POGLAVLJE 8: TEORIJA TROKOVA

Pregled
Teorija trokova zajedno s principima potranje i proizvodnje ini tri temeljna podruja upravljake ekonomike. Malo se znaajnih odluka o alokaciji resursa donosi bez iscrpne analize trokova. Za poduzee koje maksimalizira profit, odluka da se uvrsti novi proizvod se radi usporedbom dodatnih prihoda s dodatnim trokovima povezanim s tim novim proizvodom. Slino, odluke o kapitalnim investicijama (npr. nova oprema ili skladite) se rade usporedbom stope prinosa na investiciju s oportunitetnim trokovima fondova koji se rabe za nabavljanje kapitala. Trokovi su takoer vani u neprofitnom sektoru. Npr. da bi financirala novu branu dravna agencija mora demonstrirati da koristi brane kao to su npr. kontrola poplave i opskrba vodom, prelaze trokove projekta. Ovo se poglavlje fokusira na te principe teorije trokova integralno sa odlukama o optimalnoj cijeni i koliinama outputa. Suprotno od tradicionalnog poduzetnikog pristupa trokovima ekonomisti se fokusiraju na koncept oportunitetnog troka. U prvom dijelu razvija se ovaj ekonomski koncept troka. Dalje se razvija poveznica izmeu teorije proizvodnje i principa trokova. Pokazano je da se efikasne kombinacije resursa za proizvodnju odreenih koliina outputa mogu pretvoriti u podatke o troku. Tada se razvijaju funkcije trokova za kratkorone i dugorone sluajeve. Na kraju se diskutira o nekoliko odreenih tema povezanih sa trokovima. Ove ukljuuju analizu doprinosa profitu, principe operativne poluge te koncept drutvenih i privatnih trokova.

Ekonomski koncept troka

Pojam troak ima razliita znaenja. Stoga je vano da se taj pojam definira precizno. Kao to je sugestirano gore i u Poglavlju 1, tradicionalna definicija se fokusira na eksplicitnu i povijesnu dimenziju troka. Suprotno, ekonomski pristup troku naglaava oportunitetni troak radije nego povijesni i stoga ukljuuje i eksplicitne i implicitne trokove.

Oportunitetni trokovi
Za upravljaku ekonomiku je koncept oportunitetnog troka fundamentalan. Najbolja mjera troka potroakog proizvoda ili faktora proizvodnje je ono ega se moramo odrei da bi zadobili taj proizvod ili faktor. Npr. potroa koji plaa $10 zaveeru se moda mora odrei odlaska na koncert. Menader koji zapoljava dodatnu tajnicu moda se mora odrei dodatnog slubenika u odjelu za isporuku. Alternativno, troak dodavanja jo jednog vojnika u vojsku za drutvo nije samo dolarski izdatak za plau, uniformu i opremu nego i izgubljeni output koji bi ova osoba proizvodila kao civilni radnik. Openito, oportunitetni troak svake odluke je vrijednost najbolje slijedee alternative koja se mora propustiti. Efikasan menader mora vidjeti trokove iz ove perspektive. Npr. za veinu organizacija je budetiranje fundamentalno. Sama priroda tog procesa implicira da oportunitetni trokovi nastaju kada se budetski resursi alociraju na jedan odjel, a ne na drugi. Realokacija iz proizvodnog odjela u grupu za istrivanje i razvoj moe rezultirati novim i boljim proizvodima u budunosti, ali po troku nie proizvodnje (i profita) za slijedei period proizvodnje. Oito je da se ovakve odluke donose jedino onda kad menadment misli da potencijal za jo vei profit u budunosti pretee nad smanjenim profitom u tekuem periodu.

Eksplicitni i implicitni trokovi

Ponekad se puni oportunitetni troak poslovne odluke ne obraunava zbog propusta da se ukljue implicitni trokovi. Openito eksplicitni trokovi su oni koji ukljuju stvarna plaanja drugim

stranama dok implicitni trokovi predstavljaju vrijednost proputene mogunosti, ali ne ukljuuju stvarnu isplatu u novcu. Implicitni trokovi su jednako vani kao i eksplictni, ali se ponekad zanemaruju jer nisu jednako oigledni. Npr. menader koji vodi vlastiti posao proputa plau koju bi zaraivao radei za nekog drugog. Ovaj implicitni troak moda nee biti reflektiran u raunovodstvenim izvjetajima, ali racionalno donoenje odluka zahtijeva da se razmotri. Tradicionalni pristup temelji troak na povijesnim podacima. Npr. proizvoa rafiniranih itarica moe imati zalihu penice koju je nabavio po $3 po buelu, a sada vrijedi $5 po buelu. Trdicionalni pristup bi vrednovao penicu po povijesnom troku od $3 po buelu i mogao bi rezultirati donoenjem loih odluka. Ovaj se problem ilustrira u slijedeem primjeru. Proizvoa kruha Buy Rite Bakery razmatra uporabu svojih zaliha penice za pravljenje novog cjelovitog peninog kruha koji bi se prodavao po trgovinama za $5 dolara po jedinici (6 truca). Pretpostavite da je proizvodnju svake jedinice ovog novog tipa kruha potreban 1 buel penice uz to nastaju jo $1,5 rada, energije i drugih trokova po jedinici outputa. Tradicionalni pristup trokovima vrednuje vrijednost peninog inputa na $3 po buelu i procjenjue profit finalnog proizvoda na $0,50 po jednici kao to je pokazanao u Tabeli 8-1. Nasuprot tome, ekonomski pristup troku bi vrednovao vrijednost penice po tekuuj trinoj cijeni od $5 po buelu. Analiziranje odkluke po ovom pristupu bi rezutiralo gubitkom od $1.5 po svakom buelu. Primijetite da je jedina razlika izmeu dva pristupa vrijednost koja se pridaje zalihama penice.
Tabela 8-1. Tradicionalni i ekonomski pristup odreivanju profita po jedinici outputa za Buy Rite Bakery
Cijena gotovog proizvoda Minus: troak inputa ita Minus: drugi trokovi Neto profit po jedinici Tradicionalni pristup $5,00 3,00 1,50 $0,50 Ekonomski pristup $5,00 5,00 1,50 -$1,50

Razmotrite ovaj problem na drukiji nain. Koliki bi bio neto prihod po buelu za poduzee kada bi se novi kruh proizvodio nasuprot tome da se jednostavno zalihe penice prodaju na tritu bez obrade? Ako bi se donijela odluka da se proizvodi kruh, poduzee bio bi imalo neto novani tok $3.5 po buelu, tj. $5 prodajne cijene minus $1.5 ostalih trokova. Suprotno, kada bi se penica jednostavno prodala umjesto obradila, poduzee bi primilo neto novani tok od $5 pobuelu. Jasno da je prodavanje penice umjesto proizvodnje kruha bolja alternativa zato jer bi profiti bili vii. Primjer demonstrira da je uporaba ispravnog koncepta troka esencijalna za donoenje zdravih odluka.

