SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU UITELJSKI FAKULTET

ELEKTRONIKA POTA ILI E-MAIL

SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA OBLIKOVANJE TEKSTA

Ime i prezime studenta: Marija Pejii, 1. godina Broj indeksa: 012079

Osijek, sijeanj 2012.

SADRAJ

UVOD ELEKTRONIKA POTA ILI E- MAIL Kako se koristi elektronika pota Stvaranje elektronike pote Slanje elektronike pote Osnovne naredbe za rukovanje elektronikom potom Upotreba emotikona PREDNOSTI I NEDOSTACI ELEKTRONIKE POTE PRAVILA LIJEPOG PONAANJA ILI TZV. NETIKETA ( ENG. NETIQUETTE ). PROTOKOLI ELEKTRONIKE POTE SPAM ILI NEELJENA POTA ZAKLJUAK LITERATURA

1. UVOD
Slanje pisma moe trajati danima i tjednima, a kako bi utedjeli na vremenu i novcu, sve vie ljudi koristi elektroniku potu. Brza je, jednostavna za koritenje i puno jeftinija od obine pote. Sasvim je sigurno da je dananji nain poslovanja, ivota i svakodnevnice veine ljudi potpuno nezamisliv bez postojanja interneta, a time i mogunosti koritenja e- mailom. E- mail usluga korisnicima diljem svijeta unaprijedila je poslovanje, olakala oglaavanje te ubrzala obinu meusobnu komunikaciju. Elektronska pota ili e-mail naa je svakodnevnica ( barem veini ljudi ) , to je upravo jedan od naina ljudske komunikacije u 21. Stoljeu

Slika 1. [1]

2. TO JE ELEKTRONIKA POTA ILI E- MAIL ?

Elektronska pota (engl. electronic mail, e- mail) je Internet servis koji omoguava brzu i jednostavnu razmjenu (slanje i primanje) poruka putem Interneta. Poruke mogu sadrati tekst, slike, zvuk i sve ostale vrste datoteka ili njihove kombinacije. Dakle, sve to se moe spremiti u memoriju, moe se poslati e- mailom. E-mail moemo razmjenjivati sa bilo kim u svijetu tko ima e-mail adresu. Adresa se dobiva od lokalnog ISP-a (Internet Service Provider) prilikom pretplate, ali postoje i mnogi besplatni e-mail servisi. Omoguuje slanje i primanje privatnih ili poslovnih tekstualnih poruka s dodacima poput slika ili dokumenata oblikovanih u drugim programima. Omoguuje ak i slanje razliiti h kompjuterskih programa.

Rane elektronike poruke bile su ograniene na jednostavne tekstualne poruke, sline telegramu, ali kako je vrijeme odmicalo tako je E- mail napredovao, usavravao se i razvijao, pa se danas uz E- mail alju i razne vrste pridruenih datoteka. To mogu biti datoteke iz programa za obradu teksta, slike, snimljeni zvuk i ostalo. Elektronika pota je vrlo koristan i moan alat u poslovnom svijetu. Danas je nemogue zamisliti jednog modernog managera koji ne koristi internet, a time i e- mail. Elektronika pota u poslovnom svijetu koristi se za dogovaranje sastanaka, slanje dopisa i raznih dokumenata unutar poduzea ili s vanjskim partnerima. Kako se mogu slati i datoteke raznih formata (multimedijalne datoteke), e- mail se uvelike koristi i kao sredstvo oglaavanja. Ali potrebno je napomenuti kako to ima i lou stranu, jer uz razne oglase koji nam stiu, vrlo esto se nae i tzv. "junk mail" ili spam, to je ustvari beskorisna pota kao i ona koju dobivamo u na stvarni potanski pretinac, samo kod e- pote postoji opasnost od raunalnih virusa i slinih sadraja koji mogu ozbiljno natetiti raunalu. Prvi e- mail poslao je Ray Tomlinson 1972. godine. Njegova ideja bila je upotreba znaka @. Svaki od korisnika elektronike pote ima svoj adresu, koja ima format ime_poiljatelja@ime_e-mail_posluitelja_ili_domena
1

