1

OBRAZAC
ZA SUDJELOVANJE U INTERNETSKOM SAVJETOVANJU
Naziv nacrta propisa o kojem se provodi savjetovan je Naziv tijela nadlenog za izradu nacrta Razdoblje internetsko g savjetovan ja (poetak i zavretak) Ime i prezime osobe koja daje svoje miljenje, primjedbe i prijedloge

Nacrt Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i nainu ostvarivanja prava na pokrie trokova prehrane studenata

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

od 13. prosinca do 27. prosinca 2013. godine

Petar Marija Radelj

Interes

Vladavina prava u RH, pravna sigurnost hrvatskih graana, pravnost hrvatskih propisa, ustavnost i zakonitost objektivnoga pravnoga poretka 1. Donoenje ovoga Pravilnika nije predvieno Godinjim planom normativnih aktivnosti MZO-a ni Planom savjetovanja o nacrtima zakona i drugih propisa MZO-a za 2013. ni za 2014. Stoga nisu ostvarene pretpostavke za provoenje internetskoga savjetovanja. 2. injenica je da MZOS sve javne rasprave objavljuje stihijski, a ne planski. Stoga zainteresirana javnost nije unaprijed obavijetena da e i kad e one biti. Zbog toga nisu ispunjene pretpostavke za valjano odravanje ove javne rasprave jer lanak 11. stavak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13) odreuje: Tijela javne vlasti nadlena za izradu nacrta zakona i podzakonskih akata duna su radi informiranja javnosti na svojim internetskim stranicama objaviti uz godinji plan normativnih aktivnosti i plan savjetovanja o nacrtima zakona i drugih propisa koji se odnose na njihovo podruje rada. Kani li MZOS nastaviti provoditi javne rasprave, kao do sada, kad i kako eli, ili e, kako zakon nalae, objaviti godinji plan savjetovanja, da se unaprijed zna kad e koja biti? Kad e se konano objaviti godinji plan savjetovanja o nacrtima zakona i drugih propisa koje provodi MZOS? I poeti ga se drati? 3. Po kojoj su pravnoj osnovi imena autora nacrta prijedloga propisa i koordinatora javne rasprave anonimna i javnosti nedostupna? Je li to razmjerno i svrhovito cilju koji se eli postii? Kako inae drukije postii da pojedinci u sustavu MZO-a preuzmu odgovornost za svoje drutveno korisno djelovanje nego da imenom i prezimenom stanu iza svojih prijedloga? Osim toga, javnost podatka o tomu tko je sastavljao svaki pojedini nacrt propisa proizlazi iz injenice da je rije o poslu od posebnoga drutvenog interesa, koji se plaa iz javnoga prorauna, a koji je ureen lankom 33. Uredbe o naelima za unutarnje ustrojstvo tijela dravne uprave (NN 154/11 i 17/12): Za raspravljanje o pojedinim pitanjima obavljanja poslova dravne uprave iz djelokruga tijela dravne uprave, za utvrivanje nacrta propisa, davanje miljenja i prijedloga o znaajnim pitanjima iz djelokruga tijela dravne uprave, mogu se u tijelima dravne uprave osnivati savjetodavna radna tijela (povjerenstva,

