Broj 6, godina 2013 Proraun spregnute reetkaste konstrukcije viekatne zgrade

Stranice 57-67

PRORAUN SPREGNUTE REETKASTE KONSTRUKCIJE VIEKATNE ZGRADE

Tijana Novoseli
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, student

Tihomir Dokanovi
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet O sijek, mag.ing.aedif.

Damir Markulak
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, prof.dr.sc.
Saetak: Sprezanje je konstrukcijsko rjeenje koje ima sve vei znaaj zbog velikih potencijala u projektiranju djelotvornijih nosaa i pojednostavljenja tehnolokog postupka izvedbe. Iako se sprezanje elik -beton poelo koristiti prije gotovo stoljea, neki od oblika sprezanja i dalje nisu dostatno obraeni u suvremenim normama. Jedno od takvih rjeenja je spregnuta reetka koja je i tema ovoga rada. Taj tip konstrukcije ima prednosti koje se mogu iskoristiti kod srednjih i veih raspona, a u odnosu na eline reetke ima manju konstrukcijsku visinu te u kombinaciji s trapeznim limovima za spregnute ploe prua niz praktinih pred nosti. U literaturi se navodi da se uinkovitost prijenosa optereenja ovakvim sustavom poveava za 20% -30%, a provedeni proraun na primjeru graevine za trgovaku namjenu u spregnutoj i nespregnutoj izvedbi podupire tu tvrdnju. Kljune rijei: spregnuta reetka, elik-beton, viekatna zgrada, euronorma

DESIGN OF A COMPOSITE TRUSS SYSTEM IN A MULTI-STOREY BUILDING

Abstract: Composite action is a structural solution that has increasing importance due to the significant potential in performance improvement of structural elements, and simplification of the construction technological process. Although steel-concrete composite structures are now in use for more than a century, certain forms of composite action are still not sufficiently dealt with in modern standards. One of such solutions is a composite truss system, which is the subject of this paper. This type of construction has advantages that can be utilized in medium and large spans, and in comparison to steel trusses has a lower height. When it is combined with trapezoidal sheets for composite slabs it provides a number of practical advantages. Relevant literature reports that with the use of this system load transfer efficiency increases by 20% to 30%, and the shown design example of a building for commercial purposes in composite and non-composite versions supports such a claim. Key words: composite truss, steel-concrete, multi-storey building, Eurocode

Novoseli, T; Dokanovi, T; Markulak, D

57

Broj 6, godina 2013 Proraun spregnute reetkaste konstrukcije viekatne zgrade

Stranice 57-67

Uvod

Spajanje razliitih poznatih graevinskih materijala kako bi se dobili kompozitni materijali ili uinkovitije konstrukcije, kao to je primjerice armirani beton, u praksi je dobro prihvaeno i esto primjenjivano, a slino rjeenje predstavlja i povezivanje razliitih elemenata u jedinstven presjek, odnosno sprezanje. To konstrukcijsko rjeenje ima sve vei znaaj zbog velikih potencijala u projektiranju djelotvornijih nosaa i pojednostavljenja tehnolokog postupka izvedbe. Elementi nainjeni od elika i betona ine najei oblik spregnutih konstrukcija danas, a prostora za daljnje usavravanje ima jo, iako se takav vid sprezanja poeo koristiti prije gotovo stoljea. Utvrivanje i dokazivanje prednosti spregnutih konstrukcija u odnosu na eline i armiranobetonsk e postalo je predmetom istraivanja s porastom popularnosti sprezanja, posebno posljednjih 50 godina, a sukladno s time tekao je postupak izrade odgovarajuih pravilnika, odnosno normi za dimenzioniranje. Zbog sloenog lokalnog i globalnog ponaanja spregnutih konstrukcija elik-beton, razvijene metode za projektiranje esto su bile zasnovane na empirijskim podatcima pa je i njihova primjenjivost bila ograniena rasponom parametara pokrivenih ispitivanjima. Trenutano se za proraun spregnutih konstrukcija elik-beton u veini europskih drava koristi EN 1994[1-3] koja je zasnovana na suvremenim istraivanjima i praksi, naroito onoj u zapadnoj Europi. Iako suvremene norme pokrivaju znatno vee podruje uporabe sprezanja elik -beton od njihovih starijih izdanja, neki od oblika sprezanja i dalje nisu dostatno obraeni, odnosno o njima ne postoje detaljnije smjernice, kao to je to sluaj s uobiajenim rjeenjima. Jedno od takvih rjeenja je spregnuta reetka koja je i tema ovoga rada. Naime, u suvremenim konstrukcijama tei se to veim rasponima koji jame veu iskoritenost i osiguravaju promjenjivost prostora, a i sve ei su opreni praktini zahtjevi: vei prostor za razne vrste instalacija; manja visina meukatne konstrukcije, pogotovo kada je visina graevine ograniena. Ispunjavanje i tih zahtjeva moe u velikom broju sluajeva omoguiti stropna konstrukcija u obliku spregnute reetke - instalacije je mogue postaviti kroz upljine izmeu ispuna, dok se njezina ekonomska prednost poveava s poveanjem raspona prema 20 m (za raspone od 12 do 20 m predstavlja potencijalno najbolje rjeenje [4]). Osnovna svrha ovoga rada upravo je ukazati na neke prednosti i nedostatke primjene spregnute reetke u konstrukcijama uobiajenih namjena, a sve na primjeru prorauna konstrukcije trgovakog centra. Kako bi se dobila potpunija slika o takvom sustavu u odnosu na onaj u kojemu je elina reetka odvojena od armiranobetonske ploe, izvren je proraun iste konstrukcije i u nespregnutom obliku.

