgori# o,&ika dje ijeg rada, &an ' Isto, &an *. 31 Isto, &an )'.

33

4vrops!a !onvencija o "a titi lj#ds!ih prava i osnovnih slo$oda 32 je, 'ao 'lju)ni in(trument u zatiti ljud('i, prava i (loboda, usvojena s ci&jem da se osigura opte i stvarno priznanje i potivanje osnovni# &judski# prava i s&o,oda prok&amovani# u @niverza&noj dek&araciji o osnovnim &judskim pravima i kao takva predstav&ja me8unarodni ugovor izme8u drava &anica Vijea="avjeta ?vrope. N&an ). ?vropske konvencije** uvodi novi e&emenat u me8unarodni sistem zatite &judski# prava time to predvi8a da e strane ugovornice zagarantovati prava i s&o,ode odre8ene u Bonvenciji /svakome u svojoj nad&enosti<. Izraz /svako< nag&aava univerza&nu prirodu &judski# prava priznati# Bonvencijom, a to je da Bonvencija ne titi samo prava gra8ana, ve i prava stranaca, &ica ,ez drav&janstva i &ica ,ez pos&ovne sposo,nosti, kao to su djeca i oso,e sa inva&iditetom. @ sk&adu sa ovim &anom drave ugovornice koje rati3ikuju ovu Bonvenciju istovremeno pri#vataju dvostruku o,avezu, prvo da svoje unutranje pravo usk&ade sa Bonvencijom i to od trenutka njenog stupanja na snagu u dravi ugovornici, a drugo da moraju ispraviti svako krenje sutinski# prava i s&o,oda zatieni# ovom Bonvencijom Bonvencija sadri niz prava koja se, na direktan i&i indirektan na in, imp&iciraju na djecu u pokretu kao to su: pravo na ivot 4 &an '.5, za,rana mu enja, ne ovje nog i poniavajueg postupanja i kanjavanja 4 &an *.5, za,rana dranja u ropstvu, ropskom po&oaju i&i primoravanja da o,av&ja prinudni i&i o,avezni rad 4 &an C.5, pravo na potivanje privatnog i porodi nog ivota i doma 4 &an D.5, s&o,oda mis&i, savjesti i vjeroispovjesti 4 &an L.5, s&o,oda izraavanja koja uk&ju uje s&o,odu posjedovanja sopstvenog mi&jenja, primanja i saoptavanja in3ormacija ,ez o,zira na granice 4 &an )(.5, za,rana diskriminacije po ,i&o kojem osnovu 4 &an. )C5 itd. 1a ,i se o,ez,ijedi&o potivanje ovi# o,aveza iz Bonvencije i njeni# protoko&a, od strane &anica ugovornica, ustanov&jen je ?vropski sud za &judska prava, kao sta&ni organ. "ud moe da prima predstavke od svake drave ugovornice uko&iko se radi o me8unarodnim sporovima sa drugom &anicom ugovornicom, a&i i od svake oso,e, predstavnika nev&adine organizacije i&i grupe &ica koji tvrde sa su rtve povrede prava iz Bonvencije 4 &an **. i *C.5. ?vropski sud moe razmatrati predmet samo nakon to su iscrp&jena sva domaa

32

@ sk&adu sa @stavom .i7, ?vropska konvencija i njeni protoko&i se direktno primjenjuju u pravnom sistemu .osne i 7ercegovine sa prioritetom nad svim drugim zakonima 33 Visoke strane ugovornice zagarantujet e svakome u svojoj nad&enosti prava i s&o,ode odre8ene u I dije&u ove BonvencijeB

3;

pravna sredstva u sk&adu sa ope priznatim pravi&ima medunarodnog prava i u roku od J mjeseci od dana donoenja kona ne od&uke. 1akon uspostavljanja ovog Suda koji odlu!uje o krenjima prava iz ove "onvencije drava stranaka, "onvencija je postala najja!i me$unarodni instrument za zatitu ljudski# prava& " ci&jem da se osigura provo8enje odre8eni# prava koja nisu o,u#vaena ovom Bonvencijom, drave ugovornice su donije&e i 9rotoko&e koji se smatraju dodatnim &anovima Bonvencije. &roto!olom 5. #" Konvencij# o lj#ds!im pravima i osnovnih slo$oda 79 se o,ez,je8uju izvjesna prava i s&o,ode koja nisu uk&ju ena u Bonvenciju i 9rvi protoko&, i utvr8uje se pravo na s&o,odu kretanja 0 -svako, ko se zakonito na&azi na teritoriji jedne drave ima, na toj teritoriji, pravo na s&o,odu kretanja i s&o,odu iz,ora ,oravita/, i -svako je s&o,odan da napusti ,i&o koju zem&ji, uk&ju ujui i sopstvenu/ 4 &an '.5, za,ranu protjerivanja sopstveni# drav&jana i grupnog protjerivanja stranaca G 4-niko ne moe ,iti protjeran, pojedina nom i&i grupnom mjerom, s teritorije iji je drav&janin, niti iko moe ,iti &ien prava da u8e na teritoriju drave iji je drav&janin/ 4 &an *.5 i -za,ranjeno je ko&ektivno protjerivanje stranaca/ 4 &an C.5. &roto!ol 0. #" Konvencij# o lj#ds!im pravima i osnovnim slo$odama7?, de3inie zatitu u postupku protjerivanja stranaca 4 &an ).5 kojim se izme8u osta&og daje pravo da iznesusvoje raz&oge kojima osporavaju istraivanje, da se nji#ov predmet preispita i da ,udu zastup&jeni pred nad&enim organom. !edutim, drugim stavom dozvo&java se dravi protjerivanje stranca i prije nego to on iskoristi navedena prava, ako je /protjerivanje potre,no u interesu javnog reda i&i se teme&ji na raz&ozima naciona&ne sigurnosti<. Konvencija

Vije/aG avjeta *vro!e o 3or3i !rotiv trgovine

lj1dima3+

predstav&ja sveo,u#vatni me8unarodni pravni instrument u zatiti &judski# prava rtava trgovine &judima i koja uspostav&ja pose,an me#anizam nadzora njene primjene od strane drava &anica i primjenjuje se na sve o,&ike trgovine &judima, na naciona&nom i me8unarodnom nivou, ,ez o,zira je &i i&i nije povezana sa organizovanim krimina&om. %i&jevi Bonvencije su:

04

Protokol C. uz Bonvenciju o &judskim pravima i osnovnim s&o,odama kojim se o,ez,je8uju izvjesna prava i s&o,ode koja nisu uk&ju ena u Bonvenciju i 9rvi protoko& "tras,ourg, )J.septem,ar )LJ*. godine, .osna i 7ercegovina rati3ikova&a 'C.(C.'(('. godine 05 9rotoko& K. uz Bonvenciju o &judskim pravima i osnovnim s&o,odama, "tras,ourg, ''. Novem,ar )LDC. godine, .osna i 7ercegovina rati3kova&a 'C.(C.'(('. godine 3> 2ati3ikovana od strane .osne i 7ercegovine '((K. godine

3<

spre avanje i suz,ijanje trgovine &judima, uz garantovanje ravnopravnosti po&ovaH zatita &judski# prava rtava trgovine &judima, osmi&javanje sveo,u#vatnog okvira za pruanje zatite i pomoi rtvama i svjedocima, uz garantovanje ravopravnosti po&ova, kao i o,ez,je8ivanje e3ikasne istrage i krivi nog gonjenjaH 0 unapre$ivanje me$unarodne saradnje u suzbijanju trgovine ljudima&7= @ smis&u ove Bonvencije dijete je svako &ice m&a8e od )D. godina starosti, a rtva je svako &ice koje je posta&o predmet trgovine &judima. Bonvencija sadri niz speci3i ni# odreda,a koja se odnose na djecu rtve trgovine &judima. 9rema Bonvenciji -vr,ovanje, prevoz, premjetaj, skrivanje i&i pri#vat djeteta radi eksp&oatacije smatra se -trgovinom &judima/ ak i ako ne uk&ju uje navedena sredstva/ 7B odnosno i ako nije primijenjena prijetnja, si&a i&i drugi o,&ik prinude, otmica, prevara, o,mana, z&oupotre,a ov&atenja i&i ugroenosti i&i davanje i&i primanje nov ani# sredstava i&i druge koristi radi do,ijanja pristanka &ica koje ima kontro&u nad drugim &icem u ci&ju eksp&oatacije. ?ksp&oatacija, u namanju ruku, uk&ju uje seksua&nu eksp&oataciju odnosno prostituciju drugi# &ica i&i druge o,&ike seksua&nog iskoriavanja, prisi&an rad i&i pruanje us&uga, ropstvo i&i praksu s&i nu ropstvu, s&uenje i&i va8enje &judski# organa. "vaka strana ugovornica tre,a da o,ez,ijedi svojim nad&enim organima kadrove koji su o,u eni i kva&i3ikovani za spre avanje i suz,ijanje trgovine &judima, za identi3ikovanje i pruanje pomoi rtvama, uk&ju ujui djecu, i tre,a da osigura da raz&i iti organi me8uso,no sara8uju, kao i sa nad&enim organizacijama za podrku, kako ,i rtve ,i&e identi3ikovane u postupku koji na odgovarajui na in uzima u o,zir pose,an po&oaj ena i djece rtava i kako ,i im se, po potre,i, izda&e ,oravine dozvo&e pod us&ovima predvi8enim u &anu )C. ove Bonvencije.*L Bada starosna do, rtve nije izvjesna, a postoji opravdana sumnja da je rtva dijete, to &ice tre,a da se smatra djetetom i tre,a da mu se prue pose,ne zatitne mjere sve do potvr8ivanja njegove starosne do,i. Nim se utvrdi da je dijete ,ez pratnje rtva, svaka strana ugovornica tre,a da: 0 o,ez,ijedi zastupanje tog djeteta od strane zakonitog starate&ja, organizacije i&i organa koji postupaju u naj,o&jem interesu djetetaH 0 preduzme potre,ne mjere za utvr8ivanje identiteta i drav&janstva djetetaH

0 0

3? 3@

Bonvencija Vijea="avjeta ?vrope o ,or,i protiv trgovine &judima, &an ). I,id, &an C. 3A Isto, &an )(. o,&ast -Identi3ikovanje rtava/

3>

preduzme sve to je neop#odno kako ,i se prona&a porodica djeteta, ako je to u naj,o&jem interesu djeteta. "vaka strana ugovornica tre,a da usvoji mjere kojima e pose,no da osigura da identitet i&i podaci koji omoguavaju identi3ikaciju djeteta koje je rtva trgovine &judima, ne ,udu javno o,jav&jeni putem medija, i&i na ,i&o koji drugi na in, osim u izuzetnim s&u ajevima, u ci&ju &akeg prona&aenja &anova porodice i&i da se na drugi na in o,ez,ijedi do,ro,it i zatita djeteta.C( " ci&jem 3izi kog, psi#o&okog i socija&nog oporavka rtava trgovine, drava ugovornica mora preduzeti odgovarajue zakonodavne i&i druge mjere koje o,u#vataju: a5 ivotni standard koji moe da im o,ez,ijedi egzistenciju putem takvi# mjera kao to su: prik&adan i siguran smjetaj, psi#o&oka i materija&na pomoH ,5 pristup #itnoj medicinskoj zatitiH c5 us&uge prevo8enja i tuma enja, u s&u aju potre,eH d5 savjetovanje i in3ormisanje, pose,no o nji#ovim zakonskim pravima i us&ugama koje su im dostupne, na jeziku koji razumijuH e5 pomo koja e da im omogui da se nji#ova prava i interesi iznesu i razmotre u odgovarajuim 3azama krivi nog postupka koji se vodi protiv izvri&acaH 35 pristup o,razovanju za djecu. .oravina dozvo&a za djecu koja su rtve trgovine &judima, ako to zakon predvi8a, izdaje se u sk&adu sa naj,o&jim interesima djeteta i, kad je to potre,no, produava se pod istim us&ovima. Bonvencija o,avezuje drave ugovornice da osiguraju da rtve trgovine imaju pristup in3ormacijama o sudskim i upravnim postupcima koji se vode i to od prvog kontakta sa institucijom, na jeziku koji razumiju. 1rava tre,a da o,ez,ijedi i ,esp&atnu pravnu pomo i savjetovanje rtvama kao i da usvoji programe repatrijacije i reintegracije rtava u drutvo. Bada se radi o djeci, ovi programi ,i tre,a&o da o,u#vate ostvarivanje prava na o,razovanje i mjere kojima e se o,ez,ijediti odgovarajua zatita i&i nji#ov pri#vat od strane porodice i&i odgovarajui# institucija za ,rigu. 1jeca koja su rtve trgovine &judima ne tre,a da ,udu vraena ni u jednu dravu ako, nakon procjene rizika i ,ez,jednosti, postoji indicija da takav povratak ne ,i ,io u naj,o&jem interesu djeteta.C) +sim o,aveze inkriminacije trgovine &judima, koritenja us&uga rtve i pokuaja pomaganja i&i podsticanja, te razvijanja adekvatne kaznene po&itike za ova krivi na dje&a koje tre,aju ,iti e3ikasne, srazmjerne i koje odvraaju od vrenja krivi nog de&a, Bonvencija trai od drave da se krivi na dje&a u injena protiv djeteta smatraju kao oteavajua oko&nost kod odre8ivanja krivi ne sankcije. @ toku istrage i krivi nog gonjenja dijete rtva trgovine &judima do,ie pose,ne mere zatite koje e voditi ra una o njegovim naj,o&jim interesima.C' 2adi to e3ikasnije zatite rtava trgovine &judima i sveo,u#vatnije podrke u procesu nji#ove re#a,i&itacije i reintegracije Bonvencija
;0 ;1

Bonvencija "avjeta ?vrope o ,or,i protiv trgovine &judima, &an. ))0 -Zatita privatnosti/ Bonvencija Vijea="avjeta ?vrope o ,or,i protiv trgovine &judima, &an. )J0 -nadoknada tete i pravna zatita/

3?

podsti e saradnju dravni# organa sa nev&adinim organizacijama koje se ,ave pitanjima zatite &judski# prava. Konvencija o "a titi djece od se!s#alno% is!ori /avanja i se!s#alno% "lostavljanja ,3ije/e/Savjet 4vrope 6 C47S *o.01-43 ima za &ilj spre avanje i ,or,u protiv seksua&ne eksp&oatacije i seksua&nog z&ostav&janja djece, zatitu prava djece koja su ,i&a rtve seksua&ne eksp&oatacije i seksua&nog z&ostav&janja kao i unapre8enje naciona&ne i me8unarodne saradnje u ,or,i protiv seksua&ne eksp&oatacije i seksua&nog z&ostav&janja djece.99 " o,zirom da se djeca u pokretu nerijetko na&aze u rizicima i situacijama da ,udu i&i su seksua&no z&ostav&jani i iskoritavani ova Bonvencija ima pose,an zna aj u nji#ovoj zatiti. Bonvencija pod pojmom djeteta definie svaku osobu do 6B godina starosti& "onvencija predvi$a obavezu drave da se u svim slu!ajevima kada nije poznata starost rtve i kada ima razloga da se vjeruje da je rtva dijete, toj osobi budu pruene mjere zatite i pomo%i koje se pruaju djeci, sve dok se ne bude utvrdila njegova ta!na dob& Bada je prevencija u pitanju, neop#odno je da profesionalci koje rade sa djecom u svim sektorima budu informisani i imaju odgovaraju%e znanje kako bi mogli da uspjeno provode mjere prevencije i da blagovremenu identifikuju djecu rtve seksualnog iskori%avanja i zloupotrebe& Pravilo povjerljivosti koje se na nacionalnom nivou name%u pripadnicima neki# profesija, koji u svom radu imaju kontakt sa djecom, ne moe predstavljati prepreku da ti profesionalci obavijeste nadlene slube o svakoj situaciji u kojoj postoje razumne osnove za vjerovanje da je dijete u konkretnom slu!aju rtva seksualnog iskori%avanja ili seksualne zloupotrebe&9? Bonvencija pod seksua&nim z&ostav&janjem djece podrazumijeva namjerno: 0 uputanje u seksua&ne aktivnosti sa djetetom koje prema re&evantnim odred,ama naciona&nog zakonodavstva nije dostig&o zakonsku do, za seksua&ne odnoseH

uputanje u seksua&ne aktivnosti sa djetetom:

a5 upotre,om prinudne si&e, ,5 z&oupotre,om po&oaja povjerenja, autoriteta i&i uticajem na dijete,
uk&ju ujui i po&oaj unutar porodice,

;2

Bonvencija Vijea="avjeta ?vrope o ,or,i protiv trgovine &judima, &an 'D.0 -zatita rtava,svjedoka i &ica koja sara8uju sa sudskim organima/ ;3 Vijee="avjet ?vrope, '((K. godina, .osna i 7ercegovina je rati3ikova&a 'K.(L.'()'. godine ;; Bonvencija o zatiti djece od seksua&nog iskoritavanja i seksua&nog z&ostav&janja, &an ). ;< Isto, &an )'.

3@

c5 z&oupotre,om situacije u kojoj je dijete pose,no ranjivo, naro ito z,og

menta&nog i&i 3izi kog inva&iditeta i&i stanja ovisnosti. Bonvencija ure8uje i pitanja koja se odnose na krivi na dje&a koja se odnose na dje iju prostituciju, te s tim u vezi inkriminie s&jedea namjerna ponaanja: 0 angaovanje djeteta za prostituciju i&i navo8enje djeteta da u estvuje u prostituciji 0 prisi&javanje djeteta na prostituciju i&i ostvarivanje zarade od nekog drugog vida iskoriavanja djeteta u takve svr#e, 0 koritenje usluga dje!ije prostitucije&9@ 1je ija prostitucija u smis&u ove Bonvencije podrazumijeva samu injenicu koritenja djeteta za seksua&ne aktivnosti za koje se kao naknada daje i&i se o,eava novac i&i neki drugi vid nadoknade i&i uzvraanja, ,ez o,zira na to da &i je ta isp&ata, o,eanje i&i uzvraanje i dato, odnosno, u injeno samom djetetu i&i treoj oso,i. 1rava potpisnica se o,avezuje da e preduzeti sve mjere -kojim e inkriminisati namjerno navo8enje, u seksua&ne svr#e, djeteta koje jo nije u zakonom odre8enom uzrastu, da ,ude svjedokom seksua&nog z&ostav&janja i&i seksua&ni# aktivnosti, ak i uko&iko ono samo ne u estvuje u tome/.9= @ o,&asti zatite, drave e preduzeti sve potre,ne zakonodavne i druge mjere, kratkoro ne i dugoro ne, u ci&ju pomoi rtvama u nji#ovom 3izi kom i psi#osocija&nom oporavku i koje e ,iti pri&ago8ene potre,ama, mi&jenjima i interesima djeteta rtve. @ tom smis&u, drava je o,avezna da uspostavi mu&tidiscip&inarne strukture koje e o,ez,ijediti neop#odnu podrku rtvama i svakoj oso,i koja je odgovorna da se stara o njima. 9rema ovoj Bonvenciji rtva ima pravo: 0 na in3ormacije o svim pitanjima koje su pri&ago8ene uzrastu i zre&osti djeteta rtve i to na jeziku koji razumiju, izme8u osta&og, na in3ormacije o postupku po nji#ovim tu,ama, a&,ama, napretku i is#odu predmetaH pravo na in3ormacije kada se oso,a koja je krivi no gonjena i&i osu8ena privremeno i&i trajno pusti na s&o,odu z,og ega se rtva i nji#ova porodica mogu nai u opasnostiH pravo da se nji#ov g&as uje i da iza,eru na in na koji e nji#ovi stavovi, mi&jenje i potre,e ,iti predo eni, neposredno i&i posredno, i razmotreniH 0 zatitu privatnosti i identitetaH 0 na ,esp&atnu pravnu pomoH 0 pravo na sigurnost, sigurnost nji#ovi# porodica i svjedokaH 0 pravo da nemaju direktan kontakt sa po!iniocima u sudskim prostorijama, osim u izuzetnim slu!ajevima kada je to u najboljem interesu djeteta * kada je takav

;> ;?

Isto, &an )L. Bonvencija o zatiti djece od seksua&nog iskoritavanja i seksua&ne z&oupotre,e, &an ''.

3A

kontakt neop#odan radi krivi!nog postupkaC pravo da im pravosudni organi imenuju specijalnog zastupnika, onda kada u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom rtva moe imati status stranke u krivi!nom postupku i kada je roditeljima ili starateljima zabranjeno da zastupaju dijete zbog sukoba interesa& Bonvencija propisuje niz oteavajui# oko&nosti pri&ikom odmjeravanja kazne po iniocima krivi ni# dije&a iz Bonvencije, kao to je: nanoenje tete 3izi kom i duevnom zdrav&ju rtve, ako je krivi no dje&o po injeno na naro ito okrutan na in i&i mu je pret#odio akt tekog nasi&je i&i torture, ako je krivi no dje&o po injeno nad pose,no nemonom rtvom, ako je dje&o po inio &an porodice, oso,a koja ivi u zajedni kom domainstvu sa djetetom i&i oso,a koja je z&oupotrije,i&a svoj po&oaj, ako je to dje&o po injeno od strane vie po ini&aca zajedni ki, ako je u injeno u okviru krimina&ne organizacije i&i je po ini&ac ve ranije ,io osu8ivan za krivi na dje&a iste prirode. Bonvencija sadri i odred,u zastare gonjenja krivi ni# dije&a iz grupe seksua&ni# de&ikata kojim se odre8uje da zastara po inje tei od puno&jetstva djeteta rtve. Bonvencija uvodi i evidenciju o po iniocima ovi# krivi ni# dje&a odnosno kreiranja ,aze podataka koja se odnose na identitet i na genetski pro3i& &ica koji su osu8eni za krivi na dje&a ustanov&jena ovom Bonvencijom.9B " ci&jem osiguranja to vee uspjenosti u ,or,i protiv torture i drugi# surovi#, ne&judski# i&i poniavajui# kazni i&i postupaka u cije&om svijetu donijeta je ?vropska konvencija za spre avanje torture i ne&judski# i&i poniavajui# postupanja i&i kazniCL. Bonvencija sadri odred,e koje preciziraju dunosti svi# drava &anica u pog&edu poduzimanja zakonski#, administrativni#, sudski# i&i drugi# uspjeni# mjera u svr#u spre avanja izvrenja dje&a torture na nji#ovom teritoriju. "vaka drava mora preduzeti sve mjere za spre avanja dje&a mu enja na svim dije&ovima svoje teritorije. Nema niti jedne iznimne oko&nosti koja se moe koristiti u ci&ju opravdanosti mu enja. Niti jedna drava stranka ne moe protjerati, vratiti 4Ore3ou&erO5 i&i izru iti oso,u u neku dru u dr+avu u kojoj postoje oz,i&jni raz&ozi za vjerovanje da e ona ,iti u opasnosti da ,ude podvrgnuta mu enju. Bomitet za spre avanje mu enja i ne ovje ni# i&i poniavajui# kazni i&i postupaka koji ima mandat da posjeti svako mjesto u okviru nad&enost "trana ugovornica u kojima su javne v&asti &ii&e s&o,ode te oso,e, ,ez o,zira iz koji# raz&oga su one pritvorene. Na osnovu prikup&jeni# in3ormacija i injenica, Bomitet moe da, kada ocjeni da je to potre,no, pred&oi po,o&janje zatite oso,a &ieni# s&o,ode.

*vro!s(a so"ijalna !ovelja50

4revidirana5 utvr8uje odre8ena prava i standarde u kontekstu ovoga istraivanja, kao to je pravo djece i m&adi# na socija&nu, pravnu i ekonomsku zatitu. 1rava ima o,avezu da, u sk&adu sa &anom )K., direktno i&i u saradnji sa drugim javnim i privatnim organizacijama preduzme sve odgovarajue
;@ ;A <0

Bonvencija o zatiti djece od seksua&nog iskoritavanja i seksua&ne z&oupotre,e, &an *K

-tras8ourg, 2>B11B1A@?, Bosna i Hercegovina ratiCikovala 12B0?B2002B godine

"tars,ourd, (*.(A.)LLJ. godine, -"&u,eni g&asnik .osne i 7ercegovine/, !e8unarodni ugovori, ,roj (J=(D

;0

mjere s ci&jem -zatite djece i m&adi# od zanemarivanja, nasi&ja i eksp&oatacijeH o,ez,je8ivanja zatite i pose,ne pomoi za djecu i m&ada &ica koja su privremeno i&i trajno uskraena za pomo nji#ove porodiceH omoguavanja djeci i m&adima ,esp&atnog osnovnog i srednjeg o,razovanje, kao i poticanja nji#ovog redovnog prisustva nastavi. @ &anu )L. 9ove&ja utvr8uje pose,na prava radnika0migranata i nji#ovi# porodica na zatitu i pomo koja se sastoje u o,avezi drave da im omogue: pristup in3ormacijama i javnim s&u,ama, us&uge zdravstvene zatite, jednak tretman kao i drav&janima te drave u pog&edu us&ova i naknada zapo&javanja, smjetaja i poreza na zapo&javanje, da radnici migraniti koji zakonito ,orave na nji#ovoj teritoriji ne ,udu protjerani osim u s&u ajevima kada ugroavaju naciona&nu sigurnost zem&je domaina, omogue radnicima migrantima i &anovima nji#ove porodice u enje jezika zem&je domaina, podu avanje djece radnika0migranata na maternjem jeziku radnika migranta. ?vropska komisija je '(('. godine po e&a sa #armonizacijom i uspostav&janjem jedinstvenog sistema azi&a u ?@. ;ako je '((*. godine usvojena 8#$lins!a #red$a51 41u,&in II 2egu&ation5, kojom se uspostav&jaju kriteriji za utvr8ivanje odgovornosti drave &anice za postupanje po za#tjevima za azi& koji su podnjeti u nekoj od drava &anica od strane drav&jana trei# zema&ja. @red,a uspostav&ja #ijerar#iju kriterija za utvr8ivanje drave &anice odgovorne za postupanje po pojedinom za#tjevu za azi&, kako ,i se osigura&o da svaki takav podneseni za#tjev razmatra i o njemu od&u uje jedna od drava &anica ?@, kao i da ,i se sprije i&o viestruko podnoenje za#tjeva za azi& od strane jedne oso,e. +sim ovoga instrumenta zna ajne su i s&jedee direktive: 8ire!tiva 3ije/a .003/9/49 od .0. sije)nja .003. o postavljanj# minimalnih standarda "a prihvat tra'ioca a"ila # dr'avama )lanicama. @ smis&u ove 1irektive -za#tjev za azi&/ ozna ava za#tjev koji podnese drav&janin tree zem&je i&i oso,a ,ez drav&janstva, koji se moe s#vatiti kao za#tjev za me8unarodnom zatitom od strane neke drave &anice, prema odred,ama Menevske konvencije./A' 9ojam maloljetna osoba bez pratnje ozna ava oso,u m&a8u od osamnaest godina koja stigne na teritorij drave &anice ,ez pratnje odras&e oso,e odgovorne za nju ,i&o po zakonu i&i po o,i ajima, i to sve dok ne ,ude i e3ektivno stav&jena pod starate&jstvo neke takve oso,e, to uk&ju uje i ma&o&jetne oso,e koje su ,ez pratnje osta&e nakon to su u&e na teritorij drave &anice. 9ri&ikom primjene odreda,a o ma&o&jetnim oso,ama iz ove 1irektive, drava mora prvenstveno voditi ra una o naj,o&jem interesu djeteta 2!lan 6B&5& &anica

1rave &anice su dune, to je prije mogue,da ma&o&jetne oso,e ,ez pratnje ,udu zastup&jene posredstvom zakonskog starate&ja i&i posredstvom neke organizacije koja je
<1 <2

%ounci& 2egu&ation 4?%5 No *C*='((*, )D.('.'((*. 1irektiva Vijea '((*=L=?Z od 'K.().'((*. kojim se propisu minima&ni standardi za pri#vat traite&ja azi&a, &an '.

;1

odgovorna za z,rinjavanje i do,ro,it ma&o&jetni# oso,a i&i posredstvom nekog primjerenog vida zastupanja. Nad&eni organi duni su vriti redovnu procjenu nji#ove situacije. 1rava &anica je duna da preduzme sve mjere, uz sag&asnost traite&ja azi&a, da o uva jedinstvo porodice unutar njene teritorije uko&iko je osigura&a smjetaj za podnosite&ja za#tjeva 4 &an D.5. 1rava je duna da o,ez,ijedi smjetaj podnosiocima za#tjeva za azi& koji e osigurati ivotni standard primjeren za o uvanje nji#ovog zdrav&ja i koji e ,iti dovo&jan za osiguranje nji#ove egzistencije. Bod odre8ivanja na ina smjetaja drava mora da vodi ra una o speci3i nim potre,ama ma&o&jetne djece. +d momenta kada ,udu puteni na teritorij pri#vatne zem&je u kojoj je podnesen i&i se razmatra za#tjev za azi&, ma&o&jetne oso,e ,ez pratnje, koje su zatrai&e azi&, smijetaju se : 0 sa odras&im srodnicima, 0 kod udomite&jski# porodica, 0 u centrima za smjetaj koji su pose,no pri&ago8eni za ma&o&jetne oso,e, 0 na nekom drugom mjestu prik&adnom za ma&o&jetne oso,e. Bada god je to mogue, ,raa i sestre tre,a da ostanu zajedno, uz vo8enje ra una o naj,o&jem interesu ma&o&jetne oso,e, a naro ito njegovim godinama i stepenu zre&osti. 9romjene mjesta stanovanja ma&o&jetne oso,e ,ez pratnje tre,a da ,udu svedene na minimum. "mjetaj tre,a ,iti pruen na na in da podnosite&ju za#tjeva prua zatitu nji#ovog porodi nog ivota i mogunost komunikacije sa rod,inom, pravnim savjetnicima, predstavnicima @N7%20a i nev&adini# organizacija koje su priznate od drave &anice. @ sk&adu sa ovom 1irektivom, ma&o&jetna djeca podnosi&aca za#tjeva i&i ma&o&jetni podnosioci za#tjeva tre,a da ,udu smjeteni sa svojim rodite&jima i&i sa odras&im &anom porodice koji je za nji# odgovoran po zakonu i&i po o,i aju. !a&o&jetnoj djeci traioca azi&a i ma&o&jetnim traiocima azi&a drava je duna odo,riti pristup o,razovnom sistemu pod us&ovima s&i nim onima koje imaju drav&jani pri#vatne zem&je. ;akvo o,razovanje se moe osigurati u centrima za smjetaj i&i u institucijama dravnog o,razovnog sistema. "rednjoko&sko o,razovanje se ne moe uskratiti ako je jedini raz&og za to injenica da je predmetna ma&o&jetna oso,a stek&a puno&jetstvo. 9ristup o,razovnom sistemu se ne moe od&agati due od tri mjeseca od datuma podnoenja za#tjeva za azi& od strane ma&o&jetne oso,e i&i njeni# rodite&ja osim, u izuzetno pose,nim s&u ajevima ako, u ci&ju o&akanja pristupa o,razovnom sistemu, ,ude omoguen neki konkretan vid o,razovanja u naj,o&jem interesu djeteta. +vaj period moe se produiti do godinu dana.

;2

!a&o&jetne oso,e, u sk&adu sa ovom 1irektivom, uivaju pravo na medicinsku i drugu pomo te neop#odnu zdravstvenu zatitu. "vim ma&o&jetnim oso,ama koje su ,i&e rtve ,i&o kojeg vida z&ostav&janja, ne,rige, izra,&jivanja, torture i&i surovog, ne#umanog i poniavajueg postupanja, i&i onima koji su pretrpje&i pos&jedice oruanog suko,a teu s&u aju potre,e, osigurati adekvatnu zdravstvenu zatitu u domenu duevnog zdrav&ja i stru nog savjetovanja. 1rave su dune da poduzmu sve mjere da prona8u &anove porodice ma&o&jetne oso,e ,ez pratnje, to je prije mogue, pri tome titei njene naj,o&je interese. @ s&u aju da ivot i&i integritet ma&o&jetne oso,e i&i njeni# ,&iski# srodnika, naro ito ako su oni osta&i u zem&ji porijek&a, mogu ,iti ugroeni, prikup&janje, o,rada i cirku&isanje in3ormacija o tim oso,ama tre,a da ,ude izvedeno u tajnosti kako nji#ova sigurnost ne ,i ,i&a ugroena. +so,e koje rade sa ma&o&jetnicima ,ez pratnje moraju ,iti edukovane o potre,ama ma&o&jetni# oso,a. +ne su se dune pridravati na e&a tajnosti u sk&adu sa naciona&nim propisima u vezi sa svim in3ormacijama do koji# do8u u svom radu sa ma&o&jetnim oso,ama ,ez pratnje. . 8ire!tiva 3ije/a .003/8+/49 od .. septem$ra .003. %odine o prav# na spajanje sa porodicom +vom 1irektivom odre8uju se us&ovi za ostvarivanje prava na spajanje sa porodicom za drav&jane trei# zema&ja koji zakonito ,orave na teritoriji drave &anice. 9ojam -spajanje sa porodicom/, u smis&u ove 1irektive, ozna ava u&azak u dravu &anicu i ,oravak u njoj od strane &anova porodice drav&jana tree zem&je koji zakonito ,orave u toj dravi &anici, radi o uvanja jedinstva porodice, ,i&o da je porodi ni odnos nastao prije i&i nakon u&aska u zem&ju. -:aloljetna osoba bez pratnje ozna ava oso,u m&a8u od osamnaest godina koja stigne na teritorij drave &anice ,ez pratnje odras&e oso,e odgovorne za nju ,i&o po zakonu i&i po o,i ajima, i to sve dok ne ,ude i e3ektivno stav&jena pod starate&jstvo neke takve oso,e, to uk&ju uje i ma&o&jetne oso,e koje su ,ez pratnje osta&e nakon to su u&e na teritorij drave &anice. @ kontekstu naeg istraivanja, uko&iko je iz,jeg&ica ma&o&jetna oso,a ,ez pratnje, drave &anice: 0 su dune odo,riti u&azak i ,oravak u svr#u spajanja sa porodicom i njegovim srodnicima u prvom ko&jenu po direktnoj uz&aznoj &oziH 0 mogu odobriti ulazak i boravak u svr#u spajanja sa porodicom njegovom zakonskom staratelju ili bilo kojem drugom !lanu njegove porodice, kada

;3

izbjeglica nema srodnika po direktnoj uzlaznoj lozi ili je srodnike nemogu%e prona%i 2!lan 6<5& 8ire!tiva 3ije/a .005/83/49 od .9. aprila .005. %odine o minimalnim standardima "a !vali:i!acij# i stat#s dr'avljana tre/e "emlje ili oso$a $e" dr'avljanstva !ao i"$je%lica ili !ao oso$a !ojima je na dr#%i na)in potre$na me;#narodna "a tita "vr#a ove 1irektive jeste da odredi minima&ne standarde prema kojima se drav&jani trei# zema&ja i&i oso,e ,ez drav&janstva kva&i3iciraju kao iz,jeg&ice i&i oso,e koje iz drugi# raz&oga imaju potre,u za me8unarodnom zatitom, kao i sadraj dodije&jene zatite. -:aloljetna osoba bez pratnje ozna!ava dravljanina tre%e zemlje ili osobu bez dravljanstva mla$u od osamnaest godina koja stigne na teritorij drave !lanice bez pratnje odrasle osobe odgovorne za nju bilo po zakonu ili po obi!ajima, i to sve dok ne bude i efektivno stavljena pod starateljstvo neke takve osobe, to uklju!uje i maloljetne osobe koje su ostale bez pratnje nakon to su ule na teritorij drave !lanice& 9rava ma&o&jetni# oso,a ,ez pratnje iz ove 1irektive, a koja se odnose na postupak odre8ivanja zakonskog starate&ja, us&ova i na ina smjetaja, spajanja sa porodicom i edukaciju oso,&ja koje radi sa njima, identi na su sa pravima koja su de3inisana u 1irektivi Vijea '((*=L=?Z 4vidi gore5.

8ire!tiva 3ije/a .005/85/49 od 01. 8ecem$ra .005. %odine o minimalnim standardima # post#p!# "a pri"navanje i od#"imanje i"$je%li)!o% stat#sa # dr'avama )lanicama 0vom -irektivom uspostavljaju se minimalni standardi u postupku za priznanje i oduzimanje izbjegli!kog statusa i u posebnom dijelu daju se garancije koje uiva maloljetna osoba bez pratnje&A* ;re,a istai, da je u kontekstu djece ,ez pratnje, drava duna da: 0 @ to kraem roku poduzme mjere kako ,i osigura&a da, u pog&edu razmatranja za#tjeva, ma&o&jetnu oso,u ,ez pratnje zastupa i&i pomae njen zastupnik. Zastupnik je duan da o,avijesti ma&o&jetnu oso,u ,ez pratnje o zna aju i eventua&nim pos&jedicama persona&nog intervjua, da ga pripremi za to, te da mu se od strane drave omogui da prisustvuje intervjuu, da postav&ja i daje svoje komentare u okvirima koje postavi vodite&j postupka. @ odre8enim s&u ajevima drava nije o,avezna da imenuje zastupnika ma&o&jetnom djetete ,ez pratnje i toH uko&iko sti e puno&jetstvo prije nego to se donese prvostepena presuda, odnosno kada ima )J i&i vie godina, osim u s&u ajevima kada nije sposo,no da samo prati tok svog za#tjeva, kada je ma&o&jetna oso,a ,ez pratnje u ,raku i&i je ,i&a u ,raku, i&i moe do,iti ,esp&atnu pravnu pomo odnosno savjetnika.

<3

1irektiva Vijea '((A=DA=?Z od ). 1ecem,ra '((A. godine, &an )K.

;;

+so,e koje vode intervjue sa djetetom i oso,e koje donose od&uke o za#tjevu ma&o&jetne oso,e moraju da posjeduju neop#odno znanje o pose,nim potre,ama ma&o&jetni# oso,a. 0 @ s&u aju kada je neop#odno da se starosna do, ma&o&jetne oso,e ,ez pratnje utvrdi putem medicinskog preg&eda, drava je o,avezna da osigura da dijete o,avijesti o tome prije razmatranja njegovog za#tjeva za azi& i na jeziku koji se raz&ono moe pretpostaviti da ga razumije. 1ijete tre,a da ,ude o,avijeteno i o metodama koje e se koristiti na medicinskom preg&edu kao i o pos&jedicama koje rezu&tati medicinskog preg&eda mogu imati na razmatranje njegovog za#tjeva za azi&, a&i i o pos&jedicama koje nastaju ako ma&o&jetna oso,a ,ez pratnje od,ije da se podvrgne takvom medicinskom preg&edu. !a&o&jetna oso,a ,ez pratnje, kao i njen zastupnik moraju dati pristanak za medicinski preg&ed kojim e se odrediti starosna do, ma&o&jetnika. @ko&iko ma&o&jetna oso,a ,ez pratnje od,ije da se podvrgne medicinskom preg&edu to nee utjecati na nad&enog organa koji rjeava po za#tjevu za azi& ma&o&jetne oso,e ,ez pratnje, da donese od&uku o njezinom za#tjevu za azi&. +d&uka kojom se od,ija za#tjev za azi& ma&o&jetne oso,e ,ez pratnje koja je od,i&a da se podvrgne medicinskom preg&edu ne moe se jedino zasnivati na tom od,ijanju. 1a!elom najboljeg interesa djeteta trebaju se voditi drave !lanice u primjeni svi# odredbi ove -irektive& @z navedene o,avezujue pravne norme postoje i neo,avezujue pravne norme koje daju smjernice dravama kako ,i se naj,o&je zatiti&a djeca ,ez pratnje u kontekstu tri raz&i ita zakonodavnopravna okvira u o,&astima: migracija, iz,jeg&ica i djece. 2adi postizanja naj,o&je zatite djece ,ez pratnje pose,no isti emo s&jedee neo,avezujue pravne norme koje je potre,no s&ijediti: "mjernice @N7%20a o djeci ,ez pratnje 4)LLK5, "mjernice @N za a&ternativno z,rinjavanje djece 4)LLL5, 2ezo&ucija ?@ o djeci ,ez pratnje 4)LLK5, Vodea na e&a @N o djeci ,ez pratnje i djeci odvojenoj od rodite&ja 4'((C5, 9rogram @N7%20a i "ave t#e %#i&dren o djeci odvojenoj od rodite&ja u ?uropi 4'((C5, +ptii komentar ,r. J +d,ora @N za prava djeteta o postupanju prema djeci ,ez pratnje i djeci odvojenoj od rodite&ja izvan svoje drave porijek&a 4'((A5, 1vadeset smjernica o prisi&nom povratku Vijea="avjeta ?urope 4'((A5, Vodea na e&a @N7%20a za odre8ivanje naj,o&jeg interesa djeteta 4'((J5, Na e&o do,re prakse @N7%20a, "ave t#e %#i&dren i @NI%?>0a 4'((L5 te Akcioni p&an ?@ o ma&o&jetnicima ,ez pratnje kao pose,no ranjivoj skupini migranata 4'()(5. 9o&azei od injenice da zna ajan ,roj drav&jana trei# zema&ja m&a8i# od )D godina starosti do&azi na teritorij ?@ ,ez pratnje odras&i# koji su nji#ovi zakonski starate&ji i&i i# oni naputaju trenutkom u&aska na teritorij zema&ja &anica ?@, ?vropska komisija je donije&a <!cioni plan o maloljetnicima $e" pratnje 4U ,.010=.015- 55. 9&anom se
<;

%ommunication 3rom t#e %ommission to t#e ?uropean par&iament and t#e %ounci& G Action 9&an on @naccompanied !inors 4'()(0'()C5, %+! 4'()(5 ')* 3ina&, .russe&s, (J.(A.'()(.

;<

propisuje zajedni ki pristup drava &anica rjeavanju 3enomena ma&o&jetnika ,ez pratnje i teme&ji se na: ). potivanju prava djeteta u sk&adu s Bonvencijom @N o pravima djeteta i 9ove&jom ?@ o teme&jnim pravimaH '. so&idarnosti i podje&i odgovornosti izme8u drava &anica i drava porijek&a i tranzitaH *. poja anoj saradnji s nev&adinim i me8unarodnim organizacijama. Akcioni p&an o,avezuje drave &anice na uspostavu visoki# standarda pri#vata, zatite i integracije djece ,ez pratnje prema na e&u naj,o&jeg interesa djeteta i teme&ji se na deset s&jedei# principa: ). 9rema svoj djeci tre,a se prvenstveno odnositi i op#oditi kao prema djeci. '. 9rema svoj djeca tre,a se op#oditi u sk&adu s pravi&ima i na e&ima koja vrijede u ?vropskoj uniji i njezinim zem&jama &anicama, *. 9otre,no je u&oiti sve mogue napore kako ,i se uspostavi&o okruenje koje omoguava djeci da odrastaju u zem&jama porijek&a s do,rim izg&edima za &i ni rast i razvoj i pristojan ivotni standard. C. 1jecu tre,a zatiti od trgovaca &judima i krimina&ni# grupa kao i od svi# osta&i# o,&ika nasi&ja i&i iskoriavanja. A. 9otre,no je u&oiti sav mogui napor da se prona8e porodica djeteta, radi spajanja djeteta sa svojom porodicom, ako je to u naj,o&jem interesu djeteta. J. !jere prijema i postupanja speci3i ne za djecu tre,a&e ,i se primjenjivati od trenutka kada je dijete identi3ikovano na dravnoj granici i&i unutar drave &anice sve dok se ne prona8e trajno rjeenje. +d presudne vanosti je imenovanje skr,nika i pravno zastupanje djeteta. K. +d&uku o ,udunosti svakog djeteta tre,a donijeti u najkraem moguem roku, po mogunosti u est mjeseci. D. !a&o&jetnici ,ez pratnje uvijek tre,aju ,iti smjeteni u odgovarajui smjetaj i prema njima se tre,a postupati na na in koji je u potpunosti u sk&adu s nji#ovim

;>

naj,o&jim interesima. 9ritvor, ako je iznimno opravdan, mora se koristiti samo kao krajnja mjera, za najkrae mogue vrijeme i uzimajui u o,zir prvenstveno naj,o&je interese djeteta. L. ;rajna rjeenja tre,a odrediti na teme&ju individua&ne procjene naj,o&jeg interesa djeteta. ;rajna rjeenja mogu ,iti: povratak i reintegracija u zem&ji porijek&aH davanje me8unarodne zatite i&i dodje&om drugog pravnog statusa kojim se ma&o&jetnicima osigurava uspjena integracija u zem&ji ,oravka, &anici ?@H trajno prese&jenje. 10B "ve zainteresirane strane G institucije ?@, drave &anice, zem&je porijek&a i tranzita, me8unarodne organizacije i organizacije civi&nog drutva G tre,aju udruiti snage i poja ati napore u rjeavanju pro,&ema ma&o&jetnika ,ez pratnje i u osiguranju zatite naj,o&jeg interesa djeteta.AA Nepotivanje navedeni# odrednica u svakom pojedina nom s&u aju predstav&ja krenje teme&jni# prava djeteta odnosno &judski# prava. ?ropska komisija o,javi&a je krajem avgusta '()*. godine Izvjetaj o proved,i Akcionog p&ana o ma&o&jetnicima ,ez pratnje koji se provodi u razdo,&ju od '()(. do '()C. godine. Izvjetaj navodi da su statisti ki podaci o tim skupinama migranata znatno ograni eni, pa su najzna ajniji izvor in3ormacija G iako ne i naj,o&ji pokazate&j G podaci o prijavama za status azi&anta, te isti e da je u '()). godini za,i&jeeno )'.''A prijava za azi&. Zem&je koje zaprimaju najvie za#tjeva za azi&om su vedska i Njema ka, dok na primjer Ita&ija i panija, iako s gotovo jednako visokim pri&ivom migranata, izdaju dozvo&e djeci

<<

-1jeca ,ez pratnje strani drav&jani u 2 7rvatskoj/, @N7%2, Zagre,, svi,anj '()).

;?

migrantima i ,ez potre,e prijave za azi&. Najmanje /popu&arne< su zem&je u tranziciji, koje zaprimaju tek oko J( za#tjeva godinje. 9ored navedeni# instrumenata pravni izvori koji su u 3unkciji rjeavanja nezakoniti# migracija ?@ su i sporazumi o readmisiji koji se odnose na rjeavanje statusa oso,a, uk&ju ujui i ma&o&jetnike, koji ,ez dozvo&e ,orave na teritoriji drave ?@. .osna i 7ercegovina je potencija&ni kandidat za &anstvo u ?vropskoj uniji i u esnik procesa sta,i&izacije i pridruivanja. 9regovori o Spora"#m# o sta$ili"aciji i pridr#'ivanj# 4""95 izmedu .osne i 7ercegovine i ?@ s&u,eno su otvoreni u novem,ru '((A. godine dok su te#ni ki pregovori okon ani u decem,ru '((J. godine. "porazum je para3ikovan (A.)'.'((K. godine, a potpisan )J.(J.'((D. godine. AJ 9otpuna imp&ementacija odred,i "porazuma o sta,i&izaciji i pridruivanju za .osnu i 7ercegovinu predstav&ja k&ju ni korak prema da&jnjoj integraciji i punopravnom &anstvu u ?vropskoj uniji. 9otpisivanjem "porazuma o sta,i&izaciji i pridruivanju po prvi put je uspostav&jen 3orma&ni ugovorni odnos izme8u .osne i 7ercegovine i ?vropske unije. ""9 je pre3erencija&ni sporazum, koji tre,a doprinijeti ekonomskoj i po&iti koj sta,i&izaciji .i7, te uspostavi ,&iski# i dugoro ni# veza izme8u ugovorni# strana. Jedan od osnovni# principa "porazuma je potovanje demokratski# principa i &judski# prava prog&aeni# @niverza&nom dek&aracijom o &judskim pravima i de3inisani# ?vropskom konvencijom o &judskim pravima, kao i potivanju principa me8unarodnog prava. "porazumom je podije&jen na s&jedea pog&av&ja: I +pti principi II 9o&iti ki dija&og III 2egiona&na saradnja IV "&o,odno kretanje ro,e V Bretanje radnika, pos&ovno nastanjivanje, pruanje us&uga, kretanje kapita&a VI @sk&a8ivanje zakona, provo8enje zakona i pravi&a konkurencije VII 9ravda, s&o,oda i sigurnost VIII 9o&itike saradnje IR >inansijska saradnja R Instituciona&ne, opte i zavrne odred,e. .osna i 7ercegovina se "porazumom o,aveza&a da e nastaviti da unapre8uje saradnju i do,rosusjedske odnose sa zem&jama u regionu, razvijati projekte od zajedni kog interesa naro ito u o,&asti uprav&janja granicama i ,or,e protiv organizovanog krimina&a, korupcije, pranja novca, ne&ega&ni# migracija, &akog naoruanja i droga kao i trgovine &judima. +va saradnja zasnivae se na me8uso,nim konsu&tacijama i tijesnoj koordinaciji izme8u strana, a o,u#vatie i te#ni ku i administrativnu pomo u ovoj o,&asti. @ 6&avi VII "porazuma o sta,i&izaciji i pridruivanju 0 9ravda, s&o,oda i sigurnost 0 regu&isana su i pitanja iz o,&asti imigracija i azi&a.
<>

Vijee ?vrope nije donije&o od&uku o o stupanju na snagu ""90a z,og toga to .osna i 7ercegovina nije sprove&a presudu ?vropskog suda za &judska prava u predmetu "ejdi0>inci.

;@

N&an D(. ""90a regu&ie pitanja koja se odnose na vize, uprav&janje granicom, azi& i migracijeAK dok je &anom D). ""90a odre8eno da e ugovorne strane sara8ivati u ci&ju spre avanja i kontro&e i&ega&ni# imigracija i ponovnom pri#vatu 4readmisiji5 AD. @ tom smis&u .osna I 7ercegovina i &anice ?@ su se sag&asi&e da e ponovo pri#vatiti sve svoje drav&jane koji se ne&ega&no na&aze na teritoriji .osne i 7ercegovine i&i na teritoriji neke od drava &anica ?vropske zajednice, putem zak&ju ivanja "porazuma o readmisiji, uk&ju ujui o,avezu readmisije drav&jana drugi# zema&ja i &ica ,ez drav&janstva. "k&apanje sporazuma o readmisiji i nji#ova primjena predstav&jaju ve&iki korak u ci&ju &i,era&izacije vizni# reima s dravama &anicama ?vropske unije i susjednim zem&jama. ;ako8e, zna ajna su po&uga u spre avanju i&ega&ni# migracija, a samim tim pri,&iavanja nae zem&je ?vropskoj uniji. 2eadmisija je proces pri#vatanja sopstveni# drav&jana koji ne ispunjavaju us&ove za u&azak i&i ,oravak na teritoriji neke druge drave, a koje ta drava vraa u mati nu zem&ju. 1a ,i se spre ava&e i&ega&ne migracije, readmisija podrazumijeva i vraanje, odnosno pri#vatanje, drav&jana trei# zema&ja i&i oso,a ,ez drav&janstva. .i7 je do sada potpisa&a i rati3ikova&a "porazume o readmisiji s 7rvatskom, Njema kom, Ita&ijom, vajcarskom, vedskom, !a8arskom, 1anskom, %rnom 6orom, "r,ijom,Norvekom, ;urskom,Austrijom, 6r kom, .ugarskom, 2umunijom, "&ova kom, "&ovenijom, >rancuskom, Suksem,urgom, !o&davijom, A&,anijom, 2usijom, !akedonijom, Si#tejntajnom. "porazum o readmisiji izme8u ?vropske unije i .osne i 7ercegovine AL stupio je na snagu '((K. godine i odred,e ovoga "porazuma imaju prednost pred odred,ama ,i&o kojeg ,i&atera&nog sporazuma i&i dogovora o readmisiji oso,e koje nemaju dozvo&u za ,oravak, a koji su zak&ju eni izme8u pojedini# zema&ja &anica i .i7.

<?

"tranke e saradivati po pitanju viza, grani ne kontro&e, azi&a i migracija, te e ustanoviti okvire za saradnju u tim podru jima, uk&ju ujui i saradnju na regiona&nom nivou uzimajui u o,zir i u cije&osti se os&anjajui na osta&e postojee inicijative u tom podru ju prema potre,i. "aradnja u gore navedenim pitanjima teme&jie se na meduso,nim konsu&tacijama i uskoj koordinaciji izmedu stranaka te ,i tre,a&a o,u#vatiti te#ni ku i upravnu pomo u: a5 razmjeni in3ormacija o zakonodavstvu i praksiH ,5 izradi zakona i propisaH c5 ja anju e3ikasnosti institucijaH d5 edukaciji oso,&jaH e5 sigurnosti putni# isprava i otkrivanju &ani# ispravaH 35 uprav&janju granicomH "aradnja e se oso,ito usmjeriti: a5 u podru ju azi&a G na provo8enje naciona&nog zakonodavstva radi dostizanja standarda Bonvencije o statusu iz,jeg&ica, potpisane u Menevi 'D. srpnja )LA), i 9rotoko&a o statusu iz,jeg&ica. potpisanog *). januara )LJK. u NeE Torku, ime se osigurava potovanje principa za,rane protjerivanja 4non0re3ou&ement5, kao drugi# prava azi&anata i iz,jeg&icaH <@ "tranke e saradivati radi spre avanja i kontro&e ne&ega&ni# imigracija. @ tu svr#u .osna i 7ercegovina i drave &anice ?vropske unije sag&asne su da e ponovo pri#vatiti sve o,aveze s pravima i o,avezama nji#ovi# drav&jana <A O"&u,eni g&asnik .i7O ,roj )*=(K

;A

3.2. 2a"ionalni !ravni o(vir

1jeca u pokretu nisu prepoznata kao pose,na kategorija u zakonodavnom i instituciona&nom ,osansko#ercegova kom pravnom okviru, a&i se odre8eni zakonski i strateki dokumenti ,ave pitanjima pojedini# grupa djece koje se smatraju -djecom u pokretu/, te utje u na nji#ovu zatitu i ostvarivanje prava. Ninjenicu us&onjava i dravno ure8enje .i7 i ustavna podje&a nad&enosti za odre8ene o,&asti po raz&i itim nivoima v&asti. +vako komp&eksno ure8enje u .i7 za#tijeva&o je da se ana&izom o,u#vati preko L( propisa na svim nivoima v&asti od dravnog, entitetskog i .r ko distrikta do kantona&nog nivoa, a koji na odre8eni na in tretiraju odre8ene kategorije djece koje pripadaju djeci u pokretu. 9reg&ed ,osansko#ercegova kog pravnog okvira je prikazan od najoptiji# teme&jni# akata kojima se de3iniu osnovni principi i vrijednosti sistema zatite, do oni# zakona i podzakonski# akata koji su najre&evantniji za o,&ast zatite djece u pokretu. Iako samo drava .i7 ima me8unarodni su,jektivitet i o,avezu izvjetavanja prema tije&ima @N i Vijea ?vrope, ustavna o,aveza svi# nivoa v&asti je da sve propise usk&ade sa @stavom .i7 i u njemu garantovanim &judskim odnosno dje ijim pravima i me8unarodnim instrumentima koji u naoj dravi imaju ustavnu snagu. Bomitet za prava djeteta @N je pri&ikom razmatranja o,jedinjenog drugog, treeg i etvrtog periodi nog izvjetaja .i7J( na sjednici odranoj )L. septem,ra '()'. godineJ) i na sjednici odranoj (A. okto,ra '()'. godine, izrazio za,rinutost jer i da&je u .i7 ne postoji sveo,u#vatno zakonodavstvo vezano za dje ija prava na dravnom nivou ime ,i se postigao potpun i direktan u inak Bonvencije na dravnom zakonodavstvu. Z,og s&oenosti po&iti ke i administrativne organizacije drave 4dva entiteta, deset kantona i jedan administrativni distrikt, od koji# svaki ima ,udetsku i administrativnu autonomiju5, nedostatak takvog zakonodavstva, po mi&jenju Bomiteta, rezu&tira nedos&jednou u imp&ementaciji prava djeteta na cije&om podru ju drave, pri emu su djeca u s&i nim situacijama pod&ona varijacijama u ispunjavanju nji#ovi# prava zavisno od mjesta svog pre,iva&itaJ'.

Ustav >osne i ?erce%ovine +3, kao najvii pravni akt je svojim odred,ama de3inisao,
da e .i7 i o,a entiteta osigurati, najvii nivo me8unarodno priznati# &judski# prava i osnovni# s&o,oda. @ivanje prava i s&o,oda, predvi8eni# ovim ustavom i&i me8unarodnim sporazumima navednim u Aneksu I @stava, osigurano je svim oso,ama u .i7, ,ez diskriminacije po ,i&o kom osnovu, kao to je po&, rasa, ,oja, jezik, vjera, po&iti ko i drugo mi&jenje, naciona&no i&i socija&no porijek&o, povezanost sa naciona&nom manjinom, imovina, ro8enje i&i drugi status. @stav u &anu '. stav '. propisuje primat primjene ?vropske konvencije za zatitu &judski# prava i osnovni# s&o,oda i njeni# protoko&a u odnosu na naciona&no zakonodavstvo i o,avezuje sve naciona&ne institucije=ustanove da je direktno primjenjuju u s&u aju raz&i itog rjeenja od naciona&nog. +dred,om &ana III ta ke *. stava 35 @stava .i7 propisana je isk&ju iva
>0 >1

%2%=%=.I7='0C 9og&edati %2%=%="2.)K*( i %2%=%="2.)K*) >2 %2%=%=+9A%=.I7=%+'0C) 60 @stav .osne i 7ercegovine. "arajevo. +72, +33ice o3 t#e 7ig# 2epresentative

<0

nad&enost institucija .i7 u o,&asti po&itike i regu&isanje pitanja imigracija, iz,jeg&ica i azi&a. Iako pitanje azi&a spada u nad&enost drave .osne i 7ercegovine, @stav .i7 ne navodi izri ito Qpravo na azi&P u kata&ogu prava i s&o,oda predvi8enim &anom II stav * @stava .i7.

