SKLOPNI APARATI I APARATURE

VISOKOG NAPONA
TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU
ELEKTROTEHNIKI ODJEL
KREIMIR METROVI, prof.v.k.
SKLOPNI APARAT SKLOPNI APARAT
JE APARAT NAMIJENJEN UKLAPANJU, JE APARAT NAMIJENJEN UKLAPANJU, VOENJU I VOENJU I/ILI /ILI
PREKIDANJU STRUJE U JEDNOM ILI VI PREKIDANJU STRUJE U JEDNOM ILI VI E STRUJNIH KRUGOVA. E STRUJNIH KRUGOVA.
MEHANI MEHANI KI SKLOPNI APARAT KI SKLOPNI APARAT
JE SKLOPNI APARAT NAMIJENJEN UKLAPANJU ILI PREKIDANJU JE SKLOPNI APARAT NAMIJENJEN UKLAPANJU ILI PREKIDANJU
STRUJE U JEDNOM ILI VI STRUJE U JEDNOM ILI VI E STRUJNIH KRUGOVA POMO E STRUJNIH KRUGOVA POMO U U
KONTAKATA KOJI SE RAZDVAJAJU. KONTAKATA KOJI SE RAZDVAJAJU.
POLUVODI POLUVODI KI SKLOPNI APARAT KI SKLOPNI APARAT
JE SKLOPNI APARAT NAMIJENJEN UKLAPANJU ILI PREKIDANJU JE SKLOPNI APARAT NAMIJENJEN UKLAPANJU ILI PREKIDANJU
STRUJE U JEDNOM ILI VI STRUJE U JEDNOM ILI VI E STRUJNIH KRUGOVA POMO E STRUJNIH KRUGOVA POMO U U
UPRAVLJANJA VODLJIVOSTI POLUVODI UPRAVLJANJA VODLJIVOSTI POLUVODI A. A.
PODJELA SKLOPNIH APARATA PODJELA SKLOPNIH APARATA
PREMA NAZIVNOM NAPONU PREMA NAZIVNOM NAPONU
- - NISKONAPONSKI APARATI NISKONAPONSKI APARATI Un Un 1 kV 1 kV , Un , Un 1. 1.5 5 kV = kV =
- - SREDNJENAPONSKI APARATI SREDNJENAPONSKI APARATI 3.6 kV 3.6 kV Un Un 52 kV 52 kV
- - VISOKONAPONSKI APARATI VISOKONAPONSKI APARATI 72.5 kV 72.5 kV Un Un 420 kV 420 kV
- - ZA VRLO VISOKI NAPON ZA VRLO VISOKI NAPON 525 525 kV kV Un Un
PODJELA SKLOPNIH APARATA PODJELA SKLOPNIH APARATA
PREMA NAMJENI PREMA NAMJENI
- - PREKIDA PREKIDA I I
- - SKLOPKE SKLOPKE
- - SKLOPNICI SKLOPNICI
- - RASTAVLJA RASTAVLJA I I
- - ZEMLJOSPOJNICI ZEMLJOSPOJNICI
- - OSIGURA OSIGURA I I
- - ODVODNICI PRENAPONA ODVODNICI PRENAPONA
- - POKRETA POKRETA I I
- - REGULATORI REGULATORI
- - RELEJI RELEJI
- - PRIBOR PRIBOR
- - SKLOPNE APARATURE SKLOPNE APARATURE
PODJELA SKLOPNIH APARATA
PODJELA SKLOPNIH APARATA
PREMA
PREMA
FUNKCIJI
FUNKCIJI
SKLOPNI APARATI
KONTAKTNI BEZKONTAKTNI HIBRIDNI
LUNI BEZLUNI LUNI BEZLUNI
S MEDIJEM BEZ MEDIJA OTPORSKI SINKRONI RASTALNI ISKRINI POLUVODIKI SUPRAVODIKI
- SF6 - zrak - osigurai - iskrita
- komp. zrak - odv.prenapona
- ulje
- vakuum
SKLOPNI APARATI VISOKOG NAPONA
SF6 PREKIDAI OD 72,5 kV DO 550 kV
RASTAVLJAI ZA VANJSKU I UNUTARNJU MONTAU OD 72,5 kV DO
550 kV
OKLOPLJENA POSTROJENJA IZOLIRANA PLINOM SF6 OD 72,5 kV
DO 420 kV
ZRAKOM IZOLIRANA POSTROJENJA OD 72,5 kV DO 550 kV
KOMPOZITNI IZOLATORI
OKRETNI RASTAVLJAI 123 kV
s kompozitnim potpornim izolatorima
HE ZAKUAC
OKRETNI RASTAVLJAI 245 kV i 123 kV
HE ZAKUAC
PANTOGRAFSKI RASTAVLJAI 245 kV i
ZEMLJOSPOJNIK 123 kV
HE ZAKUAC
SF6 PREKIDAI 123 i 245 kV
TS ERJAVINEC
SF6 PREKIDAI 245 kV i 420 kV
TS SUAK
METALOM OKLOPLJENI SF6 PREKIDA 123 kV
Sadraj
Teorija visokonaponskih prekidaa
Konstrukcija
Primjena
Standardi i ispitivanja
