sportske novosti SRIJEDA, 2. RUJNA 2009.

ŠKOLSKI SPORT
15
www.skolski-sport.hr
DRAGUTIN MIKLEČIĆ DOPREDJEDNIK
HRVATSKOG ŠKOLSKOG ŠPORTSKOG SAVEZA
Na netom odrzanom Svjet-
skom skolskom prvenstvu u
atletici u Estoniji, voda nase
delegacije bio je dopredsjed-
nik Hsss-A, Dragutin Mikle-
cic, koji je ukljucen u rad
HSSS skoro od samog osniva-
nja te dobro poznaje ustrojstvo i
rad saveza. Po struci je kineziolog.
Kakvi su vasi dojmovi o Svjetskom
skolskom prvenstvu u atletici u Estoniji?
- Kad na jednom mjestu imate preko
600 djece svih vjera, nacija i rasa, koja
se cetiri (4) dana bore za svaki centime-
tar i svaku sekundu, onda je to uvijek
dojmljivo i puno emocija.
Problem je ustroj natjecanja
Hrvatsku su na prvenstvu pred-
stavljale ucenice iz Zadra te ucenici
iz Cakovca. Kako bi ocijenili njihov
nastup u sportskom, ali i u onom dru-
gom, 'ambasadorskom` smislu?
- U natjecateljskom smislu ucenice su
zauzele 18. mjesto, a decki 23. mjesto.
U smislu poretka na prvi pogled ne cini
se zapazen rezultat. No cinjenica kako je
HSSS prvi puta na ovakvom prvenstvu te
kako smo uz dobru volju domacina u pri-
jasnjim kontaktima ipak bili nedovoljno
upoznati s nacinom bodovanja na samom
natjecanju (sto je i drugim ekipama cinilo
dosta problema), na neki nacin opravdava-
ju postignute rezultate. Takoder, problem
predstavlja i sam ustroj natjecanja koji je
vezan uz godista (14 do 17 godina) sto ne
odgovara nasem ustroju skolstva (od I. do
IV. razreda srednje skole) po kojem mi u
Hrvatskoj provodimo natjecanjana. Isto
je dovelo do toga da u Estoniji zapravo
nisu nastupili nasi najbolji ucenici. Vje-
rujem da ce nam ovo iskustvo sigurno u
buducnosti donjeti pomake, a time i bolje
rezultate. Smisao ovakvog prvenstva nije
samo rezultat i natjecanje nego je veliki
naglasak upravo na kulturnim dogada-
jima i kontaktima gdje smo mi vjerujem
ostavili dobar dojam. Naseg `standa` na
danu nacija ne bi se posramila ni turi-
sticka zajednica, a cure i decki su imali
dojmljiv i prepoznatljiv glazbeno-plesni
nastup te dobili veliki pljesak.
Koliko je zahtjevno organizirati
ovakvo prvenstvo, te moze li Hrvatska
organizirati jedno takvo natjecanje?
- Uvijek je zahtjevno organizirati natje-
canja djece jer je ono ipak specificnije za
organizaciju nego ostala natjecanja. Ne
dvojim o nasoj sposobnosti organiziranja
domacinstva jer i samo Drzavno prven-
stvo koje je ove godine organizirao HSSS
nije nista manje zahtjevno, sto znaci da
iskustva imamo. Hrvatska je vec bila
domacin Svjetskog skolstkog prvenstva
u odbojci 2006. godine u Porecu, tako da
to nije nepoznata materija. Jedino nisam
siguran da li nama u ovom trenutku treba
takva organizacija jer to nosi i financij-
ska izdavanja, a mi kao Savez imamo jos
puno posla u Hrvatskoj, kako sa ustrojem
i organizacijom natjecanja tako i sa cjelo-
kupnim skolskim sportom.
Prerani odlazak djece u klubove
Kakav je vas stav o medunarodnim
skolskim sportskim natjecanjima?
