UNIVERZITET U SARAJEVU

MAINSKI FAKULTET
U ZENICI

kol.god. 2000. / 2001.

Predmet:MAINSKI ELEMENTI

DRUGI PROGRAM IZ MAINSKIH

ELEMENATA

STUDENT:
Reuf Sivro
Vukojevi

ASISTENT:
Nedeljko

dipl.ing.ma.

-1-

ZADATAK:

1.Odrediti kinematske veliine zupanog para sporohodnog stepena

prenosa i dati ih u tablici.
2.Odabrati materijale i kvalitet izrade zupanika zupanog para iz
take 1. tako da pri prenoenju datog optereenja imaju zadovoljavajui stepen sigurnosti. Dati komentar.
3.U pogodnoj razmjeri i u horizontalnoj projekciji dati sklopni crte pod
nazivom "Sklop zupanih parova". Koristiti standardne razmjere 1:1,
1:2,5 ili 1:5 i formate crtea ne manje od A2. Na crteu posebno definisati
sljedee:
-oblike tijela zupanika ( sve zupanike crtati u presjeku );
-oblike leajeva ( crtati ih u presjeku );
-vezu zupanika vratila i leajeva kao i nain prenoenja aksijalnih
sila;
-zaptivanje na mjestu ulaznog i izlaznog vratila.
Dati crtee zupanika i jednog vratila za koje je izvren proraun.
Definisati oblik, mjere, tolerancije ozubljenja i termiku obradu
zupanika ( dati posebnu tablicu sa svim podacima uz crte zupanika).
4.Odrediti optereenje vratila br. II, nacrtati sheme sila, dijagrame
momenata uvijanja, savijanja i aksijalnih sila, izabrati materijal i
provjeriti stepene sigurnosti vratila u opasnim presjecima.
5.Prema zadatoj vrsti i unutranjem preniku, izabrati leajeve u
osloncima vratila obraene u taki 4. i odrediti njihov vijek.
Podaci uz sliku z-8.1
zupanici
Step.
,
z
mn
b

Varija
nta

2 b

Sporo.

36
93

150

=0
x3ix4
=?

Vratila
ozn. Pre.n
a

Leaji
Raspon
leaja

oslA

OslB

pogon

mj.zup.

325

-2-

II

85

440 22215

P=60Kw
n=16 s
1

GEOMETRIJSKE MJERE CILINDRINIH ZUPANIKA

I ZRADA :
1.Kinematske karakteristike zupanog para brzohodnog stepena
prenosa.

1.1. Prenosni odnos:

1,2 =

1.2. Modul u eonoj ravni:

za

=0 i

z2
93
z1 = 36 = 2,583

mt =

2 a cos tw 2 325 cos 21,177 650 0,93969

=
=5

=
121,22
z1 + z2 cos t
36 + 93
cos 20

twt ; mt=mn=m

1.3.Podioni koraci:
pt= m
3,14 5=15,707

1.4.Ugao nagiba osnovne zupaste letve u eonoj ravni:

tg t =

tgn
tg 20
=
cos cos 0

t = 20

n = 20 - za =0 , tj. za zupanike sa pravim zupcima

1.5.Osnovni korak zupastog para:

pbt = pn cos =15,707 cos20 =15,707 0,93969=14,75975 [mm]

1.6 Ugao nagiba dodirnice :
Iz formule za osno rastojanje moe se izraunati ovaj ugao :

a=m

z1 + z 2 cos t
36 + 93 cos 20
129 0,93969
325 = 5
325 = 5
cos wt = 21,177
2 cos wt
2
cos wt
2 cos wt

cos w = m

z 1 + z 2 cos t
36 + 93 cos 20
129 0,93969
= 5
= 5
= 0,93246
2
a
2
325
2
325

w=arc cos 0,93246 =21,177

w=wt=21,177

1.7.Prenici podionih krunica:

-3-

d3 = z1 m =36 5=180 [mm]

d4 = u d3 =2,58 180=464,4 [mm]

1.8.Prenici osnovnih krunica:

db3 = d3 cos t=180 cos 20 =180 0,9396=169,128 [mm]
db4 = d4 cos t=464,4cos 20 =464,40,9396=436,393 [mm]

1.9.Faktor pomjeranja profila: se moe izraunati iz izraza za izraunavanje

ugla dodirnice
x +x

0 + 5,81
2 tg 20 + inv 20 = 0,01786
36 + 93
- uzimajui da je x3=0 ; za x4 je n=t ,slijedi: x 3 + x 4 = 5,81
z1 + z 2
x4 = ( inv w + inv ) 2tg =
3
4
inv wt = z + z 2tg n + inv t
1
2

= (inv 21,17 + inv 20 )

inv 21,17 =

36 + 93
129
= ( 0,01786 + 0,01490)
= 5,81
2 tg 20
2 0,3639

Iz T.4.1. ( Praktikum , Z. Savi ,str.78 ) , na osnovu poznatih uglova dobija se :

wt => inv wt
n => inv n

-napadni uglovi evolvente na podionim krunicama,koji su jednaki uglu osnovnog profila