Teorija
visokonaponskih
prekidaa
Teorija visokonaponskih prekidaa
to je prekida?
Ureaj za
otvaranje/zatvaranje
strujnog kruga
Idealan vodi u
zatvorenom poloaju
Idealan izolator u
otvorenom poloaju
Zato koristiti prekida ?
Prekidanje struje kvara
Neplanirani dogaaj (zatita)
Opreme / vodova
Uspostava normalnog rada
Sklapanje struje optereenja
Planirani dogaaj
Za kompenzaciju
Za odravanje
Strujno optereenje
Opi zahtjevi za prekidae
Prekinuti u nuli
U skladu sa
termikim
zahtjevima
prekidaa
Podnoenje
dielektrinih
naprezanja u
trenutku
prekidanja
Put
kontakta
Razdvajanje
kontakta
Podnosivi napona (kV)
Povratni napon (kV)
Vrijeme (ms)
PPN
(prijelazni povratni
napon)
Krivulja neuspjenog
prekidanja
ISKLOP ISKLOP
ezdeseste
Komprimirani zrak
sedamdesete
& osamdesete
osamdesete
& devedesete
Plin SF
6
Ulje
Razvoj prekidaa Razvoj prekidaa
Prekida: Glavne komponente
Prekidni elementi
prekidna komora,
kuite prekidaa,
medij za prekidanje
Potporni izolator - nosa
Izolacija prema zemlji
Sadri sklopnu motku,
izolacijski medij
Pogonski mehanizmi
Pohranjena energija,
sekundarni krugovi
Prekidna komora: Glavne komponente
UKLOPLJEN
ISKLOPLJEN
1 nasuprot 2 prekidna elementa
Jedan prekidni element
1 prekidna komora
1 potporni izolator
1 kuite pogonskog
mehanizma
Dva prekidna elementa
2 prekidne komore
1 ili 2 potporni izolator
2 kuita pogonskog
mehanizma
Tropolna nasuprot jednopolna izvedba
Troploni pogon
Jedan zajedniki pogon
Polovi Mehaniko spajanje
Jednopolni pogon
Tri nezavisna pogona
Polovi Elektroniko
spajanje
Paralelni visokonaponski kondezatori
Jedan prekidni element
Bliski kratki spoj
Vremensko kanjenje u PPN
(prijelazni povratni napon)
Uobiajeno za velike struje kvara
Dva prekidna elemetna
Jednolika raspodjela napona
Nije uvijek potrebno
NAPOMENA:
Gledano
odozgora
Uklopni otpornici
Otpornici se zatvaraju prije
prekidaa ( 5 do 12 ms)
Smanjuju uklopne prenapone
Prijanje primjene
Sklapanje kondenzatorskih
baterija, prigunice, vodovi i
transformatori
Dananje primjene
Sklapanje prvenstveno vodova i
neto transformatora
NAPOMENA:
gledano odozgora
Porculanski nasuprot metalom oklopljeni prekidai
Metalom
oklopljeni
(Dead tank)
Porculanski
(Live tank)
Komponente o kojima se najvie govori
Prekidna
komora
Pogonski
mehanizmi
Konstrukcija visokonaponskih prekidaa
Prekida: Prekidna komora
Kompresijski
prekida
Autokompresijski
prekida
Kompresijski princip
Zatvoren Otvoren Luk
Kontaktni
dio
Prekidanje
Kompresijski princip
Autokompresijski princip: male struje
Zatvoren Otvoren Luk
Kontaktni
dio
Prekidanje
Autokompresijski princip: velike struje
Otvoren Prekidanje
Kontaktni
dio
Luk
Porast tlaka
Autokompresijski princip: velike struje
Autokompresijski
Tipovi prekidaa
Nazivna struja prekidanja (kA)
80
63
50
40
31.5
25
72 170 300 550 800 1150
Nazivni napon (kV)
245 420
Na zahtjev
N
a