- Kada imate ucenika koji sa 16-17 g
skace u vis 2,13 m ili trci sto metara 10,2
sec, onda je tesko nesto mudro reci o
skolskom sportu jer je ocito da se tu radi
o necem drugom. Meni je s ovog prven-
stva ipak vise od tih rezultata ostala slika
jace djevojke koja je nastupila u bacanju
kugle, a potom trcala 800 m gdje je bila
uvjerljivo zadnja, ali je trcala uz silnu zelju
i motivaciju te je na kraju dobila najveci
pljesak. Uz kulturna dogadanja i druze-
nja mislim da to mora biti glavni smisao
ovakvih medunarodnih natjecanja.
Kakva je organizacija skolskog spor-
ta u drugim zemljama svijeta? Mogu li
se neka organizacijska rjesenja iz dru-
gih saveza primjeniti i kod nas?
- Prerani odlazak djece u klubove, mate-
rijalni uvjeti, preveliko mijesanje roditelja
(osobito Engleska) te nepostojanje jasne
razlike izmedu klupskog i skolskog sporta
problemi su koji muce vecinu europskih
zemalja. U nekim pak zemljama kao
sto su Turska i Kina u skolama postoje
klubovi koji redovito treniraju i natjecu
se na vrhunskoj razini. Skolski sport je
tamo baza cjelokupnog sporta u drzavi te
je kao takav obavezan u skolama. Nisam
siguran da li postoji neki model organi-
zacije skolskog sporta koji bi bio idealan
za nas, ali zasigurno da iskustva i proble-
mi koje imaju druge zemlje nama mogu
pomoci u radu. Obzirom da je izvrsena
analiza skolskog sporta u Hrvatskoj kroz
publikaciju Strategija razvoja skolskog
sporta u Republici Hrvatskoj 2009-2014.
u narednom periodu je upravo izgradnja
sustava i modela skolskog sporta u Hrvat-
skoj glavna obveza HSSS-a.
Kako HSSS namjerava razvijati
medunarodnu suradnju?
- HSSS ce se svakako aktivnije uklju-
citi u rad ISF-a. Tu se prije svega misli na
slanje nasih ekipa na medunarodna natje-
canja i to najvise u onim sportovima u
kojima imamo realne sanse postici dobar
rezultat. Pored toga pokusat cemo se vise
ukljuciti i u rad tijela ISF-a, kao sto su teh-
nicke komisije ili izvrsni odbor. Isto tako
u narednih nekoliko godina obici cemo i
skolske sportske saveze diljem Europe da
upoznamo njihove modele i vidimo nji-
hova iskustva u skolskom sportu. Nakon
toga u narednih nekoliko godina bi mogli
razmisjati o kandidaturi za domacinstvo
jednog Svjetskog skolskog prvenstva, sto
bi bio vrhunac medunarodne suradnje.
MORAT ĆEMO BITI
AKTIVNIJI U ISFu
O prvenstvu
Smisao natjecanja
nisu samo rezultati već
i kulturna događanja i
kontaktiv na što smo
mi stavili naglasak
9. Svjetsko školsko
prvenstvo u atletici,
Tallinn 25-30. lipnja
Djevojke 18. a mladići 23. na svijetu
Hrvatski srednjoškolci nastupili su
na 9. Svjetskom školskom prvenstvu
u atletici. Prvenstvo je održano od
25. do 30. lipnja u Tallinnu, glavnom
gradu Estonije. Pravo da predstavlja-
ju Hrvatsku na Svjetskom školskom
prvenstvu kod djevojaka su izborile
gimnazijalke iz Zadra, a crvene koc-
kice na dresu ponosno su nosili gimna-
zijalci iz Čakovca. Naime, i Čakovčani
i Zadranke osvojili su prva mjesta na
Bistra - Državnom prvenstvu školskih
športskih društava srednjih škola koje
se od 5.-7. svibnja održalo u Šibeniku.
Na put u Estoniju krenula je dele-
gacija predvođena dopredsjednikom
HŠŠS-a Dragutinom Miklečićem te
suradnicima Hrvojem Čustonjom i
Josipom Košutićem. Najbolje atleti-
čarke članice su školskog športskog
društva Gimnazije Vladimira Nazora iz
Zadra. Uz njih je uvijek i njihova vodite-
ljica Jadranka Duvančić. Najbolji atle-
tičari članovi su školskog športskog
društva Gimnazije Čakovec, a njih je
uspješno do pobjeda vodio Goran
Karamarković. Naše ponosne atleti-
čarke i još ponosniji atletičari u pet su
dana dostojno i svim srcem predstavili
našu zemlju u sportskom i kulturnom
smislu.