=20
x4= xn4 - faktor pomjeranja profila u normalnom presjeku
a pomjeranje profila zupanika 2 iznosi :
x4 m =5,81 5=29,05 [mm]
xt4 = x4 cos=5,81 cos0 =5,81 1=5,81 - faktor pomjeranja profila u glavnom presjeku
1.10.Prenici tjemenih krunica:
da3 = d3 + 2(1+x3)m=180+2(1+0) 5 =190 [mm]
da4 = d4 + 2(1+x4)m=464,4+2(1+5,81) 5 =532,5 [mm]
1.11.Prenici kinematskih krunica:

dw3 =

d3

cos t
cos 20
= 180
= 181,38[mm ]
cos wt
cos 21,17

dw4 =

d4

cos t
cos 20
= 464,4
= 467,97[mm ]
cos wt
cos 21,17

1.12.Prenici podnonih krunica:

df3 = d3 - 2 m ( 1+ao x3 )=180- 2 5(1+1,25-0)=157,5 [mm]
df4 = d4 - 2 m ( 1+ao x4 )=464,4 -25(1+1,25-5,81)=428,8 [mm]

-4-

ao = 0,25 m =0,25 5=1,25 [mm] - radijus zaobljenja vrha zupca ( Praktikum,T.4.1.6;

str.117)

1.13.Debljina zubaca u eonoj ravni na podionom krugu:

st1 = m ( /2 +2x3 tg t )=5 ( /2 +20 tg20)=7,85 [mm]
st2 = m ( /2 +2x4 tg t )=5 ( /2 +25,81 tg20)=28,99 [mm]
1.14.Debljina zubaca u eonom presjeku na tjemenu krunicu:
s t1

7,85
+ inv 20 inv 27,097
sa1 = da1 + inv t inv a1 = 190
d
180

7,85
+ 0,01490 0,0389668
180

= 190

)=

) = 190 0,019545=3,7147

inv t ( odreen u 1.9.)

a1 = arc cos t
d b1 169,128
= 0,890235 t = arccos 0,890235 = 27,097
=
d a1
190

inv y = tg y y = tg 27,097 27,097

= 0,51165 0,4726 = 0,0389668
180
prema T.4.1. u Praktikumu za dobijenu vrijednost se dobija :
inv a1
st 2

28,99
+ inv 20 inv 27,097 )
+ inv t inv a1 = 532,5
sa2=da2
464,4

d
2

(
532
,
5

0
,
062424
+
0
,
01490
0,038966 ) = 532,5 0,0383586 = 20,42mm
Sa2=

cos t=

1.15.Debljina zubaca na osnovnim krunicama:

s t1

7,85
+ inv t = 169,128
+ inv 20 ) = 169,144( 0,043611 + 0,01490 ) = 9,89678[mm ]
sb1=db1
180
d1

sb2=
st2

28,99

+ inv t = 436,393
+ inv 20 ) = 436,393 ( 0,0624246 + 0,01490 ) = 33,74[mm]
=db2
464,4
d2

1.16.Mjerni broj zubaca:

n
20
+ 0,5 = 4,5 , usvojena blia zw1=5
+ 0,5 = 36
180
180

20
+ 0,5 =10,33 + 0,5 =10,83 , usvojena blia zw2=11
zw2= z 2 n + 0,5 = 93
180
180
zw1= z1

1.17.Mjera preko zubaca:

-5-

W1 = mn cos n [ ( zw1- 0,5) + z1 inv n ]+2 x3 mn sin n =

= 5 cos 20 [ ( 5 0,5) + 36 inv 20 ] + 2 0 5 sin 20 = 4,69 [ 4,5 + 0,5364

= 4,69 [14,13 + 0,5364 ] = 4,69 14,664 = 68,7854mm

W2 = mn cos n [ (zw2- 0,5) + z2 inv n ]+2 x2 mn sin n=

] + 2 0 5 0,34 =

= 5 cos 20 (11 0,5) + 93 inv 20 ]+ 2 5,33 5 sin 20 = 4,69 [10,5 + 1,3857 + 10 5,33 0,0342 =
= 4,69 [32,97 +1,387 ] +18,22967 =179,348mm

1.18.Duina aktivnog dijela dodirnice:

g =

ra1 rb1 + ra 2 rb 2 a sin w =

2

g =
95 2 84,57 2 + 266,25 2 218,196 2 325 sin 21,17 = 43,273 +152,57 325 0,361 = 26,56 mm

1.19. Stepen sprezanja profila:

g
26,56
=
=1,8
14,759
p bt

zadovoljava, jer kod zupanika sa pravim zupcima treba da je manji od 2 (1 do 2).

1.20.Stepen sprezanja bonih linija

b tg
= p
bt

150 tg 0
=0
14,759

1.21.Stepen sprezanja bokova zubaca

= + =1,8 +0=1,8

-6-

2.Provjera stepena sigurnosti protiv razaranja bokova zubaca

Kvalitet zupanog para je IT8, zupanik 1 je od .5421
a zupanik 2 od .4732 kaljen. Pogon se ostvaruje EM
snage P=60 [kW], i uestanosti obrtaja n=16 [s -1]. Radna
maina je sa umjerenim udarima.
2.1.Ugaona brzina vratila I
1 = 2 nu= 2 3,14 16 =100,53

[s-1]