Naelne primjed be s obrazlo enjem

radne grupe i sl.). Savjetodavna radna tijela osniva elnik tijela dravne uprave. Takvu pravnu praksu, ima primjerice Ministarstvo uprave: http://www.uprava.hr/UserDocsImages/Radna%20skupina%20ZOPPI.pdf http://www.uprava.hr/UserDocsImages/Radna%20skupina%20udruge.pdf http://www.uprava.hr/UserDocsImages/Radna%20skupina%20PB-odluka.pdf http://www.uprava.hr/UserDocsImages/Radna%20skupina%20PB.pdf http://www.uprava.hr/UserDocsImages/Radna%20skupina%20gra%C4%91anska%20stanja.pdf http://www.uprava.hr/UserDocsImages/STRU%C4%8DNA%20RADNA%20SKUPINA%20ZA%20IZBOR NI%20SUSTAV0001.pdf http://www.uprava.hr/UserDocsImages/Savjetovanja%20sa%20zainteresiranom%20javno%C5%A1%C4%8 7u/2013/2013-RADNA%20SKUPINA%20-%20MATICE.pdf http://www.uprava.hr/UserDocsImages/Savjetovanja%20sa%20zainteresiranom%20javno%C5%A1%C4%8 7u/2013/SRS%20za%20propise%20o%20gra%C4%91%20%20stanjima.pdf Nema razumnoga razloga ni opravdanja zato bi MZO odstupao od toga, kad je i ono sredinje tijelo dravne uprave u istoj Vladi, iste Drave. 4. Obaveza javne rasprave uvedena je 2009. godine u sklopu pridruivanja Hrvatske Europskoj uniji Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnou u postupcima donoenja zakona, drugih propisa i akata (NN 140/09). U njegovu poglavlju V. toki 3. istie se: Objava poziva na savjetovanje o nacrtima [...] propisa [...] treba sadravati jasno naznaen rok za oitovanja zainteresirane javnosti za koji je poeljno da ne bude krai od 15 dana od dana objave nacrta na internetskoj stranici tijela nadlenog za izradu nacrta, kako bi zainteresirana javnost imala dovoljno vremena za prouavanje predmetnog nacrta i oblikovanje svoga miljenja. 5. O minimalno potrebnom vremenu za trajanje javne rasprave u Smjernicama za primjenu Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnou u postupcima donoenja zakona, drugih propisa i akata iz studenoga 2010. istie se: 9.1. Objava poziva na savjetovanje o nacrtima zakona, drugih propisa i akata treba sadravati jasno naznaen rok za oitovanja zainteresirane javnosti koji ne bi smio biti krai od 15 dana od dana objave nacrta na internetskoj stranici tijela nadlenog za izradu nacrta kako bi zainteresirana javnost imala dovoljno vremena za prouavanje nacrta i oblikovanje svoga miljenja. Pri planiranju rokova za provedbu savjetovanja treba imati u vidu i odreene specifinosti, npr. meunarodne konvencije i propise kojima se precizno ureuju prava javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zatite okolia osobito Uredbu o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zatite okolia (NN 64/08), u kojima su rokovi za savjetovanje 30 dana. Dobro je znati da je praksa EU-a za rokove za savjetovanje najmanje osam tjedana za pisani odgovor, a najmanje 20 radnih dana za sastanke. 9.2. Razumno trajanje postupka savjetovanja poboljat e kvalitetu odgovora koji dolaze od zainteresirane javnosti. Brojne organizacije eljet e konzultirati graane koje predstavljaju odnosno korisnike s kojima rade prije nego to izrade odgovor dravnom tijelu, a to iziskuje odreeno vrijeme. (http://www.uzuvrh.hr/userfiles/file/Smjernice_PDF.pdf) Ured za udruge Vlade RH, sredinje tijelo dravne uprave koje skrbi za provedbu javnih rasprava, u Izvjeu iz travnja 2013. o provedbi Kodeksa savjetovanja... u 2012. godini istie: Novi Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 25/13) predvia minimalni rok od 30 dana [za dostavu oitovanja zainteresirane javnosti] (http://www.uzuvrh.hr/userfiles/file/Izvje%C5%A1%C4%87e%20o%20provedbi%20Kodeksa%20u%2020 12%20-%20final.pdf, str. 4). Hrvatski sabor je 15. veljae 2013. godine donio novi Zakon o pravu na pristup informacijama koji, izmeu ostalog, obvezuje tijela javne vlasti na javno objavljivanje nacrta zakona, drugih propisa i akata te predvia rok za savjetovanje sa zainteresiranom javnou od 30 dana. Ovime je ispunjena i jedna od mjera Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruenja za razvoj civilnoga drutva 2012. 2016. kojim se eli poboljati zakonski okvir za ostvarivanje prava na pristup informacijama i unaprijediti njegovu provedbu. (http://www.uzuvrh.hr/userfiles/file/Izvje%C5%A1%C4%87e%20o%20provedbi%20Kodeksa%20u%2020 12%20-%20final.pdf) Vladin Ured, kao sredinje tijelo dravne uprave koje skrbi za provedbu javnih rasprava, istie, dakle, da je pravilo kako savjetovanje sa zainteresiranom javnou treba trajati 30 dana, a ne da moe i krae jer je, u svjetlu njegovih Smjernica iz studenoga 2010. oito da je to samo iznimna mogunost i da skraenje rokova

