Nasipi I Uvjeti Za Građenje

Vrsta projekta: GRAEVINSKI PROJEKT Razina projekta: IZVEDBENI PROJEKT Broj projekta: 3230-013/11
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA PLANIRANJE, STUDIJE I ZATITU OKOLIA J. Rakue 1, 10000 Zagreb www.igh.hr
TEHNIKI UVJETI GRAENJA I KONTROLA KVALITETE GRAENJA

Popis poglavlja: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. POGLAVLJE 02100 POGLAVLJE 02200 POGLAVLJE 02301 POGLAVLJE 02302 POGLAVLJE 02303 POGLAVLJE 02311 POGLAVLJE 02312 POGLAVLJE 02400 POGLAVLJE 04000 Pripremni radovi iskolenje graevine i ienje terena Ureenje temeljnog tla Nasip od zemljanih materijala Nasip od mjeovitih materijala Nasip od kamenih materijala Posteljica od zemljanih materijala Posteljica od mjeovitih i kamenih materijala Biljni materijal Beton Mlazni beton Makadamski put Kanali sustava odvodnje oborinske vode Cijevi i ahtovi sustava odvodnje oborinske vode
10. POGLAVLJE 04500 11. POGLAVLJE 05000 12. POGLAVLJE 06000 13. POGLAVLJE 07000
SANACIJA MRAVINAKE KAVE, SOLIN
TEHNIKI UVJETI GRAENJA I KONTROLA KVALITETE GRAENJA POGLAVLJE 02100 PRIPREMNI RADOVI ISKOLENJE GRAEVINE I IENJE TERENA
1. DIO 1.1
ISKOLENJE NASUTE GRAEVINE OPIS RADOVA A. Pod iskolenjem nasute graevine podrazumijevaju se sva geodetska mjerenja pomou kojih se podaci iz projekta prenose na teren, te osiguranja iskolenih osi, profiliranje, obnavljanje i odravanje iskolenih oznaka na terenu za itavo vrijeme graenja, odnosno do predaje naruitelju. Tu takoer ukljuuje preuzimanje i odravanje svih predanih osnovnih geodetskih snimaka i nacrta, te iskolenja na terenu koja je naruitelj predao izvoau na poetku radova. Opseg izvedenih geodetskih radova mora biti takav da u svemu zadovoljava potrebe graenja, kontrolu radova, obraun izvedenih radova i ostalo. Navedene radove naruitelj predaje izvoau u obliku elaborata o iskolenju graevine.
B.
1.2
OPE ODREDBE ZA IZVEDBU GEODETSKIH RADOVA A. Izvoa mora geodetske radove povjeriti samo djelatnicima s odgovarajuom, zakonski propisanom kolskom spremom i radnim iskustvom, te potrebnim teoretskim i praktinim znanjem, kako bi oni mogli uspjeno izvriti geodetska mjerenja za specifine graevinske radove. Treba naglasiti da je izvoa u potpunosti odgovoran za tonost geodetskih radova koje su izveli njegovi djelatnici ili osoblje koje je za to angairao. Prije poetka radova nadzorni inenjer predaje izvoau elaborat o iskolenju graevine, a izvoa mora nadzornom inenjeru dati na uvid i odobrenje slijedee: 1. spisak djelatnika s podacima o njihovoj kolskoj spremi i radnom iskustvu, 2. spisak geodetskih instrumenata i opreme s navedenim osnovnim osobinama, 3. metodologiju provoenja geodetskih radova. C. Izvoa e koristiti takvu vrstu i broj odgovarajuih geodetskih instrumenata i opreme da osigura potrebnu kvalitetu, te kontinuirano i nesmetano provoenje geodetskih radova. Tip i tonost geodetskih instrumenata mora biti u skladu s karakteristikama graevine, graevinskih radova i tehnikom graenja. Kroz cijelo vrijeme graenja izvoa mora kontrolirati ispravnost geodetskih instrumenata i opreme te, ako je potrebno, provoditi njezina podeavanja u odreenim vremenskim intervalima po odobrenju i uz prisustvo nadzornog inenjera.
B.
02100 - 1
Institut IGH, d.d., Zagreb revizija 0 stranica 1 od 6
TEHNIKI UVJETI GRAENJA I KONTROLA KVALITETE GRAENJA POGLAVLJE 02100 PRIPREMNI RADOVI ISKOLENJE GRAEVINE I IENJE TERENA D. Prije poetka radova obveza je nadzornog inenjera da postavi poetnu geodetsku mreu koja je definirana po tlocrtnom poloaju i visini. Takva mrea obuhvaa itavo podruje graenja i mora garantirati toan poloaj svakog dijela graevine zasebno. Za iskolenje pojedinih dijelova graevine izvoa e preuzeti od nadzornog inenjera na odgovarajui nain oznaene referentne toke, ukljuujui njihove podatke. Navedene referentne toke trebaju biti u neposrednoj blizini gradilita. Izvoa je obvezan izvriti sve geodetske radove kojima se na terenu definira geometrija graevina i po kojima se odreuju koliine izvedenih radova. Isto tako, izvoa mora kroz itavo vrijeme graenja o svom troku uvati, osiguravati i odravati sve stalne toke i sva iskolenja koja je preuzeo ili uspostavio. Takoer je dunost izvoaa da odrava istim sve geodetske oznake, toke, repere itd., te linije dogledanja. Sva potrebna iskolenja i linije osi graevina moraju biti oznaena i osigurana pomou stalnih toaka i repera. Raspored i uestalost svih stalnih toaka i repera na terenu mora biti u skladu s tehnikom i dinamikom graenja, a odobrava ih nadzorni inenjer. Stalne toke moraju biti trajne, te se izrauju od odgovarajuih trajnih materijala kao to su bronca ili nehrajui elik, usidrenih u beton. Pomone geodetske toke trebaju trajati samo za vrijeme graenja, pa se izvode od elinih cijevi, avala, drvenih kolia, bojanih oznaka i slino. Kontrolne toke koje slue za praenje deformacija graevine i okolnog tla za vrijeme i nakon graenja moraju biti izvedena na stupovima, uglavnom od armiranog betona. Sve geodetske toke i iskolenja moraju biti oznaeni jasnim i trajnim oznakama. Sve geodetske radove mora izvoa vezati na poetnu geodetsku mreu koju je preuzeo od nadzornog inenjera prije poetka radova. Kada smatra potrebnim nadzorni inenjer ima pravo izvriti kontrolu svih stalnih toaka i svih iskolenja, kao i pozicija, dimenzija i oblika graevina i njihovih dijelova. Izvoa mora nadzornom inenjeru omoguiti provoenje takvih kontrola i pri tome mu dati svu neophodnu pomo. Meutim, kontrole koje provodi nadzorni inenjer ne oslobaaju izvoaa od potpune odgovornosti za tonost poloaja i izvedbe graevina i njihovih dijelova. Prije poetka zemljanih radova izvoa mora geodetski snimiti postojei teren, tlocrtno i visinski. Zemljani radovi se moraju kontinuirano kontrolirati, posebno kada se mijenjaju visine, linije, nagibi i slino, a sve u skladu s napredovanjem graenja. Po zavretku zemljanih radova moraju se kontrolirati poloaj i visine nasipa. Svi potrebni terenski geodetski radovi poevi od snimanja postojeeg terena, pa preko snimanja tijekom radova, sve do zavrnih snimanja gotovih graevina, 02100 - 2
E.
F.
G. H.
I.
TEHNIKI UVJETI GRAENJA I KONTROLA KVALITETE GRAENJA POGLAVLJE 02100 PRIPREMNI RADOVI ISKOLENJE GRAEVINE I IENJE TERENA mora izvoa obavljati u skladu sa zahtjevima nadzornog inenjera i u njegovu prisustvu. J. Izvoa je u obvezi voditi sve potrebne terenske knjige, zapisnike i formulare, te ih redovito dostavljati nadzornom inenjeru na uvid.
1.3
POSTAVLJANJE PROFILA A. Prije nasipavanja, odnosno iskopa, izvoa je duan na terenu iskoliti poprene profile graevine tono prema poprenim profilima iz nacrta. Toke u kojima pokosi nasipa sijeku teren treba odrediti raunskim putem i prema tome iskoliti. U tim tokama izvoa mora postaviti pokosne letve kojima se odreuje nagib pokosa nasipa. Pokosne letve trebaju imati dimenzije poprenog presjeka 2,5 x 5 cm. Privruju se na vertikalne letve poprenog presjeka dimenzija 5 x 5 cm, zabijene u zemlju. U ovisnosti o uvjetima terena, osobitostima graevine i nainu rada odreuje se razmak poprenih profila oznaenih na terenu, a koji ne moe biti vei od 50 m ili prema odluci Nadzornog inenjera. Na dijelu gdje se ugrauju cijevi razmak treba biti 5 m ili prema odluci Nadzornog inenjera. Izvoa moe po svom nahoenju provjeriti dodatnim geodetskim mjerenjima poprene profile terena i ucrtati ih u izvedbenom projektu u mjerilu tog projekta. Ako se tom prilikom utvrde razlike u odnosu na projekt, izvoa e o tome pismenim putem upoznati nadzornog inenjera. Izmjene poprenih profila u odnosu na izvedbeni projekt e pismeno potvrditi nadzorni inenjer, to e biti osnova za priznavanje koliina izvedenih radova. Utvrdi li se dodatnim geodetskim mjerenjima da morfologija terena izmeu poprenih profila znatnije odstupa od izvedbenog projekta, a to bi imalo veeg utjecaja na koliine radova, izvoa ima pravo zahtijevati geodetsko snimanje meuprofila. Utvrene razlike u koliinama mora pismeno potvrditi nadzorni inenjer.
B.
C.
D.
1.4
KONTROLA ISKOLENJA U VRIJEME GRAENJA A. Za itavo vrijeme graenja mora izvoa stalno kontrolirati ispravnost prethodno izvrenih iskolenja. Kontrolira se ispravnost iskolenih osi graevine, osiguranje svih toaka, postavljenih poprenih profila, repera i poligonskih toaka.
02100 - 3
TEHNIKI UVJETI GRAENJA I KONTROLA KVALITETE GRAENJA POGLAVLJE 02100 PRIPREMNI RADOVI ISKOLENJE GRAEVINE I IENJE TERENA B. Izvoa je u potpunosti odgovoran za ouvanje i zatitu svih geodetskih iskolenja, oznaka i osiguranja na podruju izvoenja radova. U sluajevima kada je dolo do oteenja ili unitenja pojedinih toaka, njihovih osiguranja, repera, pokosnih letvi itd, obveza je izvoaa da odmah o tome obavijesti nadzornog inenjera. U najkraem roku izvoa mora izvriti popravak ili obnovu nastalih oteenja o svom troku. Nadzorni inenjer e provjeriti svaki takav popravak ili obnovu. U posebnim sluajevima nadzorni inenjer ima pravo ponovno postavljanje unitenih toaka povjeriti i nekom drugom poduzeu i to na troak izvoaa. Svaku eventualnu promjenu projekta mora izvoa provesti na terenu. U skladu s tim izvoa e izvriti sva potrebna iskolenja na postavljenim poprenim profilima. Sve promjene e izvoa ucrtati u nacrte. Izvoa je u obvezi dati na uvid nadzornom inenjeru sve podatke o iskolenjima glede promjena u projektu.
C.
1.5
PREDAJA GEODETSKIH TOAKA PO ZAVRETKU RADOVA A. Izvoa je duan po zavretku graenja, a prije tehnikog prijema graevine, predati nadzornom inenjeru sve geodetske toke. Nadzorni inenjer ima pravo zahtijevati od izvoaa da obnovi osi, stacionae, poligonske toke i repere, te ih ovaj mora zapisniki predati. Osim toga, nadzorni inenjer moe od izvoaa prije tehnikog prijema zatraiti jo i nivelman jednog dijela ili itave graevine.
1.6
OBRAUN RADOVA A. B. Geodetski radovi se obraunavaju po povrini prostora obuhvaenog radovima (ha). U cijenu rada ukljuen je cjelokupan geodetski rad opisan u ovoj toki, kao i svi trokovi materijala i prijevoza vezani uz taj rad. Nadalje, cijena ukljuuje i trokove geodetskih radova na svim ostalim graevinama meu koje spadaju: pomone graevine, pomone ceste i komunikacije itd. U cijenu se ukljuuju svi navedeni geodetski radovi koji se izvode od preuzimanja iskolenja pa do tehnikog prijema graevine.
02100 - 4
TEHNIKI UVJETI GRAENJA I KONTROLA KVALITETE GRAENJA POGLAVLJE 02100 PRIPREMNI RADOVI ISKOLENJE GRAEVINE I IENJE TERENA
2. DIO 2.1
IENJE TERENA
UKLANJANJE STABALA, GRMLJA, IBLJA, GRAVINSKOG OTPADA
2.1.1 OPSEG RADOVA A. Ovaj rad sadri vaenje, odvoenje i prikladno odlaganje svega to se nalazi iznad povrine prirodnog terena, ukljuujui i grane koje zadiru u zrani prostor iznad povrina odreenih za ienje. Uklanja se drvee, debla, trupci, grmlje, iblje, krupni graevinski otpad itd.
2.1.2 OPIS TEHNOLOGIJE IZVOENJA RADA A. Uklanjanje stabala, grmlja, iblja, krupnog otpada i ostalog provodi se na svim povrinama koje su unutar obuhvata graenja. Granice tih povrina odreene su projektom i Elaboratom o iskolenju graevine ili ih odreuje nadzorni inenjer. U sluajevima kada ruenja stabala i drugoga moe ugroziti zdravlje i ivote ljudi ili prouzroiti odreene tete, izvoa je duan provoditi mjere higijensko - tehnike zatite i sve ostale neophodne mjere kako bi se zatitili ljudi i imovina. Panjevi se vade u cijelosti, dok se korijenje vadi ako je profila veeg od 8 cm. Krupni graevinski otpad se privremeno skladititi na dijelu koji odredi sam izvoa i odobri nadzorni inenjer. Otpad se sortira prema vrstama, te se periodiki transportirati na za to predvienu lokaciju (ovisno o vrsti otpada; planirku, reciklau, odlagalite). Pri transportu treba voditi rauna da ne doe do ispadanja materijala na prometnice. Graevinski otpad koji sadri vrsto vezani azbest treba zbrinuti na samoj lokaciji, koja je ve kontamirana s puno veom koliinom ove vrste otpada. Ugradnju graevinskog otpada koji sadri vrsto vezani azbest treba provesti uz prskanje vodom, te odmah po polaganju prekrivanje zemljanim slojem debljine min. 20 cm iznad azbestnog otpada (treba se pridravati mjera zatite s azbestnim otpadom danim u sklopu ovog projekta). Prije ugradnje, sav graevinski otpad koji sadri vrsto vezani azbest privremeno skladititi na nain da ga se upakira u polietilenske vree debljine najmanje 0.4 mm.
B.
C. D.
E.
2.1.3 OBRAUN RADOVA A. Uklanjanje stabala i panjeva debljine vee od 10 cm obraunava se po (kom) komadu. 02100 - 5
TEHNIKI UVJETI GRAENJA I KONTROLA KVALITETE GRAENJA POGLAVLJE 02100 PRIPREMNI RADOVI ISKOLENJE GRAEVINE I IENJE TERENA B. Uklanjanje grmlja, iblja, poljoprivrednih kultura i ostalog obraunava se po m2 povrine obrasle tom vegetacijom.
2.2
UKLANJANJE GRAEVINA
2.2.1 OPSEG RADA A. Ovaj rad ukljuuje uklanjanje, vaenje, rastavljanje, skladitenje i odlaganje svih umjetnih objekata, kao to su radionice, naputene i dotrajale zgrade, kue, ograde, instalacije izvan funkcije itd. 2.2.2 OPIS TEHNOLOGIJE IZVOENJA RADOVA A. Ruenje objekata visokogradnje izvriti e izvoa po projektu uklanjanja graevine ili po uputama nadzornog inenjera. itav rad se mora obaviti primjenjujui sve potrebne higijensko-zatitne mjere zbog zatite ivota o zdravlja ljudi. B. Sve poslove na uklanjanju i zbrinjavanju graevinskog otpada koji sadri vrsto vezani azbest mora provesti firma ovlatena za rad s takvom vrstom otpada, te se treba pridravat mjera zatite s azbestnim otpadom danim u sklopu ovog projekta. Potrebno je cijelo vrijeme prskati vodom salonitne ploe i druge azbestne ploa prilikom njihova uklanjanja s krovita i zidova objekata, te paljivo demontirati kako ne bi dolo do lomljenja. Pokrovne salonitne ploe ne bacati s krova ve ih paljivo spustiti i sloiti. Svako struganje, buenje, razbijanje, lomljenje ili bilo kakvo drugo obraivanje proizvoda koji sadre azbest strogo je zabranjeno. Prilikom rada s otpadom koji sadri azbest radnici se moraju pridravati propisanih uvjeta zatite na radu, te koristiti osobna zatitna sredstva (maske, rukavice, zatitna odjea i dr.). C. Za materijal koji se moe iskoristiti ili oporabiti nadzorni inenjer e odrediti mjesto privremenog odlaganja. Materijali moraju biti odloeni tako da ne ometaju radove. Izvoa treba oistiti i uvati materijal do njegove primopredaje ovlatenoj tvrtki za oporabu i zbrinjavanje materijala, odnosno za danje koritenje. D. Povrine na kojima je bila graevina, te na kojima se je privremenog odlagao otpad, treba oistiti prije danjih radova. Ove povrine treba pregledati nadzorni inenjer prije izvedbe nasipa. 2.2.3 OBRAUN RADOVA A. Sav rad opisan u ovoj toki obraunava se po m2 brutto povrine svih etaa graevine koja se uklanja. Za ogradu od ice rad se obraunava po m2.
02100 - 6
TEHNIKI UVJETI GRAENJA I KONTROLA KVALITETE GRAENJA POGLAVLJE 02200 UREENJE TEMELJNOG TLA
1. DIO 1.1
OPENITO OPSEG RADOVA Radovi u ovom poglavlju Tehnikih uvjeta ukljuuju pribavljanje cjelokupne radne snage, materijala i opreme za osposobljavanje sraslog tla da bez tetnih posljedica preuzme optereenje graevina i svih njihovih elemenata. Dubina do koje se ureuje temeljno tlo je 30 cm, ovisno o vrsti tla. Svrha ureenja tla sastoji se u tome da se u gornjem sloju debljine oko 30 cm postigne odreeni stupanj zbijenosti tla. U odreenim sluajevima koji ovise o osobitostima tla, ta debljina moe biti i vea. Tu spada i ureenje uleknua, depresija i jama nastalih vaenjem panjeva i korijenja. Ureenje temeljnog tla odnosi se na: Tlo ispod budueg nasipa od zemljanog, mjeovitog ili kamenog materijala.
1.2
NORME HRN U.B1.010 HRN U.B1.012 HRN U.B1.014 HRN U.B1.016 HRN U.B1.018 HRN U.B1.020 HRN U.B1.024 HRN U.B1.038 HRN U.B1.046 Uzimanje uzoraka Odreivanje vlanosti tla Odreivanje specifine teine tla Odreivanje zapreminske teine tla Odreivanje granulometrijskog sastava Odreivanje granice teenja i valjanja tla Odreivanje sadraja sagorljivih i organskih materija tla Odreivanje optimalnog sadraja vode Odreivanje modula stiljivosti metodom krune ploe
Nadzorni inenjer moe zahtijevati provedbu kontrolnih ispitivanja. 1.3 ZATITA LJUDI Izvoa treba isplanirati i izvesti radove tako da sprijei oteenja postojeih objekata, zatiti ljude i objekte i da osigura sigurne radne uvjete. Radovi se trebaju izvoditi u skladu sa svim zdravstvenim i sigurnosnim propisima i u skladu s Posebnim odlagalinim planom zatite na radu. Nije dozvoljen iskop tla na dijelu gdje je odloen azbestni otpad, izuzev ukoliko iz odreenog razloga isto ne zatrai nadzorni inenjer. U tom sluaju sve radove treba provoditi na nain opisan u dijelu projekta Zatita na radu s azbestnim otpadom.
02200 - 1
2. DIO 2.1
IZVEDBA ZBIJANJE TLA Temeljno tlo se ureuje nakon to teren pregleda nadzorni inenjer. Tlo treba prije svega dovesti u stanje vlanosti koje omoguuje optimalni utroak energije zbijanja. To se postie vlaenjem ili suenjem tla. Tek kada materijal postigne optimalnu vlanost pristupa se zbijanju. Stupanj zbijenosti tla treba biti 95 % standardnog Proctora. Kod ureenja temeljnog tla od nekoherentnih materijala zbijanje se obavlja preteno vibracijskim sredstvima za zbijanje. Kod materijala osjetljivih na vodu (koherentno tlo), veliku panju treba posvetiti ouvanju temeljnog tla od prekomjernog vlaenja. Za vrijeme graenja mora biti osigurana odvodnja temeljnog tla. Prije zbijanja povrinu tla treba izravnati. Zbijanje temeljnog tla obavlja se prema odabranoj tehnologiji, odgovarajuim sredstvima za zbijanje, ovisno o vrsti vezanog tla. Nakon dovretka ureenja temeljnog tla nadzorni inenjer e izvriti pregled i dati odobrenje za nasipavanje.
2.2
ZATITA Izvoa treba organizirati poslove tako da minimalizira prekide za vrijeme nepovoljnog vremena. Radovi e se prekidati za vrijeme velikih kia po uputama nadzornog inenjera. Nakon pojave velikih kia, radovi se nastavljaju tek kad se podloga dovoljno osui da sprijei pojavu stvaranja pretjeranih koloteina. U cilju minimaliziranja posljedica oborina na sraslo tlo, povrina treba biti napravljena glatko i mora se osigurati prikladna odvodnja zbog velikih oborina kada izvoenje mora biti prekinuto. Sloj ili slojevi koji su, po miljenju nadzornog inenjera, uslijed kie ili zbog nekih drugih razloga pretrpjeli znaajnu redukciju gustoe poslije zbijanja, moraju se ukloniti i mora biti omogueno suenje tla, ili njegovo obraivanje prikladnom opremom, da bi se smanjila vlaga na zahtijevanu razinu, i izvoa takvo tlo treba ponovno zbiti prije nego to se nastave daljnji radovi. Povrina zbijenog tla treba biti zatiena od isuivanja pomou polijevanja ili nekim drugim nainom koji e odobriti nadzorni inenjer. 02200 - 2
Vrijeme proteklo od zavretka ureenja temeljnog tla pa do nastavka graenja na toj povrini mora biti to krae.
2.3
KONTROLA KVALITETE NA GRADILITU Ureeno temeljno tlo mora zadovoljavati sljedee minimalne kriterije: 1. Koherentno tlo - stupanj zbijenosti min. 92 % od standardnog Proctora ili modul stiljivosti krunom ploom min. 20 MN/m2 2. Nekoherentno tlo - stupanj zbijenosti min. 92 % od standardnog Proctora ili modul stiljivosti krunom ploom min. 25 MN/m2 Tolerira se da na pet uzastopnih pokusa jedan ne zadovoljava, ali i taj pokus ne smije imati modul stiljivosti manji za vie od 10 % od minimalno zahtijevanog. Ako se navedeni minimalni kriteriji zbijenosti temeljnog tla ne mogu postii ni nakon ponovljenog zbijanja, tada izvoa treba predloiti nadzornom inenjeru novo pogodno rjeenje za ureenje tla. Ta rjeenja mogu biti sljedea: 1. Pogodniji nain prosuivanja tla od prethodno primijenjenog 2. Pogodniji nain vlaenja tla od prethodno primijenjenog 3. Zamjena sloja slabog temeljnog tla boljim materijalom 4. Poboljanje ili ojaanje tla pomou geotekstila 5. ojaanje tla pomou polimernih mrea Nadzorni inenjer mora odobriti najpogodnije rjeenje. Uestalost kontrolnih ispitivanja odreuje nadzorni inenjer.
02200 - 3
TEHNIKI UVJETI GRAENJA I KONTROLA KVALITETE GRAENJA POGLAVLJE 02301 NASIP OD ZEMLJANIH MATERIJALA
1. DIO 1.1
OPENITO OPSEG RADOVA A. Radovi u ovom poglavlju Tehnikih uvjeta ukljuuju pribavljanje cjelokupne radne snage, materijala, opreme i izvoenje svih radova potrebnih za utovar, transport, istovar, nasipavanje u slojevima, razastiranje, po potrebni vlaenje i prosuivanje, planiranje prema dimenzijama i nagibima zadanim u projektu i zbijanje zemljanog materijala nasipa. Osim toga, u ovaj rad spadaju jo i kontrolna ispitivanja prema ovim Tehnikim uvjetima, te prema zahtjevima nadzornog inenjera.
1.2
NORME HRN U.B1.010 HRN U.B1.012 HRN U.B1.014 HRN U.B1.016 HRN U.B1.018 HRN U.B1.020 HRN U.B1.022 HRN U.B1.024 HRN U.B1.026 HRN U.B1.028 HRN U.B1.029 HRN U.B1.030 HRN U.B1.032 HRN U.B1.034 HRN U.B1.038 HRN U.B1.042 HRN U.B1.046 Uzimanje uzoraka Odreivanje vlanosti tla Odreivanje specifine teine tla Odreivanje zapreminske teine tla Odreivanje granulometrijskog sastava Odreivanje granice teenja i valjanja tla Odreivanje promjene zapremine tla Odreivanje sadraja sagorljivih i organskih materija tla Odreivanje sadraja karbonata tla Ispitivanje direktnog smicanja tla Ispitivanje smicanja u triaksijalnom aparatu Odreivanje pritisne vrstoe tla Odreivanje stiljivosti tla Odreivanje koeficijenta vodopropustljivosti Odreivanje optimalnog sadraja vode Odreivanje kalifornijskog indeksa nosivosti Odreivanje modula stiljivosti metodom krune ploe
Nadzorni inenjer moe po potrebi zahtijevati provedbu kontrolnih ispitivanja.
1.3
ZATITA LJUDI I OBJEKATA A. Izvoa treba isplanirati i izvesti radove tako da sprijei oteenja postojeih objekata, zatiti ljude i objekte, i osigura sigurne radne uvjete. Radovi se trebaju izvoditi u skladu sa svim zdravstvenim i sigurnosnim propisima i u skladu s Posebnim odlagalinim planom zatite na radu.
B.
2. DIO MATERIJAL 02301 - 1

