Oceanografija - vjebe

Mjerenje temperature

Mjerenje temperature
Razlikuju se mjerenja povrinske i dubinske temperature. Mjerenja povrinske temperature: - Zatieni termometar - Sateliti Mjerenja dubinske temperature: - Obrtni termometar - Batitermograf - CTD Sonda - Termistori Mjerenja temperature po dubini mogu biti pojedinana (mjerimo temperaturu samo na nekim dubinama) ili kontinuirana (mjerimo temperaturu na svim dubinama od povrine pa do neke dubine).

Mjerenje povrinske temperature

Zatieni termometar
1. 2. 3. 4. 5. Termometar se spusti ispod povrine mora More kroz rupice uu u spremnik Termometar se ostavi neko vrijeme pod povrinom Termometar se izvadi. Oita se temperatura van mora spremnik slui kao zatita: termometar je zatien od promjena temperature zbog drugaije temperature zraka ili zbog naglih naleta vjetra.

Mjerenje povrinske temperature sateliti

Sateliti mjere dugovalno zraenje koje odailju objekti Svi objekti zrae zraenje objekta ovisi o njegovoj temperaturi

National University of Singapore: Centre for Remote Imaging, Sensing & Processing

Mjerenje povrinske temperature sateliti

a) Sijeanj srednja vrijednost temperature

b) Srpanj srednja vrijednost temperature

c) razlika a) i b).

Mjerenje povrinske temperature sateliti

Uoavanje zanimljivih pojava (npr. morske struje)

Mjerenje povrinske temperature sateliti

Uoavanje i analiza zanimljivih situacija

06/07/2006

26/07/2006

Izuzetno toplo more pogodovalo invaziji meduza u ljeto 2006.

Mjerenja povrinske temperature

Satelitska mjerenja povrinske temperature - saetak Prednosti: Globalna pokrivenost Mjerenja svaki dan Mane: Iskljuivo povrinska mjerenja Na tonost mjerenja utjee koliina vlaga u zraku mjerenja je potrebno korigirati Oblaci spreavaju mjerenja Mjeri se temperatura veoma uskog povrinskog sloja mora (neto manje temperature nego u sloju ispod) potrebna korekcija Velika varijabilnost dnevne temperature

Mjerenja temperature po dubini

Obrtni termometar

Obini termometar

Obrtni termometar

Termometar se sputa u more u uspravnoj poziciji i tada funkcionira kao obini ivin termometar. Na eljenoj dubini termometar se okrene za 1800 (dakle, orkene se naglavake) pri emu se stupac ive prekine u toki suenja. iva iznad toke suenja otjee u suprotan kraj cijevi gdje se na skali oitava temperatura. Termometar se vadi na povrinu gdje se oitaje temperatura na obrtnum termometru i na obinom termometru. Provodi se korekcija temperature (iva se malo proiri prilikom izvlaenja zbog porasta temperature).

Korekcija temperature:

Uspravna pozicija

T = T * + T

(T * t )(T * +V0 ) 1 + (T * t ) + (T * +V0 ) T =

K K

Tonost ~ 0.010C

Obrnuta pozicija

T temperatura na dubini mjerenja T* - temperatura oitana na obrtnom termometru na palubi t temperatura sredine u kojoj se provodi oitavanje V0 volumen ive u cijevi ispod nulte linije K reciprona vrijednost koeficijenta relativne termike ekspanzije ive u staklu

Mjerenja temperature po dubini - zadaci

Obrtni termometar
Zadatak 1. Temperatura je izmjerena obrtnim termometrom na dubini od 50 m. Temperatura oitana na obrtnom temperaturu na palubi iznosi 11oC, temperatura zraka na palubi iznosi 25 oC. Volumen ive u cijevi ispod nulte linije je 118, a K je 6140. Kolika je temperatura na dubini od 50 m? Zadatak 2. Temperatura je izmjerena obrtnim termometrom na dubini od 100 m. Temperatura oitana na obrtnom temperaturu na palubi iznosi 10oC. Temperatura zraka na palubi je 2 oC. Ako je volumen ive u cijevi ispod nulte linije 118, a K je 6140, kolika je temperatura na dubini od 100 m?

Mjerenja temperature po dubini

Batitermograf instrument koji daje kontinuirani profil temperature s dubinom. Tonost: T ~ 0.2 0C, h ~ 2 m.
Prvi instrument za kontinuirana mjerenja temperature po dubini.
E tanka spiralna cijev s aksilenom (C8H10) na aksilen utjee promjena temperature. Kako se mijenja temperatura aksilena tako se mijenja tlak kojim aksilen pritiska Bourdanovu cijev D D Bourdanova cijev: Promjena tlaka savija Bourdanovu cijev i dolazi do pomicanja pisaljke C. C pisaljka ostavlja trag na zaaenoj staklenoj ploici B B zaaena staklena ploica A senzor tlaka: kako tlak raste (sputanjem po dubini) A se suava i pomie ploicu B ulijevo

Shematski prikaz batitermografa

Mjerenja temperature po dubini

Otporni termometri
Elektrini otpor morske vode ovisi o njenoj temperaturi:

R = R(1 + aT + bT 2 + cT 3 + ...) a = 0.00390 C 1 (Pt - platina) a = 0.00430 C 1 (Cu - bakar) a = 0.00660 C 1 (Ni - Nikal)
Mogua mjerenja pomou Wheatsonovog mosta i LCR strujnog kruga (L zavojnica, C kondenzator, RT termistor) kod kojeg frekvencija oscilacija ovisi o otporu, a otpor o temperaturi.

Mjerenja temperature po dubini XBT (EXpendable BathyThermograph)

Automatsko lansiranje -XBT se lansira u more pitoljem za lansiranje za koji je zakaen tankom bakrenom icom. - XBT tone konstantnom brzinom pri emu bakrenom icom odailje podatke o temperaturi. - kad se odmota do kraja, bakrena ica se prekida, a XBT tone (instrument za jednokratnu upotrebu). -Mjerenja XBT-om mogu se provoditi na redovnim putnikim/teretnim linijama.

Runo lansiranje

Mjerenja temperature po dubini XBT (EXpendable BathyThermograph)

Batitermograf

TERMISTORI Mjerenja temperature po dubini

Termistori

temperaturni senzori s memorijom koji se

ostave u moru odreeno vrijeme. Mogu biti pojedinani, i u tom sluaju se uvrste za morsko dno ili obalu, ili vie njih moe biti u termistorskom lancu koji je na dnu usidren, a na povrini je privezan za plutau.

LASTOVO

BIEVO

SUAC

Pojedinani termistori koji su bili uvreni uz obalu (ispod mora) Bieva, Suca i Lastova od oujka do rujna 2006. godine.

Mjerenja temperature po dubini

Termistori
Princip sidrenja

Termistorski lanac

Mjerenja temperature po dubini

CTD sonda Mogua kontinuirana mjerenja saliniteta i temperature Mogue dodavanje drugih senzora Mjere se parametri elektrine vodljivosti iz kojih se preraunava temperatura Potrebna je kalibracija sonde Mjerenja koja odailje CTD sonda

Mjerenja temperature po dubini Argo sonde

Princip rada Globalna raspodjela