Professional Documents
Culture Documents
JNA Prirucnik o Planinarstvu I Alpinizmu
JNA Prirucnik o Planinarstvu I Alpinizmu
I
I
f r
I t
I
I
13
;
I
I
- , " :4
f
I
J..
l
, ,
l
. ,
,
, _.
!l 9,'t
10
I I I I
I
l
I I
I I I
I
I
, ,,
18 19
Planinski lanac predstavlja planine koje su pore-
jedna za drugom.
Planinski sistem nekoliko pl aninskih masiva
sastava i oblika.
Vr h je najvie uzvienje na planini koj e se otro
uzdie iznad okoline.
Greben je otra, duguljasta koja ima jed-
nu otru i stenovitu stranu. On je sa abc strane ode1jen
dolinama, kanj onima i klisurama. spaja vrhove
i na sebi ima obod i sl.).
Bilo je bl ag greben podjednake visine.
Brid je ota r greben koji se protee vertikalno uz
stenu.
Kamen, stena, nos, kuk, rog, zub, iljak. jesu na-
jotrije forme pojedinih st enovitih uzvienja
nose neku oznaku, kao: crni kuk, babin zub i sl.
Rame je vodoravni deo grebena ispod vrha.
Sedl o je najnie mesto na grebenu. Ono
prelaz.
Kosa je izdvojeni ogra nak planine.
krbina je otar i duboko razmak u gre-
benu.
2) Zaravnjeni oblici
Visoravan je prostrana. zaravnjena i raznoliko ta-
lasasti predeo na gromadnirn planinama.
Pod je manja zaravan, bogata krakirn oblici ma
3) Udublj eni oblici
Dolina je prostrano udubijenj e, kroz koje
potok ili reka. Ona je sa dve ili tri strane okruena gre-
benima ili vrhovima.
Kotlina je zatvoreno udubljenje u obliku kazana.
20
Klisura je sueni deo doline, sa veoma strmim
stranama, ponekad i okomitim liticama.
je cevkasto udubljenj e na krakim visorav-
nima.
Kra ko polje povezane uvale
koje imaju zaravnjenc dno.
4) Nagnuti oblici
Padina je deo plani ne vrha i podnoja
je nagib
Sipar (dro bina) jeste kamenje koje pada sa stena
i rui se II njihovo podnoje.
Ivica stene je krajnji njen deo. se nalazi na
vrhu planine ili na grebenu.
5) Oblici tl steni
Pojedini detalji i oblici II steni nose imena
(sl. 3).
Stena je ka me na padina, nagiba od 70 ste-
peni.
Litica je visoka glat ka stena velikog nagiba.
Previ sna stena je svaka u steni nagib
prelazi 90 stepeni.
Ni a je plitka rupa u steni, poli com i
plafonom.
Poli ca je vodoravni pojas stene koji ide uporedo
sa njom, a je irine.
Stub je veoma deo stene koji se protee
od njenog podnoja do vrha. On je sa obe strane og-
jarugama.
Procep je ira pukotina u koju se moe staviti
noga ili ruka.
21
Kamin - odak je procep u steni, dovoljno i-
rok da II njega stane koji se prilikom veranja os-
lanja o obe strane.
leb je veoma suena jaruga po kojoj se sliva at-
mosferska voda.
Rebro je mal o t alasasto u steni.
Terasa je vodoravna zaravan na koju moe
stati nekoliko ljudi.
6-- -
Sl. 3 - Nazivi j oblici deta/ja u steni
1 - previsna previ s, 2 - 3 - polica, 4 - stub, 5
- procep, 6 - kamin-odak, 7 - Ujeb, B - rebro 9 _ teras a
10 - jaru ga. ' .
22
,
Jaruga je koritast o udubljenj e koje brazda
stenu po vertikali. Njeno dno se pretvara II levak ispod
kojeg se nalazi sipar .
Toranj je velika okomita uzvisina koja je samo II
podnoju spojena sa ste nama. .
Skok, prag ill stopa jesu okomi ti delovi stene na
padinama. Najmanja je stopa, zatim prag, a skok je na-
jvii deo.
Greben je duguljasta uzvisina koja se sa a be stra-
ne strmo obruava.
Gradina je iroka po lica koja je obrasla
travom i grmljem.
je via ili manja vertikalna zaravan sa ret-
kim osloncima,
Ljuska je veliki kameni blok pljosnatog oblika,
jednim delom odvojen od stene.
Trbuh je horizontalna trbuastog oblika,
sa svi h strana zaobljena.
Plafon (svod) je usko vodoravno usteni.
Igla (zub) je iljasta kamena tvorevina od-
vojena od stene.
Pukotina je proce p II steni II koju se moe zabiti
klin.
(pilja) je ili dublja udubina u st eni.
Kuloar (hodnik) je strmi procep dve oko-
mite stene, koji se naglo rui u dolinu i u kome se leti
moe zadrati sneg.
Prozor je prolaz kroz stenu ili greben.
Okrajak je mala duguljasta koja izgleda
kao os tatak police.
Brid je izrazito otar deo grebena koji se vertikal-
no protee po ste ni.
Opalo kamenje je palo i lei na policama.
Hvatl te je mesto u steni u obliku udublj enj a ili
koje slui za hvatanje rukama i opiranje no-
gama prilikom veranja.
23
4. PODELA PLANINA PO VISINI I POJASEVIMA
Pl anine se pr ema visini dele na niske - do 1.000
m, srednje - od 1.000 do 2.000 m i visoke - preko 2.000
ID nadmorske visine.
Na planinskom zemljitu r azlikuju se pojasevi
granice zavise od visine. Na tu granicu geografski
poloaj, sastav tla, izloenost suncu i vazdunom stru-
janju, vodeni talozi, nagib, padine, klimatske prilike i
Na planinskom zemljitu postoje pojasevi:
Obradivi poj as obrazuju doline i kotline, a u po-
jedi nim predelima dosee i do srednjih planina. Grani-
ca pojasa poklapa se pri blino sa granicom stalnih na-
selja, koja u naim krajevima dostiu i do 1.200 m nad-
morske visine. prua najpovoljnije uslove za ivot i rad,
jer ima razvijenu mreu komunikacija, poljoprivredu,
industriju. II tom pojasu jedinice mogu
sve potrebe za ivot, rad i borbena dejst va.
Poj as uma prostire se iznad obradivog pojasa. U
njegovim niim delovima listopadna uma,
zatim razne vrste crnogorice, a na gornjoj granici i za-
krljala vegetacija-bunje. Gornju gr anicu za pojedine
vrste nije odrediti, jer je ona II velikim
planinskim mas ivima mnogo via nego II niim i nase-
ljenim planinama. Ta granica u Sloveniji ide do 2.000
m, a u Makedoniji do 2.500 m. Gr anica pojasa
zavrava se na visini 1.800 ID nadmorske visine. U tom
pojasu ima puteva namenjenih za eksploataciju ume,
koji mogu sluiti i za najteih motornih vo-
zila. U umama postoje umski prostori sa
naseljima koja mogu posluiti za smetaj jedi nica.
Suma prua za maskiranje. na
dejstvo zrna, mina, napalm-bornbi i sl. Ono
svojim korenjem povezuje tlo ,i eroziju. Zimi
24
r
- .
,
, .
vj
- .. I
, .. ,
-
, ' .
. ,
, .
.. -; . ' "
,
,
.
, .
- ,
. . , .
'.
, ,
- -
' . .
.. . ... -'\ .
. ' .
,
I .
8.
68
69
SL 19. - Izgled bivaka - igla tp. vod
rektnih udara vetra. Ulazi se zatvaraju snenim kocka-
ma Sa strane suprotne ulazu ili na vrhu,
tapom ili cepinom, kroz zid bivaka probui se otvor
koji slui za ventilaciju.. . .
