1.

Uvod
Pismo je sredstvo prostorne i vremenske komunikacije. U irem smislu to je svaki sistem vidljivih oblika (slikarija, simbola, znakova i njihovih kombinacija) namjerno proizvedenih u svrhu memoriranja i obavjetavanja; u uem smislu sistem znakova koji predstavljaju odreene elemente ovorno jezika! pojedine rije"i, slo ove ili lasove.

#azlikujemo nekoliko vrsta pisama! pojmovno, slo ovno i slovno (al$abet). %vi su i razvojne $aze pisma; danas i dalje koristimo sve te vrste, a &primitivnije& razvojne $aze koristimo kao pomo'na sredstva u komunikaciji (npr. prometni znakovi), dok nam je al$abet naj"e'e temeljan . (l$abet se nalazi na kraju razvojno pismena predodba .utenber ovo lanca pisma. )* do +* znakova su ra$emi ( ra$em ,

lasa, slovo), koji su znakovi za pojedine

lasove $oneme. -a"in zapisivanja

ra$ema se razvijao kroz vrijeme, od nekadanjih kali ra$a (manuskripiti), preko revolucionarno izuma (prva tiskana knji a) do dananje di italne tehnolo ije, a time se razvijao i pojam tipografije.

2. O tipografiji
Tipografija ( r". t/pos , i , pe"at 0 raphein , pisati) je pojam koji se de$inira na razne na"ine! kao znanost o slovima, umjetnost koritenja tipo ra$skih slova, vjetina sla anja, izrade, oblikovanja i $unkcionalno koritenja slova. 1pak ono najvanije se sastoji u tome da je lavni cilj tipo ra$ije to e$ikasniji na"in ponovno koritenja tipo ra$sko materijala (olovnih i di italnih znakova). -eke od de$inicija su i! 2Umjetnost odabira od ovaraju'e pisma za odreeni projekt, nje ova or anizacija na na"in da se ostvari to e$ikasnija komunikacija, i da bude to u odnije ljudskom oku za ledanje3; 2-auka4disciplina o utjecaju teksta, prvenstveno stampano , na citaoca.3

5ipo ra$ija ima neka svoja odreena tehni"ka, $unkcionalna i estetska pravila, no ona se u nekim slu"ajevima mo u i napustiti (npr. u suvremenom ra$i"kom dizajnu). U svakom slu"aju tipo ra$ija je jedinstven spoj umjetnosti i tehnike, koja se slui naiz led jednostavnim slovnim oblicima, no dobar tipo ra$ i dizajner 'e od tih znakova mo'i na"initi tehni"ko, umjetni"ka djela jedinstvene ljepote. -o, osim vizuelno utjecaja, tipo ra$ija ima i veliku $unkcionalu svrhu.

2.1 Tipografski mjerni sustav

Prva potreba za uvoenjem jedinstveno sustava kojim bi se mo la to"no odrediti veli"ina sve tipo ra$sko i sla arsko materijala javlja se ve' u doba Guttenberga. 6anas se tipo ra$ski mjerni sustav vie ne koristi u tolikoj mjeri kao nekad, te je bio karakteristi"an u lavnom za olovni slo . Prelaskom na o$$set tisak polako izlazi iz uporabe, no ipak ima povijesnu vanost i usprkos svemu i danas je na evropskom prostoru prihva'en kao normalni sustav (61- 7*89:). 5akoer danas je u ra"unalnoj tipo ra$iji u pozadini sve a upravo taj sustav, ;ato je vano navesti neke nje ove osnovne osobine. Prvi ozbiljniji pokuaj standardizacije poduzeo je Joseph Moxon u <n leskoj 7*=+. od. 1pak prve prakti"ne rezultate je posti ao je Pierre Simon Fournier koji je uveo tipo ra$ski mjerni sustav kojemu je