treba pratiti jasno i suvislo obrazloenje. 6. Sukladno naelu Lex posterior derogat legi priori, da kasnija norma ukida prethodno donesu normu koja joj proturjei, jedini vrjedei rok za javnu raspravu prema Zakonu o pravu na pristup informacijama i prema Kodeksu savjetovanja u vezi s kasnije donesenom odredbom u Zakonu o pravu na pristup informacijama jest 30 (trideset) dana. Isto tako, sukladno naelu Lex superior derogat legi inferiori, da via norma ukida niu normu koja joj proturjei, jedini vrjedei rok za javnu raspravu jest onaj iz Zakona o pravu na pristup informacijama koji je donio Hrvatski sabor budui da je to propis vie pravne snage od Kodeksa savjetovanja koji je svojim zakljukom donijela Vlada RH. Nepotovanje pravila o trajanju javne rasprave nije prihvatljivo sa stajalita vladavine prava, zatite javnoga poretka i demokracije. 7. Zakonski izraz u pravilu ostavlja mogunost razliitoga tumaenja, pa samim tim i razliite primjene toga zakona u stvarnosti. Hrvatska je pravna praksa da izraz u pravilu aludira kako ima izuzetaka. tovie, on omoguuje da ono to treba biti iznimka, postane pravilo. Stoga se u pravnoj literaturi upozorava: Sintagma u pravilu otvara gotovo uvijek (rekli bismo u pravilu) u praksi dvojbe. Trebalo bi je izbjegavati. I u odredbi lanka nije dobrodola. Bilo je potrebno tek malo dodatnih nomotehnikih napora (koji po svom znaenju daleko prelaze pitanje pravne tehnike) da to pitanje bude jasno razrijeeno, tako da nestanu mogui zvuci proizvoljnosti u postupku. (Jadranko Crni, Komentar Ustavnoga zakona o Ustavnom sudu RH, Zagreb, 2002., str. 37) i Sintagma u pravilu uvijek otvara mogunost izbjegavanja te obveze (Robert Podolnjak, Izbor sudaca Ustavnog suda RH u komparativnoj perspektivi, Zbornik Pravnoga fakulteta u Zagrebu, 57/2007., br. 3, str. 555) 8. Jo iz klasinoga prava vrijedi naelo: Dies a quo non computatur in termino (Dan od kojeg ne uraunava se u rok). Stoga se dan kad se javna rasprava oglasi i na internetskoj stranici objavi nacrt propisa o kojem se ona otvara (provodi) ne rauna u njezino trajanje. Nije rije samo o pravnom pravilu nego i o izriitoj zakonskoj odredbi. Naime, lanak 80. stavak 2. Zakona o opem upravnom postupku (NN 47/09) o raunanju rokova odreuje: Kad je rok odreen na dane, dan kad je dostavljeno pismeno od kojeg poinje tei rok odnosno dan u koji pada dogaaj od kojega se rauna trajanje roka ne uraunava se u rok, nego se poetak roka rauna od prvoga sljedeeg dana. Isto odreuju i svi drugi postupniki zakoni: lanak 112. stavak 1. Zakona o parninom postupku, lanak 90. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku, lanak 123. Prekrajnoga zakona i lanak 300. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima. To je ustaljeno u hrvatskoj pravnoj teoriji i praksi: Ako je rok odreen na dane, u rok se ne rauna dan kad je dostava ili priopenje obavljeno, odnosno dan u koji pada dogaaja od kojega treba raunati trajanje roka, nego se za poetak roka uzima prvi idui dan. (Sinia Triva Mihajlo Dika, Graansko parnino procesno pravo, VII. izdanje, Zagreb, 2004., str. 381) Kad je rok odreen u danima, ne rauna se u rok dan kojeg je obavljena dostava pismena ili dano neko priopenje, nego se za poetak roka uzima prvi sljedei dan odnosno naredni dan poslije dana u koji pada odreeni dogaaj od kojega treba raunati rok. (Pero Krijan, Komentar Zakona o opem upravnom postupku, Zagreb, 2004., str. 138) Stoga, pravno gledajui, javna rasprava oglaena 13. prosinca, a zavrena 27. prosinca nije trajala Zakonom odreenih 30, nego ukupno samo 14 dana, od toga samo 8 (slovima: osam) radnih dana! Dan otvaranja javne rasprave ne moe se raunati kao dan trajanja javne rasprave ni stvarno, jer javna rasprava nije poela u 0.00, niti je bila dostupna puna 24 sata tijekom dana otvaranja da bi se protekom toga vremena napunio dan trajanja. 9. Svrha javnoga savjetovanja. Od 8. oujka 2013., javna je rasprava u Republici Hrvatskoj po zakonu obvezatna za sve nacrte propisa. Da ne bi bilo dvojbe je li provedba javne rasprave obvezatna ne samo za sve zakone nego i za sve druge propise, u slubenom obrazloenju Konanoga prijedloga Zakona o pravu na pristup informacijama od 6. veljae 2013. Vlada RH je istaknula: Nije prihvaena primjedba zastupnika Davorina Mlakara da se Konanim prijedlogom zakona ne propisuje obveza tijelima javne vlasti da na internetskim stranicama objavljuju, pored nacrta zakona, i