Ustav @ederacije >osne i ?erce%ovine +5 za raz&iku od @stava .i7 i @stava

2epu,&ike "rpske, navodi da e >ederacija .i7 pose,no osigurati da sve oso,e na teritoriju >ederacije uivaju pravo na azi&. @ @stavu >.i7 pravo na zatitu djeteta normirano je u kata&ogu prava i s&o,oda, zajedno sa osta&im pravima koja se garantuju svim oso,ama koje su na teritoriji .i7. !e8unarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u .osni i 7ercegovini i >ederaciji, te optaa pravi&a me8unarodnog prava ine dio zakonodavstva >ederacije. @ s&u aju nesag&asnosti me8unarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva, preov&adava me8unarodni ugovor, odnosno sporazum.JAB

Ustav Aep#$li!e Srps!eJJ u &anu CC, 4)5 ima jednu veoma zna ajnu garanciju,
naro ito u vezi sa zatitom rtava trgovine &judima, a koja g&asi da /"tranci imaju &judska prava i s&o,ode utvr8ene @stavom i druga prava utvr8ena zakonom i me8unarodnim ugovorima<. +sim toga, pose,nim odred,ama normira da dijete uiva pose,nu zatitu i da rodite&ji imaju pravo i dunost da se staraju o podizanju i odgoju svoje djece. !a&o&jetnici o kojima se rodite&ji ne staraju kao i oso,e koje nisu u mogunosti da se sami staraju o se,i i zatiti svoji# prava i interesa, imaju pose,nu zatitu. Na e&o jednakosti, kao jedno od osnovni# ustavni# principa, dodatno je sistemski ure8eno 9a!onom o "a$rani dis!riminacije +0B @ normativnom smis&u ovaj zakon predstav&ja krovni korpus pravni# pravi&a naeg antidiskriminacijskog zakonodavstva. Njime se u nae pozitivno pravo ugra8uje dio pravne ste evine ?vropske unije, jer su ,azu za njegovu izradu u zna ajnoj mjeri predstav&ja&e i odre8ene direktive Vijea ministara ?vropske zajednice.JD @svajanje jedinstvenog Zakona o za,rani diskriminacije podrazumijeva uvo8enje novi# koncepata u jedan pravni sistem. 9rije usvajanja ovog Zakona kao instrumenti za zatitu od diskriminacije su smatrani samo 1om za &judska prava za .i7 odnosno @stavni sud .i7, a&i ovim Zakonom se iri ,roj tije&a koje nude zatitu od diskriminacije te se sudska zatita povjerava i optinskom nivou sudske v&asti. +vaj zakon uspostav&ja okvir za ostvarivanje jednaki# prava i mogunosti svim &icima u .i7 i ure8uje sistem zatite od diskriminacije. @ sk&adu sa @stavom .i7 i me8unarodnim standardima koji se odnose na &judska prava i osnovne s&o,ode, ovim zakonom utvr8uju se odgovornosti i o,aveze zakonodavne, sudske i izvrne v&asti u .i7, kao i pravni# &ica i pojedinaca koji vre javna ov&atenja, da
>; ><

-"&u,ene novine >ederacije/ ,roj )=LC, stupio je na snagu (*.(*.)LLC. godine Amandman i II0 RRIV na @stav > .i7, Amandman RVIII >> N&an *J stav ) i C @stava 2epu,&ike "rpske, 4/"&u,eni g&asnik 2epu,&ike "rpske<, ,r. ')=L', 'D=LC, D=LJ, )*=LJ, )A=LJ, )J=LJ, ')=LJ, ')=(', *)=(' i *)=(*5. >? -"&u,eni g&asnik .osne i 7ercegovine/ ,roj AL=(L >@ Npr. 0 1irektiva Vijea '(((=C*=?Z od 'L.(J.'(((. godine o primjeni na e&a jednakog postupanja prema oso,ama neovisno o rasnom i&i etni kom porijek&u i 1irektiva Vijea '(((=KD=?Z od 'K.)).'(((. godine o optem okviru za jednako postupanje pri zapo&javanju i oda,iru zvanja

<1

svojim dje&ovanjem omoguuje zatitu, promovisanje i stvaranje us&ova za jednako postupanje. 1iskriminacijom se, u smis&u ovoga zakona, smatra svako raz&i ito postupanje uk&ju ujui svako isk&ju ivanje, ograni avanje i&i davanje prednosti uteme&jeno na stvarnim i&i pretpostav&jenim osnovama ,i&o kojoj oso,i i&i grupi oso,a na osnovu nji#ove rase, ,oje, koe, jezika, vjere, etni ke pripadnosti, naciona&nog i&i socija&nog porijek&a, veze s naciona&nom manjinom, po&iti kog i&i drugog uvjerenja, imovnog stanja, &anstva u sindikatu i&i drugom udruenju, o,razovanja, drutvenog po&oaja i spo&a, spo&nog izraavanja i&i orijentacije, kao i svaka druga oko&nost koja ima za svr#u i&i pos&jedicu da ,i&o kojem &icu onemogui i&i ugroava priznavanje, uivanje i&i ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi, prava i s&o,oda u svim o,&astima ivota. +vo je pri&i no 3&eksi,i&na odred,a s o,zirom da &ista za,ranjeni# osnova nije zak&ju ena to je zasigurno uticaj de3inicije /za,rane diskriminacije< G &ana C. ?vropske konvencije za zatitu &judski# prava i osnovni# s&o,oda. !e8utim, to u praksi moe da dovede do pravne nesigurnosti jer se radi o materija&no 0 pravnoj novini u .i7. Boritenjem pojma /sve oso,e u .osni i 7ercegovini< pri&ikom de3inisanja predmeta ovoga zakona zakonodavac je jasno nag&asio da sve oso,e ,ez o,zira na nji#ovo drav&janstvo imaju pravo na ostvarivanje jednaki# prava i mogunosti. +vim je u potpunosti ispotovana odred,a &ana II=C @stava .i7, koji tako8e koristi isti pojam za su,jekte zatite od diskriminacije.

9a!onom o !retanj# i $orav!# stranaca i a"il# 69 propisuju se: us&ovi i postupak

u&aska stranaca u .i7, uk&ju ujui vizni i ,ezvizni reimH putne isprave za stranceH ,oravak stranaca u .i7H uda&jenje stranca iz zem&jeH pri#vat stranaca i stav&janje stranaca pod nadzorH me8unarodnu zatitu te privremenu zatitu u s&u aju masovnog pri&iva stranacaH kao i nad&enosti organa v&asti u primjeni ovog zakona te druga pitanja u vezi s ,oravkom stranaca u .i7. Zakon o kretanju i ,oravku stranaca i azi&u je jedan o re&evantniji# zakona u kontekstu naega istraivanja kada su u pitanju djeca u pokretu, strani drav&jani, jer daje osnovne de3inicije odre8eni# pojmova, procedure postupanja u postupku ostvarivanja prava i zatite djece ,ez pratnje, kao pose,ne kategorije djece u pokretu. @ smis&u ovoga ZakonaK(:

>A ?0

-"&u,eni g&asnik .osne i 7ercegovine/ , ,roj *J=(D i DK=)' Zakon o kretanju i ,oravku stranaca i azi&u, &an A.

<2

-stranac/ je svako &ice koje nema drav&janstvo .i7 a&i je drav&janin neke druge drave prema njenim propisima, kao i &ice ,ez drav&janstva ijedne draveH ma&o&jetnik ,ez pratnje je stranac m&a8i od )D godina 4ma&o&jetnik5 koji do8e do teritorija .i7 ,ez pratnje &ica starijeg od )D godina 4puno&jetno &ice5 koje je za ma&o&jetnika odgovorno po zakonu i&i punomoi, kao i ma&o&jetnik koji je ostav&jen ,ez pratnje nakon u&aska u .i7H podnosi&ac za#tjeva za me8unarodnu zatitu je stranac za kojeg se moe smatrati da trai iz,jeg&iUki status i&i supsidijarnu zatitu u .i7, dok se ne od&uUi o njegovom za#tjevu u sk&adu s ovim ZakonomH me8unarodna zatita ozna ava iz,jeg&iUki status i status supsidijarne zatite u sk&adu s ovim ZakonomH

N&an D. ovoga Zakona potvr8uje standard -za,rane diskriminacije/ po ,i&o kojem osnovu, kao to su rod, rasa, ,oja koe, jezik, vjeroispovjest, po&iti ko i&i drugo mi&jenje, naciona&no i&i socija&no porijek&o, veza s naciona&nom manjinom, imovinsko stanje, status koji se sti e ro8enjem i&i drugi status. Bada je rije o ma&o&jetnicima ,ez pratnje nji#ov u&azak u .i7, kao i ,oravak, moe ,iti zakonit, npr. radi ko&ovanja, ekskurzije i s&., i&i nezakonit. 9rema Zakonu ,oravak u .osni i 7ercegovini je nezakonit ako je stranac, odnosno ma&o&jetnik, nezakonito uao u zem&ju, ako ne posjeduje va&janu vizu i&i odo,renje ,oravka uko&iko je potre,no, ako je za#tjev za odo,renje ,oravka od,ijen, odnosno, ako mu je izre ena mjera protjerivanja a nije napustio .i7 u odre8enom vremenu Zakon je pose,nu panju posvetio ma&o&jetncima kod iz&aska odnosno u&aska u .i7. "&u,eno &ice ov&ateno za kontro&u pre&aska dravne granice duno je o,ratiti pose,nu panju pri&ikom kontro&e stranca m&a8eg od )D godina 4ma&o&jetnika5 koji namjerava prei dravnu granicu .i7, kao i &ica u ijoj se pratnji ma&o&jetnik na&azi. "tranac koji je upisan u putnu ispravu drugog &ica, a to su naj ee djeca upisana u putnu ispravu svoji# rodite&ja=starate&ja, moe u&aziti i iz&aziti iz .i7 samo sa &icem u iju putnu ispravu je upisan. "tranac koji je m&a8i od )C godina i ima &i nu putnu ispravu moe granicu .i7 pre&aziti u pratnji rodite&ja, zakonskog zastupnika i&i starate&ja, odnosno &ica koje je opunomoeno da ga prati uz potpisanu i ovjerenu punomo od rodite&ja, zakonskog zastupnika i&i starate&ja, i&i mora imati sag&asnost rodite&ja, odnosno zakonskog zastupnika ako putuje ,ez pratnje. K) @ko&iko stranac m&a8i od )C godina ne do8e u pratnji jednog i&i o,a rodite&ja, zakonskog zastupnika i&i starate&ja, i&i nema potpisanu i ovjerenu sag&asnost od strane zakonskog zastupnika, ,it e vraen i predat grani noj po&iciji drave iz koje je pokuao ui u .i7.K'

?1 ?2

Zakon o kretanju i ,oravku stranac i azi&u, &an )K. 9ravi&nik o u&asku i ,oravku stranaca, &an 'A. stav 4C5.

<3

Nad&eni organi u .i7 duni su da se prema ma&o&jetnim strancima odnose s pose,nom panjom i uvaavanjem i da s njima postupaju u sk&adu s Bonvencijom o pravima djeteta i propisima u .i7 koji se odnose na ,rigu o ma&o&jetnim &icima i nji#ovu zatitu.K* Zakon pose,nu panju posveuje ma&o&jetnim oso,ama koje su rtve organizovanog krimina&a i trgovine &judima. @ &anu AC. privremeni ,oravak iz #umanitarni# raz&oga moe se odo,rini strancu: 0 ako je rtva organizovanog krimina&a, odnosno trgovine &judima, s ci&jem pruanja zatite i pomoi u oporavku i povratku u zem&ju uo,i ajnog mjesta ,oravka i&i u zem&ju koja ga pri#vataH 0 ma&o&jetnom djetetu stranca ako je naputeno i&i je rtva organizovanog krimina&a, i&i je iz drugi# raz&oga osta&o ,ez rodite&jske zatite, starate&jstva i&i ,ez pratnje, 9rivremeni ,oravak iz #umanitarni# raz&oga se odo,rava na period najdue do godinu dana osim za stranca iz &ana AC. stav 4)5 ta ka 4a5 kojem se privremeni ,oravak moe odo,riti u trajanju najdue do est mjeseci.KC @ &anu AJ. Zakona se propisuje da je !inistarstvo sigurnosti .i7 odgovorno za osiguranje pose,ne zatite i pomoi rtvama trgovine &judima u svr#u nji#ovog oporavka i povratka u zem&ju uo,i ajenog mjesta ,oravka i&i u zem&ju koja i# pri#vata. @ sk&adu sa zakonom, !inistarstvo sigurnosti .i7 je donije&o &ravilni! o "a titi stranaca 'rtava tr%ovine lj#dimaKA kojim utvr8uje pravi&a i standarde u postupanju, pri#vatu, oporavku i repatrijaciji stranaca rtava trgovine &judima i koji je u sk&adu sa me8unarodnim standardima. @ smis&u ovog 9ravi&nika, dijete je &ice ispod )D godina. 9ose,nim odred,ama 9ravi&nika propisana je pose,na zatita djece na na in da sva djeca imaju pravo na -specija&ni tretman i zatitu/.KJ 9od -specija&nim tretmanom djeteta/ podrazumjeva da sve aktivnosti nad&eni# organa moraju ,iti preduzete u naj,o&jem interesu djeteta uz najveu ,rigu i zatitu koja je prijeko potre,na za do,ro,it djeteta, potivanje mi&jenja djeteta, pravo na povjer&jivost i diskreciju djeteta rtve trgovine &judima, pravo na in3ormaciju, e3ikasno vo8enje postupka, odnosno procjenu svakog pojedina nog s&u aja, prona&aenje i primjena trajnog rjeenja./KK "vi postupci u kojima se razmatraju prava i interesi djeteta rtve trgovine su #itne prirode a sve mjere moraju ,iti preduzete u ci&ju zatite privatnosti i i identiteta djeteta rtve trgovine &judima. KD Ako se ne moe sa sigurnou odrediti do, rtve trgovine &judima, a postoje raz&ozi koji navode da je rtva trgovine dijete, sa takvom oso,om se postupa sa pretpostavkom da je rtva G dijeteKL. 1ijete koje nije drav&janin .i7 uiva ista prava na ,rigu i zatitu kao i dijete koje je drav&janin .i7. Nad&ena organizaciona jedinica "&u,e za strance je, u sk&adu sa ovim 9ravi&nikom, duna da ,ez od&aganja z,rine dijete u sk&onite za dijete0
?3 ?;

Zakon o kretanju i ,oravku stranaca i azi&u/, &an )*L. stav '. Zakon o kretanju i ,oravku stranaca i azi&u, &an A'. stav 4C5 i 4A5 ?< -"&u,eni g&asnik .osne i 7ercegovine/ ,r. CL=)* ?> -9ravi&nik o zatiti stranaca rtava trgovine &judima/, &an )L. stav 4)5 ?? -9ravi&nik o zatiti stranaca rtava trgovine &judima/ &an, '. stav ). ta ka 435 ?@ -9ravi&nik o zatiti stranaca rtava trgovine &judima/ &an )L. stav 4J5. ?A -9ravi&nik o zatiti stranaca rtava trgovine &judima/, &an )L, ta ka 4K5

<;

stranca ,ez pratnje rodite&ja i&i starate&ja, ako postoji opravdana sum&ja da se radi o rtvi trgovine &judima. @ toku provo8enja postupka smjetaja djeteta u sk&onite, nad&ena s&u,a o,avijetava organ uprave nad&ean za socija&ni rad, u mjestu gdje se sk&onite na&azi, o potre,i postav&janja privremenog starate&ja koji je o,avezan da zastupa interese djeteta u postupku do na&aenja trajnog rjeenja. 1ijete se smijeta u pose,no odje&jenje sk&onita koje je namijenjeno za djecu i odvojeno od odras&i# oso,a smjeteni# u sk&onite, uko&iko to nije u suprotnosti sa na,o&jim interesom djeteta i uiva sva prava koja uivaju rtve trgovine &judima, odnosno ima ista prava na ,rigu i zatitu kao i djeca drav&jani .i7, a koja se odnose na adekvatan i siguran smjetaj, zdravstvenu zatitu, o,razovanje, pravnu pomo i in3ormisanje o svom pravnom statusu. 1ijete ostaje u sk&onitu sve dok se ne zavri postupak provjere podataka i uspostav&janja kontakta sa nad&enim organima zem&je porijek&a odnosno rodite&jima i&i ov&atenim starate&jima i dok se ne osigura siguran povratak djeteta. 1ijete, rtva trgovine ne moe se vratiti u zem&ju porijek&a i&i uo,i ajnog povratka uko&iko postoji osnovana sumnja, a nakon procjene rizika i sigurnosti, da ,i njegov povratak ugrozio njegovu ,ez,jednost i&i &anova njegove porodice. 2ea&izator repatrijacije djeteta stranca rtve trgovine &judima podnosi Izvjetaj o rea&izovanoj repatrijaciji !inistarstvu sigurnosti .i7. 9rotiv stranca, ,i&o da se radi o puno&jetnoj i&i ma&o&jetnoj oso,i sa i&i ,ez pratnje, koji je rtva trgovine &judima, u sk&adu sa 9ravi&nikom o zatiti stranaca rtava trgovine &judima 4 &. C5, nee se pokretati krivi ni i prekrajni postupci z,og nezakonitog u&aska i&i ,oravka u zem&ji, ako su ove radnje izvrene u direktnoj vezi sa trgovinom &judima. !a&o&jetnog stranca koji je nezakonito uao u .i7 i koji nije u pratnji rodite&ja i&i zakonskog zastupnika, odnosno opunomoenika i&i je ostao ,ez pratnje ti# &ica po u&asku u .i7, a kojeg nad&ena s&u,a ne moe odma# vratiti u zem&ju iz koje je stigao, niti ga predati predstavnicima zem&je iji je drav&janin, "&u,a za pos&ove sa strancima e privremeno smjestiti u odje& ustanove specija&iziran za ma&o&jetnike, o emu e o,avijestiti nad&eni centar za socija&ni rad koji e, u sk&adu sa zakonom, odma# imenovati privremenog starate&ja. !a&o&jetni stranac ne smije ,iti vraen u zem&ju uo,i ajenog mjesta ,oravka i&i u zem&ju koja ga je spremna pri#vatiti dok se ne osigura pri#vat od rodite&ja i&i zakonskog zastupnika, odnosno opunomoenika i&i od predstavnika nad&enog organa u zem&ji povratka. !a&o&jetnik ,ez pratnje se ni pod kojim us&ovima ne smije vratiti na na in kojim ,i se kri&a ?vropska konvencija o &judskim pravima i osnovnim s&o,odama.D( @ postupcima pred organima v&asti .i7 kojima se privremeno i&i trajno rjeava nji#ov status, stranci imaju pravo da ,udu o,avijeteni o svim pravima i o,avezama, a pose,no o pravu na ,oravak, ,esp&atne us&uge prevodioca, pravnu pomo i pristup @N7%20u. +rgan koji vodi postupak duan je strancu koji ne razumije jezik na kojem se postupak vodi omoguiti da tok postupka prati preko prevodioca odnosno tuma a i da ,esp&atno koristi us&uge pravnog i&i drugog savjetnika. D) @ postupku za odo,ravanje privremenog
@0 @1

Zakon o kretanju i ,oravku stranaca i azi&u, &an )*L. stav *. i C. Zakon o kretanju i ,oravku stranaca i azi&u, &an )' i &an )(L. stav *.

<<

,oravka nad&ena s&u,a koja vodi postupak duna je tokom cije&og postupka paziti da ma&o&jetnika zastupa zakonski zastupnik i&i starate&j. @ sk&adu sa navedenim Zakonom, ma&o&jetna oso,a ,ez pratnje se moeprivremeno smjestiti u specija&iziovane ustanove za pri#vat stranaca kao to su imigracioni centri, centri za smjetaj podnosi&aca za#tjeva za me8unarodnu zatitu i &icima kojima je odo,rena, centri za smjetaj rtava trgovine &judima kao i druge ustanove specija&izovane za pri#vat stranaca. 9ose,nim podzakonskim aktima utvr8eni su i standardi 3unkcionisanja ovi# centara kao i na in osiguranja potre,ni# us&ova za smjetaj stranaca. 9rema &ravilni!# o standardima :#n!cionisanja i dr#%im pitanjima "na)ajnim "a rad imi%raciono% centra 82 %entar je specija&izovana ustanova za pri#vatanje i smjetaj stranaca kojima je od&ukom nad&enog organa izre ena mjera stav&janja pod nadzor u sk&adu sa Zakonom. "tranac se moe zadrati pod nadzorom u imigracionom centru najdue L( dana osim u izuzetnim s&u ajevima kada se ,oravak moe produiti, a&i ne moe trajati due od )D( dana.D* Borisnicima centra je o,ez,ije8en smjetaj, is#rana, medicinska pomo, ,oravak na otvorenom prostoru, komuniciranje sa &icima izvan centra i zakonskim zastupnikom i zadovo&javanje vjerski# potre,a. Borisniku %entra e ,iti omogueno in3ormisanje o pravima i o,avezama koje se odnose na ,oravak u %entru na jeziku koji razumije, u granicama mogunosti "&u,e. "&u,a e sa initi in3ormativni &etak u kojem e navesti prava i o,aveze korisnika %entra tokom ,oravka u %entru i isti e ,iti dostupan svim korisnicima %entra. N&an 'D. 9ravi&nika de3inie smjetaj ma&o&jetnog &ica na na in da se smjetaj ma&o&jetnog &ica ,ez pratnje vri ako je to u naj,o&jem interesu ma&o&jetne oso,e i pod nadzorom organa starate&jstva. !a&o&jetno &ice u %entru ,oravi odvojeno od puno&jetni# oso,a s kojima ne ini porodicu. @ sk&adu sa ovim &anom, ma&o&jetnim oso,ama u %entru osigurava se pri&ago8ena is#rana, te prema mogunostima odnosno kapacitetima odmor, igra i o,razovanje prik&adno nji#ovom uzrastu. !a&o&jetna oso,a, kao korisnik centra ima pravo ,oravka na otvorenom prostoru najmanje dva sata dnevno, isk&ju ivo na pose,nom prostoru u krugu %entra namijenjenog za tu svr#uDC dok pristup koritenju ;V prijemnika zavisi od mogunosti %entraDA. Borisnik %entra ima pravo jednom sedmi no primate posjete po svom iz,oru, koje moraju ,&agovremeno ,iit najva&jene i odo,rene od strane upravnika %entra.+ve posjete su vremenski ograni ene 4 &an J'5. 9osjete dip&omatsko0konzu&arni# predstavnika, nev&adini# organizacija i pravni# zastupnika o,av&jaju se u pose,noj prostoriji i nisu vremenski ograni ene.DJ &ravilni! o me;#narodnoj "a titi ,a"il#- >i? 87 propisuje da e nad&ena tije&a u .i7 ma&o&jetnom traite&ju me8unarodne zatite osigurati zatitu njegovog naj,o&jeg interesa u sk&adu s Bonvencijom o pravima djeteta. @ tom smis&u razdvojenoj i&i djeci ,ez pratnje
@2 @3

-"&u,eni g&asnik .i7/ ,roj )(A=(D Zakon o kretanju i ,oravku stranaca i azi&u, &an )((. stav * i @; 9ravi&nik o standardima 3unkcionisanja i drugim pitanjima zna @< 9ravi&nik o standardima 3unkcionisanja i drugim pitanjima zna @> 9ravi&nik o standardima 3unkcionisanja i drugim pitanjima zna JD 27 -"&u,eni g&asnik .i7/ ,roj *K=(L, DA=)( i J*=)*

&an )('. stav C. ajnim za rad imigracionog centra, &an AL ajnim za rad imigracijskog centra, &an C( ajnim za rad imigracijskog centra, &an J* i

<>

osigurae se identi3ikacija, specija&na zatita i z,rinjavanje, te prona&aenje porodice razdvojene djece u ci&ju spajanja sa rodite&jima i&i drugim tradiciona&nim starate&jima. !a&o&jetnim strancima u sistemu me8unarodne zatite o,ez,je8uje se smjetaj, is#rana, primarna zdravstvena zatita i pristup o,razovnom sistemu. @ konekstu toga, ma&o&jetnici ,ez pratnje se smjetaju u Azi&antske centre. &ravilni!om o standardima :#n!cionisanja i dr#%im pitanjima "na)ajnim "a rad <"ilants!ih cenatara88 utvr8uju se us&ovi smjetaja, ,oravka i kretanja korisnika centra, o,im i na in ostvarivanja medicinske pomoi, is#rane i dr . " ci&jem o,ez,je8ivanja zakonom utvr8eni# prava na ,esp&atnu pravnu pomo korisnicima prava iz Zakona o kretanju i ,oravku stranaca i azi&u uk&ju ujui i pruanje odre8ene psi#osocija&ne podrke korisnicima pri#vatni# centara, !inistarstvo za &judska prava i iz,jeg&ice je zak&ju i&o 9rotoko&e o saradnji sa nev&adinim organizacijama koje rade na ovim pitanjima, kao to su -Vaa prava/ i >ondacija -.osansko#ercegova ka inicijativa ena/. Zakonodavstvo u .i7 po pitanju kretanja i ,oravka stranaca i azi&a je zasnovano na osnovnim principima Bonvencija @N i Vijea="avjeta ?vrope u pog&edu zatite ma&o&jetni# oso,a ,ez pratnje, kao jedni# od kategorija djece u pokretu. Ipak, vodei se me8unarodnim standardima ima jo uvijek prostora da se unaprijede odre8ene zakonodavne i institucijona&ne mjere koje e po,o&jati kva&itet ivota djece ,ez pratnje koja ,orave na teritoriji .i7 a koje se odnose na: de3inisanje na ina na koji e dijete iskazati svoje mi&jenje, potre,e osiguranja prevodioca koji su pose,no edukovani i osposo,&jeni za rad sa djecom, s o,zirom na injenicu da djeca ,ez pratnje kao migranti do&aze u .i7 iz raz&i iti# ku&tura, na in kontinuiranog praenja ostvarivanja svi# prava djeteta uz pomo stru ne oso,e starate&ja koja se imenuje u naj,o&jem interesu djeteta, odustajanje od krivi nog i&i prekrajnog postupka z,og nezakonitog u&aska u .i7. @ imigracionim centrima pravo djeteta na igru, o,razovanje i drutvene aktivnosti tre,a podzakonskim aktom de3inisati kao o,avezujue i ne smije ,iti us&ov&jeno mogunostima centra, s o,zirom na zna aj i vanost ovoga prava za pravi&an rast i razvoj djeteta, naro ito ako se uzme u o,zir i injenica da je veina ove djece ranije ,i&a iz&oena ne#umanom i ne&judskom ponaanju. @ prostorijama imigracionoga centra tre,a o,ez,ijediti pose,no mjesto i opremiti ga za ove namjene zato se tre,aju p&anirati sredstva u ,udetu. !a&o&jetna oso,a smjetena u imigracioni centar mora ,iti in3ormisana o svojim pravima na jeziku pri&ago8enom djetetu, koristei se raz&i itim

@@

-"&u,eni g&asnik .i7/ ,roj DJ=(L

<?

in3ormativnim materija&ima u sk&adu sa uzrastima djece i na jeziku koje dijete razumije. Z,og toga je neop#odna izmjena i dopuna podzakonskog akta koji de3inie standarde 3unkcionisanja imigracionog centra. &orodi)nim "a!onom @ederacije >osne i ?erce%ovine89( &orodi)nim "a!onom Aep#$li!e Srps!e90i &orodi)nim "a!onom >r)!o 8istri!ta >i?91 utvr8uju se porodi no pravni odnosi izme8u rodite&ja i djece, usvojioca i usvojenika, staraoca i tienika, odnosi izme8u srodnika u ,ra noj, van,ra noj i&i usvojeni koj porodici, te postupci nad&eni# organa u vezi sa porodi nim odnosima i starate&jstvom. Zasnivajui se na principu naj,o&jeg interesa djeteta porodi ni zakoni propisuju o,avezu svi# su,jekata da se u svim aktivnostima koji se ti u djeteta isk&ju ivo vode ovim principom. @ sk&adu sa navedenim zakonima dijete ima pravo da ivi sa rodite&jima, na izraavanje i uvaavanje v&astitog mi&jenja u sk&adu sa njegovim uzrastom i zre&ou kao i na zatitu u porodici od svi# o,&ika nasi&ja, z&oupotre,e, z&ostav&janja i zanemarivanja. 9ravo je djeteta da zatitu svoji# prava trai pred nad&enim organom. Zakoni propisuju pravo i dunost rodite&ja da se staraju o ivotu i zdrav&ju svoje djece, kao i nji#ovom podizanju, o,razovanju i vaspitanju, pa samim tim su duni da sprije e svaki vid mogue z&oupotre,e djeteta, da ga tite od svi# o,&ika poroka: droga, a&ko#o&, skitni enje, raz,ojnitvo, kra8a, prostitucija, prosja enje, kao i svi# o,&ika ma&o&jetni ke de&ikvencije, te nasi&ja, povreda, ekonomske eksp&oatacije, seksua&ne z&oupotre,e i svi# drugi# asocija&ni# pojava. Z&oupotre,a prava postoji naro ito u s&u ajevima tje&esnog i duevnog nasi&ja nad djetetom, spo&nog iskoriavanja djeteta, navo8enja djeteta na drutveno nepri#vat&jivo ponaanje, te gru,og krenja djetetovi# prava na drugi na in.L' 6ru,o zanemarivanje dunosti postoji naro ito u s&u ajevima ako rodite&j ne izvrava o,avezu izdravanja djeteta due od tri mjeseca, ne pridrava se ranije odre8eni# mjera radi zatite prava i interesa djeteta, ne spre ava dijete u uivanju a&ko#o&ni# pia, droge i&i drugi# opojni# sredstava, kao i ma&o&jetnu oso,u m&a8u od )J godina u kasnim nonim iz&ascima,L* odnosno ako napusti dijete, ako ne ,rine due od mjesec dana o djetetu s kojim ne ivi, ako u roku od godine dana ne stvori s&ove za zajedni ki ivor sa djetetom koje je smjeteno u drugu porodicu i&i ustanovu, a za to nema nikakav opravdan raz&og, ako je zanemario staranje o osnovnim ivotnim potre,ama djeteta s kojim ivi i&i se ne pridrava mjera koje je radi zatite prava i do,ro,iti djeteta pret#odno donio nad&eni organ.LC Z&oupotre,a prava i gru,o zanemarivanje dunosti pose,no je izraeno kod djece koja su uk&ju ena u ivot i rad na u&ici i koja migriraju unutar teritorije .osne i 7ercegovine, kao jedne od kategorija djece u pokretu.
@A A0

"&u,ene novine >ederacije .osne i 7ercegovine, ,roj *A=(A "&u,eni g&asnim 2epu,&ike "rpske, ,roj AC=(' i C)=(D A1 "&u,eni g&asnik .r ko 1istrikta .i7, ,roj '*=(K A2 9orodi ni zakon 2epu,&ike "rpske, &an )(J.stav 'H 9orodi ni zakon >ederacije .osne i 7ercegovine, &an )AC.ta ka '. A3 9orodi ni zakon >ederacije .osne i 7ercegovine, &an )AC.ta ka *. A; 9orodi ni zakon 2epu,&ike "rpske, &an )(J.stav *.

<@

"va pravna i 3izi ka &ica su o,avezna, ,ez od&aganja, o,avijestiti organ starate&jstva o saznanjima da odre8eni rodite&j nije u mogunosti vriti rodite&jsko pravo i&i o povredi djetetovi# prava, a naro ito o nasi&ju, z&ostav&janju, zanemarivanju i z&oupotre,i djece. +rgan starate&jstva duan je odma#, na osnovu neposrednog saznanja i&i o,avjetenja, po s&u,enoj dunosti preduzimati potre,ne mjere radi zatite prava i naj,o&jeg interesa djeteta. " tim u vezi, organ starate&jstva e upozoriti rodite&je na propuste u staranju o djetetu i pomoi im u nji#ovom otk&anjanju. @ko&iko su rodite&ji zanemari&i staranje o zdrav&ju i odgoju djeteta, i&i kada im je potre,na pomo u vrenju te dunosti, organ starate&jstva e odrediti nadzor nad ostvarivanjem rodite&jskog prava koji e trajati dok ne ,ude u interesu djeteta, a najkrae tri mjeseca. Nadzor vri oso,a koju imenuje organ starate&jstva, a koja mora ispunjavati us&ove za starate&ja. @ko&iko rodite&j=i u veoj mjeri zanemaruju podizanje, odgoj i o,razovanje djeteta sud moe u vanparni nom postupku rodite&ju oduzeti pravo da ivi sa djetetom, a uvanje i odgoj djeteta povjeriti drugoj oso,i i&i ustanovi. Izricanjem ove mjere ne prestaju osta&e dunosti, odgovornosti i prava rodite&ja prema djetetu.@ ovom s&u aju organ starate&jstva e imenovati pose,nog starate&ja za dijete radi zatite njegovi# prava i interesa. "ud e rodite&ju vratiti pravo da ivi sa djetetom kada je to u interesu djeteta. 2odite&jima koji z&oupotre,om svoji# prava i&i gru,im zanemarivanjem svoji# dunosti, i&i naputanjem djeteta odnosno nestaranjem o djetetu sa kojem ive, o ito stav&jaju u opasnost sigurnost, zdrav&je i mora& djeteta, pose,no u s&u ajevima nasi&ja nad djetetom, sud e u vanparni nom postupku oduzeti rodite&jsko staranje. Izricanjem ove mjere prestaju sve o,aveze i prava rodite&ja prema djetetu, osim o,aveze izdravanja djeteta.

<A

+rgan starate&jstva e u postupku oduzimanja rodite&jskog prava imenovati djetetu pose,nog starate&ja koji e svoju dunost vriti sve dok traje izre ena mjera. 2odite&jsko straranje e se vratiti od&ukom suda kada prestanu raz&ozi z,og koji# je oduzeto. "ud, po s&u,enoj dunosti dostav&ja nad&enom mati aru pravomonu od&uku o oduzimanju i vraanju rodite&jskog staranja radi upisa u mati nu knjigu ro8eni#. 9orodi nim zakonima propisano je starate&jstvo, kao o,&ik zatite ma&o&jetni# oso,a ,ez rodite&jskog staranja. 9os&ove starate&jstva vode centri za socija&ni rad, a tamo gdje ne postoje, pos&ove starate&jstva vodi optinska s&u,a kojoj je povjereno o,av&janje ovi# pos&ova.LA @ sk&adu sa &anom )DJ. 9orodi nog zakona >ederacije .osne i 7ercegovine i &ana '(). 9orodi nog zakona 2epu,&ike "rpske, pod starate&jstvo e se staviti ma&o&jetno &ice: a5 iji su rodite&ji umr&i, nesta&i, nepoznati i&i su nepoznatog ,oravita due od tri mjesecaH ,5 ijim rodite&jima je oduzeto rodite&jsko staranjeH c5 iji rodite&ji nisu stek&i pos&ovnu sposo,nost, i&i im je ona oduzeta i&i ograni ena i d5 iji su rodite&ji odsutni, sprije eni i&i nesposo,ni redovno se starati o svom djetetu, a nisu povjeri&i njegovo uvanje i odgoj oso,i za koju je organ starate&jstva utvrdio da ispunjava u za starate&ja. eI iji su rodite&ji kroz due vrijeme zanemari&i uvanje i vaspitanje djetetaLJ +rgan starate&jstva pokree i provodi postupak za odre8ivanje i prestanak starate&jstva po s&u,enoj dunosti na osnovu neposrednog saznanja i&i na osnovu o,avijesti organa &oka&ne samouprave, sudski# i drugi# organa v&asti, o,razovni#, zdravstveni#, socija&ni# i drugi# ustanova, kao i oso,a koje imaju uvid u stanje oso,e koja ,i mog&a ,iti stav&jena pod starate&jstvo. !jesno nad&ean je organ starate&jstva prema pre,iva&itu, a ako se ono ne moe utvrditi, prema ,oravitu oso,e koju tre,a staviti pod starate&jstvo. +vu +d&uku organ starate&jstva donosi i ,ez pristanka rodite&ja uko&iko su oni odsutni, sprije eni i&i nesposo,ni da se staraju o djetetu, a njegovo uvanje nisu povjeri&i drugoj oso,i sposo,noj da ,ude starate&j, i moe trajati najdue dva mjeseca.LK +rgan starate&jstva pos&ove starate&jstva vri putem imenovanog starate&ja i&i neposredno preko stru ne oso,e. Za starate&ja se imenuje oso,a koja ima &i na svojstva i sposo,nost za vrenje dunosti starate&ja, a koja prije toga pristane da ,ude starate&j. 9ri imenovanju starate&ja organ starate&jstva uzet e u o,zir i mi&jenje mao&jetnog djeteta koje se stav&ja pod starate&jstvo, ako je sposo,an s#vatiti o emu se radi, kao i mi&jenje njegovi# ,&iski# srodnika. +rgan starate&jstva dunost starate&ja vri neposredno ako to za#tijeva interes tienika i oko&nosti s&u aja. Za vrenje dunosti starate&ja imenuje se oso,a zapos&ena u organu starate&jstva. .ez o,zira o kojem se starate&jstvu radi ista oso,a moe ,iti starate&j vie tienika.

A< A>

9orodi ni zakon >ederacije .i7, &an A. "tav ). i '.H 9orodi ni zakon 2epu,&ike "rpske, &an '(). stav A A? 9orodi ni zakon >ederacije .i7, &an )CK. stav '. i *.H 9orodi ni zakon .r ko 1istrikta .i7, &an )*(

>0

9orodi nim zakonima propisano je ko ne moe ,iti starate&j, pa tako starate&j ne moe ,iti oso,a: kojoj je oduzeto rodite&jsko staranjeH kojoj je oduzeta i&i ograni ena pos&ovna sposo,nostH iji su interesi u suprotnosti sa interesima tienikaH od koje se, s o,zirom na njeno ranije i sadanje v&adanje, oso,na svojstva i odnose sa tienikom i njegovim rodite&jima, ne moe o ekivati da e pravi&no vriti dunosti starate&jaH sa kojom je tienik sk&opio ugovor o doivotnom izdravanju.LD " o,zirom na injenicu da 9orodi ni zakoni, a ni neki drugi, ne propisuje taksativno koje oso,ine mora imati oso,a koja se moe imenovati za starate&ja, odgovarajua svojstva va&ja iz&u iti iz cje&okupne &egis&ative, pa se zak&ju uje da starate&j mora imati oso,ine i ponaanje prosje nog ovjeka, tako da se od njega moe o ekivati savjesno o,av&janje dunosti starate&ja u pog&edu oso,ni# interesa tienika. +,im prava i dunosti starate&ja ovisi o vrsti starate&jstva. !e8utim, primarna je o,aveza starate&ja da se stara o ivotu i

A@

9orodi ni zakon >ederacije .osne i 7ercegovine, &an )JL.9orodi ni zakon 2epu,&ike "rpske, &an )D*.

>1

zdrav&ju ma&o&jetnog tienika, o njegovom o,razovanju, o njegovom ponaanju, kao i da ga osposo,i za samosta&an ivot i rad. "tarate&j zastupa tienika i pri preduzimanju svakog vanijeg pos&a starate&j e, kada je to mogue, uzeti u o,zir mi&jenje tienika, ako je ovaj sposo,an s#vatiti o emu se radi. +rgan starate&jstva razrijeie starate&ja dunosti ako utvrdi da je u vrenju dunosti nemaran, da z&oupotre,&java svoja ov&aenja, da ugroava interese tienika, i&i ako ocijeni da ,i za tienika ,i&o korisnije da mu se imenuje drugi starate&j. 9ri razrjeenju starate&ja organ starate&jstva cijenit e mi&jenje tienika koji je sposo,an s#vatiti o emu se radi. LL N&anom )LK. 9orodi nog zakona >ederacije .i7 i &anom i ')C. 9orodi nog zakona 2epu,&ike "rpske djetetu stranom drav&janinu koje se ,ez pratnje zakonskog

AA

9orodi ni zakon >ederacije .osne i 7ercegovine, &an )DC

>2

zastupnika zatekne na teritoriju .i7, od strane centra za socija&ni rad, radi zatite pojedini# &i ni# i imovinski# prava i interesa, tre,a imenovati pose,nog starate&ja. Navedena odred,a proiz&azi iz dunosti drave da titi svu djecu, pa tako i djecu strane drav&jane koja se ,ez pratnje zakonskog zastupnika na8u na teritoriji .osne i 7ercegovine. Navedena odred,a je izuzee od osta&i# odred,i koje se odnose na starate&jstvo, jer ta djeca nisu ,osansko#ercegova ki drav&jani, pa je za nji# potre,no imenovati pose,nog starate&ja. 9od us&ovima odre8enim zakonom, ovoj djeci starate&ja moe imenovati i organ pred kojim se vodi postupak. +vaj organ duan je o tome, ,ez od&aganja, o,avijestiti nad&eni organ starate&jstva. @ tom s&u aju organ starate&jstva ima prema ovom starate&ju sva ov&aenja kao i prema starate&ju koga je sam imenovao. Naj ee u praksi imamo situaciju da djeci ,ez pratnje, s o,zirom na to da se radi o #itnim s&u ajevima, centri za socija&ni rad imenuju starate&ja iz redova svoji# zapos&enika. tienik G ma&o&jetna oso,a, ako je u stanju to u initi, a&i i ,i&o koja oso,a koja primijeti da se starate&j ne odnosi prema tieniku s dunom panjom odnosno ne postupa u naj,o&jem interesu tienika, moe podnijeti prigovor na ponaanje starate&ja. 9rigovor nema pose,no predvi8enu 3ormu i podnosi se nad&enom organu starate&jstva koji je postavio starate&ja. @ s&u aju opravdanosti navoda prigovora organ moe odrediti drugog starate&ja i&i sugerisati starate&ju kako tre,a da postupa i da se ostvari svr#a starate&jstva. @ pog&edu us&ova za punovanost zak&ju enja ,raka, zakon trai puno&jetstvo ,udui# suprunika, a samo izuzetno sud moe dozvo&iti sk&apanje ,raka ma&o&jetnoj oso,i koja je navri&a )J godina uz ispunjavanje odre8eni# us&ova i, izme8u osta&og, sag&asnost rodite&ja. @ pos&jednje vrijeme sve je vie z&oupotre,e ove odred,e od sami# rodite&ja, u smis&u da se pod p&atom zak&ju enja ma&o&jetni kog ,raka djeca prodaju u svr#u raz&i iti# o,&ika eksp&oatacije. 9orodi ni zakoni u .i7 de3iniu starate&jstvo kao o,&ik zatite ma&o&jetni# oso,a ,ez rodite&jskog staranja kako ,i se osigura&a zamjena za rodite&jsko staranje. Zakon nije dovo&jnu panju posvetio preciznom odre8ivanju pozitivni# oso,ina koje oso,a tre,a da ima da ,i se mog&a postaviti za starate&ja, vodei se naj,o&jim interesom djeteta, ve je samo propisao ko ne moe ,iti imenovan za starate&ja. Zakon nije predvidio pose,ne us&ove odnosno vjetine koje starate&j mora da ima za o,av&janje starate&jstva nad odre8enim margina&izovanim, odnosno speci3i nim grupama djece +vo je pose,no vano za djecu u pokretu koja pripadaju raz&i itim socija&nim, ku&turo&okim i drutvenim kategorijama, a koja su nerijetko, z,og speci3i ni# oko&nosti u kojima se kreu i ive, rtve ne#umanog i ne&judskog postupanja z,og ega za#tijevaju pose,an pristup i ,rigu. +sim toga, zakon je de3inisao da jedan starate&j moe ,iti postav&jen za vie tienika i nije ograni io maksima&an ,roj starate&jstava po jednoj oso,i, to, u odre8enim s&u ajevima z,og optereenosti jednog starate&ja, moe dovesti u pitanje adekvatnu zatitu pojedinog njegovog tienika, uk&ju ujui i djeteta u pokretu. +grani eni &judski, materija&ni i 3inansijski kapaciteti %entara za socija&ni rad su jedan od naj ei# raz&oga zato se djeci u stanju socija&ne potre,e ne prua sva potre,na podrka i zatita koja je u sk&adu sa nji#ovim razvojnim potre,ama.

>3

O!virni "a!on o osnovnom i srednjem o$ra"ovanj# # >osni i ?erce%ovini 00 propisuje svr#u o,razovanja, koja tre,a omoguiti da se kroz, optima&ni inte&ektua&ni, 3izi ki, mora&ni i drutveni razvoj pojedinca, u sk&adu s njegovim mogunostima i sposo,nostima, doprinese stvaranju drutva zasnovanog na v&adavini zakona i potivanju &judski# prava, te doprinese njegovom ekonomskom razvoju koji e osigurati naj,o&ji ivotni standard za sve gra8ane.)() 9ravo djeteta na o,razovanje, zna aj dje iji# prava, unapre8enje potivanja &judski# prava i s&o,ode kretanja predstav&jaju osnovna na e&a na kojima se zasniva ovaj Zakon. @ sk&adu sa ovim Zakonom svako dijete ima jednako pravo pristupa i jednake mogunosti u ea u odgovarajuem o,razovanju, ,ez diskriminacije na ,i&o kojoj osnovi. Jednak pristup i jednake mogunosti podrazumijevaju osiguranje jednaki# us&ova i pri&ika za sve, za po etak i nastavak da&jeg o,razovanja.)(' 9rava djeteta koja se odnose na o,razovanje imaju prvenstvo nad svim drugim pravima.)(* Zakonom 2epu,&ike "rpske)(C, .r ko 1istrikta)(A i kantona&nim zakonima)(J u o,&asti osnovnog o,razovanja deta&jnije se ure8uje dje&atnost osnovnog o,razovanja na entitetskom odnosno kantona&nom nivou i distriktu. 9ravo na osnovno o,razovanje, u sk&adu sa ovim zakonima, je o,avezno i ,esp&atno za svu djecu uzrasta od est do petnaest godina starosti. !e8utim, odred,a o ,esp&atnom o,razovanju se, z,og nedostatka 3inansijski# sredstava, provodi se&ektivno u zavisnosti od 3inansijske moi entiteta, distrikta i kantona, a naj ee po kriteriju socija&nog statusa djeteta i&i pripadnosti naciona&nim manjinama, naj ee 2omima. "amo .r ko distrikt provodi ovu odred,u, odnosno o,ez,je8uje svim u enicima ,esp&atne ud,enike i prevoz do ko&e.)(K Vaei zakoni u o,&asti osnovnog o,razovanja u .osni i 7ercegovini propisuju o,avezu rodite&ja da u propisanom roku upiu dijete u osnovnu ko&u, da se ,rinu da redovno po#a8a nastavu i o,av&ja druge ko&ske o,aveze. " druge strane, ko&e nisu amnestirane od odgovornosti u pog&edu evidentiranja djece koja ne upisuju i ne
100 101

-"u,eni g&asnik .i7/ ,roj )D=(* +kvirni zakon o osnovnom i srednjem o,razovanju u .i7, &an ' 102 +kvirni zakon o osnovnom i srednjem o,razovanju u .i7, &an C. "tav ). I '. 103 +kvirni zakon o osnovnom i srednjem o,razovanju u .i7, &an A. stav )
10;

'akon o osnovno* o8razovanju i vaspitanju 4epu8like -rpske &-lu8eni glasnik 4epu8like -rpske( 8roj ?;F0@, ?1F0A i 10;F11 10< 'akon o o8razovanju u osnovni* i srednji* kola*a Br.ko 1istrikta BiH H (-lu8eni glasnik Br.ko 1istrikta BiH 8roj 10F0@, 2<F0@, ;F13I 10> 'akono osnovnoj koli H &-lu8ene novine -rednjo8osanskog kantona(, 8rB11F01 i1?F0;IG 'akon o osnovno* odgoju i o8razovanju H-lu8ene novine Hercegova.ko=neretvanskog kantona7 8roj <F00, ;F0;, <F0;IG 'akon o osnovno* kolstvu H&!arodne novine Jupanije 'apadno3ercegova.ke( 8rB >F0;, @F0;, @F0@,10F0@, 1;F0@, 31F11,1<F13IG 'akon o osnovno* i op#e* srednje* o8razovanju H&-lu8eni glasnik "-,(, 8rB<F0;, ?F10IG 'akon o osnovno* kolstvu H&!arodne novine Jupanije Eosavske(, 8rB 3F0;, ;F0;, @F0@, ?F12IG 'akon o osnovno* odgoju i o8razovanju H&!arodne novine 2uzlanskog kantona, 8rB>F0;, ?F0<, 1?F11IG 'akon o osnovnoj koli H&-lu8ene novine 'eni.ko=do8ojskog kantona(, 8rB <F0;,20F0? i 0AF11IG 'akon o osnovno* odgoju i o8razovanju H&-lu8ene novine Bosansko=podrinjskog kantona %orade( 8rB <F0;,>F0AIG 'akon o osnovno* odgoju i o8razovanju H&-lu8ene novine ,antona -arajevo(, 8rB 10F0;, 21F0>,2>F0@, 31F11I 10? )inistarstvo civilni3 poslova, Ksnovne inCor*acije o o8razovanju u BiH

>;

po#a8aju osnovno o,razovanje. Naime, ko&e su o,avezne da po okon anim upisima dostave izvjetaje o upisu nad&enim organima uprave. @ 2epu,&ici "rpskoj to je nad&eni organ &oka&ne samouprave, u .r ko 1istriktu +dje&jenje za o,razovanje, a u pojedinim kantonima to su ministarstva o,razovanja i pedagoki zavodi, u drugim nad&eni optinski organi uprave 4naj ee s&u,e za drutvene dje&atnost5 pa i osniva i. +vi izvjetaji ,i tre,a &i sadravati i podatke o djeci koja nisu upisana u ko&u, a koja su ,i&a na spiskovima za upis koje dostav&jaju nad&ene optinske s&u,e 4mati ni uredi5. @ pojedinim kantona&nim zakonima je precizno odre8eno da su ko&e dune nad&enim optinskim s&u,ama dostav&jati podatke i o u enicima koji redovno ne po#a8aju ko&u. ;akve odred,e postoje u zakonima o osnovnom o,razovanju 9osavskog, 7ercegova ko0neretvanskog, Zapadno#ercegova kog kantona i Bantona )(. ;ako8e, ko&a je duna da opomene rodite&ja uko&iko dijete nije upisano i&i redovno ne po#a8a nastavu. @ko&iko dijete, i nakon opomene, ne po ne da po#a8a nastavu ko&a je duna o tome o,avijestiti mjesno nad&eni centar za socija&ni rad=nad&eni optinski organ uprave i nad&eno ministarstvo o,razovanja, te pokrenuti postupak pred nad&enim sudom protiv rodite&ja=starate&ja djeteta Zakonom su predvi8ene i nov ane kazne za rodite&ja odnosno starate&ja koji ne upie dijete u ko&u, odnosno ako dijete ne po#a8a redovno nastavu 4od )((0A(( B! a u ;uz&anskom kantonu do )((( B!5. Zakonom o osnovnom o,razovanju i vaspitanju 2epu,&ike "rpske ko&a je o,avezna da za u enike koji nisu ov&ada&i o ekivanim znanjem u nastavi odre8enog predmeta, tokom ko&ske godine organizuje dopunsku nastavu. Nastavnik ne moe pred&oiti, a odje&jenjsko vijee utvrditi, negativnu ocjenu u eniku kojem nije ,i&o omogueno po#a8anje dopunske nastave. @ eniku koji je navrio )A godina, a nije stekao osnovno o,razovanje, ko&a moe omoguiti ko&ovanje do navreni# )K godina 4 &an AL.5. )(D 1ijete starije od )K godina, koje redovno ne po#a8a ko&u, u sk&adu sa &anom J). ovog zakona, smatra se odras&im i sti e osnovno o,razovanje prema nastavnom p&anu i programu za odras&e, kroz po#a8anje nastave i&i po&aganje ispita. >inansijska sredstava za organizaciju nastave i po&aganje ispita snose sami po&aznici. 9rema kantona&nim zakonima o osnovnom o,razovanju i odgoju )(L dijete koje je m&a8e od petnaest godina, a za svojom generacijom zaostaje tri i&i vie godina, moe zavriti odgovarajue razrede kroz ,esp&atno vanredno o,razovanje, uz o,avezno po#a8anje instruktivne nastave. 1ijete starije od )A godina koje ne po#a8a redovnu ko&u smatra se odras&im i moe sticati osnovno o,razovanje u sk&adu sa nastavnim p&anom i programom za odras&e, a 3inansijska sredstva za nji#ovu rea&izaciju snose sami po&aznici. Zakoni o osnovnom o,razovanju i vaspitanju utvr8uju pravo na o,razovanje i stranom drav&janinu i &icu ,ez drav&janstva , u sk&adu sa konvencijama i sporazumima koje je .osna i 7ercegovina zak&ju i&a sa drugim zem&jama i&i me8unarodnim organizacijama. +vo je pose,no zna ajno u svjet&u ostvarivanja prava na o,razovanje djece u pokretu, stranaca, kao i na e&o za,rane diskriminacije djece u o,razovnom sistemu po ,i&o kojem osnovu, a na kojem po iva ovaj Zakon. !inistarstvo za &judska prava i iz,jeg&ice .osne i 7ercegovine je, u saradnji sa !inistarstvom civi&ni# pos&ova .osne i 7ercegovine i !inistarstvom sigurnosti .osne i 7ercegovine, donije&o 9ravi&nik o na inu ostvarivanja prava na o,razovanje oso,a
10@

Isto zakonsko rjeenje postoji i u 'akonu o o8razovanju u osnovni* i srednji* kola*a u Br.ko 1istriktu BiH 10A (-lu8ene novine ,antona -arajevo7 8roj 10F0;, 'akon o osnovno* o8razovanju i odgoju , .lan <B

><

kojima je priznata me8unarodna zatita u .osni i 7ercegovini ))( kojim se propisuju nad&eni organi, osnovni principi i pose,ni us&ovi kojima se rukovode nad&eni organi u postupku ostvarivanja prava na pristup o,razovnom sistemu u .osni i 7ercegovini oso,a kojima je priznata me8unarodna zatita u .osni i 7ercegovini, us&ovi i na in na koji se pristupa o,razovnom sistemu u .osni i 7ercegovini, kao i priznavanje nivoa o,razovanja ste enog u zem&ji porijek&a i&i zem&ji pret#odnog ,oravka. @ sk&adu sa ovim 9ravi&nikom, oso,ama pod me8unarodnom zatitom osigurava se predko&sko, osnovno, srednje i visoko o,razovanje pod istim us&ovima kao i drav&janima .i7, u sk&adu sa vaeim zakonodavstvom u .i7. ))) 9ri&ikom upisa u o,razovne institucije ma&o&jetne oso,e, odnosno nji#ovi zakonski starate&ji su duni predo iti propisane dokumente, a uko&iko nisu u mogunosti pri,aviti rodni &ist za upis u o,razovne instituciju, nad&ene o,razovne institucije su dune upisati ma&o&jetnu oso,u na osnovu dokumenta kojim dokazuju svoj status oso,e kojima je priznata me8unarodna zatita. @ko&iko se ma&o&jetna oso,a upisuje u neki od nii# i&i vii# razreda osnovnog o,razovanja, izuzev upisa u prvi razred osnovne ko&e, a pri&ikom upisa nije u mogunosti dokazati stepen pret#odno zavrenog o,razovanja, u sk&adu sa vaeim ,osansko#ercegova kim zakonodavstvom koji ure8uje ovu o,&ast, ma&o&jetna oso,a mora, na osnovu podnjetog za#tjeva, pristupiti provjeri ste enog znanja pred pose,no 3ormiranom komisijom od strane nad&enog ministarstva 2epu,&ike "rpske, kantona&nog ministarstva o,razovanja odnosno odje&jenje za o,razovanje V&ade .r ko 1istrikta .i7, zavisno od mjesta u kojem se na&azi ko&a u kojoj je ma&o&jetnik odnosno zakonski starate&j podnio za#tjev za upis. !a&o&jetniku koji se ne s&ui jednim od jezika konstitutivni# naroda u .osni i 7ercegovini pri&ikom po&aganja ispita o stepenu ste enog znanja !inistarstvo za &judska prava osigurava prevodioca jezika kojim se s&ui ma&o&jetna oso,a. @ enicima osnovne ko&e koji imaju potekoe u sav&adavanju nastavnog gradiva, a korisnici su iz,jeg&i ko0pri#vatanog centra u nad&enosti !inistarstva za &judska prava i iz,jeg&ice, osim dopunske nastave koje po#a8aju u okviru redovnog programa osnovnog o,razovanja, u sk&adu sa &anom )J. 9ravi&nika imaju pravo na dopunsku nastavu i unutar samog centra. @ enici osnovne i srednje ko&e, koji su s&a,og imovnog stanja, a korisnici su iz,jeg&i kog0pri#vatnog centra odnosno privatnog smjetaja u nad&enosti !inistarstva za &judska prava i iz,jeg&ice, na osnovu ovog 9ravi&nika imaju pravo na prevoz do ko&e, ,esp&atne ud,enike i uinu. ))' +d&uku o ovim ,ene3icijama donosi !inistarstvo za &judska prava i iz,jeg&ice uz pret#odno pri,av&jeno mi&jenje nad&ene ko&e i centra za socija&ni rad. @ sk&adu sa ovim 9ravi&nikom !inistarstvo za &judska prava i iz,jeg&ice moe po potre,i osigurati us&ove za u enje jednog od jezika konstitutivni# naroda, kroz organizovanje kurseva u iz,jeg&i ko0pri#vatnim centrima koji su pod njegovom nad&enou i&i u
110

(-lu8eni glasnik Bosne i Hercegovine( 8roj >?F0@ Kso8e koje ostvaruju prava propisana ovi* Eravilniko*, pod uslovi*a predvi5eni* do*a#i* zakonodavstvo* i *e5unarodni* instru*enti*a koji se pri*jenjuju u BiH u ovoj o8lasti, suL aI oso8e koji*a je priznat iz8jegli.ki status pravosnano* odluko* )-, a na osnovu .lana 11>B ta.ka aI 'akona o kretanju i 8oravku stranaca i azilu Hu daljnje* tekstuL 'akonI, 8I oso8e koji*a je priznat status supsidijarne zatite pravosnano* odluko* )-, a na osnovu .lana 11>B ta.ka 8I 'akona, cI oso8e koji*a je priznat iz8jegli.ki status ili status supsidijarne zatite na osnovu .lana 1<>B 'akonaB " slu.aju spajanja porodice, na osnovu .lana 120B stav H3I 'akona, .lanovi porodice oso8a iz stava H1I, ta.ke aI i cI ovog .lana, uivaju ista prava kao i oso8e iz .lana 11>B ta.ka aI 'akona, u pogledu ostvarivanja prava na o8razovanjeB 112 Eravilnik o ostvarivanju prava na o8razovanje oso8a koji*a je priznata *e5unarodna zatita u BiH, .lan 2@B i 2AB
111

>>

saradnji sa ustanovama registrovanim za tu namjenu i&i nev&adinim organizacijama 4 &an *A. i *J.5 . 9ravnim normama u o,&asti o,razovanja jasno je de3inisano da je osnovno o,razovanje ,esp&atno i o,avezno za svu djecu. Naa&ost, ve&iki ,roj djece u .i7, koja upravo ine djecu u pokretu, ostaju izvan osnovnog o,razovnog sistema na na in da nikada nisu ,i&i uk&ju eni i&i da ga prijevremeno napuste. ;a djeca u veini s&u ajeva do&aze iz porodica koje ive u stanju socija&ne potre,e i naj ee ,orave na u&ici, z,og ega su u sta&nom riziku da postanu rtve trgovine, nasi&ja, eksp&oatacije i z&oupotre,e. Z,og nepostojanja e3ikasnog instituciona&nog me#anizma praenja djece, u i kroz o,razovni proces, nad&ene o,razovne institucije i organi v&asti nemaju jedinstvene evidencije djece koja nisu uk&ju ena odnosno ne po#a8aju osnovno o,razovanje. "amo V ko&a u >ederaciji .i7 vodi evidenciju o u enicima koji nisu upisa&i osnovnu ko&u, a samo )=A ko&a vodi evidenciju o u enicima koji su prekinu&i osnovno o,razovanje prije njegovog zavretka. ))* "toga, kako ,i se u ,udunosti mog&o raspo&agati s ta nim i pouzdanim podacima o ,roju i procentu u enika koji ne upisuju osnovnu ko&u i koji prekidaju osnovno o,razovanje neop#odno je da sve ko&e po nu voditi ovu evidenciju i dostav&jaju podatke s&u,ama za drutvene dje&atnosti u opinama, ministarstvima o,razovanja, pedagokim zavodima, zavodima za statistiku, kako ,i se svi re&evantni kreatori po&itika i donosioci od&uka mog&i uk&ju iti u rjeavanje pro,&ema neupisivanja, nepo#a8anja i naputanja osnovnog o,razovanja. Nisu razvijene ni sistemske poticajne mjere za o,u#vat ove djece o,razovnim sistemom. 9ravo na ,esp&atno o,razovanje je samo dek&arativne prirode. 9rije svega, niti jednim zakonskim i podzakonskim aktom nije utvr8ena jedinstvena po&itika o,ez,je8ivanja ,esp&atni# ud,enika i ko&skog pri,ora za svu djecu u .i7 koja ive u stanju socija&ne potre,e, z,og ega sva djeca nemaju jednake mogunosti u o,razovnom procesu. Z,og iznimno visoki# trokova za ove namjene rodite&ji=starate&ji iz socija&no ugroeni#

113

6ederalno *inistarstvo o8razovanja i nauke, +naliza uzroka nepo3o5anja, naputanja i s*anjenja 8roja u.enika u osnovni* kola*a u 6ederaciji Bosne i Hercegovine, )ostar, septe*8arFrujan 2013 godine

>?

kategorija sve su vie prinu8eni da svoju djecu ne uk&ju uju i&i prekidaju nji#ovo o,razovanje. @ sk&adu sa me8unarodnim standardima, zakonima u o,&asti osnovnog o,razovanja i odgoja eksp&icitno tre,a de3inisati na in i o,im ostvarivanja prava na ,esp&atno osnovno o,razovanje kroz na,avku ud,enika, ko&skog pri,ora, uine i prevoza za djecu u .i7, te imenovati odgovorne institucije za imp&ementaciju. 1e3iniciju djeteta po Bonvenciji o pravima djeteta tre,a potpuno inkorporirati u zakone o o,razovanju, pose,no u dije&u kojim se regu&ie pitanje vanrednog po&aganja razreda osnovne ko&e, s o,zirom da se djeca koja su navri&a )A. godina starosti, a redovno ne po#a8aju nastavu, u veini kantona&ni# zakona o osnovnom o,razovanju tretiraju kao Oodras&iO. ;ako8e, djeci do )D. godina starosti, koja su izvan redovnog o,razovnog sistema, tre,a zakonski o,ez,ijediti ,esp&atno po&aganje razreda osnovne ko&e, odnosno sredstva za ove namjene o,ez,ijediti iz ,udeta. Svako dijete koje je u procesu vanrednog polaganja razreda, treba da bude obu#va%eno istim obimom prava koja proisti%u iz osnovnog obrazovanja, sa u!enicima koji redovno po#a$aju nastavu 2pravo na zdravstveno osiguranje, na besplatne udbenike, prevoz, is#ranu i sl&5& "ocija&na zatita u .osni i 7ercegovini regu&isana je entitetskim zakonima o socija&noj zatiti, zakonom .r ko 1istrikta i kantona&nim zakonima. @stav >ederacije .i7 propisuje zajedni ku nad&enost >ederacije .i7 i kantona u socija&noj zatiti. Zajedni ka nad&enost rezu&tira da se na podru ju >ederacije trenutno primjenjuje )) zakona))C, te ,rojni podzakonski akti koji regu&iu ostvarivanje socija&ne zatite. 9a!on o osnovama socijalne "a tite( "a tite civilnih 'rtava rata i "a tite porodice sa djecom @ederacije >osne i ?erce%ovine ))A dje&atnost socija&ne zatite tretira kao o,&ast od pose,nog interesa za >ederaciju .i7, usmjerenu na osiguranje socija&ne sigurnosti gra8ana i nji#ovi# porodica u stanju socija&ne potre,e. +stvaruje se u sk&adu sa na e&ima #umanizma, so&idarnosti i gra8anskog mora&a. "ocija&na zatita djeteta, u sk&adu sa odred,ama Bonvencije o pravima djeteta, ostvaruje se u naj,o&jem interesu djteteta. 1jetetom se, u smis&u ovoga zakona, smatra oso,a do )D godina ivota, a porodicu ine ,ra ni drug, odnosno van,ra ni drug, dijete 4,ra no, van,ra no, usvojeno, pastor e i dijete ,ez rodite&ja uzeto na izdravanje5, otac, majka,
11;

Zakon o osnovama socija&ne zatite, zatite civi&ni# rtava rata i zatite porodica sa djecom > .i7 4"&. novine *J=LL, AC=(C, C'=(J, ''=(L5H Zakon o socija&noj zatiti 2epu,&ike "rpske 4"&.g&asnik *K=)'5H Zakon o socija&noj zatiti .r ko 1istrikta 4"&. g&asnik .1 ()=(*H (C=(CH )L=(K i ('=(D5H Zakon o osnovama socija&ne zatite, zatite civi&ni# rtava rata i zatite porodice sa djecom kantona "arajevo 4"&. novine )J=(',(D=(*,'=(J,')=(J,'(=)(5H Zakon o osnovama socija&ne zatite, zatite civi&ni# rtava rata i zatiti porodice sa djecom Zeni ko 0 do,ojski kanton 4"&.novine )*=(K,)*=))5H Zakon o osnovama socija&ne zatite, zatite civi&ni# rtava rata i zatite porodice sa djecom;uz&anski kanton 4"&. novine )'=((,(A=(',)*=(* i (D=(J5H Zakon o osnovama socija&ne zatite, zatite civi&ni# rtava rata i zatite porodice sa djecom @nsko0 sanski kanton 4"&. novine A=((, K=()5H Zakon o osnovama socija&ne zatite, zatite civi&ni# rtava rata i zatiti porodice sa djecom .osansko0podrinjski kanton 4"&. novine )(=((5H Zakon o osnovama socija&ne zatite, zatite civi&ni# rtava rata i zatiti porodice sa djecom "rednjo,osanski kanton 4"&.novine )(=(A,'=(J5H Zakon o socija&noj zatiti Bantona 9osavskog 4N.novine A=(C,(K=(L5H Zakon o socija&noj skr,i 7ercegova ko0 neretvanski kanton 4"&.novine *=(A5H Zakon o osnovama socija&ne zatite, zatite civi&ni# rtava rata i zatiti o,ite&ji sa djecom Zapadno0#ercegova ki kanton 4"&. novine )J=(),))=(',C=(C,L=(A5H Zakon o socija&noj skr,i Banton Sivno 4"&. novine A=LD5H 11< -"&u,ene novine > .i7/ ,roj *J=LL, AC=(C, *L=(J,C'=(J,''=(L

>@

mae#a, djed i ,a,a0nena 4po ocu i majci5 i ,raa i sestre ,ra ni# drugova. !a&o&jetni korisnici socija&ne zatite su oso,e u stanju socija&ne potre,e i to: djeca ,ez rodite&jskog staranja, odgojno zanemarena i zaputena djeca, djeca iji je razvoj ometen porodi nim pri&ikama, djeca ometena u 3izi kom i&i psi#i kom razvoju, oso,e=djeca kojima je z,og stanja socija&ne potre,e u kojim su se na&i z,og pose,ni# oko&nosti potre,na zatita. @ smis&u ovoga Zakona: a5 dijete ,ez rodite&jskog staranja je dijete ,ez o,a rodite&ja, nepoznati# rodite&ja, naputeno od rodite&ja &ieni# rodite&jskog prava i rodite&ja sprije eni# da vre rodite&jsku dunostH ,5 odgojno zanemareno dijete je dijete koje z,og nedovo&jnog nadzora i ,rige rodite&ja, te negativnog uticaja sredine, naruava optepri#vaene norme ponaanja. c5 odgojno zaputeno dijete je dijete koje svojim ponaanjem naruava optepri#vaene norme i vri prekraje i&i krivi na dje&a d5 dijete, iji je razvoj ometen porodi nim pri&ikama je dijete, iji rodite&ji z,og nesre8eni# porodi ni# odnosa, materija&ni# i&i drugi# raz&oga nisu u mogunosti da mu osiguraju norma&ne us&ove za pravi&an odgoj, 3izi ki i psi#i ki razvoj. Sica koja ostvaruju pravo po ovom Zakonu su ,osansko#ercegova ki drav&jani sa pre,iva&item na teritoriji >ederacije .i7. "tranim drav&janima i &icima ,ez drav&janstva koji sta&no ive na teritoriji >ederacije, pripada pravo na dodatak na djecu u sk&adu sa me8unarodnim ugovorom.))J 1jeca u pokretu, kao pose,na kategorija korisnika socija&ne zatite, nisu prepoznata u 3edera&nom i kantona&nim zakonima, kao ni pojedine kategorije djece koju de3iniemo kao djecu u pokretu, kao to su: djeca uk&ju ena u ivota i rad na u&ici, djeca rtve trgovine &judima, iz,jeg&a i rase&jena djeca, djeca u readmisiji i s&. @ veini s&u ajeva ova djeca se svrstavaju u odgojno zanemarenu odnosno zaputenu djecu to za pos&jedicu ima pruanje socija&ne zatite koja nije adekvatna nji#ovim stvarnim potre,ama i interesima. 9ravo na socija&nu zatitu, u sk&adu sa ovim zakonom, ostvaruju se kroz nov anu i drugu materija&nu pomo, smjetaj u drugu porodicu i smjetaj u ustanovu socija&ne zatite.