Na Svjetskom prvenstvu nastu-
pilo je oko 600-tinjak športaša iz
26 zemalja s 5 kontinenata koji su
se natjecali u 4 kategorije (školske
ekipe djevojaka i mladića te selek-
cijske ekipe djevojaka i mladića) te
12 disciplina:
Naše atletičarke, učenice gimna-
zije Vladimir Nazor iz Zadra zauzele
su 18. mjesto u ukupnom poretku sa
osvojenih 392 boda, dok su učenici
Mladići Djevojke
Grupa 1 : sprint 100m, 200m, 400m 100m, 200m, 400m
Grupa 2 : prepone 110m (10x0,91 – 9,14m);
300m (7x0,84 – 35m)
100m (10x0,76 – 8,5m);
300m (7x0,76 – 35m)
Grupa 3 : srednje pruge 800m, 1500m, 3000m 800m, 1500m, 3000m
Grupa 4 : skokovi skok u vis,skok u dalj,
troskok, skok s motkom
skok u vis,skok u dalj,
troskok, skok s motkom
Grupa 5 : bacanja Kladivo (5kg),disk (1,5kg),
Koplje (700g),
Kladivo (3kg),disk (1kg),
Koplje (600g),
Miješovita štafeta 100m x 200m x 300m x 400m
Gimnazije Čakovec zauzeli 23. mjesto
sa osvojenih 410 boda. Svjetski školski
prvaci u kategoriji mladića su učenici
iz srednje škole Potsdam iz Njemač-
ke, dok je kod djevojaka bila najbolja
srednja škola Beypazari L. iz Turske.
O organizaciji
Naše državno prven-
stvo u Šibeniku nije
bilo ništa manje
zahtjevno za organiza-
ciju od ovoga u Tallinnu
sportske novosti
16
SRIJEDA, 2. RUJNA 2009.
ŠKOLSKI SPORT
ww
MADIS
PETTAI
Predsjednik
Organizacijskog
odbora ISF
Athletics Tallinn
Nasmijani
hrvatski tim
uvijek je
dobrodošao
Estonski školski sportski savez
imao je čast u glavnomgradu Tal-
linnu ugostiti 11. ISF Svjetsko škol-
skoprvenstvouatletici (Memorijal
Jeana Humberta). Sudjelovalo je
26 zemalja iz cijelog svijeta s više
od 500 natjecatelja na ovomnaj-
većemmeđunarodnomsportskom
i kulturnomdogađanjuzamlade.
Kada smo 2007. godine pre-
uzeli organizacijuSPznali smoda
letvicu moramo postaviti visoko.
Uspostavi l i smo vrl o dobre
odnose s Ministarstvomkulture
i sporta i s upravom grada Tal-
linna, te ustanovili vrlo stručan i
motiviran Organizacijski odbora
Svjetskog školskog prvenstva
u atletici. Tako smo naposljetku
imali savršen tim od 40 ljudi u
Organizacijskom odboru, 160
sportskih sudaca i 110 volontera
koji sunasvojimleđimaiznijeli ne
samonatjecanjeveći mnogedru-
ge prateće kulturne programe.
Stogabi iznimnozahvaliocijelom
timu na uspješno organiziranom
prvenstvu.
Posebnobihsezahvalionašim
volonterima - poliglotima, koji
su bili stalna poveznica između
natjecatelja i Organizacijskog
odbora. Oni su vrijedno iskustvo
za svakog organizatora.
Na Svj et skom škol skom
prvenstvu u Tallinnu nastupilo je
48 školskih ekipa što je najveći
broj ekipa sudionica otkako se
Prvenstvo organizira. Na prven-
stvu je postignuto mnogo nacio-
nalnihi osobnihrekordaštosamo
potvrđujevisokusportskurazinu
Prvenstva.