2.2.Obimna brzina zupanika 1. i 2. na podionim krunicama

m

v1 = v2 = 1 r1 = 2 r1 n = 2 0,09 3,14 16 = 9,04

s
2.3.Ugaona brzina vratila II
2 =

v2
9,04
=
= 38,97[ s 1 ]
r2
0,232

2.4.Broj obrtaja vratila II

2 = 2 n2

=> n2 =

2 38,97
=
= 6,2[ min 1 ]
2
2

2.5.Obrtni moment
T =

60 10 3
= 1539,6[ Nm]
38,97

P = 60 [kW] = 60000 [Nm / s] - snaga motora

2.6.Tangencijalne sile na podionom krugu
Ft1 = Ft 2 =

2T
2 1539,6
=
= 17103,22[ N ]
dW 1
0,18

2.7.Radijalne sile
Fr1 = Fr2 = Ft1

tgn
tg 20
= 17103,22
= 6223,86[ N ]
cos
cos 0

2.8.Normalna komponenta
Fn1 = Fn 2 =

Ft1
17103,22
=
= 17103,22[ N ]
cos
cos 0

-7-

2.9.Nazivna normalna komponenta na profil zupca

Fbn1 = Fbn 2 =

Fn1
17103,22 17103,22
=
=
= 18202,66[ N ]
cos n
0,9396
cos 20

2.10.Aksijalna komponenta
Fa1 = Ft1 tg =17103,22 tg 0

=0

2.11.Raspodjela optereenja du bokova zubaca

Izraunato nazivno optereenje moe biti uveano uticajem spoljnih i dinamikih sila
izazvanih neravnomjernim obrtnim momentom pogonske maine i otpora radne maine.
a) Faktor neravnomjernosti sa moe usvojiti ( za pogon sa umjerenim udarima ) :
KA=1,25 - Praktikum, T.4.1.1. , str. 109
b) Potrebno je odrediti i faktor unutranjih dinamikih sila ( K V ) :
Za obodnu brzinu v1 =9,04 [m/s] i odnos

v z1
100

9,04 36 325,55
=
= 3,25
100
100

i za kvalitet izrade zupanika (IT 8), slijedi :

KV=1,4 - Praktikum ,sl.4.1.1. (dijagram), str.
Ukupno optereenje zubaca je :
Ftu = Ft KA KV = 17103,22 1,25 1,4 = 29930,63 [N]
c) Odstupanje paralelnosti bonih linija u sprezi
f = fma + fsh - y
fma = 0,5 T = 0,5 34 = 17 [m] - odstupanje paralelnosti bonih linija usljed
odstupanja pri izradi
T =34 [m] - veliina tolerancije za kvalitet izrade N 8 i irinu zupanika b=150 [mm]
fsh =
fsh =

Ft K A K V
b

Ls
A1 + K 2
dv

)(

b
d1

) 2 + B] 10 3 =

17103,22 1,25 1,4

440 130

31 1 + 0,3
150
90 2

) 150 ) 2
180

+ 5 ] 10 3 =199,53 [31 2,12

]=

fsh = 199,53 65,73 10 3 = 14,3m

fsh- odstupanje paralelnosti bonih linija usljed deformacija vratila

A = 31, B = 5 - za pravozube zupanike prema prilogu 4.1. u Praktikumu, str. 107.
K = 0,3 - faktor ija veliina zavisi od poloaja malog zupanika ( za s / L < 0,3 ), za
vratilo sa dva zupanika i sa spregnutim zupanicima na istoj strani vratila

-8-

b =150 [mm] - irina zupanika

s = 130 [mm] - rastojanje sredine malog zupanika od sredine vratila
L =440 [mm] - raspon leaja na vratilu
fsh =14,3 [m]
320

320

( f ma + f sh ) =
(17 + 14,3) = 0,21 31,3 = 6,57[ m ] - uticaj habanja zupanika
y 1 =
1480
H lim
na smanjenje odstupanja paralelnosti bonih linija
Hlim = 1480 [N/mm2] - izdrljivost zupanika epruveta za .5421 cementiran
( Praktikum, prilog 4.1. , Tablica 4.1.6. , str.116 )
320

320

( f ma + f sh ) =
(17 + 14,3) = 0,25 31,3 = 7,82[ m ] - za zupanik 2
y 2 =
1236
H lim
Hlim = 1236 [N/mm2] - izdrljivost zupanika epruveta za .4732 kaljen i poboljan
( Praktikum, prilog 4.1. , Tablica 4.1.6. , str.116 )
Poto su materijali zupanika razliiti, nalazi se srednja vrijednost:
y =

y 1 + y 2
2

6,57 + 7,82 14,39

=
= 7,19
2
2

Sada se moe odrediti vrijednost odstupanja paralelnosti bonih linija :

f = fma + fsh - y =17 +14,3 7,19 = 23,6 [m]
d) Faktor raspodjele optereenja du bokova zubaca za odreivanje napona
na bokovima zubaca (KH)
Odnos teorijske duine dodira zubaca bZ i irine zupanika je :
bZ
=
b

2 Ft K A K V
b f c

bz
=
b

2 17103,22 1,25 1,4

bz

=
150 23,9 27
b

59861,27
bz

= 0,78
96511,5
b

c = 27 [N/m] - srednja jedinina krutost zubaca u sprezi u zavisnosti od stepena

sprezanja (Praktikum, dijagram - slika 4.7., str. 83.)
S obzirom da je bz / b < 1, faktor raspodjele optereenja du bokova zubaca je :
KH =

2
2 bZ
=
= 2,56
0,78
b

-9-

e) Faktor raspodjele optereenja du boka zupca za napon u podnoju zupca (K F)