11>

Zakon o osnovama socija&ne zatite, zatite civi&ni# rtava rata i porodice sa djecom > .i7, &an L'.

>A

1jeca, korisnici socija&ne zatite koja nisu zdravstveno osigurana po nekom drugom osnovu, imaju pravo na zdravstveno osiguranje na teret sredstava socija&ne zatite, a ostvaruju ga preko mjesno nad&enog centra za socija&ni rad. Nov ana i druga materija&na davanja se za djecu, korisnike socija&ne zatite, o,ez,je8uju kroz dje iji dodatak, osiguranje jednog o,roka u vrijeme nastave u ko&ama osnovnog o,razovanja, ko&arine i stipendije u enicima, a za nji#ove porodice kroz sta&nu i&i jednokratnu nov anu pomo. Bantoni, u sk&adu sa svojim ustavnim nad&enostima, utvr8uju o,im i o,&ik ostvarivanja ovi# i drugim zakonom utvr8eni# prava, u sk&adu sa ekonomskom moi kantona. Iz tog raz&oga postoji ve&iki disparitet u o,imu i visini naknada nov ani# i drugi# materija&ni# davanja po kantonima, z,og ega je prisutna teritorija&na diskriminacija djece, korisnika socija&ne zatite, u zavisnosti od mjesta pre,iva&ita. Zakon omoguava djeci smjetaj u drugu porodicu 4#ranite&jska porodica5 4 &an *'.5 kao i smjetaj u ustanovu socija&ne zatite 4 &an C).5, uko&iko im je potre,na sta&na ,riga i pomo radi zadovo&javanja nji#ovi# potre,a, a to ne mogu ostvariti u krugu v&astite porodice. +d&uku o tome donosi mjesno nad&eni centar za socija&ni rad. Za smjetaj u drugu porodicu neop#odna je pismena sag&asnost rodite&ja=usvojite&ja=starate&ja, a uko&iko je dijete starije od )A godina neop#odna je i njegova sag&asnost. %entar za socija&ni rad o,av&ja redovni nadzor nad porodicom u kojoj je smjeteno dijete i prua im pomo, te redovnim o,i&askom odrava sta&ni kontakt sa smjetenim djetetom. 7ranite&j ima pravo na naknadu koja se utvr8uje propisom kantona, a iji iznos varira od kantona do kantona. 9ravo na smjetaj u ustanove socija&ne zatite se ostvaruje kroz ustanove za djecu ,ez rodite&jskog staranja, odgojno zanemarenu i zaputenu djecu i za djecu ometenu u 3izi kom i&i psi#i kom razvoju, te ustanovu za dnevni ,oravak korisnika socija&ne zatite. +snivanje i rad ustanova socija&ne zatite, u sk&adu sa ovim zakonom, odre8uje se propisima kantona. 1nevni centri i pri#vati&ita, koji su od izuzetnog zna aja za pojedine kategorije djece u pokretu, su samo u pojedinim kantona&nim zakonima socija&ne zatite prepoznati kao us&uge socija&ne zatite. Z,og nedostatka 3inansijski# i materija&ni# sredstava u kantona&nim ,udetima namijenjeni# o,&asti socija&ne zatite, u kantonima ne postoji ovakav instituciona&ni o,&ik z,rinjavanja djece, izuzev u "arajevskom kantonu 4pri J@ 1iscip&inski centar za ma&o&jetnike5, iako je Institucija om,udsmena za &judska prava .i7 izda&a 9reporuku))K nad&enim ministarstvima da preduzmu neop#odne aktivnosti i mjere kako ,i se u svim optinama, gdje je to neop#odno, u to skorije vrijeme uspostavi&i dnevni centri za djecu zate enu u prosja enju i&i pri#vatne stanice za djecu i om&adinu zate enu u skitnji i prosja enju. @ .i7 danas postoji pet 1nevni# centara za djecu uk&ju enu u ivot i rad na u&ici i&i djecu u riziku da to postanu koja dje&uju u okviru nev&adini# organizacija, a uz podrku organizacije "ave t#e %#i&dren. @druenje /Zem&ja djece< je u '()*. godini standardizaovao svoje us&uge 1nevnog centra, kroz donoenje !inima&ni# standarda za 3unkcionisanje dnevni# centara za djecu uk&ju enu i ivot i rad na u&ici i&i su u riziku da to postanu. +vi standardi su 3orma&izovani od strane
11?

EEE.om,udsmen. gov.,a0 90(L=)) 49reporuka uspostav&janja dnevni# centara i pri#vatni# centara za djecu i om&adinu zate enu u skitnji i prosja enju 5

?0

!inistarstva za rad, socij&anu po&itiku i povratak ;uz&anskog kantona usvajanjem 9ravi&nika o prostornim, kadrovskim i te#ni kim normativima za o,av&janje us&uga smjetaja i ,oravka za djecu i m&ade u okviru dje&atnosti socija&ne zatite 9a!on o socijalnoj "a titi Aep#$li!e Srps!e118 i 9a!on o socijalnoj "a titi >r)!o 8istri!ta >i?119 @ 2" korisnik prava, u sk&adu sa &anom )J. Zakona o socija&noj zatiti je: 0 pojedinac, &anovi porodice i&i porodica u cje&ini koji imaju pre,iva&ite u 2epu,&ici, koji se na&aze u stanju socija&ne potre,e, a ne mogu je zadovo&jiti svojim radom, pri#odi od imovine i koritenjem drugi# izvoraH 0 strani drav&jani i &anovi nji#ovi# porodica, &ica pod me8unarodnom pravnom zatitom koja imaju dozvo&u za ,oravak u 2epu,&ici, mogu ostvariti prava u sk&adu sa ovim zakonom i me8unarodnim ugovoromH 0 &ice koje nije o,u#vaeno stavovima ). i '. ovoga &ana a na8e se na teritoriji 2", moe privremeno ostvariti pravo iz socija&ne zatite, ako to za#tijevaju pose,no teke ivotne oko&nosti u kojima se to &ice na&o. 1ijete u smis&u ovog zakona je oso,a do navreni# )D. godina Zakon o socija&noj zatiti 2epu,&ike "rpske pose,no prepoznaje pojedine kategorije djece koje de3iniemo kao djecu u pokretu. @ sk&adu sa &anom )D. ovoga zakona, korisnici socija&ne zatite su, izme8u osta&og, i djeca koja se na&aze u stanju socija&ne potre,e i to djeca: ). ,ez rodite&jskog staranja odnosno dijete koje nema rodite&ja( koje je naputeno od roditelja, iji rodite&ji nisu u mogunosti da mu omogue potpuno staranje zato to su ograni eni u vrenju rodite&jskog prava i&i su &ieni tog pravaH '. sa smetnjama u razvoju *. iji je razvoj ometen porodi nim pri&ikama odnosno dijete iji rodite&ji z,og ,o&esti i&i smrti jednog od rodite&ja, nesre8eni# porodi ni# odnosa, materija&ni# i&i drugi#

11@ 11A

"&u,eni g&asnik *K=)' -"&u,eni g&asnik .r ko 1istrikta .i7/ ,roj ()=(*H (C=(CH )L=(K i ('=(D

?1

C.

A.

J.

K. D.

raz&oga nisu u mogunosti da mu o,ez,ijede us&ove za pravi&no vaspitanje, 3izi ki i psi#i ki razvojH rtve nasi&ja odnosno dijete kome se nanosi 3izi ka,psi#i ka i&i seksua&na patnja i&i emociona&na ,o&, kao i prijetnja takvim dje&ima i&i zanemarivanje, ne,riga i&i nezadovo&javanje osnovni# ivotni# potre,a, to ga oz,i&jno sputava da uiva u svojim pravima i s&o,odamaH rtve trgovine odnosno dijete koje je vr,ovano, prevezeno, skriveno, nasi&no transportovano i&i pri#vaeno prijetnjom upotre,e si&e, o,manjivanjem, otmicom i&i drugim o,&icima prinude i&i prevare, z&oupotre,om po&oaja i&i primanja novca, a koje je navedeno na pristanak v&astitog eksp&oatisanjaH sa drutveno nepri#vat&jivim ponaanjem odnosno dijete koje je pod rizikom da ini prekrajna i krivi na dje&a, koje se bavi skitnjom, prosja!enjem, naruavanjem optepri#vaeni# drutveni# pravi&a ponaanja Iivaee zakonske normeH iz&oena socija&no rizi nim ponaanjima odnosno dijete kome je z,og pose,ni# oko&nosti potre,na socija&na zatita i to z,og siromatava, pretrpljene elementarne nepogode, ratnog stradanja, izbjeglitva, migracije, repatrijacije, smrti jednog i&i vie &anova porodice, dugotrajnog &ije enja, otpusta iz ustanove i&i drugi# nepredvi8eni# oko&onosti.

9rema ovom zakonu, dijete rtva trgovine &judima je korisnik socija&ne zatite uko&iko je vr,ovano, prevezeno, skriveno, nasi&no transportovano i&i pri#vaeno uz upotre,u si&e,

?2

o,manjivanja i drugi# sredstava prinude i&i prevare, to je u suprotnosti sa de3inicijom djeteta rtve trgovine &judima prema 9rotoko&u iz 9a&erma i ?vropskoj konvenciji o ,or,i protiv trgovine &judima.. 9rava koja se po ovom zakonu ostvaruju, a u kontekstu naega istraivanja, su: nov ana pomo, dodatak za pomo i njegu druge oso,e, pomo za osposo,&javanje za rad djece i om&adine, smjetaj u drugu ustanovu socija&ne zatite i&i u drugu #ranite&jsku porodice, dnevno z,rinjavanje i savjetovanje. "mjetaj u ustanovu socija&ne zatite podrazumijeva z,rinjavanje u ustanovu socija&ne zatite i u drugu ustanovu koja se na&azi van sistema socija&ne zatite a primjerena je i ispunjava us&ove za z,rinjavanje korisnika socija&ne zatite )'(. 9ravo na smjetaj u ustanove socija&ne zatite ima djece ,ez rodite&jskog staranja, dijete iji je razvoj ometen porodi nim pri&ikama, dijete sa drutveno nepri#vat&jivim ponaanjima, dijete rtva nasi&ja i trgovine &judima. @ ustanovi se korisniku o,ez,je8uje stanovanjeH is#ranaH odijevanjeH njegaH pomoH ,rigaH vaspitanje i o,razovanjeH radne, ku&turne, za,avne i rekreativne aktivnostiH zdravstvena zatita.)') %entar za socija&ni rad koji upuuje korisnika u ustanovu za smjetaj, pri&ikom z,rinjavanja osigurae odjeu, o,uu i trokove transporta do ustanove. 9ravo na 1nevno z,rinjavanja o,u#vata raz&i ite vrste organizovani# dnevni# us&uga i ,oravaka izvan v&astite porodice kroz koje se o,ez,je8uju is#rana, njega, uvanje, ,riga o zdrav&ju, vaspitanje i o,razovanje, psi#osocija&na re#a,i&itacija is&. 1nevno z,rinjavanje se moe odvijati u drugoj porodici, ustanovi socija&ne zatite, pose,nim centrima koje organizuju i pruaju javne ustanove, udruenja, vjerske organizacije is&. 9ravo na dnevno z,rinjavanje ima dijete koje ostvaruje pravo na smjeta u ustanovu, #ranite&jsku porodicu, kao i dijete koje z,og svoji# psi#osocija&ni# tekoa i drugi# nepovo&jni# ivotni# oko&nosti ima potre,u za ovim o,&ikom zatite, na osnovu rjeenja %entra za socija&ni rad. + pravima na osnovu ovoga Zakona od&u uje mjesno nad&eni centar za socija&ni rad na ijem podru ju rodite&j i&i starate&j djeteta ima pre,iva&ite odnosno dozvo&u za ,oravak stranaca. Ako nijedan od rodite&ja djeteta nije poznat i&i ako nije poznato njegovo pre,iva&ite, postupak vodi centar za socija&ni rad na ijem podru ju se dijete zatek&o. +sim toga, u sk&adu sa &anom JD. ovog Zakona dijete koje se na8e podru ju optine u kojoj nema pre,iva&ite, a u stanju je trenutne i izuzetno teke ivotne situacije koja za#tijeva neod&ono o,ez,je8ivanje nekog od prava iz ovoga zakona, optinski nad&eni centar za socija&ni rad duan je pruiti odgovarajui o,&ik socija&ne zatite. +so,e kojima je priznata me8unaroda zatita u .i7 pravo na socija&nu zatitu i zatitu porodice sa djecom ostvaruju na osnovu pose,nog !ravilnika o nainu ostvarivan"a prava na so#i"alnu $a%titu osoba ko"ima "e pri$nata meunarodna $a%tita u &i' 1.., koje je donije&o !inistarstvo za &judska prava i iz,jeg&ice .i7. 9ravi&nikom su utvr8eni
120 121

Zakon o socija&noj zatiti 2", &an *D.stav ). Zakon o socija&noj zatiti, &an *D.stav '. 122 -"&u,eni g&asnik .osne i 7ercegovine/ ,roj (*=(L

?3

us&ovi i na in ostvarivanja prava na socija&nu zatitu i zatitu porodice sa djecom oso,ama kojima je priznata me8unarodna zatita u .i7. +so,e koje ostvaruju pravo na socija&nu zatitu u sk&adu sa ovim 9ravi&nikom su: 0 oso,e kojima je priznat iz,jeg&i ki status pravosnanom od&ukom !inistarstva sigurnosti .i7 na osnovu &ana ))J. ta ka 4a5 Zakona o kretanju i ,oravku stranaca i azi&u 4Zakona5H 0 oso,e kojima je priznat status suspidijarne zatite pravosnanom od&ukom !inistarstva sigurnosti .i7 u sk&adu sa &anom ))J. ta ka 4,5 ZakonaH 0 oso,e kojima je priznat iz,jeg&i ki status prije stupanja na snagu Zakona o kretanju i ,oravku stranaca i azi&u. 9ravi&nik propisuje da su korisnici socija&ne zatite djeca ,ez rodite&jskog staranja, odgojno zanemarena i zaputena djeca, djeca iji je razvoj ometen porodi nim pri&ikama, oso,e s inva&iditetom, oso,e ometene u psi#o3izi kom razvoju, djeca sa drutveno negativnim ponaanjem, materija&no neosigurane=neo,ez,ije8ene i za rad nesposo,ne oso,e, stare oso,e ,ez porodi nog staranja, oso,e i porodice u stanju socija&ne potre,e kojima je us&jed pose,ni# oko&nosti potre,an odgovarajui o,&ik socija&ne zatite, a u o,&asti zatite porodice sa djecom: porodice sa djecom, zapos&ena ena=majka porodi&ja, nezapos&ena ena=majka porodi&ja. 9rava iz socija&ne zatite u smis&u ovog 9ravi&nika su: 0 nov ana pomo 4sta&na5, u iznosu od '(W od osnovice za izdravanje jednog &ana domainstva, a koja se za svakog s&jedeeg &ana domainstva uveava za )(W od osnovice. Iznos ove nov ane naknade ne moe prei ukupan iznos od A(W od osnovice. +snovica za utvr8ivanje visine pomoi po osnovu prava iz ovog 9ravi&nika je prosje na godinja neto p&aa u .i7, a prema pos&jednjem o,jav&jenom podatku Agencije za statistiku .i7 0 nov ana naknada 4dodatak5 za pomo i njegu od strane druge oso,e, u iznosu od '(W od osnovice 0 jednokratna nov ana pomo, u iznosu do *(W od osnovice i moe se isp&atiti najvie tri puta godinje, 0 pomo za osposo,&javanje za samosta&an ivot i rad 4djece i om&adine5 utvr8uje se u iznosu utvr8ene ekonomske cijene trokova dnevnog ,oravka i smjetaja, 0 smjetaj u drugu porodicu u iznosu od D(W od cijene smjetaja u odgovarajuu ustanovu socija&ne zatite, 0 smjetaj u ustanove socija&ne zatite u iznosu od )((W od ekonomske cijene smjetaja i )(W od osnovice na ime deparca. 0 kuna njega i pomo u kui, 0 druga materija&na pomo. 9rava iz zatite porodice sa djecom=dje ije zatite u smis&u ovog 9ravi&nika su: 0 dje iji dodatak u iznosu od AW od osnovice i ne moe prei iznos od '(W od osnoviceH

?;

0 0

naknada umjesto p&ate eni=majci0porodi&ji u radnom odnosu, za vrijeme dok odsustvuje sa pos&a z,og trudnoe, poro8aja i njege djeteta=naknada p&ate u vrijeme koritenja porodi&jskog odsustva u iznosu od A(W od osnoviceH nov ana pomo nezapos&enoj eni=majci0porodi&ji koja nije u radnom odnosu=materinski dodatak u iznosu od '(W od osnoviceH jednokratna pomo za opremu novoro8en eta=pomo za opremu novoro8en eta u iznosu od A(W od osnovice.

Za#tjev za ostvarivanje prava iz ovoga 9ravi&nika, podnosi se mjesno nad&enom centru za socija&ni rad prema mjestu ,oravita oso,e koja su korisnici socija&ne zatite u sk&adu sa &anom J. ovoga 9ravi&nika. Nakon sprovedenog postupka za ostvarivanje prava na

?<

socija&nu zatitu i zatitu porodica sa djecom, centar za socija&ni rad dostav&ja !inistarstvu za &judska prava i iz,jeg&ice .i7 rjeenje kojim je od&u eno o ostvarivanju prava. "redstva za 3inansiranje prava propisani# ovim pravi&nikom o,ez,je8uju se iz ,udeta !inistarstva za &judska prava i iz,jeg&ice. Borisniku pripadaju prava na socija&nu zatitu i zatitu porodica sa djecom od prvog dana narednog mjeseca po podnoenju za#tjeva i traju do kraja mjeseca u kojem postoje us&ovi za ostvarivanje prava. !inistarstvo za &judska prava i iz,jeg&ice jednom mjese no, na osnovu dostav&jenog pravosnanog rjeenja, vri avansnu isp&atu za svako ostvareno pravo iz &an D.,L. i )'. 9ravi&nika, a

?>

optinski prvostepeni organ, jednom mjese no, izvjetava ovo ministarstvo o isp&aenim sredstvima. !inistarstvo vodi s&u,enu evidenciju o oso,ama koje ostvaruju prava po ovom osnovu. Bada je rije o drav&janima .i7 zakonodavna regu&ativa u o,&asti socija&ne zatite na svim nivoima u .i7, ne prepoznaje kao pose,ne kategorije korisnika socija&ne zatite, djecu koju de3iniemo kao djecu u pokretu ve samo pojedine kategorije ove djece. @ Zakonu o socija&noj zatiti 2epu,&ike "rpske taksativno su navedene pojedine kategorije djece u pokretu kao korisnici socija&ne zatite npr. djeca koja se ,ave skitnjom i prosja enjem, djeca koja su rtve trgovine &judima i djeca koja su rtve seksua&nog z&ostav&janja i svi# drugi# o,&ika nasi&ja. @ >ederaciji .i7 zakon ovu djecu naj ee

??

svrstava u kategorije djece sa drutveno nepri#vat&jivim ponaanjem odnosno odnosno kao djecu u stanju socija&ne potre,e, dok zakon o socija&noj zatiti .1 .i7, kao korisnika socija&ne zatite navodi dijete rtvu ne#umanog ponaanja odnosno z&ostav&janja. +vakav pristup ima za pos&jedicu da se ovim kategorijama djece od strane nad&eni# institucija socija&ne zatite, prije svega %entra za socija&ni rad, ne prua adekvatna podrka i pomo u procesu z,rinjavanja i re#a,i&itacije, to je u suprotnosti sa me8unarodnim standardima. "istem socija&ne zatite u >ederaciji .i7 je rascjepkan, diskriminatoran i ne3unkciona&an, te zasnovan na pravu odnosno principu pripadnosti odre8enoj kategoriji korisnika socija&ne zatite, a ne potre,ama. Z,og toga je ve&iki ,roj oso,a, naro ito djece 4uk&ju ujui i pojedine kategorije djece u pokretu5, izvan sistema socija&ne zatite iako se na&aze u stanju socija&ne potre,e. 9ostojea mrea zakona i /nedore enost< 3edera&nog zakona o socija&noj zatiti u smis&u da ostav&ja pojedine &anove na /de3inisanje< niim nivoima v&asti, dove&a je do zna ajni# raz&ika u vrstama, visini, pa i kva&itetu socija&ne pomoi i zatite koja se prua korisnicima u raz&i itim kantonima. 9repreku u kva&itetnom 3unkcionisanju sistema socija&ne zatite i ispunjavanju potre,a djece i korisnika socija&ne zatite predstav&jaju i nedovo&jni kapaciteti centara za socija&ni rad, kao ustanova socija&ne zatite. +skudni kadrovski, te#ni ki, materija&ni i prostorni kapaciteti u veini kantona negativno uti u na kva&itet pruanja us&uga socija&ne zatite. Istraivanje /"tavovi i primjena socija&ne zatite djece u centrima za socija&ni rad< )'* pokaza&o je da preko po&ovine centara za socija&ni rad 4A*W5 nema dovo&jno stru nog kadra. +rijentacija na po&iva&entni pristup 4podje&u pos&a prema teritorija&noj pripadnosti5 rada u centrima za socija&ni rad ne poti e uu i speci3i niju pro3esiona&nu nadogradnju zapos&enika 4specija&izaciju5 to se zna ajno re3&ektuje na kva&itet us&uga. Zdravstvena zatita u .osni i 7ercegovini je ure8ena zakonima o zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zatiti na nivou entiteta i .r ko 1istrikta. )'C @ >ederaciji .i7 9a!onom o "dravstvenom osi%#ranj#1.5 i 9a!onom o "dravstvenoj "a titi1.+( u 2epu,&ici "rpskoj 9a!onom o "dravstvenom osi%#ranj# i 9a!onom o "dravstvenoj "a titi AS1.0 a u .r ko 1istriktu 9a!onom o "dravstvenoj "a titi >8 >i?1.8 i 9a!onom o "dravstvenom osi%#ranj# >8 >i?1.9. 9rema @stavu >ederacije .osne i 7ercegovine pitanje ure8enja zdravstvene zatite je u okviru podje&jene nad&enosti 3ederacije i kantona, te su iz tog raz&oga odre8ene normativne akte iz ove o,&asti donije&a o,a nivoa v&asti. "vi Zakoni o zdravstvenoj zatiti u .i7 se teme&je na principu pravednosti koji podrazumijeva za,ranu diskriminacije pri&ikom pruanja zdravstvene zatite po ,i&o kojem osnovu. @ sk&adu sa entitetskim zakonima i zakonima .r ko 1istrikta, osiguranici su, izme8u osta&og, djeca do navreni# )A godina starosti, odnosno stariji ma&o&jetnici do )D godina,
#/0 #/4 #/5 #/6

Istraivanje je ura8eno '()). godine u >.i7 i u .1 sa A( zapos&enika centara za socija&ni rad iz )* optina, za potre,e @NI%?>0a -"&u,ene novine >ederacije .osne i 7ercegovine/, ,roj *(=LK, (K=(', K(=(D, CD=)). -"&u,ene novine >ederacije .i7/, ,roj CJ=)( #/7 -"&u,eni g&asnik 2epu,&ike "rpske/, ,roj )(J=(L #/2 -"&u,eni g&asnik .r ko 1istrikta .osne i 7ercegovine/, ,roj *D=)) i (L=)* #/8 -"&u,eni g&asnik .r ko 1istrikta .osne i 7ercegovine/, ,roj )=(', (K=(', )L=(K, ('=(D, *C=(D

?@

koji nisu zavri&i osnovno o,razovanje i&i se po zavretku ko&ovanja nisu zapos&i&i a prijavi&i su se zavodu za zapo&javanje, djeca na redovnom ko&ovanju u osnovnim i srednjim ko&ama i studenti do kraja ko&ovanja, najkasnije do 'J godina starosti 4u .1 .i7 do 'K godina5 a koja su drav&jani .osne i 7ercegovine s pre,avi&item na teritoriji entiteta odnosno distrikta na kojem se zakon primjenjuje i nisu zdravstveno osigurani kao &anovi porodice osiguranika. 9os&jednjim izmjenama i dopunama 3edera&nog zakona o zdravstvenom osiguranju iz '((D. godine izvrena je dopuna &ana )L. osnovnog zakona i stvoreni zakonski us&ovi da se o,aveznim zdravstvenim osiguranjem o,u#vate i djeca koja nisu ,i&a osigurana po nekom drugom zakonskom osnovu 4preko rodite&ja=starate&ja, kao redovni u enici5, to je pose,no zna ajno za pojedine kategorije djece u pokretu. !e8utim, nova odred,a 3edera&nog zakona se jo uvijek ne prim&jenje u pojedinim dije&ovima >ederacije jer pojedini kantoni nisu donije&i podzakonska akta za njenu imp&ementaciju odnosno nisu o,ez,je8ena ,udetska sredstva, z,og ega jo uvijek ve&iki ,roj djece u ovom entitetu ostaje uskraen za ovo pravo. 1jeca od ro8enja do navreni# )A. godina starosti, kao i stariji ma&o&jetnici do navreni# )D. godina ivota u >ederaciji, u sk&adu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju i +d&ukom o maksima&nim iznosima neposrednog u ea osigurani# &ica u trokovima koritenja pojedini# vidova zdravstvene zatite u osnovnom paketu zdravstveni# prava)*(, os&o,o8ena su p&aanja participacije pri&ikom koritenja zdravstvene zatite. "redstva za ove namjene se o,ez,je8uju iz ,udeta kantona&ni# organa nad&eani# za pos&ove socija&ne i dje ije zatite.)*) @ praksi je situacija druga ija i u neko&iko kantona )*', na osnovu od&uka kantona&ni# zavoda za zdravstvo, ostvarivanje prava na ,ezus&ovnu zdravstvenu zatitu djece us&ov&jeno je p&aanjem participacije u vidu godinje premije G zdravstvene markice. ;o zna ajno ograni ava i oteava ostvarivanje prava na zdravstvenu zatitu pojedinim kategorija djece koja pripadaju djeci u pokretu i u suprotnosti je sa zakonom i me8unarodnim standardima. @ 2epu,&ici "rpskoj i .r ko 1istriktu nema participacije pri&ikom koritenja zdravstvene zatite djece. !ravilnikom o nainu ostvarivan"a prava $dravstvenog osiguran"a i $dravstvene $a%tite osoba ko"ima "e pri$nata meunarodna $a%tita u &i' 33 propisani su us&ovi i na in ostvarivanja zdravstvene zatite oso,ama kojima je priznat status iz,jeg&ice pravosnanom od&ukom !inistarstva sigurnosti .i7, oso,ama kojima je u postupku azi&a priznato pravo na privremeni ,oravaka iz #umanitarni# raz&oga pravosnanom od&ukom !inistarstva sigurnosti .i7 i oso,ama kojima je iz,jeg&i ki status priznat u sk&adu sao sa &anom )((. Zakona i &anom CA. 9ravi&nika o azi&u u .i7.

130 131 132

(-lu8ene novine 6ederacije Bosne i Hercegovine( 8roj 21F0A

Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zdravstvenom osiguranju > .i7, &an * ;uz&anski kanton, @nskosanski kanton, 7ercegova ko neretvanski kanton, Zapadno#ercegova ki kanton, "rednjo ,osanski kanton, 7erceg,osanski kantona. 133 -"&u,eni g&asnik .osne i 7ercegovine/ ,roj (*=(L

?A

+so,e kojima je priznato pravo na zdravstvenu zatitu po ovom 9ravi&niku, zdravstvenu zatitu ostvaruju pod istim us&ovima kao i drav&jani .osne i 7ercegovine. )*C +,avezno zdravstveno osiguranje po ovom osnovu imaju i &anovi porodice osiguranika, pod us&ovom da to pravo ne ostvaruju po nekom drugom osnovu u .i7. +,veznik up&ate doprinosa za ove korisnike, izuzev za ove oso,a koje to pravo ostvaruju po osnovu rada, socija&ne zatite i drugo, je !inistarstvo za &judska prava i iz,jeg&ice .i7. @p&ata doprinosa se vri >ondu za zdravstveno osiguranje 2", nad&enim kantona&nim zavodima zdravstvenog osiguranja u >ederaciji .i7 i nad&enom odje&u za zdravstvo V&ade .r ko 1istrikta .i7 4nosite&ji osiguranja5. 9rijavu na o,avezno zdravstveno osiguranje osiguranika, podnosi !inistarstvo na propisanom o,rascu nosioca osiguranja. 9rijava se podnosi na nosiocu osiguranja u mjestu pre,iva&ita odnosno ,oravita oso,e koja se osigurava u sk&adu sa identi3ikacionim dokumentom. Nosi&ac osiguranja nakon provjere da &i oso,a na koju se odnosi prijava osiguranja ve uiva prava na zdravstvenu zatitu po nekom drugom osnovu, izdaje osiguraniku i &anovima njegove porodice zdravstvenu &egitimaciju. !inistarstvo za &judska prava i iz,jeg&ice .i7, putem nosi&aca osiguranja, o,ez,je8uje osiguranicima i zdravstvene markice. +vo ministarstvo odjav&juje sa o,aveznog zdravstvenog osiguranja sve oso,e kojima je !inistarstvo sigurnosti .i7 donije&o od&uku o prestanku statusa kao i oso,e koje su stek&e us&ove za o,vezno zdravstveno osiguranje po drugom osnovu. +so,e koje imaju pravo na me8unarodnu pravnu zatitu na teme&ju propisa doneseni# od strane Vijea ministara .i7, u saradnji sa @N7%20om, u s&u aju masovnog pri&iva, a koje ne mogu ostvariti pravo na o,avezno zdravstveno osiguranje po drugom osnovu, ostvaruju to pravo na na in i pod us&ovima propisanim ovim 9ravi&nikom. Bao identi3ikacioni dokument u svr#u ostvarivanja prava po ovom 9ravi&niku s&ui karton izdat u sk&adu sa ovim 9ravi&nikom. Krivi)ni "a!on >i? 35 sadri neko&iko odreda,a koje su usko povezane sa nezakonitim migracijama. @ grupi krivi ni# dje&a protiv ovje nosti i vrijednosti zatieni# me8unarodnim standardima, a koja se odnose na z&oupotre,u djece, odnosno u kojima se kao oteeni pojav&juju &ica m&a8a od )D godina starosti, u,rajaju se krivi na dje&a: zasnivanje ropskog odnosa i prevoza &ica u ropskom odnosuH)*J

trgovina &judima.)*K me8unarodno vr,ovanje radi prostitucije krijum arenje &judiH)*D

13;

9ravi&nik o na inu ostvarivanja prava zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zatite oso,a kojima je priznata me8unarodna zatita u .i7, &an ' 13< -"&u,eni g&asnik .osne i 7ercegovine/ ,roj *=(*, *'=(*, *K=(*, AC=(C, J)=(C, *(=(A, A*=(J, AA=(J, *'=(K, D=)( 13> Brivi ni zakon .i7, &an )DA stav '. 13? Brivi ni zakon .i7, &an )DJ,stav ' 13@ Brivi ni zakon .i7, &an )DL, stav C

@0

organizovanje grupe i&i udruenja za izvrenje krivi ni# dije&a trgovine &judima i krijum arenje migranata.)*L 1jeca u pokretu su u ve&ikom riziku da postanu rtve ovi# krivi ni# dije&a a nerijetko je to upravo ,io osnovni raz&og da su se na&i u takvoj poziciji. Inkriminacija ovi# radnji i otra kaznena po&itika za iste je iznimno vana za prevenciju i suz,ijanje z&oupotre,e, z&ostav&janja i iskoriavanja djece. Navedena krivi na dje&a su, pos&jednim izmjenama i dopunama Brivi nog zakona .i7)C(, u potpunosti usk&a8ena sa me8unarodnim standardima, pose,no Bonvencijom Vijea="avjeta ?vrope o ,or,i protiv trgovine &judima, u pog&edu inkriminacije trgovine &judima )C) i oteavajui# oko&nosti pri&ikom utvr8ivanja kazne za ovo krivi no dje&o698& Brivi no dje&o -trgovina &judima/ je de3inisano, u &anu )DJ. stav 4)5.: -Bo upotre,om si&e i&i prijetnjom upotre,e si&e i&i drugim o,&icima prinude, otmice, prevarom i&i o,manom, z&oupotre,om v&asti i&i uticaja i&i po&oaja ,espomonosti i&i davanjem i&i primanjem

13A 1;0

Brivi ni zakon .i7, &an )DLa. -"&u,eni g&asnik .i7/ ,roj D=)( 1;1 N&an )D. Bonvencije Vijea="avjeta ?vrope o ,or,i protiv trgovine &judima 1;2 N&an 'C. Bonvencije Vijea="avjeta ?vrope o ,or,i protiv trgovine &judima

@1

isp&ata i&i drugi# koristi kako ,i privo&io oso,u koje ima kontro&u nad drugim &icem, vr,uje, preveze, preda, sakrije i&i primi &ice u svr#u iskoriavanja prostitucijom druge oso,e i&i drugi# o,&ika seksua&nog iskoriavanja, prisi&nog rada i&i us&uge, ropstva i&i njemu s&i nog odnosa, s&uenja, odstranjivanja dije&ova &judskog tije&a i&i drugog iskoriavanja/. Bazna zatvora za ovo krivi no dje&o je propisana u trajanju od namanje tri godine. +vo dje&o se smatra u injenim prema oso,ama koje nisu navri&e )D. godina starosti i kada u ini&ac nije upotre,io si&u, prijetnju i&i neki drugi na in izvrenja navedenog u stavu 4)5. @ tom smis&u, ko vr,uje, navodi, preveze, preda, sakrije i&i primi &ica koja nisu navi&a )D godina ivota radi iskoriavanja iz stava 4)5 ovoga &ana kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina/. +vdje je zakonodavac napravio presedan u de3inisanju djeteta kao oso,e koja nije navri&a )D godina ivota jer je u smis&u Brivi nog zakona .i7 dijete &ice koje nije navri&o )C. godina, a ma&o&jetnik je &ice koje nije navri&o )D godina.)C* Bva&i3ikovani o,&ik krivi nog dje&a /trgovine &judima< postoji ako je ono u injeno od strane s&u,enog &ica pri&ikom o,av&janja s&u,ene dunosti za to je propisana kazna zatvora od najmanje pet godina.)CC Zakonom je propisana krivi na odgovornost oso,e koja krivotvori, pri,avi i&i izda putnu i&i &i nu ispravu i&i koristi, zadrava, oduzima, mijenja, oteuje, unitava putnu i&i &i nu ispravu drugog &ica u svr#u omoguavanja trgovine &judima.)CA kao i krivi na odgovornost -korisnika us&uga/ rtava ovoga krivi nog dje&a 4 "o koristi usluge rtve trgovine ljudima kaznit %e se kaznom zatvora od est mjeseci do godinu dan&5& 9ose,an kva&i3ikovani o,&ik ovog krivi nog dje&a postoji i ako se izvri od oso,e koja se ,avi vrenjem ovoga krivi nog dje&a i&i ako je u injeno na organizovan na in od strane vie &ica. Isto tako, postoji i kva&i3ikovani o,&ik ovog krivi nog dje&a koji je us&ov&jen pos&jedicom: ako je us&jed izvrenja ovog dje&a prouzrokovano tee naruavanje zdrav&ja, teka tje&esna povreda i&i smrt nekog &ica.)CJ 9redmeti i prevozna sredstava upotrije,&jena za izvrenje ovoga krivi nog dje&a e se oduzeti, a o,jekti koji su koriteni u svr#u trgovine &judima mogu se privremeno i&i trajno zatvoriti. Na postojanje krivi nog dje&a -trgovina &judima/ ,ez uticaja je oko&nost da &i je rtva ovoga krivi nog dje&a prista&a na iskoritavanje.69= "&jedee krivi no dje&o me$unarodno vrbovanje radi prostitucije de3inisano je &anom )DK& i isto postoji ako neko vr,uje, namam&juje i&i navodi drugog na pruanje seksua&ni# us&uga radi zarade u nekoj dravi, izuzimajui dravu u kojoj ta oso,a ima pre,iva&ite i&i iji je drav&janin, kaznie se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina/. Bva&i3ikovani o,&ik ovoga krivi nog dje&a postoji ako je ovo krivi no dje&o u injeno

1;3 1;;

Brivi ni zakon .i7, &an ) Brivi ni zakon .i7, &an )DJ. stav *. 1;< 9ropisana je kazna zatvora od jedne do pet godina. 1;> -Ako je izvrenjem krivi nog dje&a iz stava 4)5 i 4'5 ovoga &ana prouzrokovano tee naruavanje zdrav&ja, teka tje&esna povreda i&i smrt &ica iz stava 4)5 i 4'5 ovoga &ana, po ini&ac e se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina i&i kaznom dugotrajnog zatvora./, &an )DJ. stav K. 1;? Brivi ni zakon .i7, &an )DJ. tav L.

@2

upotre,om si&e i&i pod prijetnjom si&e i&i prevarom i prisi&om. 9ropisana kazna za ovo krivi no dje&o je kazna zatvora od od jedne do deset godina. @ kontekstu naeg istraivanja izuzetnu vanost ima i &an )DJ. stav 4'5 kao kva&i3ikovani o,&ik krivi nog dje&a zasnivanje ropskog odnosa i prijevoz osoba u ropskom odnosu a ije su rtve djeca. +vo dje&o postoji ako neko stavi drugoga u ropski i&i njemu s&i an odnos i&i ga dri u takvom odnosu, kupi, proda, preda drugome i&i posreduje u kupovini, prodaji i&i predaji &ica koja nisu navri&a )D godina ivota radi usvajanja, odstranjivanja dije&ova &judskog tije&a, iskoriavanja radom i&i u druge protivpravne svr#e. 9ropisana kazna za ovo krivi no dje&o je kazna zatvora od najmanje pet godina. Banjiva je i radnja prevoenja oso,a koja se na&aze u ropskom i&i njemu s&i nom odnosu. Veoma vana odred,a, usko povezana sa migracijama je krijum!arenje ljudi& +vo krivi no dje&o o,u#vata i krijum arenje migranata. Bo u namjeri pri,av&janja neke koristi za se,e i&i drugog nedozvo&jeno prevede i&i omogui prevo8enje jednog i&i vie migranata i&i drugi# &ica preko dravne granice i&i ko u tu svr#u sa ini, na,avi i&i posjeduje &ane putne i&i &i ne isprave kaznie se kaznom zatvora od jedne do deset godina)CD. Zakonom je propisana i krivi na odgovornost za oso,u koja vr,uje, preveze, sakrije, prui zatitu i&i na drugi na in omogui ,oravak krijum areni# oso,a u .osni i 7ercegovini.)CL Bva&i3ikovani o,&ik ovoga krivi nog dje&a postoji ako je po injen prema oso,i m&a8oj od )D godina, u sastavu organizovane grupe i&i grupe za organizovani krimina&, z&oupotre,om s&u,enog po&oaja i&i na na in kojim se ugroava ivot, zdrav&je i&i sigurnost kriju areni# &ica i&i je prema njima postupano u svr#u iskoriavanja i&i na drugi ne ovje an i&i poniavajui na in. 9ropisana kazna za po inioca ovog dje&a je kazna zatvora od tri do petnaest godina. 9redmeti i&i prijevozna sredstva upotre,&jena za izvrenje ovi# dije&a ,ie oduzeti.)A( @ vezi sa ovim krivi nim dje&om, kao i krivi nim dje&om 4trgovine &judima5, u &anu )DLa. utvr8ena je krivi na odgovornost oso,e koja organizira grupu i&i udruenje s ci&jem izvrenja ovi# krivi ni# dje&a,)A) kao i oso,e koja postane pripadnik te organizovane grupe i&i udruenja i&i na drugi na in pomae grupu i&i udruenje.)A' Krivi)ni "a!on Aep#$li!e Srps!e153 i Krivi)ni "a!on >r)!o 8istri!ta >i?)AC pos&jednjim izmjenama i dopunama usk&adi&i su svoje odred,e sa dravnim Brivi nim zakonom i me8unarodnim standardima koji se odnose na krivi no dje&o trgovina &judima

1;@ 1;A

Brivi ni zakon .i7, &an )DL. stav ). 9ropisana kazna zatvora od est mjeseci do pet godina 1<0 Brivi ni zakon .i7, &an )DL. stav J 1<1 9ropisan je kazna zatvora najmanje tri godine 1<2 9ropisana je kazna zatvora najmanje jednu godinu 1<3 Brivi ni zakon 2" 4"&u,eni g&asnik 2" CL=(*, )(D=(C,*K=(J,K(=(J,K*=)(,)=)',JK=)*5H 1<; Brivi ni zakon .r ko 1istrikta .i70 pre ieni tekst 4 "&u,eni g&asnik CK=)), L=)*5

@3

odnosno ma&o&jetnim &icima.)AA Brivi ni zakon .1 je za krivi no dje&o <trgovine &judima< u injeno nad &icima koja nisu navri&a )D godina ivota propisao kaznu zatvora od najmanje deset godina 4 &an '(Ka stav 4'55. +,a zakona utvr8uju krivi nu odgovornost &ica koja koriste us&uge rtava trgovine &judima. Brivi ni zakon >ederacije .i7 jo uvijek nije usk&a8en sa me8unarodnim standardima u o,&asti trgovine &judima. 9ojedine odred,e ovog Zakona sadre e&emente ovog s&oenog krivi nog dje&a, kao na primjer, krivi no dje&o ,,navo8enja na prostitucijuO iji se stav 4'5 odnosi na navo8enje na pruanje seksua&ni# us&uga uz upotre,u si&e. !e8utim, ovaj stav ne ispunjava e&emente radnje 4prevoz, vr,ovanje, skrivanje5 iz de3inicije trgovine &judima koju predvi8aju 9rotoko& iz 9a&erma i ?vropska konvencija. "tav&janjem nag&aska na prostituciju, potpuno se zanemaruju druge svr#e iskoriavanja. Ne uvaava se ugroen po&oaj oso,a ispod )D godina, te se i da&je trae dokazi da su u inioci potica&i, navodi i&i prisi&i&i tu oso,u na seksua&no iskoritavanje. @pore8ivanjem opisa ovi# krivi ni# dje&a zapaa se da odred,a &ana )DJ. stav 4'5 Brivi nog zakona .i7 sadri isti opis kao i krivi no dje&o ,,navo8enja na prostitucijuO iz &ana koji de3iniu ovo krivi no dje&o u 3edera&nom krivi nom zakonu to u praksi stvara

1<<

Brivi no dje&o /trgovina ma&o&jetnim &icima< : <Bo vr,uje, preveze, pre,aci, preda, proda, kupi, posreduje u prodaji, sakriva, dri i&i pri#vati &ice m&a8e od )D godina radi iskoriavanja i&i eksp&oatacije njegovog rada, vrenja krivi nog dje&a, prostitucije i&i drugi# o,&ika seksua&nog iskoriavanja, pornogra3ije, uspostav&janja ropskog i&i nekog s&i nog odnosa, prisi&nog ,raka, prisi&ne steri&izacije, nezakonitog usvojenja i&i njemu s&i nog odnosa, radi oduzimanja organa i&i dije&ova tije&a, radi koritenja u oruanim snagama i&i drugi# o,&ika iskoriavanja, kaznit e se zatvorom od najmanje pet godina<

@;

mnoge pro,&eme, a naro ito u pog&edu pravi&ne kva&i3ikacije krivi nog dje&a, a&i i odredivanja stvarne nad&enosti sudova odnosno tui&atava, to moe izazvati suko, nad&enosti izme8u ;ui&atva .i7 i ;ui&atava >.i7, jer ovo pitanje nije regu&isano zakonom. 2az&i itim rjeenjima materija&ni# krivi ni# zakona oz,i&jno se ugroava pravo jednakosti gra8ana pred zakonom, u naem s&u aju i djece, to ukazuje na potre,u #itnog usk&a8ivanja Brivi nog zakona >.i7 sa me8unarodnim dokumentima. 9a!on o "a titi i post#panj# sa djecom i maloljetnicima # !rivi)nom post#p!# Aep#$li!e Srps!e15+ i 9a!on o "a titi i post#panj# sa djecom i maloljetnicima # !rivi)nom post#p!# >r)!o 8isti!ta >i?150 @ procesu usk&a8ivanja svog zakonodavstva sa me8unarodnim standardima, 2epu,&ika "rpska i .r ko 1istrikt su donije&i ove zakone. Zakonima se u znatnoj mjeri otk&anjaju nedostaci u dosadanjoj praksi koji su uo eni u krivi nim postupcima u kojima se kao rtve krivi ni# dje&a z&oupotre,e i z&ostav&janja pojav&juju djeca. +vi zakoni, prije svega, daju de3iniciju djeteta u sk&adu sa Bonvencijom o pravima djeteta. ;ako je, u smis&u isti#,

1<> 1<?

-"&u,eni g&asnik 2epu,&ike "rpske/ ,roj )*=)( od ''.)(.'()(. a primjenjuje se od ().().'()). godine -"&u,eni g&asnik .r ko 1istrikta .i7/ ,roj CC=)), usvojen 'C.)).'(()). godine, a primjenjuje se od decem,ra '()'. godine

@<

dijete svako &ice m&a8e od )D godina, a ma&o&jetnik je dijete od )C do )D godina starosti. I ovi zakoni prave podje&u na m&a8e mao&jetnike 4od )C do )J godina5, na starije ma&o&jetnike 4od )J do )D godina5 i uvode jednu potpuno novu kategoriju, m&a8a puno&jetna &ica 4od )D do ') godinu5. Zna ajno je istai da ovi zakoni sadre odred,e koje se odnose na djecu koja su rtve krivi ni# dje&a i&i se u krivi nom postupku pojav&juju u svojstvu svjedoka. @ krivi nim predmetima u kojima se kao oteeni pojav&juje dijete i&i ma&o&jetno &ice sude sudije za ma&o&jetnike i&i vijee kojim predsjedava sudija za ma&o&jetnike koji ima pose,na znanja iz o,&asti prava djeteta. Za raz&iku od krivi ni# procesni# zakona u .i7, u sk&adu sa ovim zakonom, sudije sude u svim krivi nim postupcima u kojima se kao oteeni pojav&juje dijete i&i ma&o&jetna oso,a, ,ez o,zira to je izvri&ac puno&jetno &ice. 9ri provo8enju procesni# radnji, sudije moraju pose,no o,azrivo postupati prema djeci koja su oteena predmetnim krivi nim dje&om vodei ra una o nji#ovom uzrastu, o,razovanju, oso,nostima, us&ovima u kojima ive i s&. kako ,i se iz,jeg&a nji#ova dodatna traumatizacija i tetne pos&jedice na nji#ov rast i razvoj. )AD @ko&iko ma&o&jetnik ne poznaje jezik i pismo na kome se vodi krivi ni postupak, sud mu odre8uje tuma a. 2azum&jivost jezika podrazumijeva i upotre,u termino&ogije pri&ago8ene uzrastu i stepenu razvijenosti djeteta.)AL "as&uanje djeteta se moe o,av&jati u stanu djeteta i&i nekom drugom prostoru u kome dijete ,oravi i&i u centru za socija&ni rad i uz pomo pedagoga=psi#o&oga i&i drugog stru nog &ica. 1ijete se moe sas&uati najvie dva puta uz o,aveznu upotre,u audi0 video te#nike. Zakonom je omoguena i za,rana suo avanja djeteta sa osumnji enim odnosno optuenim.)J( @ >ederaciji .i7 Zakon o zatiti i postupanju sa djecom i ma&o&jetnicima u krivi nom postupku je u par&amentarnoj proceduri i sadri s&i na zakonska rjeenja kao i u 2epu,&ici "rpskoj. 9ose,an o,zir prema odre8enim kategorijama djece i ma&o&jetnika u krivi nom postupku regu&isan je 9a!onom o !rivi)nom post#p!# @ >i?)J). 2adi se o ma&o&jetnim oteenima i o rtvama, kako i# zakon naziva, -seksua&ni# de&ikata/. Naime, zakon propisuje da e se pri&ikom sas&uanja ma&o&jetnog &ica, naro ito ako je ona oteena krivi nim dje&om, postupiti o,azrivo kako sas&uanje ne ,i tetno utjeca&o na psi#i ko stanje ma&o&jetnika i da e se sas&uanje ma&o&jetnog &ica izvriti uz pomo psi#o&oga, pedagoga i&i druge stru ne oso,e)J'. Zakon tako8e propisuje da oteenog krivi nim dje&om nije doputeno ispitivati o njegovom seksua&nom ivotu prije izvrenog krivi nog dje&a a ako je takvo ispitivanje o,av&jeno G na takvom iskazu se ne moe zasnivati sudska od&uka)J*. +teenog krivi nim dje&om nije doputeno ispitivati o njegovom spo&nom ivotu prije po injenog krivi nog dje&a koje je predmet postupka i ni
1<@

Zakon o zatiti i postupanju sa djecom i ma&o&jetnicima u krivi nom postupku 2", &an )DJH zakon o zatiti i postupanju sa djecom i ma&o&jetnicima u krivi nom postupku .1 .i7, &an )DJ 1<A Zakon o zatiti i postupanju sa djecom i ma&o&jetnicima u krivi nom postupku .1 .i7, &an J.H Zakon o zatiti i postupanju sa djecom i ma&o&jetnicima u krivi nom postupku 2", &an J. 1>0 Zakon o zatiti i postupanju sa djecom i ma&o&jetnicima u krivi nom postupku .1 .i7, &an )DK.H Zakon o zatiti i postupanju sa djecom i ma&o&jetnicima u krivi nom postupku 2", &an )DK. 1>1 Zakon o krivi nom postupku >ederacije .osne i 7ercegovine, "&u,ene novine >ederacije .osne i 7ercegovine ,roj *A=(*, *K=(*, AJ=(*, KD=(C, 'D=(A, AA=(J, 'K=(K, A*=(K, L=(L i )'=)(
1>2 1>3

I8id, .lan 100B stav H;I I8id, .lan 100B stav H<I

@>

jedan dokaz koji se iznosi da ,i se pokaza&o ranije spo&no iskustvo, ponaanje i&i spo&na orijentacija oteenog nee pri#vatiti. Zakonska odred,a koja organe krivi nog postupka o,avezuje na o,azrivo postupanje pri sas&uanju ma&o&jetnog oteenog, kako se ono ne ,i tetno odrazi&o na njegovo psi#i ko stanje, namee za nji# o,avezu da pri sas&uanju takvog ma&o&jetnog oteenog, osim injenice da se radi o rtvi krivi nog dje&a, imaju u vidu i njegovu do,, stepen duevne, emociona&ne i socija&ne zre&osti, o,razovni nivo, pri&ike i sredinu u kojoj ivi. ;a odred,a omoguava organima krivi nog postupka da sas&uanje ma&o&jetnog oteenog o,av&jaju u prisustvu njegovog rodite&ja i&i starate&ja, kao oso,e u koju ma&o&jetno &ice ima povjerenje i ije prisustvo tre,a da predstav&ja psi#o&oku potporu ma&o&jetnom oteenom pri&ikom sas&uanja. ;o nee ,iti primjenjivo u svim s&u ajevima 4na primjer, kada se o ekuje da ,i se prisustvo rodite&ja negativno odrazi&o na spremnost ma&o&jetnog oteenog da iskazuje i&i da istinito iskazje5. Zakon tako8er sadri odred,u koja o,avezuje na snimanje audio i&i audiovizue&nim sredstvima sas&uanja ma&o&jetni# &ica koje nisu navri&e esnaest godina ivota i koje su oteene krivi nim dje&om)JC. Zakon ne predvi8a pravo rtava odnosno oteeni#, pa ni za odre8ene kategorije rtava 4ma&o&jetnike i&i rtve tzv. -seksua&ni# de&ikata/5 na tajnost i&i zatitu nji#ovi# &i ni# podataka)JA, to esto ima za pos&jedicu, putem neprimjerenog pu,&iciteta, sekundarnu viktimizaciju rtve. "toga ,i u narednim izmjenama i dopunama 3edera&nog zakona o krivi nom postupku tre,a&o propisati da se od&uka o isk&ju enju javnosti sa g&avnog pretresa donosi i po prijed&ogu odnosno sas&uanju oteenog, te osigurati mjere zatite oso,ni# podataka odre8eni# kategorija rtava krivi ni# dje&a. Interesi ma&o&jetnika, ako istovremeno imaju i svojstvo svjedoka u krivi nom postupku, mogu se pose,no zatititi primjenom odreda,a 9a!ona o "a titi svjedo!a)JJ na dravnom i entitetskom nivou odnosno distriktu. !jere zatite ugroeni# svjedoka, pose,no osjet&jivi# rtava, kao i djeteta, kojima je utvr8eno svojstvo ugroenog svjedoka, predvi8ene zakonom su: osiguranje psi#o&oke, socija&ne i stru ne pomoi uk&ju ujui i prisustvo odgovarajui# stru ni# oso,a pri&ikom ispitivanja i&i sas&uanja promjena redos&jeda sas&uavanja, kontro&a na ina ispitivanja ugroenog svjedoka od strane sudije odnosno predsjednika vijea postav&janjem pitanja direktno u ime stranaka i ,ranioca,

1>; 1><

'akon o krivi.no* postupku 6ederacije Bosne i Hercegovine, .lan 10;B 'akon o zatiti svjedoka pod prijetnjo* i ugroeni3 svjedoka predvi5a odre5ene *jere zatite oso8ni3 podataka za svjedoke pod prijetnjo*B 1>> 'akon o zatiti svjedoka pod prijetnjo* i ugroeni3 svjedoka BiH H(-lu8eni glasnik7 BiH 8roj 3F03, 21F03, >1F0;, <<F0<IG 'akon o zatiti svjedoka u krivi.no* postupku 4- H(-lu8eni glasnik 4-7 8roj ;@F03IG 'akon o zatiti svjedoka pod prijetnjo* i ugroeni3 svjedoka 6BiH H(-lu8ene novine 6BiH7 8roj 3>F03IG 'akon o zatiti svjedoka pod prijetnjo* i ugroeni3 svjedoka B1 BiH H(-lu8eni glasnik B1 BiH7 8roj 10F03, @F0?, 1AF0?I

@?

svjedo enje ugroenog svjedoka putem te#ni ki# ure8aja za prijenos s&ike i zvuka na na in na koji stranke i ,ranioc mogu postav&jati pitanja a da ne ,udu prisutni u istoj prostoriji sa svjedokom, uda&javanje optuenog iz sudnice kada postoji opravdana ,ojazan da e prisustvo optuenog utjecati na sposo,nost svjedoka da svjedo i potpuno i ta no, izuzeci od direktnog izvo8enja dokaza, ograni enej prava na preg&ed spisa i dokumentacije optuenom i njegovom ,raniocu, dodatne mjere za osiguranje anonimnosti svjedoka, privremena i&i trajna anonimnost.

