PREHRAMBENO TEHNOLOKI FAKULTET SVEUILITA J. J.

STROSSMAYERA U OSIJEKU

OSIJEK, 2005.

SADRAJ

1. Uvod....2 2. Sastav meda....3 3. Svojstva meda......5 3.1. Kristalizacija......5 3.2. Vrenje...5 4. Med u ljudskoj prehrani.......6 5. Pele......7 6. Vrste meda.......10 7. Ekoloko pelarenje....13 7.1. Osnovni principi eko-pelarenja.....14 8. Pravilnik o ekolokoj proizvodnji ivotinjskih proizvoda.18 9. Pelarska proizvodnja..19 10. Zakljuak..27 11. Literatura..28 11.1. Popis knjiga i web stranica..28 11.2. Pravilnici28

1. UVOD

U prirodi postoje dva izvora slatkih sokova iz kojih pele proizvode med: nektar i medljika (medena rosa).

Nektar je slatki sok koji izluuje medonosno bilje iz posebnih lijezda nektarija. One se obino nalaze u cvijetu biljke. Kemijski sastav nektara kao i koncentracija eera u njemu, razliit je i ovisi o vrsti medonosnog bilja. Med proizveden od nektara naziva se cvjetni med.

Medljika (medna rosa) je slatki sok koji izluuju razne vrste lisnih ui. Med proizveden od medljike naziva se med medljikovac. Pele skupljaju slatke sokove u prirodi i donose ih u konicu u svom usnom mjehuru. U usnom mjehuru (ustima) pele nektar se mijea s tvarima koje pela lui iz svojih lijezda. Po dolasku u konicu pela sakupljaica predaje skupljeni nektar mladim pelama hraniteljicama, ije lijezde imaju veu sposobnost da pretvaraju sloene eere u jednostavne eere. Daljnji postupak sastoji se u tome da pele odlau nektar u elije saa, ali samo do polovice elije kako bi suvina voda iz nektara to prije isparila, istovremeno pod djelovanjem fermentacije poveava se

koncentracija eera u nektaru to kroz neko vrijeme dovodi do zgunjavanja nektara i njegovo pretvaranje u med.

Nema pele koja proizvodi lo med, lo med rezultat je loeg pelara!

2. SASTAV MEDA

Glavni sastojci meda su eer (oko 76%), voda (oko 18%) i ostalo (oko 6%). Osnovnu karakteristiku medu daju eer, a ostali dijelovi koji se u medu nalaze u manjim koliinama presudni su za razliku izmeu raznih vrsta meda (boja, aroma, okus).

eer se u medu sastoji od tri vrste eera:

Voni eer ( fruktoza ili levuloza ), kojeg u medu ima najvie, oko 41% Groani eer (glukoza ili dekstroza), oko 34% Obini eer (trani ili saharoza) kojeg ima najmanje 1-2%

Meusobni omjer raznih vrsta eera u medu zavisi o izvoru, odnosno cvjetnoj pai, a donekle i o enzimu invertrazi koji rastavlja obini eer na groani i voni. Taj se enzim ve nalazi u cvijetu iz kojeg pele sakupljaju nektar, ali je prisutan i u samom organizmu pele. Zreo med nema vie od 2% obinog eera, zato jer enzim invertraza rastavlja obini eer na jednostavne eere. Enzim

invertraza nastavlja svoje djelovanje u medu i poslije vrcanja, ako grijanjem meda ili kakvim drugim postupkom nije bio uniten, tako da stajanjem med zori, tj. ima sve manje obinog eera.

Ostali sastojci meda, njih oko 6% su dekstrini, minerali, proteini, kiseline i vitamini.

Njihov je omjer u sastavu meda vrlo razliit u pojedinoj vrsti.

Minerali su vrlo vani za rast i zdravlje ljudskog tijela. Poznata je vrijednost eljeza kod stvaranja krvi ili pak kalcija za izgradnju kostiju. Med uglavnom sadri sljedee minerale: kalij, sumpor, kalcij, natrij, fosfor, magnezij, silicij, eljezo, mangan, bakar.

Proteini, kao sastavni dijelovi biljaka u med dolaze iz nektara i peluda.

Kiseline koje se nalaze u medu su uglavnom jabuna i limunska, a vitamina ima u vrlo malim koliinama. U medu su pronaeni: Vitamin C i neki vitamini B kompleksa .Koliina vitamina u medu ovisi o biljci s koje pele sakupljaju nektar , o zrelosti meda, o peludu u medu. Ta mala koliina dobrodola je nadopuna unosu vitamina u svakodnevnoj prehrani. U medu su jo pronaena i eterina ulja koja mu daju karakteristinu aromu. No, te su tvari vrlo labilne i lako ishlape grijanjem meda.

3. SVOJSTVA MEDA

3.1.Kristalizacija

Nastane kad groani eer ne ostaje vie tekui u medu, nego se pretvara u vrstu tvar, kristale. Kristalizacija zahvaa samo jedan sastavni dio

meda, dekstrozu. Drugi dio levuloza, i dalje ostaje u tekuem stanju i tvori tanki tekui sloj oko kristala dekstroze. Kristalizirani med dobiva neku slinost s krutim eerima pa se zato i naziva ueereni med. Takav med mijenja i boju i okus. Kristalizacija ovisi o stupnju koncentracije eera u medu i omjeru groanog i vonog eera. to je vie groanog eera, a manje vonog, kristalizacija je bra i jaa i obrnuto. Med se u novom, mladom sau sporije kristalizira, a u starom ili vrcani bre.