nacrte drugih propisa u svrhu savjetovanja sa zainteresiranom javnou. U svrhu podupiranja transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti, borbe protiv korupcije, osnaivanja graana i koritenja prednosti novih tehnologija, a radi otvaranja prostora zajednikog djelovanja dravne vlasti s graanima i civilnim drutvom u stvaranju, provoenju i nadzoru politika koje su od izravnog interesa za graane, predlagatelj Konanim prijedlogom zakona, propisuje obvezu i nain savjetovanja sa zainteresiranom javnou i u sluaju izrade nacrta propisa, kao i opih akata jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, a to je kao obveza utvreno Akcijskim planom za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2012. 2013. (https://infodok.sabor.hr/GetAlternativeDocument.aspx?ent_id=13458, str. 38-39). 10. Iz svega navedenog namee se potreba utvrenja razloga zato ova i svaka druga javna rasprava koju provodi MZO ne traje punih 30 dana. Konkretno, zato ova, otvorena 13. prosinca 2013. ne traje do 13. sijenja 2014.? to bi se bitno promijenilo u stipendiranju hrvatskih branitelja i njihove djece da se potuje taj minimalni, zakonom propisani, vremenski okvir? Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 25/13) nije predvidio da se o otvaranju svake pojedine javne rasprave (javnoga savjetovanja sa zainteresiranom javnosti) donosi posebna odluka kao provedbeni propis, pa stoga nositelj izrade propisa ni nema diskrecijsko pravo odluivati da javna rasprava traje manje od zakonom propisanih 30 dana. Nositelj javne rasprave mogao bi se jedino i eventualno pozvati na toku 9.4. Smjernicama za primjenu Kodeksa savjetovanja iz 2010. koja odreuje: Kada je rok za savjetovanje iznimno kratak, [...] u savjetodavnim dokumentima treba jasno navesti zato se razdoblje savjetovanja skrauje. [...] (http://www.uzuvrh.hr/userfiles/file/Smjernice_PDF.pdf) 11. Ustavni je sud zauzeo za sve fizike i pravne osobe u RH obvezujua pravna shvaanja: to se tie prigovora predlagatelja o kratkoi rokova javne rasprave, Ustavni sud istie da je rije o pitanju koje je usko povezano s karakterom demokratske drave utemeljene na vladavini prava. Rije je o vremenskom okviru za javnu raspravu kao bitnom preduvjetu demokratske procedure. ... Transparentnost, otvorenost i ukljuivanje, prikladan vremenski okvir i uvjeti koji omoguuju pluralizam stajalita i valjanu raspravu o prijepornim pitanjima kljuni zahtjevi demokratskoga procesa stvaranja propisa. ... iroka i sadrajna rasprava koja ukljuuje razliite politike snage, nedravne organizacije i udruge graana, akademsku zajednicu i medije jest vaan preduvjet za prihvaanje odrivoga teksta, prihvatljiva cijelom drutvu i usklaenoga s demokratskim standardima. (toka 8. Izvjea U-X-5730/2013 od 26. studenoga 2013. NN 144/13) Donoenje propisa prema predvienim pravilima i/ili demokratskim proceduralnim standardima temeljni je zahtjev koji proizlazi iz vladavine prava u demokratskom drutvu. Postupak u kojem se taj zahtjev ne potuje nesuglasan je s lankom 1. Ustava, to jest s demokratskim ureenjem Republike Hrvatske, i s lankom 3. Ustava, to jest s vladavinom prava kao najviom vrednotom ustavnoga poretka Republike Hrvatske (toka 9.4. Odluke U-II-1304/2013 od 16. srpnja 2013. NN 99/13; toka 9. Izvjea U-X-5730/2013 od 26. studenoga 2013. NN 144/13) Esencijalna naela na kojima se temelji demokratsko drutvo u smislu lanaka 1. i 3. Ustava naela pluralizma, tolerancije i slobodoumlja imaju i svoj proceduralni aspekt. Drugim rijeima, demokratinost procedure u okviru koje se odvija drutveni dijalog o pitanjima od opeg interesa jest ono to sam akt, kao ishod te procedure, moe odrediti kao ustavnopravno prihvatljiv ili neprihvatljiv. (toka 8. Odluke U-II-1118/2013 od 22. svibnja 2013. NN 63/13; toka 9. Izvjea U-X5730/2013 od 26. studenoga 2013. NN 144/13) 12. Na neprihvatljivo kratko trajanje internetskih savjetovanja sa zainteresiranom javnou upozoravao sam MZO u nizu oitovanja u javne rasprave: http://www.scribd.com/doc/170834233 (11. VI. 2013.), http://www.scribd.com/doc/170834737 (24. VI. 2013.), http://www.scribd.com/doc/170837260 (29. VII. 2013.), http://www.scribd.com/doc/161125959 (17. VIII. 2013.), http://www.scribd.com/doc/170837695 (19. IX. 2013.), http://www.scribd.com/doc/180350670 (30. X. 2013.), http://www.scribd.com/doc/191198053 (12. XII. 2013.) i http://www.scribd.com/doc/192140855 (17. XII. 2013.). inio sam to i u nizu drugih podnesaka MZO-u. Poznato mi je da su to inili i drugi pojedinci i udruge. No,