Efekt neravnomjerne raspodjele optereenja du dodirne linije zubaca je manji na
napon u podnoju zubaca u odnosu na napone na bokovima, tj. (K F < KH)
KF = KHp
13,33 2
177,77
2
=
=
= 0,925
2
2
192,1
1 +13,33 +13,33
1+ +

p=

150

1
= 2,25 m = 2,25 5 = 13,33[ s ]
n

f) Faktor raspodjele optereenja na parove zubaca u sprezi za odreivanje napona

na bokovima zubaca (KH) i faktor za odreivanje napona u podnoju zubaca (K F)
Za pravozube zupane parove kod kojih je stepen sprezanja bokova zubaca
( =1,8 ) :
KH =KF
=

KF=

c ( Apb y ) b
0 ,9 + 0 ,4

Ft K A KV K H

27 ( 27 2,75) 150
1,8
0,9 + 0,4
2
17103,22 1,25 1,4 2,56

K F =

< 2

) =1,27

1,8
27 ( 27 2,75) 150
0,9 + 0,4
2
17103,22 1,25 1,4 2,56

) = 1,27

Apb =27 [m] - najvee dozvoljeno odstupanje koraka velikog zupanika, za kvalitet
tolerancije IT8 i za d=464,4 iz Praktikuma, Tablica 4.1.3. , str.111
y - promjena profila zubaca poslije razrade:
- za mali zupanik : y1 = 0,075 Apb =0,075 27=2,025 [m]
160

160

A pb =
27 = 3,495[ m ]
- za veliki zupanik : y2 =
1236
H lim

y =

y1 + y 2 2,205 + 3,495
= 2,75[ m]
2
2

KH = KF = 1,27
Dobijena vrijednost pokazuje da napon na bokovima zubaca nije najvei pri dodiru u
kinematskom polu za koji vai osnovni obrazac, ve u taki A (Praktikum,str.71.) I to
poveanje se obuhvata faktorom KH.

2.12.Odreivanje stepena sigurnosti protiv razaranja

- 10 -

a) Radni naponi
U povrinskim slojevima bokova zubaca spregnutih zupanika, naponi su jednaki za oba
zupanika i odreuju se na osnovu sljedee jednaine i podataka za mali zupanik :

H = z E z H z z

Ft u + 1
K A KV K H K H =
b d3 u

H = 189,8 2,5 0,85 1

17103,22 2,58 +1

1,25 1,4 = 403,32 0,63 1,38 1,25 1,4 1,27 2,56 =

150 180
2,58

H = 403,32 2,22 = 895,14

zE =189,8 [N/mm2]1/2 - faktor elastinosti spregnutih zupanika,

Praktikum, Tablica 4.1.4.,str.115.
zH =

1
cos

2 cos
1
=
cos 20
tgW

1
2 cos 20
=

0
,
939
tg 20

5,49 = 2,5 - faktor oblika zubaca

4
4 1,8
=
= 0,73 = 0,85 - faktor stepena sprezanja
3
3
z = cos = cos 0 = 1 =1 - faktor nagiba bonih linija zubaca

z =

H =895,97 [N/mm2]
b) Kritini naponi
Kritini naponi na bokovima zubaca zupanika 1 i 2 su razliiti. Mogu se dobiti na osnovu
podataka o dinamikoj izdrljivosti zupanika epruveta od izabranog materijala. Izdrljivosti
su po pravilu dobijene ispitivanjem zupanika epruveta modula 35 [mm] pri obodnim
brzinama 10 [m/s], podmazivani uljem viskoznosti 100[mm 2/s] i za zupanik epruvetu od
.5421 iznosi :Hlim =1480 [N/mm2], a od .4732 koji je poslije izrade kaljen
Hlim = 1236 [N/mm2]. Ako radni uslovi odstupaju od uslova ispitivanja, vri se korektura
dinamike izdrljivosti, tj. kritini naponi se uveavaju za odreene faktore koji utiu na
zupanike u toku rada.
[ H ] = Hlim zN z zL zV zR zw zx

[N/mm2]

zN =1 - faktor vremenske izdrljivosti ( za n > NHD )

z = 1 - faktor radne dinamike izfrljivosti, uzimajui da je obrtni moment priblino
konstantan
zL =1,044 - faktor ulja. Za jedinino optereenje zupanog para 39,9 N/mm 2 i za obimnu
Ftu K A Kv 17103,22 1,25 1,4
= 39,9 [N/mm2] I
=
150 5
bm
obodnu brzinu v =9,04 [m/s] , podmazivanje treba izvriti uljem ,ija je kinematska
viskoznost na temperaturi od 40 , 40 = 90 [mm2/s].

- 11 -

zL =

CZL +

4(1 CZL )
4(1 0,91)
0,36
= 0,91 +
= 0,91 +
= 1,044

134
134
2,68

1,2 +

1,2 +

90
v40

CZL = 0,83 +

H lim 850
1200 850
0,08 = 0,91
0,08 = 0,83 +
350
350

Ako je Hlim> 1 200 [N/mm2] u izraz za CZL uvrtava se vrijednost Hlim = 1 200 [N/mm2]
pa je tako ista vrijednost za oba zupanika.
zV - faktor uticaja brzine klizanja na debljinu sloja ulja na dodiru bokova zubaca odnosno
izdrljivost bokova. S obzirom da je izdrljivost bokova zubaca zupanika epruveta od
oba materijala Hlim> 1 200 [N/mm2], onda je i faktor zV za oba zupanika isti :
C ZV +

zV1 = zV2 =

2(1 C ZV )
0,8 +

CZV = 0,85 +

32
v

= 0,93 +

2 (1 0,93)
0,8 +

32
9,04

= 0,93 +

0,14
= 0,93 + 0,067 = 0,99
2,08

H lim 850
1200 850
0,08 = 0,93
0,08 = 0,85 +
350
350

zR - faktor uticaja hrapavosti bokova zubaca

3
zR =
R
z

C zr

3
=

3,347

0, 08

= ( 0,896)