Slika 2.primjer e-mail adrese [2]

Sika 3. @ je neophodno u svakoj e-mail adresi [3]

2.1. Kako se koristi e- mail

Ime ovog znaka u hrvatskom jeziku ima vie oblika, najee se ita et (prema engleskom "at"), a naziva se i at-znak, majmuni, manki (od engleske rijei monkey).

Za koritenje e-pote potrebne su vam tri stvari:

Internetska veza Da biste povezali svoje raunalo s internetom, morate se registrirati kod davatelja

internetskih usluga (ISP-a). ISP, obino uz mjesenu naknadu, prua uslugu pristupa internetu. Trebat ete i modem.

Program e-pote ili web-servis za e-potu Programe za e-potu moete preuzeti ili kupiti od Microsofta ili nekog drugog

proizvoaa. Programi e-pote obino imaju vie znaajki i bre pretrauju od veine web servisa za e-potu. Prije nego postavite program e-pote, bit e vam potrebne neke informacije od vaeg ISP-a: vaa adresa e-pote, lozinka, nazivi dolaznih i odlaznih posluitelja e-pote i jo neke pojedinosti. Ako ne elite preuzeti ili kupiti program e-pote, moete se registrirati na jednom od besplatnih web-servisa za e-potu kao to su Gmail, Windows Live Hotmail ili Yahoo! Mail. Ti servisi omoguuju vam provjeru e-pote putem web-preglednika s bilo kojeg raunala povezanog s Internetom - ak i s raunala koji pripada drugom vlasniku ili se nalazi na javnom mjestu kao, primjerice, u knjinici.

Adresa e-pote Kad se registrirate, od svog davatelja internetskih usluga ili web-servisa za e-potu

dobivate adresu e-pote. Adresa e-pote sastoji se od korisnikog imena (ne mora nuno biti pravo ime, ve nadimak koji odaberete), znaka @ i naziva ISP-a ili web-posluitelja e-pote - na primjer, netko@primjer.com.

2.2. Stvaranje e- maila Kao to obino pismo prolazi kroz razliite potanske lokacije tijekom svojeg putovanje, tako e-mail poruka prolazi kroz nizove raunala na Internetu prije nego doe do odredita. Jednom kad stigne na odredini e-mail posluitelj, poruka je spremljena u elektroniki potanski

sandui sve dok je primatelj ne otvori. itav taj proces moe trajati samo nekoliko sekundi, omoguujui tako brzo komuniciranje s ljudima diljem svijeta u bilo koje doba dana ili noi. Za slanje i primanje rabimo programe koje nazivamo e- mail klijenti. Postoje tekstualni; mutt, elm, pine, te grafiki od kojih su neki Microsoft Outlook, Outlook Express te Mozilla Thunderbird.

Slika 4. Mozilla Thunderbird [4]

Slika 5. Microsoft Outlook [5]

Slika 6. Outlook Express [6]

Kako bismo kreirali korisniki raun potrebno je odabrati eljenog pruatelja usluge; Tcom , Gmail, Iskon, Net, Msn, Hotmail, AOL, Yahoo i sl, ustupiti osobne podatke, odabrati korisniko ime i lozinku te slijediti korake i upute u stvaranju korisnikog raunNa primjeru Microsoft Outlooka:

1.korak

3.korak

4.korak POP3 je server za dolaznu potu, a SMTP je server za izlaznu potu. Smart Mail Transfer Protocol (SMTP) je protokol definiran 1982. god i definira nain prijenosa poruka izmeu dva udaljena terminala. Ovisno o provideru kojeg smo odabrali, sada je potrebno prilagoditi POP 3 i SMTP.