2.1
ZEMLJANI MATERIJAL A. Zemljani materijal ini koherentno tlo (glina niske i srednje plastinosti, prah), te njihove mjeavine s pijeskom i ljunkom, te nekoherentni materijal (ljunak, pijesak). Sav zemljani materijal treba biti pregleda i prihvaen od strane nadzornog inenjera. Nadzorni inenjer moe pogledati predviena podruja za dobavu zemljanog materijala. Svi materijali koji se ugrauju moraju biti inertni, odnosno ne smiju sadravati bilo kakav zagaen i/ili opasni materijal. Zamrznuti materijali se ne smiju koristiti. Materijali koji se koriste moraju biti bez organskih sastojaka, drva, otpada, i svih ostalih tetnih materijala koji mogu biti degradirani ili koji se ne mogu dovoljno zbiti. Snijeg, led i smrznuta zemlja se trebaju ukloniti prije ugradnje. Materijal mora imati fizike karakteristike koje omoguuju ravnomjerno rasprostiranje i zbijanje. Snijeg, led i smrznuta zemlja se trebaju ukloniti prije ugradnje. Ugradnju visokoplastinih glina na zahtjev izvoaa mogu odobriti nadzorni inenjer i projektant. Zahtjev mora sadravati koliine i lokaciju na kojoj se planira ugraditi glina, te specifine karakteristike gline koje zatrae nadzorni inenjer i projektant.
B.
C. D.
E.
3. DIO 3.1
IZVEDBA ZATITA A. Izvoa treba organizirati poslove tako da minimalizira prekide za vrijeme nepovoljnog vremena. Radovi e se prekidati za vrijeme loih vremenskih uvjeta (kia, snijeg, smrzavica itd.), kod neispravnosti ili kvara na strojevima i slino, po uputama nadzornog inenjera. Nakon pojave velikih kia radovi se nastavljaju tek kad se materijal dovoljno osui da sprijei pojavu stvaranja pretjeranih koloteina. Kada tijekom dana prijeti kia nadzorni inenjer e prema potrebi narediti obustavu daljnjeg nasipavanja. Tada e izvoa isplanirati gornju povrinu sloja tako da se osigura oborinska odvodnja. Sloj ili slojevi koji su, po miljenju nadzornog inenjera, uslijed kie ili zbog nekih drugih razloga pretrpjeli znaajnu redukciju gustoe poslije zbijanja, moraju se ukloniti i mora biti omogueno suenje tla, ili 02301 - 2
B.
C.
njegovo obraivanje prikladnom opremom, da bi se smanjila vlaga na zahtijevanu razinu, a izvoa takvo tlo treba ponovno zbiti prije nego to se nastave daljnji radovi. D. E. Izvoa treba zatititi i odravati sav materijal u zadovoljavajuem stanju cijelo vrijeme sve do konanog zavretka radova. U sluajevima prekida graenja, nastavak radova e odobriti nadzorni inenjer.
3.2
PRIPREMA PODLOGE (TEMLJNOG TLA) A. Podloga treba biti oiena od vegetacije, humusa i drugih neprikladnih materijala, te pripremljena u skladu s Poglavljem 02200 Ureenje temeljnog tla.
3.3
OPI UVJETI ZA IZRADU NASIPA A. Nakon zavrene pripreme podloge, te njezinog preuzimanja od strane nadzornog inenjera, zapoet e se s nasipavanjem i to prema mjerama i dimenzijama danim u projektu i ovim Tehnikim uvjetima. Razgrnuti materijal mora biti jednolike debljine na itavoj povrini koja e se zbijati. Vlanost razgrnutog materijala, prije valjanja, mora biti u doputenim granicama. Ako je materijal previe vlaan ili ako je premale vlanosti, izvoa e izraditi prijedlog naina pripreme materijala kojim bi se postigla zadovoljavajua vlanost i dati ga na uvid i odobrenje nadzornom inenjeru. Prevlani materijal bi se mogao i prosuivati na mjestu ugradnje tako da ga se nakon razastiranja ne valja odmah. Nasipavanje se mora tako izvoditi da slojevi u uzdunom smjeru budu horizontalni i tako da se izbjegnu nagli visinski prijelazi meu slojevima razliite visine, s nagibom pod kojim se jo moe provesti propisno zbijanje. Visinska razlika izmeu pojedinih slojeva mora pri nasipavanju biti u skladu s vrstom materijala. U sluaju da postoje razlike u visinama pojedinih slojeva, posebna panja mora se posvetiti zbijanju materijala u kontaktnim zonama. Ako se ukae potreba za veim visinskim razlikama izmeu pojedinih slojeva, odluku o tome donosi nadzorni inenjer. Prilikom nasipavanja i zbijanja slojevi moraju imati popreni nagib od najmanje 2 % kako bi se osiguralo otjecanje oborinskih voda. Zemljani materijali se ugrauju u slojevima najvee debljine 30 cm za koherentni materijal i 50 cm za nekoherentni materijal, mjereno nakon 02301 - 3
B.
C.
D.
E. F.
zavrenog zbijanja sloja. Stroj koji se koristi pri zbijanju zemljanih materijala je valjak sa stopama ili jei (koherentno tlo), te glatki vibracijski valjak (nekoherentno tlo). G. Prilikom zbijanja moraju se sredstva za zbijanje kretati jednoliko preko sloja koji se zbija. Broj prijelaza ne smije biti manji od 3 za stroj mase minimalno 12 tona. Pojedine paralelne trake koje se zbijaju moraju se preklapati za najmanje 50 cm. Brzina kretanja stroja pri zbijanju ne smije biti vea od 5 km/h. Kvaliteta i karakteristike materijala koji se ugrauju u nasip su razliite. Zbog toga se u ovim opim tehnikim uvjetima daju minimalni zahtjevi za izradu nasipa (minimalni broj prijelaza, maksimalna brzina kretanja stroja, minimalna teina stroja i sl.), dok se stvarni zahtjevi za izradu nasipa trebaju odrediti na probnim poljima izvedenim na podruju zahvata. Na osnovu izvedenih probnih polja utvrditi e se u suradnji s nadzornim inenjerom stvarni uvjeti graenja kojih se treba pridravati pri izvedbi nasipa. Nasipavanje slijedeeg sloja moe se zapoeti tek nakon to nadzorni inenjer ili po njemu ovlatena osoba pregleda netom zavreni sloj i odobri daljnje nasipavanje. Materijal za nasipavanje ne smije se ugraditi na smrznute povrine, a niti se u nasip smiju ugraditi snijeg, led ili smrznuti zemljani materijali. Na pokosima treba postii istu zbijenost kao i u tijelu nasipa. To e se postii zbijanjem gotove kosine tijela nasipa. Izvoa snosi svu odgovornost za kvalitetu nasipavanja materijala. Nadalje, izvoa je odgovoran za pravilno izvoenje svih radova na nasipavanju, za pravilno razastiranje materijala u horizontalne slojeve, propisane debljine slojeva, kontrolu pravilnog rasporeda materijala po kvaliteti, kontrolu broja prijelaza sredstva za zbijanje i sve ostalo to je potrebno za postizanje traene kvalitete rada. Izvoa e provoditi na radilitu sve odluke i nareenja koja nadzorni inenjer ili po njemu ovlatena osoba budu davali u cilju postizanja kvalitete i realizacije propisanih tehnikih uvjeta. Izvoa je duan uvati sve ugraene repere i ostalu opremu za opaanje od oteenja prilikom izvoenja radova. Ako doe do oteenja, ista e biti popravljena o troku Izvoaa. Isto tako Izvoa je odgovoran za sigurnu i neometanu upotrebu navedene opreme.
H. I.
J.
K. L. M.
N.
02301 - 4
3.4
UVJETI GRAENJA A. Vlanost materijala koji se ugrauje mora biti unutar sljedeih granica: B. W = Wopt + 3 % za koherentni materijal W = Wopt + 2 % za nekoherentni materijal
Prilikom ugradnje mora materijal biti dobro zbijen i to kako odredi nadzorni inenjer. Prema ovim tehnikim uvjetima zbijenost nasipa za sve materijale treba biti najmanje 95% standardnog Proctora.
3.5
KONTROLA KVALITETE IZVEDBE A. Kontrola kvalitete ugraenih materijala i njihova zbijanja vriti e se vaenjem uzoraka i laboratorijskim ispitivanjima, te kontrolnim ispitivanjima na terenu. Mjesta uzimanja uzoraka iz istog sloja treba vriti s odreeni pomakom, tako da uzorci ne budu uzimani u istom profilu. Potrebno je dokazati da su slojevi razliitih materijala nasipa izvedeni s odgovarajuom zbijenou. Treba potvrditi da je postignuta zbijenost 95% standardnog Proctora ili da je zbijenost krunom ploom R=300 mm slijedea: koherentni materijal - modul stiljivosti Ms = 20 MN/m2 nekoherentni materijal - modul stiljivosti Ms = 25 MN/m2 Stupanj zbijenosti se kontrolira na svakih 2000 m3 ugraenog materijala. C. Za kontrolu ugraenog materijala treba provesti laboratorijska ispitivanja uz sljedeu uestalost: 1. Atterbergove granice plastinosti Atterbergove granice plastinosti se kontroliraju na svakih 5000 m3.
B.
02301 - 5
2.
Granulometrijski sastav Granulometrijski sastav ugraenog materijala se kontrolira na svakih 5000 m3. Optimalna vlanost i gustoa po Proctoru Pokuse standardnog Proctora i vlanosti treba izvesti na svakim 2000 m3 ugraenog materijala. U pet uzastopnih pokusa vlanost smije odstupiti u dva pokusa, ali ne vie od 2% od zadanih granica.
3.
D.
Izvoa treba upozoriti nadzornog inenjera prije nego to poduzme terenska ispitivanja, kako bi omoguio nadzornom inenjeru da prisustvuje samom ispitivanju. Rezultati testiranja, kao i oznake lokacije na kojima su provedena, trebaju se sauvati na gradilitu za vrijeme graenja. Kada se saznaju rezultati testiranja izvoa treba obavijestiti nadzornog inenjera ukoliko se pojave neki nedostaci u materijalu ili izvedbi. Nedostatke treba ukloniti izvoa, bez dodatnih trokova investitora. Ispravljanje nedostataka ukljuuje kompletno odstranjivanje dijelova ugraenog materijala, ukoliko tako odredi nadzorni inenjer. Tijekom graenja nasipa moraju se kontrolirati njegove dimenzije, kako bi se rad izvrio prema dimenzijama iz projekta. Geodetska kontrola se provodi na najmanje svakih 20 m visine izgraenog nasipa i na zavrnom sloju. Svaka odstupanja vea od + 10 cm na zavrnom sloju mora izvoa popraviti. Dodatna laboratorijska ispitivanja provode se na zahtjev nadzornog inenjera, a mogu obuhvaati ispitivanja uzoraka tla u geomehanikom laboratoriju koja se odnose na stupanj zbijenosti, ispitivanje vlanosti, klasifikaciju tla, zapreminsku teine tla i stalo. Nagibi izvedenih pokosa nasipa se takoer kontroliraju tijekom graenja. U sluaju da izvedeni pokosi odstupaju od projektom predvienih, izvoa e ih popraviti. Popravak previe strmih pokosa mora se izvesti tako da se prethodno izvri zasijecanje nasipa u formi stepenica potrebnih dimenzija i na tako pripremljenim povrinama izvede nasip. Zbijenost takvog naknadno izvedenog dijela nasipa mora u svemu zadovoljavati traene kriterije zbijenosti, a spojevi ne smiju utjecati na stabilnost nasipa.
E.
F.
G.
H.
02301 - 6
3.6
OBRAUN RADOVA A. Plaanje ovih radova izvriti e se prema koliini ugraenog materijala u m3, prema izmjerama na terenu odobrenim od strane nadzornog inenjera, te prema jedininim cijenama danim u trokovniku. Cijena obuhvaa utovar, transport, istovar, nasipavanje, razastiranje, vlaenje ili prosuivanje, planiranje, zbijanje, kontrolna ispitivanja i ostale radove navedene u ovim tehnikim uvjetima. Promjena debljine slojeva i broja prijelaza stroja ne utjeu na promjenu jedinine cijene dane u trokovniku.
02301 - 7
TEHNIKI UVJETI GRAENJA I KONTROLA KVALITETE GRAENJA POGLAVLJE 02302 NASIP OD MJEOVITIH MATERIJALA
1. DIO
OPENITO OPSEG RADOVA A. Radovi u ovom poglavlju Tehnikih uvjeta ukljuuju pribavljanje cjelokupne radne snage, materijala, opreme i izvoenje svih radova potrebnih za utovar, transport, istovar, nasipavanje u slojevima, razastiranje, po potrebni vlaenje i prosuivanje, planiranje prema dimenzijama i nagibima zadanim u projektu i zbijanje mjeovitog materijala nasipa. Osim toga, u ovaj rad spadaju jo i kontrolna ispitivanja prema ovim Tehnikim uvjetima, te prema zahtjevima nadzornog inenjera.
1.1
1.2
NORME HRN U.B1.010 HRN U.B1.012 HRN U.B1.014 HRN U.B1.016 HRN U.B1.018 HRN U.B1.024 HRN U.B1.038 HRN U.B1.046 Uzimanje uzoraka Odreivanje vlanosti tla Odreivanje specifine teine tla Odreivanje zapreminske teine tla Odreivanje granulometrijskog sastava Odreivanje sadraja sagorljivih i organskih materija tla Odreivanje optimalnog sadraja vode Odreivanje modula stiljivosti metodom krune ploe
1.3
B.
2. DIO MATERIJAL
2.1
MJEOVITI MATERIJAL A. Mjeoviti materijal: Pod mijeanim materijalima podrazumijevaju se mijeani kameni i zemljani materijali, glinoviti ljunci, zaglinjene 02302 - 1