Normalni profit i trokovi

U industrijama koje karakterizira jaka konkurencija principi upravljake ekonomije ukazuju na tendenciju eliminiranja profita. Ovo zvui nekonzistentno sa konvencionalnom idejom da veina firmi prijavljuje profit svake godine. Navodna nekonzistentnost nestaje kada se razumiju koncepti ekonomskog troka i ekonomskog profita. S obzirom da se svi oportunitetni trokovi moraju obraunati, ispravan koncept trokova ukljuuje normalnu isplatu za sve inpute, ukljuujui managerske i poduzetnike sposobnosti te kapital koji prilau vlasnici poduzea. Normalan prinos managmenta ili kapitala je minimalna isplata potrebna da bi se sprijeilo transferiranje ovih resursa nekom drugom poduzeu ili industriji. Prema tome troak ukljuuje normalnu stopu profita. Pojam ekonomski profit se odnosi na profit koji prelazi ove normalne prinose. Odnosno ekonomski profit se definira kao prihod minus svi ekonomski trokovi. Ako se priznaju samo eksplicitni trokovi, poduzee koje zarauje nula ekonomskog profita jo uvijek moe pokazivati pozitivan raunovodstvani tip profita. Odnosno, normalni prinos na poduzetnike vjetine i kapital te prinos za preuzimanje rizika su trokovi za ekonomista, ali se u tradicionalnom raunovodstvenom pristupu smatraju profitom. Ukoliko nije drukije reeno, pojam troak e se odnositi na sve eksplicitne i implicitne trokove, a pojam profit na prihod poslije svih ekonomskih trokova, ukljuujui normalne prinose opisane iznad.

Granini, inkrementalni i povijesni troak

Oito je da je troak vana konsideracija u donoenju odluka. Esencijalno je da se razmatraju samo oni trokovi koji su bitni. Potrebno je raspravljati o tri tipa trokova. Povijesni trokovi, marginalni trokovi i inkrementalni trokovi. Povijesni trokovi su izdaci koji su napravljeni u prolosti ili koji se moraju platiti u budunosti kao dio ugovornog sporazuma. Primjer su budua plaanja najma za skladite koja se moraju plaati kao dio dugoronog najma. Openito, povijesni su trokovi irelevantni za donoenje odluka. Npr. pretpostavite da je mjesena najamnina za skladite $1000, ali tvrtka smatra da vie nema potrebu za tim prostorom. Poduzee nudi podnajam prostora, ali se susree s najboljom ponudom od $800 mjeseno. Oito je da tvrtka treba prihvatiti takvu ponudu; dodatni prihod $800 mjeseno je vei nego dodatni troak od $0. Plaanje $1000 je irelevantno jer se mora platiti bez obzira na odluku da se iznajmi skladini prostor. U retrospektivi, odluka da se stupi u dugoroni najam je bila greka, ali trokovi povezani s tom odlukom su povijesni. Granini troak se odnosi na promjenu u ukupnom troku povezanom s jedininom promjenom outputa. Ovaj koncept je integralan sa kratkoronim odlukama o koliinama outputa koje maksimaliziraju profit. Npr. u tvornici za proizvodnju automobila, granini troak izrade dodatnog vozila po proizvodnom razdoblju bi bio rad, materijali, trokovi energije direktno povezani s tim dodatnim vozilom. Suprotno, pojam inkrementalni troak se odnosi na ukupan dodatni troak implementacije upravljake odluke. Trokovi povezani sa novom proizvodnom linijom, akvizicijom velikog konkurenta ili razvojem vlastitog pravnog osoblja spadaju u iri razred inkrementalnih trokova. U nekom smislu granini troak je subkategorija inkrementalnog troka koja se odnosi na dodatni troak povezan sa odlukom da se rade granine varijacije u koliini outputa. U primjeru sa iznajmljivanjem skladita, jedini inkrementalni troak s kojim se suoava poduzee kada daje imovinu u podnajam moe biti troak pripremanja i pregovaranja detalja novog ugovora o najmu. Oito je da $1000 po mjesecu povijesnog troka nije komponenta inkrementalnog troka. Esencijalno je da mjerenje inkrementalnog troka bude napravljeno paljivo tako da su svi dodatni mogui trokovi ukljueni, ali da trokovi koji su povijesni ne budu ukljueni.

Troak dugotrajne imovine

Jo jedno podruje u kojem raunovodstvene i ekonomske defincije troka divergiraju je ono za imovinu kao to su zgrade, postrojenja i ostali tipovi kapitalne opreme koji mogu trajati vie godina. Ova se spominju kao dugotrajna imovina. Tradicionalni pristup mjerenju periodinog troka ove imovine je kombinirati povijesni troak i jednu od nekoliko metoda amortizacije da bi se pripisao dio povijesnog troka u svakoj godini definiranog vijeka trajanja imovine tako da ukupni trokovi tijekom tog vijeka budu izjednaeni povijesnom troku. Npr. uporabom linearne metode amortizacije, imovina koja kota $1000 i ima vijek trajanja od 5 godina bila bi amortizirana po rati od $200 godinje. Prema tome povijesni troak bi bio iscrpljen u potpunosti kroz ovaj period od 5 godina. Imovina bi mogla imati znatnu vrijednost za poduzee nakon ovog perioda od 5 godina, ali u ovakvom raunovodstvenom izvjetaju to ne bi bilo reflektirano. esto porezni vodii i razmatranja diktiraju odluku uporabe amortizacijske metode. Ovaj pristup mjerenju trokova je adekvatan ako je cilj imati arbitraranu metodu za izvjetavanje tijeka fondova u i izvan posla za vrijeme nekog intervala ili da se zadovolje regulacije o porezu na dohodak. Ipak, kao alat za donoenje menaderskih odluka, pristup je manjkav. Suprotno, ekonomski pristup odreuje troak kao razliku izmeu trine vrijednosti imovine na poetku i na kraju perioda. Ovaj zakljuak se moe ilustrirati jednostavnim primjerom. Ako je trina vrijednost stroja bila $1000 na poetku godine i $600 na kraju, ekonomski troak njegove uporabe za taj period je bio $400.

Kljuni koncepti
Oportunitetni troak, vrijednost resursa u njegovoj najboljoj alternativnoj uporabi je najbolji nain za mjerenje troka. Svi relevantni trokovi, i eksplicitni i implicitni, moraju se razmatrati pri donoenju odluka. Normalni profit je ukljuen u koncept ekonomskog troka. Takav normalni profit (ili prinos na bilo koji faktor proizvodnje) je minimalno plaanje nuno da bi se zadralo taj resurs od premjetanja u drugo poduzee ili industriju. Openito su samo inkrementalni i granini trokovi relevantni za donoenje odluka; povijesni trokovi imaju malo ili nemaju vanosti. Ekonomski troak dugotrajne imovine za vrijeme perioda je promjena u njegovoj trinoj vrijednosti s poetka prema kraju tog perioda.

Proizvodnja i troak
Funkcija troka povezuje troak s koliinom outputa. Temelj funkcije troka su proizvodna funkcija i cijene inputa. Sjetite se iz Poglavlja 6 da put ekspanzije definira efikasne kombinacije koliina inputa kapitala i rada za proizvodnju bilo koje koliine outputa. Prema tome minimalni troak odreene koliine outputa se nalazi mnoenjem efikasne koliine svakog inputa s njegovom odnosnom cijenom i zbrajanjem trokova. U Poglavlju 6 je pokazano da proizvodna funkcija Q = 100 KL ima put ekspanzije K=(w/r)L. Prema tome ako je cijena rada 2 i cijena kapitala 1 put ekspanzije bi bio K=2L i poduzee bi ekspandiralo dodavanjem inputa po stopi od 2 jedinice kapitala za svaku dodatnu jedinicu rada. Tabela 8-2 pokazuje skup efikasnih kombinacija rad kapital, koliinu outputa povezanu sa svakom kombinacijom i troak tih inputa. Stupci 3 i 6 predstavljaju raspored ukupnog dugoronog troka za ovu proizvodnu funkciju ako su cijene inputa w = 2 i r = 1. ovaj raspored pokazuje ukupni troak proizvodnje razliitih koliina outputa. Npr. ukupni troak proizvodnje koline outputa od 707 jedinica po periodu je $20. Odnosno, 10 jedinica kapitala po cijeni od $1 po jedinici i $5 jednica rada po cijeni od $2 po jedinici bi kotali $20. U ovom sluaju se radi o dugoronoj funkciji zato to su oba inputa vrijabilna ne postoji fiksni faktor proizvodnje.
Tabela 8-2. Podaci o proizvodnji i troku
(1) K 2 4 6 8 10 (2) L 1 2 3 4 5 (3) Q 141 283 424 565 707 (4) Kapital $2 4 6 8 10 (5) Troak Rad $2 4 6 8 10 (6) Ukupno $4 8 12 16 20