Advance settings- Mail server settings, uglavnom su portovi 100 i 25 stadardni za veinu providera.

Naravno, detaljne informacije kao i pomo pri koracima kreiranja rauna moemo dobiti od providera.

Slika 8. Iskon [8] Slika 7. Yahoo [7] Slika 9. Gmail [9]

2.3. Rad s e- potom

Slika 11. Primjer poruke e- maila [11]

1.

U okvir Prima upiite adresu e-pote najmanje jednog primatelja. Ako poruku aljete

nekoliko primatelja, adrese e-pote odvojite toka-zarezom (;).

U okvir Kopija moete upisati adrese e-pote sekundarnih primatelja - osoba koje trebaju biti upoznate s porukom, ali ne moraju nita poduzeti u vezi s njom. Oni e primiti istu poruku kao i osobe navedene u okviru Prima. Ako nema takvih primatelja, ostavite taj okvir praznim. Neki programi e-pote imaju i polje Skrivena kopija, koje vam omoguuje slanje poruka ljudima istovremeno skrivajui odreena imena i adrese e-pote od drugih primatelja. 1. U okvir Predmet upiite naslov poruke. 2. U velikom praznom prostoru napiite svoju poruku. Da biste poruci priloili datoteku, na alatnoj traci (smjetenoj ispod trake izbornika) kliknite gumb Priloi datoteku . Pronaite datoteku, kliknite je, a zatim kliknite Otvori. Datoteka e se pojaviti u okviru Privitak u zaglavlju poruke. E-mail attachment (hrv. prilog uz elektronsku potu) je raunalna datoteka koja se alje zajedno s nekim e-mailom ("priloena" je uz poruku). Datoteka moe biti poslana kao zasebna poruka, meutim, danas je ope prihvaeno da se alje kao dio poruke uz koju je priloena.

Slika 12. Datoteka priloena u poruku e- pote [12]

Uspjeli ste! Kliknite gumb Poalji da biste poslali poruku. Poruka do primatelja stie putem interneta.

Slika 13. Primjer poruke e- maila [13]

Svaka poruka koju korisnik eli poslati nekome trebala bi sadravati ove elemente:

adresu primatelja poruke; ona je ujedno i jedina koja mora biti napisana (To:) adrese primatelja "kopije" poruke; oni koji nisu direktno vezani uz sadraj poruke, ali trebaju znati da je poruka poslana - Carbon Copy (Cc:) adrese primatelja "slijepe kopije" poruke; primatelji koji e ostati nevidljivi za one koji su upisani u prethodna dva polja - Blind Carbon Copy (Bcc:)

kratak i jasan naslov poruke (Subject:) i sadraj poruke.

Kod pisanja poruke, najvanije je da je adresa napisana tono. Osnovno pravilo adresiranja elektronike pote jest da je svaki znak bitan. Poruka nee biti poslana ako i samo jedan znak bude pogreno napisan. Vano je napomenuti kako e-mail adrese nemaju razmaka u sebi! Dakle, za uspjeno slanje poruke jedino je vano tono napisati adresu primatelja dok ostala

polja mogu ostati neispunjena (Cc, Bcc, Subject i polje poruke). Nakon toga aktiviranjem naredbe Send poruka se alje.