kamene drobine, trone stijene - kriljci, lapor, flini materijali i slino, tj. materijali koji su manje osjetljivi na djelovanje vode (veina materijala iskopne kategorije B i dio materijala iskopne kategorije C). B. C. Mjeoviti materijal je definiran kao ne-organski, vrst i trajan materijal. Sav mjeoviti materijal treba biti pregleda i prihvaen od strane nadzornog inenjera. Nadzorni inenjer moe pogledati predviena podruja za dobavu mjeovitog materijala. Svi materijali koji se ugrauju moraju biti inertni, odnosno ne smiju sadravati bilo kakav zagaen i/ili opasni materijal. Zamrznuti materijali se ne smiju koristiti. Materijali koji se koriste moraju biti bez organskih sastojaka, drva, otpada, i svih ostalih tetnih materijala koji mogu biti degradirani ili koji se ne mogu dovoljno zbiti. Snijeg, led i smrznuta zemlja se trebaju ukloniti prije ugradnje. Isto tako materijal ne smije sadravati dijelove kamena ili ljunak vee od stotinu (100) mm u promjeru. Materijal mora imati fizike karakteristike koje omoguuju ravnomjerno rasprostiranje i zbijanje. Snijeg, led i smrznuta zemlja se trebaju ukloniti prije ugradnje.
D. E.
3. DIO
IZVEDBA ZATITA A. Izvoa treba organizirati poslove tako da minimalizira prekide za vrijeme nepovoljnog vremena. Radovi e se prekidati za vrijeme loih vremenskih uvjeta (kia, snijeg, smrzavica itd.), kod neispravnosti ili kvara na strojevima i slino, po uputama nadzornog inenjera. Nakon pojave velikih kia radovi se nastavljaju tek kad se materijal dovoljno osui da sprijei pojavu stvaranja pretjeranih koloteina. Kada tijekom dana prijeti kia nadzorni inenjer e prema potrebi narediti obustavu daljnjeg nasipavanja. Tada e izvoa isplanirati gornju povrinu sloja tako da se osigura oborinska odvodnja. Sloj ili slojevi koji su, po miljenju nadzornog inenjera, uslijed kie ili zbog nekih drugih razloga pretrpjeli znaajnu redukciju gustoe poslije zbijanja, moraju se ukloniti i mora biti omogueno suenje tla, ili njegovo obraivanje prikladnom opremom, da bi se smanjila vlaga na zahtijevanu razinu, a izvoa takvo tlo treba ponovno zbiti prije nego to se nastave daljnji radovi.
3.1
B.
C.
02302 - 2
D. E.
Izvoa treba zatititi i odravati sav materijal u zadovoljavajuem stanju cijelo vrijeme sve do konanog zavretka radova. U sluajevima prekida graenja, nastavak radova e odobriti nadzorni inenjer.
3.2
PRIPREMA PODLOGE (TEMLJNOG TLA) A. Podloga treba biti oiena od vegetacije, humusa i drugih neprikladnih materijala, te pripremljena u skladu s Poglavljem 02200 Ureenje temeljnog tla.
3.3
OPI UVJETI ZA IZRADU NASIPA A. Nakon zavrene pripreme podloge, te njezinog preuzimanja od strane nadzornog inenjera, zapoet e se s nasipavanjem i to prema mjerama i dimenzijama danim u projektu i ovim Tehnikim uvjetima. Razgrnuti materijal mora biti jednolike debljine na itavoj povrini koja e se zbijati. Vlanost razgrnutog materijala, prije valjanja, mora biti u doputenim granicama. Ako je materijal previe vlaan ili ako je premale vlanosti, izvoa e izraditi prijedlog naina pripreme materijala kojim bi se postigla zadovoljavajua vlanost i dati ga na uvid i odobrenje nadzornom inenjeru. Prevlani materijal bi se mogao i prosuivati na mjestu ugradnje tako da ga se nakon razastiranja ne valja odmah. Nasipavanje se mora tako izvoditi da slojevi u uzdunom smjeru budu horizontalni i tako da se izbjegnu nagli visinski prijelazi meu slojevima razliite visine, s nagibom pod kojim se jo moe provesti propisno zbijanje. Rasprostiranje materijala u horizontalne slojeve jednake debljine vri se pomou buldozera ili drugih prikladnih sredstava. Visinska razlika izmeu pojedinih slojeva mora pri nasipavanju biti u skladu s vrstom materijala. U sluaju da postoje razlike u visinama pojedinih slojeva, posebna panja mora se posvetiti zbijanju materijala u kontaktnim zonama. Ako se ukae potreba za veim visinskim razlikama izmeu pojedinih slojeva, odluku o tome donosi nadzorni inenjer. Prilikom nasipavanja i zbijanja slojevi moraju imati popreni nagib od najmanje 2 % kako bi se osiguralo otjecanje oborinskih voda. Mjeoviti materijali se ugrauju u slojevima orijentacijske debljine od 30 do 60 cm, a stvarna maksimalna debljina razgrnutog sloja nasipa 02302 - 3
B.
C.
D.
E. F.
odreuje se na pokusnoj dionici. Strojevi koji se koristi pri zbijanju mjeovitih materijala su vibracijski valjci. G. Prilikom zbijanja moraju se sredstva za zbijanje kretati jednoliko preko sloja koji se zbija. Broj prijelaza ne smije biti manji od 3 za stroj mase minimalno 12 tona. Pojedine paralelne trake koje se zbijaju moraju se preklapati za najmanje 50 cm. Brzina kretanja stroja pri zbijanju ne smije biti vea od 5 km/h. Kvaliteta i karakteristike materijala koji se ugrauju u nasip su razliite. Zbog toga se u ovim opim tehnikim uvjetima daju minimalni zahtjevi za izradu nasipa (minimalni broj prijelaza, maksimalna brzina kretanja stroja, minimalna teina stroja i sl.), dok se stvarni zahtjevi za izradu nasipa trebaju odrediti na probnim poljima izvedenim na podruju zahvata. Na osnovu izvedenih probnih polja utvrditi e se u suradnji s nadzornim inenjerom stvarni uvjeti graenja kojih se treba pridravati pri izvedbi nasipa. Nasipavanje slijedeeg sloja moe se zapoeti tek nakon to nadzorni inenjer ili po njemu ovlatena osoba pregleda netom zavreni sloj i odobri daljnje nasipavanje. Materijal za nasipavanje ne smije se ugraditi na smrznute povrine, a niti se u nasip smiju ugraditi snijeg, led ili smrznuti zemljani materijali. Na pokosima treba postii istu zbijenost kao i u tijelu nasipa. To e se postii zbijanjem gotove kosine tijela nasipa. Izvoa snosi svu odgovornost za kvalitetu nasipavanja materijala. Nadalje, izvoa je odgovoran za pravilno izvoenje svih radova na nasipavanju, za pravilno razastiranje materijala u horizontalne slojeve, propisane debljine slojeva, kontrolu pravilnog rasporeda materijala po kvaliteti, kontrolu broja prijelaza sredstva za zbijanje i sve ostalo to je potrebno za postizanje traene kvalitete rada. Izvoa e provoditi na radilitu sve odluke i nareenja koja nadzorni inenjer, ili po njemu ovlatena osoba, budu davali u cilju postizanja kvalitete i realizacije propisanih tehnikih uvjeta. Izvoa je duan uvati sve ugraene repere i ostalu opremu za opaanje od oteenja prilikom izvoenja radova. Ako doe do oteenja, ista e biti popravljena o troku Izvoaa. Isto tako Izvoa je odgovoran za sigurnu i neometanu upotrebu navedene opreme.
H. I.
J.
K. L. M.
N.
02302 - 4
3.4
UVJETI GRAENJA A. Vlanost mjeovitog materijala koji se ugrauje mora biti unutar sljedeih granica: B. W = Wopt + 2
Prilikom ugradnje mora materijal biti dobro zbijen i to kako odredi nadzorni inenjer. Prema ovim tehnikim uvjetima zbijenost nasipa modul stiljivosti mora iznositi minimalno Ms=35 MN/m2 mjereno krunom ploom R=300 mm.
3.5
GRANULOMETRIJA A. Mjeoviti materijal koji se ugrauje mora zadovoljiti sljedei uvjet: Granulacija materijala mora biti takva da je koeficijent nejednolikosti
CU =
B.
d 60 >9 d10
Ako se koeficijent nejednolikosti ne moe odrediti ili nije realan, pogodnost materijala se mora odrediti na praktian nain, tj. na pokusnoj dionici.
3.6
KONTROLA KVALITETE IZVEDBE A. Kontrola kvalitete ugraenih materijala i njihova zbijanja vriti e se vaenjem uzoraka i laboratorijskim ispitivanjima, te kontrolnim ispitivanjima na terenu. Mjesta uzimanja uzoraka iz istog sloja treba vriti s odreeni pomakom, tako da uzorci ne budu uzimani u istom profilu. Potrebno je dokazati da su slojevi razliitih materijala nasipa izvedeni s odgovarajuom zbijenou. Treba potvrditi da je postignuta zbijenost krunom ploom R=300 mm slijedea: modul stiljivosti Ms = 35 MN/m2 Stupanj zbijenosti se kontrolira na svakih 2000 m3 ugraenog materijala. C. Za kontrolu ugraenog materijala treba provesti laboratorijska ispitivanja uz sljedeu uestalost: 1. Granulometrijski sastav 02302 - 5
B.
Granulometrijski sastav ugraenog materijala se kontrolira na svakih 5000 m3. 2. Optimalna vlanost i gustoa po Proctoru Pokuse standardnog Proctora i vlanosti treba izvesti na svakim 2000 m3 ugraenog materijala. U pet uzastopnih pokusa vlanost smije odstupiti u dva pokusa, ali ne vie od 3% od zadanih granica.
D.
Izvoa treba upozoriti nadzornog inenjera prije nego to poduzme terenska ispitivanja, kako bi omoguio nadzornom inenjeru da prisustvuje samom ispitivanju. Rezultati testiranja, kao i oznake lokacije na kojima su provedena, trebaju se sauvati na gradilitu za vrijeme graenja. Kada se saznaju rezultati testiranja izvoa treba obavijestiti nadzornog inenjera ukoliko se pojave neki nedostaci u materijalu ili izvedbi. Nedostatke treba ukloniti izvoa, bez dodatnih trokova investitora. Ispravljanje nedostataka ukljuuje kompletno odstranjivanje dijelova ugraenog materijala, ukoliko tako odredi nadzorni inenjer. Tijekom graenja nasipa moraju se kontrolirati njegove dimenzije, kako bi se rad izvrio prema dimenzijama iz projekta. Geodetska kontrola se provodi na najmanje svakih 20 m visine izgraenog nasipa i na zavrnom sloju. Svaka odstupanja vea od + 10 cm na zavrnom sloju mora izvoa popraviti. Dodatna laboratorijska ispitivanja provode se na zahtjev nadzornog inenjera, a mogu obuhvaati ispitivanja uzoraka tla u geomehanikom laboratoriju koja se odnose na stupanj zbijenosti, ispitivanje vlanosti, klasifikaciju tla, zapreminsku teine tla i stalo. Nagibi izvedenih pokosa nasipa se takoer kontroliraju tijekom graenja. U sluaju da izvedeni pokosi odstupaju od projektom predvienih, izvoa e ih popraviti. Popravak previe strmih pokosa mora se izvesti tako da se prethodno izvri zasijecanje nasipa u formi stepenica potrebnih dimenzija i na tako pripremljenim povrinama izvede nasip. Zbijenost takvog naknadno izvedenog dijela nasipa mora u svemu zadovoljavati traene kriterije zbijenosti, a spojevi ne smiju utjecati na stabilnost nasipa.
E.
F.
G.
H.
02302 - 6
3.7
02302 - 7
TEHNIKI UVJETI GRAENJA I KONTROLA KVALITETE GRAENJA POGLAVLJE 02303 NASIP OD KAMENIH MATERIJALA
1. DIO
OPENITO OPSEG RADOVA A. Radovi u ovom poglavlju Tehnikih uvjeta ukljuuju pribavljanje cjelokupne radne snage, materijala, opreme i izvoenje svih radova potrebnih za utovar, transport, istovar, nasipavanje u slojevima, razastiranje, reguliranje vlage, planiranje prema dimenzijama i nagibima zadanim u projektu i zbijanje kamenog materijala nasipa. Osim toga, u ovaj rad spadaju jo i kontrolna ispitivanja prema ovim Tehnikim uvjetima, te prema zahtjevima nadzornog inenjera.
1.1
1.2
NORME HRN U.B1.010 HRN U.B1.014 HRN U.B1.016 HRN U.B1.018 HRN U.B1.024 HRN U.B1.046 Uzimanje uzoraka Odreivanje specifine teine tla Odreivanje zapreminske teine tla Odreivanje granulometrijskog sastava Odreivanje sadraja sagorljivih i organskih materija tla Odreivanje modula stiljivosti metodom krune ploe
1.3
B.
2. DIO MATERIJAL
2.1
KAMENI MATERIJAL A. Mjeoviti materijal: Pod mijeanim materijalima podrazumijevaju se mijeani kameni i zemljani materijali, glinoviti ljunci, zaglinjene kamene drobine, trone stijene - kriljci, lapor, flini materijali i slino, 02303 - 1
tj. materijali koji su manje osjetljivi na djelovanje vode (veina materijala iskopne kategorije B i dio materijala iskopne kategorije C). B. C. Kameni materijal je definiran kao ne-organski, vrst i trajan materijal. Sav kameni materijal treba biti pregleda i prihvaen od strane nadzornog inenjera. Nadzorni inenjer moe pogledati predviena podruja za dobavu kamenog materijala. Svi materijali koji se ugrauju moraju biti inertni, odnosno ne smiju sadravati bilo kakav zagaen i/ili opasni materijal. Zamrznuti materijali se ne smiju koristiti. Materijali koji se koriste moraju biti bez organskih sastojaka, drva, otpada, i svih ostalih tetnih materijala koji mogu biti degradirani ili koji se ne mogu dovoljno zbiti. Snijeg, led i smrznuta zemlja se trebaju ukloniti prije ugradnje. Isto tako materijal ne smije sadravati dijelove kamena vee od dvijestotine (200) mm u promjeru. Materijal mora imati fizike karakteristike koje omoguuju ravnomjerno rasprostiranje i zbijanje. Snijeg, led i smrznuti materijal se trebaju ukloniti prije ugradnje.