Openito o spregnutim reetkastim konstrukcijama

Sprezanjem eline reetke povezuje se uinkovitost prijenosa optereenja reetkastog oblika nosaa s prednostima spregnute gradnje. Upravo zbog uinkovitosti prijenosa sila,spregnute reetke u odnosu na ostale uobiajene nosive sustave imaju najvei omjer iskoritenosti (masa/m2), a zbog otvora unutar konstrukcijskih visina kroz njih je lako provesti i znaajnu koliinu instalacija. Nedostatci spregnutih reetki jednaki su kao i kod uobiajenih elinih reetki i odnose se na dodatnu koliinu radnih sati potrebnih za njihovu izradu i veu cijenu zatite od poara (vee povrine za nanoenje zatite).

2.1

Rasponi i razmjetaj ispune

Uobiajeni spregnuti nosai, ispod kojih su smjetene instalacije, predstavljaju ekonomino rjeenje i omoguuju najmanju visinu meukatnih konstrukcija kada su rasponi manji od 12 m [4], a ve kod raspona od 12 do 15 m trokovna konkurentnost reetkastih nosaa moe biti dostatno velika, ovisno o ogranienjima visine katova, rasporedu nosivih elemenata i potrebnim veliinama otvora za instalacije. Kada su u pitanju konstrukcije s rasponom nosaa od 18 m ili veim, spregnuti reetkasti nosai su najee optimalno konstrukcijsko rjeenje.

Novoseli, T; Dokanovi, T; Markulak, D

58

Broj 6, godina 2013 Proraun spregnute reetkaste konstrukcije viekatne zgrade

Stranice 57-67

a)

b) Slika 1 - Najee konfiguracije reetki: a) Warren b) Pratt Broj konstrukcijski prihvatljivih oblika spregnutih reetkastih nosaa jednak je onomu kod elinih reetki, a najee se primjenjuju Pratt i Warren konfiguracije ispune (slika 1). Pratt reetka je teorijski najuinkovitija konfiguracija, no unato tome slabije se koristi kao stropni nosivi sustav jer dodatni vertikalni elementi ispune poveavaju cijenu izvedbe, a nedostatak slobodnog prostora meu kosim elementima ispune uvelike umanjuje prednosti vezane uz otvore za instalacije. Uobiajene Warren reetke imaju ogranien prostor za instalacije, izmeu kosih elemenata ispuna, no veina takvih konfiguracija omoguava uklapanje Vierendeelovog panela bez dodatnih potpornih elemenata.