1ak&e, moemo zak&ju iti da se dijete u normativnoj krivi no0pravnoj zatiti na dravnom i entitetskom odnosno nivou distrikta, ne tretira kao oso,a koja nije navri&a osamnaest godina, ve oso,a do )C godina. +sim toga, u .i7 ne postoji normativni okvir za jedinstveno i usk&a8eno inkriminiisanje trgovine &judima na entitetskom nivou, to se re3&ektuje na neujedna enu sudsku praksu i kaznenu po&itiku na svim nivoima pravosu8a u .i7, u domenu procesuiranja krivi ni# dije&a koja se odnose na sve pojavne o,&ike trgovine &judima. 1jeca koja su rtve krivi ni# dje&a i&i se u krivi nom postupku pojav&juju u svojstvu svjedoka ne uivaju jednak tretman i zatitu pred sudovima z,og neujedna enog entitetskog normativnog okvira. @ .osni i 7ercegovini je na snazi 9a!on o dr'avljanstv# >osne i ?erce%ovine)JK koji u sk&adu sa @stavom .i7 regu&ie pitanja sticanja i prestanka drav&janstva .i7. ;ako8e, imajui u vidu dvoentitetsko ure8enje .i7, zakoni o drav&janstvu postoje i na nivou entiteta s tim to su isti u sk&adu sa Zakonom o drav&janstvu .i7. Zakon o drav&janstvu .i7 svojim odred,ama ne odstupa od na e&a propisani# u ?vropskoj konvenciji o drav&janstvu.

1>?

"&u,eni g&asnik .i7, ,r. C=LK, )*=LL, J=(* i )C=(*

@@

9rema &anu A Zakona o drav&janstvu .i7, drav&janstvo .i7 sti e se porijek&om, ro8enjem na teritoriji .i7, usvajanjem, natura&izacijom i me8unarodnim sporazumom. 1ijete e stei drav&janstvo .i7 porijek&om, ,ez o,zira na teritorij gdje je ro8eno, uko&iko su mu o,a rodite&ja drav&jani .i7 u trenutku ro8enja, dok u s&u aju kada je jedan rodite&j drav&janin .i7, dijete sti e drav&janstvo porijek&om ako je ro8eno na teritoriji .i7 4 &an J, stav ) i '5. ;ako8e, radi iz,jegavanja apatridije, zakonodavac je regu&isao i sticanje drav&janstva u s&u aju kada je jedan rodite&j drav&janin .i7, a dijete ro8eno u inostranstvu. ;ada se drav&janstvo .i7 sti e samo ako e dijete u suprotnom ostati ,ez drav&janstva. @ tom s&u aju, us&ov je da dijete do vremena kada napuni '* godine ,ude registrovano kod kompetentni# v&asti .i7 i da ima sta&no mjesto ,oravka na teritoriji .osne i 7ercegovine 4 &an J, stav * i C5. "ticanje drav&janstva natura&izacijom regu&isano je &anom L. Zakona. "tranac moe na taj na in stei drav&janstvo .i7 uko&iko ima napunjeni# )D godina, prijav&jeno sta&no mjesto ,oravka na teritoriju .i7 i to najmanje osam godina prije podnoenja za#tjeva, ako poznaje jedan od jezika ustavotvorni# naroda .i7, a da mu istovremeno nije izre ena mjera protjerivanja i&i uda&javanja sa teritorija .i7, te da nije osu8ivan za krivi na dje&a sa predumi&jajem na due od tri godine u periodu od osam godina od podnoenja za#tjeva. N&an )(. Zakona regu&ie stiecanje drav&janstva o&akanom natura&izacijom u s&u ajevima kada je stranac ,ra ni drug drav&janina .i7. @ tom s&u aju, stranac moe stei drav&janstvo .i7 uko&iko je u ,raku sa drav&janinom .i7 pet godina prije podnoenja za#tjeva i uko&iko ima sta&no mjesto ,oravka u .i7, najmanje u pos&jednje tri godine. Istovremeno, propisano je da se stranac odri e svog ranijeg drav&janstva nakon sticanja ,osansko#ercegova kog drav&janstva, uko&iko ne postoji ,i&atera&ni sporazum izme8u .i7 i drave iji je drav&janin prije ,io. ?migranti koji su se vrati&i u .i7, kao i prva i druga generacija nji#ovi# potomaka koja su se vrati&a u .i7, imaju pravo na sticanje drav&janstva .i7 ,ez potre,e da ispunjavaju

@A

us&ov o prijav&jenom sta&nom mjestu ,oravka na teritoriji .i7 najmanje osam godina prije podnoenja za#tjeva 4 &an )'5. 1rav&jani .i7 mogu imati drav&janstvo druge drave, pod us&ovom da postoji ,i&atera&ni sporazum izme8u .i7 i te drave kojim se to pitanje ure8uje, a koji je odo,ri&a 9ar&amentarna skuptina u sk&adu sa &anom IV4C54d5 @stava .i7. U Zakonu o drav&janstvu .i7 nema adekvatni# normi kojima ,i se, u sk&adu sa &anom *C)JD Bonvencije o pravnom statusu iz,jeg&ica 4)LA).5, o&aka&o sticanje ,osansko#ercegova kog drav&janstva natura&izacijom iz,jeg&ica sa priznatim statusom u .i7. ?vropska komisija protiv rasizma i neto&erancije 4?%2I5 )JL je u svom Izvjetaju o monitoringu u .i7, usvojenog (K.)'.'()(, a o,jav&jenog (D.('.'()). godine, u dije&u OIz,jeg&ice i &ica koja trae azi&O, izrazi&a svoju za,rinutost u pog&edu iz,jeg&ica iji je status priznat a nije o&akan pristup natura&izaciji, jer se vrijeme provedeno u .i7 dok se eka na azi& i&i na osnovu privremenog pri#vata ne ra una za do,ivanje drav&janstva. " tim u vezi ?%2I0jeva preporuka v&astima je da donesu izmjene i dopune zakona kako ,i se osigura&o da iz,jeg&ice iji je status priznat, iskoriste o&akani postupak do,ivanja drav&janstva u sk&adu sa &anom *C. Bonvencije o iz,jeg&icama iz )LA). godine. ?%2I tako8e daje preporuku da v&asti poja aju svoje napore na o&akavanju &oka&ne asimi&acije svi# iz,jeg&ica sa priznatim statusom. "#odno gore navedenom, neop#odno je nove&irati Zakon o drav&janstvu .i7 kako ,i se u potpunosti usk&adio s vaeim me8unarodnim normama i standardima na podru ju drav&janstva. ;re,a&o ,i unijeti odred,u kojom ,i se o&akao postupak do,ijanja ,osansko#ercegova kog drav&janstva natura&izacijom iz,jeg&ica sa priznatim statusom u .i7, pose,no ma&o&jetne djece.

3.2. .()*+),-./ 01.2M,3)/ 2 &1(3/ / ',*4,516/3/

@ kontekstu naeg istraivanja tre,a istai da je .i7 donije&a i niz "trateki# dokumenata koji se 3okusiraju na prava raz&i iti# drutveni# grupa, uk&ju ujui i djecu. Za

1>@
1>A

/1rave ugovornice omoguiti u najveoj mjeri asimi&aciju i natura&izaciju iz,jeg&ica.O %2I4'())5', EEE.coe.int=ecri

A0

djecu u pokretu od pose,ne vanosti su: Akcioni p&an za djecu .i7 '())0'()C, "trategija za ,or,u protiv nasi&ja nad djecom u .i7 '()'0'()A, "trategija suprostav&janja trgovini &judima u .i7 '()*0'()A. godina, Akcioni p&an imp&ementacije "trategije suprostav&janja trgovine &judima '()*0'()A. godinaH "trategija u o,&asti migracija i azi&a i Akcioni p&an za period '()'0'()A. godina, 9o&itika zatite djece ,ez rodite&jskog staranja i porodica pod rizikom od razdvajanja u >ederaciji .i7 za period '((J0'()J. godina i dr. +vi strateki dokumenti zasnovani su na me8unarodnim dokumentima kojim se garantuju i tite prava djece. !e8utim, pro,&emi se jav&jaju kod nji#ove rea&izacije jer u veini s&u ajeva nisu o,ez,ije8ena dovo&jna ,udetska sredstva za rea&izaciju isti#. <!cioni plan "a djec# >i? .011=.015 usvojen je od Vijea ministara )*.(K.'()). godine i u potpunosti potuje etiri osnovna principa Bonvencije @N o pravima djeteta: nediskriminaciju, pravo na ivot, opstanak i razvoj, uvaavanje dje ijeg mi&jenja i naj,o&ji interes djeteta. Akcioni p&an uk&ju uje opte ci&jeve iznesene na "vjetskom samitu za djecu, pose,no utvr8ene preporuke Bomiteta za prava djeteta, 4u cije&ini zak&ju na razmatranja i preporuke Bomiteta od ). okto,ra '()(. godine, a koje se odnose na primjenu dva 3aku&tativna protoko&a uz Bonvenciju5, te osta&i# komiteta @N0a kojima je .i7 podnije&a izvjetaje o imp&ementaciji me8unarodni# konvencija iz o,&asti &judski# prava i s&o,oda. 9ored navedenog, uzeti su u o,zir dokumenti re&evantni# @N i evropski# me8unarodni# tije&a, koji se odnose na zatitu prava djece i nji#ovi# porodica. @zimajui u o,zir visoko rascjepkani administrativni sistem u .i7, ovaj Akcioni p&an, kao i pret#odni, zagovara mu&tidiscip&inarni pristup i uk&ju ivanje svi# potencija&a u okviru drutva na razvijanje do,ro promi&jene akcije kojom ,i se unaprijedi&i us&ovi iv&jenja u interesu razvoja djeteta, to je predus&ov za ja anje po&oaja djeteta u .i7. +vim Akcionim p&anom Vijee ministara .i7 je de3inisa&o prioritetne ci&jeve i mjere koje je neop#odno preduzeti u periodu '()). G '()C. godine, da ,i se stvori&i to povo&jniji us&ovi za ivot djece i porodice, nji#ovo zdravo psi#o3izi ko odrastanje i uk&ju ivanje u drutvo i

A1

participaciju u od&u ivanju, a u naj,o&jem interesu djece. @ strukturnom smis&u ovaj dokument tretira jedan opti ci&j, pravni okvir za njegovu rea&izaciju i pose,ne ci&jeve i mjere koje su de3inisane prema o,&astima: zdravstva zatita, o,razovanje, socija&na zatita, djeca iz ranjivi# grupa i drugi vidovi zatite djece i&i pose,ni o,&ici zatite djece. 9ose,ni strateki ci&jevi Akcionog p&ana za djecu su: 0 +sigurati jednaku pravnu zatitu djece usk&a8ivanjem zakona i praksi u .i7, u sk&adu sa Bonvencijom o pravima djeteta i #armonizirati sve propise koji se odnose na segment zatite prava djeteta unutar same draveH 0 @naprijediti zdrav&je majke i djeteta unapre8enjem zdravstvene zatite kroz mjere promocije, prevencije, &ije enja i re#a,i&itacije, s nag&askom na razvoj primarne zdravstvene zatite, kao i unapre8enje savjetovanja i o,razovanja i pruanje us&uga u vezi s p&aniranjem porodice. 0 "voj djeci pruiti jednaku mogunost za o,razovanje u sk&adu sa nji#ovim interesima i sposo,nostima. 0 +sigurati veu dostupnost i kva&itet us&uga socija&ne i dje ije zatite uz ujedna avanje ostvarivanja prava na podru ju cije&e .i7 0 +sigurati pose,ne mjere zatite, u sk&adu sa Bonvencijom @N o pravima djeteta, koje se odnose na s&jedee kategorije: djeca i m&adi sa pose,nim potre,ama, djeca pripadnici naciona&ni# manjina, pose,no 2omi, djeca iz,jeg&ice i povratnici i djeca stranaca. @ okviru o,&asti 9ose,ni# o,&ika zatite djece de3inisano je neko&iko pose,ni# ci&jeva: 0 "pre avanje i suz,ijanje z&oupotre,e opojni# droga 0 Breiranje dje&otvornog i odrivog sistema dje ije zatite kojim se ostvaruje pravo svakog djeteta da ivi ,ez nasi&ja i da ima pravo na zatitu ,ez o,zira gdje se na&azi, u kui, ko&i, u zajednici i&i instituciji 0 "manjenje stope ma&o&jetni kog prestupnitva i osiguranja #umanog postupanja prema ma&o&jetnim po iniocima krivi ni# dje&a

A2

0 0

Zatita djece od prodaje, dje ije prostitucije i dje ije pornogra3ije, kako ,i se sprije i&a trgovina djecom "pre avanje uk&ju ivanja djece u oruane suko,e.

Akcioni p&an ne prepoznaje djecu u pokretu kao pose,nu ci&jnu grupu a&i je razvio pose,ne speci3i ne ci&jeve i mjere za djecu iz ranjivi# grupa koje se po de3iniciji mogu svrstati u grupu /djece u pokretu<, kao to su djeca iz,jeg&ice i povratnici i djeca stranci. @ sk&adu s preporukama Bomiteta za prava djeteta)K( i trenutnoj situaciji u pog&edu zatite prava djece iz,jeg&ica i povratnika, Akcioni p&an je de3inisao pose,an ci&j koji je usmjeren na osiguranje ekonomski# i socija&ni# us&ova za odriv povratak porodica s djecom kako ,i se djeci povratnicima osigurao jednak pristup u ostvarivanju prava na o,razovanje, socija&nu, dje iju i zdravstvenu zatitu. 9roved,e aktivnosti utvr8eni# 2evidiranom strategijom .osne i 7ercegovine za proved,u Aneksa VII 1ejtonskog mirovnog sporazuma u pog&edu zatite prava djece povratnika je !jera koja tre,a da ostvarivanju pose,nog ci&ja. 1jeci strancima, u okviru Akcionog p&ana, posveena je pose,na panja. 9od kategorijom djeca stranci u,rajaju se traioci me8unarodne zatite, &ica sa statusom me8unarodne zatite G iz,jeg&i ki status i status su,sidijarne zatite, &ica pod privremenom zatitom. ;o su djeca iji rodite&ji trae azi&, i&i im je odo,ren privremena zatita i ,oravak, i&i imaju status iz,jeg&ice u situaciji u kojoj ni rodite&ji ni dijete nemaju odgovarajuu dokumentaciju. 9ose,an ci&j za unapre8enje po&oaja ove djece je: /+siguranje adekvatne zatite djece u pog&edu ostvarivanja nji#ovi# prava<. Bako ,i se rea&izovao ovaj pose,an ci&j potre,no je sprovesti s&jedee mjere: 0 +sigurati stru nu edukaciju pro3esiona&aca, i to pose,no nad&eni# socija&ni# s&u,i u .i7, "&u,e za pos&ove sa strancima, kao i u !inistarstvu sigurnosti .i7 G "ektoru za imigraciju i "ektoru za azi&, kako ,i se u svim situacijama osigura&a adekvatna zatita djece stranaca ,ez o,zira na nji#ov statusH 0 9roved,e aktivnosti utvr8eni# Akcionim p&anom za suz,ijanje trgovine &judima i i&ega&ne imigracije u .i7 '((D0'()'H

1?0

Bomitet preporu uje dravi ugovornici da: a5 nastavi u&agati napore u ci&ju sigurnog povratka iz,jeg&i ke i rase&jene djece i nji#ovi# rodite&ja i da to je vie mogue radi na spre avanju nasi&ni# napada na povratnike i rase&jena &ica i=i&i nji#ovu imovinuH ,5 zadovo&java pose,ne potre,e i titi prava iz,jeg&i ke i rase&jene djece, naro ito u ci&ju osiguravanja odgovarajui# smjetajni# aranmana za ovu djecu te socija&ne i pro3esiona&ne reintegracije nji#ovi# rodite&jaH c5 usk&adi entitetske zakone sa dravnim zakonima koji se ti u iz,jeg&icaH d5 istrai pro,&em djece iji rodite&ji trae azi& i&i im je odo,ren privremeni ostanak i&i imaju status iz,jeg&ice u situaciji u kojoj ni rodite&ji ni dijete nemaju odgovarajuu dokumentaciju, te da im osigura nesmetan pristup pravima koja su propisana za ovu kategoriju &icaH e5 nastavi da trai te#ni ku saradnju sa @N7%20om po ovom pitanju.

A3

9roved,e aktivnosti utvr8eni# "trategijom o o,&asti imigracije i azi&a 4'((D.0 '())5.

9rovo8enje Akcionog p&ana je zajedni ka odgovornost v&asti .osne i 7ercegovine i odnosi se na cije&i prostor .i7. " tim u vezi neop#odno je da sve v&ade u okviru svoji# nad&enosti u provo8enju ci&jeva Akcionog p&ana, donesu svoje operativne akcione p&anove. ;ako8e, sve osta&e institucije uk&ju ene u provo8enje ovog p&ana imaju o,avezu praenja ostvareni# ci&jeva postav&jeni# u Akcionom p&anu i o,avezu da dostave traene podatke na godinjem nivou. 9rvi Izvjetaj o imp&ementaciji Akcionog p&ana za djecu .i7 4'())0'()C5 ura8en je za period ju&i '())0maj '()*. godine od strane mu&tisektora&nog ;ima za pripremu izvjetaja o provo8enju Akcionog p&ana za djecu .I7 '()).0'()C., 3ormiranog od !inistarstva za &judska prava i iz,jeg&ice .i7. N&anove ;ima ini&i su predstavnici !inistarstva za &judska prava i iz,jeg&ice .i7 G "ektor za &judska prava, !inistarstva sigurnosti .i7, !inistarstva civi&ni# pos&ova .i7 G "ektor za socija&nu zatitu i "ektor za zdravstvo, !inistarstva pravde .i7, Agencije za predko&sko, osnovno i srednje o,razovanje .i7 i predstavnika NV+ !ree /"naniji g&as za djecu<. Izvjetaj je usvojen od Vijea ministara .i7 na sjednici odranoj (*.(L.'()*. godine. +pti zak&ju ak je da se aktivnosti koje su vo8ene u ci&ju imp&ementacije mjera iz o,&asti zatite ranjivi# grupa djece osigura&a zatita djece stranaca u pog&edu ostvarivanja nji#ovi# prava. Vijee ministara .osne i 7ercegovine na C*. sjednici odranoj 'J.(*.'()*.godine, razmotri&o je i usvoji&o Strate%ij# s#prostavljanja tr%ovini lj#dima # >osni i ?erce%ovini .013.=.015. i <!cioni plan implementacije Strate%ije s#protstavljanja tr%ovini lj#dima # >osni i ?erce%ovini .013 6 .015. +vaj strateki dokument 3enomenu trgovine &judima pristupa u irem i uem smis&u. @ prvom s&u aju, e3ikasna ,or,a protiv trgovine &judima se posmatra kao integra&ni dio nastojanja da se dostignu standardi ?vropske @nije i #armonizacije sa AcXuis %ommunitarie, postav&jeni# u preporukama ?vropskog partnerstva i Izvjetaja o napretku, kao i u "porazumu o sta,i&izaciji i pridruivanju. @a perspektiva e3ikasnu ,or,u protiv trgovine &judima posmatra kroz 3okus zatite rtava kojima se, nakon identi3ikacije i spaavanja iz &anaca trgovine &judima, na svaki na in tre,a pruiti odgovarajua zatita i pomo kako ,i se osigura&a nji#ova reintegracija i sprije i&a ponovna viktimizacija. Na taj na in, predmetni dokument sadri niz preventivni# i represivni# mjera #eterogene prirode, ija integra&na imp&ementacija tre,a doprinijeti smanjenu ,roja rtava trgovine &judima i zatiti &judski# prava uopte.

A;

+vaj strateki dokument ,aziran je na ana&izi impe&mentacije 1ravnog akcionog p&ana za suz,ijanje trgovine &judima u .i7 '((D0'()'. odnosno ana&ize uspje#a i preporuka za unapre8enje stanja svake strateke mjere iz ovoga p&ana. "trategija je de3inisa&a i osnovne principe kojima e se voditi institucije v&asti i organizacije gra8anskog drutva u provo8enju aktivnosti suprostav&janja trgovine &judima, a to su: potivanje &judski# prava, nediskriminacija, u ee i odgvornost v&asti, interdiscip&inarni i mu&tisektorski pristip, zatita prava djeteta, me8unarodna i regiona&na saradnja, uk&ju ivanje ire drutvene zajednice, odrivost i rodno senzi,i&ni pristup. "trategija je postavi&a pet strateki# ci&jeva: ).9odrkaH '.9revencijaH *.9rocesuiranjeH C.9roaktivna zatita i A.9artnerstvo. @nutar svakog stratekog ci&ja razra8ene su strateke mjere koje su konkretizovane odnosno pragmati no razra8ene Akcionim p&anom. @ kontekstu naeg istraivanja naro ito tre,a istai injenicu da "trategija prepoznaje djecu koja su iz&oena prosja enju kao kategoriju djece koja su u riziku da postanu rtve trgovine &judima, te je u tom pravcu, u stratekom ci&ju .09revencija de3inisana i strateka mjera ..C.9revencija prisi&nog prosja enja. 1nevni centri za djecu uk&ju enu u ivot i rad na u&ici su identi3ikovani kao do,ri mode&i prevencije prosja enja djece, a&i i nji#ove re#a,i&itacije i integracije. @spostav&janje odrivog sistema rada ovi# centara predstav&ja jednu od p&anirani# aktivnosti rea&izacije ove strateke mjere, kao i unapre8enje prakse krivi nog gonjenja u s&u ajevima organizovanog prosja enja djece. @govoreni ,rakovi, prisi&no ropstvo, prisi&ni rad i prodaja djece su prepoznati kao raz&i iti vidovi trgovine &judima i u tom smis&u predstav&jaju strateku mjeru 1.'., u okviru stratekog ci&ja 9roaktivne zatite. 9ose,na panja, u tom smis&u, ,i tre,a&a ,iti posveena identi3iciranju i pruanju podrke svoj djeci koja su pogo8ena migracijama 4djeci migrantima, azi&antima, interno rase&jenim, nomadima, povratnicima iz procesa readmisije, djeci rtvama trgovine i s&i no5, kao pose,no ranjivoj grupi. Izgradnja kapaciteta u centrima za socija&ni rad, tui&atvima i sudovima radi ,o&jeg prepoznavanja ove pojave je jedna od aktivnosti p&anirani# u Akcionom p&anu. Identi3ikacija rtava trgovine &judima, pose,no djece, je izuzetno s&oen i za#tjevan zadatak z,og ega "trategija predvi8a niz mjera, a Akcioni p&an niz aktivnosti koje su usmjerena na osnaivanje i ja anje stru ni# kapaciteta svi# aktera koji u sk&adu sa svojim nad&enostima i odgovornostima mogu doi u kontakt sa potencija&nim i rtvama trgovine &judima, uk&ju ujui sudije, tuioce, grani nu po&iciju, teme&jnu po&iciju, krimina&isti ke istraioce, "I9A0u, stru ne saradnike u tui&atvima, "&u,u za pos&ove sa

A<

strancima, s&u,enike !inistarstva vanjski# pos&ova, Agencije za dravnu s&u,u, inspekcije rada, ugostite&jsko0turisti ke inspekcije, trine inspekcije, po&icijske akademije, socija&ne radnike, pedagoge u ko&ama, zdravstvene radnike, psi#o&oge, zapos&enike dnevni# centara, novinare, NV+5. @ okviru proaktivne zatite rtava trgovine &judima, "trategija ukazuje na zna aj mu&tidiscip&inarnog pristupa i partnerstva v&adinog i nev&adinog sektora koji tre,a osigurati odrive programe i procedure za zatitu rtava svi# o,&ika trgovine &judima. Strate%ija # o$lasti mi%racije i a"ila i <!cioni plan "a period ,.01.=.015- je sveo,u#vatan dokument koji se zasniva na svim re&evantnim pokazate&jima i 3aktorima u o,&asti migracija te na rea&nim, pouzdanim i o,jektivnim procjenama migracioni# tokova i interesima .osne i 7ercegovine u ovom podru ju. !e8u tim 3aktorima pose,no su vani oni koji se odnose na: geostrateki po&oaj .osne i 7ercegovine, uo ene trendove migracija, ustavno0pravni okvir, o,aveze proistek&e iz me8unarodni# ugovora, kretanja prema zajedni koj migracionoj po&itici ?@ i usvojene po&itike nad&eni# organa .osne i 7ercegovine. +snovni principi na kojima se zasniva ovaj dokument su: zakonitost, princip sigurnosti drave i njeni# gra8ana, princip integracije, princip me8unarodne saradnje. "trateki ci&jevi su po svom sadraju raz&i iti i us&ovno se mogu podije&iti na ci&jeve kojima se nastoje podstaknuti i o&akati zakonite migracije, uz istovremeno ograni enje nezakoniti# migracija i smanjenje sigurnosni# prijetnji koje mogu proistei iz takvi# pojava, a pose,no trgovine &judima i krijum arenja &judi. 2azvoj kva&itetnog sistema migracija i azi&a na naciona&nom nivou, koji je usk&a8en sa standardima ?vropske unije i koji u se,i sadri me8unarodno iz,jeg&i ko pravo, kao i aktivno u estvovanje u de3inisanju po&itike i razvoja imigracionog i azi&antskog sistema na regiona&nom nivou je jedan od dugoro ni# strateki# ci&jeva "trategije. "rednjoro ne strateki ci&jevi podje&jeni su osam cje&ina: ). unapre8enje sistema kontro&e u&aska i ,oravka stranaca u .i7H '. po,o&janje kva&iteta me8unarodne i privremene zatite 4azi&a5 u .i7H *. poveanje e3ikasnosti nadzora i kontro&e dravne granice .osne i 7ercegovineH C. unapre8enje ,or,e protiv nezakoniti# migracija u .i7H A. doprinos smanjenju trgovine &judima u .i7H J. ja anje instituciona&ni# kapaciteta u .i7 s ci&jem povezivanja migracije i razvojaH K. osiguranje sveo,u#vatne integracije stranaca koji zakonito ,orave na teritoriji .i7H

A>

D. uspostav&janje sta&nog sistema koordinacije u rea&izaciji migracione po&itike .osne i 7ercegovine. 2ea&izacija ovi# osam postav&jeni# ci&jeva ovog stratekog dokumenta razra8ena je u Akcionom p&anu '()'0'()A. i de3inirana kroz rea&izaciju *L mjera i ''K aktivnosti s odre8enim nosiocima i rokovima rea&izacije. @ odnosu na mjesto rea&izacije postav&jeni# strateki# ci&jeva mogue je konstatovati kako se veina p&anirani# mjera i aktivnosti na nji#ovoj rea&izaciji odnosi na kontro&u migracija na dravnoj granici i unutar teritorije .i7, dok se odre8eni dio ti# aktivnosti p&anira rea&izirati izvan dravne teritorije .osne i 7ercegovine, provo8enjem mjera prevencije nezakoniti# migracija na nji#ovom izvoritu. +d&ukom Vijee ministara .i7, na prijed&og !inistarstva sigurnosti .i7, '*. januara '()*. godine 3ormirano je Booordinaciono tije&o za pitanja migracija u .osni i 7ercegovini)K) koje je zadueno za: praenje imp&ementaciju "trategije u o,&asti migracija i azi&a za razdo,&je '()'0'()A. godine, kontinuirano vrenje ana&ize stepena u inkovitosti rea&izacije predvi8eni# aktivnosti de3inirani# "trategijom u o,&asti migracija i azi&a i Akcionim p&anom za razdo,&je '()'0'()A. godina, uo avanje i praenje pro,&ema i rizika, te u sk&adu sa svojim ov&astima preduzimanju aktivnosti za nji#ovo prev&adavanje. .osna i 7ercegovina je '((L. godine donije&a i Strate%ij# reinte%racije povratni!a po osnov# spora"#ma o readmisiji koja de3inie aktivnosti koje ,i tre,a&e osigurati uspjenu reintegraciju povratnika po osnovu sporazuma o redmisiji na svim nivoima, kroz kontinuirano ja anje zakonodavnog i instituciona&nog okvira,koordinaciju svi# resorni# ministarstva i dravni# organa=institucija na svim nivoima, razvijanju 3inansijski# me#anizama za odrive programe reintegracije readmisirani# oso,a i uspostav&janja sistema monitoringa i izvjetavanja. "trategija je, u okviru pose,ne mjere, p&anira&a osigurati dodatne kapacitete i rekonstrukciju postojei# na nivou .i7 s ci&jem omoguavanja 3unkciona&nosti sistema pri#vata povratnika po osnovu readmisije i sistema pruanja asistencije readmisiranim

1?1

"&u,eni g&asnik .i7 )(=)*

A?

oso,ama po pri#vatu. "#odno tome, p&anirano je osnivanje dravnog tranzitnog centra za pri#vat povratnika u kojem ,i isti ,i&i kratkoro no z,rinuti dok se ne utvrde sve injenice socioekonomskog statusa povratnika i uspostavi&a veza sa resorno odgovornim organima primajue &oka&ne zajednice. Nakon toga, povratnici ,i se upuiva&i u primajue zajednice u okviru koji# mogu zadovo&jiti svoje potre,e na najadekvatniji na in. Najvea o,aveza i teret u procesu reintegracije readmisirane oso,e, u sk&adu sa ovom "trategijom, stav&jena je na entitska ministarstva nad&ena za socija&nu zatitu, povratak iz,jeg&i# i rase&jeni# oso,a koa i resorne s&u,e u .r ko 1istriktu koji tre,aju osigurati kapacitete, u saradnji sa nad&enim optinama, za rea&iziranje reintegracijske aktivnosti i to: a5 organizovati ,esp&atnu pravnu pomo u optinama u vezi sa ostvarivanjem prava iz o,&asti mati ni# knjiga i porodi no pravne zatite, organizovanje kampanje za upoznavanje povratnika o nji#ovim pravima i postupku za ostvarivanje prava iz o,&asti mati ni# knjiga, te organizovanje stru nog usavravanja zapos&eni# u ovim odje&ima opinski# s&u,i radi omoguavanja zakonitog i pravi&nog sprovo8enja postupka iz ove o,&asti. ,5 podrka u o,ez,je8ivanju sredstava i us&ova stanovanja povratnika kroz programe socija&nog stanovanja, pose,no za pripadnike romske manjineH c5 regu&isanje pravnog statusa ne#igijenski# nase&ja i izgradnja osnovne in3rastrukture, to e tako8e doprinijeti rjeavanju pro,&ema stanovanjaH d5 ustupanje o,radivog i gra8evinskog zem&jita za koritenje u sk&adu sa raspo&oivim resursima &oka&ne zajednice i interesovanja povratnikaH e5 stvaranje us&ova i o,ez,je8ivanje podrke za uk&ju ivanje povratnika u sistem socija&ne i zdravstvene zatite kroz ostvarivanje prava na materija&no o,ez,je8enje i druga materija&na davanja posredstvom nad&enog centra za socija&ni rad kao i prava na zdravstvenu zatituH 35 stvaranju us&ova i o,ez,je8ivanju podrke za uk&ju ivanje povratnika u o,razovni sistem i s3eru rada kroz provo8enje programa za u enje &oka&ni# jezika, omoguavanju nostri3ikacije dip&oma ,ez p&aanja taksi, prijavi povratnika na trite rada i nji#ovo prepoznavanje kao grupe sa oteanim 3aktorom zapo&javanja, organizovanje dodatni# o,uka i prekva&i3ikacija povratnika te nji#ovo uk&ju ivanje kao prepoznat&jive grupe u programe zapo&javanja kroz javne radove. 9rimjena ovi# i drugi# pose,ni# mjera utvr8eni# "tategijom doprinije&a ,i ispunjavanju zacrtani# rezu&tata i to:

A@

0 0 0 0 0 0 0

odriva integracija povratnika uz uvaavanje socija&nog, ku&turnog aspekta, te stvaranju us&ova za pri#vat i z,rinjavanje kao i osposo,&javanje povratnika za samosta&an i ravnopravan ivotH aktivno uk&ju ivanje &oka&ne zajednice i razvijanje mrea us&uga podrke povratnicimaH prevencija novog siromatvaH prevencija sekundarni# migracija i kontro&a migracijaH prevencija trgovine &judima, uk&ju ivanje pos&ovno sposo,ni# povratnika u sistem rada razvoj rura&ni# i depopu&acijski# podru ja izgradnja i povjerenje me8uetni ke to&erancije.

Naa&ost postoji niz prepreka koje oteavaju i ograni avaju imp&ementaciju ove "trategije u praksi to je utvrdi&a i ?vropska komisija u svom Izvjetaju o napretku .osne i 7ercegovine u '()'. godini, te ocijeni&a da jo uvijek ostaje da se imp&ementira "trategija za reintegraciju povratnika. 6&avne prepreke za odrivi povratak i &oka&nu integraciju, po njenoj ocjeni, su potekoe sa ekonomskom reintegracijom, pristupom zdravstvenoj zatiti, socija&noj zatiti, penzijama i zapo&javanjem manjinski# povratnika. Nedostatak &judski#, materija&ni# i 3inansijski# kapaciteta socija&ni# s&u,i na &oka&nim nivoima, nedovo&jna koordinacija izme8u nad&eni# organa=institucija na svim nivoima u procesu reintegracije readmisirani# oso,a, nedostatak ,udetski# sredstava za imp&ementaciju ovi# aktivnosti i opte ekonomsko0socija&no stanje u dravi, us&ovi su da na &oka&nom nivou gotovo i ne postoji sistemska podrka readmisiranim oso,ama u procesu reintegracije.

AA

IV I9@9OVI U O >V@CIV@2?U PC@V@ I9 P*C P*;>IV* D?*C* U PO;C*>U

Na djecu u pokretu se u .i7 prevenstveno g&eda kao na neregu&arne migrante, djecu koja rade i=i&i ive na u&ici, djecu rtve trgovine &judima, djecu pod me8unarodnom zatitom itd, pri tom esto zanemarujui da su sva ova djeca samo djeca. Iz toga proizi&aze mnogi nesporazumi i kod tuma enja me8unarodni# standarda i domai# zakona. Negativni e3ekti ovakvog pristupa se najtee odraavaju na nivou prakse. 1jeci u pokretu su i prije iskustva migracija, na osnovu nji#ovi# izjava, ,i&a ugroena mnoga prava i to je ,io jedan od raz&oga donoenja od&uke da se krene na put. @ nekim s&u ajevima je to ,i&a ,ez,ijednost u ratom pogo8enoj zem&ji, u drugim nezapos&enost i siromatvo porodica koji su se odraava&i na ivot djece koja su ivje&a na marginama, esto ,ez pristupa o,razovanju, zdravstvenoj zatiti, socija&nim us&ugama i s&. @ s&u ajevima interni# migracija potre,a da se preivi i da se djeci osigura egzistencija&ni minimum su g&avni pokreta i migracija i unutar zem&je. Isti motiv se pojav&juje Iikod djece koja su migrira&a sa porodicama u druge razvijenije zem&je. Istraivanje je pokaza&o da se krenje prava nastavi&o i u toku migracija i da su djeca u tom procesu ,i&a iz&oena riziku od dodatne eksp&oatacije, z&ostav&janja i=i&i diskriminacije.

%.1. Pravo na nedis(rimina"ij1

+dgovornost drave je da svoj djeci, koja su pod njenom jurisdikcijom, osigura ostvarenje svi# prava, ,ez o,zira na drav&janstvo i&i migrantski status. 9rincip nediskriminacije se primjenjuje kod ostvarivanja svi# prava iz Bonvencije o pravima djeteta. Iako djeca u pokretu imaju sva prava kao i osta&a djeca, neke od grupa djece koje svrstavamo u grupu djece u pokretu, Bonvencija prepoznaje kao pose,no osjet&jive grupe kojima je potre,na dodatna zatita. .osna i 7ercegovina ima do,ru zakonsku osnovu za zatitu djece od diskriminacije, a&i primjena zakona ne osigurava svoj djeci koja ive na njenoj teritoriji isti o,im i kva&itet prava, kao to je istaknuto i u rezu&tatima pravne ana&ize. 1jeca koja rade i=i&i ive na u&ici su diskriminisana po veini prava u odnosu na drugu djecu u .osni i 7ercegovini. Bako je u ve&ikoj veini s&u ajeva iz ove kategorije rije o djeci 2omima, oni su od ranog uzrasta margina&izovani i injenicom da nisu svi u o,razovnom sistemu, da mnogi teko rade, i z,og toga ne idu redovno u ko&u, i da im neprimjeren rad ugroava zdrav&je i razvoj. Bomitet @N za prava djeteta je za,rinut z,og toga to su djeca 2omi u .i7 iz&oena rasprostranjenoj i oz,i&jnoj diskriminaciji, to izme8u osta&og dovodi do krenja osta&i#

100

prava.)K' 9onekad i djeca 2omi koja idu u ko&u doiv&javaju iskustva diskriminacije i vrnja kog nasi&ja, jer su nji#ovi rodite&ji siromani i ne mogu da im priute knjige, ko&ski pri,or i adekvatnu odjeu, a i samom injenicom da pripadaju naciona&noj manjini. Istraivanje pokazuje da su pose,no diskriminisana djeca koja su -pravno nevid&jiva/ i koja su z,og toga osta&a izvan sistema. +vo se prvenstveno odnosi na djecu koja nisu upisana u mati ne knjige i koja ,ez rodnog &ista nemaju pristup osta&im pravima. 1jeca rtve trgovine &judima 4rtve iskoriavanja djece za prostituciju, dje ju pornogra3iju i&i druge vidove seksua&ne eksp&oatacije, rtve prodaje djevoj ica sa ci&jem sk&apanja ,raka, djeca koja prosja e5, su diskriminisana u odnosu na drugu djecu po osnovu veine prava koja su im zagarantovana. Zatita ove djece nije dovo&jno razvijena, kao ni programi psi#osocija&ne podrke, re#a,i&itacije i socija&ne reintegracije. 1jeca koja uivaju status me8unarodne pravne zatite se osjeaju diskriminisanom u odnosu na drugu djecu, jer nemaju dom i ive u -ici/. +ni su svakodnevno iz&oeni i diskriminaciji svoji# vrnjaka koji im se rugaju. 1jeca koja su sa rodite&jima smjetena u Imigracioni centar iz&oena su diskriminaciji u odnosu na drugu djecu, jer ,orave u us&ovima koji im ograni avaju kretanje i ostvarenje veine prava koja us&ovno pripadaju grupi razvojni# prava, a to su pravo na o,razovanje, pravo na igru, prava na svoju ku&turu i tradiciju, na socija&ne kontakte, na participaciju, na in3ormacije i s&. Bako smatraju u !inistarstvu sigurnosti .i7, do diskriminacije ove djece do&azi, us&jed nein3ormisanosti nji#ovi# rodite&ja o imigracionim procedurama u .osni i 7ercegovini, te us&jed krenja odreda,a migracionog zakona i da zato djeca zavravaju u ovoj @stanovi i snose pos&jedice toga. 1a&je navode da se djeca smijetaju u ustanovu zatvorenog tipa u ci&ju nerazdvajanja porodice, te iz,jegavanja mogui# rizika od trgovine djecom i eksp&oatacije. +ni cijene da je smjetaj djece sa rodite&jima u Imigracioni centar jedino pravi no i zakonito rjeenje, me8utim, ak i kada se dos&jedno

1?2

Zavrna razmatranja Bomiteta za prava djeteta u vezi sa Izvetajem o imp&ementaciji 3aku&tativnog protoko&a uz konvenciju o pravima djeteta koji se odnosi na prodaju djece, dje ju prostituciju I dje ju pornogra3iju.

101

primjene zakonska rjeenja, ona i da&je ostav&jaju djecu u poziciji diskriminacije, jer ne uvaavaju sve nji#ove potre,e. 1jeca povratnici po sporazumu o readmisiji su z,og siromatva svoji# porodica iz&oena diskriminaciji i u svojoj zem&ji i u zem&jama iz koji# su se mora&i vratiti. @ tim zem&jama de jure nisu ima&i iskustvo diskriminacije, jer su i&i u ko&u, ima&i zdravstvenu zatitu, nji#ove porodice su do,i&e stan i sredstva dovo&jna za egzistenciju, a&i de 3acto, ,i&i su joj iz&oeni, jer su ivje&i u atmos3eri nedovo&jne socija&ne integracije, pogotovo u vrnja kim grupama. ;ako8e, oni govore i o pro,&emima koje su ima&i da se ponovo uk&ope u ko&u i prona8u novo drutvo po povratku u .osnu i 7ercegovinu.

%.2.Pravo na naj3olji interes deteta

+vim principom se tre,a rukovoditi u svim postupanjima prema djeci i podrazumijeva da e sve aktivnosti koje poduzimaju javne i&i privatne institucije, pravosudna, izvrna i zakonodavna tije&a u vezi sa djecom, ,iti u naj,o&jem interesu djeteta. +n je pose,no zna ajan za djecu u pokretu, s o,zirom na speci3i ne i vr&o s&oene oko&nosti i situacije u kojima se ova djeca na&aze, kao i postojanja niza komp&eksni# 3aktora koje tre,a uzeti u o,zir kako ,i se donije&a uteme&jena procjena naj,o&jeg interesa za svako pojedino dijete. 1a ,i ovaj princip ,io primjenjivan moraju se poznavati prava djeteta, razvojne karakteristike, individua&na situacija svakog djeteta, njegova ranjivost i potre,a za zatitom. to se ti e djece u pokretu, pose,no djece u me8unarodnim migracijama, potre,no je poznavati oko&nosti koje su dijete dove&e u situaciju migracije, kontekst iz koga dijete do&azi, njegovu ku&turu i tradiciju, njegova o ekivanja, stra#ove i s&. Bod odre8ivanja naj,o&jeg interesa dijeteta, potre,no je pitati i dijete, uti ta ono mis&i, ta o ekuje, ta mu je vano i emu se nada, i imati to u vidu tokom procjene njegove situacije i njegovog naj,o&jeg interesa 9redstavnik udruenja /Vaa prava< smatra da u po etku nad&eni organi nisu ve&iku panju pridava&i standardima naj,o&jeg interesa djeteta, a&i da je danas praksa dje&imi no

102

unaprije8ena kroz ,esp&atnu pravnu pomo, koju ovo udruenje prua, a koja je zasnovana na principu naj,o&jeg interesa djeteta. Visoki komesarijat za iz,jeg&ice @jedinjeni# nacija 4u da&jem tekstu @N7%25 u&ae puno u edukaciju zvani nika i oso,&ja iz centara za socija&ni rad, pogotovo u o,&asti odre8ivanja naj,o&jeg interesa djeteta. %i&j je izgradnja kapaciteta kod v&asti da oni sami ,udu u stanju da rjeavaju pro,&eme i odre8uju naj,o&ji interes djeteta. 9ro3esiona&ci iz resorni# ministarstava, sa kojim smo razgovara&i, pominju naj,o&ji interes djeteta kao princip dje&ovanja, a&i kako je istraivanje pokaza&o, ovaj princip nije vid&jiv u praksi kada se rjeavaju konkretni s&u ajevi, u svim situacijama kada su djeca u pokretu u pitanju. 1jeca u pokretu koja su u estvova&a u istraivanju smatraju da nji#ovi rodite&ji kod donoenja od&uka vezani# za nji# vode ra una o nji#ovom naj,o&jem interesu kroz ,rigu za nji#ovu sigurnost i ,udunost. Istu ocjenu nemaju za predstavnike institucija v&asti.

%.3.Pravo na ivot+ o!stana( i ra'voj

+vaj princip predstav&ja jedan od teme&jni# principa Bonvencije o pravima djeteta i garantuje svakom djetetu pravo na ivot, opstanak i razvoj. +vim principom isti e se da pravo na ivot, kao osnovno &judsko pravo podrazumijeva ne samo 3izi ki opstanak,ve i pravo na razvoj djeteta do ostvarivanja njegovi# puni# kapaciteta. @ kontekstu pro,&ema djece u pokretu ovaj princip je od pose,nog zna aja. @pravo je pravo na opstanak i razvoj ,io g&avni motiv za donoenje od&uke da se krene na put, ,i&o us&jed krenja &judski# prava, oruanog suko,a i&i nemira u zem&ji porijek&a. I samo putovanje za ovu djecu nosi niz opasnosti po ivot. ;o se odnosi na svu djecu koja migriraju, ,ez o,zira da &i su sa svojim rodite&jima i&i ,ez nji#. Iako djeca koja su u estvova&a u naem istraivanju nisu ima&a dramati ni# iskustava tokom putovanja, u medijim svakodnevno saznajemo o tragi nim is#odima i&ega&ni# migracija u kojima su mnoga djeca i nji#ovi rodite&ji izgu,i&i ivote u pretrpanim,

103

neus&ovnim prevoznim sredstvima, ,ez osnovni# us&ova za ivot. 9ored toga, djeca u toku putovanja proiv&javaju stra# od #apenja rodite&ja, stra# od razdvajanja od porodice, stra# od nasi&ja, od razni# vidova eksp&oatacije, pa i prodaje. @ s&u aju djece koja rade i=i&i ive na u&ici, pravo na ivot, opstanak i razvoj se kri u svim segmentima nji#ovog ivota. 2ad na u&ici je neprimjeren nji#ovim mogunostima i oz,i&jno ugroava nji#ovo zdrav&je i razvoj. I sam ivot ove djece je ugroen, jer rade na najprometnijim raskrsnicama, neprekidno iz&oeni opasnostima od sao,raaja, izduvni# gasova, nepovo&jni# vremenski# pri&ika i s&. 1jeca rtve trgovine &judima suo avaju se sa rizikom direktne ivotne ugroenosti u s&u ajevima trgovine sa namjerom prodaje organa i&i najteim o,&icima seksua&ne eksp&oatacije, koji mogu imati i smrtni is#od. 9si#o3izi ki razvoj ove djece je moe ,iti oz,i&jno ugroen traumati nim iskustvima kroz koja pro&aze. Z,og nedostatka adekvatni# programa psi#osocija&ne pomoi, re#a,i&itacije i socija&ne reintegracije pos&jedice mogu ,iti joe tee i o,i&jeiti ,udui ivot djeteta. 1jeca koja uivaju me8unarodni pravni status su u veini s&u ajeva ro8ena u .osni i 7ercegovini, nakon to su nji#ovi rodite&ji migrira&i u .i7. Mive sa svojim porodicama i&i u Iz,jeg&i kom centru i&i u privatnom smjetaju. +vaj status su stek&i, jer su nji#ovi rodite&ji, da ,i zatiti&i svoju djecu i se,e )LLL. godine napusti&i "r,iju, odnosno Bosovo, pred NA;+ ,om,ardovanjem. "va djeca koja su u estvova&a u istraivanju navode da su nji#ovi rodite&ji od&u i&i da krenu na put kako ,i preivje&i i o,ez,ijedi&i ,o&ji ivot. 1jeca povratnici po sporazumu o readmisiji, koja su neko vreme ,oravi&a u zem&jama Zapadne ?vrope, e&e ponovo da se vrate, jer je tamo ivot ,io ,o&ji, mog&i su da idu u ko&u, da igraju 3ud,a&, imaju stan i nji#ovi rodite&ji su ima&i novaca. I ova djeca su sa

10;

svojim rodite&jima proiv&java&a neizvijesnost #oe &i do,iti vizu, #oe &i morati nazad i s&. +sjeaj nesigurnosti i sta&no i ekivanje povratka zna ajno se odraavao na kva&itet ivota itavi# porodica, i onemoguavao i rodite&je i djecu da p&aniraju akcije u vezi sa ,udunou.

%.%.Pravo na !arti"i!a"ij1
9rema Bonvenciji o pravima djeteta, svako dijete ima da pravo da s&o,odno izrazi svoje mi&jenje u svim situacijama i postupcima koji ga se ti u i pravo da se njegovo mi&jenje uvai. 9oznato je da pravo na participaciju predstav&ja princip koji se primjenjuje na sva druga prava djeteta i da -uivanjem/ ovog prava djeca do,ijaju snaanu razvojnu mogunost, koja im kroz u ee prua mogunosti da svoje potencija&e u potpunosti ostvare. 1jeca i u redovnim oko&nostima teko ostvaruju pravo na participaciji, naro ito u zem&jama, kakva je i naa, gdje postoji tradiciona&ni pristup u vaspitanju djece, koji podrazumijeva da odras&i naj,o&je znaju ta je do,ro za dijete, gdje je naj,o&je dijete ono koje je pos&uno itd. 9rema procjeni djece, u svim dosadanjim istraivanjima, jedno od najvie rangovani# prava po zna aju za djecu je pravo na participaciju. !e8utim, djeca u .i7 ne u estvuju u donoenju za nji# ,itni# po&itika, nemaju pravo g&asa o programima o,razovanja, programima za s&o,odno vrijeme, programima zatite i s&. 1jeca koja rade i=i&i ive na u&ici i djeca rtve trgovine &judima nemaju nikakvu mogunost da uti u na od&uke koje se nji# ti u. 1jeca povratnici po sporazumu o readmisiji, koja su u estvova&a u istraivanju potvr8uju da i# nji#ovi rodite&ji nisu pita&i kada su tre,a&i da krenu na put i da su se ,rzo mora&i

10<

spremiti i krenuti. Neko&iko dje aka je izjavi&o da ne e&e vie ii u zem&je ?vropske unije i da im je naj&jepe kod kue. Ni sami nisu sigurni da e im rodite&ji uvaiti e&je. Bao to ne mogu da u estvuju u donoenju od&uka o migraciji, tako ne mogu da uti u ni na sam proces migracija, na kva&itet us&uge i o,&ike podrke koju do,ijaju u toku putovanja. ;ako8e, od djece smo do,i&i podatke koji govore da ona nisu ima&a dovo&jno in3ormacija o putu, ta i# eka, ni kojim e rizicima ,iti iz&oeni u toku putovanja.

1jeci koja su u estvova&a u istraivanju ,i&o je vano to i# je neko pitao za nji#ova iskustva i osjeanja povezana s migracijama. ;o potvr8uju i rije i djevoj ice neregu&arne migrantkinje koja je kroz suze rek&a da je niko do sada nije pitao kako se osjea. .ez o,zira to mi&jenja djece u pokretu ne uvaavaju ni nji#ovi rodite&ji ni drugi odras&i sa kojima do&aze u dodir u toku putovanja, oni zna ajno participiraju u porodi nim pos&ovima, ,i&o da se radi o radu na u&ici, prosja enju i&i drugim &ega&nim i&i i&ega&nim porodi nim aktivnostima, a sve sa ci&jem da doprinesu porodi nom ,udetu i&i da zatite svoje rodite&je. Bako nismo ima&i susret sa djecom u migraciji ,ez pratnje rodite&ja, nismo mog&i uti ni kako su ona donosi&a od&uke da krenu na put, da &i im je neko pomogao i podrao i# u tome, da &i su ,i&i svjesni svi# opasnosti i izazova koje je nosio put. 2ezu&tati istraivanja u regiji pokazuju da su i djeca u pokretu ,ez pratnje odras&i# rijetko samosta&no donosi&a takve od&uke.)K*

1?3

/1eca u pokretu, po&oaj i program podrke i zatite dece u pokretu u 2epu,&ici "r,iji<, @druenje gra8ana /Atina<, .eograd, '()*.godina i, /"tudija o zatitu djece u procesu migracija u %rnoj 6ori<, %entar za prava djeteta %rne 6ore, 9odgorica, '()*.godine

10>

V D*C@ U PO;C*>U U 4O 2I I 5*CC*:OVI2I 6 PO?@M I >@2?*

&.1. Pojam 7dje"a 1 !o(ret18
Za po etnu ta ku ovog istraivanja koristi&i smo de3iniciju "ave t#e %#i&dren, po kojoj se pojam djece u pokretu odnosi na s&edee grupe djece: iz,jeg&ice, interno rase&jenu djecu, traioce azi&a, neregu&arne migrante, rtve trgovine &judima, djecu koja ive i rade na u&ici, i djecu povratnike iz procesa readmisije. Zakoni u .i7 ne prepoznaju kategoriju 0 djeca u pokretu, nego pojedina ne grupe iz ove popu&acije. @ ovom istraivanju smo se 3okusira&i na djecu koja su: 0 uk&ju ena u ivot i=i&i rad na u&ici, 0 djecu rtve trgovine &judima, 0 djecu koja uivaju status me8unarodne pravne zatite, 0 djecu neregu&arne migrante, 0 djecu traioce azi&a i 0 djecu povratnike po sporazumu o readmisiji. +dras&i u esnici u istraivanju na raz&i ite na ine de3iniu djecu u pokretu, i pod tim terminom podrazumijevaju ma&o&jetne oso,e koje: 0 mijenjaju mjesto ,oravka,

10?

0 0 0 0

koje se kreu iz jednog grada u drugi radi prosja enja, koje o,av&jaju rad na u&ici, koje su iz,jeg&ice, rase&jena &ica i&i azi&anti, koje preko &jeta rade sezonske pos&ove.

+ni se s&au da u .osni i 7ercegovini sve vei pro,&em postaju migracije djece unutar zem&je, i identi3ikuju s&jedee grupe: 0 djecu koja su uk&ju ena u ekonomsku eksp&oataciju, 0 djecu koja se z&oupotre,&javaju za prostituciju, 0 djecu rtve trgovine &judima, 0 djecu ,eskunike, 0 djecu ,ez rodite&jskog staranja, koja naputaju #ranite&jske porodice, 0 djecu koja su z&oupotrije,&jena od svoji# rodite&ja i&i starate&ja. +no s ime se svi pro3esiona&ci koji su u estvova&i u istraivanju s&au jeste da su djeca koja se na&aze u pokretu po ,i&o kojoj osnovi iz&oena riziku za dodatno krenje dje ji# prava. 9ojedine margina&izovane grupe djece po neko&iko osnova pripadaju grupi djece u pokretu. Na primjer, djeca 2omi se pojav&ju kao povratnici po sporazumu o readmisiji, a&i i kao djeca koja rade i=i&i ive na u&ici i koja su ekonomski eksp&oatisana i&i uivaju me8unarodnu pravnu zatitu. +ni mogu ,iti i potencija&ne rtve tgovine &judima z,og rada na u&ici, z,og toga to nisu upisani u mati ne knjige ro8eni# i&i zato to su djevoj ice proda&i z,og ,raka.

&.2.

tanje 1 4osni i 5er"egovini

1rava je duna da svakom djetetu koje se po ,i&o kojoj osnovi na8e na njenoj teritoriji osigura isti o,im i kva&itet prava kao i domici&noj djeci. 9ored toga duna je da uredi zakonodavni okvir i osigura sistem podrke za domau djecu u pokretu koji# je iz godine u godinu sve vie. 1jeca u pokretu u .i7 nisu prepoznata kao pose,na kategorija u zakonodavnom i instutuciona&nom ,osansko#ercegova kom pravnom okviru, a&i se odre8eni zakonski i strateki dokumenti ,ave pitanjima pojedini# grupa djece koje se smatraju -djecom u pokretu/, te uti u na nji#ovu zatitu i ostvarivanje prava. Ninjenicu us&onjava i dravno ure8enje .i7 i ustavna podje&a nad&enosti za odre8ene o,&asti po raz&i itim nivoima v&asti. 2az&i ite grupe djece u pokretu pokrivaju resori !inistarstva sigurnosti .i7 i !inistarstva za &judska prava i iz,jeg&ice .i7. Nji#ove nad&enosti se u nekim s&u ajevima prek&apaju u zavisnosti od toga da &i se radi o djeci u pokretu ,osansko#ercegova kim i&i stranim drav&janima. "ituaciju dodatno us&onjava i pojava da jedno dijete moe istovremeno imati status po vie osnova 4na primjer dijete koje radi i=i&i ivi na u&ici istovremeno moe imati status me8unarodne pravne zatite u .i7 i&i ,iti rtva trgovine &judima i&i neregu&arni migrant, uko&iko je i&ega&no u&o u .i7 radi proenja5, a za ovu djecu su nad&ene raz&i ite s&u,e u ova dva ministarstva.

10@

+va neujedna enost se og&eda i kroz zakonsku regu&ativu i kroz praksu. ;ako su prava djece stranca, u pratnji i&i ,ez pratnje, do,ro regu&isana zakonima, sa izuzetkom djece stranaca koju organizovano dovode iz susjedni# zema&ja kako ,i prosi&a. 1jeca koja migriraju unutar .i7, koja pod pritiskom rodite&ja i&i starate&ja prose i&i sakup&jaju sekundarne sirovine kako ,i popravi&i porodi ni ,udet nisu u svim domaim zakonima o socija&noj zatiti prepoznata kao rtve i kao takva, u nekim dije&ovima .i7 nisu na &isti korisnika socija&ne pomoi. 5...1. &ri!#pljanje podata!a o djeci # po!ret# 9odru je prikup&janja podataka o djecu u .i7 je okarakterisano kao manjkavo, u mnogim ana&izama stanja za djecu. 9ro,&em nedostataka podataka o djeci uopte i nepostojanje centra&ne ,aze podataka koja ,i na jednom mjestu o,jedinjava&a sve re&evantne in3ormacije o djeci u .i7 je k&ju no pitanje za utvr8ivanje prioriteta, p&aniranje programa, donoenje ,udeta i s&. !inistarstvo sigurnosti .i7 4"ektor za azi&, "ektor za imigraciju i "&u,a za pos&ove sa strancima5, predstav&ja do,ar primjer za prikup&janje podataka, jer ima zakonom propisanu o,avezu vo8enja evidencija o strancima. 9ored zakona, postoji i niz podzakonski# akata kojima se deta&jno propisuju na e&a i procedure u vezi sa na inom vo8enja, prikup&janja i raspo&aganja podacima o strancima koji se na&aze na teritoriji .i7.

