You are on page 1of 10

TREI SVETSKI RAT I ARMAGEDON SE NEZAUSTAVLJIVO PRIBLIAVAJU

17. jul 2012. 19:01 | 68 komentara

Rusko najnovije oruje, samo za Ameriku, je raketa od 100 tona, udovite od balistike rakete, koja je i dobila prikladan naziv Sotona. Ako se Amerikanci pokau preveliki za Ruse, i postanu previe agresivni, ruska Sotona e zavriti posao. Zbignjev Breinski je izjavio: Izraelski napad na Iran e izazvati svetsku katastrofu. Vojni specijalista Marko Gafni, izjavio je: Ceo region e postati polje mrtvihZaliv e se obojiti u crvenu boju od amerike krvi. Bombardovanje Irana bi bio poslednji ekser u kovegu Am erike totalni moralni bankrot supersile, u kojoj zemlji je tortura postala normalna stvar. Predsednik je slobodan da ubije koga kod on izabere, bilo gde u svetu, kad postane, za njega, osumnjieni terorista. Upravo sada, Iran je izgleda objekat sumnji, bar meu onima koji imaju kontrolu nad medijima, i koji su eljni da ubede mase, koje se daju lako prevariti, da je Iran glavna pretnja za civilizaciju. Iran je u potpunosti sposoban da zatvori Hormuski moreuz, ako bude eleo. Tako bi naneo ogromnu tetu amerikoj mornarnici. Iran poseduje irok spektar pomorskog oruja, koje se zove rakete koje pre (sunburn). U protekloj deceniji nabavila ih je od Rusije i Kine. Oruje je razvijeno od strane Rusa. Rakete su namenjene da potapaju brodove, ukljuujui i ogromne nosae aviona. Sukob sada postaje ve neizbean. A najverovatnije e to biti sukob iz koga se Rusija i Kina ne mogu izvui. Njihovi interesu su sada neraskidivo povezani sa iranskim. Moglo bi se rei da je Iran na neki nain njihov polu-protektorat i nezavisni saveznik. Ako Iran bude napadnut od strane Amerike, a Rusija i Kina ne budu uradile nita, izgubie svoj obraz zauvek. Signalirae svetu da su slabe drave, samo spremne da prigovaraju pod nogama supersile Amerike. Zaista, tada bi samo dokazali i svetu, i Amerikancima da su sledei na njihovoj listi.

Rusko najnovije oruje, samo za Ameriku, je raketa od 100 tona, udovite od balistike rakete, koja je i dobila prikladan naziv Sotona. Ako se Amerikanci pokau preveliki za Ruse, i postanu previe agresivni, ruska Sotona e zavriti posao. Kineski general-major Cang Caocong, nedavno je izjavio da ako Amerika ili Izrael napadnu Iran Kina ni za sekund nee oklevati u tome da zatiti Iran, ak i ako doe do Treeg svetskog rata.

Nekoliko taaka bi trebalo razjasniti. Amerika mornarica je efikasna i profesionalna organizacija, najjaa pesnica u modernom ratovanju, ali Hormuski moreuz, je takvo okruenje gde bi amerika vojska bila ranjiva. Iranci mogu ceo dan da ekaju, na uskim granicama Persijskog zaliva kako e amerika mornarica napraviti zasedu. Toliko su u prednosti. U jednoj od strunih vojnih literatura, moe se nai iva debata o amerikim sistemima odbrane na njihovim brodovima. Niko ne tvrdi da takav sistem prua potpunu zatitu od brodskih raketa. Trenutno, veina ovakvih brodova je ranjiva na ovakve udare, ukljuujui i ameriko morsko udovite, nosaa amerikih aviona. Ovi ameriki nosai aviona, sadre 7-8 prateih brodova, 70 i vie rasporeenih i raznovrsnih aviona, i do 6.000 marinaca na brodu. Vojni strunjak, ve pomenuti, Mark Gafni je, 2004. godine napisao lanak, gde tvrdi: Ameriki nosai aviona, sada su najvei brodovi, toliko masivni, da su postali plutajua smrtna zamka U plitkim vodama i ogranienim zalivima, dvosmisleni manervi e biti veoma teki po njih, a povlaenje nemogue Zaliv e dobiti crvenu boju od amerike krvi to se tie vojnih tankera, oni su jo osetljivija meta nego nosai aviona. Ako budu napali tanker, on e lako potonuti, i tako zaepiti morske puteve, a da stvar bude gora, napravie enormnu ekoloku tetu itavom regionu Persijskog zaliva. Interesantno je za primetiti da Amerika uveliko radi na novoj generaciji laserske odbrane, da bi mogla da se suprostavi sofisticiranim pomorskim raketama, koje poseduje Iran. Meutim, stvar je u tome to jo uvek nisu zavrene. Iran je, zbog toga, u prednosti, ako ga napadnu sada. Za kasnije je ve pitanje ironino, to due Amerika i Izrael ekaju da napadnu Iran, bolje su im anse da unite Iran.