Naravno da smo kao Organi-
zatori prvenstva vrlo ponosni na
srebrnu medalju koju su osvo-
jili estonski mladići i brončanu
medalju estonskih djevojaka. To
je zaista veliki uspjeh estonskog
školskog sporta.
Iznimno mi je drago što mogu
pohvaliti suradnju s Hrvatskim
školskim športskim savezom u
pripremi i tijekomsamog Prven-
stva. Mlad i vrlo dobro organi-
ziran Hrvatski školski športski
savez može biti primjer svimčla-
nicamaISF-a. Nanajbolji stenam
način pomogli da organiziramo
nezaboravno Prvenstvo. Topao
i nasmijani hrvatski timuvijek je
dobrodošao u Estoniju.
Salj em Vam srdacne
pozdrave!
Madis Pettai
Predsjednik Organizacij-
skog odbora ISF Athletics
Tallinn
O HŠŠS-u
Mlad i vrlo dobro
organiziran savez
može biti primjer
svim članicama
ISF-a, uvelike ste
nam pomogli
GORAN KARAMARKOVIĆVoditelj učenika Gimnazije Čakovec, članova hrvat
ske reprezentacije na Svjetskom školskom prvenstvu u atletici - Tallinn 2009.
Zbog pravila s
potpuno novom
ekipom
Na pocetku moramnapomenuti
dajesvjetskoskolskoatletskonatje-
canjeorganiziranozagodista1992.-
94. sto iskljucuje vecinu ucenika 3.
razreda i sve maturante. Umojoj je
ekipi drzavnih prvaka, a vjerujem
i vecini ostalih, najveci broj uceni-
ka koji su nastupali na drzavnomu
Sibenikuupravoiz 3. i 4. razreda pa
smo u Estoniju otputovali s potpu-
no novomekipom. Ta je ekipa bila
sastavljena od ucenika koji su, bilo
kroz druge sportove (niti jedan nije
atleticar), bilokrozizuzetnozalaga-
nje na satu TZKi izvannastavnim
aktivnostima, zasluzili mjesto put-
nika na svjetsko natjecanje. Tako
smo, iakorezultatski oslabljeni, ipak
ostvarili, po mojemvidenju, jedan
od ciljeva skolskog sporta. Uceni-
cimaiznastave, daklenevrhunskim
sportasima, omogucili smoupozna-
vanjesmetodikomsportskogtrenin-
ga, pripremomzavelikonatjecanjei
stojenajbitnijesamosudjelovanjena
takovelikoj smotri. Decki suto´vra-
tili´ iznimnimzalaganjemi stvarno
uzornimponasanjemtako da mi je
bila velika cast i zadovoljstvo raditi
s njima i biti njihov voditelj.
Glavni cilj na natjecanju namje
bio kroz maksimalni angazman
do zadnjeg atoma snage sto bolje
prezentirati skolu, regiju, ali i cije-
lu naciju i to smo sigurno uspjesno
ostvarili. Moja osobna zelja, kao
sportskog djelatnika, je bila da
barempolovica ovih decki zavoli
atletiku i pocne se aktivnije baviti
timbazicnimsportompamakar i na
rekreativnoj bazi ili kao podlozi za
svoj maticni sport. Trenutno su sva
sestoricaukljucenauatletski trening
i najavljujuvelikuborbuzaulazaku
skolsku ekipu i na natjecanjima do
drzavnog, a nadamse, i na samom
drzavnomnatjecanju.
Da se sa svakog natjecanja vra-
cate kao bolja osoba je primjer i nas
put u Estoniju gdje smo se upoznali
s vecinomnama dalekih i nepozna-
tih naroda i njihovimkulturama, a
posebno namse dojmila velikodus-
nost i susretljivost domacinateljepo-
te Tallinna i samog zivota u njemu.
Samojenatjecanjebiloorganizirano
besprijekorno, jedino bih napome-
nuo da nije bilo nikakvih provjera
dokumentacije, sto me iznenadilo.