sve to za sada nije nailo ni kakav ozbiljan odjek, dijalog ili pokuaj usklaivanja. Zato? 13. Ustavni je sud zbog neprovedbe odgovarajue javne rasprave ve ukinuo dva propisa iz resora znanosti odnosno obrazovanja, odlukama U-II-1118/2013 od 22. svibnja 2013. (NN 63/13) i U-II-1304/2013 od 16. srpnja 2013. (NN 99/13). Zato netko u MZO-u oajniki eli da se to dogodi s jo nizom drugih propisa? Unaprijed odbacujem vie puta ponovljene odgovore MZO-a da ove i ovakve primjedbe nisu predmet javne rasprave. Naprotiv, ovakvo postupanje MZO-a potpuno prijei da se prijee na meritum jer javna rasprava koja ne udovoljava zakonskom minimumu u pogledu trajanja i nije javna rasprava. Stoga jo jednom javno postavljam pitanje: do kad e javne rasprave trajati koliko se kad i komu u MZO-u prohtije? Odnosno kad e se kao pravilo poeti provoditi zakonska odredba da traju 30 dana? Ta norma znai da svaku eventualnu iznimku treba iscrpno obrazloiti ako je i kad je kraa, zato je tako (to se do sada MZO-u nije dogodilo!), i da u ukupnosti javnih rasprava ta iznimka mora ostati manjinska pojava, izuzetak, a ne prerasti u pravilo. Naime, ova javna rasprava objavljena je 13. prosinca 2013. i taj se dan ne rauna i ne moe raunati u tijek javne rasprave, to znai da ona traje samo 14 dana, a ne zakonom preporuenih 30. 14. Kad e, kao to je po zakonu duan, MZO poeti objaviti sve obrasce prispjele u javnu raspravu i svoje obrazloenje onih prijedloga koje ne prihvaa, i to sve prije donoenja samoga propisa ili upuivanja nacrta Vladi? 15. Navedena pitanja nisu retorike naravi, nego se na njih oekuje odgovor. Ona se tiu svake javne rasprave, pa i ove. Njihova forma i pravna pravilnost pokazatelj je demokratinosti i uvjet za valjanost. Uvoenje zakonitosti i odgovornosti kod prireivanja javnih rasprava u MZO-u pretpostavka je da od njih bude koristi. Sadanja praksa MZO-a: - stvara opravdano nezadovoljstvo meu pripadnicima zainteresirane javnosti - ini besmislenom svako internetsko savjetovanje koje to Ministarstvo provodi. 16. Trajanje internetskoga savjetovanja o nacrtu ovoga propisa prekratko je. Od kad je internetsko savjetovanje obvezatno o svakom nacrtu propisa, u pravilu u trajanju od po 30 dana, MZO je, od 19. oujka do 27. prosinca 2013. proveo 25 javnih rasprava. Od toga je njih 20 ili ak 80% trajalo krae od 30 dana kako, u pravilu, trai lanak 11. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, internetska savjetovanja traju prosjeno 20 dana, i to: - samo sedam dana: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12527; - samo 14 dana: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12368, http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12405, http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3481, http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12411, http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3483, http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12473, http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12598, http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12600 i http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12887. - samo 15 dana: http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3474, http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3486, http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12631, http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12648, http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12696 i http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12853; - samo 16 dana: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12572; - samo 17 dana: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12588; - samo 20 dana: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12834; - samo 29 dana: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12747. Tek je u pet sluaja javna rasprava trajala pristojnih: - 31 dan (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12792), - 32 dana (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12838), - 40 dana (http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3493), - 45 dana (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12638), odnosno - 46 dana (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12633). Prozvan zbog nezakonitoga kraenja javne rasprave, MZO uporno ponavlja: Nije prekrena odredba lanka 11. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13). U njoj