U kratkom roku bar jedan faktor proizvodnje je fiksan i troak tog inputa se definira kao fiksni troak. Bez obzira na koliinu outputa taj se troak ne mijenja. Odnosno, menadment je napravio odluku u prolosti koja obvezuje poduzee da plati odreene trokovi koji su neovisni o koliini outputa. Dugoroni najam skladita, ugovor o radu sa rukovoditeljem i kolektivni ugovor sa sindikatom su primjeri obveza koje mogu rezultirati fiksnim trokovima. Fiksni trokovi su esencijalno ekvivalentni povijesnim trokovima. Kao to je predloeno u Poglavlju 6 duina kratkog roka varira prirodom posla. Kiosk s limunadom za djecu moe varirati sve inpute u minuti. Obratno, dodavanje dodatnog kapaciteta nuklearnom pogonu bi vjerojatno trajalo godinama. Duina kratkog roka ovisi o stupnju specijalizacije imovine, ekonomskom vijeku imovine, vremenu potrebnom da se narui i instalira nova kapitalna oprema i o koliini treninga koji zahtijeva rad.

Specijalizacija imovine se odnosi na broj uporaba imovine. Npr. nuklearni generator se moe rabiti za proizvodnju elektrine energije u nuklearnoj elektrani i vrlo je specijalizirana imovina. Prema tome moda e biti teko prodati taj generator jer ga jedino neka druga nuklearna elektrana moe upotrebljavati. Obratno, mnogi se kamioni mogu upotrebljavati ua prijevoz razliitih proizvoda i prije su nespecijalizirana imovina. Ako poduzee odlui da ne treba vie jedan od svojih kamiona moe se lagano prodati na tritu i njegovi se trokovi time elimiraju. Jasno, to je dui vijek imovine to je dui period koji se definira kao kratki rok. Graevine i neki tipovi postrojenja mogu imati ekonomski vijek od mnogo godina. Jednom kad su na mjestu njihovi trokovi mogu biti fiksni za dugi period vremena. Takoer moe trajati mjesecima da bi se naruilo i instaliralo odreena tipove kapitalne opreme i/ili da bi se razvilo odreen set vjetina rada. U ovakvim sluajevima poduzee moe smatrati taj dio trokova svog proizvodnog kapaciteta fiksnim za taj period.

Kljuni koncepti
Ukupni dugoroni troak bilo koje koliine outputa je odreen putem ekspanzije poduzea i cijenama inputa. Ako je jedan inpu fiksan, poduzee operira u kratkom roku a trokovi povezani s tim inputom se nazivaju fiksnim trokovima. Trokovi povezani s nefiksnim inputima se nazivaju varijabilnim trokovima

Kratkorone funkcije troka

Donoenje menaderskih odluka olakavaju informacije koje pokazuju troak za svaku koliinu outputa. U ovom odjeljku se razmatraju i kratkorone i dugorone funkcije troka.

Funkcije ukupnog, prosjenog i graninog troka

Razmotrite proizvodni proces koji kombinira varijabilne koliine rada sa fiksnim kapitalom, recimo 10 strojeva. U ovom procesu koliina proizvodnje se mijenja varijacijom inputa rada. Pretpostavite da poduzee moe slobodno varirati input rada po troku od $100 po jedinici po periodu. Prema tome, izdatak za rad je varijabilni troak. Ako je 10 strojeva iznajmljeno dugoronim najmom od $100 po stroju za period proizvodnje, fiksni troak bi bio $1000 po periodu. Tabela 8-3 sumira relevantne podatke o proizvodnji i trokovima za ovaj proizvodni proces.
Tabela 8-3. Podaci o kratkoronoj proizvodnji i troku
Koliina inputa Kapital 10 10 10 10 10 10 10 10 10 Rad 0 2,00 3,67 5,10 6,77 8,77 11,27 14,60 24,60 Koliina outputa 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ukupni fiksni troak $ 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 Ukupni varijabilni troak $ 0 200 367 510 677 877 1.217 1.460 2.460 Ukupni troak $ 1.000 1.200 1.367 1.510 1.677 1.877 2.127 2.460 3.460

Podaci o ukupnom troku iz Tabela 8-3 su grafiki prikazai na Slici 8.1.a. Primijetite da je fiksni troak prikazan hotizontalnom linijom; odnosno on je konstantan u odnosu na output. Ukupan varijabilni troak (UVT) poinje u ishoditu, raste po opadajuoj stopi sve do koliine proizvodnje

izmeu 3 i 4 i tada raste po rastuoj stopi. Ukupan troak (UT) ima jednak oblik kao ukupni varijabilni troak ali je pomaknut prema gore za $1000, za iznos fiksnog troka. Prosjene ili jedinine funkcije troka su esto korisnije za donoenje odluka nego funkcije ukupnih trokova. Ovo je zato jer menaderi moraju usporediti troak po jedinici outputa sa trinom cijenom tog outputa tog troka. Prisjetite se da se trina cijena mjeri po jedinici outputa. Dijeljenjem funkcije ukupnih trokova outputom odreuje se odgovarajua funkcija troka po jedinici. Odnosno

UT Q UVT PROSJENI VARIJABILNI TROAK: PVT = Q UFT PROSJENI FIKSNI TROAK: AFT = Q
PROSJENI UKUPNI TROAK: PT =
Slika 8-1. Funkcije troka
4000 3500 3000 2500
Troak ($)
Ukupni varijabilni troak

(a) Funkcije ukupnog troka

Ukupni troak

2000 1500 1000 500 0 0 1 2 3 4 5 6 7

Koliina outputa
Ukupni fiksni troak

(b ) F u n k cije tro k o v a p o je d in ic i

T ro a k p o je d in ic i ($ /Q ) G ra n i n i tro a k P ro sje n i u ku p n i tro a k

P ro sje n i va rija b iln i tro a k

b 0 1 2 3 4 5 6 7 8

K o li in a o u tp u ta

Granini troak po jedinici outputa (GT) je promjena u ukupnim trokovim povezana sa promjenom outputa za jednu jedinicu. Odnosno, GRANINI TROAK: GT =

UT Q

Kao to je istinito za sve povezane ukupne i granine funkcije, granini je troak nagib funkcije ukupnih trokova. Uporabom rauna granini troak se odreuje kao prva derivacija funkcije ukupnog troka. Odnosno ako je funkcija ukupnog troka UT = f (Q) Granini troak bi bio