10A

9recizni podaci se vode i o djeci rtvama trgovine &judima, ,ez o,zira da &i se radi o strancima i&i ,osansko#ercegova koj djeci. @ !inistarstvu sigurnosti je uspostav&jena centra&na ,aza podataka o strancima radi evidentiranja i praenja u&aska, ,oravka i iz&aska stranaca iz .i7, kao i &ica koja su zatrai&a i&i im je odo,rena me8unarodna zatitu, i&i &ica koja u zem&ji ,orave na osnovu privremene zatite. +va ,aza o,jedinjuje sve s&u,ene evidencije koje vode pojedini nad&eni organi. +rgan koji vodi s&u,enu evidenciju za odre8ene korisnike, podatke iz evidencije dostav&ja u %entra&nu ,azu odma# po svakoj promjeni, najkasnije tokom istog dana. %entra&na ,aza sadri podatke o imenu i prezimenu &ica, spo&u, datumu ro8enja, drav&janstvu, putnoj ispravi, mjestu, vremenu, smjeru pre&aska granice, podatke o vizi, ,oravinoj dozvo&i i&i nekom drugom dokumentu koji zamjenjuje vizu i druge podatke koje su uzeti putem e&ektronskog ita a putne isprave, a koje vodi 6rani na po&icija. 9ristup podacima iz %entra&ne ,aze o strancima imaju "&u,a za pos&ove sa strancima i organizacione jedinice !inistarstva sigurnosti, !inistarstvo vanjski# pos&ova, +,avjetajna sigurnosna agencija .i7 i po&icija kada je to u 3unkciji o,av&janja zadataka iz nji#ove nad&enosti. 9ravi&nikom o centra&noj ,azi podataka)KC preciznije su de3inisane nad&enosti postupanja, sadraj i pravi&a vo8enja, koritenje i pristup %entra&noj ,azi podataka. +vako do,ro ure8en sistem vo8enja podataka odnosi se na: djecu strance koji sa rodite&jima i&i sami trae azi&, koji su neregu&arni migranti, za djecu 4i domau i strance5

1?;

"&u,eni g&asnik .i7, 'A=(L

110

rtve trgovine &judima, i za djecu povratnike po sporazumu o readmisiji ako su smjetena u 2eadmisioni centar. Za djecu koja uivaju status me8unarodne pravne zatite podaci koje vodi !inistarstvo za &judska prava i iz,jeg&ice nisu potpuni. + djeci koja ive i=i&i rade na u&ici nema podataka u ovom sistemu -"tatistika nam je o ajna. 2adi se o tome da su nam &oi sistemi prikup&janja podataka. !i se nismo uopte pri&agodi&i situaciji u kojoj se na&azimo. Jednostavno mi ne moemo u s&u aju regu&acije pro,&ema posegnuti za ,rojevnim indikatorom da ,ismo mog&i neto sa sigurnou zak&ju iti.../ 49redstavnik !inistarstva za &judska prava i iz,jeg&ice .i75 /9ro,&em su i podaci o djeci, teko je z,og 3ragmentacije zem&je imati cje&ovite podatke o djeci. Nak i &judi koji rade sa ovim grupama djece nemaju dovo&jno podataka o njima, moda imaju osjeaj i procjenu a&i to su samo procjene, nema nau ni# i utvr8eni# podataka i ,rojeva.< 49redstavnik @nice30a5. Nev&adine organizacije koje imaju programe podrke za ovu djecu vode podatke o svojim korisnicima. +ne koje rade u partnerstvu sa resornim ministarstvima podatke vode u sk&adu sa zakonom i po utvr8enim procedurama. 1ruge organizacije same kreiraju ,aze u kojima vode podatke o svojim korisnicima. + djeci koja nisu o,u#vaena programima ne postoje podaci. -!i imamo evidenciju koja se vodi strogo u sk&adu za zakonom o zatiti podataka, imamo svoju internu evidenciju. !edicinski podaci djeteta su poznati samo starate&ju i

111

&jekaru koji je uk&ju en u to. 9odatke razmjenjujemo sa +dsjekom za ,or,u protiv trgovine &judima u sk&opu !inistarstva sigurnosti pod strogo de3iniranim procedurama<. 49redstavnik udruenja !>" ?mmaus5. /to se ti e prikup&janja podataka, tim za azi& konkretno vodi statistiku o ,roju podneseni# za#tjeva za me8unarodnu zatitu u .i7, kao i evidenciju o do,i, spo&u i zem&ji porijeka djece. 9ose,nu panju o,raamo na to da se takvi podaci ne daju &icima koja nisu vezana za sam postupak, odnosno oni su strogo povjer&jivi<, 49redstavnik udruenja /Vaa prava<5. /@vo8enjem procesa "tandardizacije, kreirana je pose,na e&ektronska ,aza podataka koja omoguava kva&itetnije po#ranjivanje podataka te operativniji pristup istim. 9odaci u ,azi su zatieni i istim ima pristup samo socija&ni radnik, kao oso,a sa pose,nim ov&atenjima. Nova ,aza ima mogunosti da prui sve traene in3ormacije kao npr. ,roj korisnika po segmentima podrke=aktivnostima, po spo&u, do,u, raspodje&a korisnika po us&ugama, kao i mnoge druge podatke koji su neop#odni kada je u pitanju to kva&itetniji administrativno0statisti ki rad 1nevnog centra<. 4 9redstavnik udruenja /Zem&ja djece<5. Iako e o prikup&janju podataka ,iti rije i kada se ,ude govora o svakoj grupi djece u pokretu, vano je napomenuti da u dravi mora postojati jedno mjesto na koje e se s&ijevati podaci o djeci u pokretu, ,i&o kojoj grupi da pripadaju. @vo8enje jedinstvenog sistema prikup&janja podataka tre,a ,iti prvi korak u sistemskom rjeavanju pro,&ema djece u pokretu u .i7. .roj ani pokazate&ji prikazani u ovom izvjetaju su do,ijeni od resorni# ministarstava i odnose se na period od po etka '()(. do kraja '()'.godine. Na taj na in mogue je pratiti promjene ,roja djece u migracijama u ovom periodu.

&.2.2. Dje"a (oja rade iGili ive na 1li"i

-;re,a&o ,i rodite&j da ide da radi, a ne da dijete ide da prosi/ 41jevoj ica )) godina, -Zem&ja djece/, ;uz&a5. 1jeca koja rade na u&ici su naj,rojnija podgrupa djece u pokretu. @ nju spadaju djeca koja o,av&jaju razne pos&ove na u&ici, kao to su pranje vjetro,rana automo,i&a na ve&ikim raskrsnicama, skup&janje sekundarni# sirovina, sviranje na u&ici, pronja i s&. @ grupi djece koja ive na u&ici i ,ave se prosja enjem prepoznate su dvije grupe, domici&na djeca i djeca koju organizovano i i&ega&no dovode, naj ee iz "r,ije. +va grupa djece je prepoznata u Zakonu o socija&noj zatiti 2" i Zakonu o socija&noj zatiti .r ko 1istrikta, a&i ne i u Zakonu o socija&noj zatiti >.i7. + nji#ovom ta nom ,roju ne postoje pouzdani podaci. .riga o njima pripada resorima socija&ne zatite. @ entitetu >.i7 neku od nji# ,i mog&i pronai kao korisnike socija&ne zatite, a&i pod drugim korisni kim -kodovima< kao to su: dijete ,ez rodite&jskog staranja, odgojno zanemareno dijete, odgojno zaputeno dijete i&i dijete iji je razvoj ometen porodi nim pri&ikama.)KA @ 2epu,&ici "rpskoj ona se mogu nai u nekoj od korisni ki# grupa: dijete koje je naputeno od rodite&ja, dijete iji je razvoj ometen porodi nim pri&ikama, koje se ,avi skitnjom i prosja enjem, dijete kome je z,og
1?<

Zakon o osnovama socija&ne zatite, zatite civi&ni# rtava rata i porodice sa djecom >.i7

112

siromatva, pretrp&jene e&ementarne nepogode, ratnog stradanja, iz,jeg&itva, migracije i repatrijacije potre,na socija&na pomo.)KJ 1jeca koja rade i=i&i ive na u&ici istovremeno mogu imati status i drugi# podgrupa u okviru 3enomena djece u pokretu. +ni od najranijeg uzrasta daju doprinos porodi nom ,udetu i&i proenjem, sakup&janjem sekundarni# sirovina i&i o,av&janjem drugi# pos&ova. ;akav ivot onemoguava nji#ovo redovno ko&ovanje, otean im je pristup zdravstvenoj zatiti, a sve se to negativno odraava na nji#ov rast i razvoj. ;eko je pouzano rei da postoji trend rasta ove pojave, jer podacima niko ne raspo&ae, a&i svi u esnici u istraivanju, pose,no pro3esiona&ci koji rade sa ovom djecom, isti u da je svakim danom sve vei ,roj djece koja rade na u&ici. Y;o je jedan od k&ju ni# pro,&ema, jer kada nemate ,azu podataka, kada nemate evidentiranu djecu onda ne moete p&anirati ni odre8ene aktivnosti da ,i se toj djeci pomog&o. ;o je u stvari i odraz ne,rige cje&okupne drutvene zajednice, odnosno v&adini# institucija prema toj kategoriji djece.Y 49redstavnik udruenja -Zem&ja djece<, ;uz&a5 " izjavama o poveanju ,roja ove djece se s&au i predstavnici resorni# ministarstava koji smatraju da je do&o do poveanja migracija &oka&ne djece unutar .i7 z,og ekonomske krize, nerijeeni# stam,eni# pri&ika i ogromne nezapos&enost. "ve ovo uti e na interne migracije itavi# romski# porodica. Za,rinutost za ovu djecu pokazao je i Bomitet @N za prava djeteta razmatrajui '((A. godine Inicija&ni izvjetaj o stanju prava djeteta u .i7 i dao ,rojne preporuke vezane za zatitu djece od ekonomskog iskoriavanja, eksp&oatacije i prosja enja. Bomitet je za,rinut z,og in3ormacije da znatan ,roj djece, naro ito 2oma, ivi i&i radi na u&icama, da je veina te djece m&a8a od )C godina, da veina ne po#a8a ko&u i da je gotovo po&ovina nji# ,o&esna. Nakon ovi# preporuka, u .i7 je doneseno neko&iko strateki# dokumenata )KK u vezi s 2omima i preduzete su zna ajne akcije za upis romske djece u mati ne knjige ro8eni#, nji#ovo uk&ju ivanje u sistem socija&ne i zdravstvene zatite, te ink&uziju u redovno ko&ovanje. Z,og speci3i nosti ove grupe djece koja su u pokretu, me8u kojima ,rojni nemaju J!. i koji nisu u sistemu zatite, na osnovu podataka nev&adinog sektora moe se samo aproksimativno govoriti o nji#ovom ,roju i pri tome znati da je to samo /vr# &edenog ,rijega<. +va injenica oteava pristup sistemskom rjeavanju nji#ovi# pro,&ema. 9ored toga za,i&jeeno je i ve&iko angaovanje &oka&ni# jedinica samouprave na rjeavanju gorui# pro,&ema 2oma. @,&aavanju nji#ovi# egzistencija&ni# pro,&ema i ostvarenju osnovni# dje ji# prava, da&e su doprinos i ,rojne me8unarodne organizacije i &oka&na udruenja, a pose,no romska.
1?>

Zakon o socija&noj zatiti 2" "trategija .i7 za rjeavanje pro,&ema 2oma i Akcioni p&an za rjeavanje pro,&ema 2oma iz o,&asti zapo&javanja, stam,enog z,rinjavanja i zdravstvene zatite
1??

113

Zadnji# neko&iko godina, po izjavi predstavnika romski# udruenja, naprav&jeni su zna ajni pomaci vezano za romsku popu&aciju, prije svega za upis djece u mati ne knjige, upis u ko&u, o,ez,je8ivanje zdravstvene zatite, izdavanje &i ni# dokumenata itd, a&i i da&je su osta&i prisutni ,rojni pro,&emi. 9ored pomoi za stam,eno z,rinjavanje, to pose,no isti u u .anja&uci i 9rijedoru, &oka&ne zajednice pruaju razne vidove pomoi kroz odjeu, o,uu, ko&ski pri,or za u enike, organizovan rad sa djecom, o,ez,ije8en prostor za rad udruenja i s&.)KD Jedina organizovana i kontinuirana podrka ovoj djeci se prua u pet dnevni# centara, koji se na&aze u .anja&uci, !ostaru, ;uz&i, "arajevu i Zenici. @ odnosu na o,im i teinu pro,&ema dje jeg rada i=i&i ivota na u&ici, pet centara nije dovo&jno ni za u,&aavanje pro,&ema ni za prevenciju pojave u zem&ji. 1nevni centar, npr. u "arajevu ne moe da odgovori na potre,e toga grada, tako da ,i svaka od sarajevski# optina tre,a&a imati jedan centar na svom terenu. @ ovoj grupi djece, po procjeni pro3esiona&aca koji rade u dnevnim centrima, LAW su djeca 2omi, koji su veoma mo,i&ni i koji se kreu prema destinacijama na kojima o ekuju veu zaradu. 1jeca koja rade i=i&i ive na u&ici ug&avnom do,rovo&jno do&aze u centre. @ ove centre mogu i# uputiti i: 0 0 0 0 0 centri za socija&ni rad, terenski timovi iz dnevni# centara, po&icija, rodite&ji, stru na s&u,a iz ko&e.

9ostoje mi&jenja da su dnevni centri samo odgovor na trenutno stanje po principu -gaenja poara/ i da dugoro no ne uti u na rjeavanje pitanja rada i=i&i ivota djece na u&ici.

/to se ti e prevencije iskoriavanja djece, postoje otvoreni centri za djecu koja rade na u&ici, a&i to nije prevencija ve odgovor. ;o je odgovor na pro,&em koji ve postoji. to se ti e prevencije djece u pokretu ne znam da postoji<. 49redstavnik @nice30a5

1?@

9revencija eksp&oatacije djece u jugisto noj ?vropi, Izvjetaj +m,udsmana za djecu 2epu,&ike "rpske, '()).

11;

1nevni centri svakako predstav&jaju odgovor na pro,&em, a&i su nji#ove aktivnosti usmjerene i na dugoro nu prevenciju rada i=i&i ivota djece na u&ici, kroz pomo oko do,ijanja rodni# &istova, kroz pristup zdravstvenom i socija&nom sistemu, kroz uk&ju ivanje djece u o,razovni sistem i pruanjem sta&ne podrke da zavre ko&u. @ dnevnim centrima je razvijen program saradnje sa rodite&jima, koji moraju ,iti podrka naporima pro3esiona&aca u dnevnim centrima, da se djeca koja rade i=i&i ive na u&ici integriu u sistem, zatite od nasi&ja i z&oupotre,e, i da se podre napori da u ,udunosti ni oni ni nji#ova djeca ne rade na u&ici. Nev&adine organizacije koje rade sa djecom koja rade i=i&i ive na u&ici svakodnevno sara8uju sa centrima za socija&ni rad, jer su oni direktno odgovorni za veinu pitanja koja se ti u ove djece. Jedna od k&ju ni# nad&enosti je odre8ivanje starosti djeteta, te posredovanje kod upisivanja u mati nu knjigu ro8eni#, do,ijanje J!. i s&i no. -Bada se otkrije dijete koje nema dokumente mi smo samo posrednici, jer centar za socija&ni rad je nad&ean./ 49redstavnk udruenja -Nova generacija/, .anja&uka5 @ esnici u istraivanju navode da u radu sa ovom djecom imaju puno pro,&ema sa po&icijom. "matraju da je veina po&icajaca ima predrasude i da su prema djeci koja rade i=i&i ive na u&ici gru,i, vrije8aju i#, psuju.

-Bad vidimo da dijete prosi, imamo tim za #itne intervencije koji radi 'C#, kao i 9ri#vatnu stanicu, tako da se dijete moe smjestiti u 9ri#vatnu stanicu dok %entar za socija&ni rad ne vidi ta sa njim. "am tim ne moe na teren, nego mora u saradnji sa po&icijom. 9ro,&em se jav&ja kada po&icija nee da iza8e na teren. Bad pitaju da &i je romska popu&acija, i kad kaemo da jeste, onda kao nije vano./ 49redstavnik Bantona&nog %entra za socija&ni rad, "arajevo5. -Neko&iko puta sam i# zva&a, nee po&icija ni da do8e ako djeca nisu odavde, tek preko tima za trgovinu djece smo nekako uspje&i da smjestimo djecu u 9ri#vatnu stanicu. @ni3ormisan po&icajac kae da nema nad&enost da smjesti dijete u stanicu, to nije ta no, samo nisu o tome in3ormisani./ 49redstavnik udruenja -Nova generacija/, .anja&uka5 /Naa&ost ono to mi vidimo je da se kod prosja enja uni3ormisana po&icija ponaa dosta ,a#ato. 1o8u i kau: uru eno je *( prekrajni# prijava za prosja enje. I ta se tim rijei&o i&i na koji na in su ta djeca zatienaI Nikako. 9o&icija nekad ima akcije, pokupe djecu, identi3ikuju i puste. Nekad uru e prekrajne na&oge. Niti oni mogu p&ati kaznu, niti e&e i sve je dovedeno do apsurda. Nemamo rijeen sistem kad se dijete pokupi sa u&ice, ta sa njim. Zato i# i ne privodeI/./ 49redstavnik !e8unarodne organizacije za migracije0 !+I5

11<

Nedovo&jni ,udeti &oka&ni# jedinica samouprave se odraavaju na visinu sredstava za 3inansiranje centara za socija&ni rad. +va ograni enja se najtee re3&ektuju na najsiromaniju &oka&nu popu&aciju, a to su 2omi. !inima&na ansa za zapo&javanje i smanjena socija&na davanja, ako uopte ostvaruju prava iz socija&ne zatite, smanjuju anse romske djece da prestanu sa radom na u&ici.

"a djecom koja rade i=i&i ive na u&ici nije ,i&o mogue razgovarati iz dva raz&oga. 9rvi je to je gotovo nemogue do,iti sag&asnost nji#ovi# rodite&ja za u ee u istraivanju, a drugi je to kod djece postoji svijest o tome da je nji#ov rad na u&ici drutveno nepri#vat&jiv i oni e&e kroz svoje iskaze da zatite se,e i svoju porodicu. Navedeni iskazi su do,ijeni od djece koja su i&i radi&a prije i&i su u riziku da po nu sa radom na u&ici. -...i previe su naputeni. 1a,e to oni ive sa rodite&jima, opet rodite&ji ne ,rinu dovo&jno./ 41jevoj ica )) godina, -Zem&ja djece/, ;uz&a5 -... recimo ako i# rodite&j poa&je, mora da ode. Nu&i smo i takve s&u ajeve. +,i no odu negdje da&eko, gdje su vaari i&i koncerti./4 1je ak L godina,/Zem&ja djece, ;uz&a5 -... Ako ne zaradi dovo&jno onda ga rodite&j istu e i&i ne pusti da spava u kui/. 41jevoj ica )) godina, -Zem&ja djece/, ;uz&a5 Na osnovu raspo&oivi# podataka i na osnovu razgovora sa re&evantnim predstavnicima v&asti, institucija, nev&adini# organizacija i djece moe se zak&ju iti da su djeca koja rade i=i&i ive na u&ici u ve&ikom riziku da postanu rtve nasi&ja, eksp&oatacije i trgovine &judima iz s&jedei# raz&oga: 0 ive u ve&ikom siromatvu, u getima sa veoma &oim #igijenskim i stam,enim us&ovimaH 0 veina je zanemarena i od svoji# rodite&ja i&i starate&jaH 0 neka nemaju J!., nevid&jiva su i dodatno iz&oena riziku od trgovineH 0 jo uvijek je ogroman ,roj ove djece izvan socija&nog, o,razovnog i zdravstvenog sistema. Bomp&eksnost situacije djece koja se na&aze u ovoj poziciji, i&ustrovana je studijom s&u aja djevoj ice koja radi na u&ici, a koja je dio ovog izvjetaja. Veina ispitani# iz nev&adini# organizacija smatra da drava ne provodi nikakve programe vezano za ove pro,&eme. Jedina aktivnost je o,i&jeavanje )'. apri&a 0 !e8unarodnog dana djece u&ice u veim gradovima .i7. ;o je neki vid dravne kampanje, inicirane od strane mree 1nevni# centara. " druge strane, predstavnici nev&adini# organizacija navode da rade kampanje tokom cije&e godine ko&iko im doputaju 3inansijska sredstva. 9ored ovako teke situacije u kojoj ive i rastu djeca koja rade i=i&i ive na u&ici i koja su potencija&ne rtve eksp&oatacije, nasi&ja i trgovine &judima, dravne institucije ne rade dovo&jno ni sistemski na rjeavanju ovog pro,&ema. +vo jeste komp&eksan i teak

11>

pro,&em za rjeavanje, koji trai udruivanje svi# raspo&oivi# resursa, do,ru koordinaciju, upornost, vrijeme i odgovarajue ,udete.

&.2.3. Dje"a rtve trgovine lj1dima

-+ni se znaju m&adi udati, rodite&ji i# prodaju za pare... prodaju i# za neko&iko #i&jada/ 41jevoj ica, )( godina, -Zem&ja djece/, ;uz&a5 9rgovina &judima zna i regrutovanje, transport, trans3er, skrivanje i&i pri#vat oso,a putem prijetnje i&i upotre,om si&e i&i drugi# o,&ika prinude, otmice, prevare, o,manjivanja, z&oupotre,e v&asti i&i stanja ugroenosti, davanja i&i primanja novca i&i ,ene3icija za do,ijanje pristanka oso,e koja ima kontro&u nad nekom drugom oso,om, u svr#u seksua&nog iskoriavanja, prisi&nog rada i&i us&uga, ropstva i&i njemu s&i nog odnosa, s&uenja, odstranjivanja dije&ova &judskog tije&a. ;ako8e o,u#vata krivi na dje&a trgovine &judima koja su predvi8ena krivi nim zakonima entiteta i .r ko 1istrikta .i7, radi vrenja prostitucije, iskoritavanje djece u svr#u pornogra3ije, proizvodnje i prikazivanja dje ije pornogra3ije, navo8enja na prostituciju i upoznavanje djeteta sa pornogra3ijom. ;rgovina &judima je vid krimina&a koji krimina&nim grupama i pojedincima omoguava sticanje ve&iki# ne&ega&ni# zarada.)KL. +dsjek za ,or,u protiv trgovine &judima, koji radi unutar "ektora za me8unarodnu saradnju i evropske integracije !inistarstva sigurnosti .i7, u ovu grupu svrstava i djecu kojom se trguje radi sk&apanja ,raka i prosja enja. to se trgovine djecom ti e, i Bomitet @N za prava djeteta je za,rinut da je prosja enje jedan od g&avni# o,&ika eksp&oatacije djece u .i7, i isti e da prinudno prosja enje djece nije prepoznato kao o,&ik trgovine &judima u Brivi nom zakonu, da ne postoji koordiniran okvir za me8usektorsku saradnju u rjeavanju pro,&ema ekonomske eksp&oatacije, uk&ju ujui i prinudno prosja enje, i da ne postoje adekvatni dnevni centri i= i&i socija&ni centri za zatitu, oporavak i reintegraciju djece na u&ici.)D( 1jeca rtve trgovine &judima su djeca stranci i djeca sa ,osansko#ercegova kim drav&janstvom. "va djeca rtave trgovine &judima su u nad&enosti !inistarstva sigurnosti .i7, odnosno "ektora za me8unarodnu saradnju i evropske integracije. 9ri ovom sektoru postoji +dsjek za trgovinu &judima koji koordinira aktivnosti svi# aktera koji imaju veze sa trgovinom &judima, prikup&ja podatake o djeci rtvama trgovine od tui&atava, s&u,i za provo8enje zakona, centara za socijani rad i nev&adini# organizacija. 9odaci su razvrstani prema tri indikatora: trgovina &judima sa ci&jem seksua&nog iskoriavanja, prodaja djece radi sk&apanja ,raka i prosja enje. 6&avni zadatak im je pored prikup&janja podataka, izvjetavanje o stanju na terenu i provo8enje Akcionog p&ana.)D)
1?A

"mjernice o postupanju regiona&ni# monitoring timova za ,or,u protiv trgovine &judima u .osni i 7ercegovini 1@0 Zak&ju ne primjed,e na kom,inovani drug, trei i etvrti periodi ni izvjetaj .osne i 7ercegovine 4%2%=%=.I7='0C5 )L. septem,ra '()'.
1@1

"trategija suprotstav&janja trgovini &judima u .i7 i Akcioni p&an '()*0'()A.Vijee ministara

11?

;a,e&a A. Droj djece rtava trgovne ljudima

Seksualno godina iskoritavanje Prodaja radi sklapanja braka M prosjaenje Ukupno

2010. 2011. 2012. Ukupno # 1! 5

13

M 2 ! 3 10 20 1" 1" 5%

1 $ 2

5 3 % $

3 ! 22

1jeca predstav&jena u ta,e&i A. su djeca sa ,osansko#ercegova kim drav&janstvom. !e8u njima je najvie djece koja prose i koja su rtve ekonomske eksp&oatacije, na drugom mjestu su djeca rtve seksua&nog iskoriavanja i kao najmanja grupa su djevoj ice prodane radi sk&apanja ,raka. 1jeca stranci ,ez pratnje, rtve trgovine &judima, su u nad&enosti "ektora za imigraciju koji vri pri#vat i smjetaj djece rtava ,ez pratnje rodite&ja. Na osnovu nji#ovi# podataka u .i7 je u pos&ednje tri godine ,i&o estero djece stranaca, rtava trgovine &judima ,ez pratnje rodite&ja 4ta,e&a J5. "vi# estoro djece su djevoj ice i to etiri iz "r,ije, jedna iz !akedonije i jedna iz 7rvatske. ;a,e&a J. Droj djece stranaca, rtava trgovine ljudima bez pratnje 6odina M '()(. '()). '()'. ukupno C ' 0 J 1jeca stranci smjetena u sk&onita ! 0 0 0 0 @kupno C ' 0 J

@ podacima Bance&arije 1ravnog koordinatora za ,or,u protiv trgovine &judima i i&ega&ne imigracije 4;e,e&a A5, vidi se da je ,roj strani# rtava u sta&nom opadanju, dok je

11@

,roj ,osansko#ercegova ki# drav&janki koje su identi3ikovane kao rtve trgovine &judima unutar granica .i7 u sta&nom porastu. 9ose,no za,rinjava injenica da je me8u njima zna ajan ,roj djece. .roj djece koja prisi&no rade na u&icama konstantno raste, emu je raz&og i nedostatak e3ikasnog me#anizma zatite i pomoi rtvama ovog vida trgovine &judima. Bako ,i se ostvari&a e3ikasnija ,or,a protiv trgovine &judima, !inistarstvo sigurnosti .i7 je uspostavi&o regiona&ne monitoring timove u "arajevu, !ostaru, .anja Suci i ;uz&i. +vi timovi predstav&jaju re3era&ni me#anizam na dravnom nivou, a u nji# su uk&ju ene i organizacije koje vode dnevne centre za djecu koja rade i=i&i ive na u&ici. +snovni zadatak ovi# timova je da u sk&adu sa individua&nim potre,ama svake rtve izrade programe zatite i upuivanja rtava i rtava svjedoka, i osiguraju svu neop#odnu pomo i zatitu rtvama kroz e3ikasno provo8enje individua&ni# programa za oporavak. 2egiona&ni monitoring timovi kroz p&ansko i usk&a8eno dje&ovanje doprinose e3ikasnosti ,or,e protiv trgovine &judima, provodei s&jedee aktivnosti: 0 9rikup&janje i ana&iziranje in3ormacija o trendovima trgovine &judima na svojim podru jima i vrenje sta&ne procjene adekvatnosti pravnog okvira, instituciona&nog okvira, &judski# i drugi# kapaciteta za adekvatan odgovor na pro,&emH 0 2azvijanje kapaciteta institucija i organizacija uk&ju eni# u aktivnosti ,or,e protiv trgovine &judimaH 0 9rovo8enje preventivni# aktivnosti usmjereni# na smanjenje rizika za viktimizaciju i reviktimizaciju rtavaH 0 9&aniranje i preduzimanje koordinirani# aktivnosti u kreiranju individua&ni# programa re#a,i&itacije, reintegracije i resocija&izacije identi3ikovani# potencija&ni# rtava trgovine &judima, te zajedni ko provo8enje takvi# programa. !inistarstvo sigurnosti .i7 je donije&o i "mjernice o postupanju regiona&ni# monitoring timova za ,or,u protiv trgovine &judima u .i7, u kojima je data svr#a uspostave regiona&ni# monitoring timova, te o,&ik i sadraj nji#ove me8uso,ne 3unkciona&ne koordinacije. @ "mjernicama su data i pose,na uputstva za organe v&asti i nev&adine organizacije uk&ju ene u rad monitoring timova. @ smjernicama su pose,no date o,aveze i na in dje&ovanja u s&jedeim dije&ovima postupka sa rtvama trgovine &judima: 0 9roces otkrivanja trgovine &judima i identi3ikacije rtava trgovine &judimaH 0 +,av&janje razgovora sa rtvom trgovine &judimaH 0 9rocjenjivanje s&u ajaH 0 9rijav&jivanje krivi nog dje&a, izvrioca i rtve sa zatitom i potovanjem principa povjer&jivosti i upuivanjem prijaveH 0 "aradnja nad&eni# institucija i ov&ateni# organizacija u otkrivanju trgovine &judima i identi3ikaciji rtava trgovine &judimaH 0 9&aniranje i organiziranje zatite i z,rinjavanjaH 0 ;ransport rtava trgovine &judimaH 0 "mjetaj rtava trgovine &judima u sk&onita i otputanjeH 0 "aradnja nad&eni# institucija i ov&ateni# organizacija tokom z,rinjavanjaH

11A

0 0

2epatrijacija rtve trgovine &judima i individua&ni p&an repatrijacije, i 2esocija&izacija i individua&ni p&an resocija&izacije i re#a,i&itacije rtve trgovine &judima i individua&ni p&an re#a,i&itacije rtve.

2ea&izaciju zakonom predvi8eni# aktivnosti sa djecom ,ez pratnje, rtvama trgovine &judima, provode udruenja !e8unarodni 3ond so&idarnosti ?mmaus 4u da&jem tekstu !>" ?!!A@"5 i -!edica/ Zenica sa kojim !inistarstvo sigurnosti ima potpisane protoko&e o saradnji. @ udruenju ?mmaus o,ez,je8uju smjetaj za djecu rtve trgovine &judima koji o,u#vata komp&etnu asistenciju, od identi3ikacije, pruanja zatite, medicinske pomoi, pravne pomoi, komp&etni# us&uga re#a,i&itacije, resocija&izacije, reintegracije. @ udruenju -!edica< Zenica nag&aavaju da kada dijete ,ude smjeteno kod nji#, automatski prestaje eksp&oatacija i mijenjaju se o,rasci dotadanjeg ponaanja djeteta. 2adi se na psi#o&okom tretmanu, kako ,i se djeca oja a&a i kako ,i mog&a prevazii svoja traumatska iskustva. 9ara&e&no se radi na socija&noj integraciji, po evi od uk&ju ivanja u o,razovni, zdravstveni i sistem socija&ne zatite. /1jeca koja su rtve trgovine &judima su najranjivija, samim tim to se radi o djeci, to im je potre,na druga vrsta asistencije, panje, samim tim to oni ne od&u uju o svom ivotu, o svom u eu u ,i&o kakvim aktivnostima, ne od&u uju o svojoj sud,ini nego to za nji# rade starate&ji. ;ako da oni jesu nekako najrizi nija kategorija djece u pokretu. ;o se isto odnosi i na djecu uk&ju enu u rad na u&ici. Bad kaemo rad na u&ici, to su za nas potencija&ne rtve trgovine &judima.< 49redstavnik udruenja ?mmaus5 /%i&j nam je da se dijete to vie oja a i uk&ju i u zajednicu. 9ruamo im pomo pri va8enju dokumentacije, upuujemo i# na institucije koje im mogu pomoi, sara8ujemo sa %entrom za socija&ni rad<. 49redstavnik udruenja -!edice<, Zenica5 -..djeca koja prose na u&ici zapravo su rtve radne eksp&oatacije, koja je jedan od o,&ika trgovine &judima. Naa&ost, ovaj pro,&em se ne tretira na pravi na in. @ko&iko se radi o 2omima koji prose, to je esto s&u aj, to se povezuje sa nji#ovom ku&turom<. 49redstavnik udruenja -Nova generacija<, .anja&uka5 !e8u djecom koja su uk&ju ena u organizovano proenje, pored domae, sreu se i djeca koju organizovano dovode iz susjedni# zema&ja. "vi su oni u tekom po&oaju, jer po itav dan provode na u&ici. Nji# kontro&iu rodite&ji i&i drugi odras&i koji rukovode itavim pos&om. +va djeca, ako rade u gradovima gdje postoje 1nevni centri, koriste mogunost da pojedu top&i o,rok i zadovo&je osnovne #igijenske potre,e. 9os&ije toga se ponovo vraaju na u&icu. Ne postoji nikakva mogunost da se uk&ju e u druge aktivnosti koje se organizuju, jer i# nji#ovi rodite&ji i&i drugi odras&i prisi&javaju da to prije iza8u na u&icu. + tome svjedo e i izjave djece.up otre,e/. @pravnik Iz,jeg&i kog centra, "a&akovac -Ima jedna djevoj ica, do8e sa rodite&jima, jer da&eko ivi. "vi oni prose na korzu. Nekad do8e ovde na ru ak da se odmori. Bad njen otac vidi da je nema do8e ovde i pita je& ,i&a i ako je vidi, kae ajde moramo da idemo. I ja sam jednom u&a ko&iko je na nju ga&amio i istukao samo zato sto je do&a/. 41jevoj ica )' godina, -Zem&ja djece/, ;uz&a5

120

+dma# pos&ije prosja enja, rtve seksua&nog iskoriavanja djece u .i7 predstav&jaju s&jedei pro,&em po ,rojnosti za,i&jeeni# s&u ajeva. "eksua&na eksp&oatacija djece jav&ja se u o,&iku dje ije pornogra3ije, pedo3i&ije i dje ije prostitucije. @ rezu&tatima istraivanja o seksua&nom z&ostav&janju i iskoritavanju djece u .i7 )D' se navodi da su s&u ajevi pedo3i&ije u porastu. ?videntirana je i pedo3i&ija u vjerskim institucijama od strane vjerski# s&u,enika, kao i u nekim institucijama koje se ,ave ,rigom o djeci. 9ose,nu grupu djece ine djevoj ice koju su rodite&ji i&i starate&ji proda&i radi sk&apanja ,raka. @ pos&ednje tri godine u .i7 je evidentirano osam takvi# s&u ajeva. Iako su me8u pripadnicima 2oma rani ,rakovi uo,i ajeni, trgovina djevoj icama u ovu i&i ,i&o koju svr#u je nedopustiva. I&ustrativan primjer s&u aja djevoj ice koja se na&a u situaciji pokuaja trgovanja &judima radi ,raka, da&i smo u studiji s&u aja, koja je dio izvjetaja. -9opu&acija sa kojom radimo je sve svjesnija da su rani ,rakovi pro,&em i da nisu u redu. "ada je ,io s&u aj djevoj ice od )* godina, vrati&i smo je u 9o&jicu, njenoj kui. 2odite&ji su je proda&i, uda&i, a to pokrivaju pri om da je oti&a sa ro8akom u inostranstvo. 9o *((( ?ura do,iju da udaju djete./ 49redstavnik udruenja -Zem&ja djece/, ;uz&a5 1rava od '((D godine poduzima oz,i&jne akcije na suz,ijanju pedo3i&ije. ;re,a pomenuti i programe edukacije oso,&ja u nad&enim agencijama na nivou .i7, ministarstvima na niovou entiteta i .r ko 1istrikta. Bomitet @N za prava djeteta je preporu io .i7 )D* da dodatno oja a napore u pravcu pune imp&ementacije i ugra8ivanja >aku&tativnog protoko&a o prodaji djece, dje ijoj prostituciji i dje ijoj pornogra3iji u sisteme krivi nog pravosu8a, kao i da identi3ikuje, sprije i i e&iminie trgovinu djecom u seksua&ne i druge izra,&jiva ke svr#e. Bomitet je tako8e preporu io da se ova pitanja istrae kroz studije, da se izdvoje dovo&jna sredstva za ovu o,&ast, prui adekvatna o,uka svim re&evantnim pro3esiona&nim grupama, radi podizanja svijesti i prevencije. Jedna od mjera ,or,e na suz,ijanju trgovine &judima je i dokument "tandardizirani postupci u postupanju sa djecom rtvama i rtvama svjedocima trgovine &judima u .i7 )DC. @ okviru projekta -2egiona&nog programa suz,ijanja trgovine djecom/, u .i7 je ura8en -9riru nik za s&u,enike zapos&ene u po&iciji, tui&atvu, socija&nim i zdravstvenim ustanovama 0 Zatita djece od trgovine &judima/.)DA

1@2

/Znanjem i razumijevanjem do ,o&je zatite djece<, 2ezu&tati istraivanja o seksua&nom z&ostav&janju i iskoritavanju djece u .osni I 7ercegovini<, Zdravo da ste i Zem&ja djece/, '()*. 1@3 2azmatranje izvjetaja koji podnose 1rave &anice u sk&adu sa &anom )', stav ). >aku&tativnog protoko&a uz Bonvenciju o pravima djeteta koji se odnosi na prodaju djece, dje ju prostituciji i dje ju pornogra3iju, Zak&ju na razmatranja za .i7, '()(. godina 1@; @svoji&o Vijee ministara, '((K., 3inansirao "ave t#e %#i&dren NorEaF 1@< 9riru nik za s&u,enike zapos&ene u tui&atvu, po&iciji, socija&nim i zdravstvenim institucijama 0 Zatita djece od trgovine &judima, "ave t#e %#i&dren NorEaF, regiona&ni ured za jugoisto nu ?vropu

121

I Bomitet @N za prava djeteta ape&uje da drava preduzme #itne i konkretne korake da sva djeca ro8ena na njenoj teritoriji ,udu prijav&jena po ro8enju i da nijedno dijete ne ,ude ugroeno z,og procedura&ni# ,arijera za prijavu. /1rugi pro,&em speci3i an za trgovinu &judima su ma&o&jetni ki ,rakovi. Institucije ne prepoznaju da tradiciona&ne norme nisu zakon i da je ovo gru,o krenje dje iji# i &judski# prava. Nae s&u,e kau nema veze to su 2omi kod nji# je to uo,i ajeno. !i onda pokuavamo kroz edukacije socija&ni# radnika, pravnika I osta&i# da podvu emo da tu mora ,iti nu&ta to&erancija.< 49redstavnik .7IM5. 9odizanje svijesti gra8ana o pro,&emima trgovine djecom mora ,iti sta&na aktivnost nad&eni# s&u,i i organizacija civi&nog drutva. 9redstavnik +dsjeka za ,or,u protiv trgovine &judima, navodi kako se o,i&jeavanje )D. okto,ra, ?vropskog dana ,or,e protiv trgovine &judima odvija u sk&adu sa programom o,i&jeavanja zna ajni# datuma iz o,&asti &judski#, usvojenog od Vijea ministara .i7. @ sk&adu sa tim pro&e godine su izdvojena sredstva iz ,udeta !inistarstva sigurnosti za nev&adine organizacije koje su u estvova&e u organizaciji i o,i&jeavanju navedenog dana. "&oenost pro,&ema trgovine djecom za#tijeva uk&ju ivanje ire drutvene zajednice, a pose,no organizacija civi&nog drutva, kako ,i se suz,io ovaj vid krimina&a i tekog z&ostav&janja i z&oupotre,e djece. %entri za socija&ni rad tre,a&i ,i da predstav&jaju vodee institucije za prevenciju, otkrivanje i rjeavanje svi# o,&ika nasi&ja nad djecom, a pose,no trgovine i eksp&oatacije djece, z,og ega imaju o,avezu da svoje aktivnosti usmjere i na otkrivanje s&u ajeva trgovine &judima. Zna ajan pomak u ovoj o,&asti predstav&jaju "mjernice o postupanju centara za socijani rad sa rtvama trgovanja &judima, koje je !inistarstvo sigurnosti .i7 donije&o '()(. godine.

&.2.%. 8jeca !oja #'ivaj# stat#s me;#narodne pravne "a tite

eni nije do,ro, nismo u zatvoru. ;re,a&i ,i skinuti ice. +vde se osjeam zaro,&jeno. A i -+vde se osjeam zaro,&jeno. A i osta&a djeca nam se rugaju to ivimo ovdje. 6a8aju nas kamenjem, vrije8aju nas/.41je ak)) godina5 nas/.41je ak)) godina5 1jeca koja se ovako nazivaju u naim zakonima su djeca iz,jeg&ice, koja su ro8ena u .i7 i koja su iz,jeg&i ki status do,i&a po osnovu iz,jeg&i kog statusa rodite&ja. 9rema zakonskim odred,ama, ova djeca su oso,e ,ez drav&janstva. +so,e koje su na teritorij .i7 do&e )LLL. godine, u vrijeme NA;+ ,om,ardovanja "r,ije, ima&e su status privremenog pri#vata sve do septem,ra '((K. godine. Jedan dio ti# oso,a prese&jen je u tree zem&je, po projektu i programu @N7%20a. +so,e koje su osta&e u sistemu me8unarodne zatite, sa priznatim statusom iz,jeg&ica u .i7, su pod ingerencijom !inistarstva za &judska prava i iz,jeg&ice .i7. +dre8eni ,roj ovi# &ica,

122

odnosno porodica je smjeten u Iz,jeg&i ko0pri#vatni centar "a&akovac kod !ostara, a osta&i koriste privatni smjetaj irom .i7. Za djecu koja u .osni i 7ercegovini uivaju status me8unarodne pravne zatite nad&ena su dva ministarstva. !inistarstvo sigurnosti .i7 je nad&eno za utvr8ivanje statusa, a !inistarstvo za &judska prava i iz,jeg&ice .i7 4"ektor za iz,jeg&ice, rase&jene oso,e, readmisiju i stam,enu po&itiku5, nad&eno je za ostvarivanje prava na zdravstvenu i socija&nu zatitu, o,razovanje i rad pod istim us&ovima kao i ,osansko#ercegova ki gra8ani. Ista prava pripadaju i oso,ama sa priznatom me8unarodnom zatitom u .i7 koje se na&aze u privatnom smjetaju. ;a,e&a K. /renutni broj djece koja uivaju status me$unarodne pravne zatite Sokacija Iz,jeg&i ki centar "a&akovac Zeni ko0do,ojski kanton ;uz&anski kanton Banton "arajevo 2epu,&ika "rpska @kupno M )* J ' )A K C* ! )* C * )J K C* @kupno 'J )( A *) )C DJ

Na osnovu podataka o ,roju djece do,ijeni# od !inistarstva za &judska prava i iz,jeg&ice .i7, vid&jivo je da djece koja uivaju status me8unarodne pravne zatite nema u svim kantonima. 9ostoji mogunost i da svi kantoni nemaju podatke i&i i# ne dostav&jaju ministarstvu. Isto tako, ne pok&apaju se podaci ministarstva sa stanjem u 2epu,&ici "rpskoj, jer na osnovu in3ormacija iz %entra za socija&ni rad 9rijedor, samo u ovom gradu ivi )* porodica sa ** djece, koja imaju status oso,a koje uivaju me8unarodnu pravnu pomo. I predstavnice >ondacije .7IM s kojom je !inistarstvo za &judska prava i iz,jeg&ice .i7 potpisa&o 9rotoko& o saradnji, kojim je regu&isano pruanje pomoi i psi#osocija&ne podrke, navode da trenutno rade sa )C( djece koja imaju ovaj status. @ vrijeme istraivanja, u Iz,jeg&i kom centru u "a&akovcu je ivje&o CK &ica, od toga 'K djece. 9o izjavi upravnika Iz,jeg&i kog centra nekada je u ovom centru ,i&o i C(( &judi. "tatus oso,a koje uivaju me8unarodnu pravne zatitu u .i7 imaju )J' oso,e s Bosova kojima je status priznao @N7%2, dok je o,ra8ivao za#tjeve do '((C. godine, kad je !inistarstvo sigurnosti .i7 preuze&o ovu 3unkciju. 1jeca iz,jeg&ica koja se rode u .i7 sti u iz,jeg&i ki status po osnovu rodite&ja. Za nji# se moe rei da su ,ez drav&janstva

123

sve do trenutka povratka u dravu porijek&a nji#ovi# rodite&ja. @N7%2 trenutno trai da se iz,jeg&ice integriu u drutvo te da sticanjem us&ova mogu do,iti ,osansko#ercegova ko drav&janstvo. "ada to nije mogue, a&i je u proceduri razmatranje izmjena i dopuna Zakona o drav&janstvu .i7, koje ,i omogui&e o&akanu natura&izaciju iz,jeg&icama nakon pet godina ,oravka u .i7.)DJ

9redstavnici !inistarstva za &judska prava i iz,jeg&ice .i7 kau da nakon priznavanja statusa, iz,jeg&ica do&azi u !inistarstvo sa &egitimacijom i oni su duni da vode ra una o tome da ta oso,a ima pristup svojim pravima. ;o podrazumijeva osiguranje smjetaja, is#rane, zdravstvene zatite, socija&ne zatite, o,razovanja i sve drugo to imaju i svi gra8ani .i7. -1ak&e, u potpunosti potujemo me8unarodne konvencije. +no na ta mi ne moemo uticati, to je injenica da veina ovi# &judi e&i da ode u tree zem&je/. 49redstavnik !inistarstva za &judska prava i iz,jeg&ice .i75.
+snovni pro,&em oso,a sa priznatim iz,jeg&i kim statusom jeste nedostatak integracijski# programa na dravnom nivou koji ,i uk&ju iva&i prije svega rjeavanje adekvatnog stam,enog pitanja, pomo pri prona&asku zapos&enja i odgovarajuu socija&nu pomo u periodu ,ez zapos&enja. Neke od prepreka pri integraciji su i nji#ov nizak o,razovni nivo 4veina nji# nema zavreno osnovno o,razovanje5. Integraciju oteava neto&erancija domaeg stanovnitva na ku&tura&ne, jezi ke i o,i ajne raz&ike oso,a pod me8unarodnom zatitom u .i7. 9redstavnici centara za socija&ni rad isti u da veina ovi# oso,a ivi ispod granice siromatva, a najvei pro,&em im je nedostatak adekvatnog stam,enog prostora i osnovni# materija&ni# us&ova za ivot 4nedostatak pre#ram,eni# namirnica, odjee, o,ue, #igijenski# potreptina, ogreva5. I pored ve&ikog siromatva rodite&ji svoju djecu ne tjeraju da prose.

-2odite&ji ovu djecu ne tjeraju da prose. Veina djece iz ove grupe ide u ko&u i pomau rodite&jima u sakup&janju sekundarni# sirovina, to je za nji#, pored socija&ne pomoi, jedini izvor pri#oda. 1jeca u ko&i imaju top&i o,rok, a !inistarstvo za &judska prava i iz,jeg&ice ko&i re3undira te trokove. "vi 2omi sa Bosova ostvaruju pravo na zdravstvenu zatitu preko Zavoda za zapo&javanje, a isto !inistarstvo re3undira te trokove. Niko nije zapos&en./ 4"ocija&ni radnik, %entar za socija&ni rad 9rijedor5.
/!i kao institucija nastojimo da rizici kojim su djeca sa ovim statusom iz&oena ,udu svedeni na minimum. ;amo gdje su rodite&ji manje ,rini, mi poja avamo ,rigu, tako da djeca nemaju nekog veeg rizika od z&oupotre,e. Za nji# se organizuju i od&asci na kupanje, pro&e godine smo i# dva puta vodi&i u Neum i ove emo. "va djeca koja su doras&a redovno idu u ko&u, svi su osnovnoko&skog uzrasta, samo jedna djevoj ica ide u !edicinsku ko&u u !ostar. Zavri&a je drugi razred od&i nim uspje#om. +sta&a djeca su so&idno zavri&a ko&sku godinu, samo su dva dje aka pa&a na popravni/.4 @pravnik Iz,jeg&i ko0pri#vatnog centra, "a&akovac5
1@>

4>ena5 (A.('.'()*#ttp:==EEE.source.,a=c&anak=CJ))KJ')*(K*J=

12;

"am Iz,jeg&i ko 0 pri#vatni centar u "a&akovcu kod !ostara se sastoji od itavog niza montani# o,jekata 0 ,araka. Zem&jite na kojem se na&aze je ogra8eno visokom i anom ogradom. @ krugu %entra se na&aze tereni za sportske aktivnosti. Na u&azu u komp&eks se na&azi portirnica sa deurnim neuni3ormisanim &icem koje &egitimie svaku nepoznatu oso,u koja do&azi u Iz,jeg&i ki centar. .ez o,zira na podrku koju ova djeca imaju od strane drave, oni su i da&je margina&izovani i iz&oeni diskriminaciji. Iako redovno po#a8aju nastavu, jezi ka i ku&turo&oka ,arijera oteava integraciju ove djece. Za djecu u Iz,jeg&i kom centru organizovane su raz&i ite aktivnosti: 0 9omo u u enju 0 "portske aktivnosti dva puta sedmi no, 0 Breativne radionice 0 Igraonice 9ored svi# aktivnosti koje se organizuju za djecu zanim&jivo je pog&edati kako ivot u Iz,jeg&i kom centru izg&eda iz nji#ovog ug&a. -!eni nije do,ro, nismo u zatvoru. ;re,a&i ,i skinuti ice/ 41je ak)) godina5. -Ja ,i# vo&jeo da ivim negdje vani, da ne ivim ovdje, #ou da ivim 3ino/.4 1je ak L godina5 -Ne ispunjavaju nam e&je ko&iko god mi govori&i. Ja #ou da ,udem kao druga djeca. "amo to/.4 1jevoj ica )) godina5 -+vdje ne smijemoimati uku zato to je jedna ma&a poje&a d&aku od uke/.41jevoj ica D godina5. +va djeca svjedo e i o diskriminaciji, to rezu&tira siromanim socija&nim odnosima sa djecom izvan Iz,jeg&i kog centra. Na pitanje da &i i# je iko od vrnjaka iz ko&e pozvao na ro8endan i&i neku drugu pros&avu, odgovori&i su da nije. Jedna djevoj ica, srednjoko&ka kae da nju zovu, a&i da ona to ne moe da pri#vati, jer im ne moe uzvratiti. +na je od&i na u enica i taj uspje# joj predstav&ja, na neki na in, tit od diskriminacije. @ @N7%20u smatraju da je pose,na kategorija djeca ,ez pratnje koja su u .i7 do&a sa rodite&jima, a&i su i# onda oni napusti&i i&i umr&i, te su time posta&i djeca ,ez pratnje. +ni ive u prijemnim centrima za iz,jeg&ice, imaju su,sidijarnu )DK zatitu, a&i nisu integrisani u ,osansko#ercegova ko drutvo. Nji#ova situacija je s&oena. @N7%2 moe samo u rijetkim s&u ajevima da prui pomo ovoj djeci, a koja je u sk&adu sa nji#ovim mandatom.

1@?

Subsidijarna zatita je o,&ik zatite koji se odo,rava strancu, koji ,i u s&u aju povratka u dravu porijek&a ,io iz&oen mu enju, ne ovje nom i&i poniavajuem postupanju, i&i ,i njegov ivot, ,ez,jednost i&i s&o,oda ,i&i ugroeni nasi&jem opti# razmjera koje je izazvano spo&jnom agresijom i&i unutranjim oruanim suko,ima i&i masovnim krenjem &judski# prava

12<

Za djecu koja ive sa svojim porodicama u privatnom smjetaju u .osni i 7ercegovini, organizuju se razni vidovi pomoi. %entri za socija&ni rad, u mjestima gdje oni ive, pruaju &ogisti ku podrku nev&adinoj organizaciji >ondacija .7IM, sa kojom !inistarstvo za &judska prava i iz,jeg&ice ima potpisan 9rotoko& o pruanju psi#osocija&ne pomoi. /9ratimo Menevske indikatore i indikatore dje iji# prava: pravo na vakcinu, na #ranu, na sup&emente #rane, da imaju vitaminske pripravke, da ,udu uk&ju eni u vrti, ko&ske aktivnosi i vanko&ske aktivnosti, da ,ez o,zira u kom su statusu djeca ne gu,e vrijeme nego da imaju sve us&ove koje imaju i naa djeca. Nastojimo da ,udu uk&ju ena to vie u program sa naom djecom. !i pokrivamo te nji#ove potre,e od instruktivne nastave, u enja ,osanskog jezika, ,io&ogije i s&./ 49redstavnik >ondacije .7IM5. 9redstavnica ove >ondacije navodi da rade sa )C( djece i uspijevaju da pokriju nji#ove individua&ne potre,e, kao to su i sponzorisanje ekskurzija, iz&eta i s&. +ni ine sve da se dijete integrie u sredinu u kojoj ivi. 1rava izdvaja zna ajna sredstva za ivot i razvoj ove djece, a&i oni i da&je nemaju izjedna ene mogunosti sa osta&om djecom u .i7. 9ro,&em je i u tome to ova djeca nikada nisu ima&a svoj dom i to e se to sigurno &oe re3&ektovati na nji#ovu ,udunost i na nji#ove ,udue &i ne i porodi ne odnose. +ni predugo sa svojim rodite&jima ive u neizvjesnosti, ne mogu da p&aniraju ,udunost. Z,og takvog stanja koje traje godinama, rodite&jski kapaciteti su smanjeni, tako da djeca od nji# ne do,ijaju adekvatnu podrku, to je teko nadoknaditi.

&.2.&. Dje"a traio"i a'ila

-!i ekamo da do,ijemo paso da odemo u treu zem&ju. Ja ,i u Banadu/ 41je ak L godina5. 1jeca koja trae azi& u .i7 su naj ee u pratnji svoji# rodite&ja, a vr&o rijetko ,ez pratnje. ;raioci azi&a su strani drav&jani koji su u ekanju rjeavanja svog statusa smjeteni u Azi&antski centar. ;raioci azi&a, uko&iko imaju us&ove, mogu o,ez,ijediti i sami se,i privatni smjetaj. 1jecu ,ez pratnje, koja trae azi&, "ektor za azi& naj ee z,rinjava u sigurnu kuu udruenja !e8unarodni 3ond so&idarnosti ?mmaus, a moe se ponuditi i drugo rjeenje, ako je ono u naj,o&jem interesu djeteta. Za ovu djecu je osiguran niz aktivnosti koje su predvi8ene zakonom, koje imaju za ci&j da o&akaju i po,o&jaju kva&itet ivota djece dok traje nji#ov privremeni ,oravak u zem&ji. +ve vrste us&uga, prema sporazumu sa dravom, prua udruenje >ondacija ,osansko#ercegova ka inicijativa ena. .i7 pos&ednji# godina sve vie postaje zem&ja preko koje se kreu putevi migranata. Nesta,i&na po&iti ka, sigurnosna, ekonomska i socija&na situacija u zem&jama koje su nasta&e raspadom ,ive Jugos&avije protek&i# godina je rezu&tira&a ve&ikim migracionim kretanjima drav&jana susjedni# zema&ja u .i7. 1anas je sve je manje oso,a koje do&aze iz "r,ije, porijek&om sa Bosova, kao to je to ,i&o do sada, a poveava se ,roj oni# koji do&aze iz a3ro0azijski# zema&ja.

12>

9redstavnici !inistarstva sigurnosti nag&aavaju da je za one koji trae azi& .i7 tranzitna zem&ja prema zem&jama Zapadne ?vrope. "va pitanja vezana za azi& se rjeavaju u "ektoru za azi& koji vri upravne i druge stru ne pos&ove koji se odnose na izvrenje i provo8enje po&itike i postupka azi&a u .i7, koordinira radom nad&eni# organizacioni# jedinica, vri pos&ove koji se odnose na izradu prednacrta i nacrta zakona i podzakonski# akata iz ove o,&asti, o,ez,je8uje pri#vat, smjetaj i podrku traioca azi&a, prati stanje u vezi sa postizanjem evropski# standarda u ovoj o,&asti, vri ana&izu i izvjetavanje, kao i druge pos&ove koji po svojoj prirodi spadaju u nad&enost ovog sektora. @ .i7 je ustanov&jena procedura po kojoj od momenta podnoenja za#teva za azi& rtva trgovine &judima uiva punu zatitu kao trai&ac azi&a, to isk&ju uje primjenu propisa koji se odnose na pravo ,oravka stranaca 0 rtava trgovine &judima. ;ako na primer, rtva trgovine &judima koja trai azi& u .i7 do,ija dozvo&u ,oravka kao trai&ac azi&a i nee do,iti dozvo&u ,oravka kao rtva organizovanog krimina&a. ;ako8e, ova oso,a, ako je u&a i&i ,oravi&a u zem&ju i&ega&no, ne moe z,og toga ,iti kanjena.#22 ;a,e&a D. -jeca traioci azila 6odina 1jeca ,ez pratnje M '()(. '()). '()'. 0 0 0 ! * 0 0 * 1jeca u pratnji rodite&ja M * ) C D ! * ' A )( L * L ') ukupno

"ektor za azi& je jedini nad&ean organ za prikup&janje podataka o traite&jima me8unarodne zatite 4azi&a5 u .i7 i kako iznose njegovi predstavnici trenutno je evidentirano J* traite&&ja me8unarodne zatite 4azi&a5, od toga tri sa Bosova. +ni isti u da je u .i7 trend rasta ma&o&jetni# trai&aca me8unarodne zatite 4azi&a5 ,ez pratnje za,i&jeen u '()(. godini i da se trenutno ne moe govoriti o trendu rasta, jer neko&iko zadnji# godina nije ni ,i&o ma&o&jetni# trai&aca azi&a ,ez pratnje rodite&ja. ;ek u '()*. godini je za,i&jeen jedan s&u aj.

1@@

9riru nik o zatiti rtava trgovine &judima u .osni i 7ercegovini, @red dravnog koordinatora, NV+ -!edica/ Zenica i "ave t#e %#i&dren NorEaF

12?

;raite&ji me8unarodne zatite u .i7 imaju pravo na pri#vat i smjetaj, is#ranu, zdravstvenu zatitu i o,razovanje, a&i nemaju pravo na zapo&javanje. "vima njima je mjese no osiguran paket #rane, #igijenski paket i '( B! po &anu porodice za svjeu #ranu. !inistarstvo sigurnosti ima potpisan protoko& o saradnji sa neko&iko &oka&ni# udruenja koja pruaju zakonom predvi8ene us&uge za ovu popu&aciju. 9ored udruenja -Vaa prava/ i -Asocijacija &oka&ne demokratije/, koje pruaju ,esp&atnu pravnu pomo, za djecu su od neprocjenjivog zna aja programi >ondacije .7IM koja im prua psi#osocija&nu podrku. >ondacija radi i na prevenciji ma&o&jetni ki# ,rakova, dje ijeg rada, nasi&ja nad djecom i trgovine djecom. Bada je rije o pravu djece koja trae me8unarodnu zatitu 4azi&5 na o,razovanje, pro3esiona&ci koji rade sa djecom smatraju da je &ake kontro&isati da &i djeca idu u ko&u ako ,orave u Azi&antskom centru. @k&ju ivanje u redovan o,razovni sistem djece koja ive u privatnom smjetaju sa svojim porodicama zavisi, prvenstveno, od stava nji#ovi# rodite&ja prema o,razovanju. V&asti ne preduzimaju odgovarajue mjere prema rodite&jima koji ne a&ju djecu u ko&u, naro ito ako se radi 2omima. /Z im do,ijemo s&u aj mi i# odma# uk&ju ujemo u ko&u, u nae aktivnosti, posjete kinima, 3estiva&ima, uk&ju ujemo i# u sve. 9oma&o u e jezik, nita se ne 3orsira a&i djeca su u procesu aktivna. "ve ipak zavisi od rodite&ja, ko&iko oni e&e da djeca u estvuju u tome, mi nudimo na set pomoi.< 49redstavnik >ondacije .7IM5 @ >ondaciji .7IM isti u da je jako ,itan proces trijae u kojem se utvr8uje kakva je pomo djeci potre,na i koji su prioriteti. 1o sada su samo dvije porodice rek&e da imaju dovo&jno i da im nita ne tre,a. +ni su 3inansijski ,i&i o,ez,ije8eni, a&i su do&azi&i na neke aktivnosti z,og druenja sa sunarodnicima. +ni isti u da im se nije dogodi&o da &judi pokazuju nepovjerenje prema njima. Bako u periodu trajanja istraivanja nije ,i&o djece u Azi&antskom centru nismo mog&i do,iti nji#ovo mi&jenje o kva&itetu us&uga koje do,ijaju, o nji#ovim iskustvima migracije, nji#ovim stra#ovima i nadama. Na osnovu rezu&tata istraivanja moe se zak&ju iti da je drava za ovu grupu djece preduze&a ve&iki ,roj zakonom p&anirani# mjera. 9rema mi&jenjima pro3esiona&aca koji rade sa ovom djecom, potre,no je unaprijediti nji#ov stvarni pristup o,razovanju, pravu na jezik, tradiciju, ku&turuB 9ored napora koje ine nev&adini# organizacija uk&ju ene u sistem podrke za ovu djecu, sa kojim je nad&eno ministarstvo potpisa&o protoko& o saradnji, za ovaj aspekt zatite nji#ovi# prava moraju se vie uk&ju iti i o,razovne ustanove.