Iranska vojska

I Amerika i Izrael, naalost, ne mogu ratovati na njihov omiljeni nain, gde su takvi eksperti: pucanje u ribu u buretu. Za razliku od Iraka, gde su zagovornici rata, neokonzervativci, rekli da e biti prosto ko pasulj i stvarno je lako osvojen za samo est nedelja Iran nee biti tako dareljiv u ponudi svojih riba iz bureta, amerikim i izraelskim antagonistima. Hrabri ameriki ratnici, koji ratuju preko daljinskog upravljaa, i koji love i ubijaju ljude preko svojih tastatura, daleko od buke i lomljave rata. I dok dole moe da pada kia smrti i razaranje nevinih civila, oni e i dalje smirivati svoju savest time to e nazivati njihove rtve teroristima. I to ne samo u Iranu, ve i u Iraku, Avganistanu, Pakistanu, Jemenu i Somaliji. Ali nita ne mogu uraditi sa svojim bespilotnim letelicama da bi zaustavili miniranje, koje e sigurno biti smrtonosno, kada Iranci poalju svoje rakete na njihove naftne tankere u Persijskom Zalivu. Sunburn, ili rakete koje pre su najverovatnije najsmrtonosnije oruje na svetu. Dizajnirane su da mogu leteti nisko i do 9 metara, i vie od 1.500 milja na sat. Raketa koristi spazmatian i iskaui manevar za svoj teminalni pristup. Ovo u stvari omoguava da izbegne, ili da iskoi sa puta zbog suparnikog sistema odbrane. Ukratko, da udari svoj cilj, za vrlo kratko vreme, bez presretanja na putu. S obzirom na nisku cenu, kakvu imaju ove rakete, one su savreno pogodne za okruenje kao u Persijskom Zalivu. Sunburn rakete su svestrane i lake za upotrebu. Mogu biti ispaljene, praktino sa svake platforme, ukljuujui i poleinu sa ravnom platformom. Ima domet od 100 milja, a sve to je potrebno u uskom Persijskom Zalivu, sa svojim krugom od 40 milja irine Hormuskog moreuza. Kada se raketa ispali sa obale, moe da napravi rupu veliine sobe, kroz bilo koji brod, u deliu sekunde, i naravno, koji se nalazi u moreuzu. Tako da ove rakete predstavljaju ozbiljnu pretnju amerikoj mornarici. Njihova mo nije preterivanje, kada se govori o tome koliku tetu moe naneti neprijatelju. Rakete su napravljene u potpunosti od strane Rusa, i date na raspolaganje Kinezima i Irancima, takozvane SS-N-SS-22 Sunburn, supersonino, protivraketno oruje.