Pripremi ljudstva za mora se
potrebna panja. pri ulasku u skloni te treba provertn
da li su vojnici obukli suvo rublje, Po-
red suvog rublja treba i ostalu suvu Ran-
ce treba isprazniti i u njih staviti noge, i to po dvojica
zajedno. U toku deurni stalno i
one kojima je hladno na zagrevanje. Ih lm
da trlj aju poj edine delove tela. za blvakovanJ.e
u snegu podesne su za spavanje od perja l ves-
prediva.
. Na opisan se sklonita za stoku ali
dimenzija.
. .
G l ava II
Planinarska oprema
l. OSNOVNA PLANINARSKA OPREMA
Osnovna planinarska oprema koristi se u svim pri-
lika ma. Od postojanja menjala je svoj oblik po-
se zakonima prirode i planine. PostojalaC' e
sve savrenija.
Planinarska oprema mora stalno da odrava te es-
nu temperaturu i da je regulie, titi od vlage i vetra,
zimi, te da bude i jednostavna za ru-
kovanje. Najprikladniji su vuneni, i svileni de-
lovi U opremi treba imati vie delova
koja se koristi prema potrebi.
Vremenske nepogode su u planini. Za vreme
kie ili snega treba biti to suvlji, zbog je dobro
imati rezervne rukavice, koulje i potkoulje.
U osnovnu planinarsku opremu spadaju: ci pele.
rape, tozluci, rublje, koulje, demperi, panta lone, kapa,
rukavice. vetrovka i vetrene pantalone.
Cipele se upotreblj avaju radi zatite nogu od hlad-
kvaenj a i povreda. Cipele za kretanje u planini
moraju biti od prave koe i sa donom od plas-
tificirane gume. Debeli don da ko-
risti i najmanje oslonce na steni. Cipele moraju biti vi-
-
70
71
soke da bi titile gleanj od i nozi
(udobne i razgaene) . Tr eba ih redovno odravati: pra-
vilno suiti i mazati zbog otpornosti od vlage i
odravaju toplotu i tite nogu od mara
kamena i ogrebotina. Prvo se obuvaju pa
preko njih vunene koje seu do kolena ili iznad
njih. moraju biti i
cele, da ne bi pravile uljeve.
Tazluci slue da upadanje snega, vode, ka-
i drugog materija la u cipelu. se od
impregniranog platna ili materijal a. Ne sme-
ju biti preiroki, da ne bi smetali pri hodanju. Zakop-
se, preko ci pela. Sa donje strane zateu se tako
da obuhvate pola cipele. Oni prikrivaju celu potkoleni-
cu i prikladni su za dubok sneg.
Rublje (duge i kratke i potkoulje) poeljno
je da bude od pamuka da bi koa mogla disati.
Koulja mora biti topla, mekana i dovoljno
ka da ne stee i da se ne iz
Demper mora biti udoban, komotan, sa dugim
rukavima i da se ispod vrata. se od
vune ili meavine vune i ih vlakana.
Planinarske pantalone se od materijala
koji se brzo sui, ne klizi po snegu i steni i dobro titi
od vetra. Doseu 15 cm ispod kol ena i odozdo se za-
Treba da budu tolike da ne smetaju prili-
kom hodanj a ili veranja.
Planinarska kapa titi glavu od nevremena. Na nis-
kim -temperaturama ispod nje se nosi vunena potkapa.
Rukavice t reba da budu vunene i dovoljno velike
i tople. Preko njih se mogu platnene rukavice
(najlonske ili od drugog materijala), koje ne
proputaju vodu.
Vetrovka sa se od sin
materijala ili impregniranog platna. Mora biti dovoljno
72
velika, a na ramenima se zbog kie. Njen donji
rub, kao i reguliu se vrpce. Vetrov-
ka se ispod vrata, a ima i lastiku koja stee
i na taj ne dozvoljava oticanje toplote.
Vetrene pantalone slue za zatitu od vetra, kie
i se od istog materijala kao i vetrov-
ke. se preko i cipela.
2. PLANINARSKA OPREMA
planinarsku opremu ranac, bate-
rijska lamp a, kuhalo, zatitna folija,
pribor za prvu i ostala oprema.
Ranac je od vodootpornog materijala (im-
pregnirano platno, najl on ili perlon). Mor a biti
dovoljno velik i bez vanjskih depova koji bi smetali
prilikom veranja. str mora da bude t o bolje
remnici a noenje dovoljno iroki
i dugi da pri noenju teeg ereta ne bi uljali, da ima
remnik za o pasa (da se ne bi pome-
rao levo ili desno). Na v u ranca, gde su spojeni rem-
nici za noenje, nalazi se petlja (gajka) , koja slui
za i veanje ranca. Odozdo je gumenim
platnom ili gumom. Sa spoljne st rane ima
za cepin, dereze i skije.
Baterij ska lampa koristi se u svim prilikama.
Neke bate rije se posebnim trakama za gla-
vu ili lem, pa su ruke prilikom penjanja slobodne.
mora biti neosetljiva na udare i imati od-
toplotnu izolaciju. Pored pr e-
5-6 mm i duine 70 cm slui za pijenje vode sa
teko izvora i za punjenje
73
Kuhalo j e neophodno za vreme dueg boravka u
planini. Gorivo je plin, benzin, alkohol ili
pirit.
se koriste zimi ili pri jakom suncu, a slu-
e za zatitu od jake svetlosti, te od sit nog kame-
nja i leda prilikom zabijanja klinova i kopanja oslonaca
u ledu.
Zatitna folija (astrona utska) je tako da
joj je jedna strana srebrna, a druga zlatna. Na velikoj
srebrna strana se ka telu (ona
4/ 5 toplote), a radi zatite od postu-
pa se supr otno. Upotrebljava se prilikom bivakovanja
i za topl otnu zatitu
Pribor za prvu sastoji se od prvog zavoja,
zavoja, nekoliko zavoja, tableta pro-
tiv bolova, sterilne vate i gaze, sterilnog flastera i
trouglaste marame. Mora biti od vlage.
Ostalu opremu priborza higijenu,
pribor za pisanje. ibice otporne na vlagu, nepropusne
za rezervnu opremu, krema za signal-
ni pitolj sa mecima, busol a, karta, mast za zatitu usa-
na i pribor za cipela.
3. SPECIJALNA PLANINARSKA OPREMA
Specijalna planinarska oprema upotrebljava se za
teko prolamog planinskog zemljita (ste-
ne, strmine i klizave padine, lavine). Ona mora biti
laka i jedn ostavna. je od specijalnih materi-
jala.
Specijalnu planinarsku opremu
uad (glavno, i vrpca), trake, klino-
vi (letnji, zimski), garabini, (letnji i zimski ), ce pin
idereze.
74
Sl. 20. - Planinsko ue
Uad (sl. 20) su od
vlakana (najlon, perlon), a re e od biljnih vlakana.
Zbog u d se rasteu od 20 do
SO%, a uad od biljnih vlakana samo 2-4%. U
pada izdrljivost ueta je 5 puta
kod uet a od prirodnih vlakana. uad su
20% laka od prirodn ih uadi, ne upijaju vlagu, pa im
se ru masa zbog toga ne Osetljiva su na top-
lotu izazvanu trenjem ili otvorenim plamenom i vru-
predmetima, te na zrake koji izazi-
vaju hemijsku reakciju, koja s vremenom moe znatno
smanjiti i izdrlji vost ueta. su oboje-
75
na radi lakeg i rukovanja. Po izrade
mogu biti: pletena, uvijena i uad je jezgro presvu-
kouljom.
Pletena uad su neprekidna. jer su
pri prejakom trzaju ne se na duinu.