12@

/9ravne procedure traju jako dugo 0 oni ne znaju kada e se procedura okon ati, i kau nikad ne znam ta e ,iti samnom sutra a neu da pustam korijenje, ko zna gdje u ,iti sutra, moda e me vratiti, moda u ,iti u Banadi. Bod odras&i# je visok nivo anksioznosti i&i sa druge strane du,oke depresije, a kod djece instrumenta&izacija od strane rodite&ja. 2odite&ji i# nau e da kada do8u pred komisiju pri aju nau enu pri u, p&a u. 9ose,no kod djece koja su smjetena u centrima ovo je dominatan o,razac ponaanja. Z,og rodite&ja koji su zaokup&jeni tim pravnim pro,&emima djeca su u drugom p&anu, jer rodite&ji 3izi ki i menta&no moraju ,iti usredsre8eni na taj proces<. 49redstavnik 3ondacija .7IM5 9o izjavi pro3esiona&aca, prije donoenja zakona '((D. godine sistem za do,ijanje azi&a je ,io trom, procedure su predugo traja&e i nije postoja&a 3&eksi,i&nost u rjeavanju s&u ajeva. 1anas se stanje zna ajno promijeni&o, iako postoji puno prostora za po,o&janje po&oaja djece, prvenstveno sa aspekta prava na o,razovanje.

&.2.6. Dje"a nereg1larni migranti

-Vo&je&a ,i# da imamo neke aktivnosti, da pri amo i sa drugom djecom i&i psi#o&ogom, da radimo neto/ 41jevoj ica )A godina5. 1jeca neregu&arni migranti su djeca koja su sa rodite&jima i&i ,ez nji#ove pratnje i&ega&no u&a u .i7. Po va-eem za'onu odra(loj o(obi + strancu, e se do naputanja .i7 odrediti stav&janje pod nadzor ograni enjem kretanja na odre8eno podru je i&i mjesto, uz o,avezu jav&janja organizacionoj jedinici "&u,e za strance i&i po&iciji, i&i stav&janje pod nadzor smjetajem u Imigracioni centar. 1ijete koje je sa rodite&jima i&ega&no u&o u .i7 ,ie smjeteno zajedno sa rodite&jima i&i u Imigracioni centar i&i na drugo mjesto koje im nad&ena s&u,a odredi. 1ijete koje u zem&ju u8e i&ega&no ,ez pratnje, "&u,a za pos&ove sa strancima e, po jasno utvr8enoj proceduri, z,rinuti u sigurnu kuu udruenja !>" ?mmaus u B&okotnici. Za ovu djecu centar za socija&ni rad u mjestu gdje je dijete privedeno imenuje privremenog starate&ja, koji ,rine o pravima djeteta sve do trenutka kada se dijete smjesti u sigurnu kuu. 9rivremeni starate&j je u principu oso,a iz centara za socija&ni rad, ako se druga ije ne od&u i po principu naj,o&jeg interesa djeteta. )DL ;ada se imenuje novi privremeni starate&j iz centra za socija&ni rad u mjestu gdje se na&azi sigurna kua, koji vodi ,rigu o svim pravima djeteta. "&u,a za strance u saradnji sa centrima za socija&ni rad koordinira sve aktivnosti za siguran povratak djeteta u mati nu zem&ju. +ni dijetetu izdaju rjeenje o #umanitarnom ,oravku, koji moe ,iti na J mjeseci, u s&u aju da sa radi o rtvi trgovine &judima i&i ) godinu u osta&im s&u ajevima, sa mogunou produenja. @ tom periodu se pokuava trajno rijeiti s&u aj, a&i se u principu nastoji dijete vrati u mati nu zem&ju to prije.
1@A

9rimjer u "tudiji s&u aja C

12A

Za sva pitanja djece ne&ega&ni# migranata u .i7 nad&ena je "&u,a za pos&ove sa strancima, koja egzistira kao upravna organizacija u sastavu !inistarstva sigurnosti .i7. "&u,a se prvenstveno ,avi nadzorom i kontro&om nad kretanjem i ,oravkom stranaca u .i7, kroz o,av&janje administrativno0upravni# i inspekcijski# pos&ova. Neregu&arni migranti u .i7 su smjeteni u Imigracioni centar u Isto nom "arajevu. Imigracioni centar je specija&izovana ustanova za pri#vat i smjetaj stranaca koji su stav&jeni pod nadzor i ini orgnazicionu jedinicu "&u,e, van njenog sjedita. Imigracioni centar je otvoren '((D. godine. Bapacitet mu je D( oso,a u mukom pavi&jonu, )' enskom i ' porodi na apartmana. 9avi&joni za porodice sa djecom otvoreni su '()(.godine. 9os&jednji# pet godina, .i7 se najvie susree s pro,&emom neregu&arni# migracija drav&jana A&,anije, "r,ije 4s podru ja Bosova5, !akedonije 4ug&avnom se radi o pripadnicima a&,anske naciona&nosti5 i ;urske. ;a,e&a L. -jeca neregularni migranti 6odina 1jeca ,ez pratnje 1jeca u pratnji rodite&ja K 'C C( K) ukupno

'()(. '()). '()'.

0 C * K

K 'D C* KD

Iz navedeni# podataka uo ava se da se iz godine u godinu poveava ,roj djece neregu&arni# migranata koji u&aze u .i7. @ '()'. godini je ,roj djece skoro udvostru en. ;e godine je za etvoro djece koja su ,oravi&a u Imigracionom centru utvr8eno da ispunjavaju us&ove za upis u mati ne knjige drav&jana .i7, to je i u injeno. Neregu&arni migranti pored osiguranog smjetaja i #rane imaju zdravstvenu zatitu, kroz potpisane sporazume sa etiri k&inike 4sa 1omom zdrav&ja Isto no "arajevo, B&ini kim centrom Basindo&, B&ini kim centrom -A,du&a# Naka/ i privatnom psi#ijatrijskom k&inikom Ea +ita5. -@s&ovi u Imigracionom centru zadovo&javaju standarde za ovakve ustanove. "&u,a za pos&ove sa strancima, pri&ikom preduzimanja mjera i radnji iz okvira svoje nad&enosti, u svakom pojedina nom s&u aju utvr8uje da &i je mjera nadzora smjetajem u Imigracioni centar adekvatna mjera, i&i se radi o strancima koji imaju adekvatan smjetaj, u kojim s&u ajevima im se ne odre8uje ovako radika&na mjera, nego isk&ju ivo mjera ograni enja kretanja izvan adrese ,oravita sa o,avezom kontinuiranog jav&janja ovom organu do sticanja us&ova za uda&jenje isti# iz .osne i 7ercegovine/.49redstavnik "&u,e za pos&ove sa strancima 5.

130

Imigracioni centar je izo&ovan i ogra8en visokom ogradom sa naoruanim po&icajcem na kapiji i podsjea na zatvor. 9orodi ni apartmani namijenjeni za smjetaj porodica sa djecom na&aze se u tom ogra8enom prostoru. Za nas je nepri#vat&jiva injenica da su djeca, ,ez o,zira na status nji#ovi# rodite&ja smjetena na ovakvom mjestu, jer djeca koja se po ,i&o kojem osnovu na8u u .i7 imaju sva prava kao i domici&na djeca. "a ovakvim stavom se ne s&au predstanici "&u,e za pos&ove sa strancima i isti u da Imigracioni centar nije zatvor i da je smjetaj djece sa rodite&jima u sk&adu sa zakonskim odred,ama)L(, i da je to u nji#ovom naj,o&jem interesu. .....svr#a ograni enja kretanja stranca u prostorijama Imigracionog centra zna ajno se raz&ikuje od svr#e &iavanja s&o,ode &ica koja su u zatvoru, ,i&o kao pritvorenici i&i kao osu8eni prestupnici, te u tom segmentu ne moemo pri#vatiti navode da se ,oravak u imigracionom centra smatra ,oravkom kao u zatvoru. Ninjenica je da ma&o&jetna &ica, us&jed ma&o i&i potpune nein3ormisanosti nji#ovi# rodite&ja o imigracionim procedurama u .osni i 7ercegovini, te us&jed krenja odreda,a migracionog zakona, zavravaju u ovoj @stanovi i snose pos&jedice us&jed nepotivanja odreda,a od strane nji#ovi# rodite&ja. @ ci&ju nerazdvajanja porodice, te iz,jegavanja mogui# rizika od trgovine djecom i eksp&oatacije, cijenimo da je nji#ov smjetaj u Imigracioni centar sa rodite&jima jedino pravi no i zakonito rjeenje<. 49redstavnik "&u,e za pos&ove sa strancima5 -@ze&i su mi sat, &i ni nakit, #igijenu, nemam pojma ko&iko je sati. Ne znam kad je ru ak. @jutru nam esto i ne daju doru ak jer ga prespavamo, pa po&a dana nita i ne jedemo/. 41jevoj ica,)A godina, Imigracioni centar5 Jedna od najtei# stvari koje su istak&i je nedostatak aktivnosti i nedostatak in3ormacija o tome ta se za nji#ovu porodcu poduzima od strane drave i kakva im je da&ja perspektiva. -Nita nam ne govore, ne znamo ni kad emo ii odavde, a ja ve &udim ovdje/. .ojim se da ako odem negdje drugo da e ,iti i gore,a &i spreman sam na rizik jer ovdje vie ne mogu/. 4 +tac djece, Imigracioni centar5 "ami apartmani pruaju so&idne us&ove stanovanja. @ prizem&ju zase,nog o,jekta se na&azi prostorija za posjete, sa neko&iko sto&ova i sto&icama. Na spratu je prostorija za dnevni ,oravak, koja osim najnunijeg namjetaja nema nikakvi# igra aka, materija&a, knjiga i didakti ki# sredstava za djecu. Bako smo razgovara&i sa petero djece neregu&arni# migranata koji sa svojim rodite&jima ve tri mjeseca ive u Imigracionom centru, imamo nji#ove iskaze o tome kako izg&eda ivot u Imigracionom centru iz nji#ovog ug&a. -+sjeam se &oe, po&icajci se runo ponaaju, ne mogu da iza8em vani, tuna sam i najradije ,i# da idem kui. Nedostaju mi moji prijate&ji, ko&a, iz&asci, #rana koju jedemo./ 41jevoj ica )A godina5
1A0

Zakona o kretanju i ,oravku stranaca i azi&u, &anu LL. -"&u,eni g&asnik .i7/, ,r. *J=(D i DK=)'.

131

+vo je gore od zatvora, ovo je samica/, 41je ak, )* godina5 -Bada ,i# mog&a da pri am sa ministrima pita&a ,i# i# zato je ovo naj&oije mjesto na cije&om svijetu, zato imaju najgore po&icajce, zato daju najgoru #ranu i zato ne mogu ii kod doktora kad tre,amI/4 1jevoj ica, )A godina5 -9reko noi ostajemo ,udni, da ,i preko dana spava&i jer nemamo ta da radimo. 9o cije&i dan itam Bur[an i&i se druim sa svojom porodicom, pri amo. +ni su mi najvea podrka sad./ 4dje ak, )* godina5 -Vo&je&a ,i# da imamo neke aktivnosti, da pri amo i sa drugom djecom i&i psi#o&ogom, da radimo neto. A ne da po cije&e dane ne radimo nita, a tako je ve * mjeseca./ 41jevoj ica, )A godina5 -Ja sam jo dijete i #ou da se igram vani due od sat i po dnevno, a ovdje mi to ne daju. 1osadno mi je./ 41je ak, )) godina5 Bada su djeca neregu&arni migranti u pratnji rodite&ja u pitanju, ostaje injenica da je u nji#ovom naj,o&jem interesu da se ne razdvajaju od rodite&ja. Ako ve moraju ,iti u Imigracionom centru, za nji# se tre,aju osigurati dodatni vidovi podrke, kroz pristup psi#o&ogu, kroz organizovane aktivnosti edukativnog, rekreativnog i za,avnog karaktera. Bako ,i se umanji&a patnja ove djece, s njima i nji#ovim rodite&jima tre,a dije&iti in3ormacije o toku rjeavanja nji#ovog s&u aja i z,og same djece u,rzati procedure za okon avanje s&u aja to je mogue vie.

I sama djeca su kroz poruke svojim vrnjacima i ministrima, kao personi3ikaciji v&asti, iznije&i korisne prijed&oge za po,o&janje po&oaja djece koja ,i se mog&a nai u istoj situaciji. -"vojim prijate&jima ,i# poru io da ne do&aze u .i7, da je ,o&je ostati i umrijeti u "iriji/, 41je ak, )* godina5 -1jeci koja tek kreu na put ,i# poru i&a da ,udu jaki, da imaju te&e3on za #itne s&u ajeve, dovo&jno #rane i odjee/. 4 1jevoj ica, )A godina 5 Izjave djece o tome kako se osjeaju u Imigracionom centru pokazuju da se nedostatak in3ormacija, osjeaj neizvjesnosti i nepostojanje osmi&jeni# i djeci pri&ago8eni# aktivnosti drasti no odraavaju na psi#i ko stanje djece. Nji#ovi rodite&ji, koji su za,rinuti i mu eni neizvjesnou i preokupirani svojim ,rigama, ne mogu ,iti do,ra podrka djeci, a ona nemaju komunikaciju izvan porodi nog kruga i to je za nji# veoma 3rustrirajue . "ve to uti e da se djeca u ovakvim ustanovama osjeeju tako &oe da im se i opasnosti koje su doiv&java&i u ratom pogo8enoj zem&ji ini pri#vat&jivijim. 1jeca u Imigracionom centru su nave&a i itav niz prijed&oga za po,o&janje kva&iteta nji#ovog ivota: ;V na nji#ovom jeziku, razgovor, psi#o&og, knjige, #rana koju oni vo&e.

132

1jece ,ez pratnje rodite&ja i&i starate&ja, po 9rotoko&u o saradnji sa !inistarstvom sigurnosti .i7, smjetaju se u sigurnu kuu udruenja !>" ?mmaus koja je &ocirana u B&okotnici kod 6ra anice. "&u,a za pos&ove sa strancima uz sag&asnost privremenog starate&ja, provodi postupak kako ,i osigura&a adekvatan smjetaj. Na osnovu ana&ize rizika koju provodi organ koji vri pri#vat, donosi se od&uka o tome gdje e dijete ,iti smjeteno, u privremenu porodicu i&i specija&izovanu ustanovu. Nakon to se osigura siguran pri#vat, "&u,a uz sag&asnost privremenog starate&ja pokree postupak za povratak djeteta, pri emu o,ez,je8uje putnu dokumentaciju i trokove cje&okupnog povratka. ;okom povratka, u pratnji djeteta je o,avezno i privremeni starate&j, koji u dogovoreno vrijeme i mjesto, predaje dijete nad&enom organu u zem&ji povratka, uz o,ostrano potpisanu potvrdu o prijemu djeteta. ;okom istraivanja na terenu, susret sa djecom neregu&arnim migrantima je ostavio najsnaniji utisak na nas, jer su strogim us&ovima ivota u Imigracionom centru, ,i&i uskraeni za mnoga prava koja su ,itna u ivotu djeteta 4pravo na igru, pravo na in3ormacije, u enje, pravo na svoju ku&turu i is#ranu, socija&ne kontakte i druga5, to se jasno vidi i iz studije s&u aja koja je sastavni dio ovog izvjetaja. Najmanje to se za djecu u Imigracionom centru mog&o u initi, jeste da se prostor u kojem ,orave pri&agodi dje ijim protre,ama, to je i u injeno nakon inicijative koja je potek&a iz ovog istraivanja i za,i&jeenog stanja.

&.2.). Dje"a povratnici po spora"#m# o readmisiji

-Bad smo se vrati&i, nisam mogao vjerovati, ,io sam &jut na majku, ,io sam u depresiji mjesec dana/.4dje ak )J godina, Bise&jak kod ;uz&e5 1jeca koja imaju status povratnika po sporazumu o readmisiji su zajedno sa svojim rodite&jima do,rovo&jno i&i prisi&no vraena iz neke od zema&ja ?vropske unije i&i druge zem&je sa kojom .i7 ima sporazum o readmisiji, a u kojoj nisu do,i&i azi&. 9orodice koje se po ovom osnovu vraaju u zem&ju, od&aze u svoja prvo,itna mjesta stanovanja, a uko&iko nemaju us&ova za to, mogu ,iti smjeteni do *( dana u 2eadmisioni centar, dok ne rijee svoj po&oaj. @ ovoj grupi su naj ee djeca 2omi, koji sa svojim porodicama migriraju u razvijene zem&je u potrazi za ,o&jim us&ovima ivota i kada ne do,iju azi& vraaju se u .osnu i 7ercegovinu. 1jeca povratnici po osnovu sporazuma o readmisiji su u nad&enosti !inistarstva za &judska prava i iz,jeg&ice .i7, i socija&ni# s&u,i u &oka&nim zajednicama u koje se vraaju. -"vaka zajednica iz koje do&azi reamdisiona oso,a je duna da joj pomogne da se sna8e. +,i no su te oso,e ekonomski zavisne, nekad nemaju socija&nu zatitu, ni svoj status i&i nemaju dokumenta, ,oravite i s&. Bod nas je oteavajua oko&nost zato to su raz&i iti pristupi u entitetima i kantonima./ 49redstavnik !inistarstva za &judska prava i iz,jeg&ice .i75 !inistarstvo ima podatke samo o onoj djeci koja su sa svojim rodite&jima smjetena u 2eadmisioni centar u "a&akovcu kod !ostara. + djeci koja se sa porodicama vraaju u svoja prijanja pre,iva&ita nemaju nikakvu evidenciju. Iako ,i centri za socija&ni rad

133

tre,a&i imati podatke o ovim oso,ama, to nije s&u aj, jer one nisu prepoznate kao korisnici prava iz o,&asti socija&ne zatite, po ovom statusu +so,e povratnici po osnovu sporazuma o readmisiji mogu da ostvare prava po drugim osnovama, de3inisanim zakonom o socija&noj zatiti, a&i se onda i podaci o njima vode pod drugim nazivima. Z,og ovakve situacije ne moe se doi do podataka o ,roju djece povratnika po osnovu sporazuma o readmisiji u .i7. Ni o,razovni sistem ne vodi evidenciju o raz&ozima naputanja ko&e, ta se desi kada dijete sa rodite&jima od&azi u zem&je Zapadne ?vrope, niti se ,ore da se dijete po povratku ponovo uk&ju i u ko&u. Iz ti# raz&oga, ni o,razovne institucije ne raspo&au podacima o ovoj djeci. !inistarstvu za &judska prava i iz,jeg&ice .i7 pripada 2eadmisioni centar koji je otvoren po etkom '()*.godine i namijenjen je za pri#vat i z,rinjavanje, na period od *( dana, nai# drav&jana koji se vraaju u .i7 na teme&ju sporazuma o readmisiji. Na&azi se u krugu Iz,jeg&i ko0pri#vatnog centra "a&akovac. +d otvaranja do sada, u %entru je ,oravi&a samo jedna porodica sa petero djece, koja je napusti&a centar nakon zakonski odre8enog roka. 9odrku porodicama koje se do,rovo&jno vraaju prua !e8unarodna organizacija za migracije 4u da&jem tekstu I+!5, a ako je rije o deportaciji, o,avjetava se !inistarstvo sigurnosti .i7. Iz organizacije I+!, koja u svom mandatu ima podrku povratnicima po sporazumima .i7 o readmisiji, ocjenjuju da su iskustva svake porodice druga ija po povratku u zem&ju. "vima su zajedni ki pro,&em ,iroi za zapo&javanje preko koji# su ostvariva&i pravo na zdravstvenu zatitu, jer ako se nisu javi&i mjesec dana gu,e to pravo. 9o zakonu, tek nakon godinu dana se mogu ponovo prijaviti. Ima porodica u kojima su se djeca rodi&a u zem&jama ?vropske unije i nemaju me8unarodne rodne &istove, pa se z,og toga ovde ne mogu upisati u mati ne knjige ro8eni#. !noge od ti# porodica nemaju smjetaj, jer ga nisu ima&i ni prije od&aska, i&i su proda&i imovinu prije nego to su migrira&i. ;akve porodice, ako im optine u koje se vraaju ne iza8u u susret, postaju ,eskunici, iako su veina sa ma&o&jetnom djecom. 9ose,an pro,&em za djecu predstav&ja situacija gu,&jenja kontinuiteta u o,razovanju 4ako su uopte i i&i u ko&u prije migracije u zem&je Zapadne ?vrope5, i ona poveava rizik da ko&u nikad ne zavre. 1jeca koja su ro8ena u zem&jama u koje je porodica migrira&a, z,og nedostatka rodni# &istova i&i z,og siromatva, esto ostaju izvan o,razovnog sistema. -...izuzetno je teka i s&oena nji#ova situacija, rjeenja pozitivna su ug&avnom pojedina na, a sistemskog rjeenja nji#ove situacije nema i ,ojim se da dugo nee ni ,iti. 1jeca su 3rustrirana samim tim to su se mora&i vratiti, jer su vidje&i kako je u ?@. Neki kau da im je drago to su se vrati&i. Nisam ja psi#o&og, a&i veina i# opet napusti zem&ju, jer ja kad zovem da provjerim, u optini kau, nema i#, oni su ve u Njema koj./ 49redstavnik I+!5

13;

1jeca proiv&javaju sve ono kroz ta pro&aze nji#ovi rodite&ji u procesu readmisije. ;a iskustva za djecu su manje traumati na uko&iko je povratak do,rovo&jan, dok su izuzetno teka u s&u aju da se radi o prisi&nom povratku. -!oj tata je ,io na produenje da do,ije vizu i oni kau ne moete vie do,iti vizu. !ora&i smo iznenada krenuti, nismo ima&i vremena da se pripemimo, jedan dan i odma# nazad/. 41je ak, )* godina, Bise&jak kod ;uz&e5. -"amo su zva&i, rek&i da se potpie i odma# smo mora&i kui/. 41jevoj ica, )) godina, Bise&jak kod ;uz&e5. -Bad se moj otac potpisao, ima&i smo par dana i odma# kui. Nismo ima&i papire, mora&i smo ii. !i smo mog&i ostati, a&i smo od&u i&i da odemo kad smo vidje&i da nemamo papire/. 41je ak )( godina, Bise&jak kod ;uz&e5. -!i smo ,i&i u vedskoj u azi&u, nismo nita radi&i. .i&o nam je &ijepo u azi&u, ima&i smo sve. Ima&i smo svoj stan, da&i su nam para. !i smo se,i utedi&i ma&o para, do&e smo ,i&i jednu godinu. Iao sam tamo u ko&u, pri am vedski./ 41je ak )' godina, Bise&jak kod ;uz&e5. -.io sam u 7rvatskoj, tri mjeseca ,&izu Mupanje. ;amo sam radio isto sa otpadom. Mivje&i smo do,ro u stanu, mora&i smo se vratiit vamo opet. Nismo uspje&i puno utediti./ 41je ak)* godina, Bise&jak kod ;uz&e5. -Ja sam ,io u 7o&andiji. .io sam tamo tri i po mjeseca. Iao sam ko&u, tamo sam i trenirao 3ud,a&, super mi je i&o, imam i meda&je. Nisam u io jezik. !orao sam ii u ko&u na #o&andskom, a&i nisam znao.../ 41je ak )) godina, Bise&jak kod ;uz&e5. 1jeca koja su uk&ju ena u istraivanje imaju raz&i ite stavove prema povratku u .i7. Nekim je ao to su mora&i napustiti zem&ju u kojoj su ,i&i, jer su tamo po nji#ovim rije ima ima&i mnogo vie nego to su ima&i ovdje. Veina i# je i&a u ko&u i ,avi&a se drugim zanim&jivim aktivnostima. "amo dvoje djece koja su ,oravi&a u 7rvatskoj nisu i&a u ko&u niti su ,i&a uk&ju ena u druge aktivnosti koje drava organizuje. !anji ,roj djece iskazuje radost z,og povratka kui. -.o&je ovde nego tamo, &jepe je u svojoj zem&ji./ 41je ak )A godina, Bise&jak kod ;uz&e5. -!eni je ,i&o drago, ovde sam s&o,odan, mogu da #odam.;amo ne daju da #odamo gdje #oemo. Ja nisam znao jezik, nisam znao nita, zato nisam #odao, a&i mi nisu ,rani&i./ 41je ak )' godina, Bise&jak kod ;uz&e5. -!eni je ,i&o drago da vidim nenu/, 41jevoj ica )( godina, Bise&jak kod ;uz&e5. Ako perspektivu ova djece pog&edamo samo iz ug&a o,razovanja i anse da ostvare neku pro3esiju za ,udunosti, vidjeemo da su te anse minima&ne. Iako veina ispitane djece ide u ko&u, p&anovi nji#ovi# porodica da ponovo napuste zem&ju i pokuaju do,iti azi& u nekoj od zema&ja ?vropske unije, umanjuju ansu da djeca zavre ko&u. 9rema pokazate&jima koje smo do,i&i u ovom istraivanju, ve&iki ,roj romski# porodica od&azi, ,ez o,zira to se puno i ne nadaju da e do,iti dozvo&u da ostanu, jer i par mjeseci koje

13<

provedu sa porodicom u nekoj od zema&ja Zapadne ?vrope njima puno zna i da poprave svoje 3inansije, da saniraju neke zdravstvene pro,&eme i s&. 9roces readmisije se negativno odraava na ponovno uk&ju ivanje djece u ko&u, jer odsustvovanje od neko&iko mjeseci dodatno oteava djeci sav&adavanje nastavnog gradiva. 9ored toga, istraivanje je pokaza&o da mnoge porodice ve p&aniraju novi od&azak i da imaju razra8enu dinamiku naputanja .i7. -Ja sam napustio ko&u./ 41je ak )' godina, Bise&jak kod ;uz&e5. -Ja sam zavrio J razreda i neu da&je, ma da,e, kad ,i mi p&aa&i ja ne ,i iao u ko&u ovde./ 41je ak )J godina, Bise&jak kod ;uz&e5. -Ja sam zavri&a deveti, sad u u srednju za 3rizera./ 41jevoj ica )A godina, Bise&jak kod ;uz&e5 @ Bise&jaku, i osta&im zajednicama oko ;uz&e, za djecu povratnike po sporazumu o readmisiji udruenje -Zem&ja djece/ iz ;uz&e rea&izuje programe podrke koje 3inansijski podrava "ave t#e %#i&dren kance&arija za "jeverozapadni .a&kan, a koji podrazumijevaju asistenciju porodicama u ostvarivanju parava na pristup socija&noj i zdravstvenoj zatiti, te uk&ju ivanje djece u o,razovni sistem i pomo djeci da zavre ko&u. 9rva ,itna pomo koju pruaju stanovnicima ovi# zajednica je upis djece i odras&i# u mati ne knjige ro8eni#, jer je to pretpostavka za ostvarenje svi# osta&i# prava. Na osnovu do,ijeni# podataka o djeci povratnicima po sporazumu o readmisiji moe se zak&ju iti da se ogromna veina vraa u isto siromatvo i socija&nu isk&ju enost iz koji# su i pokua&i po,jei. "amo su rijetke porodice koje su uspje&e utediti dovo&jno da izgrade kuu i osiguraju ,o&je us&ove ivota.)L) to je dui ,oravak djece u nekoj od zema&ja Zapadne ?vrope, i&i ako su djeca tamo ro8ena, to je nji#ov povratak i integracija tea. -Najvei pro,&em su djeca koja su i&i kao ma&a oti&a u ?@ i&i su tamo ro8ena, ona nemaju anse da se adaptiraju i integriu u domae us&ove. Zaista im je teko. ;amo je recimo jedna djevoj ica ivje&a u toko&mu a sada se vrati&a u neko se&o gdje nema ni as3a&tnog puta, to je za nji# sada ku&turo&oki, materija&ni i svaki drugi ok./ 49redstavnica I+!5 -Jedna je ,i&a A god u 7o&andiji gdje je radi&a neprijav&jeno, na tu8e dokumente. Nji#ova erka je tamo i&a u ko&u, a sin im se tamo rodio. +ni ovde imaju svoju kuu, a do,i&i su neki grant, pa je otac kupio traktor, o,ra8uju zem&ju. "ad su presretni, ne ,i i&i nazad. 9o nji#ovim rije ima tamo nije 3unkcionisa&o. Bako su oni rek&i, mora&i su iz,jegavati po&iciju. 1jevoj ici se dopada ovde, sve mi je &ijepo, samo mi je ko&a runa. +na je divno o,u ena, navik&a se ve na jedan na in ivota, samim tim to je primijeti&a da ko&a nije okre ena, vidi da je druga ije. A&i to je jedan svijetao primjer./4 9redstavnik I+!5
1A1

9rimjer "tudija s&u aja *

13>

"vi nai ispitanici, kako djeca, tako i odras&i, navode da se ma&o u&ae u integraciju povratnika po sporazumu o readmisiji. +ni su i da&je ,ez zapos&enja, veina ,ez #umani# us&ova smjeta, izvan sistema socija&ne i zdravstvene zatite i sa novim p&anovima za naputanje zem&je. 1jeca su nas upozna&a da ponovo p&aniraju u 7o&andiju, ;ursku, vajcarsku. -"vaka zajednica iz koje do&azi readmisiona oso,a je duna da joj pomogne da se sna8e. +,i no su to ekonomski zavisne oso,e, one ponekad nemaju socija&nu zastitu, ni svoj status i&i nemaju dokumenata, ,oravite. "tvar je to moramo vie raditi na o,uci, razvoju kaciteta, vr&o ,rzo emo napuniti readmisioni centar, a to nije smisao. +n je samo za tranzit. "ocija&ne s&u,e moraju ,iti dovo&jno edukovane/. 49redstavnik !inistarstva za &judska prava i iz,jeg&ice5. Ima primjera koji pokazuju da su ,oravkom u zem&jama ?vropske unije porodice uspje&e utediti i ta sredstva iskoristiti za stvaranje ,o&ji# us&ova za ivot. 1jeca su u i&a jezik zem&je u kojoj su ,i&a, stek&a #igijenske navike i razvi&a pri#vat&jivije o,rasce socija&ni# odnosa. !e8utim, puno je vie oni# koji svojim povratkom nastav&jaju ivot u jo teim us&ovima od oni# z,og koji# su od&u i&i da migriraju. 1rava nema programe ekonomske pomoi porodicama koje se vrate po sporazumu o readmisiji, pa ako one po drugim kriterijima ne ostvaruju pravo na socija&nu pomo, ostaju potpuno nez,rinute.

#$%$&'roci migracija i s eci(ini ri'ici 'a djecu u okretu

5.3.1. U"roci mi%racija Najvie in3ormacija o uzrocima migracija smo do,i&i od djece u toku istraivanja, od pro3esiona&aca koji rade sa njima i od predstavnika domai# i me8unarodni# organizacija. 9ostoje raz&ike u tome kako se uzroci migracija procjenjuju za raz&i ite grupe djece u pokretu. Naj ei uzroci koji vode do dje jeg rada i=i&i ivota na u&ici su: 0 siromatvo, 0 ne,riga i zanemarivanje od strane rodite&ja 0 socija&na isk&ju enost, 0 nasi&je u porodici, 0 nizak stepen o,razovanja rodite&ja, 0 vaspitna zaputenost 0 ,o&esti zavisnosti rodite&ja 0 nein3ormisanost 0 osjeaj ,espomonosti i ,ezperspektivnosti.

13?

/2adim, skup&jam e&jezo radim nave e. 1ugo ve radim. 2adim od tri sata pa do nave e, u .rijeu skup&jam e&jezo/ 4 1jevoj ica, )( godina 5 -"ada e sezonski pos&ovi, ,ie puno interne migracije, p&antae po 7ercegovini. @zee i# im je stariji ma&o&jetnik, nema ni ugovora, nema nita./ 49redstavnik I+!5 -Najvei ,roj ove djece niti su ,eskunici, ni de&inkventi. @g&avnom su to nezatiena djeca ugroena raz&i itim o,&icima rizika, nasi&ja i eksp&oatacije. 1jeca u&ice iz&oena su prostituciji, trgovini drogama, te drugim o,&icima krimina&a protiv &judi i&i imovine.< 49redstavnik I+!5. 9ro3esiona&ci koji rade sa djecom navode s&jedee uzroke za trgovinu djecom: = siromatvo, = socija&na isk&ju enost, = nizak o,razovni status, = dis3unkciona&nost porodica, = negativan uticaj vrnjaka = nein3ormisanost djece o rizicima i opasnostima koje im prijete. 1jeca povratnici po osnovu sporazuma o readmisiji, pro3esiona&ci koji rade sa njima, predstavnici me8unarodni# i &oka&ni# organizacija, navode uzroke sve veeg ,roja oso,a koje su trai&e i nisu do,i&e azi& u inostranstvu, z,og ega su vraeni u .i7 i trenutno imaju status povratnika po sporazumu o readmisiji: = nedostatak pos&a, = siromatvo = osjeaj ,ezperspektivnosti, = margina&izovanost, = diskriminacija = nedostatak in3ormacija = -@ ovu .osnu nema nita da se radi, a opet tamo negdje ima./ 41je ak povratnik po sporazumu o readmisiji5 1jeca neregu&arni migranti iz "irije, navode ,ez,jednost u zem&ji za#vaenoj ratom kao g&avni raz&og nji#ovog od&aska. +ca porodice je trai&a po&icija, z,og ega su od&u i&i da napuste zem&ju. @zroci migracija oso,a koje uivaju me8unarodnu pravnu zatitu u .i7, koje do&aze iz "r,ije, odnosno Bosova, ,i&i su ,ez,jedonosne prirode. .rojne porodice su po,jeg&e pred NA;+ ,om,ardovanjem "r,ije )LLL. godine kako ,i spasi&i ivot. +no to je zajedni ko za sve grupe djece u pokretu jeste injenica da su nji#ovi dosadanji us&ovi ivota i uzroci koji su dove&i do migracija ,i&i nepovo&jni za nji#ov optima&an psi#o3izi ki razvoj, ,i&o da se radi o siromatvu, ivotnoj ugroenosti od oruani# suko,a, margina&izaciji i diskriminaciji, nasi&ju i&i drugim vidovima eksp&oatacije. !igracije dodatno oteavaju nji#ov po&oaj i poveavaju stepen ugroenosti.

13@

Bako u vrijeme trajanja istraivanja u .i7 nije ,i&o ni jedno dijete trai&ac azi&a i&i neregu&arni migrant ,ez pratnje, nismo mog&i saznati nji#ovu procjenu uzroka za migracije, kao ni nji#ova iskustva tokom putovanja. @ s&u ajevima kada se djeca kreu sa rodite&jima, od&uku o putu donose rodite&ji, a djeca do,iju instrukcije koji# se moraju strogo pridravati u toku puta. 1jeca koja do&aze i kojima je .i7 tranzitna zem&ja, raz&ikuju se po imovinskom statusu. "amo ma&i ,roj porodica ne oskudijeva u novcu, a po nji#ovoj djeci se vidi da su u zem&ji porijek&a redovno i&i u ko&u, u i&i eng&eski jezik i ,avi&i se drugim aktivnostima prema svojim interesovanjima. /9ro&e godine smo primi&i tri porodice sa djecom iz "irije uzrasta od * god do )J godina, svi su ,i&i zdravi, u#ranjeni, vakcinisani, nisu ima&i teak put do nas 0 ima&i su novca. Vidi se da su djeca ,i&a uk&ju ena u o,razovni program, govore eng&eski, prate moderne te#no&ogije. Nije ,i&o potre,no saniranje nego samo praenje.< 49redstavnik 3ondacije .7IM5

5.3... Speci:i)ni ri"ici "a djec# # po!ret# "amo iskustvo putovanja, prema iskazima djece, se raz&ikuje od grupe do grupe. -jeca koja rade i/ili ive na ulici i koja su sta&no u pokretu, samo kretanje ne doiv&javaju kao put. 9o nji#ovoj procjeni najvea opasnost im prijeti od automo,i&a 4sao,raaja5 i po&icije koja i# moe privesti. 1jeca navode i druge rizike kojim su iz&oena djeca na u&ici. -!eni su najvea opasnost auta. 9o&icija me ganja a ja im po,jegnem/. 41jevoj ica )( godina, "arajevo5 -1a i# neko kidnapuje, sakati, proda ograne, odvede u drugu zem&ju da prosi. Nu&i smo takvi# s&u ajeva/.4 1jevoj ica, )' godina, udruenje -Zem&ja djece/ ;uz&a5 -9a i taj ma&i eri3 pui i cigare, a ima D godina. 6dje je njegova ,udunost/I, 1jevoj ica )( godina, udruenje -Zem&ja djece/ ;uz&a5 -+ni prodaju, sad npr. moj ro8ak trai enu i moj otac ponudi mene da se udam za ro8aka i oni sad p&ate to u se udati za njega. 9&ate recimo A((, )((( B! samo da ,i# ja do&a tamo i onda kasnije me tjeraju da prosim i neto s&i no. Znamo takve s&u ajeve/. 4 djevoj ica )A godina, udruenje -Zem&ja djece/ ;uz&a5 -Niko ne pita djevojke da &i e&e da se udaju i&i ne. +ne se i ne udaju ,a, nego se samo prese&e tamo, samo se uzmu/. 41je ak )* godina, udruenje -Zem&ja djece/ ;uz&a5 -jeca koja uivaju status me$unarodne pravne zatite , iji su rodite&ji iz,jeg&i sa Bosova, naj ee su ro8ena u .i7 nemaju migrantskog iskustva, a&i znaju, na osnovu pri e rodite&ja da su do&i iz ,ez,jedonosni# raz&oga. +va djeca sa svojim rodite&jima

13A

preiv&javaju u Iz,jeg&i ko0pri#vatnom centru nadajui se od&asku u neku drugu zem&ju u kojoj e imati ,o&ji ivot. +va grupa djece, kao to je ve istaknuto, itavo svoje djetinjstvo nije ima&a dom i teko se nadati da e se pos&jedice toga moi nadoknaditi. "ocija&na deprivacija i 3izi ka izo&ovanost djece u iz,jeg&i kom centru svakako su rizik koji uti e na socija&nu poziciju djece u zajednici i nji#ovim vrnja kim grupama, a cije&u porodicu ostav&ja na margini. -"ve je teko, ne moemo da idemo, uvijek smo zatvoreni/.4 1jevoj ica L godina, Iz,jeg&i ki centar 5 -Nai drugari iz ko&e nas nikad ne zovu na ro8endan/.41je ak )) godina, Iz,jeg&i ki centar 5 -Ja ,i# vo&jeo da ivim negdje vani, da ne ivim ovdje, #ou da ivim 3ino/. 41je ak )) godina, iz,jeg&i ki centar 5 -Ja ,i# da se rodite&ji s&au u ,raku, pa da mi djeca nemamo pro,&ema/.4 1jevoj ica L godina, Iz,jeg&i ki centar5. -Ja ,i# da se niko ne sva8a u kampu/.4 1je ak D godina, Iz,jeg&i ki centar 5 -jeca neregularni migranti ne navode nita dramati no u toku putovanja kom,ijem iz "irije u ;ursku, ni iz ;urske u .i7. "tra# da i# ne u#vati po&icija je osnovna emocija koja je prati&a ovo putovanje. -Bada smo krenu&i iz "irije jo neko&iko porodica je krenu&o sa nama, putova&i smo mra nim kom,ijem i krenu&i smo u ;ursku/. 4 1je ak )) godina, Imigracioni centar5. -Na putu smo se osjea&i usam&jeno, umorno, ,ijesno.../ 4dje ak )* godina, Imigracioni centar5. -Ja ne znam da &i ,i# mog&a da putujem sama, porodica mi je najvea podrka i ako je meni ovaj put ovako teak sa njima, ne e&im ni da mis&im kako je onima koji su sami, koji se ,oje, nemaju sa kim ni da pri aju. 1jeci koja tek kreu na put ,i# poru i&a da ,udu jaki, da imaju te&e3on za #itne s&u ajeve, dovo&jno #rane i odjee/ 4 djevoj ica )A godina, Imigracioni centar5. -jeca povratnici po sporazumu o readmisiji nisu ima&a dramati ni# iskustava u toku putovanja. Iz razgovora sa djecom se moe zak&ju iti da je povratak sastavni dio putovanja, da porodice od&aze sa namjerom da ostanu to due iako znaju da su im ma&e anse da do,iju vizu. 1jeca koja su sa svojim porodicama deportovana se prisjeaju da su se mora&i ,rzo vratiti i da nisu ima&i vremena ni da se spakuju. +va grupa djece je svojim ,oravkom u razvijenim zem&jama osjeti&a ta zna i ivjeti u organizovanim drutvenim sistemima, gdje su osigurana osnovna prava: socija&na zatita, pravo na o,razovanje, pravo na zdravstvenu zatitu. 9ose,an pro,&em predstav&ja povratak djece koja su ro8ena u zem&jama u koje su porodice migrira&e iz .i7, kao i djeca koja su u tim zem&jama dugo ,oravi&a. Nji#ovim povratkom dramati no se mijenjaju oko&nosti u kojima ive i to se moe negativno odraziti na porodi ne odnose, te na nji#ov da&ji razvoj i s&. 9ro,&em povratka za svu djecu

1;0

koja se vraaju po osnovu sporazuma o readmisiji je u tome to se oni sa porodicama vraaju u siromatvo, nezapos&enost, ,ezperspektivnost i sve ono iz ega su pokua&i po,jei. 9ro3esiona&ci koji su uk&ju eni u istraivanje navode da sva djeca u pokretu imaju nepovjerenje prema institucijama sa kojima se sreu na putu. Na prvom mjestu je stra# od po&icije. Ve su navedeni s&u ajevi koji opisuju ponaanje po&icije i stra# djece od susreta sa njima. 9o&icija za djecu u pokretu zna i #vatanje, privo8enje i zatvaranje. 1jeca u pokretu preiv&javaju strepnje i stra#ove svoji# rodite&ja od toga da &i e do,iti vizu i&i e ,iti deportovani, kako e i&ega&no prei granicu i s&. Z,og diskriminacije sredine, djeca u pokretu imaju osjeaj srama i krivice, kao da su ona odgovorna za po&oaj u kojem se na&aze. +sjeaj neizvjesnosti i stra# od nepoznatog je veoma prisutna emocija u ivotu djece u pokretu. Bod djece koja dui period ive sa negativnim emocijama mogu se javiti razna psi#i ka i somatska o,o&jenja.

&2anjivi su na prvom mjestu samim pripadanjem jednoj od ovi# grupa, ,i&o da su iz,jeg&ice i&i traioci azi&a i&i rase&jeni. +ni se suo avaju sa odre8enim rizicima sa kojima se osta&a popu&acija ne suo ava. Isto vai i za 2ome, jer su to&iko iz&oeni diskriminaciji i margina&izaciji. 9ovr# toga to su ugroeni pripadanjem toj grupi, oni su dodatno i djeca. ;o to su djeca je rizik i pose,na karakteristika po se,i, pose,na vrsta ranjivosti, npr, djeca koja putuju sama i&i djeca ,ez pratnje odras&i# su izuzetno ranjiva kategorija. Jasno je onda da je nji#ova ranjivost jako ve&ika. I djeca koja putuju sa svojim rodite&jima, i&i odras&om pratnjom ,i tre,a&o da su ma&o sigurnija a&i to se nikad ne zna, jer djeca mogu ,iti i z&oupotre,&jena od nji#, ak i rodite&ja.< 49redstavnk @N7%25
Na in ivota djece koja rade i=i&i ive na u&ici, djece povratnika po sporazumu o readmisiji, a&i i djece iz neki# drugi# grupa iz&oen je riziku od raz&i iti# vidova eksp&oatacije, ma&o&etni ke trudnoe, in3ekcije 7IV0om, #epatitisom, seksua&no prenosivim i drugim ,o&estima koje mogu da ,udu pos&edica dugogodinjeg ,oravka u neadekvatnim us&ovima. 9ose,nom riziku su iz&oena djeca u pokretu koja su -pravno nevid&jiva/, odnosno, koja nisu upisana u mati ne knjige ro8eni#. Z,og toga to nisu upisani u mati nu knjigu ro8eni# veoma su pod&oni svim vrstama z&oupotre,e i eksp&oatacije i dodatno su iz&oeni riziku da postanu rtve trgovine &judima i&i trgovine organima. 9o izjavama upravnika Iz,jeg&i ko 0 pri#vatnog centra, i pro3esiona&aca iz ustanova socija&ne zatite, uk&ju eni# u podrku djeci koja uivaju me8unarodnu pravnu zatitu, ova djeca manje su iz&oena riziku od dodatnog z&osatav&janja i eksp&oatacije za#va&jujui organizovanom sistemu podrke i od institucije i od >ondacije .7IM. +vim programom podrke u,&aavaju se pos&jedice smanjene rodite&jske kompetencije z,og niskog o,razovnog nivoa, ,o&esti i osjeaja nemoi da rijee egzistencija&ne pro,&eme svoje porodice.

1;1

" o,zirom da djeca u pokretu pripadaju raz&i itim socija&nim, ku&turo&okim i drutvenim kategorijama, nerjetko su, z,og speci3i ni# oko&nosti u kojima se kreu i ive, rtve ne#umanog i ne&judskog postupanja z,og ega za#tjevaju pose,an pristup i ,rigu, te uspostavu nezavisnog me#anizama za praenje i eva&uaciju programa koji se rade sa njima. Za djecu u pokretu tre,a osigurati adekvatan sistem zatite koji ,i se zasnivao na individua&nom pristupu svakom djetetu. +vakav idividua&izovani pristup podrazumijevao ,i prepoznavanje speci3i ni# potre,a svakog djeteta, te pruanje podrke primjerene uzrastu i speci3i nom kontekstu, koja ,i osigura&a i participaciju djeteta i uvai&a osta&e principe na kojima po ivaju prava djeteta.

1;2

VI PCO:C@MI 9@ 9@J>I>U D?*C* U PO;C*>U

6.1. 9a,tita dje"e 1 !o(ret1 na dravnom nivo1
Zatita veine grupa koje pripadaju djeci u pokretu u nad&enosti je dva ministarstva, !inistarstva sigurnosti .i7 i !inistarstava za &judska prava i iz,jeg&ice .i7. Za uspjenu praksu u radu sa djecom u pokretu neop#odna je sta&na saradnja nad&eni# ministarstava i me8unarodni# organizacija koje imaju direktan mandat u ovoj o,&asti, 4@N7%2 i I+!5 i&i su indirektno zadueni za zatitu djece 4@nice3 i "ave t#e %#i&dren5, i&i pak +rganizacija za evropsku ,ez,jednost i saradnju 4u da&jem tekstu +"%?5 koja se izme8u osta&og ,avi pitanjima v&adavine prava.

6.1.1.Ministarstvo sig1rnosti 4i5

!inistarstvo sigurnosti .i7 je nad&eno za zatitu djece strani# drav&jana, koji su u pratnji rodite&ja i&i ,ez pratnje i&ega&no u&a u .i7, za djecu koja trae azi&, za djecu rtve trgovine &judima i za djecu povratnike po sporazumu o readmisiji. !inistarstvo sigurnosti .i7 svoju dje&atnost vezanu za djecu migrante rea&izuje kroz rad neko&iko sektora i s&u,i: "ektor za imigraciju, "ektor za azi&, "ektor za me8unarodnu saradnju i evropske integracije i "&u,a za pos&ove sa strancima. Se!tor "a imi%racij# "ektor za imigraciju vri upravne i druge stru ne pos&ove koji se odnose na p&aniranje i provo8enje po&itike u o,&asti imigracije u .i7, vri pos&ove koji se odnose na izradu prednacrta i nacrta zakona i podzakonski# akata a u oko&nostima gdje je ugroen ivot i opstanak ne moe ,iti rije i o ostvarenju osta&i# prava vani# za rast i razvoj djece, te prati stanje u vezi sa postizanjem evropski# standarda u ovoj o,&asti. ;ako8e, rea&izuje pri#vat drav&jana .i7 po sporazumima o readmisiji, vri pri#vat i smjetaj stranaca rtava trgovine &judima, vri ana&izu i izvjetavanje, te druge pos&ove i zadatke koji po svojoj prirodi spadaju u nad&enost ovog "ektora. Se!tor "a a"il "ektor za azi& je nad&ean za djecu strance koji trae me8unarodnu zatitu 4azi&5 u .i7. 9od ingerencijom ovog sektora je i Azi&antski centar. Se!tor "a me;#narodn# saradnj# i evrops!e inte%racije Nad&enost ovog sektora ini koordinacija svi# aktera koji imaju veze sa trgovinom &judima. @ okviru ovog sektora radi +dsjek za ,or,u protiv trgovine &judima.

1;3

6&avni zadatak +dsjeka za ,or,u protiv trgovine &judima je provo8enje 1ravnog akcionog p&ana. +ni prikup&jaju podatke sa terena i pripremaju izvjetaje, koji sadre i podatke o djeci rtvama trgovine &judima. Nisu u direktnom kontaktu sa djecom, ve su taj dio nad&enosti prenije&i na nev&adine organizacije i centre za socija&ni rad. Sl#'$a "a poslove sa strancima "&u,a za pos&ove sa strancima je upravna organizacija u sastavu !inistarstva sigurnosti .i7. Ima operativnu samosta&nost, a osnovana je radi o,av&janja upravni# pos&ova vezani# za kretanje i ,oravak stranaca u .i7, koji su propisani Zakonom o kretanju i ,oravku stranaca i azi&u. +rganizacijske jedinice "&u,e za pos&ove sa strancima su terenski centri koji se na&aze u: "arajevu, Isto nom "arajevu, .anjoj Suci, !ostaru, Zenici, ;ravniku, .ije&jini, ;re,inju, 6oradu, ;uz&i, Sivnu, Sju,ukom, +raju, .i#au, .r kom i 1o,oju. Imigracioni centar je organizaciona jedinica "&u,e van njenog sjedita. !inistarstvo sigurnosti .i7 ima potpisan protoko& o saradnji sa nev&adinim organizacijama !>" ?mmaus i !edica Zenica, koje preuzimaju ,rigu o djeci ,ez pratnje, i&i u s&u ajevima kada su i majka i dijete rtve trgovine &judima. !inistarstvo 3inansira smjetaj, #ranu, zdravstvenu zatitu i osta&e potre,e djece smjetene u sigurne kue. 9ored ove dvije organizacije !inistarstvo ima potpisan protoko& o saradnji sa udruenjem -Vaa prava/, koje oso,ama iz nji#ove nad&enosti prua ,esp&atnu pravnu pomo.

6.1.2.Ministarstvo 'a lj1ds(a !rava i i'3jegli"e 4i5

!inistarstvo za &judska prava i iz,jeg&ice .i7 u okviru svoji# nad&enosti pose,no se stara o pravima: djece koja uivaju status me8unarodno pravne zatite u .i7 i djece povratnika drav&jana .i7 koji se po osnovu sporazuma o readmisiji vraaju u zem&ju. +sim toga, !inistarstvo se u saradnji sa nad&enim entitetskim ministarstvima i .r ko 1istrikom .i7 stara i o djeci koja su u statusu rase&jeni# oso,a unutar .i7. @ okviru !inistarstva postoje dva pri#vatna centra: Iz,jeg&i ko0pri#vatni centar "a&akovac, u kojem su smjetena djeca koja imaju status me8unarodno pravne zatite i 2eadmisioni centar "a&akovac, u kojem se smjetaju, na period do *( dana, djeca koja se sa svojim rodite&jima i&i starate&jima vraaju po osnovu sporazuma o readmisiji. !inistarstva imaju potpisane protoko&e o saradnji sa domaim nev&adinim organizacijama, koje pruaju ,esp&atnu pravnu pomo, psi#osocija&nu podrku, kao i osta&e potre,ne vrste pomoi.

1;;

6.2. o"ijalna 'a,tita

"ocija&na zatita djece i porodica sa djecom u .i7 je organizovana kroz socija&nu, dje iju i porodi no0pravnu zatitu. +va o,&ast ure8ena je kroz entitetske, kantona&ne i zakone .r ko 1istrikta o socija&noj zatiti, dje ijoj zatiti i porodi ne zakone. Zatita se, prvenstveno, provodi putem centara za socija&ni rad i ustanova socija&ne zatite. Zakonom su utvr8eni raz&i iti o,&ici i prava iz socija&ne, dje ije i porodi ne zatite, koji su zasnovani na principima &judski# prava, a usmjereni su na odre8ene kategorije djece u stanju socija&ne potre,e. Bao to je u dije&u koji se odnosi na ana&izu zakonske regu&ative istaknuto, prava na socija&nu zatitu djece u pokretu nije na isti na in regu&isana na cije&oj teritoriji .i7. @ >.i7 nisu prepoznate pojedine kategorije djece koje de3iniemo kao djecu u pokretu: djeca uk&ju ena u rad i=i&i ivot na u&ici, djeca rtve trgovine &judima, iz,jeg&a i rase&jena djeca, djeca povratnici po sporazumu o readmisiji i s&. @ veini s&u ajeva ova djeca se svrstavaju u vaspitno zanemarenu, odnosno zaputenu djecu, to za pos&jedicu ima pruanje socija&ne zatite koja nije adekvatna nji#ovim stvarnim potre,ama i interesima. @ 2epu,&ici "rpskoj i .r ko 1istriktu je situacija mnogo povo&jnija, jer su u nji#ovim zakonima o socija&noj zatiti kao korisnici prepoznate sve grupe djece pokretu. Bada govorimo o unapre8enju po&oaja djece u pokretu u .i7 sistem socija&ne zatite je odgovoran za pruanje podrke djeci i nji#ovim porodicama. Neusk&a8enost zakonski# rjeenja u entitetima se odraava i na neujedna enost vrste i o,ima us&uga koje se pruaju djeci u pokretu. Zakon o socija&noj zatiti 2" prepoznaje pravo na dnevno z,rinjavanje, kao o,&ik direktne pomoi ovoj djeci. +stvarivanje ovog prava rea&izuje se kroz raz&i ite vrste organizovani# dnevni# us&uga i ,oravaka izvan v&astite porodice, kroz koje se o,ez,je8uju is#rana, njega, uvanje, ,riga o zdrav&ju, vaspitanju i o,razovanju, psi#osocija&na re#a,i&itacija, radna okupacija i druge us&uge. 1nevno z,rinjavanje moe se o,av&jati u drugoj porodici, ustanovi socija&ne zatite, zase,nim centrima i&i dnevnim ,oravcima koje organizuju i pruaju javne ustanove, udruenja gra8ana, vjerske zajednice i druga pravna &ica. @ >.i7, pored centara za socija&ni rad, nije predvi8en ni jedan drugi vid ustanove koja ,i prua&a pomo i podrku djeci u pokretu. +vako regu&isana socija&na zatita u >.i7 negativno se odraava na p&aniranje i sistemsko provo8enje zatite djece u pokretu i oteava samoodrivosti postojei# o,&ika zatite pojedini# kategorija djece u pokretu koje se organizuju u okviru nev&adini# organizacija, prvenstveno za#va&jujui donatorskim sredstvima.

6.2.1.Centri 'a so"ijalni rad

Zakoni o socija&noj zatiti, u o,a entiteta i u .r ko 1istriktu, odre8uju centar za socija&ni rad kao g&avnu ustanovu preko koje se ostvaruje veina prava iz o,&asti socija&ne zatite.

1;<

+ni su u &oka&nim zajednicama zadueni za koordinaciju sa drugim institucijama, kao i sa viim nivoima v&asti, kako ,i se osigura&a socija&na zatita i prui&e us&uge &icima u stanju socija&ne potre,e, naro ito djeci i nji#ovim porodicama. +ve ustanove rade na &oka&nom nivou i nji#ovo 3inansiranje je osigurano iz &oka&ni# ,udeta. "ve optine nemaju organizovane centre za socija&ni rad, tako u >.i7, pored AL optinski# centara za socija&ni rad i dva kantona&na centra za socija&ni rad, u u dvadest i jednoj manjoj optini postoje optinske s&u,e za ostvarivanja prava iz sistema socija&ne zatite. @ 2epu,&ici "rpskoj, pored etrdeset i pet centara za socija&ni rad, sedamnaest manji# optina ima optinske s&u,e koje o,av&jaju pos&ove socija&ne i dje je zatite. ;o dovodi do toga da veina ovi# ustanova, pogotova u ma&im sredinama, nemaju dovo&jno kapaciteta, ni materija&ni# ni &judski#, da odgovore na sve zakonske o,aveze i potre,e stanovnitva. -%entri za socija&ni rad imaju ,o&je prakse u nekim podru jima i puno gore u drugim. "istem ne 3unkcionie jednako, prvo nije pod jedom kapom, drugo raz&i ite prakse, raz&i iti zakoni, 3inansiranja, nivo o,uke, ,roj zapos&eni#. @ nekim centrima za socija&ni rad ima samo jedan zapos&eni. !ora se poja ati nji#ov rada kako ,i zapos&eni mog&i da se nose sa svim izazovima./ 49redstavnik I+!5. @ kontekstu ovog istraivanja pose,no su vane dunosti i o,aveze %entara za socija&ni rad kao organa starate&jstva, koje se og&edaju kroz o,avezu da se stara o zatiti prava i naj,o&jeg interesa djece ,ez rodite&jskog staranja i djece stranaca u .i7 ,ez pratnje rodite&ja i&i starate&ja, i ovaj segment dje&atnosti centara za socija&ni rad 3unkcionie na zadovo&javajui na in. Zapos&eni u centrima za socija&ni rad su do,i&i odre8enu edukaciju, a&i ,i ona tre,a&a ,iti kontinuirana, uz osiguranu eva&uaciju primjene ste eni# znanja. Niko u centrima ne prati koji su aktue&i pro,&emi djece u pokretu. Na osnovu izjava veine pro3esiona&aca iz v&adini# institucija i nev&adini# organizacija, centri za socija&ni rad u ovom asu nemaju kapacitete da odgovore na potre,e zatite djece u pokretu. 9otre,no je du,inski ana&izirati iskustva, kapacitete i resurse centara za socija&ni rad, u kontestu rada sa djecom u pokretu, u cije&oj .i7.

6.2.2. Dnevni "entri 'a dje"1 1(lj1$en1 1 ivot iGili rad na 1li"i i dje"1 1 ri'i(1 da to !ostan1
1nevni centri za djecu uk&ju enu u ivot i=i&i rad na u&ici i djecu u riziku da to postanu prepoznati su od mnogi# re&evantni# dravni# institucija kao pozitivan i inovativan mode& podrke i zatite ove popu&acije djece u .i7. Bao takvi, posta&i su sastavni dio mjera i akcija strateki# dravni# dokumenata u o,&astima zatite djece od nasi&ja, z&oupotre,e i iskoriavanja, uk&ju ujui i 1ravnu stategiju suprotstav&janja trgovini &judima u .i7 za period '()*0'()A. godina.

1;>

@ .osni i 7ercegovini trenutno 3unkcionie pet 1nevni# centara za djecu uk&ju enu i ivot i rad na u&ici i&i su u riziku da to postanu, i to u: "arajevu, ;uz&i, .anjoj Suci, !ostaru i Zenici. 9rvi 1nevni centar osnova&o je udruenje /Zem&ja djece/ iz ;uz&e, po etkom '(((.godine. " razvijanjem us&uge razvi&a se i struktuirana koncepcija dnevni# centara kakva postoji danas. @spostav&janjem saradnje izme8u ove organizacije i organizacije "ave t#e %#i&dren '((D. godine, zapo et je proces mu&tip&ikacije ovoga mode&a rada u grad "arajevo, tako da je ve '((L. godine, u partnerstvu sa J@ Bantona&nim centrom za socija&ni rad "arajevo, otvoren 1nevni centar i u ovom gradu. Iste godine Institucija +m,udsmana za &judska prava .i7 je, nakon provedenog istraivanja o prosja enju djece na podru jima "arajeva, .anje Suke, !ostara, ;uz&e i .r ko 1istrikta, o,javi&a "pecija&ni izvjetaj o pro,&emu prosja enja djece u .i7 koji je pokazao da ne postoji adekvatna sistemska podrka djeci uk&ju enoj u ivot i=i&i rad na u&ici. !ode&i dnevni# centara iz ;uz&e i "arajeva su ocijenjeni kao veoma do,ri, a jedna od k&ju ni# preporuka, koja je upuena svim &oka&nim zajednicama, ,i&a je da se u svim optinama u .i7 u svr#u preveniranja pro,&ema, a&i i z,rinjavanja ove djece, preduzmu sve neop#odne mjere i aktivnosti kako ,i se u to skorije vrijeme uspostavi&i dnevni centri po uzoru na ve postojee. Nakon "pecija&nog izvjetaja, +ptina Zenica i %entar za socija&ni rad iz Zenice su '()(. godine pokrenu&i inicijativu otvaranja dnevnog centra i pri#vatne stanice na ovom podru ju drave, a rea&izaciju su, uz 3inansijsku podrku same +ptine, povjeri&i @druenju !edica Zenica. Iste godine organizacija "ave t#e %#i&dren o,rati&a se i udruenju -Nova generacija/ iz .anje Suke sa inicijativom otvaranje dnevnog centra u .anjoj Suci, kao dodatnom us&ugom ve postojee pri#vatne stanice koja je uspostav&jena u saradnji %entrom za socija&ni rad .anje Suke. 6odinu dana pos&ije i 6rad !ostar do,io je dnevni centar kojim uprav&ja udruenje -A&truist/, uz 3inansijsku podrku "ave t#e %#i&dren. 1nevni centri, kao pose,na us&uga u sistemu socija&ne zatite, namijenjeni su djeci uzrasta od (0)D godina, koja se na teritoriji grada, odnosno optine, na8u u pronji, skitnji, radnoj eksp&oataciji i drugim vidovima z&oupotre,e i iskoriavanja, kao i djeci koja su u riziku da ive i&i rade na u&ici, ,ez o,zira na po&, etni ku, rasnu, socija&nu i&i ,i&o koju drugu pripadnost. 9os&jednji# godina intenziviran je rad i sa rodite&jima ove djece u ci&ju podizanja svijesti i usvajanja vjetina za odgovorno rodite&jstvo, te pruanja podrke u procesu pravi&nog rasta, razvoja i o,razovanja nji#ovog djeteta. "vr#a 1nevni# centara za djecu uk&ju enu u ivot i=i&i rad na u&ici i djecu u riziku je doprinos o,ez,je8ivanju to potpunijeg ostvarivanja prava ove grupe djece, iz&oene raz&i itim vidovima radne i druge vrste eksp&oatacije, z&oupotre,e i nasi&ja, i&i djece u riziku da to postanu. Nji#ova u&oga u prevenciji ekonomske eksp&oatacije djece i drugi# o,&ika trgovine &judima, kao i resocija&izaciji djece koja su rtve ovi# dje&a, do,iva sve vie na zna aju. 9otujui princip do,rovo&jnosti, djeca pripadnici korisni ke grupe do&aze u 1nevni centar do,rovo&jno, sama i&i u pratnji rodite&ja, i&i po uputama druge s&u,e, te koriste us&uge dok za njima imaju potre,u i&i e&ju. "vojim korisnicima kroz struktuisane i standardizovane us&uge centri pruaju:

1;?