3.2. Vrenje

Mogunost kristalizacije je manja, to je sadraj vode u medu vei. Gui je med zasieniji groanim eerom i zato skloniji kristalizaciji. Za vrenje vrijedi upravo suprotno pravilo. to je med rjei to je skloniji vrenju. Med I. klase ne smije imati vie od 20% vode u sebi. Taj se postotak inae kree izmeu 13% i 21%, ve prema vrsti meda i stadiju zrenja. Zato je vrlo vano da se med iz konica ne vadi prerano, dok nije potpuno poklopljen.

4. MED U LJUDSKOJ PREHRANI

Industrijska proizvodnja eera zadovoljila je sve vee potrebe ljudi, koje pak proizvodnja meda nije mogla, pa je tako potisnula potronju meda na tetu ljudske potrebe.

Obini eer ili saharoza je disaharid i tijelo ga najprije pomou enzima rastavlja na groani eer (dekstrozu) i voni (levulozu), tj. invertira ga. Budui je med ve prirodni invertni eer na ga organizam ne treba rastavljati. Med je probavljiviji i zato pogodniji za ljudski organizam, a osobito za malu djecu koja su osjetljivije probave, za bolesnike i starije ljude.

Dokazano je i da organizam zadrava u sebi vie kalcija dobivenog u hrani, ako se obini eer zamijeni medom, a isto vrijedi i za magnezij. Med, pomae i u stvaranju hemoglobina u krvi.

Vitamini, proteini i neke druge tvari, iako ih u medu nema mnogo, ipak daju prednost medu u ljudskoj prehrani. Osim za ljudsku hranu med se koristi i u kozmetici, u medicini, kao antiseptik za rane, za izradu nekih mirisa itd. Takoer treba spomenuti i proizvode pelinjih aktivnosti kao to su vosak, pelud, matina mlije, propolis, koji sami ili kombinaciji sa medom postaju ne samo vrijedne namirnice, nego se koriste i u medicinske svrhe. Tako se npr. propolis koristi u narodnoj medicini za lijeenje gnojnih rana, opekotina, uljeva, bradavica itd. Pelud, bogat korisnim tvarima djeluje protiv slabokrvnosti, normalizira rad probavnih organa, popravlja apetit i radnu sposobnost, sniava krvni tlak, te poveava koliinu hemoglobina u krvi.

5. PELE
Pele med proizvode na isti nain najmanje 150 milijuna godina. Njima je med zaliha za duge zimske mjesece kada cvijee ne cvjeta i stoga ne proizvodi biljne sokove. To je jedini kukac koji proizvodi hranu koju jedu i ljudi.

Pela, inae, ima tri para nogu, etiri krila, alac i poseban trbuh koji zadrava biljni sok. Njihov uspjeh u ivotinjskom carstvu je obilat zbog primjene njihovih proizvoda u kemiji: med, vosak, otrov, propolis, peludni, i matinu mlije .

Maticu zovemo kraljicom pela, ali kao i svaka kraljica ona se najprije mora izboriti za taj poloaj. Nakon 17 dana od poloenog jajeta mlada matica izlazi iz matinjaka i njezin prvi zadatak je da pronae ostale matinjake u konici i ubije matice u njima prije nego to se izlegu. Ukoliko u tome ne uspije dolazi do borbe matica u konici dok ne ostane samo jedna. No to nije kraj jo mora izletjeti iz konice na oplodnju s trutovima i sretno se vratiti u konicu. Kada matica pone polagati jaja u konici postaje neosporna vladarica konice. Uvijek je okruena pelama pratiljama koje se brinu o svojoj kraljici, iste ju hrane i tite od opasnosti. Njezin jedini zadatak postaje polaganje jaja o emu i ovisi opstanak pelinje zajednice.

Postoji narodna izreka: " Lijen kao trut." to nas navodi na zakljuak da trutovi u konici ne rade nita. No je li to zaista tako?

Trut je mujak pele i on ima vanu ulogu u ivotu pelinje zajednice. Razvoj liinke truta je najdui i traje 32 dana. Mladi trutovi izlaze iz elija saa koja su ira i vea nego kod pela radilica, te je i on vei i deblji od ostalih pela. Trutovi nisu sposobni da se sami hrane ve ih hrane pele, osim to ih hrane vode brigu o njima, iste ih i paze, a kad postanu spolno zreli izlaze po prvi put iz konice na tzv. orijentacijski let. Za lijepih toplih i sunanih dana bez vjetra trutovi izlaze iz konica i okupljaju se na jednom mjestu u zraku. Na to mjesto dolazi i matica na oplodnju, ali oplodit e ju samo najbri od njih. Nakon oplodnje trut umire, a matica se vraa u konicu. Postoji miljenje da nakon to se oploena matica vrati u svoju konicu, pele izbacuju sve ostale trutove iz konice, jer im vie nisu potrebni. Trut izvan konice brzo umire jer nije sposoban da se sam hrani.