Sad, da li je tozatojer je uEUneza-
mislivo 'svercanje` natjecatelja (sto
je donedavno bio i slucaj na nasim
drzavnimnatjecanjima) ili je samo
odraz njihove lezernosti, ostavljam
svakome na prosudbu.
PLODNE AKTIVNOSTI DELEGACIJE HŠŠS-a
Osim sportskih i kulturnih
aktivnosti delegacija HSSS na
celu s dopredsjednikom Mikle-
cicemobavila je niz sastanaka i
razgovora sa vodecimljudima ISF
(Medunarodni skolski sportski
savez). Posebno treba istaknutu
razgovore sa glavnim tajnikom
JanCoolenomi dopredsjednikom
ISF-a GuardiolomSanchezom, s
kojima je dogovorena veca surad-
nja odnosno ukljucivanje HSSS u
tijela ISF -a te mogucnost orga-
niziranja nekog od ISF natjecanja
u Hrvatskoj. Rezultati dogovora
bili su brzo vidljivi. Celnici ISF-
a ponudili su nasoj delegaciji
domacinstvo Svjetskog prvenstva
uatletici ili krosu, odmahzuzapo-
celi ozbiljni razgovori vezani za
mogucukandidaturuza organiza-
ciju Svjetskog skolskog prvenstvo
u rukometu 2012. godine.
Osimrazgovora sa celnimljudi-
ma ISF-a delegacija HSSS ostva-
rila je vrlo konkretne dogovore
o suradnji sa celnicima drugih
skolskihsportskihsaveza. Takoje
S Estoncima
S glavnimtajnikomJan Coolenomi dopredsjednikomISF-a
GuardiolomSanchezom
S Kinezima i Francuzima
sportske novosti SRIJEDA, 2. RUJNA 2009.
ŠKOLSKI SPORT
17
Voditelj učenika Gimnazije Čakovec, članova hrvat-
ske reprezentacije na Svjetskom školskom prvenstvu u atletici - Tallinn 2009.
Zbog pravila s
potpuno novom
PLODNE AKTIVNOSTI DELEGACIJE HŠŠS-a
dogovorena suradnja sa skolskim
sportskim savezima Engleske,
Izraela, Francuske, Belgije, Esto-
nije, Njemacke, Austrije, Kine,
Indije i Tajvana.
U nedjelju, 28. lipnja, sefovi
delegacija su prisustvovali prije-
mu kod gradonacelnika Tallinna
Edgara Savisaara. Dopredsjednik
Dragutin Miklecic i glavni tajnik
Hrvoje Custonja dodijelili su pri-
godni poklon i prekrasnu plaketu
Hrvatskog skolskog sportskog
saveza, zamjenici gradonacelni-
ka Tallinna Priit Vilbi. Svi su bili
odusevljeni iskustvom kojega
su stekli na svjetskomatletskom
prvenstvu i s pravomse ocekuju
nova medunarodna natjecanja na
kojima ce nastupiti nasi sportasi
iz drugih sportova te na taj nacin
opravdati dojamkojega suostavili
atleticari na sve sudionike svjet-
skogskolskogatletskogprvenstva.
Zelite li na Internetu saznati vise
o Svjetskomskolskomatletskom
prvenstvu kliknite na: http://
www.isfathletics2009.com.
Činjenice o Estoniji
Republika Estonija jedna je
od tri balticke drzave smjestene
na obalama Baltickog mora. Na
sjeveru Estonija ima morsku
granicu s Finskom, na istoku s
Rusijom, na jugu s Latvijom. Po
povrsini Estonija je veca odSlo-
venije, Nizozemskeili Svicarske
i s otocimaima45.225cetvornih
kilometara. No, brojemstanov-
nika Estonije je mala zemlja. U
Estoniji po zadnjem popisu iz
2000. zivi 1,631,242stanovnika.