z
a
h
t
j
e
v
Kompresijski
1 prekidna
komora po
fazi
2
p
r
e
k
i
d
n
e

k
o
m
o
r
e

p
o

f
a
z
i
4
p
r
e
k
i
d
n
e

k
o
m
o
r
e

p
o

f
a
z
i
Razvoj SF
6
prekidaa
Kompresija
Dvostruko
gibanje
autokompresija
Pojedinano gibanje
autokompresija
Trostruko gibanje
autokompresija
CILJ: Utediti energiju kako bi
se smanjili trokovi
pogonskog mehanizma
Kompresija
S
m
a
n
j
e
n
j
e

e
n
e
r
g
i
j
e
P
o
v
e

a
n
j
e

k
o
m
p
l
e
k
s
n
o
s
t
i
Konstrukcija pogonskih mehanizama
Pohranjivanje
energije
Energija
napinjanja
Otputanje
energije
Prijenos
energije
C
o
n
t
r
o
l

&

S
i
g
n
a
l
i
n
g
Pet osnovnih funkcija
Razliite metode za
Pohranjivanje energije
Energiju napinjanja
Otputanje energije
Prijenos energije
U
p
r
a
v
l
j
a
n
j
e

i

s
i
g
n
a
l
i
z
a
c
i
j
a
HIDRAULIKII MEHANIZAM
Princip djelovanja
1 uklopni svitak UKLOP
2 grebenasti zupanik ISKLOP
3 kutni prijenosnik RUNI UKLOP
4 pogonska motka
5 motka za uklopnu oprugu
6 motka za isklopnu oprugu
7 uklopna opruga
8 runi pogon
9 mehanizam za napinjanje
10 motka za napinjanje
11 valjkasta poluga
12 uklopni prigunik
13 pogonska osovina
14 isklopni prigunik
15 isklopni svitak
16 kuite mehanizma
17 isklopna opruga
OPRUNI MEHANIZAM
Princip djelovanja
Princip djelovanja
Uklopno isklopna opruga
potpuno nabijena
1 - ISKLOPNA ZAPORKA
2 - POGONSKA POLUGA
3 - UKLOPNA POLUGA
4 - UKLOPNA ZAPORKA
5 - GLAVNA OSOVINA
6 - UKLOPNA OPRUGA
7 - POGONSKA POLUGA
8 - UNIVERZALNI MOTOR
9 - KRAJNJA SKLOPKA
11 - AMORTIZER
A - ISKLOPNA OPRUGA
Princip djelovanja
Uklop
1 - ISKLOPNA ZAPORKA
2 - POGONSKA POLUGA
3 - UKLOPNA POLUGA
4 - UKLOPNA ZAPORKA
5 - GLAVNA OSOVINA
6 - UKLOPNA OPRUGA
7 - POGONSKA POLUGA
8 - UNIVERZALNI MOTOR
9 - KRAJNJA SKLOPKA
11 - AMORTIZER
A - ISKLOPNA OPRUGA
Princip djelovanja
Isklop
1 - ISKLOPNA ZAPORKA
2 - POGONSKA POLUGA
3 - UKLOPNA POLUGA
4 - UKLOPNA ZAPORKA
5 - GLAVNA OSOVINA
6 - UKLOPNA OPRUGA
7 - POGONSKA POLUGA
8 - UNIVERZALNI MOTOR
9 - KRAJNJA SKLOPKA
11 - AMORTIZER
A - ISKLOPNA OPRUGA
Princip djelovanja
Ponovno napinjanje uklopne
opruge ( 15 s)
1 - ISKLOPNA ZAPORKA
2 - POGONSKA POLUGA
3 - UKLOPNA POLUGA
4 - UKLOPNA ZAPORKA
5 - GLAVNA OSOVINA
6 - UKLOPNA OPRUGA
7 - POGONSKA POLUGA
8 - UNIVERZALNI MOTOR
9 - KRAJNJA SKLOPKA
11 - AMORTIZER
A - ISKLOPNA OPRUGA
Razvoj
CILJ: pouzdanost i mali
trokovi
Opruni
mehanizam
SF
6
mehanizam
Hidraulika
Pneumatika
Opruni mehanizam
Smanjenje kompleksnosti
Poveanje pouzdanosti
Primjena visokonaponskih prekidaa
Opi zahtjevi
Okoli
Nazivni napon i izolacijski nivoi
Nazivna frekvencija
Nazivna struja i nazivna prekidna struja
Uzemljenje
Sposobnost ponovnog uklopa
Standardi
Posebni zahtjevi
Temperatura okoline
Normalni uvjeti +40 C do
25 C ili 40 C
-40 C i ispod
Smanjenje prekidne moi pri
prekidanju struje kratkog spoja
Mnogi prekidai pune se do -40 C
sa istim SF
6
i nema smanjenja
prekidne moi
-50 C zahtjeva se mjeavina
plinova SF
6
i N
2
Iznad +40 C
Smanjenje nazivne struje
Visoka nadmorska visina
Postrojenja na visinama
iznad 1000 m
Smanjenje dielektrinih