No, nije to ba uvijek tako. Hoe li pele izbaciti trutove ili ne ovisi o tome kakva je situacija u pelinjoj zajednici. Ako je godina loa i nema dovoljno hrane pele se ponaaju vrlo racionalno i svi koji u zajednici nisu neophodni bit e izbaeni iz nje da bi ostali imali anse za preivljavanje. U godinama kada pae i nektara ima dovoljno u konici, te je zajednica jaka, trutovi ostaju u konici cijele godine. Njihova je uloga tada odravanje topline zajednice, a smatram da njihovo prisustvo u konici djeluje umirujue na ostale pele.

Radilica je takoer enka, ali njezini su jajnici zakrljali i nije sposobna za reprodukciju. Razvoj matice i pele je do treeg dana ivota liinke isti. Pele liinke do treeg dana hrane matinom mlijei (koju smatramo visokovrijednom hranom),a nakon toga odrede 10 - 20 najbolje razvijenih liinki koje e postati matice. Njih nastavljaju hraniti matinom mlijei, dok ostale liinke nadalje hrane nektarom i peludom. Nakon 10-tak dana zatvore poklopce saa sa leglom i nakon 21 dana od jajeta iz elije saa izlazi mlada pela. Odmah po izlasku oko nje se okupljaju starije pele i iste ju i hrane. U konici svaka pela prema svojoj starosti obavlja odreen posao, pa tako razlikujemo:

pele hraniteljice (0-3 dana starosti) - hrane mlade pele i leglo pele graditeljice (3-10 dana starosti) - grade sae (lue vosak i matinu mlije) pele istaice (10-15) iste konicu iznosei trunje i mrtve liinke ili pele, te lepeui krilima na ulazu u konicu ubacuju zrak u konicu, ime u konici stalno odravaju potrebnu temperaturu (oko 25 C) pele straarice (15-20 dana starosti) - uvaju konicu od neprijatelja pele radilice (20 dana do kraja ivota) donose u konicu nektar, pelud, propolis i vodu.

Prema potrebi pele preuzimaju odreene poslove i prije tog roka.

6. VRSTE MEDA

Bagremov med je izrazito svijetao, ugodnog mirisa i blagog okusa. Ubraja se u najcjenjenije vrste meda. Pomae kod nesanice, umiruje previe nadraeni ivani sustav i otklanja posljedice nagomilanog stresa. Mjesecima ostaje u tekuem stanju. Bagremov med dobar je za umirenje, kod vrtoglavice, nesanice i slinih smetnji. Preporuuje se uzimanje sa ajem od kamilice jer tako pojaava djelovanje meda i aja. Preporuuje se uzimanje naveer prije spavanja.

Med

kestena

je

taman,

prepoznatljivog

mirisa

izrazito

karakteristinog gorkog okusa. Povoljno djeluje na cjelokupni probavni sustav. Preporuuje ga se konzumirati za lijeenje probavnih organa. Ima izvanredno djelovanje u oporavku kod utice, poslije operacije ui i sl.

Lipov med je bistar, gotovo proziran, ugodnog mirisa i blagog okusa. Donosi olakanje kod prehlada, upala dinih i probavnih organa, te nekih bubrenih oboljenja. Neizmjerno znaenje ima u izbacivanju tetnih tvari iz organizma jer pospjeuje metabolizam. Med od lipe smiruje greve, primjenjuje se protiv bubrenih bolesti. No, treba napomenuti da se ne smije davati osobama koje pate od bolesti srca i krvnih ila, to isto tako vrijedi za aj od lipe.

10

Kaduljin med koristi se protiv prehlada jer omoguuje lake izbacivanje sluzi iz dunika i bronhija, pa i iz eluca i jednjaka. Tako se bolesnik bolje osjea, te mu se vraa apetit. aj s medom od kadulje ne smije se uzimati vru, ve mlak.

umski med je vrlo taman, osebujnog mirisa i okusa. Naglaeno bogatstvo mineralnih tvari (eljezo) podie razinu hemoglobina u krvi, poveava snagu srca i izdrljivost krvnih ila, te otpornost imunog sustava. Preporuuje se djeci, trudnicama i starijim osobama. umski med - med od medljike jo se zove i medljikovac. Razlikujemo umski med od bjelogorice i crnogorice.

11

Livadni med je pelinjom strpljivou skupljeno bogatstvo cvjetne livade. Snagom raznovrsnih sastojaka povoljno utjee na djecu u razvoju, starije osobe, kao i sve one kojima je potreban oporavak i dodatna energija. Preporua se svakodnevna primjena. Livadni med je med od raznog livadnog cvijea. Pa mu je prema tome i djelovanje iroko. Preporuuje se u dnevnoj prehrani, djece i starijih osoba. Sudei prema koliinama livadnog meda livade su znaajna paa za sve pele.

Suncokretov med je jantarno ut, prepoznatljivog mirisa i okusa. Blagotvorno djeluje na dini sustav, a zbog svojih jedinstvenih sastojaka povoljno utjee na regulaciju razine masnih kiselina u organizmu. Vrlo se brzo kristalizira u obliku krupnih hrskavih kristala.