2.4. Osnovne naredbe za rukovanje elekronikom potom Sve primljene i poslane poruke uvaju se u sljedee etiri mape: INBOX - pristigle e-mail poruke; ostaju ovdje sve dok ih ne pobriemo. OUTBOX - poruke spremne za slanje - naredbom SEND and RECEIVE poruke se alju primatelju. SENT ITEMS - pohranjene su sve poruke koje smo uspjeno poslali. DELETED ITEMS - sve mail poruke pobrisane u prethodne tri mape - tek kada ih ovdje obriemo nestaju zauvjek. E-mail poruke moemo pisati i dok nismo spojeni na Internet. Takva poruka ekat e u mapi OUTBOX, i im se uspostavi veza s Internetom poruka e biti odaslana mail posluitelju, potom e nestati iz mape OUTBOX i pojaviti se u mapi SEND ITEMS. Osnovne naredbe za rukovanje elektronikom potom: NEW MAIL - napravi novu poruku REPLAY - odgovori poiljatelju REPLAY ALL - odgovori svima (ako smo mi samo jedan od vie primatelja, mogue je odgovoriti svima koji su dobili istovjetno pismo) FORWARD - proslijedi primljenu poruku SEND AND RECEIVE - razmijeni potu - program alje napisanu potu te provjerava ima li nove pote DELETE - brisanje nepotrebnih poruka ADRESS BOOK - imenik, adresar

3. Prednosti i nedostaci e- maila

Prednosti e- maila:

Brzina Jedna od osnovnih karakteristika elektronske pote je u tome to omoguava brzinu ali upravo zbog te brzine i manju formalnost. Brzina kod elektronske pote znai gotovo trenutnu mogunost (re)akcije koja se mjeri u sekundama ili evl.minutama.

Brojne opcije Elektronska pota prua brojne mogunosti. Uz klasino itanje, spremanje i slanje tu su i mogunosti proslijeivanja/ forward, odgovaranja gostu-pojedincu i/li grupi gostiju, potvrda prijema poruke

Isplativost Uz brzinu kao gotovo nenadmanu prednost medija ne treba zanemariti ni isplativost. U odnosu na klasinu potu, a pogotovo cijene telefonskih razgovora, elektronska pota je znaajno jeftinija.

Interaktivnost Slijedea prednost elektronske pote, svakako je interaktivnost. Mogunost gotovo trenutnog odgovora/ feedback i askanja/ chat je neto to se niime do sada ne moe mjeriti te predstavlja gotovo nenadmanu prednost u odnosu na druge naine i medije glede doprinosa kvaliteti komuniciranja. Mogunost slanja na vie adresa Rije je o opciji koritenja raznih listi slanja/ mailing listi. Istu, jednom napisanu poruku, moe se automatski poslati odreenoj grupi pojedinaca/ tvrtki - gostiju te tako utedjeti dosta vremena i, samim time, novca. Preoputena komunikacija Spoj brzine i pisanog traga moe biti problematian pa ak u nekoj mjeri i opasan i to posebno u poslovnom svijetu. Stoga je dobro, ako je ikako mogue, kod zahtjevnijih situacija

priekati da poruka odstoji sat-dva, da se situacija sagleda i s drugih gledita kako bi se izbjegla mogua neprimjerena reakcija.

Nedostaci e- maila: Najvei nedostatak je to to je nemogue odjednom prebaciti sve poruke iz elektronikog potanskog sandueta na korisniki raun pa ih pregleda bez potrebe za prikljuivanjem na Internet,s obzirom da na korisnikom raunaru postoji Inbox folder,ve se on samo simulira putem Web stranica(svaka poruka zapravo predstavlja Web stranicu).Drugim rijeima,za vrijeme pregledanja elektronike pote korisnik mora itavo vrijeme biti prikljuen na Internet ,ime se nepotrebno troe telefonski impulsi.Takoer kako se svaka poruka formira kao zasebna Web stranica,prikaz poruka moe se odvijati prilino sporo, naroito ukoliko je mrea zaguena.S druge strane,kod klasinih sistema elektronike pote zasnovanih na POP3 ili IMAP protokolu,korisniku je dovoljno da bude prikljuen na Internet samo nekoliko sekundi(koliko traje prebacivanje poruka iz elektronikog potanskog sandueta u korisniki Inbox folder),nakon ega je poruke mogue pregledati bez potrebe za troenjem telefonskih impulsa.