2.2

Statiki sustavi i prijenos optereenja

Spregnute reetke se u konstrukcijama najee koriste kao slobodno oslonjeni nosivi sustavi, a tada su i najdjelotvornije. Uporaba u obliku kontinuiranog sustava je takoer mogua, ali je neto rjea i u pravilu se koristi kada je potrebna relativno mala visina reetke.

a)

b)

Slika 2 - Prijenos momenta savijanja unutar: a) spregnute reetke b) eline reetke Osnovna razlika izmeu eline i spregnute reetke, a time i glavna razlika kod dimenzioniranja je nain prijenosa momenta savijanja. Naime, otpornost eline reetke na djelovanje proraunskog momenta savijanja odreena je otpornou na tlak u gornjem pojasu i vlak u donjem pojasu, dok kod spregnute reetke tlano naprezanje u gornjem pojasu preuzima betonska ploa, uz poveani krak sile do neutralne osi donjeg pojasa. Navedena razlika u ponaanju pri preuzimanju optereenja prikazana je na slici 2. Vani parametri u ovoj analizi su vlana otpornost donjeg pojasa Rt, i tlana otpornost betonske ploe, Rc. Doprinos elinog dijela gornjeg pojasa se u sluaju spregnute reetke zanemaruje zbog mogunosti prekoraenja vlane otpornosti u donjem pojasu prije nego se gornji pojas reetke u potpunosti tlano aktivira [4].

Novoseli, T; Dokanovi, T; Markulak, D

59

Broj 6, godina 2013 Proraun spregnute reetkaste konstrukcije viekatne zgrade

Stranice 57-67

Poveanjem kraka sila i iskoritavanjem pogodnosti koje beton prua u tlanom podruju, ostvaruje se poveanje otpornosti na moment savijanja spregnute reetke u odnosu na elinu reetku od 20 % do 30 % [4]. Osim toga, ostvaruju se pogodnosti vezane uz spregnuto djelovanje koje se odnose na lokalne momente savijanja kod otvora Viereneelovih panela te sveukupno poveanje krutosti reetke.

2.3

Ekonominost

Jedan od glavnih izazova u graevinarstvu je projektirati i izgraditi ekonomski konkurentnu konstrukciju odgovarajuih nosivih karakteristika koja e zadovoljiti potrebe investitora te zahtjeve za trajnost, odravanje, ekoloku odrivost i arhitektonski izgled. Potreba za racionalnou vodi do nunosti provoenja tone procjene trokova te obveznu optimizaciju konstrukcija s obzirom na trokove. Kako bi procjena ukupnih trokova bila to tonija, ona treba sadravati to vie parametara (projektiranje, proizvodnja, prijevoz, ugradnja, trokovi odravanja itd.), no i izravni trokovi proizvodnje prilino reprezentativno odraavaju samu prirodu konstrukcije te je, uzimajui samo njih u obzir, mogue doi do pouzdanih zakljuaka o ekonomskoj konkurentnosti konstrukcije. Prema [5] trokovi proizvodnje su suma cijene utroenog materijala (konstrukcijski elik, beton i armatura, posmina spojna sredstva, utroak elektroda, antikorozivni premaz, protupoarni premaz, zavrni sloj boje itd.), cijene utroene energije (energija utroena za rezanje elinih elemenata, bruenje krajeva elemenata, buenje, zavarivanje, vibriranje betona itd.) i cijene utroenoga rada za izradu (rezanje elinih elemenata, bruenje krajeva, zavarivanje, buenje, obrada povrine elemenata, postavljanje armature itd.). S obzirom na to da je cijena utroene energije potrebne za izradu reetke zanemariva u odnosu na druga dva parametra[5], osnovna razlika u cijeni svodi se na koliinu potrebnog materijala i na rad potreban za izradu reetki pa su usporedbe elinih i spregnutih reetki u kontekstu ekonominosti mogue i pomou samo ovih parametara. Osim cijene, pri odabiru konstrukcije te procjeni njezine ekonomske isplativosti potrebno je uzeti u obzir i razliitosti meu konstrukcijama. Konkretno, za spregnute reetke te openito spregnute konstrukcije mogue je nabrojati sljedee prednosti u odnosu na klasine eline i armiranobetonske[6]: - Spregnute konstrukcije iskoritavaju dobra svojstva elika i betona (elik je najdjelotvorniji u vlanom podruju, dok je beton najdjelotvorniji u tlanom podruju) pa se njihovim sprezanjem dobivaju ekonominije konstrukcije za srednje i velike raspone nosivih sustava te vea sloboda pri oblikovanju unutranjosti konstrukcije. - elik osigurava duktilnost konstrukcije, a beton sprjeava pojavu izvijanja elinih elemenata djelujui kao ukruenje. Osim toga, zbog poveane uinkovitosti prijenosa optereenja i time manje vlastite teine konstrukcije, utjecaj seizmikih optereenja je manji. - elini lim ispod betonske ploe omoguuje bru izgradnju i smanjenje trokova.