Med od lavande u aju od kamilice, metvice ili pelina smiruje organizam, koristi se protiv nadutosti i pospjeuje mokrenje. Dobro djeluje protiv migrene i vrtoglavice i preporuuje se onima koji boluju i od bolesti srca i krvnih ila.

Med divlje trenje osvjeavajueg je mirisa i prepoznatljivog okusa. Sakupljen za prvih toplih proljetnih dana u sebi nosi snagu i svjeinu proljetnog sunca. U pukoj medicini se koristi za osvjeavanje i jaanje srca i krvnih ila. Med od voaka u naim se krajevima obino ne vrca jer ga pele gotovo u cijelosti potroe za razvitak legla.

12

7. EKOLOKO PELARENJE

Mnogi strunjaci tvrde da bi svaki med po svojoj kvaliteti bio med, tj. da je ist jer potjee od biljaka i cvijea, a da mu se ne dodaju strane tvari. Pela, ako se i otruje sa zatitnim sredstvom, ona ugiba, pa tetna/otrovna supstanca ne dospijeva u konicu i med. Postoje i strunjaci koji tvrde da ni jedan med danas nije ist. Odnosno, da ne moe biti ist zbog zagaenja zraka i kiselih kia koje svuda padaju. injenica je da insekticidi ne ubijaju svaku pelu. Zatitna sredstva postupno gube svoju toksinost i uvjetuju razliita subletalna oteenja. Takve pele, koje su oteen fiziki ili kemijski, vraaju se u konicu i sa sobom unose ostatke kemijskih sredstava. Ta kemijska sredstva su tetna i za ovjeka. U konicu ulaze tetne rezidue, odnosno u pelinje proizvode, i to ne samo zbog suvremenih agrotehnikih mjera, nego kao i posljedica zagaivanja u prometu sa tekim metalima (olovo, kadmij) te industrijskih zagaenja. Lokaciju za pelinjak i pau treba odabrati tako da bude na mjestu koje je dovoljno udaljeno od takvih zagaenja. Moramo i primijeniti i razmiljati o primjeni onakvih naina rada uz iju emo pomo obraniti pele od bolesti i tetoina i to na takav nain da zdravlje pelinje zajednice ne bude upitno, te da se u pelinjim proizvodima ne nau nikakve rezidue. Med proizveden po ekolokim principima pelarenja nije jednak komercijalnom medu. Eko-med je on zaista ist i zdraviji, pa postoji opravdana potreba trita za takovim medom.

13

7.1. OSNOVNI PRINCIPI EKO-PELARENJA

Postoje etiri osnovna principa eko-pelarenja, a to su:

izbor odgovarajueg mjesta za pelinjak, odnosno odgovarajui izbor pelinje pae odgovarajua pelarska tehnologija odgovarajua zdravstvena zatita pela bez rizika propisno rukovanje, obrada i skladitenje pelinjih proizvoda

Izbor pelinje pae

Uspjenost pelarenja ovisi o odabiru odgovarajue pelinje pae. To je ona pelinja paa koja pored vlastitih potreba osigurava za pelinju zajednicu vie nektara i peludi i to po mogunosti kontinuirano. Kod eko-pelarenja uz to je potrebno da pano podruje bude zatieno od kemijskih zagaivaa. Takva se podruja nalaze u umama, u zatienim podrujima, rezervatima i na zemljitima gdje se uzgaja tzv. zdrava hrana.

Kada pelar pronae mjesto za svoj stacionarni ili selei pelinjak tada ga obiljei na zemljopisnoj karti i to poalje u nadleni dravni kontrolni centar. U centru se zahtjev razmotri te se moe prihvatiti pelarov prijedlog ili ga se eventualno moe zatraiti da potrai bolje mjesto za ekoloko pelarenje. Moraju biti iskljuene sve poljoprivredne povrine bilo da su one ratarske, voarske ili povrtlarske te se mjere odgovarajui parametri za prepoznavanje opasnosti od prometnog ili industrijskog zagaenja. Odravanjem i obiljeavanjem odgovarajueg izolacijskog pojasa (udaljenosti) pelar se zatiuje od oneienih podruja.

14

Osnovu za izraunavanje te izolacijske udaljenosti ini mjerenje radijusa kretanja pela letaica od konice do pae. Na udaljenost do koje e pele maksimalno letjeti na pau utjee nektarska sposobnost pae, smjer vjetra i razjedinjenost terena. Pele su po prirodi racionalne ivotinje te posjeuju pau koja je prisutna u velikoj koliini, onu koja ima veu koncentraciju eera u nektaru i/ili tei pelud. Pele nerado lete uz brda, a u sluaju jaeg vjetra prekinu izlet. Prosjeni promjer izolacijskog pojasa je 2 km (zakonska odredba).

Odgovarajua tehnologija pelarenja

Prednost ini koritenje suvremene opreme, ali u biolokom pelarenju od toga je vaniji odnos pelara prema pelama.

Osnovne znaajke pelara su: motri zajednicu i ponaanje pela na letu te poznaje dobro stanje u konici i bez estog otvaranja konice. Sve nepravilnosti ili promjene dobro oko moe otkriti prema stanju u letu. Konice moraju biti postavljene na odgovarajua postolja u poluhlad na mjesta koja su zatiena od vjetra sa letima okrenutima prema istoku. Izmeu konica mora postojati udaljenost oko 1 m (po tom pitanju situacija nije povoljna na pokretnim pelinjacima). Ispravno je konice postaviti to blie pai. Ako imamo razliitu visinu terena, tada konice smjetamo to blie dnu brijega da bi se pele sa teretom vraale u konicu nizbrdo.