0 , 08

= 0,99

Usvojena je srednja visina neravnina grubo bruenog malog zupanika R Z1 =4 [m] I isto
glodanog velikog zupanika RZ2 =6 [m] ( Praktikum, prilog 4.1. , str.113 )
Srednja visina neravnina je:
RZ =

RZ 1 + RZ 2 3 100
4 + 6 3 100

= 5 0,0669 = 3,347 m
2
325
2
a

a =325 [mm] - osno rastojanje

CZR = 0,12 +

1000 H lim
1000 1200
= 0,12 +
= 0,12 + ( 0,04) = 0,08
5000
5000

zW =1 - faktor uticaja razlike u tvrdoi bokova zubaca spregnutih zupanika ( za srednju

visinu neravnina Rz < 6 [m] , Praktikum, prilog 4.1. , str.113 )
zX =1 - faktor uticaja veliine zubaca (za cementirane zupanike Im <10,Praktikum,str.114)
Na osnovu izdrljivosti bokova zubaca zupanika epruveta i navedenih faktora
korakcije, izdrljivosti bokova zubaca zupanika su:

[ H ]M1 = Hlim zN z zL zV zR zw zx = 1480 1 1 1,044 0,991 1 1 = 1525,34 [N/mm2]

[ H ]M2 = Hlim zN z zL zV zR zw zx = 1236 1 1 1,044 0,991 1 1 = 1273,08 [N/mm2]

- 12 -

c)Stepen sigurnosti

SH1 =
SH 2 =

[ H ] M 1
H

[ H ] M 2

1525,34
= 1,7
895,14

1273,08
=1,4
895,14

H
S obzirom na veliki raspon vrijednosti za Hlim i mogua rasipanja vrijednosti svih faktora
koji su koriteni za odreivanje radnog i kritinog napona i mogue varijacije optereenja,
da bi sigurnost protiv razaranja bila postignuta potrebno je da stepen sigurnosti bude vei i
u granicama 1,25.2,5.
2.13.Odreivanje stepena sigurnosti protiv loma zubaca
a)Radni naponi
Obrazac za napon u opasnom presjeku podnoja zubaca je :

F = YFaYSa Y Y

Ft
KA KV KF KF [N/mm2]
b mn

YFa - faktor oblika zubaca YFa1 =2,51-za mali zupanik (Z1=36 Praktikum,prilog 4.1.7)
YFa2 =2,4 - za veliki zupanik(Z2=93 Tablica 4.1.7.; str.117)
YSa - faktor koncentracije napona u podnoju zubaca
YSa1 =1,8 - za mali zupanik (Z1=36 Praktikum, prilog,
dijagram na slici 4.1.3)
YSa2 =2,2 -za veliki zupanik (Z2=93 sl.4.1.3.;str.118)
Y - faktor kraka sile prema ISO - preporukama izraunava se:
Y = 0,2 +

0,8

= 0,2 +

0,8

= 0,2 + 0,44 = 0,64

1,8

Y =1- faktor oblika zubaca ( za pravozube zupanike )

Radni naponi koji vladaju u podnoju zubaca su :

F1 = YFaYSa Y Y

Ft
KA K V K F KF =
b mn

F1 = 2,51 1,8 0,64 1

17103,22
1,25 1,4 1,27 2,56 = 374,33 [N/mm2]
150 5

F2 = YFaYSa Y Y
F2 = 2,4 2,2 0,64 1

Ft
KA K V K F KF =
b mn

17103,22
1,25 1,4 1,27 2,56 = 438,44 [N/mm2]
150 5

b) Kritini naponi

- 13 -

Za izraunavanje ovih napona se koristi sljedei obrazac:

[ F ]M = Flim YNT YST Y YRT Y T YX

[N/mm2]

Flim1 =416 [N/mm2] - dinamika izdrljivost zubaca zupanika epruveta od .5421

Flim2 =350 [N/mm2] - dinamika izdrljivost zubaca zupanika epruveta od .4732
( poboljan i kaljen )
YNT = 1 - faktor konane izdrljivosti podnoja zubaca za n > NFD
YST =2 - faktor koncentracije napona u podnoju zubaca zupanika epruvete
(IMP slika 7.373 str.454)
Y =1 - faktor uticaja promjenjivog obrtnog momenta na dinamiku izdrljivost
Za priblino stalan obrtni moment u radnom vijeku zupanog para
YRT - faktor uticaja hrapavosti u podnoju zubaca
YRT1 =1,03 - za cementirani zupanik i RZ1 = 4 [m]
YRT2 =1,04 - za poboljani i kaljeni zupanik i R Z2 = 6 [m]
(Praktikum, prilog 4.1 ; slika 4.1.5.,str. 119)
YT - relativni faktor popravke u zavisnosti od materijala i faktora koncentracije napona
YT1 = 1
YT2 = 1,01 (Praktikum, slika 4.1.4. , str. 119)
YX = 1 - faktor veliine zubaca ( za mn < 5 [mm] )
Na osnovu poznatih podataka sada se moe izraunati vrijednost kritinih napona :
[ F ]M1 = Flim YNT YST Y YRT Y T YX=
[ F ]M1 = 416 1 2 1 1,03 1 1 = 856,96 [N/mm2]
[ F ]M2 = Flim YNT YST Y YRT Y T YX=
[ F ]M2 = 350 1 2 1 1,04 1,01 1 = 735,28 [N/mm2]
c)Stepen sigurnosti
Pri trajnom prenosu priblino ustaljenog obrtnog momenta, stepen sigurnosti je :
SF1 =

SF2 =

[ F ] M 1
F1

[ F ] M 2
F1

856,96
= 2,28
374,33

735,28
= 1,67
438,44

S obzirom da je stepen sigurnosti dovoljno veliki, moe se oekivati da e radni napon biti
manji od kritinog, pa je sigurnost protiv loma zubaca dovoljna.