. . . . . .

. . . .

privremeno i sigurno sk&onite, top&i o,rok i=i&i uinu, odravanje &i ne #igijene i us&uge veeraja, pravnu pomo kod pri,av&janja &i ni# dokumenata, pristupa us&ugama socija&ne i zdravstvene zatite i o,razovanja, psi#o&oko savjetovanje, opismenjavanje i podrku u o,razovnom procesu 4predko&ska priprema, podrka u sav&adavanju ko&skog gradiva i instruktivna nastava za vanredno po&aganje razreda osnovne ko&e5, strukovno o,razovanje i ne3orma&no o,razovanje kroz sticanje odre8eni# pro3esiona&ni# i ivotni# vjetina, programe prevencije ,o&esti ovisnosti, trgovine &judima i nasi&ja nad djecom, integrativne edukativne, ku&turne, sportske i drutvene aktivnosti, o,ez,je8enje urgentne pomoi u kriznim situacijama i s&.

Na dnevnoj osnovi izme8u dvadest i etrdeset djece koristi us&uge svakog dnevnog centra, dok u prosjeku izme8u )(( i *(( djece godinje ,ude o,u#vaeno nekom vrstom us&uga u svakom od centara. 1nevni centri pokreu i zna ajne zagovara ke aktivnosti i kampanje kojima iniciraju usk&a8ivanje naciona&nog zakonodavstva sa me8unarodnim standardima u o,&asti zatite prava djeteta, te vre pritisak na nad&ene strukture v&asti da izvre punu imp&ementaciju vaei# propisa koja su u naj,o&jem interesu djeteta. @s&uge dnevni# centara o,u#vataju rad unutar prostorija dnevnog centra a&i i terenski rad koji podrazumijeva o,i&azak mjesta na kojima djeca o,av&jaju rad na u&ici i sami# zajednica u kojima ive. ;erenski rad pose,no o,u enog stru nog mo,i&nog tima 4socija&ni radnik=psi#o&og=pedagog i vo&onteri5, omoguava ranu identi3ikaciju djece koja su radno eksp&oatisana i&i su u riziku da to postanu, snimanje okruenja iz kojeg djeca poti u, promovisanje us&uga 1nevnog centra, animiranje djece i rodite&ja, te ,&agovremenu reakciju i preduzimanje mjera i radnji u ci&ju adekvatne interevencije, u okviru 1nevnog centra i&i u saradnji sa nad&enim institucijama. + svakom korisniku se vodi pose,na ,aza podataka u kojoj su po#ranjeni svi podaci o korisniku 4us&ovi i okruenje u kojima ive5, rizicima, uzrocima i na inima eksp&oatacije, podrci koja je pruena u centru i od drugi# su,jekata, te progresu koji je postignut. 9odaci iz ove ,aze imaju izuzetan zna aj u da&jem mu&tisektorskom dje&ovanju nad&eni# institucija u zatiti ove djece 4centri za socija&ni rad, tui&atva, o,razovne i zdravstvene institucije i s&.5. Veoma snana komponenta terenskog rada jeste direktan rad sa porodicama djece u samim zajednicama. Broz estogodinju kontinuiranu 3inansijsku, materija&nu i pro3esiona&nu podrku radu 1nevni# centara "ave t#e %#i&dren je zna ajnu panju posvetio izgradnji kapaciteta oso,&ja koje radi u centrima, unapre8ivanju kva&iteta us&uga i nji#ovoj samoodrivosti, te u tom pravcu inicirao kreiranje prve naciona&ne i regiona&ne mree dnevni# centara koje danas predstav&jaju -snaniji g&as za djecu uk&ju enu u ivot i=i&i rad na u&ici i djecu u

1;@

riziku/ ne samo u .i7, nego i u cije&om regionu. 2azmjena iskustva, iniciranje i rea&izacija zajedni ki# aktivnosti sa djecom i za djecu, koritenje zajedni ki# &judski# i materija&ni# resursa &anica !ree ve su rezu&tira&i konkretnim zajedni kim akcijama u ci&ju promovisanja i zatite prava ove kategorije djece odnosno unapre8ivanja kva&iteta nji#ovog ivota. @ tom smis&u u injen je i korak da&je, te je svaka organizacija koja vodi 1nevni centar razvi&a i potpisa&a "porazume=9rotoko&e o me8uagencijskoj saradnji na &oka&nom nivou koji de3iniu u&ogu svi# potpisnika u smis&u pruanja podrke djeci koja su korisnici 1nevni# centara. +vaj vid saradnje je umnogome o&akao pristup djeci u ostvarivanju nji#ovi# prava. "&jedei korak jeste razvijanje specija&izovanog 9rotoko&a o postupanju u s&u aju prosja enja djece koji e predstav&jati re3era&ne me#anizme na &oka&nom nivou. @druenje -Nova generacija/ i -Zem&ja djece/ su ve razvi&e takav 9rotoko& koji je trenutno u 3azi potpisivanja od strane re&evantni# institucija. +sim ostvarivanja uspjene saradnje sa institucijama na &oka&nom niovu, sve organizacije=institucije koje vode 1nevne centre su uk&ju ene i u rad etiri 2egiona&na monitoring tima za ,or,u protiv trgovine &judima. +sim to svake godine zajedni ki o,i&jeavaju 1an ,or,e protiv trgovine &judima 4)D. okto,ar5, !e8unarodni dan djece u&ice 4)'. apri&5 i -1je iju nedje&ju/, sve organizacije koje vode dnevne centre u .i7 su, pod prokovite&jstvom "ave t#e %#i&drena, tokom '()). i '()'. godine zajedno sa predstavnicima centara za socija&ni rad u estvova&e u razvijanju !inima&ni# standarda za rad 1nevni# centara za djecu uk&ju enu u ivot i=i&i rad na u&ici i djecu pod rizikom. Broz proces konsu&tacija o,u#vaeni su i predstavnici resorni# ministarstava)L' i Institucije +m,udsmana za &judska prava .i7. ;uz&anski kanton je prvi kanton koji je u ju&u ove godine 3orma&izovao ove !inima&ne standarde u 3ormi podzakonskog akta odnosno 9ravi&nika o standardima za 3unkcionisanje dnevni# centara. +va od&uka predstav&ja prekretnicu, jer ozna ava po etak re3orme pruanja us&uga socija&ne zatite u ovom Bantonu u pravcu prepoznavanja djece koja o,av&jaju rad na u&ici kao korisnika prava iz socija&ne zatite, a dnevni centar kao us&ugu odnosno na in ostvarivanja prava dnevnog z,rinjavanja ove kategorije djece, to dugoro no vodi odrivosti ovog centra. Najzas&unije za ovaj uspje# je svakako udruenje -Zem&ja djece/, koje je ujedno i koordinisa&o izradu !inima&ni# standarda. 2ad na podizanju kva&iteta us&uga 1nevni# centara nastav&ja se i u narednom periodu na na in da e !rea 1nevni# centara u .i7 u partnerstvu sa organizacijom "ave t#e %#i&dren zapo eti sa izradom !inima&ni# standarda za terenski rad. 1nevni centar "arajevo je, po etkom '()*. godine, u ci&ju odrivosti svoji# us&uga preuzet od strane J@ -1iscip&inski centar/ Bantona "arajevo koji je u me8uvremenu otvorio i pri#vatnu stanicu, s tim da je terenski rad nastavio o,av&jati mo,i&ni tim J@ -Bantona&ni centar za socija&ni rad/ "arajevo. Vezu izme8u ove dvije ustanove garantovae 9rotoko& o saradnji potpisan (J.(D. '()*.godine, a regu&isae razmjenu
1A2

!inistarstva za rad, socija&nu po&itiku, rase&jena &ica i iz,jeg&ice Bantona "arajevo, !inistarstva za rad, socija&nu po&itiku i povratak ;uz&anskog kantona, !inistarstva za rad, socija&nu po&itiku i iz,jeg&ice Zeni ko0 do,ojskog kantona i !inistarstva zdravstva, rada i socija&ne zatite 7ercegova ko0neretvanske upanije, !inistarstva za porodicu, om&adinu i sport 2epu,&ike "rpske, predstavnici nad&eni# optinski# s&u,i iz pomenuti# pet gradova, predstavnici >edera&nog ministarstva rada i socija&ne po&itike, !inistarstva o,razovanja, nauke i ku&ture, !inistarstva za &judska prava .i7.

1;A

in3ormacija, na in dovo8enja djece, cje&okupan rad i jedne i druge s&u,e i osigurae kontinuitet pruanja podrke sve veem ,roju djece koja i pod najgorim vremenskim us&ovima o,av&jaju raz&i ite pos&ove na u&icama "arajeva.

6.3. 2e'avisne instit1"ije 'a !rava djeteta

@ .osni i 7ercegovini postoje dvije institucije om,udsmena, na nivou drave Institucija om,udsmena za &judska prava .i7 i na nivou entiteta 2epu,&ike "rpske +m,udsmen za djecu. +.3.1 Om$#dsmen "a lj#ds!a prava >osne i ?erce%ovine +m,udsmen za &judska prava .osne i 7ercegovine je nezavisna institucija uspostav&jena u ci&ju promovisanja do,re uprave i v&adavina prava, zatite i s&o,oda 3izi ki# i pravni# &ica, kako je garantirano pose,no @stavom .osne i 7ercegovine i me8unarodnim sporazumima, koji se na&aze u dodatku tog @stava.

.
2ad Institucije om,udsmena je organizovan kroz odje&e za: 0 9rava djetetaH

0 0 0 0 0 0

9rava oso,a sa inva&iditetomH 9rava naciona&ni#, vjerski# i drugi# manjinaH ?konomska, socija&na i ku&turna pravaH 9o&iti ka i gra8anska pravaH ?&iminaciju svi# o,&ika diskriminacijeH 9rava zatvorenika.

@ "trategiji dje&ovanja Institucije om,udsmena za &judska prava .osne i 7ercegovine za period '()(. G '()C. drugi strateki ci&j moe predstav&jati zna ajan resurs u kontekstu pri e o djeci u pokretu. +vo se odnosi prvenstveno na podci&jeve zatita prava djece, zatita prava manjina, pose,no 2oma kao naj,rojnije manjinske grupe, te podci&j koji se odnosi na ,or,u protiv diskriminacije. 6.3.2. Om31dsmen 'a dje"1 Ce!13li(e r!s(e +m,udsmen za djecu 2epu,&ike "rpske kao nezavisna institucija koja titi, prati i promovie prava djeteta postupa u okviru @stava, zakona i drugi# propisa i opti# akata, kao i me8unarodni# ugovora i optepri#vaeni# pravi&a me8unarodnog prava, rukovodei se na e&om pravi nosti i mora&a. +m,udsman za djecu: 0 prati usk&a8enost zakona i drugi# propisa u 2epu,&ici "rpskoj koji se odnose na zatitu prava djeteta s odred,ama @stava 2epu,&ike "rpske, Bonvencije

1<0

0 0 0 0 0 0

@jedinjeni# nacija o pravima djeteta i drugi# me8unarodni# dokumenata koji se odnose na zatitu prava i interesa djeteta prati izvravanje o,aveza 2epu,&ike "rpske koje proizi&aze iz Bonvencije @jedinjeni# nacija o pravima djeteta i drugi# me8unarodni# dokumenata koji se odnose na zatitu prava i interesa djeteta prati primjenu svi# propisa koji se odnose na zatitu prava i interesa djeteta prati povrede prava i interesa djeteta za&ae se za zatitu i promociju prava i interesa djeteta pred&ae preduzimanje mjera za zatitu i promociju prava,kao i za spre avanje tetni# postupanja koja ugroavaju prava i interese djeteta o,avjetava javnost o stanju prava djeteta o,av&ja druge pos&ove utvr8ene Zakonom o +m,udsmanu za djecu 2epu,&ike "rpske

+m,udsmen za djecu je pos&ednji# neko&iko godina radio istraivanja u entitetu 2", koja su predstav&ja&a dio regiona&ni# istraivanja, a odnosi&a su se se i na neke podgrupe djece u pokretu: 0 0 9revencija eksp&oatacije djece u jugoisto noj ?vropi 0 ?ksp&oatacija djece na internetu u 2epu,&ici "rpskojH 9revencija eksp&oatacije djece u jugoisto noj ?vropi 0 "eksua&na eksp&oatacija djece u 2epu,&ici "rpskoj 9revencija eksp&oatacije djece u jugoisto noj ?vropi 0 9rosja enje djece u 2epu,&ici "rpskoj.

)$*$ +e,unarodne organi'acije

@ .osni i 7ercegovini dje&uje neko&iko me8unarodni# organizacija iji je mandat u direktnoj vezi spro,&emima djece u pokretu. ;o su, prije svega, @N7%2 i I+!, koji se ,rinu o djeci iz,jeg&icama, djeci rtvama trgovine, djeci u procesu readmisije, azi&antima i neregu&arnim migrantima. +"%? je me8unarodna organizacija koja ovom pro,&emu pri&azi sa aspekta v&adavine prava i na taj na in nastoji dati doprinos u,&aavanja pro,&ema djece u pokretu. 1rugu grupu ine me8unarodne organizacije kojima je mandat zatita djece od nasi&ja, od ekonomske eksp&oatacije, od trgovine, od seksua&nog z&ostav&janja i iskoriavanja. ;e organizacije promoviu ista prava za svu djecu, sa pose,nim nag&askom na pravo djece da aktivno u estvuju u svim stvarima koje i# se ti u. +d ti# organizacija u .i7 su "ave t#e %#i&dren i @nice3.

6.%.1. Viso(i (omesarijat 'a i'3jegli"e Ujedinjeni0 na"ijaE U25CC

1<1

!andat @N7%2 je rad sa azi&antima, rase&jenim oso,ama i iz,jeg&icama te 2omima. Nji#ove aktivnosti se odnose i na odras&e i na djecu. 2ad im je organizovan kroz aktivnosti podizanja kapaciteta, pruanja pravne pomoi i rada na terenu u smis&u zagovaranja i savjetovanja. Za pose,ne aktivnosti angauju partnere, udruenja -Vaa prava< i ->ondaciju &oka&ne demokratije<. 9ose,na grupa sa kojom rade su djeca 2omi. @N7%2 po&azi od toga da su djece 2omi pose,no ranjiva grupa, a najugroenija su djeca koja nisu upisana u mati ne knjige ro8eni#, pa su na taj na in i oso,e ,ez drav&janstva. Njima se pomae oko registracije u s&u ajevima kada se dijete ne rodi u porodi&itu ve kod kue. @N7%2 je uk&ju en u rjeavanje nji#ovog pristupa pravima, kao to su pravo na zdravstvenu zatitu, o,razovanje itd. @N7%2 provodi dosta aktivnosti usmjereni# na edukaciji zvani nika i oso,&ja iz centara za socija&ni rad, pogotovo u o,&asti odre8ivanja naj,o&jeg interesa djeteta. %i&j je izgradnja kapaciteta predstavnika v&asti, kako ,i oni sami ,i&i u stanju da rjeavaju pro,&eme i na naj,o&ji na in procjenjuju ta je naj,o&ji interes djeteta. /!i ,i vo&je&i da ,udu ma&o snaniji i vie #umanitarno orijentisani u svom radu. 9onekad ispravno primjenjuju zakon, a ponekad ne. 9onekad su vie restriktivni u davanju azi&a, i&i im ana&ize nisu ta ne jer imaju mi&jenje da .osna i 7ercegovina ne moe da priuti vie iz,jeg&ica. +ni zanemaruju da se ne radi o tome da &i moe i&i ne, ve je o,avezna da i# prima jer je potpisnica )LA) Bonvencije kao i ?vropske konvencije o &judskim pravima i osnovnim s&o,odama, gdje se u &anu * za,ranjuje da se azi&anti vraaju u zem&ju gdje mogu ,iti mu eni i&i ma&tretirani.< 49redstavnik @N7%20a5 /+no to je primijeeno jeste pro,&emati na imp&ementacija zakona. V&asti e esto rei da nemaju sredstava. Nesto se situacije ne rjeavaju z,og komp&ikovani# ,irokratski# procedura, z,og nedostatka svi# potre,ni# dokumenata i s&.< 49redstavnik @N7%20a5 @ @N7%20u isti u da zagovaraju #umanitarni pristup u rjeavanju pro,&ema, pose,no u odnosu na djecu iz,jeg&ice sa Bosova, koja su ro8ena u .i7 i nikada nisu ni ,i&a na Bosovu. Za&au se za punu imp&ementaciju zakona i propisa kako ,i se djeci iz,jeg&icama dozvo&i&a natura&izacija pose,no kada se radi o djeci iz,jeg&icama koja su ro8ena u .i7. +ni smatraju da je pitanje koordinacije raz&i iti# aktera uk&ju eni# u zatitu djece ve&iki pro,&em svugdje u .osni i 7ercegovini, pa i izme8u aktera u o,&asti zatite djece u pokretu, i @N7%2 nije zadovo&jan nivoom saradnje i kooperacijom me8u ,itnim akterima u ovoj o,&asti.

6.%.2.Me.1narodna organi'a"ija 'a migra"ije <IOM=

1<2

!e8unarodna oraganizacija za migracije je sa svojim radom po e&a za vrijeme rata )LL'. godine u "arajevu, kroz program za evakuaciju u ratu ranjeni# oso,a, kojima nije mog&a ,iti ukazana pomo &oka&no. Nakon zavretka rata, I+! je svoje aktivnosti proiri&a kako ,i pomog&a u procesu povratka iz,jeg&ica i ,osansko#ercegova kim drav&janima da se nastane u treim zem&jama. 9rogrami I+!0a se ,ave pruanjem pomoi u prevenciji neregu&arni# migracija, u zaustav&janju trgovine &judima, pomaui razvoj zem&je i kroz pruanje pomoi Vijeu ministara .i7 u uprav&janju migracijskim tokovima.

6.%.3. Organi'a"ija 'a evro!s(1 3e'3jednost i saradnj1 E O C*

!isija +"%?0a u .i7 zagovara e&iminaciju diskriminirajui# zakona, po&itika i praksi dje&ovanja, i promovie mogunost svi# oso,a u .i7 da znaju i ,rane svoje pravo na ravnopravnost, kao pravo koje je zatieno zakonom. +sim toga, !isija promovie u ee margina&iziovani# i nedovo&jno zastup&jeni# grupa, razvijajui kapacitete organizacija civi&nog drutva i institucija v&asti. +"%? i da&je ima ogromnu u&ogu u ja anju sposo,nosti drave da uspostavi odrivu i sta,i&nu sigurnosnu i od,ram,enu sredinu. 9ored u&oge u o,&asti sigurnosti, +"%? ima u&ogu i promotora izgradnje gra8anskog drutva. 2adi na pruanju podrke procesu re3orme o,razovanja, kao i na poticanju potivanja i na zatiti &judski# prava svi# gra8ana .i7. 1je&okrug rada !isije predstav&jen je u okviru njeni# sedam tematski# programa: rad zajednice, podrku radu 9ar&amentu .i7, o,razovanje, &judska prava, v&adavina zakona, uprava i sigurnosna saradnja. @ okviru o,&asti v&adavine zakona, pose,an segment je i ,or,a protiv trgovine &judima.

6.%.%. ave t0e C0ildren

"ave t#e %#i&dren za sjeverozapadni .a&kan, sa sjeditem u "arajevu, .osna i 7ercegovina, rea&izira aktivnosti u tri zem&je: .osni i 7ercegovini, "r,iji i %rnoj 6ori. Imajui na umu potre,e i prava djece, kao i situaciju u regiji, "ave t#e %#i&dren nastoji unaprijediti situaciju za djecu u s&jedeim podru jima: o,razovanje, dje ija zatita, v&adavina prava djeteta i dje&ovanje u vanrednim situacijama. .avei se najosjet&jivijim pitanjima, koja najvie utje u na djecu, pose,no djecu koja spadaju u ranjive i margina&iziovane grupe, "ave t#e %#i&dren aktivnosti u regionu rea&izira u saradnji sa dvadeset pet partnera, a rije je o organizacijama civi&nog drutva, v&adinim institucijama i dje ijim grupama, od &oka&nog do dravnog nivoa. +vaj region se sa pro,&emom rastui# migracija, odnosno poveanjem ,roja djece u pokretu po eo susretati jo '()). godine nakon &i,era&izacije viznog reima veine zema&ja Zapadnog .a&kana. "toga je "ave t#e %#i&dren, z,og o iti# pro,&ema sa kojim se susreu djeca u pokretu, od&u io pokrenuti regiona&ni projekat -Zatita djece u migracijama u regiji sjeverozapadnog .a&kana/ iji je ci&j da pomogne dravama da

1<3

osiguraju maksima&nu zatitu i podrku djeci u pokretu i na taj na in ispotuju me8unarodne o,aveze i postanu sigurne zone za svu djecu. 9rojekat je zapo eo u "r,iji '()'. godine, a u '()*.godini se da&je proirio na .osnu i 7ercegovinu i %rnu 6oru. 6&avne namjene i namjere projekta se odnose na utvr8ivanje po&oaja i programa podrke i zatite djece u pokretu kao i postojei# servisa kroz sveo,u#vatno istraivanje kako ,i se identi3icira&o sve ono na emu tre,a raditi i to tre,a unaprijediti da ,i drave ima&e sveou,u#vatne sisteme zatiite . Iako djeca u pokretu predstav&jaju novi termin, ne radi se o novom 3enomenu. "ave t#e %#i&dren je pos&jednji# )( godina rea&izirao neko&icinu projekata koji adresiraju neke od kategorija djece u pokretu kao to su djeca rtve trgovine &judima te djeca uk&ju ena u ivot i=i&i rad na u&ici po emu je postao prepoznat&jiv u cije&om regionu. +sim investiranja i=i&i u ea u razvijanju strategija i akcioni# p&anova za ,or,u protiv trgovine &judima, odnosno trgovine djecom, "ave t#e %#i&dren proveo je neko&icinu istraivanja te podrao razvoj niza standarda, priru nika, servisa i mode&a rada za tretman i podrku djeci rtvama i rtvama svjedocima trgovine &judima, djeci uk&ju enoj u ivot i=i&i rad na u&ici kao i djeci u riziku. 2ep&iciranje mode&a 1nevni# centara za djecu uk&ju enu u ivot i=i&i rad na u&ici i djecu u riziku na podru ju cije&e .i7, kreiranje naciona&ne i regiona&ne mree 1nevni# centara te sistemati nost u podizanju senzi,i&iteta i izgradnji kapaciteta pro3esiona&aca u regionu kao i po,o&javanje nji#ove me8uso,ne saradnje neke su od g&avni# odrednica rada "ave t#e %#i&dren u pos&jednji# neko&iko godina koje su pret#od&i&e projektu koji ,i na sveo,u#vatan na in adresirao pitanje zatite sve djece u pokretu u regiji. Zatita prava djece u pokretu, dak&e, predstav&ja jednu od k&ju ni# podru ja rada "ave t#e %#i&dren ne samo na naciona&nom i &oka&nom, nego i na g&o,a&nom nivou. + tome svjedo i i injenica da je "ave t#e %#i&dren ,io suorganizator skupa u okviru 6&o,a&ne radne grupe za djecu u pokretu na 1an genera&ne diskusije Bomiteta za prava djeteta @jedinjeni# nacija pod nazivom ,,9rava sve djece u kontekstu me8unarodni# migracija/4'D.(L.'()'. g.5. "kup je, kao to imp&icira i sam naziv, imao za ci&j da podigne svijest o pravima djeteta u kontekstu me8unarodni# migracija sa namjerom da prui doprinos unapre8ivanju po&itika i programa drava ugovornica i da prui smjernice za druge re&evantne aktere o potovanju, promociji i ostvarivanju prava djeteta koja se na&aze u situaciji me8unarodni# migracija. Bance&arija "ave t#e %#i&dren za sjeverozapadni .a&kan uze&a je aktivno u ee u pripremi dokumenta koji je predstav&jen na ovom skupu ime je o,ez,ije8en zna ajan doprinos samom dija&ogu, kako sa preporukama i na&azima tako i u smis&u o,ez,je8ivanja da se na samom skupu uje g&as djece sa iskustvom migracija i adresiraju neka pitanja koja su karakteristi na za cije&u ?vropu, a pose,no za region jugoisto ne ?vrope.

6.%.& U2IC*F
9rogramom za .i7 @NI%?> podrava napore zvani ni# v&adini# struktura kako ,i se unaprijedi&a socija&na ink&uzija, osigura&i us&ovi da djeca dostignu svoj puni potencija& i otk&oni&i uzroci diskriminacije. 9rogramski okvir kreiran je oko dvije osnovne komponente:

1<;

o o

"ocija&ne

po&itike

monitoring

prava

djeteta

Integrisani i ink&uzivni sistemi za djecu

9rogram za .i7 osmi&jen je na na in da se os&anja na rezu&tate koji su ve postignuti u pret#odnom cik&usu i usmjeren je na o,razovanje, rani rast i razvoj djeteta, zdrav&je majke i djeteta, prevenciju 7IV=AI1"0a i dje ju zatitu. @ svjet&u djece u pokretu, programi @NI%?>0a su zna ajni z,og sta&nog za&aganja za jednak pristup kva&itetnom o,razovanju, s&u,ama socija&ne i dje je zatite, naro ito za ugroenu i isk&ju enu djecu i porodice. Bako je zem&ja i da&je u procesu tranzicije, izgradnja odrivog i izvodivog sistema socija&ne zatite za svako dijete ostaje i da&je jedan od nj#ovi# g&avni# ci&jeva. +va programska komponenta e se 3okusirati na pitanja socija&ne zatite u irem smis&u, kao to je dje je siromatvo, kao i nji#ove veze sa pristupom us&ugama i kva&itetom drutvene zatite. ;o e se postii podsticanjem u ea zajednica, usvajanjem okvirni# po&itika i ja anjem sistema u sk&adu sa me8unarodnim standardima. @NI%?> je podrao uvo8enje principa ko&a0prijate&ja djece u osnovne ko&e u .i7 i nastav&ja raditi s djecom koja su iz&oena isk&ju ivanju, diskriminaciji i siromatvu, nastoji nadogra8ivati teme&je za usvajanje evropski# na e&a socija&ne ink&uzije i za razvoj dravni# kapaciteta u o,&asti o,razovanja, zdravstva i socija&ne zatite. @NI%?> u saradnji sa v&astima na svim nivoima .I7 radi na osiguravaju instituciona&ne resurse za re3era&ne sisteme radi zatite djece i ena od nasi&ja, z&oupotre,e, zaputanja, povrede i drugi# opasnosti.

6.%.6 Care International

%A2? Internationa& je vodea nev&adina organizacija za pomo i razvoj koja se ,ori protiv g&o,a&nog siromatva. +rganizacija. +d po etka svog prisustva u .i7 u estvova&a je u mnogo projekata u raz&i itim o,&astima, pose,no u smanjenju siromatva, promociji rodne ravnopravnosti, zatiti manjinski# grupa, a u zadnje vrijeme su orijentisani na pitanja 2oma, odnosno na ostvarivanje prava romske popu&acije.

+.5.0. Catholic Aelie: Services=-atolika sluba omoi CAC

%2" je u .i7 aktivna '( godina kroz programe tzv. socija&nog stanovanja 4stanovi koji su na raspo&aganju povratnicima dok se ne sna8u5, pomo zadrugama i udruenjima povratnika, romskoj popu&aciji i naciona&nim zajednicama koje su na odre8enom terenu u manjini. %2" je kroz rea&izaciju "@";AIN projekta da&a doprinos ,or,i protiv trgovine &judima u .I7. 9rojekt je imp&ementiran na tri podru ja: prevencija trgovine &judima, unapre8enju direktne zatite rtava trgovine &judima i imp&ementacija dravnog akcionog p&ana i dravni# re3era&ni# me#anizama. %2" je usko sara8ivao s +dsjekom za ,or,u protiv trgovine &judima, kao i pedagokim zavodima i centrima za socija&ni rad u cije&oj .osni i 7ercegovini kako ,i po,o&jao nji#ove kapacitete i unaprijedio odrivost napora za ,or,u protiv trgovine &judima. @ saradnji s ministarstvima o,razovanja, kantona&nim i

1<<

entitetskim, i pedagokim zavodima razvijen je mode& o,uke za nastavnike srednji# ko&a kako ,i i# osposo,i&o za da&jnju edukaciju u enika. inicira&i su i dovri&i vr&o mnogo speci3i ni# projekata kao to su ,i&i projekti

+.5.8. Borld 3ision \or&d Vision je je me8unarodna, #umanitarna, #rianska organizacija za pomo, razvoj i zagovaranje, posveena radu sa djecom, porodicama i zajednicama kako ,i prevazi&i siromatvo i nepravda. @ .i7 dje&uje od )LLC. godine i svo vrijeme su posveeni radu sa najugroenijim grupama. 9ose,ni program su usmjereni na ,or,u protiv diskriminacije 2oma.

+.5. 8oma/e nevladine

Ce;#narodni :or#m solidarnosti 4mma#s !>" ?mmaus, je osnovana po etkom )LLL. godine u 6ra anici, sa ci&jem pruanja pomoi svim ugroenim kategorijama stanovnitva kojima je ta pomo potre,na. 2egistrovana je kao domaa, nev&adina i nepro3itna organizacija sa po&jem dje&ovanja na podru ju cije&e teritorije .i7. Istovremeno je dio me8unarodne organizacije Fmmaus *nternational, koja sa svojim #umanitarnim radom dje&uje na pet kontinenata. !>" ?mmaus osigurava smjetaj za djecu rtve trgovine &judima i za djecu neregu&arne imigrante ,ez pratnje, kao i komp&etne us&uge re#a,i&itacije, resocija&izacije i reintegracije. Cedica 9enica /!edicaO Zenica je nev&adina organizacija, koja od )LL*. godine kontinuirano prua psi#osocija&nu i medicinsku podrku enama i djeci rtvama ratnog, a potom i poratnog nasi&ja. %i&jne grupe su im rtve ratni# si&ovanja i osta&i# o,&ika ratne torture, rtve seksua&nog nasi&ja u mirnodopskim us&ovima, rtve porodi nog nasi&ja, kao i rtve trgovine &judima. @ toku '()).godine otvori&i su 1je ji dnevni centar i pri#vati&ite za djecu koja radei=i&i ive na u&ici. +vaj centar predstav&ja sigurno mjesto za djecu, gdje se adekvatno i interventno reaguje kako ,i se pomog&o rjeavanju pro,&ema djeteta, promoviu i tite dje ija prava 4siguran smjetaj, odgojno0o,razovni rad, edukativno0kreativne i rekreativne radionice, zadovo&javanje osnovni# potre,a0svje o,rok, odjea, o,ua, #igijena, pruanje medicinski# us&uga unutar postojei# servisa5. D3a a pravaE >osne i ?erce%ovine /Vaa prava< je je domaa nev&adina organizacija koja prua ,esp&atnu pravnu pomo kroz svoje terenske kance&arije na itavoj teritoriji .i7. @ korisnike us&uga -Vai# prava< .i7 spadaju rase&jene oso,e, povratnici, iz,jeg&ice, ugroene kategorije &oka&nog stanovnitva)L*, traioci azi&a i iz,jeg&ice u .i7, oso,e iz regije koje trae privremenu
1A3

9omo &oka&nom stanovnitvu og&eda se u pruanju us&uga ugroenim starim oso,ama, oso,ama sa onesposo,&jenjem, djeci ,ez rodite&jskog staranja, samo#ranim majkama, rtvama nasi&ja u porodici,

1<>

zatitu u .i7, oso,e iz regije koje su pod privremenom zatitom u .i7, oso,e u .i7 kojima je potre,na pomo za pitanja apatrizma=drav&janstva, te rtve trgovine &judima. -Vaa prava< imaju potpisan protoko& o saradnji sa !inistarstvima sigurnosti i !inistarstvom za &judska prava i iz,jeg&ice .i7.

@ondacija $osans!oherce%ova)!a inicijativa 'ena ,@ondacija >?2F-( Sarajevo >ondacija .7IM je nev&adina, nepo&iti ka i nepro3itna organizacija, koja podrava zajedni ko dje&ovanje enski# grupa, te socija&nim, ekonomskim i o,razovnim programima osnauje enu za aktivno u ee u trans3ormaciji ,osansko#ercegova kog drutva u kojem e imati ravnopravniju u&ogu u javnoj i privatnoj svakodnevici. 9ored toga, >ondacija .7IM ima potpisan 9rotoko& o saradnji sa !inistarstvom sigurnosti i !inistarstvom za &judska prava i iz,jeg&ice o pruanju psi#osocija&ne podrke i pomoi oso,ama koje uivaju status me8unarodne pravne zatite, oso,ama pod su,sidijarnom zatitom, drav&janima .i7 koji se vraaju po sporazumima o readmisiji, te djeci traiocima azi&a u .i7.

D9emlja djeceE( 7#"la @druenje /Zem&ja djece< je osnovano )LLA. godine sa ci&jem upozoravanja drutva na patnju djece i pruanje organizovane pomoi djeci u nevo&ji, nezavisno od nji#ove rasne, etni ke, socija&ne i&i ,i&o koje druge pripadnosti. @ sk&opu @druenja dje&uje ;uz&anski tinejderski centar -;e&e]/ i om&adinski centar /9ink&and< u .anoviima, koji imaju za ci&j da po,o&jaju psi#osocija&no stanje djece i m&adi#, u do,i od )' do '( godina, uk&ju ujui i -djecu u&ice< svi# uzrasta. @ -Zem&ji djece/ rade sa djecom u&ice i djecom u riziku, interno rase&jenom djecom, djecom zate enom u prosja enju, rtvama i svjedocima nasi&ja, djecom koja spavaju sama u naputenim kuama, djecom ,ez pratnje te djecom sa poremeajima u ponaanju. @ okviru udruenja je od '((D. godine po eo sa radom 1nevni centar za djecu u&ice. +vo je jedini 1nevni centar koji omoguava potpunu reintegraciju djece s o,zirom da u sk&opu @druenja 3unkcionie i tinejderski centar koji nudi niz edukativni#, ku&turn# i sportski# aktivnosti za svu djecu i m&ade. 1jeca koja su uk&ju ena u ivot i rad na u&ici, se nakon aktivnosti u 1nevnom centru, a u sk&adu sa svojim e&jama i a3initetima kao i preporukama socija&nog radnika uk&ju uju u odre8ene me8uintegrativne aktivnosti 4orijenta&ni p&es, sport, orkestar orijenta&ni# ,u,njeva, i s&.5, te pripremaju za potpunu integraciju u redovne aktivnosti tinejderskog centra, gdje mogu da ,iraju sekcije gitare, sekcije eng&eskog i njema kog jezika, dramsku sekciju, novinarsku, in3ormati ku i s&. @druenje posjeduje deurni "+" te&e3on koji je aktivan 'C# dnevno i na koji gra8ani mogu prijaviti &ica koja prosja e na u&ici, kao i sve o,&ike nasi&ja nad djecom.

traumatizovanim oso,ama, rtvama trgovine &judima i naciona&nim manjinama kao i iz,jeg&icama i povratnicima koji su, nakon izvjesnog perioda, integrisani u drutvo i iz kategorije iz,jeg&ica i povratnika -pre&i/ u kategoriju ugroene &oka&ne popu&acije.

1<?

D*ova %eneracijaE @druenje -Nova generacija/ je nestrana ko, nev&adino i nepro3itno udruenje socija&ni# radnika i drugi# pro3esiona&aca u o,&asti socija&ni# dje&atnosti. @druenje je nasta&o '((C. godine, kao projekat @nije studenata socija&nog rada @niverziteta u .anjoj Suci, a g&avna ideja je ,i&a da dip&omirani studenti nastave svoje do,rotvorne aktivnosti u udruenju, kao prirodni nastavak nji#ovi# vo&onterski# aktivnosti tokom studiranja. 1anas je /Nova generacija< usmjerena na promovisanje i zatitu &judski# prava, prvenstveno prava djeteta, te na imp&ementaciju programa za zatitu ugroeni# kategorija, djece i m&adi#. -Nova 6eneracija/ ima potpisane sporazume o saradnji sa %entrom za socija&ni rad .anja&uka i sa >aku&tetom po&iti ki# nauka @niverziteta u .anjoj Suci o o,av&janju prakse studenata socija&nog rada u 1nevnom centru za djecu uk&ju enu u ivot i=i&i rad na u&ici i djecu u riziku i 1nevnom centru za djecu rtve porodi nog nasi&ja. Nova 6eneracija djeci prua s&jedee us&uge: 1nevni centar za djecuuk&ju enu u ivot i=i&i rad na u&ici i djecu u riziku, 1nevni centar za djecu rtve porodi nog nasi&ja, 9ri#vatna stanica za djecu zate enu u skitnji i prosja enju, Interventni tim, 9&avi te&e3on, 9si#o&oko savjetova&ite, ko&a g&umeH 2adionica <Niko kao ja<.

D<ltr#istE( Costar @druenje /A&truist< je osnovana )LLL. godine. 6&avni ci&j rada ovog organizacije je povezivanje &judi, prvenstveno m&adi#, u po&iti ki podije&jenjom 6radu !ostaru, ,ez o,zira na naciona&nu, re&igijsku i&i ,i&o koju drugu podje&u. +d osnivanja A&truist je mjesto povezivanja, zajednitva, prevazi&aenja svi# ,arijera i predrasuda, mjesto druenja, &i nog razvoja i #umanosti, stiecanja novi# znanja i uspostave novi# odnosa. +d '((K. godine pri A&truistu dje&uje 9rijate&jski centar za m&ade u !ostaru, a od '()( i u Sju,ukom. Brajem '()).godine po eo je da radi 1nevni centar za djecu koja su uk&ju ena u ivot i=i&i rad na u&ici i djecu u riziku, kao jedan od projekata organizacije. Broz ovaj centar dnevno pro8e )A0'( djece starosne do,i do )D godina. D9dravo da steE( >anjal#!a @druenje -Zdravo da ste/ due od sedamnaest godina radi sa djecom i m&adim i kroz svoje programe podrava pravo na razvoj djece, m&adi# i odras&i# putem grupni# i razvojni# aktivnosti. @druenje je prepoznato kao jedno od vodei# u .I7 koje radi na promociji prava djeteteta, sa pose,nim 3okusom na pravo djece na aktivno u ee i s&o,odno izraavanje mi&jenja. @ svom dugogodinjem radu Zdravo da ste je rea&izira&o raz&i ite programe usmjerene na edukaciju djece, pro3esiona&aca i javnosti o pravima djeteta, praenje ostavarenja dje ji# prava izvjetavanje Bomiteta @N kroz izvjetaje u sjeni, do programa usmjereni# na zatitu pose,ni# skupina djece. @ svjet&u djece u pokretu, Zdravo da ste ima ve&iko iskustvo u radu sa djecom 2omima i nji#ovim uk&ju ivanjem u o,razovni sistem i i ostvarivanje osta&i# prava. Zna ajno

1<@

podru je rada je i zatita djece od nasi&ja i svi# o,&ika eksp&oatacije I zo&stav&janja djece. /Zdravo da ste< je u pret#odnim godinama rea&izira&o itav niz istraivanja iz o,&asti vani# za ivot I razvoj djece, a jedno od nji# je i istraivanje o djeci u pokretu u .i7.

VII
).1.

>UDI?@

AUB@?@

t1dija sl1$aja 1

C.<. 15 %odina( devoj)ica( nere%#larna mi%rant!inja195 1jevoj ica trenutno ,oravi u Imigracionom centru u Isto nom "arajevu sa porodicom, koju jo ine: otac, majka, dvije m&a8e sestre i dva m&a8a ,rata. +na je najstarije dijete i ostav&ja dojam da ima vie od )A godina. +,u ena je u dugu suknju, majicu dugi# rukava i nosi maramu, koja joj uokviruje &ice. 9orodica ostav&ja dojam sk&adnosti, rodite&ji su veoma ,rini i podravajui. 1jevoj ica govori eng&eski jezik, komunikativna je, otvorena, emotivna i jasno artiku&ie svoje e&je i potre,e. &#tovanje !.A. kae da je sa porodicom ivje&a u "iriji. "va su djeca, osim najm&a8e djevoj ice, i&a u ko&u. +tac je radio, a majka ,i&a domaica. Mivot je tekao uo,i ajeno, sve dok nisu po e&a ratna dejstva. "tra#ova&i su za ivot, naro ito kada je najm&a8u sestru pogodio ge&er u oko 4djevoj ica nosi nao are, ima sta&no pokriveno ranjeno oko i mora svaki# A mjeseci da ide na komp&ikovane pretrage, kako ,i oko ,i&o spaeno5. 9resudan momenat za donoenje od&uke da se krene na put je to to je po&icija trai&a njenog oca. Na put su krenu&i iznenada, ,ez priprema. Ako su rodite&ji i p&anira&i put i vri&i odre8ene pripreme, djeca to nisu zna&a i nisu u tome u estvova&a. Na put su krenu&i kom,ijem, prema ;urskoj. @ toku putovanja nisu ima&i dramati ni# doga8aja, nije im nedostaja&a #rana i voda. Zajedno sa njima je putova&o jo neko&iko porodica. 9o do&asku u ;ursku ivje&i su u iznajm&jenom stanu, mog&i su da se kreu, ,i&i su s&o,odni, a&i su ipak stra#ova&i da i# ne u#vati po&icija. .oravak u ;urskoj se ne moe porediti sa ,oravkom u .osni i 7ercegovini. +tac kae da su se opredije&i&i da krenu za .osnu i 7ercegovinu, jer je o ekivao so&idarnost po osnovu re&igije. 9o do&asku u .osnu i 7ercegovinu, grani na po&icija i# je u#vati&a i dove&a u Imigracioni centar. 9o nji#ovim izjavama, da su zna&i ta i# eka, nikada ne ,i do&i ovdje. Sistem podr !e
1A;

9rema in3ormacijama koje su do,ijene iz !inistarstva sigurnosti, "&u,a za pos&ove sa strancima, ova porodica je napusti&a Imigracioni centar, premjeteni su u Azi&antski centar i nakon nekog vremena su nesta&i. @tvr8eno je da su iz Jordana, a ne iz "irije.

1<A

@ sk&adu sa 9ravi&nikom o standardima 3unkcionisanja i drugim pitanjima zna ajnim za rad imigracijskog centra svim strancima koji ,orave u njemu su osigurani smjetaj, #rana, zdravstvena zatita, pravo na etnju, posjete i s&i no. 9rema istom 9ravi&niku ma&o&jetnim oso,ama u %entru osigurava se pri&ago8ena is#rana, te prema mogunostima ustanove, odmor, igra i o,razovanje prik&adno nji#ovom uzrastu. 1jeca neregu&arni migranti u .i7 se tretiraju po istim pravi&ima kao i odras&i. 1jeci neregu&arnim migrantima, za raz&iku od djece koja uivaja status me8unarodne pravne zatite i&i djeci koja trae azi&, nije osigurana psi#osocija&na pomo, pravo na igru i druge razvojne potre,e koje su od ogromnog zna aja za dje ji razvoj. !.A. je u Imigracionom centru ve tri mjeseca. Njena porodica je smjetena u manjoj zgradi u kojoj se na&aze dva apartmana. Iako su us&ovi stanovanja u ovom o,jektu do,ri, imaju zajedni ku drutvenu prostoriju i so,u za posjete, pro,&em je to to prostor i raspored dnevni# aktivnosti ne odgovara ku&turo&okim i uzrasnim potre,ama djece. Za zem&ju i regiju iz koje do&azi !.A. o,i aj je da su mukarci i ene razdvojeni u veini aktivnosti, a u centru su primorani da dije&e zajedni ki prostor. Za njene m&a8e sestre to ne predstav&ja pro,&em, a&i za nju jeste, jer je u porodici ve doiv&javaju kao enu. Iz istog raz&oga ona ne iz&azi vani, jer se ne moe igrati zajedno sa svojom ,raom. @ %entru su korisnicima=cama o,ez,ije8ena #rana, osnovna #igijenska sredstva i osnovna zdravstvena zatita. +sim toga, nemaju nikakvi# sadraja, dostupan im je ;V, a&i programi koje mogu g&edati su na jeziku koji ne razumiju. +d svoji# &i ni# stvari imaju samo Bur^an, sve drugo im je oduzeto, i te&e3oni, nakit, satovi. -@ze&i su mi sat, &i ni nakit, #igijenu, nemam pojma ko&iko je sati. Ne znam kad je ru ak. @jutru nam esto i ne daju doru ak, jer ga prespavamo, pa po&a dana nita i ne jedemo/ Nedostatak sata im stvara pro,&em, jer nemaju orijentaciju u vremenu. 9otpuno su preputeni jedni drugima i najvei pro,&em im je taj to im je vrijeme ,eskrajno dugo i to nemaju im da ga ispune. 1nevno mogu izai u dvorite i&i igra&ite na sat i po, iako su po&icajci nave&i da mogu izai kada god e&e. -+sjeam se &oe, po&icajci se runo ponaaju, ne mogu da iza8em vani, tuna sam i najradnije ,i# da idem kui. Nedostaju mi moji prijate&ji, ko&a, iz&asci, #rana koju jedemo./ +va djeca, osim potre,e za sigurnou, imaju i druge razvojne potre,e koje u Imigracionom centru, kako je sada organizovan, ne mogu da zadovo&je. Na sve nji#ove za#tjeve, u smis&u #rane i&i neki# zdravstveni# potre,a, se g&eda kao na nezgodne, neopravdane i kao stvaranje pro,&ema. -Vo&je&a ,i# da imamo neke aktivnosti, da pri amo i sa drugom djecom i&i psi#o&ogom, da radimo neto. A ne da po cije&e dane ne radimo nita, a tako je ve * mjeseca./ A.!. kae da preko noi ostaju ,udni, da ,i preko dana spava&i, jer nemaju ta da rade. E&o cijeli dan )itam K#rGan i pri)am sa svojom porodicom( oni s# mi najve/a podr !aH, kae ona.

1>0

A. !. zna da neka djeca kreu na ovakav put ,ez svoji# rodite&ja, a&i ona kae -.. ne znam da &i ,i# mog&a da putujem sama, porodica mi je najvea podrka i ako je meni ovaj put ovako teak sa njima, ne e&im ni da mis&im kako je onima koji su sami, koji se ,oje, nemaju sa kim ni da pri aju.../ . 1jeci koja se spremaju na ovakav put ,i poru i&a da ,udu jaki i da imaju te&e3on za #itne s&u ajeve. +na mis&i da ju je ovaj put u inio ja om i da sada moe da preivi ,i&o ta. -Bada ,i# mog&a da pri am sa ministrima pita&a ,i# i# zato je ovo naj&oije mjesto na cije&om svijetu, zato imaju najgore po&icajce, zato daju najgoru #ranu i zato ne mogu ii kod doktora kad tre,amI/ Na pitanje ta ,i im o&aka&o ,oravak u %entru, da&a je neko&iko konkretni# prijed&oga: ;V na nji#ovom jeziku, razgovor, pristup psi#o&ogu, knjige, #rana koju vo&e. Na kraju je, kroz suze, doda&a -Vi ste prvi koji su me pita&i kako se osjeam<.

9a!lj#)a! Na osnovu predstav&jene studije vid&jivo je da, iako su prema !.A. i njenoj porodici ispunjene sve zakonom predvi8ene o,aveze, ona, kao dijete, ima i druga prava po Bonvenciji o pravima djeteta, koja nije mog&a da ostvari u Imigracionom centru. Jedan od osnovni# identi3ikovani# pro,&ema je duina trajanja procedure, od koje zavisi da&je kretanje ove porodice. 2jeavanje nji#ovog s&u aja je traja&o due, od zakonom propisanog roka. Neizvjesnost u kojoj ive, nedostatak in3ormacija o procedurama i 3azi u kojoj se na&azi s&u aj, dodatno je oteao po&oaj itave porodice. Nad&ene institucije su se rukovodi&i naj,o&jim interesom djeteta i iz tog raz&oga su zadra&i djecu i rodite&je zajedno. !e8utim, u neko&iko drugi# aspekata, o naj,o&jem interesu djeteta se nije vodi&o ra una. ;o se og&eda u tome to prostor u koji je porodica smjetena nije odgovarajui za djecuH nije se vodi&o ra un o ku&turnim i tradiciona&nim normama zem&je iz koje do&azeH imaju samo ograni eno vrijeme za ,oravak i igru napo&juH nisu im o,ez,ije8ene igra ke i drugi edukativni materija&i, kako ,i na to kva&itetniji na in provodi&i vrijemeH nije im o,ez,ije8ena psi#osocija&na pomo, iako je o ig&edno da im je takva pomo potre,na. !oe se zak&ju iti da postojei me#anizmi koji se odnose na neregu&arne migranate nisu potpuno pri&ago8eni djeci, koja imaju ovaj status. @stanove u koje se smijetaju djeca neregu&arni migraniti u pratnji rodite&ja i&i starate&ja ne pruaju adekvatne us&uge koje mogu da odgovore na psi#osocija&ne potre,e djece. +ve us&uge nisu zasnovane na principu naj,o&jeg interesa djeteta, niti postoji osjet&jivost za potre,e djece raz&i iti# uzrasta i interesovanja.

1>1

).2.

t1dija sl1$aja 2

<.Ij.( djevoj)ica stara 10 %odina. 9orodica A.SJ. je sa Bosova, a ona je ro8ena u "arajevu. Mivi i radi na u&ici. A.Sj., je djevoj ica koja je, zajedno sa majkom i sedmero ,rae i sestara, prvi put evidentirana prije dvije godine, kada je i do&a u 1nevni centar za djecu koja rade i=i&i ive na u&ici po pomo. ;a porodica ve deset godina i&ega&no ivi na podru ju Bantona "arajevo. 9orijek&om su sa Bosova 4grad nepoznat, jer je porodica sta&no mijenja&a pre,iva&ite5, a iz,jeg&i su u "arajevo nakon suko,a koji su se desi&i na Bosovu. 9orodica nikada nije ima&a sta&no mjesto pre,iva&ita, ni na Bosovu, ni u "arajevu. 2omske su naciona&nosti i niko od &anova porodice nema Jedinstveni mati ni ,roj, @vjerenje o drav&janstvu ,i&o koje drave, niti ,i&o kakav drugi dokument koji ,i dokazao nji#ov identitet. "vi &anovi porodice sada ive u "arajevu, u ,araci, koja je skoro pa kartonska. 9reiv&javaju tako to skup&jaju karton, e&jezo, staru gardero,u i sve to prodaju nedje&jom na sarajevskoj auto0pijaci. Niko od &anova porodice nikada nije po#a8ao ko&u i nepismeni su. "tru njacima je veoma teko utvrditi da &i se kod djece radi o tekoj odgojnoj zaputenosti i&i imaju odre8eni stepen sporijeg inte&ektua&nog razvoja. !e8utim, s&au se da je majka oso,a sa pose,nim potre,ama, ena trideseti# godina koja nije u stanju raciona&no voditi ra una o djeci. Bada su se prvi put javi&i u 1nevni centar ,i&i su u poderanoj odjei, neoiani, garavi# &ica od vatre pored koje se griju i na kojoj ku#aju. @ tom periodu, komunikacija sa radnicima 1nevnog centra odvija&a se na &oem romskom jeziku, esto i never,a&no. 1jevoj ica je visoka za svoje godine, ima svijet&o p&avu kosu, p&ave o i, zdrave zu,e i pre&ijep osmije#. Veoma je mrava. 9&a&jiva je kontaktu sa nepoznatim &judima i u nepoznatim situacijama. 1jevoj ica ne zna ni itati ni pisati. "amo svoje ime zna napisati. "ada govori re&ativno do,ro romski jezik, a ,osanski jezik poma&o, zna se sporazumijevati i razgovarati o svakodnevnim deavanjima 4rad na u&ici, #rana, te&evizija, porodica...5. Njen najstariji ,rat ..SJ. 4)D5 je po&iciji i socija&nim s&u,ama poznat od ranije kao po ini&ac neko&iko tei# krivi ni# dje&a kra8e i napada na &jude na u&ici. 9rema &anovima porodice je tako8e nasi&an, naro ito prema majci. A.SJ. je ro8ena u "arajevu, a&i nema drav&janstvo niti J!., jer je majka strana drav&janka. +sim toga, nikada nije p&ati&a svoj porod u B&ini kom centru u "arajevu, niti zna kojeg datuma se porodi&a, pa tako nije do,i&a ni otpusno pismo iz ,o&nice, a ,ez tog pisma dijete ne moe ostvariti nikakvo pravo. !e8utim, niti ,o&nica niti centar za socija&ni rad nisu pokaza&i zaiteresovanost da se ,ave ovim s&u ajem, pa je predmet i da&je otvoren u nad&enim ustanovama.

1>2

Na pitanje da &i radi na u&ici, A.SJ. je odgovori&a ' /2adim, skup&jam e&jezo, radim nave e. 1ugo ve radim. 2adim od tri 4sata5 pa do nave e, u .rijeu skup&jam e&jezo/ i da to radi z,og novaca. Bada proda ono to je skupi&a uspije zaraditi * do A maraka. Njoj se ne svi8a rad na u&ici, smatra da je teak i nezanim&jiv. " njom radi i njena sestra. 1jevoj ica smatra da djeci koja rade na u&ici najvea opasnost prijeti od automo,i&a 4nepa&jivi# voza a5.

A.SJ nije ima&a neugodnosti od odras&i#, a&i smatra da su po&icajci strogi: -6anjaju me, a ja im po,jegnem/. 1jevoj ica ne ide u ko&u, iako ,i vo&je&a: -!ama kae da moram prodavati e&jezo. 1a joj pomaem/H -ko&a je do,ra. .itna je da nau im da itam, piem i crtam. Vo&i&a ,i da idem i da zavrim ko&u. Bad porastem vo&je&a ,i da radim u prodavnici/.

Sistem podr !e 1jevoj ica je sta&na korisnica 1nevnog centra ve dvije godine. @spostav&jen je do,ar odnos sa njom i njenom porodicom, koji karakterie o,ostrano povjerenje. estero djece iz porodice svakodnevno do&aze u 1nevni centar, gdje im je o,ez,ije8ena #rana i mogunost da se okupaju. +sim toga, sa njima se radi na opismenjavanju i u enju osnovni# ivotni# vjetina. Nau i&i su da sjede za sto&om kada jedu i&i piu, nau i&i su se koristiti pri,orom za je&o, o&ovkom, makazama itd. Zna ajno su po,o&jane #igijenske navike. Vano je istai da "&u,a socija&ne zatite nije mnogo pomog&a navedenoj porodici, niti djevoj ici. Bako &anovi porodice nemaju potre,ne identi3ikacione dokumente, "&u,a nije ,i&a u mogunosti da pomogne u ostvarivanju prava, niti iz domena socija&ne niti zdravstvene zatite. Jedina pomo koju su do,i&i je azi&antski status koji im je o,ez,ije8en u prvim godinama ,oravka u "arajevu, koji ne o,nav&jaju. Z,og toga &anovi porodice ne mogu do,iti jednokratne pomoi, pravo na koritenje javne ku#inje, djeca nemaju zdravstveno osiguranje niti mogu ,iti upisani u ko&u. 9utem us&uga 1nevnog centra, porodica svakodnevno do,ije #&je, i m&ije ne proizvode, ponekad i mesne. .i&o je naop#odno da se kontaktira neki centar za socija&ni rad na Bosovu kako ,i se pokua&e do,iti in3ormacije o porodici, ,ar o rodite&jima, jer ,i na taj na in i djeca mog&a ,iti prijav&jena u .osni i 7ercegovini. Nad&ene institucije to nisu uradi&e iz nepoznati# raz&oga. 1jeca idu kod doktora samo preko 1nevnog centra, jer je to jedini na in s o,zirom da 1nevni centar ima 9rotoko& za !inistarstvom zdravstva Bantona "arajevo na osnovu kojeg sva djeca korisnici centra imaju pravo &ije enja ,ez p&aanja istog.

1>3

9a!lj#)a! @ ovoj studiji predstav&jen je s&u aj djevoj ice koja ivi i radi na u&ici. 1jevoj ica nema &i ni# dokumenata, ne ide u ko&u, ivi u neadekvatnim us&ovima, radi na u&ici i, moe se rei, da je ivotno ugroena. @ ovom s&u aju gotovo sva prava po Bonvenciji o pravima djeteta su prekrena. Jedina pomo koju ova djevoj ica i njena porodica do,ija je pomo koju o,ez,je8uje 1nevni centar. +sim pomoi u #rani i #igijenskim sredstvima, o,ez,ije8ena je i medicinska zatita, te raz&i ite edukativne aktivnosti. .oravak djece i aktivnosti u 1nevnom centru su zasnovani na principu do,rovo&jnosti i s&o,odnog iz,ora i e&je djece. 1jeca koja se ,ave prosja enjem, pranjem automo,i&a na raskrsnicama, koja preprodaju sekundarne sirovine, te djeca koja su u riziku od trgovine &judima i djeca u skitnji se ne osu8uju niti im se za,ranjuje taj rad na u&ici, nego im se sistematskim i mi&tidicip&inarnim pedagokim pristupom prua uvid u mogunost iz,ora ,o&jeg ivota i na ina kako to postii. Najvei e3ekti se postiu kada se dijete vrati i&i tek upie u redovan i&i vanredan ko&ski sistem, te kontinurano prati. 2ad sa rodite&jima i porodicom je drugi k&ju ni 3aktor uspje#a. !e8utim, ne postoji jasan me#anizam koordinacije i saradnje izme8u institucija i ustanova, s jedne strane, i organizacija civi&nog drutva koje pruaju pomo djeci koja ive i=i&i rade na u&ici i nji#ovim porodicama, s druge strane. 1nevni centri su do,ar primjer, ne samo u rjeavanju postojei# pro,&ema ove grupe, nego i u preventivnom radu. 9ostoji tek pet dnevni# cenatra u .osni i 7erecegovini i oni svoje aktivnosti rea&izuju u okviru projekta koji 3inansira "ave t#e %#i&dren. 1nevni centar "arajevo je, po etkom '()*. godine, u ci&ju odrivosti svoji# us&uga preuzet od strane J@ 1iscip&inski centar Bantona "arajevo koji je u me8uvremenu otvorio i pri#vatnu stanicu, s tim da je terenski rad nastavio o,av&jati mo,i&ni tim J@ Bantona&ni centar za socija&ni rad "arajevo. ?videntno je da postojei programi i sistemi podrke nisu dovo&jno responsivni i 3&eksi,i&ni da ,i na adekvatan na in odgovorii&i na s&oenu pro,&ematiku i speci3i ne potre,e djece uk&ju ene u rad i=i&i ivot na u&ici. Bao pose,an pro,&em se izdvaja nepostojanje koordinisane podrke za rjeavanje gra8ansko0pravnog statusa, kako ,i se pri,avi&a sva neop#odna &i na dokumenta i na taj na in omogui&o ovoj grupi djece da ostvare pripadajua prava.