Potrebno je osigurati trajno i tempirano higijensko pojilo. Pri selidbi je potrebno vrlo oprezno rukovati sa konicama i pelama u njima radi to manjeg uzrujavanja i stresa.

15

Zdravstvena zatita pela bez opasnosti

Pele treba zatititi od bolesti i tetoina. Ovu zatitu je potrebno rijeiti lijekovi, sredstva i metode koritenja pri lijeenju ne kode ni pelarima niti potroaima meda.

Pretpostavlja se da su tzv. selekcionirani lijekovi samo toliko selektivni koliko pelama vrlo malo nakode za razliku od parazita, za ije unitenje je namijenjeno. Postoje znatne razlike izmeu lijekova u djelovanju, koncentraciji, koristi i teti koju ine. Razlike proizlaze u prvom redu iz letaliteta pojedinog sredstva, a u drugom redu u brzini razgradnje.

Meu lijekovima protiv varoe najotrovnije je kumafos (Perizin) kao sredstvo na bazi fosforiziranih estera. Aktivna supstanca u Bayvarolu je jedan piretroid koji kod ovjeka izaziva "samo" proljev.

Mobilnost je svojstvo koje ukazuje na brzinu prelaska odreenog sredstva , koje se otapa u lipofilnim supstancama (topivima u mastima), iz voska u med do trenutka vrcanja.

Za lijeenje varoe biopelari ne smiju, iz sigurnosnih razloga, koristiti preparate sa lipofilnim svojstvima. Jedino ih mogu koristiti za testiranje prisutnosti/zaraenosti varoom prije uzimanja. Ako je rezultat testiranja pozitivan, pelaru je dozvoljeno koristiti bilo koji registrirani lijek, jer je ipak osnovna zadaa pelara da ne dozvoli propadanje pelinje zajednice. Do nestanka lipofilnih lijekova iz voska pelar nee svoj med deklarirati kao ekoloki proizvod.

16

Preparati koji se u ekolokom pelarenju koriste u borbi protiv varoe su na bazi eterinih ulje i trava. Osim ovih preparata preostaje nam jo nekoliko organskih kiselina kao to su oksalna i mravlja. Postoje i specijalni preparati na bazi ljekovitog bilja (Origo-Stim).

Moemo zakljuiti da sve neprirodne tvari eko-pelari koriste samo u sluaju nude, a nikada u preventivne, odnosno profilaktike svrhe. U ekolokom pelarenju preventiva znai osigurati pelama dobre, kvalitetne ivotne uvijete.

Pravilno rukovanje pelinjim proizvodima

Pravilna rukovanja pelinji proizvodima podrazumijevaju sve postupke od vaenja iz konice preko konfekcioniranja, pakovanja distribucije i prodaje. U ekolokom pelarenju nije primjereno maksimalno izvrcavanje, tj. ostavljanje zajednice bez zalihe meda i peludi. Slinu ravnoteu potrebno je uspostaviti i pri proizvodnji voska, matine mlijei i pelinjeg otrova. Neispravno je vrcati okvire sa leglom. To se prvenstveno odnosi na konice bez matine reetke. Pravilima ekolokog pelarenja regulirani su izgradnja i pravilna upotreba mjesta za vrcanje i kvaliteta opreme koja se pri tome rabi.

Konani proizvod podlijee strogom laboratorijskom nadzoru. Obiljeje eko-proizvod dobije se samo u sluaju ako rezultati kontrole iskljuuju prisutnost ostataka zatitnih sredstava, antibiotika, industrijskog eera i bilo koje druge strane tvari.

17

8. PRAVILNIK O EKOLOKOJ PROIZVODNJI IVOTINJSKIH PROIZVODA

Ovim Pravilnikom se takoer definira ekoloka proizvodnja meda. Poslije prijelaznog razdoblja u vremenu od godinu dana, odreuje se status ekoloke proizvodnje , ako su zadovoljeni uvjeti stanja u konicama i kakvoa okolia.

Pri osnivanju pelinjaka u uvjetima ekoloke proizvodnje mora se voditi briga o:

da se osigura dovoljno hrane za pele da je pelinjak postavljen tako da u promjeru 2 km od pelinjaka nektar i pelud potjeu od poljoprivrednog bilja iz ekoloke

proizvodnje ili od prirodne vegetacije koja nije tretirana kemijskim sredstvima, odnosno manji promjer ako postoji prirodna zatita podruja ispae, to potvruje nadzorna stanica da postoji dovoljna udaljenost od bilo koje proizvodnje koja je izvor oneienja okolia kao to su npr. gradski centar, industrijska zona, autoput i sl.

Navedeni uvjeti ne odnose se na vrijeme kada nema vegetacije ili kada pelinja zajednica miruje.