D. E.
3. DIO
IZVEDBA ZATITA A. Izvoa treba organizirati poslove tako da minimalizira prekide za vrijeme nepovoljnog vremena. Radovi e se prekidati za vrijeme loih vremenskih uvjeta (kia, snijeg, smrzavica itd.), kod neispravnosti ili kvara na strojevima i slino, po uputama nadzornog inenjera. Nakon pojave velikih kia radovi se nastavljaju tek kad se materijal dovoljno osui da sprijei pojavu stvaranja pretjeranih koloteina. Kada tijekom dana prijeti kia nadzorni inenjer e prema potrebi narediti obustavu daljnjeg nasipavanja. Tada e izvoa isplanirati gornju povrinu sloja tako da se osigura oborinska odvodnja. Izvoa treba zatititi i odravati sav materijal u zadovoljavajuem stanju cijelo vrijeme sve do konanog zavretka radova. U sluajevima prekida graenja, nastavak radova e odobriti nadzorni inenjer.
3.1
B.
C. D.
3.2
PRIPREMA PODLOGE (TEMLJNOG TLA) 02303 - 2
A.
Podloga treba biti oiena od vegetacije, humusa i drugih neprikladnih materijala, te pripremljena u skladu s Poglavljem 02200 Ureenje temeljnog tla.
3.3
OPI UVJETI ZA IZRADU NASIPA A. Nakon zavrene pripreme podloge, te njezinog preuzimanja od strane nadzornog inenjera, zapoet e se s nasipavanjem i to prema mjerama i dimenzijama danim u projektu i ovim Tehnikim uvjetima. Ugradnja materijala treba se izvesti tako da se postigne homogenost i da materijal bude bez horizontalnih stratifikacija i bez lea i depova materijala koji ne zadovoljavaju zahtjeve ovog poglavlja Tehnikih uvjeta. Nasipavanje se mora tako izvoditi da slojevi u uzdunom smjeru budu horizontalni i tako da se izbjegnu nagli visinski prijelazi meu slojevima razliite visine, s nagibom pod kojim se jo moe provesti propisno zbijanje. Rasprostiranje materijala u horizontalne slojeve jednake debljine vri se pomou buldozera ili drugih prikladnih sredstava. Visinska razlika izmeu pojedinih slojeva mora pri nasipavanju biti u skladu s vrstom materijala. U sluaju da postoje razlike u visinama pojedinih slojeva, posebna panja mora se posvetiti zbijanju materijala u kontaktnim zonama. Ako se ukae potreba za veim visinskim razlikama izmeu pojedinih slojeva, odluku o tome donosi nadzorni inenjer. Prilikom nasipavanja i zbijanja slojevi moraju imati popreni nagib od najmanje 2 % kako bi se osiguralo otjecanje oborinskih voda. Kameni materijali se ugrauju u slojevima orijentacijske debljine od 30 do 60 cm, a stvarna maksimalna debljina razgrnutog sloja nasipa odreuje se na pokusnoj dionici. Strojevi koji se koristi pri zbijanju kamenih materijala su vibracijski valjci. Kvaliteta i karakteristike materijala koji se ugrauju u nasip su razliite. Minimalni broj prijelaza, maksimalna brzina kretanja stroja, minimalna teina stroja i sl. trebaju se odrediti na probnim poljima izvedenim na podruju zahvata. Na osnovu izvedenih probnih polja utvrditi e se u suradnji s nadzornim inenjerom uvjeti graenja kojih se treba pridravati pri izvedbi nasipa. Nasipavanje slijedeeg sloja moe se zapoeti tek nakon to nadzorni inenjer ili po njemu ovlatena osoba pregleda netom zavreni sloj i odobri daljnje nasipavanje. 02303 - 3
B.
C.
D.
E. F.
G.
H.
I. J. K.
Materijal za nasipavanje ne smije se ugraditi na smrznute povrine, a niti se u nasip smiju ugraditi snijeg, led ili smrznuti zemljani materijali. Na pokosima treba postii istu zbijenost kao i u tijelu nasipa. To e se postii zbijanjem gotove kosine tijela nasipa. Izvoa snosi svu odgovornost za kvalitetu nasipavanja materijala. Nadalje, izvoa je odgovoran za pravilno izvoenje svih radova na nasipavanju, za pravilno razastiranje materijala u horizontalne slojeve, propisane debljine slojeva, kontrolu pravilnog rasporeda materijala po kvaliteti, kontrolu broja prijelaza sredstva za zbijanje i sve ostalo to je potrebno za postizanje traene kvalitete rada. Izvoa e provoditi na radilitu sve odluke i nareenja koja nadzorni inenjer, ili po njemu ovlatena osoba, budu davali u cilju postizanja kvalitete i realizacije propisanih tehnikih uvjeta. Izvoa je duan uvati sve ugraene repere i ostalu opremu za opaanje od oteenja prilikom izvoenja radova. Ako doe do oteenja, ista e biti popravljena o troku Izvoaa. Isto tako Izvoa je odgovoran za sigurnu i neometanu upotrebu navedene opreme.
L.
3.4
UVJETI GRAENJA A. Prilikom ugradnje mora materijal biti dobro zbijen i to kako odredi nadzorni inenjer. Prema ovim tehnikim uvjetima zbijenost nasipa za sve materijale treba iznositi minimalno Ms=35 MN/m2 mjereno krunom ploom R=300 mm modul stiljivosti.
3.5
A.
GRANULOMETRIJA Kameni materijal koji se ugrauje mora zadovoljiti sljedei uvjet: Granulacija materijala mora biti takva da je koeficijent nejednolikosti
CU =
B.
d 60 >5 d10
Ako se koeficijent nejednolikosti ne moe odrediti ili nije realan, pogodnost materijala se mora odrediti na praktian nain, tj. na pokusnoj dionici.
3.6
KONTROLA KVALITETE IZVEDBE 02303 - 4
A.
Kontrola kvalitete ugraenih materijala i njihova zbijanja vriti e se vaenjem uzoraka i laboratorijskim ispitivanjima, te kontrolnim ispitivanjima na terenu. Mjesta uzimanja uzoraka iz istog sloja treba vriti s odreeni pomakom, tako da uzorci ne budu uzimani u istom profilu. Potrebno je dokazati da su slojevi razliitih materijala nasipa izvedeni s odgovarajuom zbijenou. Treba potvrditi da je postignuta zbijenost krunom ploom R=300 mm slijedea: modul stiljivosti Ms = 35 MN/m2 Stupanj zbijenosti se kontrolira na svakih 2000 m3 ugraenog materijala.
B.
C.
Za kontrolu ugraenog materijala treba provesti laboratorijska ispitivanja uz sljedeu uestalost: 1. Granulometrijski sastav Granulometrijski sastav ugraenog materijala se kontrolira na svakih 5000 m3.
D.
Izvoa treba upozoriti nadzornog inenjera prije nego to poduzme terenska ispitivanja, kako bi omoguio nadzornom inenjeru da prisustvuje samom ispitivanju. Rezultati testiranja, kao i oznake lokacije na kojima su provedena, trebaju se sauvati na gradilitu za vrijeme graenja. Kada se saznaju rezultati testiranja izvoa treba obavijestiti nadzornog inenjera ukoliko se pojave neki nedostaci u materijalu ili izvedbi. Nedostatke treba ukloniti izvoa, bez dodatnih trokova investitora. Ispravljanje nedostataka ukljuuje kompletno odstranjivanje dijelova ugraenog materijala, ukoliko tako odredi nadzorni inenjer. Tijekom graenja nasipa moraju se kontrolirati njegove dimenzije, kako bi se rad izvrio prema dimenzijama iz projekta. Geodetska kontrola se provodi na najmanje svakih 20 m visine izgraenog nasipa i na zavrnom sloju. Svaka odstupanja vea od + 10 cm na zavrnom sloju mora izvoa popraviti. Dodatna laboratorijska ispitivanja provode se na zahtjev nadzornog inenjera, a mogu obuhvaati ispitivanja uzoraka tla u geomehanikom laboratoriju koja se odnose na stupanj zbijenosti, klasifikaciju tla, zapreminsku teine tla i stalo. Nagibi izvedenih pokosa nasipa se takoer kontroliraju tijekom graenja. U sluaju da izvedeni pokosi odstupaju od projektom predvienih, izvoa e ih popraviti. Popravak previe strmih pokosa mora se izvesti 02303 - 5
E.
F.
G.
H.
tako da se prethodno izvri zasijecanje nasipa u formi stepenica potrebnih dimenzija i na tako pripremljenim povrinama izvede nasip. Zbijenost takvog naknadno izvedenog dijela nasipa mora u svemu zadovoljavati traene kriterije zbijenosti, a spojevi ne smiju utjecati na stabilnost nasipa.
3.7
02303 - 6
TEHNIKI UVJETI GRAENJA I KONTROLA KVALITETE GRAENJA POGLAVLJE 02311 POSTELJICA OD ZEMLJANIH MATERIJALA
1. DIO 1.1
OPENITO OPSEG RADOVA A. Radovi u ovom poglavlju Tehnikih uvjeta podrazumijevaju zadnji sloj nasipa koji ini podlogu kolnike konstrukcije, te zadnji sloj na ravnim dijelovima (platoima) saniranog terena. Osim toga, u ovaj rad spadaju jo i kontrolna ispitivanja prema ovim Tehnikim uvjetima, te prema zahtjevima nadzornog inenjera.
1.2
NORME HRN U.B1.010 Uzimanje uzoraka HRN U.B1.012 Odreivanje vlanosti tla HRN U.B1.014 Odreivanje specifine teine tla HRN U.B1.016 Odreivanje zapreminske teine tla HRN U.B1.018 Odreivanje granulometrijskog sastava HRN U.B1.020 Odreivanje granice teenja i valjanja tla HRN U.B1.022 Odreivanje promjene zapremine tla HRN U.B1.024 Odreivanje sadraja sagorljivih i organskih materija tla HRN U.B1.026 Odreivanje sadraja karbonata tla HRN U.B1.038 Odreivanje optimalnog sadraja vode HRN U.B1.042 Odreivanje kalifornijskog indeksa nosivosti HRN U.B1.046 Odreivanje modula stiljivosti metodom krune ploe HRN U.E8.010 Nosivost i ravnost na nivou posteljice
1.3
B.
02311 - 1
2. DIO MATERIJAL 2.1 ZEMLJANI MATERIJAL A. Koherentni materijal koji se koristi za izradu posteljice moraju zadovoljiti slijedee minimalne uvjete: granica teenja wl manja od 40% indeks plastinosti Ip manji od 20% teina tla u suhom stanju, zbijenog na 100% Proctora ne smije biti manja od 1.65 kn/m3 bubrenje manje od 3% nakon etiri dana u potapanju u vodi prilikom izvedbe posteljice ne smije se odstupati od optimalne vlage za vie od 2% Nekoherentni materijal koji se koristi za izradu posteljice moraju zadovoljiti slijedee minimalne uvjete: najvee zrno promjera 75 mm zrna promjera veeg od 60 mm smiju initi najvie 10% ukupne mase materijala koeficijent jednolikosti Cu vei od 9 vlanost ne smije odstupati za vie od 2% Kod izrade posteljice ugrauje se materijal kojemu je prethodno korigirana vlanost na potrebnu. Svi materijali koji se ugrauju moraju biti inertni, odnosno ne smiju sadravati bilo kakav zagaen i/ili opasni materijal. Zamrznuti materijali se ne smiju koristiti. Materijali koji se koriste moraju biti bez organskih sastojaka, drva, otpada, i svih ostalih tetnih materijala koji mogu biti degradirani ili koji se ne mogu dovoljno zbiti. Snijeg, led i smrznuta zemlja se trebaju ukloniti prije ugradnje. Materijal mora imati fizike karakteristike koje omoguuju ravnomjerno rasprostiranje i zbijanje. Snijeg, led i smrznuta zemlja se trebaju ukloniti prije ugradnje.
B.
C. D. E.
3. DIO 3.1
IZVEDBA ZATITA A. Izvoa treba organizirati poslove tako da minimalizira prekide za vrijeme nepovoljnog vremena. Radovi e se prekidati za vrijeme loih 02311 - 2
B.
C. D.
vremenskih uvjeta (kia, snijeg, smrzavica itd.), kod neispravnosti ili kvara na strojevima i slino, po uputama nadzornog inenjera. Nakon pojave velikih kia radovi se nastavljaju tek kad se materijal dovoljno osui da sprijei pojavu stvaranja pretjeranih koloteina. Sloj koji je po miljenju nadzornog inenjera uslijed kie ili zbog nekih drugih razloga pretrpjeli znaajnu redukciju gustoe poslije zbijanja, moraju se ukloniti i mora biti omogueno suenje tla, ili njegovo obraivanje prikladnom opremom, da bi se smanjila vlaga na zahtijevanu razinu, a izvoa takvo tlo treba ponovno zbiti prije nego to se nastave daljnji radovi. Izvoa treba zatititi i odravati sav materijal u zadovoljavajuem stanju cijelo vrijeme sve do konanog zavretka radova. U sluajevima prekida graenja, nastavak radova e odobriti nadzorni inenjer.
3.2