GT =

d (UT ) dQ

Utemeljeno na funkcijama ukupnog troka u Tablela 8-3, podaci za svaku funkciju troka po jedinici su priopeni u Tabeli 8-4 i prikazani grafiki na Slici 8-1b. Funkcije prosjenog ukupnog troka, prosjenog varijabilnog troka i graninog troka su vane za donoenje upravljakih odluka. Usporedno tome funkcija prosjenog fiksnog troka ima malu vrijednost za donoenje odluka. Nadalje, razlika izmeu prosjenog ukupnog troka i prosjenog varijabilnog troka je prosjeni fiksni troak. Prema tome krivulje PT i PVT sadravaju informaciju o fiksnom troku po jedinici u ne vrlo vjerojatnom sluaju da je takva informacija potrebna.
Tabela 8-4. Funkcije troka po jedinici
Output 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Prosjeni fiksni troak (PFT) $ 1.000 500 333 250 200 167 143 125 Prosjeni varijabilni troak (PVT) $ 200 184 170 169 175 188 209 307 Prosjeni ukupni troak (PT) $ 1.200 684 503 419 375 355 351 432 Granini troak (GT) $ 200 167 143 167 200 250 333 1.000

Jedinine funkcije troka za mnoge proizvodne sustave imaju oblik slova U pokazan na Slici 8-1b. Pri niskim koliinama proizvodnje premalo je varijabilnog inputa u odnosu na fiksni. Kako raste varijabilni input vrlo brzo raste output i radi toga troak po jedinici opada. U poetku ukupni troak raste, ali po opadajuoj stopi. Ovo implicira da granini troak (nagib ukupnog troka) pada. Zbog zakona opadajuih prinosa, dodatne jedinice varijabilnog inputa rezultiraju manjim dodacima outputu i prema tome granini troak raste. Kada granini troak premai prosjeni troak, funkcija prosjenog troka poinje rasti. Kao to je istina za sve granine i prosjene funkcije, sve dok je granini troak ispod krivulje prosjenog troka, prosjena e funkcija opadati. Kada je granina iznad prosjene, prosjena e krivulja troka rasti. Ovo implicira da granini troak presijeca i funkciju prosjenog ukupnog troka i funkciju prosjenog varijabilnog troka u minimumu krivulja prosjenih trokova (toke a i b na Slici 8-1b). Primjer PRONALAENJE MINIMUMA PROSJENOG VARIJABILNOG TROKA Ako je dana funkcija ukupnog troka UT = 1.000 + 10Q 0,9Q2 +0,04Q3 pronai koliinu outputa koja rezultira minimalnim prosjenim varijabilnim trokovima.

Rjeenje Granini troak je prva derivacija funkcije ukupnog troka

d (UT ) = GT = 10 1,8Q + 0,12Q2 dQ

Sada treba pronai funkciju ukupnog varijabilnog troka (UVT) oduzimanjem komponente fiksnog troka ($1.000) od funkcije ukupnog troka. Odnosno, TVC = 10Q 0,9Q2 + 0,04Q3 Tada pronaite prosjeni varijabilni troak (PVT) djeljenjem UVT s outputom (Q). Odnosno,

PVT =

UVT 10Q 0,9Q 2 + 0,04Q 3 = Q Q

PVT = 10 0,9Q + 0,04Q2

S obzirom da se toka minimuma PVT pojavljuje pri njegovom presijecanju s graninim trokom, izjednaite funkcije PVT i GT i rjeite po Q. Odnosno, PVT = GT 10 0,9Q + 0,04Q2 = 10 1,8Q + 0,12Q2 Rearaniranje uvjeta daje kvadratnu jednadbu -0,08Q2 + 0,9Q = 0 ili Q(- 0,08Q + 0,9) = 0 iz ega proizlazi Q1 = 0 i Q2 = 11,25 Ako zanemarimo rjeenje povezano s outputom od nula, vidi se da se minimum PVT postie pri koliini outputa od 11,25 jedinica. Alternativno, toka minimuma za PVT bi se mogla pronai izjednaavanjem prve derivacije PVT s nulom i rjeavanjem po Q. Odnosno,

d ( PVT ) = -0,9 + 0,08Q = 0 dQ

0,08Q = 0,9 Q = 11,25

Funkcije prosjenog troka i teorija proizvodnje

Postoji korespodencija izmeu funkcija prinosa razvijenih u Poglavlju 6 i funkcija trokova po jedinici. Prisjetimo se da se prosjeni prinos definira kao output podijeljen varijabilnim inputom. Ako je rad varijabilni input, funkcija prosjenog prinosa je PPL= ili

Q L

1 L = PPL Q
S obzirom da je rad jedini varijabilni input, prosjeni varijabilni troak je izdatak na rad (wL) podjeljen s outputom, ili

PVT = ali kako je

wL Q

L 1 = Q PPL
slijedi da je PVT = w

1 PPL

Prema tome postoji inverzan odnos izmeu prosjenog prinosa i prosjenog troka. Ako prosjeni prinos raste, prosjeni varijabilni troak e opadati i vice versa.
Slika 8-2. Odnos izmeu funkcija proizvoda i funkcija trokova po jedinici
K oli ina outputa (Q )

PP L GPL
K oli ina inputa rada (L)

L*
Troak po jedinici ($/Q )

GT PV T

Q*

Koli ina outputa (Q )

Granini prinos rada se definira kao promjena outputa podjeljena s promjenom rada, odnosno MPL = ili

Q L

1 L = GPL Q
a granini troak je dodatni izdatak na rad (wL) podjeljen s outputom. Prema tome GT = ali jer

UT w L = Q Q L 1 = Q GPL

slijedi da GT = w

1 GPL

Odnosno, granini troak je cijena inputa puta reciprona vrijednost graninog prinosa. Kao i prije, ako granini prinos raste, granini troak e opadati i vice versa. Zakon opadajueg graninog prinosa implicira da kako output raste zbog dodavanja vie varijabilnog inputa fiksnom dosei e se toka gdje e granini prinos opadati. U toj e toki funkcija graninog troka poeti rasti. Ovi su odnosi izmeu funkcija prinosa i funkcija troka po jedinici ocrtani na Slici 8-2. Kako se efikasnosti u proizvodnom procesu u poetku zadobijaju uporabom vie varijabilnog inputa u kombinaciji s fiksnim inputom, granini trokovi padaju. Kada se ove efikasnosti iscrpe, granini troak raste. Prema tome koncept se U-oblika krivulja prosjenih i graninih trokova temelji na principima granine produktivnosti razvijenima u poglavlju 6.

Kljuni koncepti
Funkcije troka po jedinici ili prosjene tendiraju biti korisnijima nego funkcije ukupnog troka pri donoenju odluka. Prosjene funkcije troka se ustanovljavaju djeljenjem relevantnih funkcija ukupnih trokova s outputom, odnosno,

UT Q UVT PROSJENI VARIJABILNI TROAK: PVT = Q UFT PROSJENI FIKSNI TROAK: AFT = Q
PROSJENI UKUPNI TROAK: PT = Granini troak po jedinici je promjena u funkciji ukupnog troka povezano s promjenom outputa za 1 jedinicu, odnosno, GT =

UT Q

Postoji vaan odnos izmeu funkcija prinosa i funkcija jedininih trokova. Kada prosjeni ili granini prinos raste, prosjean ili granian troak po jedinici e opadati i vice versa. Zakon opadajuih graninih prinosa implicira da to se vie varijabilnog inputa kombinira s fiksnim iznosom drugog inputa, dosei e se toka gdje e granini prinos opasti i prema tome granini troak porasti.