Uvljena uad vrlo su mekana, a rastere-
se na duinu. Sastoje se od tri
uvijena snopa
uad sa jezgrom kouljicom
se upotreblj avaju. Jezgro preuzima a
kouljica titi od prebrzog troenja i ote-
Nedostatak im je to se jezgro i kouljica pod-
jednako ne rasteu.
uad treba da budu i ot -
porna.
je najvanija osobina ueta, a to da
ne puca i da se odupire trenju i pod o pte-
sila koja del uje na ue jeste na di-
Uad od mat erijal a,
je koeficijent sigurnosti velik, u proseku, podnose
kouljica uvi ena
ueta (mm) 9 II 10 12
(kp) 2.000 2.600 1280 1.475
je znacajna zbog toga to prilikom
pada akumulira vie energije, da se usled elas-
istegne. Koeficijent iznosi
3G-SO%.
uad otporna su n a vlagu i
ali ne i na visoke temperature.
Svako ure ima upletenu kontrolnII nit, iz-
razito ute, plave. crvene i crne boje. zavisno od boje
76
. I
ueta. Ona je meril o njegove dotrajalosti. Ukoliko je ist-
roeno ili i na jednom mestu, ue je neup ot-
rebljivo.
Da bi trajnost i sigurnost ueta bila to bolja, treba
voditi o ue se ne srne spremiti vla-
no - treba ga suiti tako da slobodno visi (u navojima)
na promaji i senci; da bi se na vreme odredila dotra-
jalost, treba vodit i karton (dne vnik) u koji se
unosi svaki uspon, silaenje. pad -i razna na
uetu; ue se ne srne drati uz aktivne h emikalije; pri-
likom upotrebe ga od
kao to su udarci kamena, cepina ili nagaza no-
gom zimi kada se nose dereze): ue se ne
srne prebrzo proputati kroz garabin i druge sprave za
silaenje, je r bi se moglo otetiti zbog toplote koja na-
staje usled trenja; ne srne se prati u toploj vodi i suiti
uz ili radijator; ako je ue zadralo jak pad - veliko
treba ga ispitati, jer se pri padu bi tno me-
njaju njegove osobine; pre i posle veranja,
kroz ruke treba pregledati da ue nije o- '
ue treba unititi da ga neko ne bi
koristio pri penjanju.
Glavno planinarsko ue je l G- IZ mm.
za veranje, pravljenje kurirskih prolaz , za spaavanje
i izradu se upotrebljav ue od 11 mm.
Duina ueta je od 4G-SO m.
Najlonsko ue sastoji se od: jezg a, omota i kon-
troi ne niti.
Jezgro podnosi pa j njegova isprav-
nost bitna za ispravnost ueta. Omot ti jezgro od me-
Kontrolna nit slui za kontrolu
ispravnosti ueta i, ukoliko je ne srne se ko-
ristiti za veranje. za radove, tamo gde
nije ugroen ivot.
77
Sl. 21. - pakovanja vrpce
I 2 3 _ uplitanja sa desne' stran e jed nostrukom vrpco m,
4. 5, 6 - uplitanje sa leve strane vrpcom,
7, 8 _ uplitanja dvost rukom vrpcom na pola),
9, 10 _ nu"vak i zavreta k upfltanja
J@
31
1\
I
, )
61
71
BI
. ,
91
Izdrlji vost ueta zavisi od debljine. Ue od 10 mm
moe da izdri oko 2.000 kg i amortizira pad od oko
800 kg; ue od 11 mm izdri oko 2.400 kg i amortizira
pad od 1.000 kg; ue od 12 mm izdri oko 2.800 kg. a
amortizira pad oko 1.200 kg.
planinarska ue upotrebljava se za di-
zanje i spu tanje opreme i naoruanja, osigu.
ranja ljudstva, pri vremena osiguranja na
manje opasnim mestima i za glavnih uadi.
Samo II krajnj oj nudi pl aninarska ue moe
se, pri osiguranju na lakim stenama, koristiti
kao zamena za glavno ue, 's tim to se mora postaviti
dvostruko. Ist o tako za veranj e .zimi i leti ko-
ri sti se kao dvostruko ue. Iste je konstrukcij e i izra-
se od istih materijala kao i glavno pl aninarska
ue. je od m, a mu je 9 mm.
Izdri oko 1.800 kg. a amortizira pad od 730 kg.
vrpca (Prusikova upotrebljava se '
za smanjenje trenja II pravcima sa mnogo klinova (pri -
likom samospaavanja uvek se moraju imati po dve)
prilikom sput anja Dilferovim stavom, prilikom spu ta-
nja palog za pravljenje improvizovanih nosila,
za izradu sidrita i pri spa avanj u i
nim sredst vima. Duina vrpce je 4-5 m, a
debljina 5-8 mm. U zavisnosti od debljine izdre
4OQ-12oo kg Broj vrpci
je se prema zadatku jedinice i karakteru zemljita Pri
pri vremeni m osiguranjem svaki pojedinac
mora biti vrpcom.
vrpca se i odrava na isti kao
i glavno ue, a pakuje se prema sl. 21.
Traka se moe upotrebljavati umesto vr-
pee. Pogodna je za stavljanje oko kamenih t ornj eva, a
slui za osiguravanja i spu tanja. Podnosi optere-
78
79
\,,", 0
Uice
Telo
SI. 22. - Yertikalni klinovi
Vrh
Vrh ,
kako bi klin dobro ukletio u stenu. U irim pukotina-
ma koriste se drveni klinovi.
Horizontalni klinovi (sl. 23) upotrebljavaju se za
hori zontal ne pukotine, a ponekad i za vertikalne - ako
se ne moe upotrebiti vertikalni klin. Zabija se u pu-
kotine irine oko 5 mm, a dubine najmanje 6 cm. Za-
visno od dubine pukotine, mogu se koristiti klinovi du.
!
l
,
I
nego vrpca, to zavisi od irine trake
(15-50 mm), a izdre masu od 750-3.150 kg. Prili kom
vezivanja trake u koristi se kravatni Odr-
ava se i isto kao i uad.
ue je, debljine 10 mm i duine
40-200 m (kolut). Upotrebljava se za izradu
kurirskih prelaza, lestvica i privremenog osiguranja.
je ute boje sa crnom kontrolnom niti. Veo-
ma malo se rastee (pri 100 kg 3%, a pri
300 kg 7%).
Lavinsko ue slui za lake pronalaenj e zatr pa-
nog ljudstva i opreme u snenim lavinama. je
od vlakana crvene boje, duine 25 m i deb-
ljine 3 mm.
Na jednom kraju lavinskog ueta nalazi se zamka
koja slui da se ono za gajku ili garabin.
Na svakih 5 m ue je obeleeno utim pr-
stenovima sa ucrtanom strelicom, koja dui-
nu i pravac od zamke, odnosno zatrpanog lavi-
nom.
Lavins ko ue javlja se na lavinskog pod-
pri svakog vojnika sleduje po jedno ue.
Broj lavinskih uadi u jedinici zavisi od
odronjavanja snenih lavina. se i odrava kao i
ostala uad.
Klinovi pri veranju slue kao oslonci u
st eni. se od kovanog legiranog hroma,
vanadijuma, molibdena i specijalnih aluminijskih legu-
ra, Duina klinova je 4-30 cm.
Prema obliku i upotrebe klinovi se
dele: na vertikalne, horizontalne, dijagonalne, univer-
zalne, klinove sa alkom, lebaste klinove U, V, Z. spe-
cijalne, ekspanzione, drvene, snene i ledne klinove.
Vertikalni klinovi (sl. 22) upotrebljavaju se u ste-
nama u kojima ima vertikalnih pukotina. Pukotine mo-
raju biti iroke oko 5 mm, a duboke najmanj e 9 cm
80
Telo
Sl. 25. - Klin s alkom
o u
Klinovi sa alkom (sl. 25) up otreblj avaju se za sve
v.rste ah se teko vade. Koriste se za puko-
trne dubine 10 cm i vie.