OPI UVJETI ZA IZRADU POSTELJICE A. Nakon zavrene pripreme podloge, te njezinog preuzimanja od strane nadzornog inenjera, zapoet e se s izradom posteljice, i to prema mjerama i dimenzijama danim u projektu i ovim Tehnikim uvjetima. Posteljice treba izvesti na takav nain da kvaliteta materijala i njegova zbijenost bude ujednaena. U sluajevima kada je posteljica due vrijeme otkrivena, izvoa radova mora prije nastavka radova dokazati njezinu kvalitetu odgovarajuim kontrolnim ispitivanjima i po potrebi izvesti dodatne radove da bi se posteljica dovela na traeni nivo kvalitete. Po zavretku posteljice, a prije nastavka radova, izvoa mora sva kontrolna ispitivanja kojima dokazuje kvalitetu izveden posteljice dati nadzornom inenjeru na uvid i tek po njegovom odobrenju moe nastaviti s planiranim radovima.
B.
C.
3.3
KONTROLA KVALITETE IZVEDBE A. Kontrola kvalitete ugraenih materijala i njihova zbijanja vriti e se vaenjem uzoraka i laboratorijskim ispitivanjima, te kontrolnim ispitivanjima na terenu. Mjesta uzimanja uzoraka iz istog sloja treba vriti s odreeni pomakom, tako da uzorci ne budu uzimani u istom profilu. Potrebno je dokazati da su slojevi razliitih materijala nasipa izvedeni s odgovarajuom zbijenou. Treba potvrditi da je postignuta zbijenost 02311 - 3
B.
100% standardnog Proctora. Tolerira se da u pet uzastopnih ispitivanja jedan pokus ne zadovoljava, ali s time da stupanj zbijenosti za taj pokus nije manji od 95% standardnog Proctora. Umjesto kontrole postignute zbijenosti prema Proctoru, moe se na zbijenost kontrolirati krunom ploom R=300 mm slijedea: koherentni materijal - modul stiljivosti Ms = 30 MN/m2 nekoherentni materijal - modul stiljivosti Ms = 35 MN/m2 Tolerira se da na etiri uzastopna pokusa jedan ne zadovoljava, ali i taj pokus ne smije imati modul stiljivosti manji za vie od 10% od minimalnog zahtijevanog. Stupanj zbijenosti se kontrolira na svakih 200 m3 ugraenog materijala. C. Za kontrolu ugraenog materijala treba provesti laboratorijska ispitivanja uz sljedeu uestalost: 1. Atterbergove granice plastinosti Atterbergove granice plastinosti se kontroliraju na svakih 200 m3. 2. Granulometrijski sastav Granulometrijski sastav ugraenog materijala se kontrolira na svakih 500 m3. Optimalna vlanost i gustoa po Proctoru Pokuse standardnog Proctora i vlage treba izvesti na svakim 200 m3 ugraenog materijala. U pet uzastopnih pokusa vlanost smije odstupiti u dva pokusa, ali ne vie od 2% od zadanih granica.
3.
D.
E.
F.
Odstupanje kote planuma posteljice od projektirane smije biti najvie 2 cm. Kontrola se provodi nivelmanskim snimanjem o emu se izrauje zapisnik. Ravnost posteljice se kontrolira pomou letve duine 4.0 m, u svim smjerovima (uzduno, popreno i dijagonalno). Udubljenja i izboenja ne smiju biti vea od 3 cm. Kontrola se provodi na svakih 100 m, a prema potrebi i gue. Izvoa treba upozoriti nadzornog inenjera prije nego to poduzme terenska ispitivanja, kako bi omoguio nadzornom inenjeru da prisustvuje samom ispitivanju. Rezultati testiranja, kao i oznake lokacije na kojima su provedena, trebaju se sauvati na gradilitu za vrijeme graenja. Kada se saznaju rezultati testiranja izvoa treba obavijestiti nadzornog inenjera ukoliko se pojave neki nedostaci u materijalu ili izvedbi. Nedostatke treba ukloniti izvoa, bez dodatnih trokova investitora. Ispravljanje nedostataka ukljuuje kompletno odstranjivanje dijelova ugraenog materijala, ukoliko tako odredi nadzorni inenjer. 02311 - 4
3.4
OBRAUN RADOVA A. Rad se obraunava po m2 stvarno ureene posteljice. U obraun se ukljuuje sav izvren rad, a prema opisu potrebnih radova iznesenih u ovoj toki. Obraun se provodi prema projektu, a po odluci nadzornog inenjera moe se provesti prema izmjerama na terenu. Kada je projektom odreeno da se ureenje posteljice ukljuuje u izradu nasipa, tada izvoa nema pravo na posebnu naplatu za njezino ureenje.
B.
02311 - 5
TEHNIKI UVJETI GRAENJA I KONTROLA KVALITETE GRAENJA POGLAVLJE 02312 POSTELJICA OD MJEOVITIH I KAMENIH MATERIJALA
1. DIO 1.1
OPENITO OPSEG RADOVA A. Radovi u ovom poglavlju Tehnikih uvjeta podrazumijevaju zadnji sloj nasipa koji ini podlogu kolnike konstrukcije, te zadnji sloj na ravnim dijelovima (platoima) saniranog terena. Osim toga, u ovaj rad spadaju jo i kontrolna ispitivanja prema ovim Tehnikim uvjetima, te prema zahtjevima nadzornog inenjera.
1.2
NORME HRN U.B1.010 HRN U.B1.012 HRN U.B1.014 HRN U.B1.016 HRN U.B1.018 HRN U.B1.024 HRN U.B1.038 HRN U.B1.046 Uzimanje uzoraka Odreivanje vlanosti tla Odreivanje specifine teine tla Odreivanje zapreminske teine tla Odreivanje granulometrijskog sastava Odreivanje sadraja sagorljivih i organskih materija tla Odreivanje optimalnog sadraja vode Odreivanje modula stiljivosti metodom krune ploe
HRN U.E8.010 Nosivost i ravnost na nivou posteljice Nadzorni inenjer moe po potrebi zahtijevati provedbu kontrolnih ispitivanja.
1.3
B.
2. DIO MATERIJAL 2.1 MATERIJAL A. Kameni i mjeoviti materijal koji se koristi za izradu posteljice moraju zadovoljiti slijedee minimalne uvjete: najvee zrno promjera 75 mm
02312 - 1
B. C. D.
zrna promjera veeg od 60 mm smiju initi najvie 10% ukupne mase materijala koeficijent jednolikosti Cu vei od 9 vlanost ne smije odstupati za vie od 2% Kod izrade posteljice ugrauje se materijal kojemu je prethodno korigirana vlanost na potrebnu. Svi materijali koji se ugrauju moraju biti inertni, odnosno ne smiju sadravati bilo kakav zagaen i/ili opasni materijal. Zamrznuti materijali se ne smiju koristiti. Materijali koji se koriste moraju biti bez organskih sastojaka, drva, otpada, i svih ostalih tetnih materijala koji mogu biti degradirani ili koji se ne mogu dovoljno zbiti. Snijeg, led i smrznuto tlo se trebaju ukloniti prije ugradnje. Materijal mora imati fizike karakteristike koje omoguuju ravnomjerno rasprostiranje i zbijanje. Snijeg, led i smrznuta zemlja se trebaju ukloniti prije ugradnje.
3. DIO 3.1
IZVEDBA ZATITA A. Izvoa treba organizirati poslove tako da minimalizira prekide za vrijeme nepovoljnog vremena. Radovi e se prekidati za vrijeme loih vremenskih uvjeta (kia, snijeg, smrzavica itd.), kod neispravnosti ili kvara na strojevima i slino, po uputama nadzornog inenjera. Nakon pojave velikih kia radovi se nastavljaju tek kad se materijal dovoljno osui da sprijei pojavu stvaranja pretjeranih koloteina. Sloj koji je po miljenju nadzornog inenjera uslijed kie ili zbog nekih drugih razloga pretrpjeli znaajnu redukciju gustoe poslije zbijanja, moraju se ukloniti i mora biti omogueno suenje tla, ili njegovo obraivanje prikladnom opremom, da bi se smanjila vlaga na zahtijevanu razinu, a izvoa takvo tlo treba ponovno zbiti prije nego to se nastave daljnji radovi. Izvoa treba zatititi i odravati sav materijal u zadovoljavajuem stanju cijelo vrijeme sve do konanog zavretka radova. U sluajevima prekida graenja, nastavak radova e odobriti nadzorni inenjer.
B.
C. D.
02312 - 2
3.2
OPI UVJETI ZA IZRADU POSTELJICE A. Nakon zavrene pripreme podloge, te njezinog preuzimanja od strane nadzornog inenjera, zapoet e se s izradom posteljice, i to prema mjerama i dimenzijama danim u projektu i ovim Tehnikim uvjetima. Posteljice treba izvesti na takav nain da kvaliteta materijala i njegova zbijenost bude ujednaena. U sluajevima kada je posteljica due vrijeme otkrivena, izvoa radova mora prije nastavka radova dokazati njezinu kvalitetu odgovarajuim kontrolnim ispitivanjima i po potrebi izvesti dodatne radove da bi se posteljica dovela na traeni nivo kvalitete. Po zavretku posteljice, a prije nastavka radova, izvoa mora sva kontrolna ispitivanja kojima dokazuje kvalitetu izveden posteljice dati nadzornom inenjeru na uvid i tek po njegovom odobrenju moe nastaviti s planiranim radovima.
B.
C.
3.3
KONTROLA KVALITETE IZVEDBE A. Kontrola kvalitete ugraenih materijala i njihova zbijanja vriti e se vaenjem uzoraka i laboratorijskim ispitivanjima, te kontrolnim ispitivanjima na terenu. Mjesta uzimanja uzoraka iz istog sloja treba vriti s odreeni pomakom, tako da uzorci ne budu uzimani u istom profilu. Potrebno je dokazati da su slojevi razliitih materijala nasipa izvedeni s odgovarajuom zbijenou. Treba potvrditi da je postignuta zbijenost 100% standardnog Proctora. Tolerira se da u pet uzastopnih ispitivanja jedan pokus ne zadovoljava, ali s time da stupanj zbijenosti za taj pokus nije manji od 95% standardnog Proctora. Umjesto kontrole postignute zbijenosti prema Proctoru, moe se na zbijenost kontrolirati krunom ploom R=300 mm slijedea: modul stiljivosti Ms = 40 MN/m2 Tolerira se da na etiri uzastopna pokusa jedan ne zadovoljava, ali i taj pokus ne smije imati modul stiljivosti manji za vie od 10% od minimalnog zahtijevanog. Stupanj zbijenosti se kontrolira na svakih 200 m3 ugraenog materijala. Za kontrolu ugraenog materijala treba provesti laboratorijska ispitivanja uz sljedeu uestalost: 1. Granulometrijski sastav Granulometrijski sastav ugraenog materijala se kontrolira na svakih 500 m3. 2. Optimalna vlanost i gustoa po Proctoru 02312 - 3
B.
C.
Pokuse standardnog Proctora i vlage treba izvesti na svakim 200 m3 ugraenog materijala. U pet uzastopnih pokusa vlanost smije odstupiti u dva pokusa, ali ne vie od 2% od zadanih granica. D. Odstupanje kote planuma posteljice od projektirane smije biti najvie 2 cm. Kontrola se provodi nivelmanskim snimanjem o emu se izrauje zapisnik. Ravnost posteljice se kontrolira pomou letve duine 4.0 m, u svim smjerovima (uzduno, popreno i dijagonalno). Udubljenja i izboenja ne smiju biti vea od 3 cm. Kontrola se provodi na svakih 100 m, a prema potrebi i gue. Izvoa treba upozoriti nadzornog inenjera prije nego to poduzme terenska ispitivanja, kako bi omoguio nadzornom inenjeru da prisustvuje samom ispitivanju. Rezultati testiranja, kao i oznake lokacije na kojima su provedena, trebaju se sauvati na gradilitu za vrijeme graenja. Kada se saznaju rezultati testiranja izvoa treba obavijestiti nadzornog inenjera ukoliko se pojave neki nedostaci u materijalu ili izvedbi. Nedostatke treba ukloniti izvoa, bez dodatnih trokova investitora. Ispravljanje nedostataka ukljuuje kompletno odstranjivanje dijelova ugraenog materijala, ukoliko tako odredi nadzorni inenjer.
E.
F.
3.4
OBRAUN RADOVA A. Rad se obraunava po m2 stvarno ureene posteljice. U obraun se ukljuuje sav izvren rad, a prema opisu potrebnih radova iznesenih u ovoj toki. Obraun se provodi prema projektu, a po odluci nadzornog inenjera moe se provesti prema izmjerama na terenu. Kada je projektom odreeno da se ureenje posteljice ukljuuje u izradu nasipa, tada izvoa nema pravo na posebnu naplatu za njezino ureenje.
B.
02312 - 4
TEHNIKI UVJETI GRAENJA I KONTROLA KVALITETE GRAENJA POGLAVLJE 02400 BILJNI MATERIJAL
1.
Po odobrenoj kvaliteti izvrenih pripremnih i zemljanih radova na buduim zelenim povrinama vri se sadnja materijalom iju su kvalitetu prethodno potvrdili nadzorni inenjer i projektant.
2.
Suglasnost za sadnju odobrenog materijala unosi se u graevinski dnevnik. Sav biljni materijal mora imati potvrde o zdravstvenom stanju i garanciju o vrsti i sorti. Eventualne izmjene vrsta ili uzrasta mogu se izvriti iskljuivo uz suglasnost projektanta i suglasnosti investitora (pri odjelu za projektiranje). Sadnja se moe vriti iskljuivo u bioloki povoljnim terminima za sadnju zbog postizanja to vee uspjenosti sadnje i budueg razvoja sadnica.
3. 4.
Iskolenje za sadnju vri izvoditelj radova na osnovu projektiranih elemenata. Prije poetka radova pregled iskolenja vre nadzorni inenjer i projektant, te potvruju elemente iskolenja ili utvruju potrebne korekcije. Sve u okviru nadzora donesene odluke upisuju se u graevinski dnevnik.
5.
Konana primopredaja ureenih zelenih povrina vri se dvije vegetacijske godine po ureenju zelenila.
6.
Izvoditelj radova u investicionim godinama mora odravati izvedeno zelenilo po najviim standardima.
02400-1