osnovna veli"ina tipo ra$ska to"ka ( point typographique) , pt. 7::8. od. >rancuz Francois-Ambroise Didot sa sinom >irminom usavrava svoj tipo ra$ski sustav, a to je upravo spomenuti sustav koji je i danas prihva'en kao evropski standard. 5aj je sustav duodecimalni, tj. 7) tipografskih toaka "ini jedan cicero. Prera"un 6idotovo sustava na metri"ku mjeru poduzeo je 7=:*. od. njema"ki slovoljeva" Hermann Bertho d, te je na taj na"in utvrdio precizni tipometar "iju je duinu od +9 cm podijelio na 7++ nonparela po * tipo ra$skih to"aka, iz "e a slijedi da tipometar ima :?= tipo ra$skih to"aka, odn. ** 74) cicera. U an loameri"kim zemljama upotrebljava se en leski point sustav u kojem jedan point ima 9,+8) mm odn. 9.97+=+) incha, a en leski cicero ( pica) ima @,)7) mm odnosno 9.7*** incha. %d 7=**. od. tipo ra$ska mjera se zasniva na duljini od +8 cm podijeljena na 7** nonparela odn. ??* pt. Aasovnim probojem ra"unala u podru"je ra$ike po"inje se u novije vrijeme koristiti i mjerna jedinica poznata kao DTP toka koja iznosi 9,+8):: mm. Bada malo matematike! 7) pt C 7 cicero (7) D 9,+:* C @,87+ mm) 7 pt C 9, +:*9*8 mm 7) pt C 7 cicero C @,87+ mm = pt C 7 petit C +,99=@ mm * pt C 7 nonparel C ),)8*+ mm 7 m C )**9 pt 7 cm C )*,* pt 7 mm C ),** pt

Didotov tipometar! +9 cm 7++ nonparela *) 74) cicera :?= tipo ra$skih to"aka

Angloameriki tipografski sustav 7 point (to"ka) C 9,+87@ mm 7 pica (cicero) C @,)7) mm 7 m C )=@* point 7 cm C )=,@* point 7 mm C ),=@* point 7 65P to"ka C 9,+8):: mm

Preraunavanje jedinica Didotov cicero (7) pt) tipo ra$ska to"ka D 9,+:8? C milimetar tipo ra$ska to"ka D 7,9*?? C point tipo ra$ska to"ka D 9,97@= C inch ilimetar (mm) milimetar D ),** C tipo ra$ska to"ka (6idot) milimetar D ),=@* C point milimetar D 9,9+?@ C inch

Angloameriki cicero (pica) point D 9,?+@* C tipo ra$ska to"ka (6idot) point D 9,+87@ C milimetar point D 9,97+= C inch

!nch inch D *:,8*@ C tipo ra$ska to"ka inch D )8,@ C milimetar inch D :),)=?7 C point

2. 2 Osnovni pojmovi tipografije!!

Pismo , sa"injavaju a svi slovni i ostali znakovi (brojke, znakovi interpunkcije, posebni znakovi itd.), kojima je zajedni"ko to da su jednoobrazni i da svojim oblikom od ovaraju jedan dru om. U en leskom jeziku za taj pojam se koristi termin &t/pe$ace&. "ont , ovaj pojam koji se u dananjoj di italnoj eri otovo obavezno koristi kao sinonim za pismo, pa "ak i za porodicu pisama, potje"e iz doba olovnih slova i ima poneto druk"ije zna"enje. U to doba naime se svaka veli"ina slova neko pisma morala se lijevati odvojeno, a jedna takva skupina slova nazivala se upravo $ont, dakle dva skupa znakova isto pisma veli"ine ? pt i 79 pt "ine zapravo dva $onta. -a slijede'oj slici su imena tih 2$ontova3, koja se danas vie prakti"no ne koriste. %vdje su navedena "isto iz povijesnih razlo a.

#e$ , ukratko re"eno rez je odreena stilizacija neko pisma. Eonkretno to zna"i da isto pismo moe imati razli"ite stilove od kojih su zacijelo najpoznatiji bold (zadebljana slova) i italic (nakoena slova, kurzivna slova). Pismovni rez s obzirom na odnos bijeline i tamno'e se klasi$icira kao tanki (thin), ultra svjetli, svjetli (li ht), normalni, poludebli, debeli (bold) (masni , $et) i ultra debeli (black). -pr. slovo % ima debeli pismovni rez, dok slovo F ima tanki pismovni rez. -o postoje i razne dru e stilizacije kao npr. thin, ultra thin, condensed, itd. Porodica , porodica neko pisma sastoji se od svih rezova neko odreeno pisma (npr. pismo >utura u svim svojim rezovima "ini pismovnu porodicu >utura). %va ore de$inirana "etiri pojma su osnova tipo ra$ije i "ine njen 2kostur3. &lovo , slovo ili slovni znak je lavni element pisma. Bla anjem slova nastaju rije"i, sla anjem redaka nastaju stupci, koji "ine dio slo a. Pojam slova u di italnim pismima, poneto se razlikuje od pojma slova u olovnom slo u. U di italnom pismu pod pojmom slova se podrazumijeva isklju"ivo pismovna slika, dok se u olovnom slo u taj pojam odnosio na cijeli tzv. olovni stoac. %lovni stoac je zapravo olovni tapi' na "ijem se vrhu nalazila izdi nuta slika slova s koje bi se vrilo otiskivanje. U to doba postojali su i pojmovi kao to su pismovna visina koja se odnosila na visinu stoca do razine u kojoj lei slika pisma, ali i dru i pojmovi kao to su si natura, veli"ina stoca, visina stoca, visina

trupa, podrezak i dr. koji danas vie nemaju prakti"nu vrijednost, naprosto zato jer kod di italno &lijevanih& slova ne postoje. Pod slovnim znakovima podrazumijevaju se svi znakovi koji dolaze u tipo ra$skom pismu, a dijele se na kurentna slova (&mala&), verzalna slova (&velika&), na laena (akcentirana) slova, brojke, znakove interpunkcije i ostale znakove. #azmak izmeu rije"i takoer je slovni znak.

2.' (lementi slovnih $nakova

U svim slovnim znakovima moemo prona'i neke oblike koji su vie,manje zajedni"ki. 5o su zapravo elementi koji tvore jedno slovo (a time i pismo), mada to ne zna"i da 'emo u svakom slovu nai'i na sve te dijelove. U nastavku slijedi prikaz naj"e'ih i najvanijih elemenata.

)eliina pisma (en l. size) je mjera koja "esto moe stvarati probleme po"etnicima u radu s tipo ra$ijom, i to zato to razli"ita pisma iste veli"ine mo u zauzimati razli"iti prostor. Geli"ina pisma mjeri se u tipo ra$skim to"kama (pt) i jednaka je plohi koja je dostupna za kreiranje pojedino znaka. #azlo tome treba traiti u davnoj povijesti pisma! u dobu olovno slo a. -aime, u doba olovno slo a veli"ina pisma je zapravo bila povrina ornje plohe olovno stoca, a ta praksa se zadrala i do danas kada u pro ramima za izradu $ontova imamo odreenu veli"inu plohe na kojoj moemo crtati znak odreene veli"ine. 5a ploha je upravo veli"ina slova. 5o moe dovesti do slu"aja da tekst sloen u dva razli"ita pisma zauzima razli"itu povrinu, te da ima razli"itu visinu, za to je dokaz priloen u nastavku...

U svezi s veli"inom pisma de$iniraju se pojmovi etverac *( +, poluetverac *en+, etvrtinka. Geli"ina plohe na kojoj moemo crtati znak, tj. kvadratni prostor u kojem je de$inirano slovo zovemo !et"erac# Eada odredimo veli"inu pisma (t/pe size), odredili smo veli"inu "etverca. Blika slovno znaka je naj"e'e unutar "etverca. -aj"e'a visina slike verzalno su odnosi! :)I, 8)I. Ba "etvercem se odreuje irina svako slova zajedno sa bjelinom do slijede'e slova, po"etak slike slova, zavretak slike slova. Premda je slika slova u ve'ini slova smjetena unutar "etverca, neki znakovi mo u biti ili djelomi"no ili cijeli izvan "etverca odnosno izvan nje ove de$inicije. -aprimjer, matemati"ki znak sume i inte rala izlaze iz okvira "etverca a neki akcenti su zbo prakti"no pisanja u potpunosti ispred "etverca. Pola irine "etverca $po u!et"erac) primjenjuje se samo na irinu slova. -aj"e'i slovni znak , razmak meu rije"ima, je za mno a pisma odreen polu"etvercem, a to je i irina slova -. Krtice koje ozna"avaju prekid meu re"enicama su irine "etverca $em dash% a crtice meu brojkama ili pre$iksi su irine polu"etverca (en dash). &et"rtin'a je razmak koji se koristi za male razmake kao naprimjer u de$iniranju bjeline u $ormuli sin J, cos J. 5akoer, to"ka i zarez jednaki su "etvrtini. slova (H,verzal) je oko :9I "etverca, kurenta oko 89I (J,kurent). -pr. kod pisma 5imes te su veli"ine! *=I, @:I; u pismu (rial, ti

Osnovna pismovna linija (en l. baseline) jedna je od najvanijih kate orija za estetski i harmonizirani, ljudskom oku privla"ni iz led pisma. 5o je $iksna ima inarna linija na kojoj lee sva slova neko pisma sloena u redak teksta. -a njoj doslovno lee slova poput L, a, b, m, h, M, -, itd., dok ispod nje prolaze silazne linije nekih slova, poput , j, p, itd. 1pak bla o zaobljeno dno slike nekih slova poput s, o i jo nekih la ano prelazi ispod pismovne linije, te tako harmonizira i ujedna"uje u odu "itanja. Eod svako pisma osnovna pismovna linija jednako je udaljena od dna i vrha pismovne plohe. -ajvanija ulo a pismovne linije je ta da slova razli"itih pisama i razli"itih veli"ina sloena jedna kraj dru o ne &pleu&, ve' da iz ledaju ujedna"eno i harmonizirano.

Ascender *u$la$ni pote$+ je dio na kurentnim slovima k, b, d, h, t koji se izdie iznad ornje linije koju odreuju slova a, c, e, m, n, o, r... Descender *sila$ni pote$+ je dio slike slova ispod linije teksta naj"e'e kod kurentnih slova kao naprimjer , j, p, N /. U nekim oblicima pisama, descendere imaju verzalna slova O, P. &erif - Aaleni ukrasni potezi, zadebljanja, na rubovima slovnih znakova. Potje"u jo od rimske kapitale. .utenber ovo pismo 5ekstura ima seri$e. ;bo meko'e olova, otovo sva pisma od 78. do )9. stolje'a imala su seri$e, dodatna proirenja na krajnim dijelovima slova, kako bi slovo izdralo vie otisaka. Blova mehani"kih pisa'ih strojeva izraena su od "elika ali su imala seri$e kako bi se manje ote'ivala indi o traka. %$$setni tisak nema problema sa habanjima slova pa se seri$i diskutiraju samo kao dizajnersko pitanje. Eod nekih $ontova (renesansna antikva) seri$i pospjeuju "itljivost jer se u podnoju slova stvara 2opti"ka linija3 slovno retka.

)rh ili kapa slova *cap height+ je visina slike verzalno pisma kao kod slova (, F, K, ;. mjerena od pismovne linije. Blika slova moe biti ve'a ili manja od prostora izmeu pismovne linije i kape slova kao to naprimjer imaju slova Q, R, S, T a ponekad i slovo O. #a$mak i$me.u slova (en l. kernin ) iliti spacija je vana osobina koja u velikoj mjeri utje"e na "itljivost teksta. -edostatak kernin a je najlake uo"ljiv na tekstu pisanom pisa'im strojem, ili na $ontovima koji kopiraju taj stil pisama. -aime u tom slu"aju, svakom slovu je pridijeljen jednaki prostor (npr. slovu &i& i slovu &m& je dodijeljen jednaki prostor), pa su razmaci izmeu svih slova jednaki. Blova u takvom tekstu treba pribliiti jedno dru om, a potreba za tim je najuo"ljivija kod parova &Ga&, &(G&, &5i&, &5a&, &5s&, ali i kod &G.& i &G,&, itd. 6ananja pro$esionalna di italna pisma ve' dolaze s kerniranim parovima, no ipak mno i kvalitetniji ra$i"ki pro rami i pro rami za prijelom stranice nude mo u'nost ru"no kerniranja. Primjena kernin a obavezna je u naslovima koji imaju pove'ana slova. Potpuno podrezivanje se naziva UpriljubljuvanjeV dje se slika susjednih slova dodiruje. 5o se samo ru"no moe uraditi.

#a$mak me.u redovima (en l. leadin ) nije kao to bi mno i pomislili bjelina izmeu dva reda teksta, ve' je to razmak izmeu osnovnih pismovnih linija dva retka teksta i vrlo je vaan za "itljivost teksta, po otovo teku'e . (ko je razmak premali tekst 'e iz ledati sabijeno, a ako je prevelik, tekst 'e iz ledati previe raspren po bjelini stranice, te 'e u oba slu"aja biti teak za "itanje. Geli"ina razmaka meu recima se obi"no mjeri u tipo ra$skim to"kama ili u odreenom postotku u odnosu na veli"inu pisma. Eao standardni razmak za teku'i tekst obi"no se uzima 7)9I vrijednosti veli"ine koriteno pisma, pa bi u tom slu"aju prored izmeu redaka neko teksta sloeno s veli"inom pisma od 79 pt, iznosio 7) pt.

#a$mak i$me.u rijei , optimalni razmak izmeu rije"i, teko je precizno odrediti, a on ponajvie ovisi o duini rije"i, tj. to neki jezik ima due rije"i, razmaci mo u biti manji. 1pak, postoje dva lavna pravila koja se odnose na razmak izmeu rije"i, a to su! kao prvo, razmak izmeu rije"i trebao bi biti ve'i od ono izmeu pojedinih slova, a manji od ono izmeu pojedinih redaka teksta,

dru o pravilo kae da bi razmak trebao biti jednak naj"e'em slovnom znaku u tekst. %vo dru o pravilo ovisi o jeziku, pa bi tako, statisti"ki ledano, u hrvatskom jeziku razmak trebao iznositi irinu kurentno slova &a&, u njema"kom irinu kurentno slova &n&, a u an losaksonskom svijetu se u lavnom navodi irina verzalno slova &1&. Eao ne$ormalno pravilo ipak se ustalilo ono o malom slovu &n&. U svakom slu"aju, razmak izmeu rije"i trebao bi biti jednak, a ako ve' ne jednak, onda barem to konzistentniji. 5o je mo u'e kod tekstova koji su poravnati u lijevu ili desnu stranu, ili po sredini, dok je kod teksta koji je poravnat s obje strane, uo"ljivo da razmak meu rije"ima "esto nije jednak, te da varira od retka do retka.

/lasifikacija pisama , ovo je kate orija oko koja je u tipo ra$iji najmanje tehni"ka, i ona koja je naj$leksibilnija za promjene. Elasi$ikacija je najvanija zbo lake snalaenja meu hrpom postoje'ih pisama ($ontova) i lake upotrebe odreeno pisma za odreenu vrstu tiskano materijala. %duvijek su postojale dvije osnovne ideje oko podjele pisma, jedna je ila za tim da se pisma razlikuju po povijesnom kriteriju, ovisno o vremenu nastanka, a dru a je ila za tim da se pisma dijele prema opti"kim i eometrijskim karakteristikama. Pre led koji donosim u nastavku vie je tehni"ke naravi. U njemu su pisma podijeljena po vie,manje klasi"nom principu! seri$na, neseri$na ( rotesk, polu rotesk), rukopisna, natpisna i sl. Oedna dru a, moda i bolja podjela, koja miri povijesne i tehni"ke karakteristike, pisma dijeli na! temeljne oblike (renesansna, prelazna i klasicisti"ka antikva), individualne oblike (umjetni"ka antikva, polu rotesk, novinska antikva), tehni"ke oblike ( rotesk, e /ptienne, italienne), posebne oblike, rukopisne oblike (podebljani potez , zailjeno pero, izmjeni"ni potez , iroko pero, jednoli"ni potez , zaobljeno pero, potez kistom) i pro$ilne oblike (obrisna pisma, osjen"ana pisma, ra$irana pisma, ukraena pisma). Pa ipak u novije vrijeme, katalo izirati pisma je sve tee, zbo mno ih novih di italnih pisama, koja ne spadaju niti u jednu poznatu kate oriju. Blijedi prikaz nekih od osnovnih porodica pisama!

&erifna

Polugrotesk

0rotesk

#ukopis *klasini+

#ukopis *neformalni+

1atpisna pisma

0otica i fraktura

%vdje ne'u detaljnije objanjavati karakteristike svako od ovih pisama, jer se ve'ina karakteristika moe uo"iti iz samo iz leda, tih pisama, one koji to ele detaljnije prou"iti, upu'ujem na literaturu navedenu na kraju teksta.

'. Ure.ivanje teksta 2 pojmovi, pravila, savjeti

Papir -ajpoznatiji $ormati papira; (, F, K, 6. %ni su napravljeni po $ormuli

M =m 2 .
(9 W povrinski de$iniran kao 1m 2 (9C=@J77= cm (7C8?.@J=@ cm ()C8?,@J@) cm

(+C)?,:J@) cm (@C)79J)?:cm F9,jedna stranica je duljine 7 m F9C7@7J799 cm F7C:9J799 cm F)C:9J89 cm F+C+8J89 cm F@C+8J)8 cm F8C7:.8J)8 cm -ajprirodniji $ormat papira za nae oko je tzv. ( atni re(. #adi se u omjeru ACmX7,*7= Prijelom teksta W re uliranje prelaska u novi red. Kilj je posti'i podjednake razmake izmeu rije"i na cijeloj stranici. U irem smislu pretvaranje "isto teksta u smislenu dizajniranu cjelinu sa svim ra$ickim i inim elementima, npr. knji u.

Poravnanje ( ali nment ), iskljuivanje teksta! ureivanje teksta po"inje de$iniranjem iz leda poravnavanja lijevo i desno ruba. 5ipo ra$i tu aktivnost nazivaju Uisklju"ivanje tekstaV. -aa praksa naj"e'e dizajnira tekst razvu"en na Upuni $ormatV (justi$ied) sa poravnatim stupcima s lijeve i desne strane. Uobi"ajna su jo tri na"ina isklju"ivanja! Uu lijevoV , s lijeve strane je poravnat tekst, a s desne strane je nazup"ena linija (neredoviti kraj), Uu desnoV , s lijeve strane je neredoviti po"etak a desna strana je poravnata, Uu Uu sredinuV , i s lijeva i s desna je tekst Ujednako nazup"enV sa centrirnim redcima. %va tri na"ina naj"e'e su sla ana bez dijeljenja rije"i sa jednkim bjelinama meu rije"ima u cijelom tekstu.