Sunburn

U odnosu na Exocet, Sunburn rakete su mnogo vee i bre oruje. Takoe poseduje mnogo vei domet. Mogu da isporue 200 kilotona nuklearne nosivosti ili 750 kilograma konvencionalne bojeve glave. Ima opseg od 100 kilometara, duplo vie od Exocet -a. ini se da je oruje specijalno napravljeno da bi unitilo ameriku zatitu i radarski odbrambeni sistem. Nedavno je i demonstrirana Sunburn raketa od strane Kineza. Demonstraciju su posmatrali i ameriki pijunski avioni. Ne samo da je raketa unitila lani cilj, nego je pogodila sam centar, ili uspela je da udari direktno u krst velikog X, montiranog na mostu broda. Za razliku od amerikih bespilotnih letilica, Sunburn-u nije posao stvaranje kolateralne tete. Ne ubija nevine civile. Ubija samo neprijatelje. U lanku iz 2004. godine, Mark Gafni, dalje kae: Ameriki brodovi u Zalivu e sigurno doi u domet Sunbrun raketama, a i jo naprednijim SS-NX-26 Yakhont, takoe ruske proizvodnje. Iranci su ih ve rasporedili du njihove severne obale. Svaki ameriki brod e biti eksponiran i ranjiv. Kada Iranci budu napravili zamku, celo jezero e postati ubistveno polje. Nosivost Sunburn-a, njegov udarac u metu, sa 750 kilograma bojeve glave, oigledno je nedovoljna da potopi nosa aviona, ali je sasvim dovoljna da potopi veinu drugih brodova i njihovih posada. To je generalno miljenje u tehnikoj literaturi. Meutim, nisu sprovedena jasna istraivanja o tome ta bi se desilo nosau, kada bi ga napao roj projektila. A moda i nema potrebe za takvom studijom. Zdrav razum e vam rei da je roj pela ubica mnogo opasniji, nego jedna pela ubica. Jednu pelu moete lako da spljeskate. Roj pela ne moete. Mudar posmatra vojne situacije ponudio je ovaj komenar: Ameriki radari i RAM sistemi ne mogu da zaustave Sunburn rakete. Raketni sistemi su dizajnirani tako da zaustave podzvune, a ne supersonine antiraketne opreme. ak su bili neuspeni u zaustavljanju Exocet-a, kada su se sudarila dva amerika broda u Iransko Irakom ratu. Supersonine krstaree rakete putuju bre od puanog metka, i nije potrebno vie od tri takve da bi potopile nosa aviona. U stvari, svaka povrina broda je plutajui mrtvaki sanduk. Ako neko zna, na ovom svetu, kako da zaustavi metak u punom letu, molim vas da nam javite ta je to. Moreuz Hormuz je u stvari idealno mesto za zasedu velikih i masivnih brodova, koji su esto tako laka meta, da samo moe da bude slep ako ih ne vidi.

Bez sumnje, Iranci su obeleili svaku taku du obale sa koje e pucati. Lociranje ovih skrivenih mesta sa nisko-leteim helikopterima nee biti lako. Helikopteri e biti oboreni. Jednako impresivan je iranski projektil sa opsegom od 1.500 milja. Neprijateljski Bahrain i Qatar, lako mogu biti pogoeni ovim projektilom, koji ima viu klasu od Sunburn-a i Onyx-a. Tako da su saudijski izvori nafte pod kontrolom. Izrael se zaista moe nai pod tuem neprijateljskih projektila, ne samo od dalekog Irana, ve i od Hezbolaha, koji je tu, preko puta libanske granice.

Ako ovakav rat stvarno pone, rat koji bi pokrenuo invaziju na Iran, sve e tada izgledati kao Armagedon. Opte je poznato da Izrael ne moe da ide sam u rat protiv Irana. Da bi vodio uspean rat protiv irana, Izraelu e biti potrebna amerika pomo. Kada bi Izrael delovao sam, bez Amerike, suoio bi se sa problemima kao to su potrebe za gorivom svojih bombardera koji bi putovali 1.000 milja do svojih ciljeva. A kada bi dopunjavali gorivo, morali bi da se vrate nazad. Amerikanci su se ponudili da daju Izraelu benzinske tankere, takozvane 3KC-135. Neki od izraelskih pristalica u Americi, tvrde da se oni ne zalau za izraelski napad na Iran, ali da su sa druge zemlje veoma raspoloene da Izraelu daju tankere koji e produiti efektniji domet izraelskih aviona i samim tim unaprediti izraelski kredibilitet. Izrael je u svojoj prolosti ostvario skroman uspeh u unitavanju nuklearnih postrojenja. To su bila dva relativno primitivna postrojenja drugih zemalja u regionu: Iraka i Sirije. Nita impresivno. To je komparacija sa masivnim izazovima sa kojima bi Izrael bio suoen u Iranu. Kada su izraelci unitili iraki nuklearni reaktor, Osirak, u junu 1981. godine, imali su posla sa jednim prizemnim nivoom zgrade. To je bila jedna jednostavna operacija koja je zahtevala samo 14 izraelskih aviona. Drugi izraelski uspeh, delimino ruenjeizgraenog objekta u Siriji, u septembru 2007. godine. Takoe, vrlo jednostavan cilj, koji je ukljuivao rudimentarni magacin ili strukturu, koja je bila izgraena na jednom spratu. Potencijalne mete u Iranu nisu samo daleko brojnije: one su iroko decentralizovane i zakopane duboko pod zemljom. Mnoga od njih su tajna postrojenja, ije postojanje je nepoznato. Postoji fabrika za obogaivanje goriva u Natanzu, takozvana kolekcija podzemnih objekata koji se koriste za proizvodnju obogaenog uranijuma. Zatim, tu je i novija