Zlebasti .klinovi V, V, Z, (sl. 26) upotrebljavaju se
za ire pukotme (od 15 do 30 mm). V zavisnosti od vr-
lava
Uice
Uice
SL 23. - Horizontalni klinovi
Vrh
Vr
Glava
"Telo
J
:.r
Sl 24. - Dijagonalni klin
ine, 6, 7, 9, ll, 13 i 14 cm. V iri m pukotinama mogu
se koristiti drveni klinovi.
DIJagonaini , univerzalni klinovi (sl. 24) upot reb-
ljavaju se za sve vrste pukotina. je irina oko 5
mm, a dubina najmanje 7 cm. Mogu biti ob-
lika (vertikalni i dijagonalni). V zavisnosti od dubine,
mogu se koristiti klinovi duine 7, 9, ll, 12, 14 i 17 cm.
U irim pukotinama kombi nuje se sa drvenim klino-
vima.
Sl. 26. - 21ebosti klinovi UY,Z
ce
Glava
82
- -
SI. 30. - Sneni klin
= = =
-
prave svrd la na kojem je obeleeno dokle tr e.
vrtiti ';1 (oko 2 cm). Kada se napravi rupa, za-
blP . se kOJI iri (ekspandira) u pukotini i na taj
se On se VIe ne vadi iz stene. Za vre-
me buenja rupe, radi zatite nose se
Drveni (sl. 29) upotrebljavaju se za iroke
vertikalne, honzontalne i dijagonalne pukotine. Obliku-
SL 29. - Drveni klinovi upotrebe drvenog klina sa metalnim kli-
nom)
85 /
'I
!
.,
I
I
I
I
Sl. 27. - Specijalni klinovi
o
Sl 28. - Ekspanzioni klin
" lo
I
'I
" ,
:
J Nepravilno
'1
.,
:.
"
"
.,
"
"
':
:'
' I
d:
hl
Sl. 38. - upotrebe hvataljki
5. POMOCNA PLANINARSKA OPREMA
planinarska oprema upotrebljava se za
olakavanj e r adnji i postupaka prilikom kretanja, vera-
nja - napredovanja II planini. U tu opremu spada: sne-
na lopatica, krplje, lavinska sonda, pojas,
ke lest vice, planinarske lestve (metalne, kudeljne i im-
provizovane) i stolica.
Snena lopatica (sl. 40), ako je pobijena dublje u
sneg, veoma je dobro sredstvo za osiguranje II snegu.
Ako se stavi na kljun (iljak) cepina ili na moe
96
97
Sl. 41. - Krplje
Sl. 40. - Sne na lopatica
,
I
l
II Najbolje
1l l OpQsno
dj Slobo
C1 1 u
II.V0tnom pravcuI
t j Pravilno
clOpQsno
Sl. 39. - kombinovanja hvataljki
posluiti za izradu igloa ili rupe. je
od aluminijuma, a njena masa je ZOO-SOO gr.
Krplj e (sl. 41) upotrebljavaju se za hodanje po duo'
bokom i mekom snegu. Sastoje se od jasenovog ili alu-
minijskog okvira II koje su ispletene platnene ili na-
jlonske trake. Sa strana imaju alke kroz koje se provla-
traka . za vezivanje na cipele.
98
99
Lavinska sonda Lindeman (sl. 42) upotrebljava
se za pronalaenje ljudi i II
i nanos ima. Sastoji se od 5 ipki (duzme 80 cm
i 5 mm) ili duraluminijskih (duina .?O
cm i l O mm), mesinganih sRojmca kraje:
vima ipki, zavrtnjeva i t anke zrce .radl
spajanja ipki. Duina cele sonde je 4 m. Krajnj a ipka
na donjem kraju ima mesingani vrh sa (sudi-
cu) za zahvatanje odela, opreme I trave u
snenoj lavini. Sonda na vrhu ima i maticu za zatezanje
pojedinih Savitljiva je i moe da se ponekad
okrene i ustranu.
Sonda Bll gler sastavljena je od
i moe se nastavljati onoliko koliko ih ima, ali ne pre-
ko 5 m, jer se ipke krive i posle toga nisu upotreb-
ljive. . . .
U nedostatku lavinsklh sondi mogu se koristiti
tapovi bez krplji ili oni sa krpljama okre-
nuti na drugu stranu, bez . . . ,.
Da bi se izbegle povr ede zatrpanih ljudi Ih
nja opreme, te radi sondi, sa nji-
Sonde smotane 2Q pakovQnje sa pet delcwi
sajlOlTl debljine 2 rrsn
Sl. 42. - Lavinska sonda
100
,
f
\
ma se mora veoma paljivo raditi. U tvrdom snegu ip-
ke se Jome i krive, na spojevima sonde. Sonda
se II platnenoj Mora biti stalno
i podmazana.
lem (sl. 43) jeste jedan od najpotr ebnijih
delova opre me i slui za zatit u glave pr ilikom
pada, te za zatitu od kamenja, a i kie. je od
specijalnih masa. Slem mora da priguuje
udarce, da bude lagan i teko lomljiv, da titi od ka-
menja koje pada velikom b rzinom, te da ne smeta pri
upotrebi. Na glavi ne srne stajati jer tada ne
Sl. 43. - lem
101
o
o
bl
cl
I
Sl. 51d. - Samoosiguranje prilikom penjanja
ljusti sa kosim iglicama, opruge zakovice,. ve-
!ikog tro uglastog i malog trouglastog OSIgu-
114
115
D
o
o
Sl. 54. -
- kotur
Sl 53. - Bloker
117
suprotnom smeru blokimim jeom.
Kose iglice na odlivku trenutno
hvatanje na blatnjavom i uetu. Sa sve tri
penjalice rukuje se samo jednom rukom, ali samo kada
su Koriste se za ue debljine do 15 mm.
Dozvoljeno je 400 kg.
(sl. 54) slui da prili-
kom postavljanja na garabin smanjuje trenje ueta kad
. se podie teret ili koji je pao. Vrlo je jednos-
tavna i laka (IOO gr), a izdri od 2.000 kg.
(sl. SS) namenjen je za osiguranje prili-
kom sputanja i penjanja. Upotrebljava sa kao
elemenat. Ima valjak glatke povrine ovalnog oblika,
to mu daje mekan prihvat i ue. Njegova
prednost je u tome to se moe popustiti - deblokirati
pod Koristi se sa jednim ili dva ueta,
je 5-12 mm. Kada se koriste dva ueta mo-
, Bloker (sl. 53) zbog mali h dimenzija i mase upot-
rebljava se najvie prilikom
stava za sputanje ili osiguranje, a uspeno zamenj uje
i nonu penjalicu. .
Nona penjalica, prsna penjalica i kbze. uz-
du ueta samo U jednom smeru. dok Je pomicanj e u
si. 52b. - Samoosiguranje pri penjanju
116
Rupa za gara-
bil ili vrpcu
deo
Osovina
118
b)za dilfer
no.metanja
ueta u
cl osiguranje
pri penjanju
Sl. SS. - poSil vljen na ue
I
[
raj u biti jednakog Ue se narneta u
tako to se deo gurne na drugu stranu tela
(sl. 55a). Nakon toga otpus ti se deo
za pomicanje u oba smera po ue-
tu dovoljan je mali pritisak na deo, prema
telu Na pojas vee se vrpcom ili ga-
rabinom koji se kroz rupu na
del u. Samoosiguranje pri sputanju i osiguranje drugog
pri penjanju prikazani su na slici 55 b i c. se
posebno za radove na visokim objektima.
Moe zameniti i penjalicu pri penjanju uetom. Dozvo-
ljeno je 3.000 kg.