Numeriki primjer

Za bolji uvid u prednosti koritenja spregnute reetke u odnosu na uobiajeni sustav eline reetke, izvren je proraun dvije varijante zgrade za trgovaku namjenu: a) spregnuta elik-beton reetka (elini reetkasti nosai stropne konstrukcije su spregnuti s armirano betonskom ploom) u skladu s EN 1994-1-1[1] b) nespregnuta elina reetka (elini reetkasti nosai stropne konstrukcije nisu spregnuti s betonskom ploom) u skladu s EN 1993-1-1[7]. Potom je izvrena usporedba dobivenih numerikih rezultata te ostvarene iskoritenosti konstrukcija, to moe posluiti kao ocjena i referentna informacija pri izgradnji slinih graevina.

3.1

Ulazni parametri opis konstrukcije

Predmetna graevina je hala za trgovaku namjenu tlocrtnih dimenzija 50.0 m duljine i 40.0 m irine (slika 3), koja se sastoji od prizemlja i dva kata ukupne visine 20.0 m (slika 3 i 4). Krovite je izvedeno kao dvostreno s

Novoseli, T; Dokanovi, T; Markulak, D

60

Broj 6, godina 2013 Proraun spregnute reetkaste konstrukcije viekatne zgrade

Stranice 57-67

nagibom od 5.71 prema veoj tlocrtnoj dimenziji. Pretpostavljena lokacija je Osijek, teren druge kategorije prema [8] te nadmorska visina do 100 m. Sukladno tim podatcima, izvren je proraun djelovanja na konstrukciju.

Slika 3 - Dispozicija hale

Slika 4 - Popreni presjek hale

Novoseli, T; Dokanovi, T; Markulak, D

61

Broj 6, godina 2013 Proraun spregnute reetkaste konstrukcije viekatne zgrade

Stranice 57-67

Glavni nosai su spregnute, odnosno eline reetke raspona 20.0 m i visine 1.0 m s meusobnim razmakom od 5.0 m (slika 3 i 4). Za meukatnu konstrukciju odabrana je Warren konfiguracija reetke s gornjim i donjim pojasom od elinih HEB profila i ispunama od elemenata sa upljim kvadratnim poprenim presjekom. Prikazi modela konstrukcije vidljivi su na slikama 5 i 6, a pregledni prikaz odabranih profila u tablici 1. Gornji pojas je u spregnutoj izvedbi konstrukcije spregnut s betonskom ploom, a u oba sluaja donji pojas je prekinut prije leaja gdje su nosai gornjeg i donjeg pojasa povezani kvadratnim profilima zbog njihove vee torzijske krutosti. HEB profili su odabrani umjesto kvadratnih zbog mogunosti ugradnje modanika na hrbat i zatim betoniranja slobodnog prostora (slika 8) - ispunjavanjem veeg prostora betonom postie se dodatno poveanje nosivosti, uinkovitije sprezanje i vie mogunosti povezivanja elemenata ispune.