4. Pravila pristojnosti- Netiquette

Rije "netiquette" dolazi od engleskih rijei "net" (mrea) i "etiquette" (pravila pristojnosti). To je skup ope prihvaenih pravila za ponaanje na Internetu koja se uglavnom odnose na koritenje e-maila, mailing lista,newsa i web foruma.

Budite umjereno duhoviti i emotivni. E-pota ne prenosi dobro emocije pa primatelj moe pogreno protumaiti va ton. Sarkazam je uglavnom rizian zato to ga primatelj moe doslovno shvatiti i uvrijediti se. Da biste prenijeli emocije, razmotrite upotrebu emotikona.

Razmislite prije slanja. Pisanje i slanje e-pote brzo je i jednostavno - ponekad prejednostavno. Dobro razmislite o sadraju poruke i izbjegavajte pisati kada ste ljuti.

Predmet poruke oblikujte jasno i nedvosmisleno. Samite sadraj poruke u nekoliko rijei. Osobama koje primaju velik broj poruka e-pote predmet slui da odrede koje su poruke vanije od drugih.

Piite kratke poruke. Poruke e-pote mogu, naravno, biti proizvoljne duljine, no e-pota namijenjena je brzoj komunikaciji. Mnogi nemaju vremena ni strpljenja itati vie od nekoliko odlomaka.

Izbjegavajte pisanje VELIKIM SLOVIMA. Mnogi to doivljavaju kao "vikanje" i smatraju iritantnim i uvredljivim.

Budite paljivi s povjerljivim i osjetljivim informacijama. Svaki primatelj poruku moe proslijediti drugima bilo namjerno, bilo sluajno.

5. Protokoli elektronike pote

Skup pravila kojima se propisuje ispravan nain djelovanja nekog sustava naziva se PROTOKOL. U svijetu raunala to su pravila koja definiraju kako nesmetano prenijeti podatke izmeu dva raunala (vora) u mrei. Definira postupke komunikacije; povezivanje, sinkronizaciju, verifikaciju i prijenos podataka izmeu procesa na istom raunalu ili na raunalima povezanim u raunalnu mreu. Osim navedenog, s gledita nadglednika, definira dijeljenje diskova meu raunalima mree, dijeljenje pisaa, elektroniku potu, distribuciju vijesti i druge usluge. POP3 - Post Office Protocol 3 (POP3) je vodea vrsta rauna e-pote na internetu. S POP3 raunom e-pote, vae poruke e-pote se preuzimaju na vae raunalo, a zatim se obino briu s posluitelja pote. Glavni nedostatak POP3 rauna je tekoa spremanja i prikazivanja vaih poruka na vie raunala. Isto tako, poruke koje poaljete s jednog raunala se ne kopiraju u mapu Poslano na drugim raunalima. IMAP - S Internet Message Access Protocol (IMAP) raunom imate pristup mapi pote na posluitelju pote i moete spremiti i obraivati potu bez preuzimanja na raunalo na kojem radite. Na taj nain moete koristiti vie raunala za pregledavanje svojih poruka,

neovisno o tome gdje se nalazite. IMAP vam moe skratiti vrijeme jer moete pregledati samo zaglavlja poruka e-pote od koga je poruka i koji je predmet a zatim odabrati za preuzimanje samo one poruke koje elite itati. Vaa pota sprema se na posluitelj pote, to je obino sigurnije budui da administrator pote ili davatelj internetskih usluga izrauju sigurnosnu kopiju pote. SMTP- Simple Mail Transfer Protocol , ne sadri informacije koje autoriziraju onog koji alje e-potu, (zato se sa anonimnih ulaza ne mogu slati poruke), za razliku od protokola POP3 s kojim se primaju poruke i koji koristi login i password da bi sa accounta skupio potu. Veina posluitelja "znaju" oba protokola, tako da se moe koristiti isti posluitelj i za slanje i za preuzimanje poruka.