Estonije je parlamentarna repu-
blika. Sluzbeni jezik je Eston-
ski. Stanovnistvo cine dvije
velike etnicke skupine: Estonci
- 68,8%, Rusi 25,6%, te 6,6%
ostalih. Religijsko opredjeljenje
Estonaca je zanimljivo. Vecinu
od 70%cine ateisti (u samomje
vrhu zemalja s najvecimbrojem
ateista), 15%su Estonski Lute-
rani, 14%jepravoslavaca(uglav-
nomRusa), 0,5 %ima Baptista,
te 0,5% Katolika. Estonije je
clanica je Europske unije od
1. svibnja 2004., NATO paktu
pristupila je 29. ozujka 2004.
Glavi grad je Tallinn (400.000
stanovnika) a internetska ozna-
ka Estonije je .ee.
učenicima iz nastave omogućili
smo upoznavanje s metodikom
sportskog treninga i sudjelo-
vanjem na velikom natjecanju
disk:
15.22m
–6. mjesto–9
bodova
vis:
1.40m–15.
mjesto–50
bodova
suDioniCi i rEZultati :
GIMNAZIJA
VLADIMIR NAZOR, ZADAR
antonElla
baČiĆ
100m:
14.80s
–17. mjesto
–26bodova
kugla:
10.03m–10.
mjesto–43
bodova
Ema
mEŠtroviĆ
GIMNAZIJA
VLADIMIR NAZOR, ZADAR
800m:
2:34.00s –9.
mjesto–
42bodova
Ena
Župan
GIMNAZIJA
VLADIMIR NAZOR, ZADAR
ozljeda
luCiJa
batur
GIMNAZIJA
VLADIMIR NAZOR, ZADAR
400m:
1:06.33–12.
mjesto–39
bodova
skokudalj :
4.98m–20.
mjesto–58
bodova
niKolina
vuliĆ
GIMNAZIJA
VLADIMIR NAZOR, ZADAR
300mpre-
pone:
50.79s
–8. mjesto–36
bodova
troskok: 10. 34
m–6. mjesto
–46bodova
mirta
Juran
GIMNAZIJA
VLADIMIR NAZOR, ZADAR
800m:
2:08.85m–13.
mjesto–48
bodova
skokudalj:
4.65m–51.
mjesto–23
bodova
GIMNAZIJA
ČAKOVEC
tarEQal
muFlEH
300mpre-
pone:
47.31 s –10. mje-
sto–32boda
skokuvis:
1.55m–16.
mjesto–29
bodova
patriK
bEDiĆ
GIMNAZIJA
ČAKOVEC
100m:
12.32s –19.
mjesto–39
bodova
disk:
25.42m
–8. mjesto–30
bodova
broDariĆ
mario
GIMNAZIJA
ČAKOVEC
400m:
58.00s –6mje-
sto–36bodova
skokudalj :
5.40m–39.
mjesto–36
bodova
DaviD
ŠoŠtariĆ
GIMNAZIJA
ČAKOVEC
800m:
2:15.22–18.
mjesto–41 bod
skokudalj :
5.65m–29.
mjesto–42
boda
JuriCa
ŽErJav
GIMNAZIJA
ČAKOVEC
100m:
12.50s –22.
mjesto–37
bodova
kugla :
11.32m–14.
mjesto–45
bodova
niKola
magDalEniĆ
GIMNAZIJA
ČAKOVEC
ANTONELLA BAČI Ć:
Estonija me se jako dojmila.
Dale smo sve od sebe, te
predstavile školu i domovinu
unajboljemsvjetlu, uzpomoć
i podršku naših voditelja koji
susetrudili danamomoguće
sveštonamjepotrebno. Ovo
jezamenenezaboravnoisku-
stvo.
EMA MEŠTROVIĆ: Prvi
dan kad smo došli bili smo
puni dojmova: gledali smo
koje su sve države stigle na
natjecanje, kako su odjeveni
–bili smo jako uzbuđeni. Sli-
jedećedanedokjebilonatje-
canje dale smo sve od sebe,
ja samdala sve od sebe pa
sami kuglubacila20cmviše
nego na našemnatjecanju.
Najviše bi volila kad bi opet
dobila priliku iskusiti takvo
nešto; štose tiče naših ekipa
super smosesložili.
ENA ŽUPAN: Bilo je to
jedno iskustvo kojeg ću se
rado sjećati. Mislimda smo
državu predstavili u dobrom
svjetlu.