stoji da su odreena tijela javne vlasti duna objaviti na internetskoj stranici nacrt zakona i drugog propisa o kojem se provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnosti, u pravilu u trajanju od 30 dana. Rijei u pravilu ne mogu se tumaiti na nain da je obvezno trajanje od 30 dana jer iz takve terminologije ne moe proizlaziti obvezatnost. To se istie u javnim oitovanjima MZO-a od 10. srpnja 2013. (http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=20344, str. 7), 12. srpnja 2013. (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12588), 17. srpnja 2013. (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12598), 18. srpnja 2013. (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12600), 26. srpnja 2013. (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12631), 31. srpnja 2013. (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12633), 4. rujna 2013. (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12696), 17. listopada 2013. u dopisu klasa 008-01/13-01/00033, ur. broj 533-01-13-0002; 22. studenoga 2013. (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12834) i 2. prosinca 2013. (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12853). No, upornim ponavljanjem konstrukcija, netegnutih tumaenja i pravno neodrivih shvaanja ne moe se promijeniti injenica da je to neprihvatljiva i nezakonita pojava. Tono je da rijei u pravilu doputaju iznimku, ali ta iznimka mora potvrivati pravilo, a ne sama postati pravilo. Kljuno pitanje za vjerodostojnost ove i drugih javnih rasprava koje provodi MZO jest: to je pravilo u odnosu etiri petine ili tono 80% javnih rasprava kraih od 30 dana i samo jedne petine ili tono 20% onih koje zadovoljavaju to pravilo?
Primjed be na pojedine odredbe Nacrta prijedlo ga Pravilni ka o potpori za pokrie trokova prehran e studenat a (Ako je primjed aba vie, prilau se obrascu, a ovdje se navode samo lanci ili dijelovi nacrta na koje se odnose.)