fabrika Fordow, za obogaivanje goriva , pored Qoma, sagraena skoro u planini, zakopana duboko u zemlji, u nekoliko slojeva armiranog betona.

Opte je poznato da e Izrael posegnuti za Fordow, i eleti da unititi njegovo navodno nuklearno naoruanje. To bi bio posao ili zadatak izraelskog skromnog vojnog kapaciteta. U sluaju krajnje nude, Amerika moe to da uradi ali sigurno Izrael ne moe uraditi to samostalno. Postoje tri mogua puta do Irana: severno preko Turske, juno preko Saudijske Arabije ili centralnim putem preko Jordana i Iraka. Amerika je zvanino povukla svoje trupe iz Iraka u decembru, i vie nije u obavezi da brani nebo od izraelskih aviona. Nedavni vojni izvetaj govori o tome da Izrael ima dovoljno GBU-28 bunker bombi koje bi mogle da u jednoj operaciji , sigurno ne u potpunosti unite, ali ozbiljno otete iranske poznate podzemne nuklearne lokacije. Verovatno je i ovo nita drugo do pusta elja. Obratite sada panju na uitanu frazu: poznate podzemne nuklearne fabrike, viene preko sajtova. Onda je najbolje da ne pominjemo one nepoznate. Da bi postigao pobedu u Iranu, Izrael bi morao da se rastegne do krajnjih granica. Morao bi primeniti ili razmestiti nekoliko B-2 nevidljivih aviona i B-52 bombardera, taktikih bombardera i helikoptera. I to sve zajedno sa brodovima koji bi nosile krstaree rakete. Ovo ne samo da bi trebalo da uniti Iranu njegova podzemna nuklearna postrojenja, to je, naravno, nemogu zadatak, ve bi trebalo da uniti iranski komunikacijski sistem, protiv-vazdunu odbranu i raketne lokacije. Pa onda bi trebalo da uniti i gardijske odaje, magacine municije, uzletita, brodove, kao i luke objekte. Da ne pominjemo raketne amce, brodove koji polau mine u vodu i male podmornice. S obzirom da je Izrael toliko hvaljen vojnom snagom, a nisu mogli da pobede ni mali Hezbolah, 2006. godine, ansa da pobede Irana izgleda da pripada svetu fantazije.

Amerika vojska Nisu svi Amerikanci simpatizeri i pomagai Izraelaca u njihovom jo jednom bezobzirnom divljanju pogotovo ne posle zloina koje su poinili u Gazi i ostavili neizbrisivu mrlju na ve sumnjiv ugled u svetu.

Unitavanje iranske infrastrukture moe imati smisla nekim od bezobzirnih Amerikanaca, ali za mnoge druge je to okrutan i zao poduhvat. Otrovati populaciju od 74 miliona ljudi, od kojih je veina ene i deca sa tonom osiromaenog uranijuma, a milione drugih staviti u invalidska kolica je neljudski akt. Nisu ba svi od nas zaboravili lekcije koje nam je dala istorija. Svesni smo injenice da Iran nije poeo rat 300 godina. Iran ima jednostavne elje da ga ostave na miru. I izgleda da Izrael stvarno pati od ozbiljnog problema kolektivne psihoze. A ve ima previe problema u svojim rukama. Govorei u ime bezbroj kritiara Izraela, jedan od njih pie: Amerika mora da bude svesna toga da ne moe da iskoreni iranski reim. Ne moe staviti Iran pod svoju kontrolu, ne bez stvaranja katastrofe sebi, a i celom svetu preuzima velike rizike i trokove po Ameriku, i po zemlje u tom regionu. Mnoge druge zemlje bi bile pogoene, ukljuujui Rusiju, Kinu, Indiju, Pakistan i Avganistan Ovog trenutka, Obama mora da zaustavi Izrael da napadne Iran. Mora to uraditi sa najjaim adutima koje trenutno ima, kao uskraivanje vazdunog prostora Izraelu da bi dopunio gorivo bombarderima Amerika bi trebala da sprei Izrael da lete nad Irakom i dolivaju gorivo. Zbog ega podravati Izrael? Dobar savet je, ini se, da Iran ima mnogo vie toga da ponudi Americi nego Izrael. Iran ima nafte u izobilju, Izrael nema nita. Iran ne dri ameriki politiku klasu kao otkupninu. Iran ne pokuava da zastrai amerike administracije, tako to e stavljati iranske interese ispred amerikih. Iranski dvostruki graani ne pijuniraju Ameriku ili prodaju amerike vojne tajne Rusiji i Kini. Ne postoji iranski Rosenbergs ili Jonathan Pollards. Iran ne primorava Amerikance da se bore i umiru, zbog njih, u ratovima koji nisu njihovi. Iran ne oekuje od Amerikanaca 3 milijarde dolara godinje kao poklon, i jo gore, garancije kredita, koje nikada nee vratiti. Iran bi obezbedio daleko vea sredstva Americi, nego to bi Izrael ikada bio u mogunosti. Izrael je samo obaveza i teret Americi. Amerika i dalje mazi prijatelja koji ga je u prolosti ubo u lea afera Lavon, ameriki Liberty incident, izdaja Jonathana Pollarda i vrlo je verovatno da e biti jo neki no u lea u doglednoj budunosti. Udaljiti se od Izraela, to je dobar savet. Pre nego to Izrael stavi ceo svet u zapaljivi oganj, povlaei Ameriku sa njom.

Izraelski avioni Obama je u poslednjim mesecima poeo da izjavljuje i da daje Izraelu do znanja da Amerika nee uestvovati u ratovima koje zapone Izrael, bez preliminarnog odobrenja od strane Amerike. I zaista, 20. janura, predsednik Generaltaba, general Martin Dempsi, ob avestio je Netanjahua da Amerika nee braniti Izrael ako pokrenu napad na Iran, koji nee biti unapred koordiniran sa Amerikom. U maju, 2008. godine, Netanjahuov prethodnik, Ehud Olmert, takoe je traio odobrenje, ali od Dorda Bua, za vazduni napad na Iran. Bu je odbio da tolerie takav potez Izraelaca. Netanjahu od tada prkosi amerikoj administraciji, tako to odbija Vaingtonu konsultaciju pre donoenja odluke da napadne Iran. Drugi od amerikih zvaninika su jasno stavili do znanja Izraelu, da Ame rika, ukoliko ne bude u potpunosti konsultovana, nee doi kao pomo Izraelu, ukoliko oni jednostrano objave rat Iranu. Ako Izrael to uradi, bie sam u tom ratu. Bila bi velika greka po izrael, ako bi pretpostavio da je Amerika pod obavezom da ga zatiti od posledica sopstvene greke. Piui u Huffington Post-u, politiki komentator, na ovu temu pie o naprednoj i drskoj teoriji, u kojoj Izrael uopte ne namerava da ide u rat sada, ali je zainteresovan za igru make i mia sa Amerikom. Hoe da pokae celom svetu da je Izrael sada maka, a Amerika mi: Netanjahu i njegovi sledbenici uopte ne ele da idu u rat sada. Samo hoe da svi razumeju da oni mogu da diktiraju sve. I kada. Drugim reima, Izraelci ele da pokau ko je gazda. Vreme je za obraun. Glavni grad Amerike trebalo bi da se vrati u Vaington. Tel Aviv je suvie daleko. Kada Zbigniev Breinski kae: Izraelski napad na Iran e stvoriti katastrofu, to bi trebalo shvatiti suvie ozbiljno.