TEHNIKI UVJETI GRAENJA I KONTROLA KVALITETE GRAENJA POGLAVLJE 04000 BETON
1. OPENITO Graevinski projekt okna izraen je u skladu s Tehnikim propisom za betonske konstrukcije (N.N. br. 139/09), odnosno prema vaeim propisima. Program kontrole i osiguranja kvalitete materijala je izraen u skladu s Zakonom o prostornom ureenju i gradnji (N.N. RH br. 76/07; izmjena N.N. 38/09), te s vaeim hrvatskim normama i propisima u graevinarstvu. Svi sudionici u graenju, a to su Investitor, Projektant, Izvoditelj, Nadzorni inenjer i Revident su duni pridravati se odredbi navedenog zakona.
2. BETONSKI I ARMIRANOBETONSKI RADOVI Svi betonski i armiranobetonski radovi moraju se izvriti prema odredbama Tehnikog propisa za betonske konstrukcije (N.N.br. 139/09) u kojem su navedeni svi uvjeti kontrole i osiguranja kvalitete. VRSTE BETONA, MATERIJALI, OZNAKE Vrste betona Koristit e se projektirani beton razreda tlane vrstoe C30/37, otpornosti za razred izloenosti navedenih u tablici s programom uzimanja uzoraka. Agregat Ugraivat e se drobljeni separirani agregat sukladan zahtjevima priloga D TPBK. Cement Ugraivat e se portland mijeani cement specificiran prema normi HRN EN 1971/2000/A1, sukladan zahtjevima priloga C TPBK, odnosno Tehnikog propisa za cement za betonske konstrukcije. Dodaci za betone klase izloenosti XF2 je obvezatna uporaba dodatka za aeriranje, a ugraivat e se dodaci sukladni zahtjevima priloga E TPBK. Voda iz vodovoda sukladna zahtjevima priloga F TPBK i normi HRN EN 1008:2002. Isprave o sukladnosti osnovnih materijala za sve rabljene materijale izvoditelj je duan priloiti izjave o sukladnosti ili certifikate sukladnosti. 3. PROGRAM KONTROLE KVALITETE KONTROLA PROIZVODNJE BETONA Unutarnja kontrola proizvodnje betona provodit e se prema normi HRN EN 206-1 i mora obuhvatiti sve mjere nune za odravanje i osiguranje svojstva betona sukladno zahtjevima norme HRN EN 206-1 i prilogu A TPBK. KONTROLNI POSTUPCI KOD UGRADNJE BETONA Izvoditelj mora prema normi HRN ENV 13670-1 prije poetka ugradnje provjeriti da li je beton u skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te da li je tijekom transporta dolo do promjene njegovih svojstava koja bi bila od utjecaja na tehnika svojstva betonske konstrukcije. 04000-1
SVJEI BETON Kontrolu svjeeg betona izvoditelj treba provoditi pregledom svake otpremnice i vizualnom kontrolom konzistencije kod svake dopreme (svakog vozila), te kod opravdane sumnje ispitivanjem konzistencije prema normi HRN EN 12350-2 (ispitivanje svjeeg betona slijeganjem) o emu treba voditi evidenciju. OVRSNULI BETON Ispitivanje ovrsnulog betona e se provoditi na uzorcima uzetim tijekom izvoenja radova, a u opsegu odreenom programom u prilogu. Ispitivanje ovrsnulog betona se sastoji od ispitivanja: - Tlane vrstoe prema HRN EN 12390-3. Uzorci e se uzimati i njegovati u skladu s HRN EN 12390-2. Uzorci su oblika kocke dimenzija 15x15x15 cm. Rezultati ispitivanja e se evidentirati redoslijedom kako su uzimani. Evidentirani rezultati e se grupirati u grupe betona. Grupe betona su definirane u programu uzimanja kontrolnih betonskih uzoraka. - Vodonepropusnosti prema HRN EN 12390-3, sa najveim dozvoljenim prodorom vode od 5 cm, a dokazivat e se izvjetajima o ispitivanju s postrojenja za proizvodnju betona Uzorci oblika kocke dimenzija 15x15x15 cm e se uzimati i njegovati u skladu s HRN EN 12390-2.
4. IZVOENJE BETONSKIH RADOVA TRANSPORT BETONA Transport projektiranog betona e se vriti automijealicama, pri emu moraju biti zadovoljeni svi zahtjevi iz tehnikih uvjeta projekta. Transportna sredstva ne smiju izazivati segregaciju betonske smjese tijekom vonje od mjesta proizvodnje do mjesta ugradnje. Vrijeme transporta i drugih manipulacija sa svjeim betonom mora biti u neposrednoj vezi s vremenom poetka vezivanja cementa prema zahtjevima HRN EN 206-1/2000. UGRAIVANJE BETONA (prema HRN ENV 13670-1/2000) S betoniranjem se moe poeti samo na osnovu pismene potvrde o preuzimanju podloge, armature i odobrenju betoniranja od strane nadzornog inenjera. Beton se mora ugraivati sistematski i programirano prema odreenom planu i odabranoj tehnologiji (kran-beton, pumpani beton). Zabranjeno je korigiranje vode u svjeem betonu bez prisustva tehnologa betona. Prije betoniranja treba oplatu polijevati. Pri polijevanju oplate u tijeku betoniranja treba voditi rauna da voda ne ue u betonsku masu. Beton treba ubacivati to blie njegovom konanom poloaju u konstrukciji da bi se izbjegla segregacija. Nije dozvoljeno transportirati beton pomou pervibratora. Svaki zapoeti konstruktivni dio ili element mora biti izbetoniran neprekinuto u zapoetom 04000-2
opsegu, kako to predvia program betoniranja, bez obzira na radno vrijeme, vremenske promjene ili iskljuenje pojedinih ureaja mehanizacije iz pogona. UGRAIVANJE BETONA U POSEBNIM UVJETIMA Ugraivanje betona u kalupe ili oplatu pri vanjskim temperaturama ispod +5 ili iznad +30C se smatra betoniranjem u posebnim uvjetima. Za betoniranje u posebnim uvjetima se moraju osigurati posebne mjere zatite betona, treba rabiti dodatke protiv smrzavanja betona. Prije prvog smrzavanja beton mora imati najmanje 50% zahtijevane vrstoe. Kad se u vrlo hladnim danima skida oplata, ne smije doi do naglog hlaenja betona te se vanjske povrine betona moraju zatititi. Pri betoniranju na visokim temperaturama poetnu obradivost treba odrediti prema prethodno utvrenom gubitku obradivosti prilikom transporta i ugradnje. U sluaju dueg transporta ili spore ugradnje betona treba rabiti dodatke-usporivae vezivanja. Cement i sastav betona koji se ugrauju u masivne elemente moraju biti takvi da ni u kom sluaju temperatura betona ugraenog u masu elementa ne bude iznad +65C. U protivnom se poduzimaju mjere za hlaenje komponenata betona ili hlaenje betona u samom elementu. NJEGOVANJE UGRAENOG BETONA Neposredno nakon betoniranja beton e se zatiivati od: - oborina i tekue vode-prekrivanjem ceradama ili najlonom - vibracija koje mogu utjecati na promjenu unutranje strukture i prionjivost betona i armature, kao i drugih mehanikih oteenja u vrijeme vezivanja i poetnog ovrivanja Zatitu od prebrzog isuivanja treba provoditi mokrim postupkom (polijevanjem, prekrivanjem filcom ili jutom), a u trajanju do najmanje 7 dana ili do postizanja 60% traene vrstoe. Zatita betona mora biti ukalkulirana u jedinine cijene.
5. OCJENA POSTIGNUTE KVALITETE OCJENA SUKLADNOSTI BETONA Beton mora zadovoljavati kriterije identinosti u skladu s prilogom J TPBK a i tablici B.1 HRN EN 206-1 - primjenjuje se za grupu do 6 rezultata ispitivanja tlane vrstoe - grupe od po tri uzastopna rezultata ispitivanja (x1, x2, x3) Beton se prihvaa ako je ispunjen navedeni kriterij identinosti. Ako taj kriterij nije zadovoljen, predoit e se naknadni dokaz kvalitete betona koji odredi nadzorni inenjer.
04000-3
KRITERIJI IDENTINOSTI TLANE VRSTOE Beton certificirane kvalitete proizvodnje Identinost betona se ocjenjuje za svaki pojedini rezultat tlane vrstoe i srednju vrijednost od n pojedinih rezultata koji se ne preklapaju kako je naznaeno u tablici B.1. Smatra se da beton pripada sukladnom skupu ako su oba kriterija iz tablice B.1 zadovoljena za n rezultata dobivenih ispitivanjem vrstoe uzoraka betona uzetih iz definirane koliine betona. Tablica B.1- Kriteriji identinosti tlane vrstoe Kriterij 1 Kriterij 2 Srednja vrijednost od Svaki pojedini n rezultata (fcm) rezultat (fci) N/mm N/mm 1 Nije primjenjiv fck - 4 2-4 fck +1 fck - 4 5-6 fck +2 fck - 4 U sluaju proizvodnje betona u tvornici koja jo nema certificiranu kvalitetu proizvodnje, za ocjenu e se primjenjivati kriterij sukladnosti tlane vrstoe naveden u tablici 14 sadranoj u toki 8.2.1.3 norme HRN EN 206-1/2006. Broj n rezultata ispitivanja tlane vrstoe definirane koliine betona ZAVRNA OCJENA KVALITETE BETONA U KONSTRUKCIJI UPORABLJIVOST BETONSKE KONSTRUKCIJE Za ugraeni beton u skladu sa prilogom J tokom 2.4 TPBK e se dati Zavrna ocjena kvalitete betona koja obuhvaa: - dokumentaciju o preuzimanju betona po grupama-rezultate nadzornih radnji i kontrolnih postupaka koji se sukladno propisu TPBK obavezno provode prije ugradnje graevnih proizvoda u betonsku konstrukciju - dokaze uporabljivosti (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim postupcima i dr.) koje je izvoditelj osigurao tijekom graenja betonske konstrukcije - miljenje o kvaliteti ugraenog betona koje se donosi na temelju vizualnog pregleda konstrukcije, pregleda dokumentacije u tijeku izvoenja - rezultate ispitivanja pokusnim optereenjem betonske konstrukcije i njezinih dijelova - uvjete graenja i druge okolnosti koje prema graevinskom dnevniku i drugoj dokumentaciji izvoditelj mora imati na gradilitu, te dokumentacija koju mora imati proizvoa graevinskog proizvoda, a mogu biti od utjecaja na tehnika svojstva betonske konstrukcije. Zavrnu ocjenu kvalitete betona u konstrukciji e dati zaduena struna osoba naruitelja (nadzorni inenjer) ili po njemu angairana pravna osoba za djelatnost kontrole i osiguranja kvalitete betona. Na osnovu ove ocjene se dokazuje uporabljivost i trajnost konstrukcije uvjetovana projektom konstrukcije i vaeim propisima, ili se trai naknadni dokaz kvalitete betona.
04000-4
KONTROLE SVIH MATERIJALA PRIJE UGRADNJE Svi materijali, graevni proizvodi i oprema mogu se ugraivati jedino ukoliko je njihova kakvoa dokazana certifikatom sukladnosti prema posebnom Zakonu ili ispravom proizvoaa. Propisi za ugradnju materijala sadrani su u specifikaciji (trokovniku) graevno-obrtnikih radova, materijala i opreme. Uz dokaze kakvoe materijala isporuene od proizvoaa, provjeru treba vriti i vizualno, prirunim probama, provjerom oznaka u pakiranju i dr. KONTROLA IZVOENJA RADOVA PREMA PROJEKTU Ovu provjeru obavlja nadzorni inenjer, a prema potrebama (pozivu) i projektant. OSTALE KONTROLE (OBAVLJA NADZORNI INENJER) - Kontrola prema propisima o komunalnom radu tijekom graenja; - Kontrola glede dokumentacije na gradilitu, prijave radova i drugih obveza prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji (N.N. RH br. 76/07; izmjena N.N. 38/09) - Kontrola zatite na radu na gradilitu; - Druge kontrole sukladno propisima. OSIGURANJE KAKVOE - OSTALO Osim ovim Projektom i prethodno navedenim ispitivanjima i provjerama, osiguranje kakvoe graevine i njenih elemenata treba obvezno postii i: - Ugovornim odredbama o uzajamnim obvezama Investitora i izvoditelja; - Koordinacijom izmeu Investitora, nadzornog inenjera i izvoditelja; - Upisima u graevni dnevnik; - U sluaju potrebe dodatnim nainima osiguranja kakvoe, poput dodatnih ispitivanja, prorauna, miljenja, elaboracija, arbitraa u sporovima itd. REKAPITULACIJA NAJVANIJIH PREGLEDA, ISPITIVANJA i PROVJERA Prema dinamici graenja i vrstama radova nuno je provesti slijedee mjere kontrole i ispitivanja: - kontrole izmjera kod montaerskih radova; - pribavljanje atesta za ugraene elemente i materijale; - kontrola i utvrivanje antikorozivnih i biocidnih mjera zatite ugraenih materijala; - kontrola egzaktnosti izvedbe kod obrtnikih i zavrnih radova; - kontrole, testiranja instalaterskih radova i ugraenih materijala i egzaktnosti izvedbe; - voenje graevne knjige i graevnog dnevnika s upisima poduzetih mjera zatite i kontrole kakvoe, te ispitivanja.
04000-5
TEHNIKI UVJETI GRAENJA I KONTROLA KVALITETE GRAENJA POGLAVLJE 04500 MLAZNI BETON