10

Funkcije dugoronih trokova

Poduzea rade u kratkom roku, ali planiranju u dugom. U bilo kojem trenutku poduzee posjeduje jedan ili vie fiksnih faktora proizvodnje. Prema tome odluke o proizvodnji se moraju donositi na temelju kratkoronih krivulja trokova. Ipak veina poduzea mogu planirati promjenu razmjera svojih operacija varijacijom svih inputa u dugom roku i time prijei na preferiranu kratkoronu funkciju trokova.
Slika 8-3. Povrati na razmjer i funkcija ukupnog troka
Koliina outputa (Q) Output Troak ($) Ukupni troak

Koliina intputa (K,L)

Koliina outputa (Q)

(a) Rastui prinos na razmjer

Koliina outputa (Q)

Troak ($) Ukupni troak Output

Koliina intputa (K,L)

Koliina outputa (Q)

(b) Opadajui prinos na razmjer

Koliina outputa (Q) Output

Troak ($)

Ukupni troak

Koliina intputa (K,L)

Koliina outputa (Q)

(c) Konstantni prinos na razmjer

11

Prisjetite se iz Poglavlja 6 da prinosi na razmjer rastu, opadaju ili su konstantni u ovisno o tome da li proporcionalna promjena oba inputa rezultira da output raste vie nego proporcionalno, manje nego proporcionalno ili proporcionalno porastu inputa. Ove tri mogunosti su prikazane na lijevoj strani Slike 8-3. Postoji direktna korespondencija izmeu povrata na razmjer u proizvodnji i dugorone funkcije trokova poduzea. Ako se povrati na razmjer poveavaju, inputi se poveavaju manje nego proporcionalno outputu. S obzirom da su cijene inputa konstantne, slijedi da ukupni troak takoer mora rasti manje nego proporcionalno outputu. Ovaj odnos je pokazan na Slici 8-3a. Ako se primjene opadajui povrati razmjeru, funkcija ukupnog troka raste po rastuoj stopi. Konstanti povrati na razmjer implicira da e se ukupni troak mijenjati proporcionalno promjenama u outputu. Posljednja dva odnosa su prikazana u djelovima (b) i (c) Slike 8-3. Proizvodni proces mnogih poduzea je karakteriziran prvo rastuim povratima a zatim opadajuim povratima. U ovom sluaju dugorona krivulja ukupnih trokova prvo bi rasla po opadajuoj stopi, a onda rasla po rastuoj stopi kao to je prikazano na Slici 8-4. Takva funkcija ukupnog troka bi bila povezana s dugoronom funkcijom prosjenog troka U-oblika.
Slika 8-4. Krivulja ukupnih trokova za proizvodnu funkciju koju karakteriziraju rastui, a zatim opadajui prinosi
Troak ($) Ukupni troak

Rastui prinosi

Opadajui prinosi

Q*

Koliina outputa (Q)

Pretpostavite da poduzee moe proiriti opseg operacija samo u diskretnim jedinicama. Na primjer generatori za velike elektrane se prave u samo nekoliko veliina. esto se ove elektrane grade u viekratnicima od 750 megavata (MW). Odnosno kapacitet outputa alternativnih elektrana bi bio 750 MW, 1500 MW, 2250 MW i tako dalje. Kratkorone funkcije prosjenog troka na Slici 8-5 (oznaene s KPT1 do KPT4) su povezane sa svakim od etri diskretna opsega operacija. Dugorona funkcija prosjenog troka za ovo poduzee se definira minimalnim prosjenim trokom svake razine outputa. Na primjer, koliina outputa Q1 se moe proizvesti u elektrani veliine 1, po prosjenom troku T1 ili u elektrani veliine 2, po troku T2. Oito, troak je nii za elektranu 1 i prema tome toka a je jedna toka na dugoronoj krivulji prosjenog troka. Ponavljajui ovaj proces za razliite koliine outputa odreuje se dugoroni prosjeni troak. Za koliine outputa od nule do Q2, elektrana 1 je najefikasnija i taj dio KPT1 je dio dugorone funkcije troka. Za koliine outputa od Q2 do Q3 najefikasnija je elektrana 2, a za koliine outputa Q3 do Q4 najefikasnija je elektrana 3. Krivulja valovitog oblika masno otisnuta na Slici 8-5 je dugorona funkcija prosjenog troka za ovo poduzee. Ova masno otisnuta krivulja se naziva ovojna krivulja.

12

Openito e poduzee imati mnogo alternativnih veliina tvornice koje e moi izabrati i postojat e korespodirajua kratkorona funkcija prosjenog troka za svaku. Nekoliko kratkoronih krivulja prosjenog troka za ove tvornice je prikazano na Slici 8-6. Samo jedna toka ili vrlo mali luk svake kratkorone krivulje troka e leati na dugoronoj funkciji prosjenog troka. Prema tome, dugoroni se prosjeni troak moe prikazati kao zaglaena krivulja oblika U oznaena s DPT. Korespondirajua ovoj dugoronoj funkciji prosjenih trokova je dugorona krivulja graninog troka DGT koja se sijee s DPT u njegovoj toki minimuma a, koji je takoer minimum kratkorone krivulje prosjenog troka 10. Kratkorona krivulja graninog troka (KGT10) koja odgovara KPT10 je takoer pokazana. Ali KGT10 = KPT10 u minimalnoj toki KPT10. Prema tome pri toki a i samo pri toka a se pojavljuje sljedei jedinstveni rezultat: KPT = KGT = DPT = DGT
Slika 8-5. Kratkorona funkcija prosjenog troka za etri diskretne veliine tvornice
Troak po jedinici ($/Q)

C2 KPT1 C1 KPT2 KPT3 KPT4

Q1

Q2

Q3

Q4

Koliina outputa (Q)

Slika 8-6. Kratkorone i dugorone funkcije troka

Troak po jedinici ($/Q) DGT KPT20 KPT5 KPT7 T1 T2 KGT10 KPT15

KPT1

DPT

KPT10

a
Koliina outputa (Q)

Q*

13

Krivulja dugoronih trokova slui kao dugoroni mehanizam planiranja za poduzee. Na primjer, pretpostavite da poduzee posluje na kratkoronoj krivulji prosjenog troka KPT7, na Slici 86, i da poduzee trenutno proizvodi Q*. Uporabom KPT7 vidi se da je troak poduzea po jedinici T2. Oito da ako projekcije budue potranje pokazuju da poduzee moe oekivati nastavak prodavanja Q* jedinica po razdoblju po trinoj cijeni, profit se moe znaajno poveati poveanjem opsega tvornice do veliine povezane s kratkoronom krivuljom prosjenog troka KPT10. Sa ovom tvornicom trokovi po jedinici za koliinu outputa Q* bi bili C1 i profit poduzea bi porastao za C1 C2. prema tome profit bi porastao za (C1 C2)Q*.

Kljuni koncepti
Dugorona funkcija trokova za poduzee e biti: Opadajua kada povrati na razmjer proizvodnje rastu. Konstantna kada su povrati na razmjer konstantni. Rastua kada su povrati na razmjer opadajui. Dugorona funkcija prosjenog troka je ovojnica koja se sastoji od toaka ili lukova nekoliko kratkoronih krivulja prosjenog troka.

Posebne teme u teoriji trokova

Funkcije trokova razraene do sad su esencijalne za donoenje managerskih odluka o outputu i cijenama. Sada e se raspraviti nekoliko ekstenzija teorije trokova koje imaju implikacije na upravljake odluke. Ovi koncepti ukljuuju analizu doprinosa profitu (ukljuujui poseban sluaj analize pokria), operativnu polugu te drutvene i privatne trokove.