3.Proraun vratila II
ema optereenja vratila

- 14 -

H - ravan
Fr2
A

z
Fr1
FAx

FBX

V - ravan
Ft1

Ft2

z
FAY

90

260
Mx

90

FBY

M2x

M1x

My
M2y
M1y

T
Mi
M2
M1

3.1.Moment uvijanja na vratilu

T =

60 10 3
= 597,133[ Nm] = 597133[ Nmm ]
100,53

P =60 [kW] snaga EM

= 2 n = 2 3,14 16 = 100,53 16 [s-1] - ugaona brzina vratila
3.2.Obodne ( tangentne ) sile na zupanicima
Ft1 =

2 T
2 597,13 1194,26
=
=
= 6634,7[ N ]
d1
0,18
0,18

Ft 2 =

2 T
2 597,13 1194,26
=
=
= 2573,8[ N ]
d2
0,464
0,464

d1 , d2 - prenici podionih krugova zupanika

3.3.Radijalne sile na mjestima zupanika

- 15 -

Fr1 = Ft1 tg = 6634,7 tg 20 = 6634,7 0,3639 = 2414,36[ N ]

Fr 2 = Ft 2 tg = 2573,8 tg 20 = 2573,8 0,3639 = 931,61[ N ]

3.4.Reakcije u osloncima za H - ravan ( xz ) na mjestu zupanika

M BH = 0
F AX L1 + Fr1 L2 Fr 2 L3 = 0

F AX 440 + 2414,36 ( 260 + 90) 936,61 90 = 0

F AX 440 = 845026 + 84294,9
F AX 440 = 760731,1
760731,1
=
440
= 1728,934[ N ]

F AX =
F AX

M AH = 0
Fr1 L4 + Fr 2 L5 FBX L6 = 0
2414,36 90 + 936,61 ( 260 + 90) FBX 440 = 0
217292,4 + 327813,5 FBX 440 = 0
FBX 440 = 110521,1
110521,1
=
440
= 251,18[ N ]

FBX =
FBX

3.5.Reakcije u osloncima za V - ravan ( yz )

M VB = 0
FAy L1 + Ft1 L2 + Ft 2 L3 = 0

FAy 440 + 6634,7 ( 260 + 90 ) + 2573,8 90 = 0

FAy 440 = 2322145 231642
FAy 440 = 2553787
2553788
440
= 5804,06[ N ]

FAy =
FAy

- 16 -

M VA = 0
Ft1 L4 Ft 2 L5 FBy L6 = 0

6634.7 90 2573,8 ( 260 + 90) + FBy 440 = 0

FBy 440 = 597123 + 900830
FBy 440 = 1497953
1497953
=
440
= 3404,43[ N ]

FBy =
FBy

3.6.Momenti savijanja za optereenja u H - ravni ( xz )

- na mjestu zupanika 1
M1X = FAX a = 1728,93 325 =561902,25 [Nmm]
- na mjestu zupanika 2
M2X = FBX b =251,18 150=37677 [Nmm]
3.7.Momenti savijanja za optereenja u V - ravni ( yz )
- na mjestu zupanika 1
M1y = Fay c=5804,06 325 =1886319,5 [Nmm]
- na mjestu zupanika 2
M2y = FBy d =3404,43 150 =510664,5 [Nmm]

3.8.Rezultujui momenti savijanja

M1 =

( M 1 X ) 2 + ( M 1 y )2

M2 =

( M 2 X ) 2 + ( M 2 y )2

=
=

( 561902,25) 2 + (1886319,5) 2
( 37677 ) 2 + ( 510664,5) 2

=1968231,54[ Nmm]

= 512052,52[ Nmm]

3.9.Momenti uvijanja ( torzije ) na vratilu

Moment uvijanja je odreen u taki 3.1. i on iznosi:
T = T1L = T2D =597133 [Nmm]
3.10.Ekvivalentni momenti savijanja

- 17 -

Naponi u presjeku vratila usljed momenta savijanja Ms i momenta uvijanja T ine sloeno
naponsko stanje iji se efekat na izdrljivost vratila moe zamijeniti ekvivalentnim
normalnim naponom iji je uticaj jednak zbiru uticaja napona i .
Ovaj ekvivalentni napon se dobija na sljedei nain:
D ( 1 )
i = 2 +
D( 0 )

350

4,954 = 20,88( N / mm 2 )
2

240

( 20,57 ) 2 +

Na osnovu sljedeih relacija :

i =
=

M i 1343980,9
M 1240142,03
=
= 22,3; =
=
= 20,57
W
60261,01
W
60261,01

T
T
597133
597133
=
=
=
= 4,954
Wp
2W
2 60261,01 120522,031

slijedi da je ekvivalentni moment :