8. SREDSTVA I OPREMA ZA SPASAVANJE I
TRANSPORT
Oprema za spaavanje i transport nam slui za to
lake, bre spaavanje i transport opreme i vojnika. U
ovu opremu spada: Mari ner . komplet za spaavanje,
planinsko vitlo, Gr aminger, transportna
za spaavanje tipa AKl, saonice i saonice od
1) Pl aninarska nos il o Mariner (sl. 56) namenje-
na je, prvenstveno, za spaavanje i obolelih
na stenovitom zemljitu, snegu, planinskim stazama i
van njih, a moe se upotrebiti i za transport opreme i
naoruanja. Sastoji se od nosila-skeleta, alu-
minijumskog rama, gumenog i - viljuke.
planinarskog nosila prvo se spasava tee
ljudstvo. Skelet nosila je od
nih ipki 30 mm, duine 180 i ir ine 6.5 cm,
a u sredini je blago povij en radi lakeg noenja niz ste-
nu. Nos ilo se, radi lakeg prenoenja, moe i rasklapati.
Rasklopljena nosi lo deli se na prednj i zadnji deo, a
na svakom delu su dve koje slue
119
. limena kutija_ _ -,
Celeno ue
duine IlOm
Kolut sa
uetom
, Kolut sa
uetom
Sl. 57. - Komplet za noenje sa uetom
.'
Sl. 56. - Planinarska nosilo
za noenje - vaenje. se mogu pomerati radi
podeavanja prema nagibu stene i zemljita. se
podeavaju posebnih koji
ju njihovo pomeranje.
Radi zatite vojnika koji se pr evoze, dno skeleta
nosila prekriveno je masom, a sa strane (na
ramu) su kaievi koji slue za vezivanje po-
aluminijski ram slui za udoban sme-
taj vojnika visine. Na nosila se p o-
posebnih zavrtnjeva i leit a. Radi sigurnos-
ti moe se i vrpcom. Gumeni to-
120
121
se tako to se ue, zavisno od mase na no-
silima, ob lika stene i vrste d oboa, 1-4 puta povije o ko
doboa (radi toga su na drvenom dobou napravljeni
lebovi - na ih nema). doboa niz
stenu se moe spusti ti teret. Dobo mora da
bude pravilno za sidrite ili prirodne oslon-
ce. Tri ispusta sa strane viljuke slue da se sajla samo
u krajnjoj nudi za njih blokira. jer oni sajlu defcrmi u.
ako se upinje pod
abica (sl. 59a) slui za fiksiranje sajle pri-
likom prelaska sa sputanja na dizanje, i obratno, i za
Zavrtnji
o
Telo
bl Spojka
clVrtljivi garabin
Sl. 59. - abica; spojko. i vnliivi garabin
a l abica
..
viljuka
slui za to laki i udobniji transport po stazama.
Sa nosilom se spaja dva - viljuke. To
se na nos ila. .
2) Komple t za spaavanje namenjen je za dizanje
i spu tanje vojnika i opreme za pravljenje Sast o-
ji se od: kompleta za noenj e sa uetom, plas-
(drvenog) doboa, vrtljivog garabina, a-
bice, spojke, ili metalnih kolutova i konih
rukavica.
Komplet za noenje sa uetom (sl. 57)
duine 100 m i 8 ili 5,5 mm, koje moe da iz-
dri zatezanje 2.500 kg Duina ueta zavisi
od zadatka i stene, s tim da se smeju spojiti najvie dva
ueta, a u kompletu moe biti i vie sajli.
Kolut sa sajl om smeta se u limenu kutiju.
sajla slui i za izradu preko klisura i planinskih
reka radi prebacivanja ljudstva i opreme.
drveni dobo (sl. 58) slui za ko-
uetom prilikom spu tanja nosila ili
ranca niz stenu; mu je 18, a debljina 5-6 cm.
ispust i za blokiranje saj le
58. - dobo
122
123
zatezanje sajle prilikom izrade planinarske
re. zavisno od duine kripca i prostora na stajalitu,
njom se moe dizati teret (1- 2 m). Sa abicom treba ra-
diti upored o kada i sa sajlom, da bi se izbegla
nja sajle. abica ne srne da klizi po steni. Posle upot-
rebe abica se i podmazuj e.
Spojka (sl. 59b) slui za spajanje uadi
prilikom sputanja i dizanja vie od 100 m. 'Sastoji se
od tela i dva zavrtnja za uadi, koji se
moraju istovremeno odvrtati izavrtati.
Vrtljivi garabin (sl. 59c) je od i sa-
stoji se od tela, osovine sa leajevima i osi-
Na osovini se nalazi otvor za spajanje vrtlji-
vog garabina sa uetom odnosno sa planinar-
skim nosilom, planinarksim rancem. Glavna funkcija
vrtljivog garabina jeste da uetu
kretanje levo i desno i da uvijanje sajle pr i-
likom sputanja i podizanja Njegova izdrljivost iznosi
3.000 kg. Posle upotrebe garabin se ipodmae.
ili metalni kolutovi upotrebljavaju se
prilikom izrade za transport opreme ili pri pro-
meni pravca sputanja (sa vertikalnog se prelazi na po-
Fiksirani su u metalnom okviru. Pored
nih kolutova postoji i Nameta se na ivicu
stene preko koje klizi ue. Slui da smanji tre-
nje i da zatiti ue od
Kone rukavice slue za zati tu ruku pri rukova-
nju saj lom. One da iznenada po-
pusti ue koje klizi kroz dlanove, to bi moglo imati
opasne posledice. Bez upotrebe rukavica zabranjeno
je rukovanje uetom!
3) U ostala sredstva i opremu za spaavanje I
transport spadaju: kratke (iroke) planinarska
vitlo, Graminger, transportna za spaa-
vanje tipa -AKI, saonice i saonice od
124
\
I
\
Sl. 60. _ Mariner pripreml jen za transport po snegu
Sl. 61. - Planinarska vitlo
125
__A
127
Sl. 62. - Ranac za spaJavanje Graminger-
ste nu. je od jakog platna ili. od vla-
kana. Dve naramenice i otvor .sa ga-
binima i alkom, slue za stavljanje l vezivanje povre-
na spasioca Pre i posle upotrebe
veriti sigurnost sredstva. panju obratit i b
spojeve i varove. Vojnike koji nose tre a
menjati.
,
,
\
\
,
I
,
,
,
,
I
I
I
I
I
,
,
,
,
,
I
,
I
,
I
I
I
,
,
,
I
I
,
,
I
,
r
.. .. .
I
I
I
I
,
,
,
,
,
\
""-
\
t
Kratke (t roke) sa krivinama na oba kra-
ja pokret nosila u oba pravca (sl. 60). Is-
pod skeleta nosila, se dr-
i leptirasti h zavrtnjeva. tran port po
snegu i travnatim padinama.
Planinarska vitlo (sl. 61) slui za dizanje ljudstva
i opr eme preko okomitih i glatkih stena. Sastoji se od
rama cevi) u vidu tronoca - noice, doboa
od plastike ili aluminijske legure, dve i mehaniz-
ma za
Vitlo se upotr eblj ava tako to se sajla namotava .
dva do puta oko doboa se izvadi iz le-
ita, pa zat im namot a ue oko doboa, ta ko da
ulazi i izlazi sa gornje strane doboa, zatim vrati
na mesto. Navoji ueta izazivaju trenje i zato
okretanje doboa izaziva klizanje ueta u elje-
nom pravcu. Dobo se dve za
okretanje. Okretanje II suprotnom pravcu one-
poseban mehanizam.
Brzina dizanja se koje
dva vojnika. Kad prestane okretanje, dobo fiksir a ug-
sa oprugom. Vitl o uvek treba fiksi rati
u sidrite za gornji deo rama Rad sa vitlom najlaki je
kada ono slobodn o visi. Vi tlo se nikad ne srne upot-
rebiti bez - drvenog doboa za
Dobo se namet a u ue vitla i komple-
ta za noenje sa uetom. Pri radu sa vitlom
panju obratiti na to kako ulazi i izlazi
ue sa doboorn. Masa dozvoljena za dizanje i spu tanje
iznosi 1.000 kg. Prilikom postavljanja vitl a treba teiti
da ono bude to bli e ivici stene, kako bi trenje
nog ueta bilo to manje.
Graminger je ranac (sl. 62), a slui za spaavanje
lake ljudstva i za transport naoruanja uz
I
\
I
.
.,
126
Ostala oprema za sp . > Gramingerovim
. t . k ' a avanje
rancem IS a Je ao J kod I . rskih nosila .
p amna .
Transportna sl _. d e II nju postavi po-
'
f JI]KleslQvllnjt
dloro i lakt a
b1Ukld ta.or1e pesnici
dl Po. t avl)anje prstiJu
U%dulno
/,
lIjlrenje prslilT'(l I
spolj anim delom dlana
"
\IZ
who cipele I !lde
SL 69. - Oslonac S u.kletavanjem
Sl. 70. - Pothvat i oslonac S trenjem
148
149
Sl. 71 . - oslanjanja nogom
Oslonac za koristi se pri veranju II odaku,
pri moe da bude oslonjen povr-
inom samo jednim delom ili su blago po
vijena, a noge napred i u poloaju (dok
su ruke jedna na jednoj, a druga na drugoj ste ni ili obe
na onoj ste ni na kojoj su oslonjena). U takvom po-
loaju se odupire i trai oslonce nogama, a
ma se pomera navie.
Oslonac na rame ili ruku drugog koristi
se pri veranju preko okomitih pragova, sa jedne na
150
drugu stranu, i na mesti ma gde nema oslonca. Oslonci
(u kombinaciji jedan sa drugim) pruaju dovolj-
no za pravilno veranje. Svaki uvek
mora da ima tri oslonca. Koliko os lonca iskoristiti
zavisi od njegove uvebanosti i dosetlj ivosti. U pojedi-
nim isti oslonac koristi se za dve noge ili
dve ruke, ili jedna noga (ruka) paljivo smenjuje dr ugu
nogu (ruku). Upotreba malih os lonaca, koj i nisu daleko
jedan od drugoga, bolja je nego u potreba velikih i ja-
kih oslonaca koji su udaljeni.
Stene pokrivene travom ili mahovinom treba op-
rezno prelaziti i oslonce ne traiti u travi, korenju i ma-
hovini, a busenje treba koristiti vrlo oprezno. Otri gre-
beni sa strmim stranama prelaze se II stavu.
U nedostatku prirodnih os lonaca svrdlom
pravi rupu i pobija ekspanzioni klin za oslonac,
podeava police i i udubljenja u steni.
Kao oslonac koriste se nagazne i
ke lestvice.
Traenje oslonaca i njihovog koritenja uve-
bava se na preprekama i poli gonu u pod-
noju stene. je vano uvebati prste na ruka-
ma i nogama radi postizanja kondicije i brzog prona-
laenja oslonca na steni.
5. TEHNIKA VERANJA U LETNn M USLOVIMA
l) OptI pojmovi i pravila prilikom veranja
stena veranjem i usponi na teko pri-
vrhove i grebene zahtevaj u dobru tehniku veo
ranja, ispravnu opremu, dobru kondiciju i zna-
nje. Izvravanje zadatka veranjem moe se uporediti sa
najteim zadacima u ratu.
151
uspon je kolektivni uspeh grupe.
On mobilie svu njenu snagu i usmerava je II pravcu
ostvarenja jedinstvenog cilja - prelaska preko stene.
Veranje se primenjuje na veoma strmim padina-
ma, stenama i tamo gde je nogama potrebna
ruku. Veranje je vrsta kretanja gde SI' po-
mae rukama, nogama i ostalim delovima tela. Moe se
izvoditi navie (penjanje) ili nanie (silaenje).
Za veranje nije odrediti neko apsolutno
pravilo o najprikladnijem stasu Prilikom savla-
prepreka u stenama najbolje su se pokazali lju-
di srednjeg rasta, vitkog i lakog tela. Mali ako
je uz to i teak, mora se prilikom veranja pomagati
snagom ruku. Time on suvie oslonce za
ruke i, usled velikog ih iz leita u
steni. Suvie visoki ljudi nepodesni su za veranje II od-
acima i procepima, ali su vrlo pogodni za
otvorenih i glatkih stena. Zato je najpogodniji
srednjeg rasta (165-185 cm) i mase od 65-00 kg.
Telo treba da bude normalno i snano raz-
vijeno, sa irokim grudnim koem i da je II
raskoraku. koja nedos-
tatak visine, se vebama na poligo-
nu. Svako lice ne moe da bude za obuku
i zadatke veranja, pa stareina za to bira ljude na os-
novu lekarskog pregleda. Neodgovorno
ljudi za takve zadatke i nesposobnost moe da
ima teke posledice,
Za dobrog pored dobro razvijenih nogu,
vana je i snaga hvatanja rukama, dlanovima
i prstima. moraju biti zdrave, kako bi mogao
oceniti prolaza II steni i da raspoznaje ob-
like stene u magli i snenoj vejavici Dobro
i prirodan smisao za orijentaciju na nepoznatom tere-
nu su uslov za Oblici pre-
152
\ .
"
zemljita i njegova mesta treba
da ostanu u ivom To vai za
ljudstvo grupa, koje imaju zadatak da u odre-
steni i obezbede prolaze za jedi-
nicu. ne srne da pati od vrtoglavice, jer svaki nje-
gov postupak mora da bude promiljen i hladnokrvan,
kako ga razna ne, bi omela II proceni po-
loaja. Dobar sluh da se u steni
lako sporazumeva sa grupe i da ras-
poznaje umove odronjavanja kamenja, lavina i sl. Neop-
hodno je da ima zdravo srce, i eludac.
treba da bude .krajnje savestan i da ima pra-
vilan odnos prema drugovima, jer od poverenja
zavisi i sudbina grupe i izvrenje za-
datka.
je prilikom veranja licem okrenut ka steni
ili padini, a prilikom silaenja postupak je na
mestima gde je kretanje lako, licem je okrenut od ste-
ne; na mestu gde je sputanje oteano ili vrlo teko, li-
cem je okrenut ka steni. Pri silaenju koristi na-
jnie oslonce za ruke.
2) i vezivanja
grupe
Prilikom upotrebe ueta treba dobro poznavati
Njih ima veoma mnogo, ali se u planinarstvu
i alpinizrnu upotrebljavaju samo provereni a
oni moraju da budu: to jednostavniji, da se brze ve-
zuju, da su sigurni i da izdre velika da se
prilikom ne razvezuju.
Za pravilnu i sigurnu upotrebu treba: veziva-
ti ih brzo i bez. greke; iza svakog napravljenog
ostaviti dovoljno ueta da se napravi ,
(ako je potreban) i jo 20 cm; dobro poznavati osobine
153
gl osmice uplitCllljem
f l Poeeluk upmanja
il ) Pfo.v1JenJe lOmIe
ni kraj ueta. dueg kraja ueta unazad le-
vom rukom i desnom rukom slobodni
deo ueta se kroz zatim se on zatee. Uz
se uvek pravi sigurnosni sa slobodnim kra-
jem ueta.
Osmica sa dvostrukim uetom pravi se na bilo
kojem delu ueta (sl. 73) i upotrebljava se za njegovo
krajcl-
l.l1efa kroz zamku
i namenu svakog vebati vezivanje, pri se
ne srne raditi povrno.
Osnovni su: naj lonski, pro-
Prusikov, sigurnosni, i osmica.
Pri veranju i sputanju upotrebljavaju se 'jo dupla os-
mica, devetka. garabinski provi-
zorni garabinska pletenica.
Prusikov modificirani kravatni sa
upli tanjem i krstasti (ambulantni
Naj lonski upotr ebljava se za vezivanje vera-
i grupe oko pojasa i na pojas. Pravi
se samo na kraju ueta.
tvor se pravi tako to se prvo omota ue oko po-
jasa. U levoj ruci dri se kraj ueta, koji ide ka suve-
tako da je palac okrenut od tela (sl. 72). U desnoj
ruci dri se slobodni kraj uet a. Leva ruka se okrene
tako da palac bude okrenut prema telu i kroz naprav-
ljenu slobodnim prstima jedan deo ue-
ta koji ide ka i napravi jo jedna (u stao
roj kroz koju se desnom rukom slobod-
Sl. 72. - izrade naj/onskog Sl. 73. - pravljenja osmice
154
155
I ""
Sl. 74. - Sigurnosn i
oo,
Sl. 75. - Izrada prusikavog
fiksiranje, za navezivanje na sredini ueta, prili-
kom navezivanja na pojas, pri samoosiguranju
i pravljenju sidrita, pri spaavanju palog kao
prilikom pravlj enja improvizovanih nosila, te
za vezivanje uadi na improvizovanim i tipi-
ziranim nosilima za spaavanje.
Osmica se pravi na taj to se du-
ina ueta tako da se dobije Slo-
bodnom rukom prihvati se i vodi oko paralelnih
krajeva koji vise, zatim se kroz novu
pokraj ruke, sa one strane sa koje se pra-
viti zamka pored ruke se i tako
se zatee koji na osmicu.
Osmica se pravi uplitanjem tako to se na
nom odstojanju od kraj a jednostrukog ueta napravi
osmica sa krajem ueta ide se kroz pojas, klin,
garabin ili oko drveta, a zatim se isti taj kraj dovodi do
gde ue izlazi iz njega, potom se tim uetom ide
kroz po starom uetu tako da se na kraju dobije
jo jedna osmica. Osmica se tamo gde se ne
moe nataknuti zamka.
Sigurnosni (sl. 74) pravi se onda kada iz dru-
gog koji nije tvrd viri slobodni kraj ueta. Upot-
rebljava se: iza svakog mekanog na kraju ueta
kojem preti opasnost labavijenja; prilikom pravljenja
lestvi ca od ueta (imad i isp od pri-
likom zatezanja ueta dva garabina ili prilikom
preostal og ueta. Ako je posle pr avljenja
os talo jo dosta ueta moe se napraviti jo je-
dan sigurnosni
Pruslkov (sl. 75) slui za po-
ueta na glavno. Upotrebljava se za smaoosi-
guranje pri spu tanju i spaavanju, prilikom samospa-
avanja, za spaavanje palog i za pravljenje po-
sidrita.
156
157
,. ,
o
bl Ukr!tanje zamki el postavlj en na postavlj en na ue
garebin
uplitanja el druge gl Izgled
u klin evora u garabin zamke
Sl. 76. - prav/jena
. se pravi kada se eli ue
krajeVIOISU slobodni. Duina ueta koja izlazi iz
moe se slobodno menj ati bez razvezivanja Bi-
se moe uplitati, ako se ne moe ili
zataknuti, na pri mer, kroz ui klina.
Produni (sl. 77) upotr eblj ava se za produa-
vanje (na.st avljanje) ueta; za vezivanje ueta
u beskrajnu i pr i spajanju uadi deb-
ljina. 'praVi se tako to se dva kraja ueta stave para-
lelno Jedan pored drugoga u duini od 50 cm. Zatim se
uzme jedan kraj i (vrati un azad, tak o se
a)Pravlj enje zamki
Prusikov pravi se tako t o se ue
presavije i spojeni deo stavi preko
glavnog ueta. Slobodni kr ajevi ueta omotaju se oko
glavnog ueta, kroz pa se to uradi
jo jednom i stegne u Pramenovi u snopu moraju
biti paralelni, nikako se ne smeju ukrtati.
Uplit anjem Prusikov se pravi prema slici 75.
Ostatak ueta koji izlazi iz mora biti
dug najmanje 20 cm. zahvata glavno
ue, stee ga i dri, dok se
moe pomerati po glavnom uetu.
Prusikov najbolje hvat a ako je ue
duplo tanje od glavnog ueta. Ako je ue tv-
rdo, glatko, mokro ili smrznuto, klizi. Kada se
naslanja na stenu, postavlja se tako da
pramen bude sa vanjske strane, da bi se trga-
nje ueta ili poputanja samog Ako ne dri,
pramenove ueta jo jednom treba uviti oko glavnog
ueta, ili jedan pramen sa one strane sa koj e se
(sl. 76) se pravi na sredini ue-
ta. Upotrebljava se: prilikom samoosiguranja na osigu-
ravali tu; pri pravljenju sidri ta; na lestvama, za fiksira-
nje prilikom pravljenja improvizovanih tran-
sport nih sr edstava i za improvizovanih i
tipi ziranih planinskih nosila na garabin.
se pravi tako to se uzme ue horizon-
talno ispred tela, pa se levom rukom pravi ok-
retanjem udesno, tako da slobodan kraj visi ispred ho-
ri zontalnog dela ueta, a desnom rukom se pravi
okretanjem ulevo, tako da slobodan kraj visi iza hori-
zontalnog dela ueta. zatim se dalja pomeri pre-
ma telu i postavi ispred blie pa se obe
u garabin.
158 159
' 0
- N
> "
la
b>=
;P4D
e)Spojl!rlQ oba kraja ueta
strnno -
zadnja dlzategroti
strana
Sl. 77. - izrade proJuinog
alSpajanje jednog
ueto
===:::@E::=:::m=4
bl Spajanje drugog kroja
uzeta
dobiju tri paralelna pramena), pa se pramenom
dva puta omota oko preostala dva pramena. Isti kraj
kroz obe napravljene i zategne. To
Isto se napravi i sa drugim krajem ueta, pa se do-
bro zategne. Krajevi ueta koji vise iz moraju biti
dugi najmanje 20 cm. Posl e jakih je
teko razvezati, ponekad i
. . Kada se spajaj u uad raz-
debljine. odnos je 5:3.
. (sl. 78) upotrebljava se za osigura-
Oje pri usponu za pravljenje tog potre-
ban je siguran klin ili sidrite i garabin
(sa maticom). Garabin sa donje unutranje strane mora
160
161
-
Pt.,; obl.ik
Drugi obl ik
SI. 80. - Prusikav mediiicirani
-0-.".";-
bl Zategnut
-'-
al omle na ue
i na gorobin
cJZategnut
al duplog kroja b) slobodnog el Izgled ZQt egnutog
zamke kroz osmieu kraja zamke
SI. 79. - izrade duple osmice
biti irok najmanje 3 cm. Taj os iguranja dovoljno
je pouzdan i ne zahteva nikakav napor prilikom ruko-
vanja.
Pali se zaustavlja poputanjem oko l m
ueta kroz da ne bi pr evie opteretio klin, ue,
podlogu i
. Dupla osmica (sl. 79) upotreblj ava se: prilikom
. .pravljenj a sedita od ueta, u kombinaciji sa grudnim
,: ; navezivanjem; prilikom sput anja po uetu; prilikom
upot rebe improvizovanog sedita za povre-
-i spasioca. se prema slici 79.
' 162 .:
,
. .
163
dl Dupla garobinska
b)
Sl. 82. - Garabinska
al krajeva ueta ugarobin
e) GarObinska sa
Pruslkov modificirani (sl. 80) upotrebljava
se umesto Prusikovog ako je ue mokro, klizavo
od blata, vode i leda. Pravi se tako to se spojeni deo
ueta omota na-
jmanje dva puta oko glavnog ueta u suprotnom prav-
cu Kroz se provuku slobodni kra-
jevi uet a i se optereti, se stegne
i hvata glavno ue, dok se moe slo-
bodno kretati po uetu. Ako klizi, oko glavnog
ueta treba napravit i vie omota. Taj je najjednos-
tavniji za izradu i se veoma teko razlabavi
i pomeri po uetu.