Analiza doprinosa profitu

Razlika izmeu cijene i prosjenog varijabilnog troka (P AVC) se definira kao doprinos profitu. Odnosno prihod od prodaje jedinice outputa nakon to su pokriveni varijabilni trokovi predstavlja doprinos prema profitu. Pri niskim koliinama outputa poduzee moe gubiti novac jer fiksni trokovi jo nisu pokriveni profitnim doprinosom. Prema tome pri ovim niskim koliinama outputa doprinos profitu se rabi za pokrie fiksnih trokova. Nakon to se pokriju fiskni trokovi poduzee e zaraivati profit. Manager e moda eljeti znati koliinu outputa nunu za pokrie svih fisknih trokova i zaradu zahtijevanog profita od R. Pretpostavite da su cijena i varijabilni troak po jedinici outputa (PVT) konstantni. Profit () je jednak ukupnom prihodu (PcQ) minus suma ukupnih varijabilnih trokova ( Q PVT ) i fiksnih trokova. Prema tome R = P Q [(Q PVT ) + FT ] c
rjeavanjem ove jednadbe po Q dobijamo relaciju koja se moe upotrijebiti za odreivanje koliine outputa potrebna za generiranje specifine koliine profita. Odnosno, FT + R Q= Pc PVT Na primjer, pretpostavite da je FT = $10.000, Pc = $20, PVT = $15 i da je poduzee postavilo zahtijevani ciljni profit na $20.000. zahtijevana koliina outputa bi bila 6.000, odnosno $10.000 + $20.000 QR = = 6.000 20 15

14

Poseban sluaj ove jednadbe je kada je zahtijevani ekonomski profit nula, odnosno R = 0. Ovo se zove toka pokria za poduzee. Prisjetite se da nulti ekonomski profit znai da se zarauju normalni povrati na kapital i ostale faktore proizvodnje. Koliina outputa pri pokriu je data sa jednadbom FT Qe = Pc PVT rabei iste podatke kao gore vidi se da je koliina outputa pri pokriu 2.000, odnosno $10.000 Qe = = 2.000 20 15 ovaj primjer analize pokria je prikazan grafiki na Slici 8-7. Fiksni troak je prikazan horizontalnom linijom pri $10.000. Ukupni troak je dan jednadbom UT = FT + VT Kako je FT = 10.000 a varijabilni troak po jedinici 15, funkcija ukupnog troka je UT = 10.000 + 15Q Kako je cijena konatantna, funkcija ukupnog prihoda je R = 20Q koja je prikazana kao ravna linija iz ishodita s nagibom 20. Toka pokria se pojavljuje pri koliini outputa od 2.000, koje je presjecite funkcija ukupnog prihoda u ukupnog troka. U ovoj toki su ukupni prihod i ukupni troak $40.000.
Slika 8-7. Linearna analiza pokria
Prihod, troak (u $1.000)

120 110 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10

Gubitak
Koliina pokria

Ukupni prihod = 20Q

Ukupni troak = 10.000 +15Q

Profit

Prihod i trokovi pokria

Ukupni fiksni troak Koliina outputa (Q)

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

Ovaj linearni pristup doprinosa profitu je bio kritiziran zbog pretpostavki da su prosjeni varijabilni troak i cijena konstantni. Pretpostavka o cijeni, kako moe prodati sve to je sposobno proizvesti po tekuoj cijeni, je nerealistina za veinu poduzea. Meutim, druga poduzea, posebno ona gdje su prodaje relativno velike prema veliini trita, mogu sniziti cijene da bi prodala vie outputa. Za neka poduzea pretpostavka konstantnog prosjenog varijabilnog troka moe biti nerealna. Ipak ako su cijena i prosjeni varijabilni troak grubo konstantni najmanje kroz ogranieni raspon outputa relevantan za problem, analiza pokria je koristan alat za managerske odluke. Ipak, potrebni su oprez i prosudba u njihovoj aplikaciji.

15

Primjer
TOKA POKRIA I RAUNALNI SOFTWARE Microapplications Inc. je malo poduzee koje se specijalizirao u proizvodnji i distribuciji narudbi raunalnih programa za mikroraunala potom. Raunovodstveni odjel je prikupio sljedee podatke o trokovima razvoja i proizvodnje za tipini program i prateu dokumentaciju (tj. prirunik za uporabu) za program.
Trokovi razvoja (fiksni): Razvoj programa Priprema prirunika i slaganje Oglaavanje Ukupno Varijabilni trokovi po jedinici: Prazni disk Troak uitavanja Potarina i manipulacija tampanje prirunika Ukupno $ 2,00 0,50 1,25 2,75 $ 10.000 3.000 10.000

$23.000

$ 6,50

Tipini se program koji ukljuuje prirunik prodaje za $40. Temeljeno na ovim informacijama: 1. Odredite koji je broj programa u toki pokria i ukupan prihod povezan s tom koliinom. 2. Microapplications je odredio minimalni ciljni profit od $40.000 po svakom novom programu koji razvije. Odredite broj jedinica i potreban obujam prodaja koji je potreban da bi se ostvario ovaj cilj. 3. Dok je ovaj program jo uvijek u stadiju razvitka, trine cijene padnu za 25% zbog znaajnog porasta broja programa koji se nude na tritu. Odredite novu toku pokria i potreban obujam prodaja. Rjeenje 1. Temeljeno na fiksnom troku od $23.000, cijeni $40 po jedinici i varijabilnom troku po jedinici od $6,50 obujam jedinica potreban da bi dolo do pokria je FT $23.000 Qe = = = 686,6 Pc PVT $40 $6,50 Ukupan prihod pri ovoj koliini outputa je odreen mnoenjem cijene i koliine pri pokriu; R = PQe = 40(686,6) = $27.464 2. Koliina nuna da bi se ostvario ciljani profit od $40.000 je FT + R 23.000 + 40.000 QR = = = 1.880,6 Pc PVT 40 6,50 Povezani ukupni prihod je R = PQ R= 40 (1.880,6) = $75.224 3. Ako cijena opadne za 25% na $30, nova koliina pokria bi bila
Qe = odgovarajui ukupni prihod je R = 30(978,7) = $29,361 23.000 = 978,7 30 6,50

16

Ako se napuste pretpostavke o konstantnosti cijene i prosjenog varijabilnog troka, jo uvijek se moe primjeniti analiza pokria, iako glavni odnosi (ukupni prihod i ukupni varijabilni troak) nee biti linearne funkcije outputa. Nelinearni ukupni prihod i funkcije trokova su pokazane na Slici 8-8. Funkcija troka nije konvencionalna u smislu da ispoetka trokovi rastu manje nego proporcionalno outputu, a nakon toga rastu vie nego proporcionalno outputu. Postoje dvije toke pokria, Q1 i Q2. primjetite da se profit, vertikalna udaljenost izmeu funkcija ukupnog prihoda i ukupnog troka, maksimalizira pri koliini outputa Q*.
Slika 8-8. Nelinearna analiza pokria
Prihod, troak ($) Ukupni troak Ukupni prihod
Profit

Gubitak

Ukupni fiksni troak Koliina outputa (Q)

Q1

Q*

Q2

Od dvije je toke pokria samo prva, koja odgovara koliini outputa Q1, relevantna. Kada poduzee pone s proizvodnjom management obino oekuje izloenost gubicima. Ali vano je znati pri kojem outputu poduzea e ono prijei sa gubitka u situaciju s profitom. Na Slici 8-8 poduzee bi eljelo doi do koliine pokria Q1 to je prije mogue i tada se, naravno, pomaknuti na koliinu koja maksimalizira profit, Q*. Poduzee ne bi proirilo proizvodnju iza Q* jer bi to dovelo do smanjivanja profita. Ni jedan racionalni manager ne bi nikad poveao proizvodnju do druge koliine pokria Q2 i prema tome je ta toka pokria nerelevantna.