LUCIJA BATUR: Lijepo
smo se proveli i doživjeli
nezaboravno iskustvo, te
dostojno predstavili svoju
kulturui državu.
NIKOLINAVULIĆ: Doći na
jedno tako veliko natjecanje
nijebili nimalolako, ali mi smo
uspjeli. Naravno da smo svi
željeli biti što bolji, i dali smo
sve od sebe, ali ipak nismo
uspjeli opravdati 13. mjesto
od prije 2 godine kada je
našaškolaistobilanaSP. Ovo
natjecanje ne smatramneu-
spjehom, već jednimnovim
iskustvom, jer znamda smo
dali sve od sebe. Smještaj i
ekipa odlični, ali hrana jebila
grozna–svasrećaštosunam
voditelji kupovali hranu.
Nezaboravno
iskustvo
GIMNAZIJA
VLADIMIR NAZOR, ZADAR
Svi su dobro
zapamtili Hrvatsku
JaDranKa
DuvanČiĆ:
I prije nego smo krenuli na natjecanje, zna-
li smo što i koliko možemo ostvariti jer smo
dobili tablice s rezultatima i bodovima- naša
realnost bilajeplasmanizmeđu15–20. mjesta
(uz najbolje uvjete: hrana, odmor, trening – i
naravno bez ozljeda). Djevojke su dale sve od
sebe, i napravile onoliko koliko doista mogu.
Malanezgoda, ozljedaLucijeBatur, nasjemalo
udaljilauplasmanu, ali glavnodanijebilovećih
posljedica. Uonomdrugomdijelu - promidžba
naše zemlje, mislimda smo osvojili 1. mjesto
- naš štandje bionajbogatiji i najposjećeniji od
svihzemalja; sigurnasamdasususvi sudionici
dobrozapamtili Hrvatsku.
D
A
M
IR
K
R
A
J
A
Č
/C
R
O
P
IX
S Indijcima
sportske novosti
18
SRIJEDA, 2. RUJNA 2009.
ŠKOLSKI SPORT
Koncept medunarodnog natje-
canja, kakvo je i Svjetsko atletsko
skolsko prvenstvo, ne temelji se
iskljucivo na sportskim natjeca-
njima. ISF, naime, zeli meduna-
rodnim sportskim natjecanjima
pridodati i tzv. izvannatjecatelj-
ske sadrzaje. Jedan takav sadrzaj
koji je na najbolji nacin zazivio
upravo u Tallinnu je 'Kulturni
program`. Taj izvannatjecatelj-
ski sadrzaj ima za cilj upoznati
sudionike natjecanja s obicajima
zemlje u kojoj se odrzava natjeca-
nje te kroz medusobno druzenje,
ples i zabavu prezentiraju svoju
zemlju, kulturu i obicaje. Koli-
ku vaznost ISF daje sadrzajima
'Kulturnog programa` govori i
cinjenica da se svaka zemlja koja
se ne odazove ili ne prisustvuje
na takvim dogadajima, strogo
sankcionira. 'Kulturni program`
se sastoji od 2 dijela, Susreta
nacija i Kulturnog dana.
SUSRET NACIJA
U nedjelju 28. lipnja u sred-
njovjekovnom samost anu
Pirita Monestry odrzan je
'Susret nacija`. U tom veselom
i zajednickom druzenju svaka
zemlja sudionica predstavila se
kroz glazbeno-scenski nastup i
turisticki stand na temu 'Zami-
sli da dodes na odmor u moju
zemlju`. Nasi gimnazijaci imali
su zanimljiv glazbeno-scenski
nastup u kojem su predstavi-
li kroz ples i video projekciju
filma (kojeg su sami napravili)
u kojem su predstavili najvece
uspjehe nasih sportasa: Janice
Kostelic, Blanke Vlasic, Gorana
Ivanisevica, Drazena Petrovica,
te ostalih proslavljenih nogo-
metasa, rukometasa... Svojim
nastupom nasi su predstavnici
zadobili simpatije prisutnih.