Slika 5 Prostorni model konstrukcije Elementi ispune su hladno valjani kvadratni profili postavljeni pod kutom od 31. Nagib ispune je odabran tako da bude to blie kutu od 30, kako bi se osigurao potreban slobodan prostor za ugradnju instalacija meu ispunama te omoguilo lake zavarivanje. Na polovinu gornjeg pojasa glavnih nosaa spojene su sekundarne spregnute ili eline grede, ovisno o tipu konstrukcije. One su slobodno oslonjene, duljine koja odgovara razmaku glavnih nosaa. Poprena vezna greda je jednakih karakteristika kao sekundarni nosa te su za nju kod prorauna usvojene iste dimenzije kao i za sekundarni nosa. Stupovi su u obje izvedbe odabrani kao elini, meusobno povezani popreni m veznim gredama. Krovni nosa je elina reetka izraena od hladno valjanih profila postavljenih u Warren konfiguraciji, visine 1.0 m. Njezin donji pojas prikljuen je na stup kako bi se osigurala poprena stabilnost okvirnog sustava. Ispuna je takoer od upljih, hladno valjanih kvadratnih profila postavljenih pod kutom od 31. U spregnutoj izvedbi, za spregnutu plou je koritena tipska Hoesch Additiv Floor stropna konstrukcija zbog jednostavnosti, brze izvedbe i visoke razine nosivosti do 5.0 kN/m2 [9]. Materijali koriteni u konstrukciji su elik kvalitete S355 prema [10] te beton kvalitete C30/37 prema [11].

Slika 6 - Glavni nosai

Novoseli, T; Dokanovi, T; Markulak, D

62

Broj 6, godina 2013 Proraun spregnute reetkaste konstrukcije viekatne zgrade Tablica 1 - Odabrani profili
Spregnuta izvedba Glavni nosa Sekundarni nosa Krovni nosa Stup Gornji pojas SHS 90x90x6,3 Gornji pojas HEB 240 Ispuna SHS 120x120x6 HEB 260 Ispuna SHSC 60x60x6 HEB 400 Donji pojas SHS 90x90x6,3 Gornji pojas SHS 90x90x6,3 Donji pojas HEB 240 Gornji pojas HEB 300

Stranice 57-67

Nespregnuta izvedba Ispuna SHS 120x120x6 HEB 280 Ispuna SHSC 60x60x6 HEB 400 Donji pojas SHS 90x90x6,3 Donji pojas HEB 280

3.2

Numeriko modeliranje konstrukcije

Numeriko modeliranje za nepotresna optereenja provedeno je u programskom paketu Autodesk Robot Structural Analysis Profesional 2013 [12], za karakteristini popreni ravninski nosa prikazan na slikama 7 i 8.

Slika 7 - Prikaz sustava na kojemu je izvren proraun unutarnjih sila - spregnuta izvedba

Slika 8 - Prikaz sustava na kojemu je izvren proraun unutarnjih sila - elina izvedba

Novoseli, T; Dokanovi, T; Markulak, D

63

Broj 6, godina 2013 Proraun spregnute reetkaste konstrukcije viekatne zgrade

Stranice 57-67

Popreni presjek spregnutog dijela konstrukcije modeliran je u posebnom modulu Section definition, tako da presjek ine odabrani elini profil HEB240 i betonska ploa proraunane djelotvorne irine (slika 9).

Slika 9 Model poprenog presjeka glavnog nosaa reetke

3.3

Analiza optereenja

Analiza optereenja je provedena prema EN 1991 - stalna i promjenjiva optereenja prema EN 1991-1-1 [13], optereenje uzrokovano snijegom prema EN 1991-1-3 [14], a ono od vjetra prema EN 1991-1-4 [8]. Dodatnim stalnim optereenjem na glavni i sekundarni nosa uzeti su u obzir slojevi poda na nosa, te u sluaju eline izvedbe i teina betonske ploe - u skladu s time dodatno stalno optereenje za spregnutu izvedbu iznosi 3.65 kN/m2, a za elinu 6.15 kN/m2. Promjenjivo optereenje je usvojeno u skladu s navedenom normom, za kategoriju koritenja D1 graevina za trgovaku namjenu u iznosu 4.00 kN/m2 za oba sluaja izvedbe. Vlastita teina je obuhvaena modelom u programskom paketu. Numeriki proraun je izraen za sljedee osnovne kombinacije optereenja prema EN 1990 [15]: - 1,35xG+1,5xQ - 1,35xG+1,5xW - 1,35xG+1,5xS - 1,35xG+1,5x(1,0xQ+0,5xS+0,6xW) - 1,35xG+1,5x(1,0xS+0,5xW+0,6xQ) - 1,35xG+1,5x(1,0xW+0,5xQ+0,6xS) gdje je: - G stalno optereenje - Q promjenjivo optereenje - S optereenje snijegom - W optereenje vjetrom.

3.4

Dimenzioniranje

Dimenzioniranje i proraun otpornosti poprenih presjeka i elemenata su uraeni prema EN 1994 -1-1 [1] za spregnute elemente i prema EN 1993-1-1 [7] za eline elemente, a proraun spregnute ploe Hoesch Additiv Floor sustava - izvren je prema naputcima danim u [9]. Uzeto je da je spregnuta reetka nepoduprta pa je bilo potrebno izvriti proraun za: - fazu izgradnje (vlaan beton, bez optereenja slojeva poda) - spregnuto stanje (ovrsnuli beton uz teinu slojeva poda).

Novoseli, T; Dokanovi, T; Markulak, D

64

Broj 6, godina 2013 Proraun spregnute reetkaste konstrukcije viekatne zgrade

Stranice 57-67

Usporedba rezultata dobivenih numerikim proraunom

Usporedbom dobivenih rezultata numerikog prorauna mogue je doi do zakljuaka o prednostima koritenja spregnute reetke u odnosu na uobiajenu elinu. Ako se reetka izvodi kao nespregnuta, potrebno je 33.8 kg/m' vie elika za gornji pojas i 19.8 kg/m' vie za donji pojas nego li je potrebno za spregnutu reetku, zbog razlika u reznim silama (slika 9 a i slika 9b). Ako se sekundarni nosa izvodi kao nespregnuti, potrebno je 24.0 kg/m' vie elika nego li za spregnuti. Krovni nosa i stupovi se u obje varijante izvode kao nespregnuti pa ne postoje razlike u koritenim profilima, iako zbog promjene vlastite teine dolazi do blagog pada u reznim silama - uzduna sila u nespregnutoj izvedbi vea je za 100 kN (slika 10). Treba napomenuti da optereenja uzrokovana potresom nisu razmatrana te da bi uzimanjem u obzir takvih optereenja dolo do dodatnih razlika u profilima koji su izvedeni i kao elini u obje varijante, zbog razliitih krutosti varijanti konstrukcije.

Slika 9a - Mjerodavne unutarnje sile glavnog nosaa za spregnutu konstrukciju

Slika 9b - Mjerodavne unutarnje sile glavnog nosaa za nespregnutu konstrukciju

a)

b)

c)

Slika 10 - Mjerodavne rezne sile za stupove kod nespregnute i spregnute izvedbe a) uzduna sila b) poprena sila c) moment savijanja
Novoseli, T; Dokanovi, T; Markulak, D 65

Broj 6, godina 2013 Proraun spregnute reetkaste konstrukcije viekatne zgrade

Stranice 57-67

Tablica 2 sadri saet prikaz mjerodavnih reznih sila na elemente, odabrane profile te iskoritenosti elemenata koritenih u konstrukciji, ovisno o tome radi li se o spregnutom ili nespregnutom nosivom sustavu. Tablica 2 - Pregled iskoritenosti elemenata konstrukcija ovisno o vrsti izvedbe spregnuto / nespregnutno
Razlika u potronji elika po etai [kg/m2] -

Spregnuta konstrukcija Profil Stup gornji pojas donji pojas tlana ispuna vlana ispuna HEB400 HEB240 HEB240 SHSC 120x120x12 SHSC 120x120x12 HEB260 Iskoritenost 92,41% 79,01% 95,70% 79,60 % 74,43% 85,20%

elina konstrukcija Profil HEB400 HEB300 HEB280 SHSC 120X120X12 SHSC 120X120X12 HEB300 Iskoritenost 94,42% 82,52% 80,17% 82,68% 77,27% 82,96%

Razlika u masi [%] 40,6(33,8 kg/m') 23,8(19,8 kg/m') 25,8 (24,0 kg/m')