D ( 1)
Mi = M +
T =
2 D( 0 )

(1240142,03)

350

+
597133 = 1314356,75[ Nmm]
2 240

D(-1) = 300 . . . 380

= 350 [N/mm2] - savojna dinamika izdrljivost pri naizmjenino

promjenjivom optereenju za .0745
D(0) = 220 . . . 270 = 240 [N/mm2] - uvojna dinamika izdrljivost pri jednosmjerno
promjenjivom uvijanju za .0745 ( Podaci iz Praktikuma, prilog 2.1. , str. 25 )

D ( 1)
M i1 = M +
T =
2

D
(
0
)

2
1

M i2

D ( 1)
= M +
T =
2

D
(
0
)

2
2

(1968231,54 ) 2 +

350

597133 = 2015816,66[ Nmm]

2 240

( 512052,52 ) 2 +

350

597133 = 672145,22[ Nmm]

2 240

3.11.Dozvoljeni naponi

sdoz =

D ( 1)
K S

350
350
=
= 67,3[ N / mm 2 ]
2,6 2 5,2

D(-1) = 300 . . . 380

= 350 [N/mm2] - savojna dinamika izdrljivost pri naizmjenino

promje - njivom optereenju
S = 2 - predpostavljeni stepen sigurnosti

- 18 -

K =

K
1,52
1,52
= 0,64 0,92 1 = 0,58 = 2,62 - faktor koji uzima u obzir oblik vratila
1 2 3

K = 1,52 - efektivni faktor koncentracije napona na mjestu promjene prenika, za

odnos / d i h /
(Praktikum, prilog 5.1. , Tablica 5.1.1. str. 145.)
1 =0,64 - faktor mjera ;za d=80 (Praktikum, prilog 5.1. , Tablica 5.1.4. , str.147)
2 =0,92 - faktor stanja povrina (Praktikum, prilog 5.1. , Tablica 5.1.5. , str.147)
3 =1
- faktor uticaja ojaanja povrinskog sloja na dinamiku vrstou vratila
(Praktikum, prilog 5.1. , Tablica 5.1.6. , str.147)
Na osnovu poznatih vrijednosti izraunava se glavni faktor :
K = 2,6
Sada se moe odrediti i dozvoljeni napon:

doz =67,3 [ N / mm

3.12.Prenici vratila
- na mjestu zupanika 1
d i1 = 3

32 M i1
32 2015816,66
=3
= 67,33[mm]
Sdoz
3,14 67,3

- na mjestu zupanika 2
di2 = 3

32 M i 2
32 672145,22
=3
= 46,68[mm]
Sdoz
3,14 67,3

Izraunati prenici bi trebali biti uveani za oko 10 - 20 % , ali za ovaj sluaj se to nee
uraditi, jer zahtijevani prenik na vratilu na mjestu zupanika iznosi d [mm] , a to je mnogo
vee od izraunate vrijednosti prenika. Ovdje je samo provjeren prenik vratila a za dalji
proraun je mjerodavan predloeni prenik d [mm].
3.13.Izbor klinova
Na osnovu prenika vratila, u Praktikumu , Tablica 5.1.9. , str.149 , vri se izbor klinova.
Izabrani su klinovi sa nagibom JUS M.C2.020 , sa sljedeim veliinama :
b = 22 [mm]
h =14 [mm]
t =8,5 [mm]

t1 = 5,6 [mm]
t2 = 4,8 [mm]
r = 0,6 [mm]

3.14.Radni naponi
Radni naponi na savijanje na mjestima zupanika 1 i 2 :

- 19 -

s1 =

M 1 max 2015816,66
=
= 33,45[ N / mm 2 ]
W
60261,015

S2 =

M 2 max 672145,22
=
= 11,15[ N / mm 2 ]
W
60261,015

W =

d3
32

3,14 85 2 1928352,5
=
= 60261,015[mm 3 ] - otporni moment
32
32

d =85 [mm] - prenik vratila na mjestu zupanika

Radni tangencijalni naponi :

T
597133
=
= 4,95[ N / mm 2 ]
Wo 120522,03

WO = 2 W =2 60261,015=120522,03 [mm3]
Dobivene vrijednosti radnih napona su male zbog predimenzionisanja vratila pa e stepen
sigurnosti takoe biti velik.
3.15.Stepen sigurnosti
Komponentni (parcijalni) stepeni sigurnosti protiv loma usljed zamora vratila pri trajnom
prenoenju obrtnog momenta su:

S =

S =

1 2 3 D ( 1)
ks

1 2 3 D ( 1)
ks

0,73 1 1 350 255,5

=
= 5,91
2,1 20,57
43,19

0,72 1 1 240 172,8

=
= 5,12
1,64 20,57
33,73

ks = f (ks / 1 ) - efektivni faktor koncentracije napona i mjera na mjestima nalijeganja

obrtnih dijelova pri savijanju (Praktikum, Tablica , 5.1.3. , str. 146)
1 =0,73 -za savijanje
faktor veliine poprenog presjeka vratila za d=85 mm
1 =0,72 -za uvijanje
ku = f (ku / 1 ) - efektivni faktor koncentracije napona i mjera na mjestima nalijeganja
obrtnih dijelova pri uvijanju (Praktikum, Tablica , 5.1.3. , str. 146)
2 =1- za savijanje
faktor stanja spoljne povrine
2 =1- za uvijanje
3 =1- za savijanje
faktor uticaja ojaanog povrinskog sloja