Hrvatski predstavnici, na celu s
nasom delegacijom, uredili su
stand koji je, po misljenju mno-
gih, bio najljepse i najbogatije
opremljen od svih 26 zemalja
sudionica. Svi rekvizite i pro-
motivne materijale koristene u
toj prigodi osigurala je Hrvat-
ska turisticka zajednica grada
Zagreba, Zadra i Cakovca. Inte-
resantno je da su svi promotivni
materijali doslovno razgrabljeni
u samo desetak minuta.
KULTURNI DAN
U ponedjeljak, 29. lipnja,
zadnjeg dana Prvenstva, orga-
niziran je Kulturni dan gdje su
svi sportasi razgledavali ljepote
i znamenitosti grada Tallina,
te posjetili 'Estonski muzej na
otvorenom`. Estonski muzej
na otvorenom predstavlja uni-
katno mjesto na kojem su svi
sudionici mogli vidjeti razlicite
gradevine iz povijesti Estonije te
degustirati i kupiti tradicionalne
proizvode. U sklopu toga bio je
organiziran piknik i tradicio-
nalni ples za sve sudionike. Na
kraju veceri bila je organizirana
svecanost zatvaranja gdje su bili
proglaseni pobjednici te je odr-
zan zavrsni ples i zabava.
Hrvatski
promotivni materijali
najbrže su razgrabljeni
HŠŠS na 18. Ljetnoj školi kineziologa u Poreču
Veliki interes za Univerzalnom športskom školom
U organizaciji Hrvatskog Kineziološkog saveza, a pod
pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja
i športa Republike Hrvatske, HOO-a te Kineziološkog
fakulteta u Zagrebu u suradnji s Agencijom za odgoj i
obrazovanje, od 23. do 27. lipnja 2009. godine održana
je 18. Ljetna škola kineziologa u Poreču, na temu ‘Meto-
dički organizacijski oblici rada u području edukacije,
sporta, sportske rekreacije i kineziterapije’.
Konferencija je otvorena 24. lipnja kada su se sudio-
nicima ovog visokog skupa obratili predsjednik organi-
zacijskog odbora 18. Ljetne škole, prof. dr. sc. Vladimir
Findak, u ime Kineziološkog fakulteta dekan prof. dr.
sc. Dinko Vuleta, te u ime Agencije za odgoj i obrazo-
vanje prof. dr. sc. Dragan Milanović. U radu konferen-
cije sudjelovalo je više od 400 nastavnika i profesora
tjelesne i zdravstvene kulture Republike Hrvatske, te
predstavnici iz BiH. Održano je više od 110 usmenih
izlaganja, predavanja i javnih izlaganja.
Među njima bi izdvojili izlaganje stručnog suradnika
Hrvatskog školskog športskog saveza Stjepana Crno-
kića.
Crnokić je održao predavanje na temu ‘Univerzalna
športska škola’. Program univerzalne športske škole
omogućava da dijete pokaže svoje potencijale, da bude
emocionalno ispunjeno, te da zadovolji svoje potrebe
mnogo lakše nego u nekoj drugoj sportskoj aktivnosti,
jer dobiva različitu lepezu sadržaja koji omogućavaju
optimalan razvoj svih motoričkih sposobnosti. Važno
je istaknuti da, ako se djeca ove dobi bave isključivo
jednim sportom, onda smo zanemarili čitav spektar
drugih sposobnosti koje se razvijaju u drugim sportskim
igrama.
Tema je izazvala veliku zainteresiranost kolega
kineziologa pa je nakon izlaganja provedena kvalitetna
rasprava o značajnom i hvale vrijednom projektu Hrvat-
skog školskog športskog saveza.
U slobodno vrijeme između predavanja i javnih izla-
ganja, kineziolozi su se družili uz nogomet na pijesku
i tenis, a organiziran je i tradicionalni turnir u odbojci
na pijesku.
U sklopu sportskog programa održan je i vrlo zanimljiv kulturni program
Prilog pripremio: Josip Košutić. Uredili: Goran Jukić i Zlatko Karlo. Grafčko oblikovanje: Štefca Zgorelec i Božidar Sokač.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful