Osnovne postavke islama.

(navedi i objasni) Odnos ovjeka prema Bogu, svijetu i ljudima definisan je kroz tri osnovne kategorije: 1. Tevhid - Odbacuje se pokornost i poniznost ovjeka prema drugim ljudima i potvruje potpuna pokornost ovjeka prema Bogu kao jedinom i apsolutnom vladaru svijeta. 2. Rububijjet - jedan od temeljnih zakona kojima se potvruje boansko porijeklo resursa na Zemlji uz obavezu njihove ravnomjerne raspodjele. 3. Hilafat - definie ovjekov status, ulogu i odgovornost. Allah d. . propisuje ono to je zabranjeno i ono to je dozvoljeno, i ovjek kao njegov namjesnik na Zemlji treba to potovati. Filozofsku podlogu erijata ine: (zaokruzi) 1. Tawhid (Allah d.., Jedan Jedini, Vrhovni autoritet, Stvoritelj, uvar i Zakonodavac), 2. Risaleh (institucija poslanika preko kojeg Allah d.. prenosi Islam onako kako je to sadrano u Kur'anu i Sunnetu), 3. Ahiret (Sudnji dan za polaganje rauna Allahu d.. za sva djela i za nagraivanje ili kanjavanje u vjenom ivotu). erijat ima etiri osnovna izvora: (zaokruzi) Kur'an Boija d.. ili sveta Knjiga u koju nema sumnje, predstavlja prvi i najvaniji izvor zakona za sve vjernike-muslimane. Sunnet tradicija i obiaji posljednjeg Boijeg d.. Poslanika (s.a.v.s.) kroz rijei, izreke, kazivanja, djela koje je Muhamed s.a.v.s. svakodnevno izgovarao idma koncenzus meu Islamskim pravnicima o odreenom pravnom pitanju. Osnove islamske ekonomske filozofije. (esej) 1. Islamski koncept covjeka. U osnovi islamskog koncepta ovjeka jeste sloboda ponaanja, govora i izbora. ovjek je slobodan u donoenju vlastitih odluka. Pa i kada je vjera u pitanju Kur'an kae da ni u tom sluaju nema prisile. ovjek je odgovoran za odluke koje donosi i zasniva se na potovanju moralnih vrijednosti i drutvenih pravila..Ipak, ta sloboda nije apsolutna i ona je ograniena pravima drugih osoba, te prihvaenim drutvenim normama u vidu zakona koje je ovjek obavezan potovati. 2. Nareivanje injenja dobra i zabrana injenja zla. Covjek je po svojoj prirodi sklon sebinosti, pohlepi, gomilanju bogatstva i vlasti, te drugih ovozemaljskih zadovoljstava.Da bi dokazao ko je stvarni vlasnik moi, Bog kanjava nezahvalnike kako bi shvatili da je njihovo bogatstvo prolazno i bezvrijedno, nastalo i bilo uniteno samo Njegovom voljom.ovjeku je dato da bira izmeu onoga to mu je dozvoljeno i preporueno (halal) i onog to mu je zabranjeno (haram). 3. Odnos prema vlasnistvu. Prema Kur'anu, pravi vlasnik svega na nebu i na Zemlji jeste Allah. Covjek ima obavezu da prihode od te povjerene imovina koristi samo na dozvoljen nacin i dozvoljene svrhe. Islam prihvata privatno vlasnistvo u okviru granica koje su postavljene Serijatom. 4. Odnos prema bogatstvu. ovjek ima pravo uivati u materijalnim i senzualnim zadovoljstvima sve dok je to u granicama vjere i dok ga to ne odvaja od razmiljanja o Bogu. Islam osudjuje prekomjerno gomilanje bogatstva i pohlepu. Pretjerivanje bilo da se radi o stedljivosti ili rasipnistvu je takodjer predmet osude. 5. Motivacija. Oni koji budu slijedili Boije upute, njihovo materijalno bogatstvo na ovom svijetu e se uveavati, a onima drugim, ono e biti umanjeno. 6. Ekonomska nejednakost Islam ne negira ekonomsku i drugu nejednakost medju ljudima, jer je ona prirodna i svojstvena ljudima i drustvenim normama.

Cetiri etika pravila erijata: 1. Maksimizacija drutvene koristi ili opeg interesa 2. Zabrana povrede ili nanoenja tuge drugima 3. Davanje prednosti drutvenoj nad privatnom dobrobiti 4. Olakavanje ivota drugima i olakavanje njihovih tekoa i tegoba, posebo u uslovima nude i imperativne potrebe Islam dozvoljava razliite oblike trgovine i drugih poslovnih aktivnosti, ali i postavlja odreena ogranienja: 1.Zabranjene robe, usluge i djelatnosti, 2. Zabrana kamate, 3.Zabrana transakcija koje sadre visok stepen neizvjesnosti, 4. Zabranjeni naini trgovine, 5.Druge zabranjene aktivnosti. Ciljevi razvoja u islamu. Islamski pristup polazi od dvije osnovne pretpostavke: 1. Uspostaviti ekonomski razvoj u okvirima vrijednosnog obrasca sadranog u Kuranu i sunnetu 2. Izbjei oponaanje kapitalistikog i socijalistikog modela razvoja Perioda razvoja islamske ekonomske misli 1. prvi period traje do 1058. godine 2. drugi period traje od 1058. do 1445. godine. 3. trei period zapoinje 1445. i traje do 1932. godine. Odnos prema kamati: Islam strogo zabranjuje kamatu i poslovanje sa kamatom. Odnos prema kamati je jedna od fundamentalnih principa Islamskih finasija i ono predstavlja najvecu razliku u odnosu na tradicionalne finansije. Kamata nije samo Muslimanima zabranjena, vec i neke druge znaajne religije sugeriu primjenu istog principa. Kamata, prema shvatanju veine ekonomista, sadri tri elementa koji opravdavaju plaanje naknade tedii: faktor vrijeme. oportunitetni troak. elemenat rizika. Islamsko bankarstvo i tradicionalno se razlikuje u pitanju faktora vremena. Prema Islamu vrijeme je dar Allaha i za njega nemoze biti nikakve naknade. Mozemo biti nagradjeni za nas napor i preuzeti rizik ali ne i za vrijeme. Zekat predstavlja prvi i najpoznatiji prihod javnog sektora u Islamskom sistemu. Ima naglaenu duhovnu (religioznu) i socijalnu funkciju. Duhovnu, kojom vjernici iste imetke svoje, a socijalnu u smanjivanju jaza izmeu bogatih i siromanih. Zekat u osnovi predstavlja porez na imovinu (bogatstvo) koje je svaki imuan stanovnik drave-musliman obavezan plaati. Zekat se prikuplja po stopi od 2,5% od vrijednosti materijalnih dobara i bogatstva. Obavezu plaanja zekata imaju oni koji dostignu nisab kao minimalni nivo bogatstva. Prema, kod nas vaeoj pravnoj koli nisab iznosi 91,6 grama zlata ili 641,5 grama srebra. Interni izvori finansiranja 1. tednja stanovnitva zanemariva usljed ekonomske nerazvijenosti, 2. zekat samo kao dopunski izvor finansiranja, 3. porezi pravednost prikupljanja,

4. budetski deficit nepravedan, zakljuak: interni izvori - nedovoljni. Eksterni izvori finansiranja 1. Inostrana pomoc uslovljena i vezana 2. FDI Prema MZ biljeze rast, medjutim veca je ka zemljama sa velikim dohotkom(86%). Generalno je prihvatljiva sa Islamskog aspekta uz uslov investiranja u halal projekte. 3. Kreditiranje