17. Dobro je da je MZO konano uz Nacrt pravilnika sastavio i u javnu raspravu predoio i Obrazloenje. Takav je akt nuan za svako savjetovanje jer lanak 11. stavak 2. Zakona o pravu na pristup informacijama odreuje da je tijelo mjerodavno za izradu nacrta propisa duno objaviti ne samo nacrt propisa nego i objaviti i razloge za donoenje propisa i ciljeve koji se ele postii savjetovanjem. 18. No, u priloenom Obrazloenju preueno je zato je ministar eljko Jovanovi 18. rujna 2013. uope donio Pravilnik o uvjetima i nainu ostvarivanja prava na pokrie trokova prehrane studenata (NN 120/13, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_09_120_2586.html) o kojem je javna rasprava trajala usred ljeta (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12633) i iji su rezultati objavljeni tek povodom moga traenja od 31. listopada 2013., i to debelo nakon donoenja Pravilnika, gotovo dva mjeseca 14. studenoga 2013., (http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=20937) umjesto prije njegova donoenja? Ta naknadna objava jo je jednom potvrdilo injenicu da oitovanja zainteresirane javnosti u MZO-u nitko ozbiljno ne uzima u obzir i ne ita prije donoenja propisa. Uostalom, na problem zbog kojeg se pristupilo izmjeni Pravilnika ve u treem mjesecu njegove primjene, kolege su ukazivale i u prethodnoj javnoj raspravi (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12633). Kad e se konano u MZO-u pojaviti rije odgovornost i doznati tko je kriv zato nita od toga ve tada nije uzeto u obzir? Ne li onaj tko je za to kriv trebao snositi sve trokove koji su proistekli iz toga nezakonitoga i nepravilnoga postupanja, ukljuujui i tetu koju studenti trpe od 1. listopada 2013. do danas i trokove ovoga javnog savjetovanja i donoenja novele pravilnika, ukljuujui i troak njegova tiska u Narodnim novinama? 19. Iako je lankom 11. stavkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da nositelj izrade propisa uz nacrt propisa treba objaviti i ciljeve koji se ele postii savjetovanjem, to je i ovaj put izostalo. Zato? Tko je za to odgovoran? Kad e MZO poeti potovati prisilnopravne odredbe? I time omoguiti da neka javna rasprava konano bude propisno primljena i doista omoguena? 20. Upozoravam da Nacrt propisa nije jezino dotjeran niti je ovakav spreman za objavu. 20.1. Nacrt propisa sadrava konstrukcije koje su strane hrvatskom standardnom jeziku, tj. jeziku koji je u slubenoj uporabi u Republici Hrvatskoj, kako odreuje lanak 12. stavak 1. Ustava. Takvi su, primjerice, jezino neprihvatljivi sklopovi: meni obrok, grah varivo, kompot-breskva, kompot breskva, kompot-vinja, kompot vinja, pire krumpir, kokos kocka, brio kocke, krem juha, puding okolada, puding vanilija, ljenjak rolada, narana sok, pile gril, tuna-file, jetra rotilj, soja steak, grah varivo, celer korijen, osli medaljoni, umak tartar, nektar borovnica, nektar breskva, nectar coctail, nektar jagoda, nektar jabuka, nektar kruka, nektar marelica, nektar multivitamin i nektar vinja. 20.2. Nacrt propisa sadrava regionalizme umjesto standardnih oblika. Primjerice, nita umjesto krika; pikan umjesto nadjeven; rolada umjesto savitak; orehnjaa umjesto orahnjaa; ala umjesto umak; karpina umjesto krpina. 20.3. Nacrt propisa sadrava i nestandardne oblike: restan, steak, mexika, patlian, kao i rijei kojih nema ni u jednom rjeniku hrvatskoga jezika: primjerice: ileri, interliht, brick, sladoleg,