Kljuni koncepti
Koliina proizvodnje koja daje specifinu koliinu ekonomskog profita se nalazi djeljenjem zahtijevanog (eljenog) profita plus fiksni trokovi s doprinosom profita, odnosno + UFT Q= R Pc PVT Analiza toke pokria je specijalan sluaj analize zahtijevanog profita gdje je zahtijevani profit nula.

Operativna poluga
Za poduzee se kae da je visoko optereeno ako su fiksni trokovi relativno veliki u odnosu na varijabilne trokove. Na primjer, relativno veliki fiksni trokovi mogu rezultirati iz toga to je

17

poduzee posudilo velike iznose novca sa velikim obvezama za fiksne kamate. Takoer poduzee moda ima velike investicije u fiksnu imovinu, kao to su pogoni i oprema s visokim fiksnim rashodima, ukljuivo trokovi amortizacije i/ili plaanje najamnine koji se moraju plaati bez obzira na koliinu outputa. Opa karakteristika visoko optereenog poduzea je da ono doivljava vie varijacija u profitu za odreeni postotak promjene outputa nego to to doivljava manje optereeno poduzee. Ovo je zato jer e se ukupni troak vie optereenog poduzea mijenjati manje nego proporcionalno promjenama u koliini outputa i prema tome e profit tendirati promjeni vie nego proporcionalno outputu. Obratno, poduzeu koje nema ili ima malo fiksnih trokova profit bi se trebao mijenjati blie promjenama u outputu. Poluga se moe analizirati uporabom koncepta elastinosti operativnog profita (E) koji se definira kao postotna promjena profita povezana s 1% promjene u prodaji ili koliini outputa. Odnosno, % promjena profita E = % promjena prodaje ili Q E = = (8-11) Q Q Q Za infinitezimalno male promjene Q, elastinost operativnog profita je d Q E = = dQ Ako se pretpostavi da je cijena outputa konstantna bez obzira na koliinu outputa, elastinost operativnog profita ovisi o tri varijable: koliini outputa, razini ukupnih fiksnih trokova i varijabilnom troku po jedinici outputa. Ovo se moe vidjeti ako se zamijeni jednadba za profit,
a promjena u profitu u jednadbi (8-11). Odnosno,

= PcQ (PVT)(Q) UFT = P (Q) - (PVT)(Q)

Q / Q Pojednostavljenjem ove jednadbe dobijamo izraunsku formulu za elastinost operativnog profita: Q ( Pc PVT ) E = (8-12) Q ( Pc PVT ) UFT Paljivim ispitivanjem ove jednadbe otkriva da za dva poduzea sa jednakim cijenama, koliinama outputa i varijabilnim trokovima po jedinici, ono poduzee koje ima vei ukupni fiksni troak e imati i veu elastinost operativnog profita. Ovo je zato jer ukupan fiksni troak ima negativan predznak u nazivniku jednadbe (8-12). to je vei fiksni troak, manji je nazivnik i via je vrijednost E. Tabla 8-5 prikazuje podatke o profitu i elastinosti operativnog profita za dva poduzea, A i B, s razliitim fiksnim i prosjenim varijabilnim trokovima. Primjetite sljedee karakteristike. Prvo, elastinosti su nula pri koliini outputa nula zato to je brojnik jednadbe (8-12) nula kad je Q = 0. drugo, E je negativan kada je poduzee ispod koliine toke pokria jer je nazivnik negativan (tj. ukupni fiksni troak je vei nego ukupni doprinos profitu). Zapravo kad poduzee snosi gubitke elastinost operativnog profita nema znaenje zato jer sugerira da profit opada kako output raste, to nije sluaj. Ipak kad se zarauju profiti negativna je elastinost profita puna znaenja. Znai da je output narastao iznad one toke koja rezultira maksimalnim profitom. Prema tome bilo koje poveanje outputa rezultira smanjenjem profita.

E =

[Pc (Q) ( PVT )(Q)]/[Pc Q ( PVT )(Q) UFT ]

18

Trea vana karakteristika je ta da je poluga najvea za najmanje koliine outputa i da se smanjuje kako output raste. Konano, pri istoj koliini outputa elastinost je uvijek via kod poduzea B nego kod poduzea A. Ovo je zato jer B ima vie ukupne fiksne trokove i nie varijabilne trokove po jedinici nego A. Prema tome ako oba poduzea proizvode istu koliinu, za bilo koju promjenu outputa postotna promjena profita e biti vea za B nego za A. Na primjer pri koliini outputa 1.000, 1% poveanja outputa e rezultirati s 1,25% porasta profita A u usporedbi s 2,0% poveanja za B. S vremenom profiti za poduzee B variraju znatno vie nego za A. U nekom smislu management B-a je strukturirao poduzee tako da snosi vie rizika. Kada je koliina outputa visoka profiti za B biti e vei nego za A. Ipak ako ekonomski uvjeti postanu nepovoljni i output padne, profit e opasti mnogo bre za visoko optereeno poduzee B. Ako output nastavi padati, poduzee B e snostiti gubitke prije nego to e A. U duem razdoblju niske potranje rizik bankrota je vei za B. Prema tome elastinost se operativnog profita moe rabiti kao indikator rizika. Prisjetite se iz Poglavlja 3 da obino postoji kompromis izmeu rizika i povrata. Odnosno visoki povrati su obino povezani s viim rizikom i vice versa. Odluka managmenta da se vie optereti (npr. izlaganjem znaajnom dugu ili programima znaajnih kapitalnih investicija) je efektivno odluka da se prihvati vii rizik za ansu da se ostvari vii profit.
Tabela 8-5. Elastinost operativnog profita za dva poduzea
Poduzee A: Cijena = $ 10,00 PVT = 5,00 UFT = 1.000 Koliina outputa 0 200 500 1.000 1.500 2.000 Profit Poduzee A $ -1.000 0 1.500 4.000 6.500 9.000 Poduzee B $ -4.000 -2.400 0 4.000 6.500 9.000 Poduzee B: Cijena = $ 10,00 PVT = 2,00 UFT = 4.000 Elastinost operativnog profita Poduzee A 0 Nedefinirano 1,67 1,25 1,15 1,11 Poduzee B 0 -0,67 Nedefinirano 2,00 1,50 1,33

Drutveni i privatni trokovi

Ponekad proizvodnja dobara i usluga utjee na tree strane. Ovi efekti mogu biti pozitivni i negativni. Na primjer, pretpostavite da United Auto ugovori s Coastal Metals proizvodnju elika za koje e United Auto plaati tekuu cijenu po jedinici. Obje tvrtke imaju korist i voljno sudjeluju u transakciji. Meutim, u procesu proizvodnje elika dim zagauje zrak koji oblinji stanovnici moraju disati. Trokovi su nametnuti ovim osobama, ali nikakva kompenzacija nije isplaena. Prema tome postoji nevoljki sudionik u transakciji. Takvi efekti na treu stranu se zovu eksternalije ili preljevanja. Ona mogu biti negativna, kao u primjeru, ili pozitivna. Primjer bi pozitivne eksternalije bio kad bi proizvoa jabuka smjestio vonjak blizu pela proizvoaa meda. Uzgajiva pela bi smanjio trokove proizvoaa jabuka pruajui polinaciju stabala jabuke, a proizvoa jabuka bi proizvodio pelud za pele. Iako su i pozitivni i negativni efekti na tree strane vani, uobiajeno je da negativne eksternalije privlae vie pozornosti. Zagaivanje vode i zraka, zakrenost urbanih cesta, buka (tj. zagaenje uiju) i kriminal su primjeri negativnih eksternalija. U ekonomskim terminima eksternalija se moe mjeriti kao razlika izmeu drutvenog i privatnog troka. Za proizvoaa privatni je troak suma svih trokova, i eksplicitnih i implicitnih, koje snosi taj proizvoa. Ovi privatni trokovi ukljuuju eksplicitna plaanja za rad, sirove materijale i poreze te implicitne trokove kao to su resursi koje su priloili vlasnici poduzea. Drutveni troak je troak za drutvo u cjelini te ukljuuje sve privatne trokove plus drugi trokovi, ako ikoji onda oni koje nedobrovoljno snose tree strane. Privatni troak proizvodnje elika za proizvoaa elika o kojem se raspravljalo iznad moe se prikazati s krivuljama PTp i GTp na Slici 8-9. Do granice do koje ovo poduzee namee eksterne trokove kao to su zagaivanje zraka i vode ili buka treim stranama, drutveni e troak prelaziti privatni. Krivulje PTd i GTd na Slici 8-9 predstavljaju drutveni troak proizvodnje elika. Vertikalna