6. Spam ili neeljena pota

Spam ili junk mail predstavlja za primatelja neeljenu elektroniku potu koja moe u velikom opsegu zatrpati njegov elektroniki sandui za primanje poruka, koja je uz to i bezvrijedna i nenaruena pota. Neki njegovi oblici su lane privatne poruke koje mogu voditi do pornografskih sadraja, proizvodi za koje primatelji nisu imali interesiranja, reklame itd. Ukratko reeno, spam je poruka koja se alje primatelju bez njegovog doputenja, a koje vrlo esto sadre i prijevaru. Pod spamom obino podrazumijevamo poruke marketinkog karaktera, gdje nepoznati poiljatelj nudi svoje usluge. Naalost, velik broj takvih poruka nije samo "gnjavaa" za primateljev sandui nego je i potencijalna opasnost, jer poruka moe biti zaraena virusom, spyware-om ili nekim drugim malicioznim kodom, te je najbolje takve poruke pokuati sprijeiti programima koji tite od spama. Ako ipak uspiju pronai put do raunala, preporuka je da ih se trajno obrie bez otvaranja. Spam je dobio ime po skupini Monty Python koja je reklamirala mesnu konzervu nazvanu Spam. Primatelji spama obino iz nekih razloga i klikaju na linkove koje im se nude u spamu, najei razlozi za to su znatielja ili "dosada". Najneugodniji oblici spama su pornografija, hipoteke i zajmovi, ulaganja, nekretnine, raunala itd.

Slika 14. E-mail folder sa spam porukama [14]

7. Zakljuak

Komunikacija putem Web-a sve vie nadopunjuje i zamjenjuje druge naine komuniciranja. Do prije nekoliko godina, jedan od uestalijih naina komuniciranja izmeu osoba koje dijeli vea geografska udaljenost, bio je putem pote kojoj je bilo potrebno nekoliko dana, ak i tjedana, da doe na odredite. Danas, koritenjem elektronike pote, vrijeme prijenosa informacije, smanjuje se na samo nekoliko sekundi. Naravno, Web komunikacija nije mogua bez raunala, programa i protokola. Napretkom tehnologije, poveava se brzina i sigurnost Web komunikacije. Napretkom se takoer poveava i koliina dobrih i loih informacija koje se trenutno nalaze na dohvat ruke. Predstavlja vrlo brz i jeftin nain komuniciranja izmeu korisnika diljem svijeta. Korisnik treba paziti i provjeravati svoju e-mail potu , kako bi se sauvao od raznih virusa koji su danas veoma prisutni i naravno od spam-a odnosno neeljene pote. U Hrvatskoj, svim studentima i uenicima srednjih i osnovnih kola, omoguen je ovaj nain komunikacije. Kako je za uenje, zabavu i donoenje pravih poslovnih odluka potrebna gotovo trenutna razmjena informacija, pretpostavka je, da je komunikacija putem Web-a potrebna u sadanjosti i u budunost.

8. Literatura

1. http://www.pannoniantourism.hu/htmls/gradivo.html?gID=232&ID=502 2. http://windows.microsoft.com/hr-HR/windows-vista/Getting-started-with-e-mail 3. http://www.zbrdazdola.com/infobible/internet/email.htm 4. http://www.biznisvodic.net/internet/generalno-servisi/1873-internet-servisielektronska-posta ( napravio: Kreativni Web- centar) 5. http://www.vrsa.pgsri.hr/II-razred/II-Predavanja/2.PDF-Internet-Elektronickaposta/2.4.Elektronicka-posta.pdf 6. http://web.vip.hr/nvareski.vip/diplomski/email.htm 7. http://pdisni.wordpress.com/2011/09/18/obuka-e-mail-pravilno-pisanjeelektronske-poste/ ( Pedagoko drutvo informatiara Srbije PDIS Ni) 8. http://www.pfri.uniri.hr/~msucur/e-mail1.pdf

Svi linkovi su preuzeti 3.11.2011.