Ruske specijalne jedinice Leonid Ivaov, bivi lan ruskog generaltaba, izjavio je:

Rusija ne eli bilo kakve vojne operacije koje bi se vodile protiv Irana i Sirije. Ove dve zemlje su saveznici, i obe se smatraju za garantovane partnere. Vojna operacija protiv Sirije ili Irana je indirektan udarac Rusiji i njenim interesima. General je jo rekao da je Amerika sada faistika drava, koja je samo maskirana demokratijom. Svako od nas bi trebalo da prizna da je faizam napravio i jo uvek pravi velike korake na naoj planeti. ta su uradili u Libiji je gotovo identino sa Hitlerom i njegovom vojskom u Poljskoj i Rusiji. Dakle, danas, Rusija brani ceo svet od faizma. Nema potrebe da se odgovara ko su dananji Novi Faisti. Dovoljno je da upalite televizor i vidite njihova nasmejana lica, koja vam govore kako vas cene i vole sve dok glasate za njih i sve dok umirete u ratovima za njih, po stranim i nepoznatim zemljama, daleko od svoje domovine, samo da bi se njihov uticaj proirio. Svako od nas bi trebalo da se zapita: Dokle e Amerika da vodi izraelske ratove? I da li je Amerika spremna da podnese ogromnu tetu vitalnih interesa, u ime nestabilnog saveznika, koji je i dalje, ako gledamo po anketama, vrlo nepopularan u svetu? Postoje indikacije da nisu svi ameriki operativnci, posebno oni u oruanim snagama i CIA, impresionirani izraelskim neodgovornim ponaanjem. Izgleda da se pojavljuje znaajan raskol u prijateljstvu, a podele, koje e nastati, polako dolaze jer i Amerika polako vraa svoj zdrav razum. Odnosi, izmeu ove dve zemlje, se mogu opet pootriti, kao kada je bivi ameriki dravni sekretar, Dejms Bejker, izjavio: Neka se ju Jevreji, oni ak i ne glasaju za nas. Bivi ef Centcom-a, ef i penzionisani general Do Hoar, nedavno je dao javnu opasku na odreene sumnjive izraelske operacije, koja je ukljuivala teroristiku grupu Jundullah, u kojoj su Mosad razbojnici bili toliko drski, da se maskiraju kao agenti CIA: Izrael se igra sa vatrom. Mi smo ukljueni u njihove tajne ratovanja, eleli mi to ili ne. Tenzija koja se godinama stvarala izmeu strpljivog Irana i nepodnoljivog Izraela, dola je do usijanja.

Evo ta je rekao iranski specijalista Geneive Abdo, koji je direktor programa za nacionalnu bezbednost Irana:

izraelci napadaju iranske ambasade svuda po svetu, samo da bi diskreditovali iran. Jo ako uzmete u obzir ta su godinama radili u Libanu, i drugim delovima Bliskog istoka imate vrlo neprijatnu sliku. Mislim da je izraeska odluka to se tie napada na iranska nuklearna postrojenja vrlo ozbiljna, i da je situacija najopasnija u poslednjih 30 godina. Ako Izraelci napadnu, Iranci nee prihvatiti to olako, koristie sve resurse koje imaju na raspolaganju da vrate udarac. Nastae haos u regionu, jer je njihov opstanak bukvalno na provaliji Sigurno e poslati rakete na Tel Aviv Ako uzmemo u obzir ta su Izraelci uradili u Libanu. Ne mislim da ima iole nade Ako Izrael odlui da napadne Iran, moemo biti sigurni u jednu stvar: kule u Tel Avivu e biti sruene. Nije nuno odmah, ali jednog dana, u dalekoj budunosti. jer ve se zna, da je osveta najbolja kada se slui hladna. Nuklearni kompleks u Izraelu e biti uniten, ako ne sada, kasnije, kada sve bude radilo u punoj snazi, i tako doneti Izraelu ogromnu pusto. S obzirom da je geografski minijaturan, Izrael moe biti uniten u jednom danu, ako ne od Irana, onda sigurno od Rusije ili Kine. Alireza Foghani, ef i vrhovni voa stratekog tima, rekao je: Samo devet minuta je potrebno da se izbrie Izrael. Niko ozbiljno ne oekuje da vidi unitenje Izraela, upravo sada, ali e Izrael morati da snosi posledice svojih akcija jednog dana. Armagedon se pribliava.

You might also like