karakteristika
1% po 100 m iznad 1000 m
Potreba za odvodnicima
prenapona
Visoka zagaenost
Postrojenja pored rudnika,
kemijskih tvornica, pustinja,
mora itd.
Velike klizne staze
Visoki X/R omjer
Tipino blizu elektrane
Izraen kao X/R omjer ili
vremenska konstanta ()
Smanjenje nazivnih
prekidnih struja
Uzemljene nasuprot neuzemljenim mreama
Faktor prvog pola
1.3 za uzemljene
1.5 za neuzemljene
Faktor opozicije faze
2.0 za uzemljene
2.5 za neuzemljene
Faktor uklopa kondezatora
1.0 za uzemljene
kondenzatorske baterije
1.2 za uzemljene vodove
1.4 za neuzemljene
3- i 1-polne operacije
Bazirano na automatskom
ponovnom uklopu
3-polne operacije
Transformator, sabirnica,
kondezator i prigunica
Samo sa jednim prekidnim
elementom
1-polna operacija
Vodovi i isklapanja prigunica
SVI prekidai
Prekidno vrijeme
Prednosti kratkih prekidnih
vremena
Stabilnost sustava
Manja naprezanja samog
aparata
Ovisi o struji i vremenu
Standardi za visokonaponske prekidae
Standardi meunarodne elektrotehnike komisije
IEC 62271-100, 2001
Tipska ispitivanja, rutinska i
ispitivanja na terenu
Definiranje sklopnih vremena
Upute za izbor i specifikaciju
IEC 60694, 2001
Normalni pogonski uvjeti
Izbor nazivnih karakteristika
Korekcija zbog nadmorske
visine
IEC 60427, IEC 60815,
IEC 60529, IEC 61166,
IEC 61233
Standardi Amerikog nacionalnog instituta
C37.04-1999
Nazivne karakteristike
C37.06-2000
Ugovaranje preferiranih
karakteristika
C37.09-1999
Tipska ispitivanja
Rutinska ispitivanja
C37.081, C37.082,
IEEE 693
ISPITIVANJA SKLOPNIH APARATA
- tipska ispitivanja,
- rutinska (komadna) ispitivanja,
- ispitivanja na terenu, i
- razvojna ispitivanja,
Tipska ispitivanja provode se na prototipu sklopnog aparata kako bi se
potvrdile nazivne karakteristike aparata, te karakteristike njegovih
upravljakih i pomonih ureaja.
Rutinska ispitivanja provode se na svakom proizvedenom sklopnom
aparatu kako bi se otkrile eventualne nepravilnosti i pogreke u materijalu
ili konstrukciji. Dogovorom izmeu proizvoaa i korisnika bilo koje
rutinsko ispitivanje moe se provesti i na terene neposredno prije putanja
u pogon.
Ispitivanja na terenu provode se obino na kompletno montiranoj
sklopnoj i/ili upravljakoj aparaturi kako bi se potvrdila ispravnost montae i
funkcioniranje aparature, te dielektrika vrstoa izolacije.
Razvojna ispitivanja provode se na modelima, elementima ili
prototipovima sklopnih aparata kako bi se provjerile, u toku istraivanja i
razvoja, teoretske pretpostavke i granine sposobnosti nove konstrukcije.
Ova ispitivanja nisu propisana nikakvim standardima, a provode se prema
potrebama i mogunostima proizvoaa sklopne opreme u fazi razvoja
odnosno usavravanja.
TIPSKA ISPITIVANJA PREKIDAA (IEC)
-dielektrina ispitivanja (udarni atmosferski - 1.2/50 s,
sklopni - 250/2500 s i izmjenini napon - 50 Hz, 1 min ),
- ispitivanje radio smetnji,
- ispitivanje zagrijanja,
- mjerenje otpora glavnog strujnog kruga,
- ispitivanje kratkotrajno podnosivom i podnosivom
vrnom strujom kratkog spoja,