18

9. PELARSKA PROIZVODNJA

Proizvodnja vrcanog meda

Za taj posao potrebno je odabrati sunan da kada je temperatura izmeu 20 i 25C, kako bi rijetki med lake vrcali, a izletnice bile izvan konice. Vrcati se smije samo zreli med, odnosno kada je poklopljeno oko 2/3 povrine okvira medom, jer tada med sadri manje od 20% vode. Ako je sadraj vode u medu vei moe biti potaknuto vrenje i kiseljenje uskladitenog meda. Zrelost meda lake je postii u LR nego u A konicama.

Pripreme za vrcanje

Nektar koji je unesen u sae jo nije zreo med. Tu slatku tekuinu pele tek trebaju preraditi u med. U konici nektar produava zriobu, a da li je med zreo, prepoznaje se po tome to je sae s medom poklopljeno za oko 50-75% s obje strane. No, moe se dogoditi da i zreo med nije svaki put poklopljen jer stranice saa zbog slabe pae nisu sasvim ispunjene. Ako takav okvir s medom drimo u rukama pljotimice prema zemlji, ustanovit emo da li je med zreo. Ispadaju li kapljice meda iz saa bez ikakvog zamaha, znai da med nije zreo i da se mora jo ekati. No, ako med ne curi, mogu se uzima ti okviri za vrcanje.

Iznimku ini med medljikovac. Kada se radi o ovoj vrsti meda, onda ne treba ekati da med bude poklopljen. Ovaj med se mora vrlo esto vrcati jer se inae skruti u sau pa ga je nemogue izvaditi.

19

Med se ne smije vrcati iz saa u kojem se nalazi leglo, pogotovo dok je nepoklopljeno. Za vrijeme jakih paa ponekad se dogaa da se na nekom okviru nae tek manja koliina poklopljenog legla, a oskudica je prostora za unos novog nektara. U tom sluaju preporua se da se takvi okviri stave u medita. Prieka se dok leglo izae, a zatim se vri vrcanje.

Kada se ustanovi da je u veini konica med zreo, tj. da je to vie poklopljen (osim ako se radi o medu medljikovcu) treba pripremiti sve to je potrebno. Treba voditi rauna da pele imaju dovoljno praznog saa za unos nektara jer bi inae prinos podbacio.

Oduzimanje okvira s medom

Ne smije se propustiti vrijeme za pravovremeno oduzimanje i vrcanje meda. Za vrijeme glavne pae potrebno je paziti na unos nektara i zrenje meda u konicama. Isto tako se ne smije preuraniti, jer nezreo med nije ni za domau upotrebu, a pogotovo ne za trgovinu. Da se ne bi preuranilo ni zakasnilo, potrebno je ee pregledavat medita i to pred veer. Nije potrebno pregledavati sve okvire u meditu, nego samo jedan krajnji i srednji okvir. Tako e se vidjeti koliko su popunjeni i koliko je povrine saa poklopljeno. Potrebno je voditi rauna od kojih biljaka potjee med.

Ne bi se trebalo ekati poklapanje sae iznad meda, ako se radi o nekoj crnogorinoj medljici (medljikovac), nego ga vrcati im se vidi da pri pregledu ne kaplje iz sae. Ako je unos od cvjetnih vrsta biljaka, iznimno je vano da med bude potpuno zreo.

20

Ako se radi o slaboj a dugotrajnoj pai, onda se u istom meditu moe nai osim potpuno zrelog meda i kapljice tek unesenog nektara na istom okviru. Kada imamo takvu situaciju onda je potrebno odabrati okvire s potpuno zrelim medom i njih oduzeti, a na njihovo mjesto staviti druge prazne izmeu okvira s jo nezrelim medom. Veliki znaaj ima veliina okvira i tip konice.

Prilikom oduzimanja okvira potrebno je voditi rauna o dobu dana kada je najbolje vaditi okvire s medom za vrcanje. Svako uznemiravanje pela, posebice za glavnih paa, ometa njihov rad. Zbog toga moe doi do opadanja prinosa meda. Pele e itavog dana raditi slabije to e uzrokovati smanjenje prinosa, ako ih se uznemiruje u prije podnevnim satima. Vrijeme koje se preporua za oduzimanje okvira sa medom za vrijeme glavne pae je oko 17-18 sati.

Najbolje je izvaene okvire s medom i pelama staviti u prvu okvirnjau da se pele nasiu meda. Dok se posljednji okvir izvadi iz medita, dotada su se pele na prvom izvaenom okviru nasisale meda. Nakon toga najprije se vadi prvi izvaeni okvir iz okvirnjae i pele se s njega stresu nazad u konicu. Nasiene pele se vie ne vraaju na okvir na kojem su bile. Pele su site i ne bodu pa se moe lako raditi bez upotrebe dima. Stresu se laganim udarcem desne ruke po lijevoj u kojoj se dri okvir. Manja koliina pela koja zaostane na okviru omete se nekom mirisnom travom. Osim travom, pele se jo ometaju i guim perom koje je prethodno umoeno u istu hladnu vodu u koju je usuto malo vinskog octa (taj miris odbija pele da ne bodu). Za svaku konicu je potrebno imati posebno pero, ako je na pelinjaku bilo pelinjih zajednica koje su zaraene opakom gnjiloom legla.