- 20 -

3 =1- za uvijanje
Efektivni faktor koncentracije napona na mjestima ljebova za klinove iznosi :

k =1,96 - pri savijanju, Tip A, za Rm =800 [N/mm2]

k =1,61 - pri uvijanju , Tip A, za Rm =800 [N/mm2] (Praktikum, Tablica 5.12. ,str.146)
Za nalijeganje H7 / m7 , u Tablici 5.1.3. ,str.146 , oitava se odnos ( ks/u / 1 ), pa je :

ks / 1 =2,97

ks =2,97 0,73=2,1

ku / 1=2,28

ku =2,28 0,72=1,64

Parcijalni stepeni sigurnosti su:

S = 5,91
S =5,12

Ukupni stepen sigurnosti :

S=

S S
S2

S2

5,91 5,12
5,91 + 5,12
2

30,25
= 3,6
7,81

Minimalna potrebna vrijednost stepena sigurnosti iznosi S = 1,5. . .2,5. Izraunata

vrijednost stepena sigurnosti je velika zbog ve prije naglaenog predimenzionisanja vratila.

4.Proraun leaja
Potrebno je izvriti proraun leaja tip 22215 ( ranija oznaka SD22 ).
Na primjer:
To je prstenasti bavasti dvoredni podesivi leaj sa kosim dodirom koji moe da primi
veliko radijalno I manje aksijalno optereenje u oba smjera. Podesni su za udarna
optereenja I velike brojeve okretaja. Nisu rastavljivi. Podesivi su za nagibe vratila do 0,5.
Primjenjuju se za rad u tekim uslovima.
Izbor leaja iz usvojenog reda se mora provjeriti proraunom. Ispitivanjem naponskog
stanja utvreno je da leaj moe prenositi odreenu silu C ( dinamika mo noenja ) u
toku broja obrtaja unutranjeg prstena No = 106 , pri emu spoljanji prsten miruje.
4.1.Broj obrtaja u radnom vijeku je :
n = 3 600 n t=3600 16 10000=576 10 6
n =16 [s-1] - broj obrtaja vratila
t =10000 [h] - eljeni radni vijek leaja

- 21 -

4.2.Nosivost leaja
Za broj obrtaja u radnom vijeku n = N, nosivost leaja je :
CN = C

No
10 6
= C 3,3
= 0,14C[ N ]
n
576 10 6

C = 64000 [N] - nosivost leaja (Praktikum, prilog 6.3. , str. 165. )

= 3,3 - za valjane leaje
Sada je potrebno utvrditi da li je, pri broju okretaja u radnom vijeku n =576 10 6 [min-1],
CN > Fr.
CN =8960 [N]
4.3.Radijalne sile
Radijalne sile kojima su optereeni leaji su u stvari reakcije u osloncima A i B ( aksijalnih
sila nema , Fa = 0 ), pa poto su poznate njihove komponente, potrebno je odrediti njihovu
ukupnu vrijednost :

FA =

2
2
FAx
+ FAy
=

( 1728,93) 2

FB =

2
2
FBx
+ FBy
=

( 251,18) 2

+ ( 5804,06)

+ ( 3404,43)

= 6056,09[ N ]

= 3413,68[ N ]

Ekvivalentno optereenje leaja je u stvari jednako ovim radijalnim silama zbog

nepostojanja aksijalnih sila. Vrijednosti faktora su X =1,Y =2,59. Kako je svaka od radijalnih
sila manja od CN , to e ovaj leaj moi podnijeti potrebno optereenje.

Fr1 = V X F A + Y Fa = 1 1 6056,09 + 2,9 0 = 6056,09[ N ]

Fr 2 = V X FB + Y Fa = 1 1 3413,68 + 2,9 0 = 3413,68[ N ]

V = 1 - ako se okree unutranji, a miruje vanjski prsten leaja

4.4.Broj obrtaja leaja do razaranja
Broj obrtaja se rauna prema obrascu :

64000
C
N = No =

F

9208,5

3, 3

10 6 = 600,57 10 6 [min 1 ]

Kako postoje dvije razliite radijalne sile, potrebno je odrediti za svaku posebno broj obrtaja:

C
64000
N o =
N A =

2414,36
Fr1

3, 3

10 6 = 13,83 10 6 [min 1 ]

- 22 -

C
64000
N o =
N B =

F
936,61
r2

3, 3

10 6 = 1133 10 6 [min 1 ]

4.5.Radni vijek leaja

t1 =

N A 13,83 10 6
=
= 864375[ s ]
n
16

t2 =

N B 1133,05
=
= 70815760,4[ s ]
n
16

T1 =

t1
864375
=
= 14408[h ]
3600
3600

T2 =

t2
70815760.4
=
= 19671[h ]
3600
3600

Vijek trajanja valjanih leaja zavisi o broju ciklusa optereenja i o intenzitetu optereenja .
Oteenja leajeva mogu nastupiti usljed pogrene ugradnje, upotrebe neprikladnog
montanog alata, konstruktivne greke itd.
Nastupi li oteenje leaja znatno ranije nego to se oekivalo prema proraunu vijeka
trajanja takvo leajno mjesto treba bezuslovno podvri kontroli.
Za dati broj obrtaja podmazivanje se vri mau I to se vri punjenje 1/2 slobodne
zapremine leaja. Zaptivanje izvriti sa gumiranim zaptivaima sa oprugom.

- 23 -