- ispitivanje prekidne moi (sabirniki KS, bliski KS,
sklapanje kapacitivnih struja).
TIPSKA ISPITIVANJA 420 kV SF6 PREKIDAA
ISPITIVANJE PREKIDNE MOI
laboratorij za velike snage CESI - Milano
ISPITIVANJE PREKIDNE MOI
sabirniki kratki spoj
< 20% 100% O - t - O - t- O 5
< 20%
100%
100%
C - t-C
O - t - O - t- O
4a
(umjesto ciklusa 4)
4b
< 20% 100% O - t - CO - t- CO 4
< 20% 60% O - t - O - t- O 3
< 20% 30% O - t - O - t- O 2
< 20% 10% O - t - O - t- O 1
Istosmjerna
komponenta
Ispitna struja u
postotku od nazivne
prekidne moi
(i/ili uklopne moi)
Sklopna operacija Ispitni ciklus
O - otvaranje
C - zatvaranje
t = 0.3 s
t= 3 min
ISPITIVANJE PREKIDNE MOI
bliski kratki spoj
< 20% 75 % O - t - O - t- O 75
< 20% 90 % O - t - O - t- O 90
Istosmjerna
komponenta
Ispitna struja u postotku
od nazivne prekidne moi
(i/ili uklopne moi)
Sklopna operacija Ispitni ciklus
ISPITIVANJE PREKIDNE MOI
kapacitivne struje
minimalno 100 % O i CO ili CO 2
10 do 40 % O 1
Ispitna struja u postotku od
nazivne kapacitivne struje Sklopna operacija Ispitni ciklus
Definiraju se dvije klase prekidaa glede ponovnih paljenja elektrinog luka kod
prekidanja (engl. restrike performance):
- klasa A (vrlo mala vjerojatnost ponovnih paljenja) i
- klasa B (mala vjerojatnost ponovnih paljenja).
Ovisno o klasi u koju spada prekida, i ovisno o nazivnoj karakteristici prekidanja
kapacitivne struje, propisuje se odgovarajui broj sklopnih ciklusa. Tako se npr. za
sklapanje kondenzatorskih baterija propisuje slijedei broj ispitnih ciklusa:
- Ispitni ciklus 1: 24 O (za trofazno ispitivanje), odnosno 48 O (za jednofazno),
- Ispitni ciklus 2: 80 CO (za trofazno ispitivanje), odnosno 120 CO (za jednofazno).
Za prekidae klase A ispitivanje sklapanja kapacitivnih struja provodi se nakon to je
prethodno provedeno ispitivanje prekidne i uklopne moi na stezaljkama prekidaa
(ispitni ciklus br.3). Za ispitivanje prekidaa klase B nije potrebno vriti nikakva prethodna
predispitivanja.
ISPITIVANJE MEHANIKE TRAJNOSTI
500 - Nazivni CO - t
- 250 Nazivni O - 0.3 s - CO - C - t
500
500
500
500
500
500
Minimalni
Nazivni
Maksimalni
C - t - O - t
Prekida bez
sposobnosti za
automatski ponovni
uklop
Prekida sposoban
za automatski
ponovni uklop
Upravljaki napon
i upravljaki tlak Sklopna operacija
Broj sklopnih operacija
O - isklapanje
C - uklapanje
t - vrijeme izmeu dvije sklopne operacije potrebno da se postigne poetno
stanje i/ili izbjegne pretjerano zagrijavanje elemenata prekidaa
IEC ANSI
Provjera natpisne ploice X X
Otpornost (pomoni krug) X X
Provjera pomonih krugova X X
Ispitivanje pogonskih mehanizama X X
Ispitivanje sklopnih vremena X X
Ispitivanje sustava pohranjene energije X X
Otpornost (Glavni krug) X X
Podnosivi napon (pomoni krug) X X
Podnosivi izmjenini napon (glavni krug) X X
Ispitivanje curenja plina X X
Ispitivanje tlaka X X
IZBJEGAVAJTE DODATNA ILI PRODUENA TESTIRANJA!
Visoki trokovi i /ili kanjenje u isporuci
Rutinska ispitivanja prekidaa
DIJAGNOSTIKA ISPITIVANJA PREKIDAA