1. OPENITO Ovo poglavlje odnosi se na zatita pokosa primjenom mlaznog betona, sidara i armaturnih mrea. Izvedba zatite pokosa poinje izravnavajuim slojem mlaznog betona (5-10 cm, prosjeno 7.5 cm). Slijedi postavljanje armaturne mree (Q188), ugradnja sidara RA 400/500 promjera 25 mm i na rasteru 2.5 x2.5 m, te dva sloja mlaznog betona debljine po 5 cm, ukupno 10 cm. Beton je klase C 30/37. Smjer svih sidra je okomito na pokos (nagib 20o). U okviru ovog tipa zatite predviena je i izvedba buenih drenova duljine 2 m, da se izbjegnu hidrostatski pritisci na betonsku oblogu. Bueni drenovi izvode se izmeu sidra. Radovi se izvode prema OTU 2-15.10 i OTU 2-15.11.
2. MLAZNI BETON Pred mlazni beton se postavljaju ovi zahtjevi: - klasa betona C 30/37 - izvedba obloge minimalno u dva sloja podjednake debljine. Projektno se ne postavljaju zahtjevi za rane vrstoe betona. Ubrzivae treba primijeniti u sluaju potrebe, to e se ustanoviti za vrijeme izvoenja radova. Materijal i izvedba moraju u potpunosti odgovarati uvjetima iz knjige IV (Betonski radovi) OTU i uvjetima iz knjige V (Cestovni tuneli), toka 8-03.1.1 OTU. Projekt mlaznog betona Projekt mlaznog betona duan je napraviti Izvoa radova prije poetka radova. Projekt mora biti prihvaen od strane nadzornog inenjera. Ispitivanje mlaznog betona Prije poetka gradnje potrebno je obaviti prethodna, a u tijeku gradnje treba vriti tekua i kontrolna ispitivanja. Prethodna i tekua ispitivanja obavljat e Izvoa radova prema programu kojeg e izraditi u skladu s vaeim propisima i projektom mlaznog betona. Kontrolna ispitivanja obavljat e laboratorij Investitora, a prema programu kojeg e sainiti tehnolog iz nadzorne slube Investitora. Kontrola kvalitete mlaznog betona podrazumijeva kontrolna ispitivanja vrstoe i debljine ugraenog betona. 04500-1
INSTITUT IGH, d.d, Zagreb revizija 0 stranica 1 od 4
Debljina obloge se kontrolira na valjcima promjera 30 do 50 mm ili udarnim buenjem bez jezgrovanja ukoliko je kontakt betona i stijene jasan. Debljina se moe kontrolirati i probadanjem svjee mase tijekom rada. Treba obaviti jedno mjerenje na svakih 50 m2. Sve otvore na povrini mlaznog betona koji su posljedica uzorkovanja i kontrole debljine potrebno je ispuniti cementnim mortom. Kriteriji za prihvaanje kvalitete su klasa betona i zahtijevana debljina. 3. ARMATURNE MREE Predviena je upotreba armaturnih mrea Q188. Na armaturne mree u svemu se primjenjuje OTU za elik za armiranje (svojstva, kontrola kvalitete, transport, skladitenje i priprema). Mree se polau na prvi sloj mlaznog betona, a privruju se paljenom icom ugraenom u prvi sloj mlaznog betona na razmaku 1,0x1,0 m. Kontrola i osiguranje kakvoe kod armaturnih mrea obuhvaaju: - provjere postojanja atesta za dopremljene armaturne mree, - provjera ispravnog postavljanja, uvrenja i preklapanja. 4. SIDRA Za zatitu pokosa e se koristiti sidra duljine 3 i 6 m. Sidra u svemu moraju odgovarati OTU, knjiga V, toka 8.03.1.2.7. Sidra se izrauju od rebrastog elika RA 400/500, promjera 32 mm. Sva sidra moraju odgovarati zahtjevima HRN za elik. Gotova sidra moraju se transportirati i skladititi tako da se mehaniki ne oteuju, ne prljaju i da ne korodiraju. Izvoa sidara treba priloiti ateste za elik od kojeg su izraene sidrene ipke. Svi elementi zatite koji ostaju na povrini moraju imati odgovarajuu antikorozivnu zatitu. Da bi to bilo zadovoljeno zavretak sidrene ipke (cca 1 m) s navojem, podlone ploice i navrtke moraju biti pocinane (toplo pocinanje minimalne debljine 70 m). Konstrukcija sidra Sidro se sastoji od sidrene ipke, navrtke i podlone ploice. Sidro se ulae u buotinu, a prostor izmeu sidrene ipke i stjenke buotine se ispunjava injekcijskom smjesom na bazi cementa.
04500-2
Tehnologija ugradnje Za ugradnju sidara Izvoa moe koristiti tri postupka: (1) punjenje buotine injekcijskom smjesom od dna buotine prema uu i nakon toga utiskivanje sidrene ipke; (2) stavljanje sidrene ipke u buotinu te injektiranje sidra od dna buotine prema glavi sidra; (3) koritenje samobuivih sidara (npr. tip IBO,...) tj. nakon buenja sidra injektiranje kroz sidro. Bez obzira na primijenjeni postupak mora se osigurati da sidro bude injektirano po cijeloj duini, to se moe postii iskljuivo punjenjem buotina od dna prema uu, te praenjem pojave curenja injekcijske smjese iz buotine i koritenjem distancera. Nije doputeno ostavljanje sidra u nezainjektiranim buotinama, jer moe doi do zaruavanja buotina i nemogunosti kasnijeg injektiranja. Izvoditelj je duan voditi rauna da promjer buotine bude dovoljan da se cijev za injektiranje moe postaviti uz sidro do dna buotine. Nakon djelominog stvrdnjavanja injekcijske smjese treba postaviti podlonu ploicu te istu navrtkom priljubiti na povrinu pokosa (Navrtku stegnuti snagom ruke uz upotrebu normalnog "okastog" kljua ako se ne koristi strojno stezanje). Sidrene ipke, ploice i navrtke Predviena je upotreba sidrenih ipki duljine 3 i 6 m izraenih od rebrastog elika RA 400/500 promjera 32 mm, kod kojih glavu sidra ini navoj na poetku sidrene ipke, te podlona ploica i navrtka. Na elik od kojeg e biti izraene sidrene ipke primjenjuju se poglavlja 7.00.2.3 i 7.01.5 OTU. Injekcijska smjesa Injekcijske smjese treba raditi na bazi cementa uz upotrebu fluidifikatora (smanjuje vodocementni faktor, poveava rane vrstoe, poboljava obradivost i sprjeava sedimentaciju) i uz dodatak sredstava koji izazivaju ekspanziju injekcijske smjese tijekom stvrdnjavanja, a sve prema HRN U.E3.015. Sastav i konzistenciju smjese treba odrediti tijekom prethodnih ispitivanja. Na injekcijsku smjesu primjenjuju se odredbe OTU, knjiga V, toka 8.03.1.2.7 (mort za zalijevanje). 04500-3
Distanceri Kod ugradnje sidra potrebno je koristiti distancere koji osiguravaju potpuno obavijanje sidra injekcijskom smjesom.
5. BUENI DRENOVI Drenane buotine izvode se na meurazmacima sidra. Bueni drenovi izvode se duljine 2 m. Za drenove se koriste drenane cijevi DN50. Za buene drenove izvodi se odgovarajui sistem privremene i trajne odvodnje.
6. GEOTEHNICKI I PROJEKTANTSKI NADZOR Tijekom izvoenja projektiranih tehnikih zahvata esto nastupaju okolnosti koje pri projektiranju nisu bile poznate ili predvidive. U takvim sluajevima, odluke je potrebno donositi na licu mjesta i u kratkom vremenskom periodu putem upisa u graevinski dnevnik, a uz prethodnu konzultaciju s projektantom. Budui da se radi o specifinim radovima neophodno je za vrijeme izvoenja radova na zatiti pokosa osigurati kontinuirani geotehniki nadzor uz povremeni projektantski nadzor. Ukoliko geotehniar iz nadzorne ekipe utvrdi da se stanje na terenu razlikuje od projekta i projektnih prognoza, za manja odstupanja provodi se prilagodba rjeenja, a kod veih odstupanja postavlja se zahtjev izlaska projektanta geotehnikog projekta na teren. Ukoliko se postavljeni problem moe rijeiti modifikacijama projektnih rjeenja na razini skica, provodi se upis u graevinski dnevnik. Ukoliko je za davanje rjeenja potrebna raunska analiza i izrada novog projektnog rjeenja ovi radovi ugovaraju se posebno.
04500-4
TEHNIKI UVJETI GRAENJA I KONTROLA KVALITETE GRAENJA POGLAVLJE 05000 MAKADAMSKI PUT
1. POSTELJICA Kriterij za ocjenu kakvoe posteljice (modul stiljivosti mjeren krunom ploom =30 cm) je: za koherentne materijale - Ms 30 MN/m2 za nekoherentne materijale - Ms 35 MN/m2 za mjeovite i kamene materijale - Ms 40 MN/m2
Kvaliteta upotrijebljenih materijala i njihova ugradnja treba biti u skladu s hrvatskim normama, poglavito standardom HRN U.E8.010. Izvoa radova je duan obavljati (osigurati) kontrolu posteljice odnosno zavrnog sloja nasipa koja mora u svemu zadovoljavati zahtjevima iz projekta. Sva ispitivanja potrebno je provesti prema Opim tehnikim uvjetima za radove na cestama, Institut graevinarstva Hrvatske d.d., Knjige I, II i III, Zagreb, 2001. godina. Sve gotove povrine moraju biti prema projektu ili zahtjevu nadzornog inenjera. Ukoliko radovi nisu kvalitetni nadzorni inenjer e obustaviti radove i zahtijevati da se nedostaci poprave na troak izvoaa.
2. NOSIVI SLOJ OD NEVEZANOG KAMENOG MATERIJALA Predvoen je nosivi sloj od mehaniki zbijenog nevezanog kamenog materijala debljine 40 cm i granulacije 0/63 mm. Za izradu ovog sloja mogu se primijeniti sljedei materijali: prirodni ljunak drobljeni kameni materijal mjeavina prirodnog ljunka i drobljenog kamenog materijala
Zahtijevana najmanja vrijednost modula stiljivosti, ispitana krunom ploom = 30 cm (prema standardu HRN U.B1.046) na zavrnoj povrini nosive podloge od kamenog materijala mora na makadamskom putu iznositi Ms 80 MN/m2, a stupanj zbijenosti mora biti 100 % modificiranog Proctora.
05000-1
Institut IGH d.d., Zagreb
revizija 0 stranica 1 od 2
TEHNIKI UVJETI GRAENJA I KONTROLA KVALITETE GRAENJA POGLAVLJE 05000 MAKADAMSKI PUT
Izvoa radova je duan osigurati kontrolu nosivog sloja od mehaniki zbijenog zrnatog kamenog materijala koji mora u svemu odgovarati zahtjevima iz projekta. Ovaj sloj se moe raditi tek kad nadzorni inenjer prihvati posteljicu u pogledu ravnosti, projektiranih nagiba, pravilno izvedene odvodnje i traenih uvjeta kvalitete. Kontrola ispitivanja nosivog sloja od mehaniki zbijenog zrnatog kamenog materijala obuhvaaju: prethodno ispitivanje materijala odreivanje tehnologije ugradnje tekua ispitivanja u toku rada kontrolna ispitivanja u toku rada
Sva ispitivanja potrebno je provesti prema Opim tehnikim uvjetima za radove na cestama, Institut graevinarstva Hrvatske d.d., Knjige I, II i III, Zagreb, 2001. godina. Sve gotove povrine moraju biti prema projektu ili zahtjevu nadzornog inenjera. Ukoliko radovi nisu kvalitetni nadzorni inenjer e obustaviti radove i zahtijevati da se nedostaci poprave na troak izvoaa.
05000-2
Institut IGH d.d., Zagreb
TEHNIKI UVJETI GRAENJA I KONTROLA KVALITETE GRAENJA POGLAVLJE 06000 KANALI SUSTAVA ODVODNJE OBORINSKE VODE
1. OPSEG RADOVA A. IZVOA treba osigurati cjelokupnu radnu snagu, materijal, opremu, alat i pribor potreban za obavljanje posla izvedbe kanala, kako je prikazano na nacrtima ili na nain zahtjevan od strane NADZORNOG INENJERA.
2. SMJERNICE Opi tehniki uvjeti za radove na cestama (Zagreb, 2001.), Knjiga II - Zemljani radovi, odvodnja, potporni i obloni zidovi: A. jarak obloen betonom, Izvoa se mora pridravati OTU 3-01.1.2 (jarak obloen betonom - monolitno), odnosno OTU 3-01.1.3 (jarak obloen betonom - montano)
Podloge i obloge se izvode betonom klase C 30/37 s minimalno 300 kg cementa/m3, koji treba zadovoljiti otpornost na smrzavanje i odmrzavanje sa i bez soli za odmrzavanje. Potrebno je kontrolirati da betoni zadovoljavaju projektne zahtjeve i odgovarajue odredbe OTU i da se radovi izvode prema projektu. Na strmijim dijelovima terena (uzdunog nagiba 10%) unutar kanala treba izvoditi pragove visine 15 cm na razmaku 0.5-0.8 m (OTU 3.01.1).
06000-1
Institut IGH, d.d., Zagreb
TEHNIKI UVJETI GRAENJA I KONTROLA KVALITETE GRAENJA POGLAVLJE 07000 CIJEVI I AHTOVI SUSTAVA ODVODNJE OBORINSKE VODE
1. OPSEG RADOVA A. IZVOA treba osigurati cjelokupnu radnu snagu, materijal, opremu, alat i pribor potreban za obavljanje posla izvedbe kontrolnih (revizijskih) okana, ahtova i cijevi za odvodnju oborinske vode, kako je prikazano na nacrtima ili na nain zahtjevan od strane NADZORNOG INENJERA.
2. SMJERNICE Opi tehniki uvjeti za radove na cestama (Zagreb, 2001.), Knjiga II - Zemljani radovi, odvodnja, potporni i obloni zidovi: A. za izvedbu drenane cijevi - Izvoa se mora pridravati OTU 3-04 Cestovna kanalizacija, poglavlja OTU 3-04.1 Iskop rova za kanalizaciju, 3-04.2 Izrada podlonog sloja kanalizacijskih cijevi, 3-04.3 Ugradnja kanalizacijskih cijevi i 3-04.6 Zatrpavanje rova kanalizacije za izvedbu revizijskih okana i ahtova - Izvoa se mora pridravati OTU 3-04 Cestovna kanalizacija, poglavlja OTU 3-04.4 Revizijska okna (RO)
B.
07000-1
Institut IGH, d.d., Zagreb