3itljivost slova *teksta+- Ljudsko oko najbolje vidi slova na udaljenosti oko )8,+9 cm. ;ato se ta udaljenost uzima kao daljina sa koje provjeravamo da li su slova "itljiva. -ajbolji omjer za "itanje slova je 7!799 (omjer udaljenosti oka od teksta i veli"ine slova).

;a idealnu "itljivost slovnih znakova uzima se 8) znaka po retku . #azmak izmeu rije"i je slovni znak i ubraja se u tih 8) slova. Osnovni font 4 tekst (body te'st) je veli"ina i vrsta pisma u nekoj publikaciji kojim je rjeena tipo ra$ija ve'ine teksta. ;ahtijeva se maksimalna "itljivost, $unkcionalnost i prila odba sadraju. ;a knjino "itanje s udaljenosti oko +9 cm slova su naj"e'e veli"ine od 79 do 7) to"aka pismovno reza bez proirenja, nisu kurzivna, nisu podebljana, nemaju nikakve e$ekte na laavanja ili ukraavanja. -eki $ontovi su jako ne"itljivi (npr. klasi"na antiNua) i zato se oni nikada ne koriste u slubenim dokumentima, ve' se tamo koriste slova koja su izrazito "itljiva i lako prepznatljiva. seri$i (okomiti i jos bitnije vodoravni potezi (male crtce) na dnu i na vrhu $onta) vizuelno povlace crtu ispod retka teksta i time olaksavaju citanje odnosno pracenje linije teksta. %pce je pravilo da u tijelo teksta ide seri$ni $ont (postoje izuzeci). Ritljivost takoer jako ovisi o pismovnom rezu. Blova koja koriste )9I prostora u "etvercu su najbolja za "itanje. asna (debela , bo d)ace) nisu "itljiva ako su mala pa se koriste samo za naslove i to jako velika. Blova sa manje od )9I zacrnjenja koriste se isklju"ivo na latkoj povrini jer im je "itljivost smanjena. /ur$ivna pisma su manje "itljiva pa se upotrebljavaju za na laavanje, isticanje, prekid ritma "itanja naj"e'e u osnovnom (bod/) $ontu. &u5ena slova $condensed%* ua verzija $onta ili suavanje slova. Eoristi se u ureivanju teksta kada naprimjer elimo u urati vie slova u redak ili stisnuti ve'i tekst na o rani"en prostor stranice. /ontrast po$adine i slova (crna pozadina, bijela slova) koristi se da se neto jako istakne jer oko nije naviknuto na takva slova. Eod naslova i op'enito krupnijih slova ono to 'e svako zatrebati jest smanjivanje razmaka izmeu krupnijih slova. #azlo ovom zbijanju nalazi se u prirodi ljudske percepcije! sa porastom veli"ine slova standardni razmak izmeu njih doivljavamo ja"e ne o kod sitnijih slova. Oednostavnije re"eno, kod vrlo krupnih slova smanjivanje 2spacin a3 doprinosi "itljivosti. 5akoer, u naslov 'emo staviti npr. $ont (rial ili Khica o, a ne npr. 5imes ili .aramond, jer su ovi potonji &la ani& $ontovi i koliko od da ih povecamo, oni ce i dalje bit 2la ani3 i nece biti u stanju privuci "itao"evu panju kao Khica o ili (rial koji su poprili"no 2teki (masni)3 $ontovi.

6tampana slova *small caps+! sa stanovita klasi"ne tipo ra$ije upotreba velikih slova u osnovnom tekstu je nepoeljna pojava. Gelika slova skre'u panju i odska"u od ostatka teksta tako da njihova nekriti"ka primjena ometa "itanje. Gelika slova se, meutim, povremeno moraju upotrijebiti za skra'enice, osobna imena ili prezimena, uvodne rije"i u pasusu... 6a bi se pojavni oblik velikih slova uskladio sa malim slovima upotrebljavaju se tampana slova ili umanjeni verzal (en leski termin je sma caps). Ttampana slova po obliku od ovaraju velikim slovima (verzalu), a po veli"ini malim