21

Preporuljivo je da se na mjesto oduzetih okvira za vrcanje stave prazni da se pele ne bi dva puta uznemirivale. Ako u pelinjaku ima neke zarazne bolesti, tada se ne smiju mijeati okviri iz raznih konica. Potrebno je najprije izvrcati iz zdravih, pa tek potom iz zaraenih ili sumnjivih na zarazu. Med iz takvih konica se ne smije mijeati.

Moe se dogoditi da na jakoj pai dio plodnih okvira bude ispunjen medom. U tom sluaju matice nemaju mjesta za odlaganje jaja. Ako bismo tako ostavili, dolo bi do znatnog slabljenje pelinje zajednice, to bi se negativno odrazilo u sljedeoj godini. U ovakvoj situaciji potrebno je okvire s mnogo meda a malo poklopljenog legle prenijeti u medini dio konice, a na njihovo mjesto staviti druge okvire sa pravilno izgraenim saem (ako ih nema onda sa satnim osnovama). Kada iz tih premetnutih okvira cijelo leglo izae, potrebno je i njih sljedei put izvrcati. Postupit emo jednako ako sa u ploditu nalazi med koji nije dobar za zimovanje pela (repiin med ili med medljikovac od kojeg pele obole, dobiju griu i uginu).

Upotreba bjealice. To je spravica koje pele udalji iz punih medita. Bjealica se stavi u otvor na poklopcu koji se nalazi ispod krova konice. Poklopac sa umetnutim bjealicama stavi se izmeu plodita i medita oko 2 dana prije uzimanja meda. Pele ponekad ostave medita ve nakon 12 sati, a ponekad to moe trajati i do 48 sati. Sve ovo zavisi o vremenu i jakosti pelinje zajednice. Bjealica se uvijek stavlja u veernjim satima (nikada u jutarnjim, jer bi se pri veim vruinama pele mogle uguiti). Medite se poklopi drugim poklopcem. Pele na ovaj nain vrlo brzo osjete da su bez matici i odmah se ponu provlaiti kroz bjeilicu. Pele se ne mogu vraati, pa se medite postepeno oslobaa. Prilikom oduzimanja okvira iz medita nakon 48 sati, moe se nai jo poneto pela pri dnu sredinjih okvira. One se mogu lako oistiti i bez upotrebe dima.

22

Okvirnjaa za prijenos okvira. Slui za prijenos punih okvira s medom od pelinjaka do prostorije za vrcanje. Upotrebljava se i prilikom pregleda pela kada je potrebno prvi krajni okvir izvaditi i staviti privremeno u okvirnjau (nikako pored konice). Upotrebljava se i za prijenos praznih okvira iz skladita do pelinjaka, za privremeno dranje okvira na kojem se nalazi matica sa pelama za zamjenu ili oznaavanje.

Prostorija za vrcanje meda

Vano je da bude potpuno ista, svijetla i nepristupana za pele, ose i druge kukce. Ukoliko je med zgusnut, potrebno je da se prostorija zagrije na 25-30C, pa da se dovoljno ugrije, pone se vrcati.

Otklapanje saa i vrcanje meda

Osim istoe prostorije za vrcanje, vana je i istoa odjee, ruku i pribora za vrcanje. Unesene okvire s medom prvo je potrebno sortirati po starosti saa, po teini meda u sau, te po mogunosti i po sortama meda.

Opranu i osuenu vrcaljku potrebno je postaviti vodoravno i uvrstiti je da se pri radu ne bi pokretala. Votani poklopci skidaju se noem ili vilicom. Pribor je potrebno drati u vruoj vodi , jer nije mogue isto i brzo raditi sa hladnim priborom. Pri samom otklapanju saa treba nastojati to manje zahvaati u dubinu saa s medom.

Za vrijeme otklapanja saa potrebno je voditi rauna da med ne bi kapa po podu i da se komadii saa ne raznose na nogama izvan prostorije jer bi se takvom neopreznou mogao izazvati grabe na pelinjak.

23

Ponekad se dogodi da pokoja pela bude unesena u sau. Te pele onda navaljuju na prozore ili na postavljenu mreu. Tim je pelama onda potrebno omoguiti izlazak kroz postavljenu bjealicu.

Otklopljeno sae stavlja se u ko vrcaljke (pazi se da suprotne teine saa s medom budu priblino jednake). Takoer je potrebno paziti da je sae priblino iste starosti (lake je regulirati brzinu okretaja). Isto tako treba nastojati da sae bude naslonjeno uz sam ko vrcaljke jer bi se inae lomilo.

U poetku se ko sa vrcaljkom okree lagano dok iz vanjske strane okvira ne izae jedan dio meda. Nakon kraeg vremena okretanje se zaustavi i okviri okrenu na drugu stranu. Pri tome se pazi da se stavljaju u ko vrcaljke onako kako je prethodno spomenuto. Okretanje se nastavlja malo bre to ovisi o starosti i jakosti saa. Kada med vie ne izlazi iz saa onda se ponovno okrene prva strana satine koja se sada potpuno izvrca brim okretanjem koa.