Nasipi I Uvjeti Za Građenje

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Nasipi I Uvjeti Za Građenje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Vrsta projekta: GRAEVINSKI PROJEKT Razina projekta: IZVEDBENI PROJEKT Broj projekta: 3230-013/11

TEHNIKI UVJETI GRAENJA I KONTROLA KVALITETE GRAENJA

SANACIJA MRAVINAKE KAVE, SOLIN

UKLANJANJE STABALA, GRMLJA, IBLJA, GRAVINSKOG OTPADA

Institut IGH, d.d., Zagreb revizija 0 stranica 2 od 3

Nadzorni inenjer moe po potrebi zahtijevati provedbu kontrolnih ispitivanja.

2. DIO MATERIJAL 02301 - 1

Institut IGH, d.d., Zagreb revizija 0 stranica 2 od 7

Institut IGH, d.d., Zagreb revizija 0 stranica 3 od 7

Nadzorni inenjer moe po potrebi zahtijevati provedbu kontrolnih ispitivanja.

Institut IGH, d.d., Zagreb revizija 0 stranica 1 od 7

Institut IGH, d.d., Zagreb revizija 0 stranica 3 od 7

Institut IGH, d.d., Zagreb revizija 0 stranica 5 od 7

Nadzorni inenjer moe po potrebi zahtijevati provedbu kontrolnih ispitivanja.

Institut IGH, d.d., Zagreb revizija 0 stranica 1 od 6

PRIPREMA PODLOGE (TEMLJNOG TLA) 02303 - 2

Institut IGH, d.d., Zagreb revizija 0 stranica 2 od 6

Institut IGH, d.d., Zagreb revizija 0 stranica 3 od 6

KONTROLA KVALITETE IZVEDBE 02303 - 4

Institut IGH, d.d., Zagreb revizija 0 stranica 4 od 6

Institut IGH, d.d., Zagreb revizija 0 stranica 5 od 6

Nadzorni inenjer moe po potrebi zahtijevati provedbu kontrolnih ispitivanja.

Institut IGH, d.d., Zagreb revizija 0 stranica 2 od 5

Institut IGH, d.d., Zagreb revizija 0 stranica 3 od 5

Institut IGH, d.d., Zagreb revizija 0 stranica 4 od 5

Institut IGH, d.d., Zagreb revizija 0 stranica 3 od 4

TEHNIKI UVJETI GRAENJA I KONTROLA KVALITETE GRAENJA POGLAVLJE 04000 BETON

TEHNIKI UVJETI GRAENJA I KONTROLA KVALITETE GRAENJA POGLAVLJE 04000 BETON

TEHNIKI UVJETI GRAENJA I KONTROLA KVALITETE GRAENJA POGLAVLJE 04000 BETON

TEHNIKI UVJETI GRAENJA I KONTROLA KVALITETE GRAENJA POGLAVLJE 04000 BETON

TEHNIKI UVJETI GRAENJA I KONTROLA KVALITETE GRAENJA POGLAVLJE 04000 BETON

You might also like