slovima (kurentu). %na nisu dobivena obi"nim smanjivanjem velikih slova jer su takve varijante small caps slova primjetno tanje od ostatka teksta,a nema razlo a da koristimo slovne oblike koji bespotrebno odudaraju od osnovno teksta. Prava tampana slova su specijalno dizajnirani karakteri kod kojih je debljina poteza i seri$a, kao i veli"ina "itavih slova, prora"unata tako da bude usklaena sa malim slovima. Upotreba tampanih slova je jedan od dokaza tipo ra$ske pro$injenosti koja osi urava vrhunsku "itljivost teksta.

7inije- u tipo ra$iji se upotrebljavaju kao okviri, za podcrtavanje, kao ukrasi i kao si urnosne linije.;a podcrtavanje nekih vanih djelova teksta se koriste ravne i valovite linije. Bi urnosne linije se koriste u slubenim dokumentima. (ko se preko te linije napie tekst, mijenjanjem teksta se mijenjaju i linije pa se zato te linije koriste za provjeru autenti"nosti npr. vlastoru"no potpisa. Ukrasne linije su tipi"ne za nacionalna obiljeavanja. Uz njih (ili u njih) se mo u staviti i neki ukrasni elementi (zvjezdice, trokuti'i,..).

!nicijalno slovo $drop cap%! po"etno verzalno slovo odlomka. %bi"no je to slovo ve'e ili iz dru o $onta ili je to slovo iz ukrasno pisma. -astoji se na lasiti po"etak novo sadraja. Pred$nak *8ullet+! 5o"ka, crtica, kvadrati' ili dru i poseban karakter koji se stavlja na po"etak retka; nabrajanje, na laavanje novo sadrajem. Uniformnost dizajniranja dokumenta postie se upotrebom $ontova iz iste porodice. Pojedine tipo ra$ske ku'e ili korporacije naru"uju vlastitu $amiliju $onta. Poneke rupe dizajnera komuniciraju na na"in da de$iniraju porodicu $onta kao Utipo ra$ijaV. Pri tome Usekundarnoj tipo ra$ijiV ... ovore o Uosnovnoj tipo ra$ijiV, podnaslova, na laavanje slijede'e retka s izuzetnim

9. DTP
65P, desktop publishin W stolno izdavatvo, je proces koritenja ra"unala i specijalizirano so$tvera u $unkciji kombiniranja teksta i ra$i"kih elemenata kako bi kreirali dokument predvien za tampanje. 5o su kni e, broure, katalozi, prospekti itd. %vaj pojam je usko vezan uz pojam tipo ra$ije jer obuhva'a sve aspekte tipo ra$ije, a so$tYare razvijen kao alat za 65P je temelj dananje, di italne tipo ra$ije. 5reba razlikovati 65P i ra$i"ki dizajn, koji je zapravo proces umjetni"ko oblikovanja i kombiniranja

teksta i ra$ike u $unkciji to kvalitetnije prenoenja poruke kroz lo o, broure, katalo e, postere i sve dru e vidove vizualne komunikacije. Postoji niz 65P pro rama kao npr. Adobe InDesign, (dobe Pa eAaker, Puark Hpress, Publisher... 5ipo ra$ske opcije u suvremenim 65P pro ramima pruaju veliku slobodu korisniku i upoznavanje sa svim podru"jima tipo ra$ije. Aoemo re'i da je tipo ra$ija za tekst ono to je interpretacija za muzi"ko djelo.

:. 7iteratura
http!44counterspace.motivo.com4 http!44public.carnet.hr4Zviziljak4predavanja4tipo ra$ija745ipo ra$skiI)9rjecnik7.htm http!44YYY.rsub.com4t/po raphic4 http!44YYY.cet.co./u4arhiva4774r77[indesi n.htm

65P, specijalno izdanje "asopisa FU., studeni 7??*.