1>;

).3.

t1dija sl1$aja 3

4. C.( dje)a!( 1+ %odina ?.!. ima status povratnika iz 7o&andije po sporazumu o readmisiji. Mivi u nase&ju, neda&eko od ;uz&e. ?. !. je ro8en kao prvo dijete unutar peto &ane domici&ne porodice, nastanjene na podru ju opine Sukavac, u romskom nase&ju, koje ,roji oko '(( stanovnika. 1je ak je na vrijeme krenuo u osnovnu ko&u, a nakon zavretka osnovne upisao je srednju ko&u, smijer za e&ektro0me#ani ara. 9rije od&aska u 7o&andiju porodica je ivje&a u tronoj kui ve&i ine )' m' ,ez prik&ju ka struje i vode. ;okom cije&e godine voda sa o,&ini# puteva se s&ijeva&a direktno na kuu, a z,og nedostatka nov ani# sredstava nisu ,i&i u mogunosti sanirati dugogodinji pro,&em. Z,og konstantne v&age svi &anovi porodice su do,i&i #roni nu upa&nu sinusa. ?.!. je tokom cije&og ko&ovanja morao pjea iti C km kroz umske puteve kako ,i doao do ko&e. ;okom zime, nase&je ,ude u potpuno odje eno od ostatka se&a z,og nepristupa nosti terena na kojem se na&azi. +vo je ima&o za pos&jedicu povean ,roj djece iz ovog nase&ja, koja naputaju redovni ko&ski sistem. ;renutno ive u novoizgra8enoj kui na dva sprata, sa svim potre,nim prik&ju cima. Buu su izgradi&i od ute8enog novca tokom petomjese nog ,oravka u 7o&andiji. @ porodici niko nije zapos&en. I majka i otac se na&aze na evidenciji .iroa za zapo&javanje Sukavac, preko kojeg ostvaruju pravo na Zdravstveno osiguranje za cije&u porodicu. +dnosi unutar porodice su sk&adni. 9orodica se izdrava od povremnog rada na nadnicu, sakup&janjem e&jeza i drugi# sekundarni# sirovina. @ s&o,odno vrijeme ?.!. pomae porodici u ovim pos&ovima. 9o povratku iz 7o&andije dje ak nije nastavio prvi razred srednje ko&e. "&o,odno vrijeme provodi u nase&ju, ekajui decem,ar '()*.godine kada se p&anira ponovo vratiti u 7o&andiju. &#tovanje 1je ak kae da je krajem pro&e godine, otac preko ro8aka doao do in3ormacije da komp&etna porodica moe otii u 7o&andiju. 2az&og za putovanje su nerijeeno stam,eno pitanje i nedostak sredstava za ivot. -9oto su us&ovi ivota u ". katastro3a&ni, nismo se puno razmi&ja&i, posudi&i smo D(( B! i krenu&i za 7o&andiju./ +sim to iza,eru zem&ju u koju e&e da odu, porodice put deta&jno ne p&aniraju. -Niko od nas nije znao ni eng&eski ni #o&andski jezik, niti smo zna&i gdje smo do&i. 9ri u&asku u 7o&andiju su nas pita&i: Bako smo do&i, da &i imamo pasoe i z,og ega smo do&iI 2ek&i smo da e&imo iviti u 7o&andiji i da se nemamo gdje vratiti u .osnu i 7ercegovinu. 1o,i&i smo -potvrdu/, p&ati&i karte K( eura, te su nas uputi&i u ;erape& 4grad u 7o&andiji5.

1><

1o&askom u grad smo sazna&i da se radi o ko&ektivnom azi&antskom centru, gdje smo do,i&i i smjetaj./ 1o&askom u stranu zem&ju, pokuavajui da se uk&ope u novu sredinu, i&i u e&ji da svojoj porodici pomognu u o,ez,je8enju 3inansijski# sredstava, uspostava&jaju nove socija&ne kontakte i tako se iz&au opasnosti da postanu rtve ekspoatacije i&i da ,udu iskoriteni za o,av&janje krimina&ni# radnji, a da toga nisu ni svijesni. -;okom ,oravka u ko&ektivnom smjetaju naao sam puno prijate&ja, izme8u osta&og i jednog starijeg prijate&ja porijek&om iz !akedonije. "a njim sam sta&no iao u grad gdje ,i# uzimao ,icik&a i dov&a io do centra mis&ei da su to ,icik&a od mog prijate&ja iz !akedonije. !e8utim, nakon nekog vremena saznao sam da taj isti prijate&j ukrade ,icik&o i mene poa&je da odvu em ,icik&o u centar. 9o&icija je sazna&a za to i odma# su ga u#apsi&i, a mene su samo opemenu&i. Nikad se u ivotu nisam to&iko up&aio po&icije, pro&o mi je kroz g&avu sada e me u#apsiti, vratiti u .i7, i& to je jo gore, sve e nas sad vratiti u .osnu i 7ercegovinu. Na sreu nita se nije desi&o./ 1jeca koja su sa porodicom vraena u zem&ju porijek&a, sag&edavajui na in ivota u zem&jama ?@, esto ,ivaju razo arana sistemom koji v&ada unutar .osne i 7ercegovine i teko im je da se ponovo naviknu na ivot ovdje. -Nakon navreni# A mjeseci, poto smo ,i&i u kontaktu sa rod,inom u "., u&i smo da mi je tetka teko ,o&esna i da tre,a da umre. !ama nije mog&a podnijeti to, te smo od&u i&i da se vratimo u .osnu i 7ercegovinu. Sjudi iz I+! organizacije su nam ,ez ikakvi# pro,&ema u roku od tri dana kupi&i avionske karte i tako smo se vrati&i u .osnu i 7ercegovinu. Bad smo se vrati&i, nisam mogao vjerovati, ,io sam &jut na majku, ,io sam u depresiji mjesec dana. Nedostaja&i su mi prijate&ji iz ?mena, 3a&i&i su mi treninzi. +vdje imam samo umu i ,&ato i ove &jude koji mrze sami se,e. !oji rodite&ji su utedi&i neto novca pa smo napravi&i kuu, ako nita z,og toga sam sretan, ,ar vie ne spavam u v&agi i prova&jenom krevetu. Iskreno, jako sam tuan z,og povratka u .osnu i 7ercegovinu, tamo sam imao sve, ko&u, 3ud,a&ski k&u,, nove prijate&je dok ovdje nemam nita. 2ekao sam se,i, na sve na ine u pokuati da se vratim u 7o&andiju/. Sistem podr !e 9orodica ?.!. je do&askom u 7o&andiju zatrai&a azi&, koji im je odo,ren. 9ored osnovni# us&ova za ivot: smjetaja, #rane i sredstava za #igijenu, sistem zatite azi&anata u 7o&andiji je otiao i korak da&je, tako da azi&antima na ra un sedmi no up&auju i nov anu pomo. -"vako je imao svoju so,u, svake sedmice smo do,ija&i )K( ? za novo posu8e i #ranu. Jedna porodica iz "r,ije isto romska, da&a nam je svoje posu8e, a #ranu smo ima&i u sk&opu %entra, tako da novac u opte nismo mora&i troiti./ +va porodica je do,i&a adekvatan smjetaj, pravo na zdravstvenu zatitu i dokumente, #o&andsku &i nu kartu. -9rvi grad u koji smo stig&i ,io je @tre#t... @ ko&ektivnom centru su nam da&i k&ju od manje prostorije i kaza&i da moemo prenoiti tu. "mjetaj je ,io od&i an, ima&i smo tri o,roka na dan i sve za #igijenu. 1rugi dan smo svi mora&i dati otiske prstiju i uraditi sistematske medicinske preg&ede. Nakon zavrenog medicinskog

1>>

preg&eda vrati&i su nam pasoe i do,i&i smo &i ne karte i kartice na osnovu koji# smo mog&i ostvariti puno zdravstveno osiguranje./ ;okom ,oravka u azi&u, socija&ni radnici iz nad&eni# institucija zadueni za azi&ante, svakog mjeseca o,i&aze porodice kako ,i utvrdi&i potre,e isti#. @ko&iko se utvrdi da porodica ne potuje pravi&a i norme ponaanja, odma# se stav&jaju na spisak za deportovanje u zem&ju porijek&a. @ko&iko porodica ima &ana sa pose,nim potre,ama i&i nekom #roni nom ,o&eu, mogue je do,iti azi& u trajanju od A godina. 1jeca azi&anata se po automatizmu upisuju u redovni ko&ski sistem, a u ci&ju popunjavanja s&o,odnog vremena imaju mogunosti upisa u razne sportske aktivnosti. D&ro lo je mjesec dana i ponovo s# nas pre$acili # dr#%i %rad( 4men( %dje smo ostali p#nih pet mjeseci. U 4men# smo do$ili iste #slove 'ivota po istim pravilima i sedmi)nim primanjima. >rat( sestra i ja smo odmah morali !ren#ti # !ol# %dje se #)i holands!i je"i!. 7a!o;e sam po)eo da treniram :#d$al # @C >ar%ares i sva!i mjesec sam do$ijao 00(00 4 "ato to i%ram "a njihov tim.E +d&askom u 7o&andiju porodica se emancipova&a, materija&no su o,ez,ije8eni nego ranije te je ?.!. nau io da se sporazumijeva na #o&andskom jeziku. Nakon povratka iz 7o&andije, ?.!. se nije vratio u redovni ko&ski sistem. Nada se povratku u 7o&andiju, te se iz tog raz&oga ne e&i vratiti u svoju mati nu ko&u.)LA 9a!lj#)a! +va studija i&ustruje s&u aj romske porodice koja je z,og nerijeenog stam,enog pitanja, nezapos&enosti i nedostatka osnovni# sredstava za ivot, od&u i&a da potrai iz&az od&askom u drugu zem&ju u kojoj je zatrai&a i do,i&a azi&. @s&ovi ivota ove porodice su pos&jedica teke ekonomske situacije u kojoj se na&azi .i7, z,og ega ovakav s&u aj nije usam&jen. Zem&ja u koju je oti&a ova porodica ima razvijen sistem podrke azi&anskim porodicama: o,ez,ije8ena su im dokumenta, nov ana pomo, zdravstena ,riga, djeca su uk&ju ena u ko&ski sistem. I pored toga, postoji rizik djeca ,udu iskoriena na raz&i ite na ine. 2izik je vei uko&iko porodica nastoji doi do dodatni# sredstava, znajui da nee ostati u zem&ji u kojoj su trai&i azi&. 9ovratak djece u .osnu i 7ercegovinu naj ee dodatno traumatizuje djecu. @s&ovi u zem&jama u kojima su ,oravi&i uvijek su ,o&ji nego us&ovi u kojima su djeca ovdje ivje&a.

1A<

+rganizacija -Zem&ja djece/, na terenu, prati socioekonomsko stanje svi# porodica unutar ovog romskog nase&ja. 6otovo sve porodice ive na granici egzistencije u ne#umanim stam,enim us&ovima, ,ez sta&nog zapos&enja i ,ez ikakve materija&ne i socija&ne sigurnosti. ;o je raz&og zato se ve&iki ,roj porodica od&u i za traenje azi&a u zem&jama ?@. Bontinuirano se prati od&azak porodica u zapadne zem&je, te provjerava pod kakvim us&ovima i u ijoj pratnji idu. Bada su djece u pitanju, postoji ve&iki rizik da postanu rtve trgovine &judima, te se svaka indicija prijav&juje nad&enim institucijama. 9ovratkom porodice ?.!. u .osnu i 7ercegovinu, organizacija je posjeti&a porodicu, kako ,i skenira&i situaciju u kojoj se na&azi.

1>?

9ovratkom su iznevjerene nji#ove nade u ,o&ji ivot, to djeca veoma teko pri#vataju. +vaj pro,&em je izraeniji to su djeca prove&a vie vremena u zem&jama ,oravka. @ .i7 ne postoji razvijen sistem prikup&janja podataka o povratnicima i nji#ovim potre,ama, pa stoga nema ni p&aniranja adekvatne podrke i zatite, pose,no kada se radi o us&ugama koje se odnose na djecu povratnike po osnovu sporazuma o readmisiji. 9odaci kojima raspo&ae nad&eno ministarstvo odnose se samo na djecu koja su sa svojim porodicama ,oravi&a u 2eadmisionom centru + djeci koja su se vrati&a u pre8anje mjesto ,oravka nemaju nikakve in3ormacije. 9odatke o njima imaju nev&adine organizacije ako sa njima rade programe podrke. !e8utim, time je o,u#vaen samo manji ,roj povratnika po osnovu sporazuma o readmisiji. 9otre,no je razviti sistem zatite sa jasno de3inisanim nad&enostima institucija i ustanova, jasnim me#anizmima koordinacije i saradnje izme8u nji# i organizacija civi&nog drutva koje pruaju pomo ovoj grupi djece i nji#ovim porodicama. iroka mrea podrke omoguie pravovremeno in3ormisanje o nji#ovim pravima, to je prvi korak ka adekvatnoj zatiti.

1>@

).%.

t1dija sl1$aja %

19+

S. 3.( djevoj)ica( 13 %odina 1jevoj ica se trenutno na&azi u Banadi, u koju je, zajedno sa dva ,rata oti&a u septem,ru '()'. godine. ;rei ,rat je stradao u nesrei, pri&ikom sakup&janja sekundarni# sirovina. 9orijek&om su sa Bosova. "a ,raom je ,i&a smjetena kod ,rata od majke 4amide5, a ivje&i su i na u&ici. Za majku se samo zna da je iva i da se na&azi u "r,iji. ".V je identi3ikovana kao potencija&na rtva trgovine &judima, na osnovu sumnje u namjeru sk&apanja ugovorenog ,raka me8u ma&o&jetnicima. 9repoznata je namjera za eksp&oataciju, a&i do eksp&oatacije nije do&o. + ovoj namjeri je o,avijetena 9o&icijska uprava I&ida koja je, zajedno sa po&icijskom upravom !ostar, preduze&a sve potre,ne radnje i sprije i&a ovu namjeru. +d '()(. godine, do od&aska u Banadu, ,i&a je smjeena u 9ri#vatni %entar 1uje, kasnije u Iz,jeg&i ki centar "a&akovac. 1jevoj ica je ,ez rodite&jske pratnje, pa je ima&a status ma&o&jetne oso,e pod me8unarodnom zatitom u .I7. Vano je nag&asiti da u .osni i 7ercegovini u trenutku kada je otvoren ovaj s&u aj, nije postoja&a institucija za pri#vat strani# ma&o&jetni# &ica ,ez pratnje rodite&ja, niti jasna procedura pri#vata djece ,ez rodite&jske pratnje pod me8unarodnom zatitom u .osni i 7ercegovini. +vo je znatno otea&o rjeavanje ovog s&u aja.

Sistem podr !e 9rema dogovoru izme8u !inistarstva za &judska prava i iz,jeg&ice i %entra za socija&ni rad "arajevo, djevoj ica je sa ,raom privremeno smjetena u 9ri#vatni %entar 1uje. Nakon etiri i po& mjeseca ,oravka u 9% 1uje, zajedno su pre,a eni u Iz,jeg&i ki centar "a&akovac, gdje ostaju do od&aska u Banadu. 9o preporuci i zajedni koj koordinaciji !inistarstva za &judska prava i iz,jeg&ice, centra za socija&ni rad, @N7%20a i >ondacije .7IM, djeca su se nakon ,oravka u 9ri#vatnom %entru 1uje premjesti&a u Iz,jeg&i ki centar "a&akovac. Ni ova ustanova 4kao ni pret#odna u kojoj su ,i&i5 nije ,i&a adekvatna za smjetaj ove djece, a&i je ,i&a adekvatnija za djecu u smis&u strukture korisnika i ku&turo&okog mi&jea 4romska iz,jeg&i ka popu&acija5. %entar za socija&ni rad iz !ostara uz preporuke tima >ondacije .7IM za starate&jicu djece je postavio korisnicu iz centra koja je ku&turo&oki odgovara&a djeci. 9ose,na panja se posveti&a smjetaju djevoj ice, koja je ima&a je zase,nu so,u, dok su dje aci ,i&i smjeteni u drugoj so,i.

1A>

" o,zirom da se studija s&u aja pie na osnovu dokumentacije iz ar#ive i na osnovu izjava oso,a koje su aktivno radi&e na s&u aju u nemogunosti smo da dostavimo intervju djevoj ice. @ nastavku navodimo tekst G citate koje imamo za,i&jeene u naim s&u,enim za,i&jekama.

1>A

1jeca su uk&ju ena u sistem psi#osocija&ne podrke u I% "a&akovac, to je o&aka&o proces adaptacije na novu sredinu, a&i nije uspje&o sprije iti pro,&eme u ponaanju koje je ispo&javao najstariji ,rat. 9ostoja&e su indicije da je ,io korisnik psi#oaktivni# supstanci. +n je u,rzo napustio I% "a&akovac. 9ri&ikom skup&janja sekundarni# sirovina doiv&java strujni udar od kojeg je smrtno stradao. !inistarstvo za &judska prava i iz,jeg&ice je pokri&o trokove ukopa, a psi#osocija&ni tim >ondacije .7IM je pruio pro3esiona&nu podrku porodici, te omoguio tradiciona&ni na ina a&ovanja, to je u samom procesu a&ovanja pose,no zna i&o djevoj ici i starijem ,ratu. .oravak djevoj ice i njene ,rae u I% "a&akovac trajao je oko ' godine i L mjeseci. ;okom ovog perioda, djeca su ,i&a uk&ju ena u sistem psi#osocija&ne zatite u centru koji je uk&ju ivao redovna savjetovanja od strane stru njaka, uk&ju ivanje u o,razovni proces i sve edukativne i rekreativne radionice u centru. V. ". se je jako radova&a od&ascima u ko&u, na vannastavne aktivnosti, jako se trudi&a da ,ude do,ar 8ak. /ko&a je najvanija i tre,a u iti ma kako ti teko ,i&o/H -ko&a je super, imam prijate&je i vo&im da se druim i oni mi pomau ko&iko mogu/. @spje&a je zavriti osnovu ko&u i upisati se u srednju >rizersku ko&u.)LK 1jevoj ica je pored ko&ski# o,aveza uiva&a u raz&i itim edukativnim i rekreativnim radionicama u iz,jeg&i kom centru i ko&i. Aktivno je u estvova&a u grupama za m&ade i ,rojnim vo&onterskim akcijama, zavri&a je kurs ivanja i izrade nakita. @ estvova&a je u rukometnom ko&skom timu, te je i predstav&ja&a svoju ko&u na takmi enju rukometni# ekipa me8u osnovnim ko&ama. "va djeca su tokom svog ,oravka ,i&a uk&ju ena u instruktivnu nastavu kako ,i im se o&aka&o sav&adavanje ko&skog gradiva i popuni&i nedostaci u znanju. 9ored uk&ju ivanja u o,razovne, edukativne i rekreativne aktivnosti, djeci se aktivno prua&a pomo u o,av&janju svakodnevni# ivotni# o,aveza. 9ored stru ne podrke u ovim aktivnostima poticano je stvaranje do,ri# odnosa izme8u djece istog ku&utro&okog porijek&a i tradicije, kako se o uvao identitet ove djece i omoguio im se doiv&jaj porodi ne strukture i pomoi. Ja anje kapaciteta za samosta&nu ,rigu o se,i, stiecanje vjetina komunikacije, osnovni# ivotni# vjetina, ko&ovanje, sudje&ovanje u socio G okupativnim radionicama, grupi za podrku, sve je to pomog&o ".V. da se nosi i suo ava sa svakodnevnim ivotnim izazovima. ;okom ,oravka u centru, ".V. potpuno je artiku&isa&a pro,&em sa oko&inom, pro,&em ranog odrastanja, gu,itak majke i oca... Bada ,i joj neko spomenuo majku, ,i&o je vid&jivo da je prep&ave emocije &jutnje, ,ijesa, o aja... "tatus supsidijarne zatite u .i7 koji je ima&a pruao je mogunost potpunog ukju ivanja u sistem socija&ne zatite, to je uve&iko o&aka&o pristup ovom pro,&emu=s&u aju.

1A?

Za dvojicu njene ,rae organizirano je vandredno po&aganje osnovne ko&e, gdje su do od&aska u Banadu uspje&i po&oiti A razreda osnovne ko&e. !&a8i ,rat je trenirao 3ud,a& u &oka&nom nogometnom k&u,u, gdje je postizao vr&o do,re rezu&tate. Najstariji ,rat je ,io uk&ju en u program -aktivnosti koje donose do,it/ koji provodi >ondacija .7IM gdje je sa osta&im mukim korisnicima iz I% "a&akovac u io raditi ,akrorez i sav&adao te#niku izrade predmeta od gipsa i g&ine.

1?0

"ve re&evantne institucije su se uk&ju i&e i sistemski se radi&o na izna&aenju trajnog rjeenja za ovu djecu, pose,no djevoj icu. Naprav&jen je niz sastanaka izme8u !inistarstva za &judska prava i iz,jeg&ice, %entra za socija&ni rad "arajevo i !ostar, @N7%20a i >ondacije .7IM kako ,i se prona&o naj,o&je rjeenje za ovu porodicu. 9artneri okup&jeni na rjeavanju ovog pro,&ema su se vodi&i smjernicama @N7%20a za s&u,eno odre8ivanje naj,o&jeg interesa djeteta, &oka&nom i me8unarodnom &egis&ativnom, kako ,i mog&i to adekvatnije pronai trajno rjeenje za ovu porodicu. Na samom po etku %entar za socija&ni rad nije prepoznao speci3i nosti ovakvog s&u aja, u sistemu nisu postoja&e jasne smjernice za postupanje u ovakvim situacijama... Ipak, uz preporuke >ondacije .7IM i preporuke @N7%20a, Bance&arija @N7%20a u .I7 podnije&a je za#tjev za prese&jenje ove porodice u Banadu, koja je odgovori&a pozitivno. Bona nu sag&asnost za prese&jenje djece tre,ao je dati %entar za socija&ni rad. @ jednom trenutku, %entar za socija&ni rad nije e&io izdati sag&asnost za ap&ikaciju za Banadu, jer pravno majci nije oduzeto rodite&jsko pravo 4,i&a je samo poznata injenica da je majka negdje u "r,iji iva, a&i joj nije poznat trag5. @N7%2 je preko partnera i kance&arije u "r,iji=Bosovu pokuavao pronai majku djece, a&i ,ezuspjeno. 2azmi&janja su i&a i u smijeru provo8enja postupaka oduzimanja rodite&jskog staranja strancu u naoj dravi, a&i to je ,i&o pravno upitno. "&u aj ,i se zakonski morao voditi u dravi gdje je majka i naravno sve ,i traja&o veoma dugo. Bada je najstariji ,rat "." napunio )D godina stek&i su se us&ovi da on postane zakonski starate&j ,ratu i sestri, to je i naprav&jeno. +n je nakon toga potpisao sag&asnost za prese&jenje u Banadu. @ septem,ru '()'. godine djeca ,ivaju pre,a ena u Banadu gdje je zapo e&a procedura rjeavanja nji#ovog statusa. ".V. i njena ,raa su svojim ponaanjem, povjerenjem i spremnou na saradnju ukaza&i na pro,&eme sa kojima se djeca sa ovim statusom susreu i na potre,e mijenjanja prakse rada me8u &oka&nim insituacijama, te na potre,u uvo8enja "tandardni# operativni# procedura postupanja sa ma&o&jetnicima strancima ,ez rodite&jskog staranja. ;okom itavog procesa rjeavanja s&u aja i partnerski odnosi uk&ju eni# organizacija i institucija su se mijenja&i: od pozicije me8uso,nog razumijevanja i uvaavanja do pozicije potpune zatite interesa insitucije. !e8utim, rad na zajedni kom pro,&emu, spremnost i 3&eksi,i&nost svi# aktera u pristupu ovom s&u aju, te, prije svega, e&ja da se pomogne ovoj porodici, sve okup&jene partnere je potica&a na istrajnost i kreativnost u prona&aenju rjeenja za ovu porodicu.

9a!lj#)a! 9redstav&jeni s&u aj, iako vr&o komp&eksan i teak, predstav&ja pozitivan primjer zatite djece u pokretu, djece potencija&ni# rtava eksp&oatacije i trgovine &judima. ;okom rjeavanja ovog s&u aja ostvarena je saradnja niza &oka&ni# institucija, ustanova i organizacija. "premnost na saradnju i motivisanost da se pro,&em rijei, doprinije&i su da se izna8e adekvatno rjeenje za ovu djevoj icu i njenu ,rau.

1?1

@govoreni ,rakovi u romskoj popu&aciji se esto pripisuju romskoj tradiciji, te se na nji# esto ne reaguje na adekvatan na in. ;u se prepoznaje nedovo&jna senzi,i&isanost pro3esiona&aca=ki za uvaavanje i razumijevanje povezanosti izme8u o,aveze na potovanje tradicije i osiguravanja &judskog prava na s&o,odu. Iz ove studije vid&jiv je zna aj uk&ju ivanja ku&turni# medijatora=zastupnika, koji predstav&jaju adekvatan odgovor na potre,e djece stranaca iz zema&ja sa druga ijim ku&turnim i socija&nim normama. 9ri&ikom rjeavanja s&u aja pokaza&o se vanim imp&ementirati i smjernice @N7%20a za s&u,eno odre8ivanje naj,o&jeg interesa djeteta, koje su posta&e re&evantan dokument u procesu traenja i rjeavanja -trajnog rjeenja/ sa predstavnicima Banadskog imigracijskog odje&a. +vaj s&u aj je ukazao na nedostatak instituciona&no odgovarajuc_i# us&uga, programa i servisa, zasnovani# na pravima i individua&nim potre,ama djece pod me8unarodnom zatitom u .i7 ,ez rodite&jskog staranja. 2ezu&tat toga je da danas postoji itav niz strateki# dokumenata)LD i re3era&ni# me#anizama na naciona&nom nivou za ,or,u protiv trgovine &judima.)LL 9ored toga, !inistarstvo sigurnosti ima potpisan 9rotoko& o saradnji sa nev&adinim organizacijama !>" ?mmaus i !edica Zenioca za smjetaj, zdravstvenu zatitu i psi#osocija&nu podrku djeci trvama trgovine.

1A@

"trategija suprotstav&janja trgovini &judima u .i7 i Akcioni p&an '()*0'()A.Vijee ministara. !inistarstvo sigurnosti je 3ormira&o etiri regiona&na monitoring tima: "arajevo, !ostar, .anja Suka i ;uz&a. +vi timovi predstav&jaju re3era&ni me#anizam na naciona&nom nivou, a u nji# su uk&ju ene i organizacije koje vode 1nevne centre za dejcu koja rade i=i&i ive na u&ici.
1AA

1?2

VII 9@;A?UBCI I PC*POCU;*

).1. 9a(lj1$"i
9redmet ovog istraivanja su ,i&e aktue&ne po&itike i prakse zatite djece u pokretu u .osni i 7ercegovini. %i&j nam je ,io sveo,u#vatnije razumijevanje komp&eksnosti ovog 3enomena, procjena usk&a8enosti domaeg zakonskog okvira sa me8unarodmim standardima, procjena o,ima i kva&iteta postojei# programa zatite djece u pokretu u .i7. Za ovu svr#u, korieni su raz&i iti izvori in3ormacija i te#nike prikup&janja podataka: ana&iza domaeg i me8unarodnog zakonskog okvira, istraivanje na terenu 4putem po&ustrukturisani# du,inski intervjua i 3okus0grupni# intervjua sa predstavnicima dravni# institucija i organizacija civi&nog drutva, kako sa pro3esiona&cima direktno angaovanim u radu sa djecom, tako i sa onima koji se ,ave kreiranjem po&itika i donoenjem od&uka u o,&asti zatite djece u pokretu, i sa samom djecom koja su korisnici ovi# programa5H studije etiri s&u aja djece u pokretu. Na osnovu svi# ovi# podataka, moemo izvesti s&edee zak&ju ke, kao odgovor na postav&jena pitanja ovog istraivanja. .osna i 7ercegovina je rati3ikova&a sve konvencije, protoko&e, smjernice, direktive i akcione p&anove koji predstav&jaju me8unarodne standarde za djecu u pokretu i time se o,aveza&a na usk&a8ivanje naciona&nog zakonodavstva s pri#vaenim standardima potivanja &judski# prava. 1omai zakonski okvir nije u potpunosti usk&a8en sa me8unarodnim standardima u o,&asti prava djece u pokretu. Na osnovu rezu&tata istraivanja, u ovom smis&u smo 3omu&isa&i i konkretne preporuke. /ako$e, dijete u normativnoj krivi!no(pravnoj zatiti na dravnom i entitetskom odnosno nivou distrikta, ne tretira se kao osoba koja nije navrila osamnaest godina, ve% osoba do 69 godina& Iz perspektive djece u pokretu, koju smo posmatra&i iz ug&a etri osnovna principa Bonvencije o pravima djeteta, moe se zak&ju iti da: 0 1jeca primjeuju diskriminaciju kojoj su iz&oena, u odnos na drugu djecu, i osjeaj izo&ovanosti dominira u nji#ovom doiv&jaju procesa migracija, kao i unutar us&uga koje su im ponu8ene u sistemu 0 Za veinu djece u pokretu, osjeaj ugroenosti ivota i opstanka je ,io jedan od osnovni# raz&oga iz koji# su se nji#ove porodice od&u iva&e na migracije 0 1jeca u pokretu nisu ima&a pri&iku da donose od&uke o samoj migraciji, a nisu ima&a pri&iku ni u sistemima zatite da izraze svoje mi&jenje i iskau svoje potre,e 0 Naj,o&ji interes djeteta, iako uk&ju en u sva zakonska rjeenja, kada su djeca u pokretu u pitanju, u praksi nije dos&jedno primjenjivan, emu svjedo e izjave djece sa kojom smo razgovara&i

1?3

9ro3esiona&ci koji rade direktno sa djecom u pokretu, kao i oni koji u estvuju u procesu kreiranja po&itika i donoenja od&uka za ovu grupu djece, i predstavnici nev&adinog sektora na raz&i ite na ine de3iniu djecu u pokretu. Zajedni ko za sve grupe pro3esiona&aca je to da svako na djecu u pokretu g&eda iz ug&a svoje institucije, organizacije i&i resora ministarstva kojem pripadaju. 9ro3esiona&ci koji rade u !inistarstvu sigurnosti .i7, i u ijoj su nad&enosti djeca stranci, nemaju razvijenu svijest o o,imu i komp&eksnosti pro,&ema unutranji# migracija djece u .i7. 9ro3esiona&ci koji pripadaju resornim ministarstvima prvenstveno ,rinu o primjeni aktue&ni# zakonski# rjeenja, dok pro3esiona&ci iz nev&adinog sektora koji rade direktno sa djecom kroz razne programe podrke smatraju da se ta rjeenja tre,aju usk&aditi sa me8unarodnim standardima, koji ,i omogui&i da se zadovo&je individua&ne potre,e svakog djeteta u pokretu. @ .osni i 7ercegovini ne postoje pouzdani i potpuni podaci o svim grupama djece u pokretu, za period izme8u '()( i '()'. godine. !inistarstvo sigurnosti .i7 ima najpotpuniju ,azu podataka o djeci neregu&arnim migrantima, djeci rtvama trgovine &judima i traiocima azi&a. Na osnovu raspo&oivi# podataka i na osnovu procjena ispitanika, u pos&ednje tri godine za,i&jeen je rast ,roja djece neregu&arni# migranata, iji je ,roj porastao sa sedam djece u '()(. godini te na etrdeset i troje u '()'.godini 4za djecu u pratnji i ,ez pratnje rodite&ja5. 9o iskazima svi# ispitani#, iako ne postoje ,roj ani podaci, primijeen je rast ,roja djece koja rade i=i&i ive na u&ici i ,roja djece povratnika na osnovu sporazuma o readmisiji. "manjen je ,roj djece stranaca rtava trgovine &judima, dok je ,roj djece trai&aca azi&a i ,roj djece koja uivaju status me8unarodne pravne zatite ujedna en po godinama. @zroci koji dovode do migracija djece u .i7, ,i&o da se radi o spo&jnim i&i unutranjim migracijama su, zavisno od grupe do grupe, ugroenost dje ji# ivota u zem&jama pogo8eni# ratom, siromatvo, diskriminacija, ne,riga i zanemarivanje od strane rodite&ja, socija&na isk&ju enost, dis3unkciona&nost i nasi&je u porodici, vaspitna zaputenost, nein3ormisanost o rizicima migracija, ,o&esti zavisnosti rodite&ja, nizak stepen o,razovanja rodite&ja, osjeaj ,espomonosti i ,ezperspektivnosti. @ toku putovanja, djeca su preiv&java&a stra# od nepoznatog, stra# od po&icije, ivje&a su sa osjeajem neizvjesnosti i nepovjerenja prema institucijama. Ve&iki ,roj djece je osjeao sram i krivicu z,og po&aaja u kojem su se na&i. Na osnovu rezu&tata ovog istraivanja moemo zak&ju iti da u .i7 nedostaju odgovarajuc_e us&uge, programi i servisi, zasnovani na pravima i individua&nim potre,ama djece u pokretu. 2az&i ite grupe djece u .i7 imaju raz&i ite programe zatite. + zatiti djece strani# drav&jana u pratnji i&i ,ez pratnje rodite&ja, o domici&noj djeci rtvama trgovine &judima, i o djeci povratnicima po sporazumu o readmisiji 4ako su smjeteni u 2eadmisioni centar do *( dana5 ,rigu vode resorna ministarstva i &oka&ne nev&adine organizacije sa kojim su ministarstva potpisa&a protoko&e o saradnji. 1jeca koja rade i=i&i ive na u&ici i djeca povratnici po sporazumu o readmisiji koja ive u &oka&nim zajednicama nemaju sistemske pomoi i podrke. Za ovu djecu u pet gradova .i7 postoje dnevni centri koje vode &oka&ne nev&adine organizacije kao projektne aktivnosti.,

1?;

osim u s&u aju "arajeva. Za sve postojee us&uge koje djeca u pokretu mogu do,iti u .i7 postoje utvr8ena pravi&a postupanja, striktne procedure, a za neke us&uge i razra8eni standardi kva&iteta. 9ro,&em za e3ikasniju podrku i pomo djeci, naro ito u internim migracijama jeste to ova djeca nisu u sistemu socija&ne zatite, a time ni us&uge i servisi koji ,i im ,i&i od pomo. 1ok se ovo ne rijei u okvirima sistema, postojea pomo djeci koja rade i=i&i ive na u&ici zavisie od donatorski# sredstava i entuzijazma &oka&ni# nev&adini# organizacija. 1jeca u pokretu u .i7, ,ez o,zira kojoj grupi pripadaju imaju s&i ne pog&ede na kva&itet podrke koju do,ijaju. 9o njima, nije dovo&jno da imaju krov nad g&avom, #ranu, odjeu, ud,enike i s&. Njima tre,aju druenje sa vrnjacima, igra, sportske aktivnosti i ku&turne aktivnosti. 1jeca koja koriste us&uge nev&adini# organizacija 4djeca koja rade i=i&i ive na u&ici i djeca koja uivaju status me8unarodne pravne zatite5 imaju donek&e ,o&ju procjenu us&uga koje im se nude, kroz podrku u u enju, sportske, ku&turne i rekreativne aktivnosti i s&.

).2. Pre!or1(e 'a 1na!re.enje stanja

). @sk&aditi domae zakonodavstvo sa me8unarodnim standardima u pravcu: 0 Izmjena i dopuna entitetski# porodi ni# zakona po pitanju de3inisanja pose,ni# vjetina i znanja koje pose,an starate&j mora posjedovati u s&u aju dodje&jivanja starate&jstva nad djecom u pokretu i ograni iti maksima&an ,roj tienika po jednom stararate&juH Izmjena i dopuna entitetski# krivi ni# zakona i zakona .1 u sk&adu sa 9rotoko&om iz 9a&erma, Bonvencijom Vijea="avjeta ?vrope o ,or,i protiv trgovine &judima i Bonvenciji o za,rani i trenutnoj akciji na e&iminaciji najtei# o,&ika rada djece, u pog&edu krivi ni# dje&a /trgovine &judima<, /krijum arenja &judima< i -zasnivanje ropskog odnosa i prijevoz oso,a u ropskom odnosu/ kako ,i se ispuni&e me8unarodne o,aveze .i7 i o,ez,ijedi&a jednakost gra8ana pred zakonomH 1onoenje 3edera&nog Zakona o zatiti i postupanju sa djecom i ma&o&jetnicima u krivi nom postupku. Izmjene i dopune entitetski# zakona o zdravstvenom osiguranju s ci&jem osiguranja ,ezus&ovne i ,esp&atne zdravstvene zatite za djecu u pokretu. @ tom pravcu neo#odne su izmjene i dopune kantona&ni# +d&uka o maksima&nim iznosima neposrednog sudje&ovanja osigurani# oso,a u trokovima koritenja pojedini# vidova zdravstvene zatite u osnovnom paketu zdravstveni# prava s ci&jem os&o,a8anja djece od p&aanja participacije. Izjedna iti status i procedure za djecu i&ega&ni# imigranata i traioca azi&a sa djecom kojima je priznata me8unarodna zatita u .i7 u pog&edu o,ima

0 0

1?<

ostvarivanja prava na zdravstvenu zatitu i u tom pog&edu pristupiti izmjeni i dopuni Zakona o kretanju i ,oravku stranaca i azi&u, odnosno podzakonskom aktu 9ravi&niku o standardima 3unkcionisanja i drugim pitanjima zna ajnim za rad imigracijskog centra`)a i 9ravi&niku o me8unarodnoj zatiti 4azi&u5. @ imigracionim centrima pravo djeteta na igru, o,razovanje i drutvene aktivnosti tre,a podzakonskim aktom de3inisati kao o,avezujue i ne smije ,iti us&ov&jeno mogunostima centra 4kako je to trenutno5, s o,zirom na zna aj i vanost ovoga prava za pravi&an rast i razvoj djeteta, naro ito ako se uzme u o,zir i injenica da je veina ove djece ,i&a pod odre8enim traumama i iz&oena ne#umanom i ne&judskom ponaanju. @ vezi s tim u prostorijama imigracionoga centra tre,a o,ez,ijediti pose,no mjesto za drutvene aktivnosti za djecu i opremiti ga za ove namjene, za to se tre,aju p&anirati i sredstva u ,udetu. !a&o&jetna oso,a smjetena u imigracioni centar mora ,iti in3ormisana o svojim pravima na jeziku pri&ago8enom djetetu, koristei se raz&i itim in3ormativnim materija&ima u sk&adu sa uzrastima djece i na jeziku koje dijete razumije. Z,og toga je, neop#odna izmjena i dopuna podzakonskog akta koji de3inie standarde 3unkcionisanja imigracionog centra u smis&u o,avezujue norme. @ sk&adu sa me8unarodnim standardima +kvirnim zakonom o o,razovanju eksp&icitno tre,a de3inisati na in i o,im ostvarivanja prava na ,esp&atno osnovno o,razovanje kroz na,avku ud,enika, ko&skog pri,ora, uine i prevoza za djecu u .i7 te imenovati odgovorne institucije za imp&ementaciju. @ Zakonu o osnovnom o,razovanju i vaspitanju 2", .r ko 1istrikta i kantona&nim zakonima u >.i7. djeci do )D. godina, koja su izvan redovnog o,razovnog sistema, zakonski o,ez,ijediti ,esp&atno vanredno po&aganje razreda osnovne ko&e, po skraenom p&anu i programu, radi sustizanja razreda i nastavka ko&ovanja. +,avezati sve o,razovne institucije na organizovanje instruktivne nastave za djecu koja vanredno po&au razrede osnovne ko&e. ;u djecu, u periodu vanrednog po&aganja razreda, izjedna iti u pravima koja proisti u iz osnovnog o,razovanja, sa u enicima koji redovno po#a8aju nastavu 4pravo na zdravstveno osiguranje, na ,esp&atne ud,enike, prevoz i s&.5 9ristupiti #itnoj re3ormi socija&ne zatite u >ederaciji .osne i 7ercegovine kako ,i se osnovna prava djece iz o,&asti socija&ne zatite ujedna i&a i stavi&a u nad&enost >ederacije .i7, a djeca u pokretu posta&a zakonski vid&jiva. 1jecu koja su rtve trgovine &judima i nasi&ja, tetnog rada i drugi# o,&ika ekonomske eksp&oatacije, u kantona&nim i 3edera&nim zakonima tre,a de3inisati kao pose,ne korisnike prava iz o,&asti socija&ne zatite. +ve mjere e direktno uticati na po,o&janje socija&ne zatite djece u pokretu. Zakoni o socija&noj zatiti 2" djecu u pokretu prepoznaju kroz raz&i ite kategorije korisnika socija&ne zatite. Izmjene i dopune Zakona ,i tre,a&e ii u pravcu usk&a8ivanja de3inicije djeteta rtve trgovine &judima sa de3inicijom iz protoko&a iz 9a&erma i ?vropske konvencije o ,or,i protiv trgovine &judima. Zakonom o dje ijoj zatiti djeca u pokretu su prepoznata kao korisnici dodatka na djecu.

[)a

-"&u,eni g&asnik .i7/ ,roj )(A=(D

1?>

0 0

Neop#odno je unaprijediti Zakon o drav&janstvu .i7 kako ,i se u potpunosti usk&adio s vaeim me8unarodnim normama i standardima na podru ju drav&janstva. ;re,a&o ,i unijeti odred,u koja ,i omogui&a strancima, a pose,no drav&janima drugi# repu,&ika ,ive ">2J, koji su na dan ().().)LLD. godine ima&i pre,iva&ite u .i7 sticanje, uz o&akavajue oko&nosti, ,osansko#ercegova kog drav&janstva. +vom odred,om tre,a se predvidjeti vie s&u ajeva o&akavajue natura&izacije, izme8u osta&og, ro8enjem i ,oravkom na podru ju .i7. 1onijeti 9ravi&nik o standardima za rad i pruanje us&uga u ustanovama socija&ne zatite u >.i7H "trategiju za reintegraciju povratnika potre,no je e3ikasnije imp&ementirati i prevazii potekoe koje se u njenoj imp&ementaciji jav&jaju z,og ekonomske reintegracije, pristupa zdravstvenoj zatiti, socija&noj zatiti, penzijama, i zapo&javanju manjinski# povratnika. Nedostatak &judski#, materija&ni# i 3inansijski# kapaciteta socija&ni# s&u,i na &oka&nim nivoima, nedovo&jna koordinacija izme8u nad&eni# organa=institucija na svim nivoima u procesu reintegracije readmisirani# oso,a, nedostatak ,udetski# sredstava za imp&ementaciju ovi# aktivnosti i opte ekonomsko0socija&no stanje u dravi, us&ovi su da na &oka&nom nivou gotovo i ne postoji sistemska podrka readmisiranim oso,ama u procesu reintegracije.

'. Jasno 3ormu&isati po&itiku zatite djece u pokretu, donijeti re&evantne i e3ikasne programe i us&uge koji odgovaraju dimenzijama i speci3i nostima ovog 3enomena i pri tome uzeti u o,zir i dje ju perspektivu, kroz s&jedee zadatke: 0 Jasno de3inisati me#anizam koordinacije svi# aktera u sistemu podrke i zatite djece u pokretu, uk&ju ujui i nev&adine organizacije koje razvijaju programe za podrku djeci u pokretuH 9&anirati 3inansijska sredstava na dravnom, entitetskom i &oka&nom nivou za rea&izaciju programa za djecu u pokretuH Breirati speci3i ne programe prevencije nesigurni# migracija, kao i programe za podizanje svesti o rizicima koje migracije predstav&jaju za djecuH @spostaviti sistem in3ormisanja za sve koji se na8u u migracijama, o mjerama zatite koje su im osigurane. +sigurati djeci smjetenoj u Imigracioni centar in3ormativni materia& o pravima na jeziku koji razumiju i koji im je pri&ago8en. +sigurati da svi centri 4Imigracioni, Azi&antski, Iz,jeg&i ki i 2eadmisioni centri5 imaju oprem&jene i djeci dostupne pose,ne prostorije za drutvene aktivnosti za djecu. 9ojednostaviti procedure registracije djece u mati ne knjige ro8eni# i osigurati da sva djeca ,udu u sistemuH +ja ati sistem socija&ne zatite genera&no i u initi ga sposo,nim da odgovori na potre,e djece u pokretuH

0 0 0 0 0

0 0

1??

0
0 0

0 0 0

0 0

0 0 0

0 0

+sigurati vea socija&na davanja kako ,i se popravio standard najugroeniji# kategorija djeceH @naprijediti o,razovni sistem da ,ude ink&uzivniji za djecu u pokretuH +sigurati potivanje i uvaavanje ku&turo&oki# i jezi ki# raz&ika, pose,no za djecu u pokretu, koja do&aze iz zema&ja sa raz&i itim jezikom, tradicijom i o,i ajimaH @raditi protoko&e o postupanju za povratnike po sporazumu o readmisiji na nivou svake optine, 9rii&kom u&aska u Imigracioni centar, pored sistematskog preg&eda, tre,a da se o,avi testiranje i na drogu i na #epatitisH 2aditi na kontinuranoj pro3esiona&noj edukaciji i podrci, pose,no oso,&ja koje radi sa djecom u dravnim institucijama, ustanovama socija&ne zatite, po&icije, porodicama, te nev&adinim organizacijama koje su direktni pruaoci us&uga ovoj popu&aciji, kroz razvijanje i primjenu programa o,uke zanovane na dje ijim pravimaH to prije staviti u 3unkciju novoizgra8eni centar za pri#vat i smjetaj trai&aca azi&a 0 Azi&antski centar u ;rnovuH +tvoriti pri#vatne stanice i dnevne centre za djecu uk&ju enu u rad i=i&i ivot na u&ici i&i su u riziku da to postanu, kao us&uge socija&ne zatite, u svim &oka&nim zajednicama koje se suo avaju sa pro,&emom prosja enja i ekonomske eksp&oatacije djece. 2azviti i unaprijediti minima&ne standarde za pruanje us&uga raz&i itim podgupama djece u pokretu u 3orma&nom sistemu socija&ne zatite kao i servisima koje pruaju nev&adine organizacije, te uspostaviti institut nadzora nad kva&itetom us&uga vodei se principom zadovo&jstva korisnika. +ja ati materija&ne, &judske i te#ni ke kapacitete centara za socija&ni rad kako ,i mogao da adekvatno odgovori potre,ama djece u pokretuH ?dukovati prevodioce i druge pro3esiona&ce koji se uk&ju uju u postupak pomoi i podrke djeci u pokretu, za senzi,i&iziran rad sa njima. Indikatore za prepoznavanje djece potencija&ni# rtava trgovine tre,a u initi vid&jivim i dostupnim svim pro3esiona&cima koji rade sa djecom u v&adinom i nev&adinom sektoru i sastavnim dije&om edukativni# materija&a za s&u,enike zapos&ene u tui&atvu, sudstvu, socija&nim, zdravstvenim i o,razovnim institucijama te nev&adinim organizacijama. .oriti se protiv siromatva, diskriminacije i krimina&a kao predus&ova za ,or,u protiv po djecu tetni# migracija. @spostaviti regiona&nu saradnju sa zem&jama u okruenju, kako na nivou v&ada, tako i na nivou pro3esiona&aca uk&ju eni# u sistem zatite i podrke djeci u pokretuH @k&ju iti medije u praenje 3enomena djece u pokretu i s tim u vezi edukovati novinare kako ,i na adekvatan na in prati&i i izvjetava&i o stanju i pravima ove djeceH 9rovesti javnu kampanju o 3enomenu djece u pokretu i opasnostima kojima su iz&oeni

1?@

VIII I9VOCI
Ce;#narodni i nacionalni do!#menti @niverza&na dek&aracija o &judskim pravima @N !e8unarodni pakt o gra8anskim i po&iti kim pravima 4I%%925 !e8unarodni pakt o ekonomskim, socija&nim i ku&turnim pravima 4I%?"%25 Bonvencija @N o pravima djeteta +pcioni protoko& uz Bonvenciju o pravima djeteta @N o prodaji djece, dje ijoj prostituciji i dje ijoj pornogra3iji, 2ezo&ucija 6enera&ne skuptine @N A=2?"=AC='J* od 'A maja,'(((.godine, 9rotoko& stupio na snagu )D.januara '(('.godineH J. +pcioni protoko& uz Bonvenciju o pravima djeteta @N o u eu djece u oruanim suko,ima, 2ezo&ucija 6enera&ne skuptine @N A=2?"=AC='J* od 'A maja,'(((.godine, 9rotoko& stupio na snagu )'. >e,ruara, '(('. godine. ?B +psti komentar Bomiteta za prava djeteta ,roj A 4'((*5: +pte mjere imp&ementacije Bonvencije o pravima djeteta 4c&anovi C, C' i CC, stav J5 @B Bonvencija o zatiti djece od seksua&nog iskoriavanja seksua&nog z&ostav&janja AB ?vropska konvencija za spre avanje torture i ne&judski# i&i poniavajui# postupanja i&i kazni )(. Bonvencija @N protiv transnaciona&nog organizovanog krimina&a )). 9rotoko& za prevenciju, suz,ijanje i kanjavanje trgovine &judskim ,iima, naro ito enama i djecom )'. 1irektiva Vijea '((*=DJ=?Z od '' septem,ra '((*. godine o pravu na spajanje sa porodicom )*. 9rotoko& protiv krijum arenja migranata kopnom, morem i vazdu#om )C. 1irektiva Vijea '((*=L=?Z od 'K. sije nja '((*. o postav&janju minima&ni# standarda za pri#vat traite&ja azi&a u dravama &anicama. 1<B ?vropska konvencija za zatitu &judski# prava i osnovni# s&o,oda 1>B "mjernice za promociju i zatitu prava djeteta 4'((K5 1?B "trategija ?vropa '('( 1@B Akcioni p&an o ma&o&jetnicima ,ez pratnje ?@ 4'()(0'()C5 1AB @red,a "avjeta 1a,&inu 20B ?vropske konvencije o drav&janstvu 21B Bonvencije "avjeta ?vrope o iz,jegavanju apatridnosti u vezi sa sukcesijom drava 22B "onvencija o suzbijanju ropstva iz 6>8@&godine, koja je dopunjena Protokolom iz Geneve 23B @N7%2 9o&itika dje&ovanja i postupci za rad sa djecom ,ez pratnje odras&i# koja su zatrai&a azi& 4)LLK5 2;B ?vropska socija&na pove&ja ). '. *. C. A.

1?A

2<B @stav .osne i 7ercegovine 2>B @stav >ederacije .osne i 7ercegovine 2?B @stav 2epu,&ike "rpske 2@B Zakon o za,rani diskriminacije, /"&u,eni g&asnik .i7<, ,r. AL=(L 2AB ;akon o kretanju i boravku stranaca i azilu, Slubeni Hlasnik Di)A, br&
7@/<B, B=/68 *(. "trategija u o,&asti migracija i azi&a i Akcioni p&an za period '()' 0'()A., !inistarstvo sigurnosti, "arajevo '()'. *). "trategija suprotstav&janja trgovini &judima u .i7 I Akcioni p&an '()*0'()A. Vijee ministara *'. !igracioni pro3i& .osne i 7ercegovine, !inistarstvo sigurnosti .i7, "arajevo '((L. **. Akcioni p&an za djecu .osne i 7ercegovine '())0 '()C. !inistarstvo za &judska prava i iz,jeg&ice, sarajevo '()). *C. Akcioni p&an za unapre8enje sistema za zatitu djece od dje ije pornogra3ije i drugi# o,&ika seksua&nog iskoritavnja putem in3ormacioni# i komunikacioni# te#no&ogija u .osni i 7ercegovini '()(0'()', !inistarstvo sigurnosti .i7 '()( *A. Zakon o socija&noj zatiti 2", "&u,ene g&asnik *K=)'. 3>B Zakon o osnovama socija&ne zatite, civi&ni# rtava rata i zatite o,ite&ji sa djecom >.i7, "&u,ene novine >.i7 *J=LL, <;F0;, ;2F0>, 22F0A *K. Zakon o socija&noj zatiti .r ko 1istrikta, -"&u,eni g&asnik .1 ()=(*H (C=(CH )L=(K i ('=(DH *D. Zakon o osnovama socija&ne zatite, zatite civi&ni# rtava rata i zatite porodice sa djecom Bantona "arajevo,<"&u,ene novine< )J=(',(D=(*,'=(J,')=(J,'(=)(H *L. Zakon o osnovama socija&ne zatite, zatite civi&ni# rtava rata i zatiti porodice sa djecom Zeni ko0do,ojski kanton,<"&u,ene novine )*=(K,)*=))H C(. Zakon o osnovama socija&ne zatite, zatite civi&ni# rtava rata i zatite porodice sa djecom ;uz&anski kanton, <"&u,ene novine )'=((,(A=(',)*=(* i (D=(JH C). Zakon o osnovama socija&ne zatite, zatite civi&ni# rtava rata i zatite porodice sa djecom @nsko0sanski kanton, <"&u,ene novine A=((, K=()H C'. Zakon o osnovama socija&ne zatite, zatite civi&ni# rtava rata i zatiti porodice sa djecom .osansko0podrinjski kanton, "&u,ene novine )(=((H C*. Zakon o osnovama socija&ne zatite, zatite civi&ni# rtava rata i zatiti porodice sa djecom "rednjo,osanski kanton, <"&u,ene novine< )(=(A,'=(JH CC. Zakon o socija&noj zatiti Bantona 9osavskog, <Narodne novine A=(C,(K=(LH CA. Zakon o socija&noj skr,i 7ercegova ko0neretvanski kanton, <"&u,ene novine *=(AH CJ. Zakon o osnovama socija&ne zatite, zatite civi&ni# rtava rata i zatiti

1@0

o,ite&ji sa djecom Zapadno0#ercegova ki kanton, "&u,ene novine )J=(),))=(',C=(C,L=(AH CK. Zakon o socija&noj skr,i Banton Sivno , "&u,ene novine A=LD5H CD. Zakon o zdravstvenom osiguranju, "&u,ene novine >.i7, ,r.*(=LK,(K=(D, CD=)) CL. Zakon o zdravstvenoj zatiti, "&u,ene novine >.i7, ,r. CJ=)( A(. Zakon o zdravstvenom osiguranju, /"&u,eni g&asnik 2"<, ,r. )(J=(L A). Zakon o zdravstvenoj zatiti, /"&u,eni g&asnik 2"<, ,r. A'. Zakon o zdravstvenoj zatiti .1 .i7, /"&u,eni g&asnik .1<, ,r. *D=)), (L=)* A*. Zakona o zdravstvenom osiguranju .1 .i7, /"&u,eni g&asnik .1<, ,r. ()=(', (K=(', )L=(K, ('=(D, *C=(D AC. Brivi ni zakon .i7,/"&u,eni g&asnik .i7/, ,r. *=(*, *'=(*, *K=(*, AC=(C, J)=(C, *(=(A, A*=(J, AA=(J, *'=(K, D=)( AA. Zakon o zatiti i postupanju sa djecom i ma&o&jetnicima u krivi nom postupku 2epu,&ike "rpske, -"&u,eni g&asnik 2epu,&ike "rpske/ ,roj )*=)( AJ. Zakon o zatiti i postupanju sa djecom i ma&o&jetnicima u krivi nom postupku .r ko 1istikta .i7, -"&u,eni g&asnik .r ko 1istrikta .i7/ ,roj CC=)) AK. +kvirni zakon o osnovnom i srednjem o,razovanju u .i7, <"&u,eni g&asnik .i7, ,r. )D=(* AD. Zakon o osnovnom i srednjem o,razovanju >.i7, AL. Zakon o osnovnom o,razovanju i vaspitanju 2epu,&ike "rpske, -"&u,eni g&asnik 2"/ ,roj KC=(D, K)=(L i )(C=)) >0B Zakon o o,razovanju u osnovnim i srednjim ko&ama u .r ko 1istriktu .i7, -"&u,eni g&asnik .r ko 1istrikta/ ,roj )(=(D, (C=)* >1B 9orodi ni zakon, >.i7 >2B Porodi!ni zakon 4epublike Srpske J*. 9ravi&nikom o na inu ostvarivanja prava na socija&nu zatitu oso,a kojima je priznata me8unarodna zatita u .i7, JC. 9ravi&nik o standaradima 3unkcionisanja i drugim pitanjima zna ajnim za rad Imigracionog centra, /"&. 6&asnik .i7<, ,r. /"&u,eni g&asnik<, ,r.*=(L JA. 9ravi&nik o zatiti stranaca rtava trgovine &judima, /"&. 6&asnik .i7, ,r.CL=)* JJ. 9ravi&nik o standaradima 3unkcionisanja i drugim pitanjima zna ajnim za rad Azi&antskog centra, /"&. 6&asnik .i7<, ,r. DJ=(L JK. 9ravi&nik o standardima 3unkcionisanja i drugim pitanjima zna ajnim za rad Imigracionog centra, /"&. 6&asnik .i7<, ,r. )(A=(D JD. 9ravi&nik o me8unarodnoj zatiti 4azi&u5 u .i7, /"&. 6&asnik .i7<, ,r. *K=(L, DA=)(, J*=)* JL. 9ravi&nik o Na inima ostvarivanja prava na o,razovanje oso,a kojima je priznata me8unarodna zatitta, /"&. 6&asnik .i7<, ,r.JK=(D K(. 9ravi&nik o u&asku i ,oravku stranaca,

1@1

K). 9ravi&nik o na inu ostvarivanja prava zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zatite oso,a kojima je priznata me8unarodna zatita u .i7 K'. ?ti ki kodeks istraivanja s djecom i o djeci u .i7, Vijee !inistara, '()*. K*. 9riru nik o pravima oso,a pod me8unarodnom zatitom u .i7, @N7%2, !inistarstvo za &judska prava i iz,jeg&ice .i7, "arajevo, '()(. KC. 9riru nik o me8unarodnoj zatiti 4azi&u5 u .i7, @N7%2, !inistarstvo sigurnosti .i7, "arajevo, '()(. KA. "pecija&ni izvjetaj o pro,&emu prosja enja u .i7, Institucija om,udsmena za &judska prava, "arajevo '()). KJ. 9riru nik o azi&u u .osni i 7ercegovini, @N7%2, !imistarstvo sigurnosti, !inistarstvo za &judska prava i iz,jeg&ice, "arajevo '((K. KK. 1jeca u pokretu, 9o&oaj i program podrke i zatite djece u pokretu u 2repu,&ici "r,iji, @druenje Atina, .eograd '()*. KD. Izazovi prisi&ni# migracija u "r,iji, 6rupa CDC, .eograd, '()'. KL. 1irektna asistencija rtvama trgovine &judima, !+I, !inistarstvo za &judska prava i iz,jeg&ice .i7 i 1ravni koordinator za ,or,u protiv trgovine &judima i i&ega&ne imigracije .i7, "arajevo '((D. D(. 9riru nik za s&u,enike zapos&ene u tui&atvu, po&iciji, socija&nim i zsravstvenim institucijama 0 Zatita djece od trgovine &judima, "ave t#e %#i&dren NorEaF regiona&ni ured za jugoisto nu ?vropu D). 9riru nik o zatiti rtava trgovine &judima u .osni i 7ercegovini, @red visokog komesara za &judska prava u .osni i 7ercegovini, "arajevo D'. "pecija&ni izvjetaj o prosja enju djece u ,osni i 7ercegovini, Institucija om,udsmena za &judska prava u .i7, .anja&uka="arajevo '((L. D*. 9revencija eksp&oatacije djece u Jugoisto noj ?vropi 0 9rosja enje djece u 2epu,&ici "rpskoj, +m,udsmen za djecu 2", .anja&uka '()). DC. 1jeca ,ez pratnje strani drav&jani u 2 7rvatskoj, @N7%2, Zagre,, svi,anj '()) DA. >ena5 (A.('.'()*#ttp:==EEE.source.,a=c&anak=CJ))KJ')*(K*J= DJ. 1eca pred zakonom u me8unarodnom tranzitu i kao traioci azi&a, !iros&ava Je&a i, 6rupa CDC, .eograd, '()*.

$utor'a: 4iro(lava ;ela)i

1@2