19

udaljenost izmeu privatnih i drutvenih krivulja predstavljaju eksterni troak po jedinici outputa, odnosno troak po jedinici koji snosi trea strana.
Slika 8-9. Krivulje privatnog i drutvenog prosjenog i graninog troka
Troak po jedinici ($/Q)

Granini troak (drutveni) Granini troak (privatni)

PTD

Prosjeni troak (drutveni) Prosjeni troak (privatni)

PTP GTD GTP

Eksterni troak

Koliina outputa (Q)

Eksterni trokovi nastaju obino zbog loe definiranog vlasnikog prava. Na primjer, ako poduzee treba eljeznu rudu ono kupuje tu rudu od rudara koji posjeduje dobro definirano vlasniko pravo na tu rudu. To e se pravo transferirati na proizvoaa elika jedino po plaanju prikladne kompenzacije. Meutim ako se poduzee treba rijeiti odreenih otpadnih proizvoda, ono moe odluiti da ih emitira u atmosferu ili ih istovariti u oblinju rijeku. Vlasnika prava na ove zrane i vodene resurse nisu bila dobro definirana. Tko posjeduje zrak ili vodu u rijeci? Tko ima vlasniko pravo oni koji ele ist zrak ili oni koji ele rabiti atmosferu kao spremite za otpad? Trite ne funkcionira efikasno pod postojeim uvjetima. Poduzee postavlja svoju cijenu prenisko (tj. cijena reflaktira samo privatne trokove, ne i trokove zagaenja) i proizvodi se previe outputa. Prema tome moda postoji potreba za akcijama drave kao to su nametanje poreza po jedinici outputa. Ovo bi podiglo cijene i smanjilo potraivanu koliinu, to bi rezultiralo manjom koliinom outputa. Prihod generiran porezom se moe upotrijebiti za kompenzaciju onima koji su podnijeli trokove zagaivanja ili za subvencioniranje kontrole zagaivanja od strane poduzea. Posljednjih godina manageri su morali biti mnogo vie upoznatiji s nekim moguim efektima njihovih proizvodnih odluka na treu stranu. Dravni i federalni antizagaivaki zakoni su uvelike smanjili problem vlasnikih prava na zrak i vodu, sa rezultatom da su poduzea vie ograniena u svojim aktivnostima koje mogu imati znaajne efekte na treu stranu.

Kljuni koncepti
Za poduzee se kae da je visoko optereeno ako su mu fiksni trokovi relativno visoki prema varijabilnim trokovima. Openito uporaba poluge implicira vii rizik (tj. varijabilniji profit kroz vrijeme). Poluga se moe mjeriti elastinou operativnog profita, koji se definira kao postotna promjena profita povezana s 1% promjene outputa. Eksternalije su rezultat kada proizvodnja poduzea uzrokuje da se trokovi ili koristi nanose treoj strani. Najuobiajenije eksternalije ukljuuju zrak, vodu te zagaenje bukom i zakrenou. Neto rezultat negativnih eksternalija je taj da su drutveni trokovi (koji ukljuuju trokove eksternalija) vii nego privatni trokovi.

20

Saetak
Teorija trokova je temeljno podruje upravljake ekonomike. Najbolja mjera troka nekog resursa je vrijednost tog resursa u njegovoj najboljoj alternativnoj uporabi (tj. njegov oportunitetni troak). Ideja koju implicira oportunitetni troak je da se prepoznaju i eksplicitni i implicitni trokovi. Primjeri za prethodno ukljuuju vrijednost rada i kapitala kojeg su priloili manageri/vlasnici poduzea. Troak dugotrajne imovine kroz razdoblje proizvodnje je razlika u vrijednosti te imovine na poetku i kraju razdoblja. S obzirom da se upotrbljava koncept oportunitetnog troka, ekonomski troak ukljuuje normalan povrat ili profit za poduzee. Normalni se povrat definira kao minimalna isplata nuna da se sprijei premjetanje resursa u drugo poduzee ili industriju. Granini i inkremantalni trokovi su fundamentalni za donoenje odluka. Povijesni trokovi su openito irelevantni. Funkcija troka se odnosi na odreene koliine outputa. Temelj za funkciju troka je proizvodna funkcija i cijene inputa. U kratkom roku koliina jednog inputa je fiksna. Troak povezan s tim inputom se naziva fiksni troak. Troak povezan s varijabilnim inputima se naziva varijabilni troak. Ukupni troak bilo koje koliine outputa je jednak ukupnim fiksnim trokovima plus ukupni varijabilni trokovi proizvodnje te koliine outputa. Jedinine funkcije troka ukljuuju prosjeni ukupni troak, prosjeni varijabilni troak, prosjeni fiksni troak i granini troak. esto su ove funkcije korisnije za odluivanje nego funkcije ukupnog troka. Postoji korespodencija izmeu jedininih funkcija troka i funkcija prinosa. Kada raste granina ili prosjena funkcija prinosa, granina ili prosjena funkcija troka opada. Obratno, kada granina ili prosjena funkcija prinosa opada, povezana funkcija troka po jedinici e rasti. U dugom roku svi trokovi su varijabilni. Dugorona krivulja prosjenih trokova je ovojnica serije kratkoronih krivulja trokova. Ako se povrati na razmjer poveavaju, dugorona krivulja prosjenih trokova (DPT) e opadati. Ako se povrati na razmjer smanjuju, DPT e rasti. Dugorone funkcije trokova se rabe za planiranje optimalnog obujma pogona. Analiza doprinosa profitu se rabi za odreivanje koliine outputa nune da bi se zaradila specificirana koliina profita. Poseban sluaj teorije dopinosa profitu je analiza pokria i unutar nje odreivanje koliine outputa nune da se generira nula ekonomskog profita. Za poduzee se kae da je visoko leveraged ako si fiksni trokovi visoki u usporedbi s varijabilnim trokovima. Poluga se mjeri pomou elastinosti operativnog profita ili postotnom promjenom u profitu povezanom s promjenom outputa za 1%. Openito poviena poluga implicira vie varijabilnosti profita kroz vrijeme i prema tome vei rizik. Privatni trokovi su oni eksplicitni i implicitni trokovi koje plaa poduzee. Drutveni trokovi ukljuuju privatne trokove plus eksterne trokove koje snose tree strane. Eksterni trokovi esto nastaju zbog loe definiranih vlasnikih prava to tendira rezultirati neefikasnom alokacijom resursa, odnosno cijenama koje su preniske i koliinama outputa koje su pre visoke. Ponekad se od dravnih aktivnosti trai da definiraju ova vlasnika prava eda bi pruila poduzeima poticaj da postignu efikasnije odluke o cijenama i outputu.

21