Glavni nosa -reetka

25,9

11,03

Sekundarni nosa

2,82

Zakljuak

U radu je obraena problematika konstruiranja i prorauna spregnutih reetkastih konstrukcija, kao konstrukcijskog rjeenja koje jo uvijek nije detaljnije obraeno u kodificiranim proraunima. Ovaj tip konstrukcije ima prednosti koje se mogu iskoristiti kod srednjih i veih raspona, kada postaje konkurentan. U odnosu na standardne eline reetke, ovakvi sustavi imaju manju konstrukcijsku visinu, a koritenje trapeznih limova za spregnute ploe prua niz praktinih prednosti u odnosu na standardnu izradu armiranobetonske ploe. U literaturi se navodi kako se uinkovitost prijenosa optereenja ovakvim sustavom poveava za 20% -30%, a provedena numerika analiza na primjeru graevine za trgovaku namjenu podupire tu tvrdnju.

Zahvala
Autori zahvaljuju studentu Tore Sollid (The Norwegian School of IT; Oslo, Norveka) na izradi trodimenzionalnog modela konstrukcije u programskom paketu Autodesk Maya 3D, ime je omoguen vjerniji prikaz konstrukcije za koju je izvren proraun.

Literatura
[1] European Committee for Standardization (CEN), EN 1994-1-1, Eurocode 4: Design of composite steel and concrete structures - Part 1-1: General rules and rules for buildings, 2004, Brussels, Belgium: CEN

Novoseli, T; Dokanovi, T; Markulak, D

66

Broj 6, godina 2013 Proraun spregnute reetkaste konstrukcije viekatne zgrade

Stranice 57-67

[2] European Committee for Standardization (CEN), EN 1994-1-2, Eurocode 4: Design of composite steel and concrete structures - Part 1-2: General rules - Structural fire design, 2005, Brussels, Belgium: CEN [3] European Committee for Standardization (CEN), EN 1994-2, Eurocode 4: Design of composite steel and concrete structures - Part 2: General rules and rules for bridges, 2005, Brussels, Belgium: CEN [4] Skidmore Owings Merrill, Design of composite trusses. SCI Publication 83, 1992, Ascot, UK: The Steel Construction Institute [5] Klanek, U.; Kravanja, S., Cost estimation, optimization and competitiveness of different composite floor systemsPart 1: Self-manufacturing cost estimation of composite and steel structures. Journal of Constructional Steel Research, 2006. 62(5): p. 434-448. [6] Androi, B.; Dujmovi, D.; Deba, I., eline konstrukcije 1, 2009, Zagreb, Croatia: I. A. Projektiranje [7] European Committee for Standardization (CEN), EN 1993-1-1, Eurocode 3: Design of steel structures - Part 1-1: General rules and rules for buildings, 2005, Brussels, Belgium: CEN [8] European Committee for Standardization (CEN), EN 1991-1-4, Eurocode 1: Actions on structures - Part 1-3: General actions - Wind actions, 2005, Brussels, Belgium: CEN [9] Deutsches Institut fr Bautechnik, Europaische Technische Zulassung ETA-10/0113, 2010, Berlin, Germany: Deutsches Institut fur Bautechnik [10] European Committee for Standardization (CEN), EN 10025-2, Hot rolled products of structural steels - Part 2: Technical delivery conditions for non-alloy structural steels, 2004, Brussels, Belgium: CEN [11] European Committee for Standardization (CEN), EN 1992-1-1, Eurocode 2: Design of concrete structures Part 1-1: General rules and rules for buildings, 2004, Brussels, Belgium: CEN [12] Autodesk Robot Structural Analysis Metric Getting Started Guide, 2010 [13] European Committee for Standardization (CEN), EN 1991-1-1, Eurocode 1: Actions on structures - Part 1-1: General actions - Densities, self-weight, imposed loads for buildings, 2002, Brussels, Belgium: CEN [14] European Committee for Standardization (CEN), EN 1991-1-3, Eurocode 1: Actions on structures - Part 1-3: General actions - Snow loads, 2003, Brussels, Belgium: CEN [15] European Committee for Standardization (CEN), EN 1990, Eurocode 0: Basis of structural design,2002, Brussels, Belgium: CEN

Novoseli, T; Dokanovi, T; Markulak, D

67