multivitamin. 20.4. Nacrt propisa sadrava inverzije tipine za arhaistian i pjesniki govor, odnosno stilski obiljeen (afektivan) slog: graak smrznuti, graak konzervirani; jaja tekua; jogurt voni; juha proljetna, juha junea, juha bistra, juga ragu, juha beka, juha francuska, juha zagorska, juha bistra; krastavci konzervirani; odrezak ljubljanski; pizza mala, salata mijeana; sok bistri, sok gusti; steak pohani, steak preni; umak svijetli, trukle zapeene. Nasuprot tomu, u hrvatskom standardnom jeziku, u stilski neobiljeenom (neutralnom) redu rijei, pridjevski atribut dolazi ispred imenice na koju se odnosi (http://hrvatskijezik.eu/red-rijeci-u-recenici/). 20.5. Nacrt propisa sadrava nenormirane kratice: b. f., gov., kis., konz., mije., mljev., neo., obr., pan., pat., pl., pov., prolj., sad., smrz., svj., tem., term., vo., zape., itd. 21. Pravopis Nacrta odudara od Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje koji je ministar obrazovanja preporuio aktom klasa 602-01113-01/00789, ur. br. 533-18-13-0002, od 31. srpnja 2013. (http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=20543), primjerice: dodaci umjesto dodatci (http://pravopis.hr/pravilo/ispadanje-glasova/20/). Drugim rijeima Nacrt nije lektoriran u skladu s pravopisom koji je jedini ovoga asa preporuen za uporabu pa se postavlja pitanje je li Ministarstvo obrazovanja iskreno eljelo preporuiti novi Hrvatski pravopis i prvo ga se poeti pridravati, ili ga je preporuilo samo da poniti pravne uinke prethodno odobrenih i preporuenih pravopisa? Podsjeam da je Ministarstvo uprave RH 9. prosinca 2013. priopilo: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje nije obvezujui pravni akt te e u Nacrtu biti koriten izriaj koji e svrhu predloenih odredbi initi najdostupnijom graanima. (http://www.uprava.hr/UserDocsImages/Savjetovanja%20sa%20zainteresiranom%20javno%C5%A1%C4%8 7u/2013/zivotno_partnerstvo/111213-1Tablica%20Zakon%20o%20%C5%BEivotnom%20partnerstvu.pdf str. 132). Ovakvo normiranje MZO-a svjedoi da ono prvo odbija prihvatiti pravila Pravopisa koje je slubeno preporuilo! 22. elim da mi se ime i prezime objavi jer je ovo javna rasprava. Zbog samoga pojma odnosno javljanja u javnu raspravu svi sudionici javne rasprave pristaju na to da svojim imenom stoje iza svojega oitovanja.
Ime i prezime osobe koja je sastavlja la primjed be i prijedlo ge Datum dostavlj anja

Petar Marija Radelj

27. prosinca 2013.

Vana napomena: Popunjeni obrazac s prilogom zakljuno do 27. prosinca 2013. godine dostaviti na adresu elektronike pote: javnarasprava-prehrana-studenata@mzos.hr Primjedbe koje ne budu dostavljene na priloenome obrascu, nee se razmatrati.