Kada je izvrcano nekoliko okvira s medom, otvori se slavina da med iscuri u podmetnutu posudu. Ako se vrca dok paa jo traje izvrcano sae moe se odmah vraati u konicu u svako doba dana (ako nema zaraze). Prije vraanja saa u konicu, izvrcano sae je potrebno obrezati nazubljenim noem prema irini satonoe. Tako prireeno sae treba pokvasiti u hladnoj istoj vodi, otresti te u okvirnjaama odnositi na pelinjak i stavljati u konice. Ako je paa prestala, prazno sae se vraa kasno pred veer da bi ga pele preko noi mogle oistiti.

24

Postupak s medom poslije vrcanja

Izvrcani med je potrebno razliti u vee posude, zatim se pokrije istim platnom i povezati. Ovisno o temperaturi prostorije u kojoj se nalazi med, ostavi se stajati 3 do 4 dana. Prostorija u kojoj se uva med treba biti ista, suha i prozrana s temperaturom od oko 25C. Nakon nekoliko dana sa povrine meda obere se pjena u kojoj ima peludnih zrnaca i trunja. Obiranje pjene se ponovi vie puta, sve dok povrina meda ne ostane potpuno ista i dok ne prestane stvaranje pjene.

Kada prestane stvaranje pjene, med se cijedi kroz trostruku gazu. Gazu je potrebno prethodno pokvasiti u istoj vodi i temeljito ocijediti. Ovako prireenu gazu stavi se iznad druge isto oprane vee posude u kojoj e se med dalje taloiti.

Ukoliko je med jo topao, cijeenje tee dosta brzo. Ako je med hladan, on se zgusne i ne moe se brzo procijediti. Vrlo je vano da prilikom cijeenja med ne pada s visine u malim gustim kapljicama jer, prolazei kroz zrani prostor, stvara se tisue malih zranih mjehuria koji zamute med.

Sortiranje meda

Kada se med ocijedi i izbistri u veim posudama potrebno ga je sortirati po podrijetlu (da se odredi od kojih biljaka potjee), ali i po sadraju vode u njemu. Potpuno zreo med sa 18-20% vode ima specifinu teinu izmeu 1,412 i 1,430, a to znai da 1 litra takvog meda ima masu izmeu 1,412 i 1,430 kg (ponekad i vie).

25

uvanje meda

Prostorija u kojoj se uva med kora biti ista, suha i prozrana. U njoj ne smije biti nita to izluuju neugodne i otre mirise. To su tvari kao to je petrolej, benzin, katran itd. Posebno se mora paziti da prostorija za uvanje meda ne bude vlana jer i najzreliji med u vlanoj prostoriji navlai vlagu iz zraka pa se pokvari, provri i ukiseli.

Posue napunjeno medom mora biti dobro zatvoreno. Med ne smije biti izloen neposrednim sunanim zrakama jer se tim unitavaju njegove dobre osobine.

Postupak s kristaliziranim medom

Poznato je da se svaki prirodni med prije ili kasnije kristalizira, skrutne ili ueeri. Time se kvaliteta meda ne pogorava, ali se mijenja izgled i konzistencija meda. Kristalizaciju meda teko je sprijeiti. Da bi se potpuno uklonili kristali dekstroze u medu, bilo bi potrebno grijati med 30 minuta na temperaturi od 70 C. Ali tolika temperatura je opasna za kvalitetu meda. Kristalizirani med podloniji je vrenju i kvarenju od tekueg zato to se poveava postotak vode u onom dijelu meda koji nije kristalizirao.

Manje koliine meda mogue je povratiti u tekue stanje vrlo jednostavnim postupkom. U veu posudu usipa se voda koju je potrebno prethodno ugrijati na tihoj vatri. Na dno posude stavi se komad daske, pa na to posuda sa kristaliziranim medom. Vrijeme koje je potrebno za otapanje meda ovisi o koliini meda i o temperaturi vode u kojoj se med otapa. Bolje je produiti vrijeme otapanja nego da se med pregrije. Temperatura ne bi smjela prijei 40 C (pregrijani med gubi prirodnu aromu, te hranjivu i ljekovitu vrijednost).

26

10.

ZAKLJUAK

Nain iscrpljenost, negativno

ivota,

prehrana, stanja, na

tjelesna

psihika okolia ljudskog

stresna se

oneienje otpornost

odraavaju

organizma. Prilagodba ovjeka na nov nain i dinamiku ivota zahtijeva jae izvore kvalitetne energije. Upravo iz tih razloga visoko je znaenje pelinjih

proizvoda meda, propolisa, matine mlijei i peluda u medicini i znanosti openito.

27

11.

LITERATURA

11.1. Popis knjiga i web stranica Popis knjiga

1. J. Katalini i sur.: Pelarstvo. Znanje, Zagreb, 1990. 2. F. imi: Nae medonosno bilje. Znanje, Zagreb, 1980. 3. A. Perui: Pelinji med. Izdava, Zagreb, 1959.

Popis web stranica

1. www.pelarstvo.hr 2. www.pip.hr 3. www.google.com

11.2. Pravilnici

1. Pravilnik o kakvoi meda i drugih pelinjih proizvoda. Narodne novine br. 20/2000. 2. Postupci uzimanja uzoraka meda i drugih pelinjih proizvoda. Narodne novine br. 20/2000. 3. Metode fizikalnih i kemijskih analiza za ispitivanje udovoljavanja temeljnim zahtjevima kakvoe meda i drugih pelinjih proizvoda. Narodne novine br. 20/2000.

28