SVOJSTVA PLINA SF6
SADRAJA VLAGE
U PLINU SF6
- relativna vlanost
- toka rosita
PRODUKTI RASPADA
U PLINU SF6
- uljni aerosoli
- HF
- SO2
ZAGRIJAVANJE PREKIDAA
- PADOVI NAPONA
- MJERENJE TEMP.
U POGONU
- TERMOVIZIJA
PROVJERA BLOKADA
- SKLOPNA VREMENA
(O, C, O-C, C-O, O-C-O)
- SINKRONIZAM POLOVA
- BRZINE KONTAKATA
- KONTAKTNI OTPOR
(DINAMIKI)
- VIBRACIJE
- VREMENA, NAPON I STRUJA,
UKLOPNIH I ISKLOPNIH SVITAKA
Dijagnostika ispitivanja i mjerenja provode se na prekidau izoliranom od mree i na jednom kraju
kratko spojenom i uzemljenom, a prema shemi prikazanoj na shemi ispitivanja prekidaa:
1. Mjerenje sklopnih vremena, brzina,
vibracija
2. Provjera zagrijanja prekidaa
3. Provjera prisutnosti produkata raspada i
sadraja zraka u plinu SF
6
4. Provjera toke rosita / relativne vlanosti
plina
5. Provjera djelovanja blokada i vremena
recirkulacije
6. Provjera curenja plina SF
6
Iz sheme se razabire da je dijagnostika
ispitivanja mogue podijeliti u slijedee
grupe ispitivanja:
POPIS DIJAGNOSTIKA ISPITIVANJA
VISOKONAPONSKIH PREKIDAA
1. ISPITIVANJA MEHANIKIH OPERACIJA
1.1 - mjerenje sklopnih vremena (C, O, C-O,
O-C, O-C-O)
1.2 - mjerenje nesinkronizma polova
1.3 mjerenje struje i napona uklopnih i
isklopnih svitaka
2. ISPITIVANJA PREGRIJAVANJA
2.1 - mjerenje pada napona (el. otpora)
glavnih strujnih krugova
2.2 mjerenje zagrijavanja kontaktnih i
spojnih mjesta u pogonu (termovizija)
3. ISPITIVANJA STANJA PLINA
3.1 - mjerenje koncentracije produkata
raspada plina SF
6
3.2 - mjerenje koncentracije aerosola mineralnih
ulja u plinu SF
6
3.3 - mjerenje toke rosita plina
3.4 - mjerenje relativne vlanosti plina
3.5 - provjera curenja plina SF
6
4. OSTALA ISPITIVANJA, PROVJERE I
KONTROLE
4.1 - provjera tlanih releja i sigurnosnog ventila
4.2 - provjera rada grijaa
4.3 - ispitivanje prisilnog sinkronizma i kontrole
pumpanja
4.4 - kontrola signalizacije i stanja brojaa
4.5 - vizualna kontrola
ZATO
DIJAGNOSTIKA ISPITIVANJA SKLOPNIH APARATA ?
Cilj uporabe dijagnostikih metoda je promjena filozofije odravanja
visokonaponskih prekidaa od vremenski baziranog odravanja na
odravanje prema stvarnom stanju prekidaa.
Dobitak za Korisnika: - pouzdaniji i ekonominiji rad i eksploatacija
cijelog elektroenergetskog postrojenja.
- uteda u odravanju