Garabinski (sl. 81) upotrebljava se pri diza-
nju palog ili pri samospaavanju i pri
kr etanju po snenoj padini uz ueta. Pravi se
tako to se uz glavno ue na kome se pravi stavi
garabin sa maticom. U garabin se stavi spojeni deo
ueta. pa se zatim najmanje dva puta
omota oko uet a i garabina II pravcu Op-
dobro dri, dok kroz
aJNezateglJt blAko garabinski aor clAko garabinski
garabinski ne dri dobro ne dri dobro
Sl. 81. - israde garabinskog
164
165
b)Pravtjenjeosigurova-
dISpuManje
i evora
clNo.metanje
osmice i
garobina
aJ Pravljenje zamke posle
zaustavljanja
Sl. 83. - Pravtienie garabinske osmice i duplog osigu-
ranja
glavno ue slobodno klizi, ako se on osloni o neku pre-
preku (klin, garabin). pri uet a
garabinski se stee i zahvata glavno ue.
Garabinska (sl. 82) upotrebljava se za
sputanje tereta ili Pravi se tako to se
ue kroz garabin i napravi za-
mka. Drugim garabinom se za ue,
drugi kraj ueta u napravljenoj zamci i
ue koje izlazi iz garabina ka teretu. Kad
se ue zat egne, drugi garabin stoji tako da mu je ma-
tica sa zadnj e strane. za pravljenj e garabinske
upotr ebljavaju se samo garabini sa mat icom. Kada se
sputa tei teret, za koji nije dovoljna jednostruka .
nica, pravi se jo jedna (dupla), pa se obe spoje gara-
binom.
Garabinskom rukuje samo jedan
se menjanj em ugla nagiba kraja ue-
ta. zabranjeno je sistemom rukovati samo jednom ru-
kom.
za sputanje se moe kor istiti osmica (sl. 83).
- provizorni (sl. 84) upotrebljava
se za ueta, prilikom prekida sputanja
ili podizanja, radi produavanja ueta i pri fiksiranju
palog prilikom pr ekida sputanja ili dizanja te-
reta ili palog Pravi se tako to se jednomru-
kom uhvat e oba kraja ueta ispod garabina, pa se
pramenom napravi priblino 60 cm
duga koja se omotava oko pramena
i sa zadnje strane i neop-
pramena. Ostatkom oko oba pramena
napravi se sigurnosni i II radi sigurnosti,
garabin, ako je teret na uetu.
Pletenica - kita (sl. 85) upotrebljava se za
palog ili tereta pre sputanja ili diza-
nja. Pravi se tako to se vrpca, za-
166
167,
,
Sl. 85. - izrade pletenice
I
/ /
I //
I /
\ /
,
"
".... ",/
/
---
----------
Sl. 86. - Kravatni
tim se na glavnom uetu napravi Prusikov Oba
slobodna kraja vrpce cl va puta se omotaj u
oko garabina II klinu. Zati m se pravi pletenica tako to
se ide kraj evima vrpce sa jed-
nog pramena na drugi, najmanje deset puta oko oba
pramena vrpce Prusikovog i
garabina. Pletenica se toli ko dok ne bude sigur-
no da izdrati teret. Moe se rasplesti i pod optere-
Kravatnl (sl. 86) upotreblj ava se za vezivanje
beskr ajne trake. Na rastojanju od kr aja tra-
ke napravi se kroz koji se uplete drugi
kraj trake. se zati m jako zategne. Krajevi trake iz
moraju viriti najmanje 20 cm.
(sl. 87) upot r ebljava se za dizanje te-
reta ili umest o garabins kog Pravi
se tako to se u uho klin a (garabina, postave
cJPravtjenje
,
bl Zatezanje Cl) PravJjenje zamki za
'
Sl. 84. - izrade
,
,
168 169
(1) Kontrola slaganja uadi
Uad se kontroliu pr e i posle upotrebe, i to ta ko
to se provuku kroz ake i ut vrdi da nisu
Ona se mogu kont roli sati i pravljenjem od 20-30
cm. Ako ima pravilan polukrug ue je dobro, a
Krstasti (sl. 89) u potrebljava se prili kom za-
vravanja vezivanja pri izradi improvizovanih sreds tava
i za spajanj e dva zavoja pri pruanju prve pa
se zato zove i ambulantni
lJfQd :
2.;. neop1erec!eno
J cl u sidrite
_j go.rabinQ bl PrQvil no !ilQrabini i
Sl. 87, - Garda -
dva jednaka garabina, koja se otvaraj u s prednje stra-
ne. Ue se stavi hori zontaln o, iza oba garabina, pa se
kr aj ueta ubaci u jedan, a
deo kroz oba garabina. Za t aj se kori sti to novije
ue 11 nim ili 12 mm, jer se tako moe di zati
teret, a do proklizavanj a.
Kada se deo ueta, di e se t er et
ili pali klizanj e te r eta
unazad, prili kom prestanka di zanja tereta ili
Devetka (sl. 88) upotreblj ava se prilikom izrade
mostova kod *) zbog t oga to je iz nje jedna-
ko svaki pramen ueta, za razliku od ostalih
Taj se lako razvezuje i posle op-
Pravi se isto kao i osmica sa duplim uetom,
samo to se ona ne zavrava na onoj strani sa koje se
krenulo nego se napravi jo pola kruga i zavri sa sup-
rotne strane.
\
Sl. 88. - Devetka
\
*) kripac je sistem za dizanje opre me od uadi i
planinarske opreme.
I
Sl. 89. - Krstasti
170
171
ukoliko je slomljena (nema pravilan polukrug), ue se
ne srne upotrebljavati.
Glavno planinarska ue mota se tako da se
ne i da imaju oblik slova 0. Na kraju se ostavi
1,5 m ueta, presavije se prvi kraj, pa se oko celog ue-
ta omota njegov ostatak" od kraja prvog ueta prema
Kroz se kraj ueta, kojom je ono
celo ovijeno, odozgo prema dole, pa se kr aj ko-
jim je napravljena i stegne (sl. 90). Lake se moe
namot ati ako se to uradi preko stopala i kol ena ili pr e-
ko ramena. Zavrava se uvek isto.
Sl. 90. - Shganje u eta
Ue se savija dvostruko samo kada se nosi na le.
Prvo se sredina ueta, pa se namotava pre-
ma kraju, najlake je preko ramena. Treba ostaviti krao
172
jeve, duine oko 3 m, pa ih 2- 5 puta uviti ok,: ce log "
ueta i kroz Sa preostalim krajevima sa-
vijeno ue vee se na ramena i ok?
te zavri ispred s
osmicom). Ako ima mesta ue se nosi II rancu,
na rancu, a kad se penje bez ranca, ue se nosi kao ra-
nac na
(2) Navezivan je i grupe
i grupe obavezno se navezuju na
teko prohodnom planinskom zemljitu i na
gde noge nisu vie sigurne kao se
moe oko pojasa, oko prsa i u pojas, a Izvode
ga grupe od dva do tri vojnika
i grupe navezuju se na glavno pla-
ninarsko ue pri liko m kretanja po opasnom , pl anin-
skom zemljitu na kojem su padovi Grupa je ob-
sastavljena od dva do tri vojnika i predstavlja ce-
linu od pa do kraja zadat ka. . ...
Komandir grupe uvek je najsposobniji ve-
bez obzira na Prilikom veranja i silaenja, on
se na a najbolji na Ko-
mandir ne srne ni jedan poduhvat za koji nije
da ga cela grupa ne moe sa ura-
diti.
se vezuju na ue standardnim a
vezivanja za
vezivanje mogu biti najlon ski . osmica III dupla
sa pojasem i grudnirn vezivanje!? biti do-
voljno zategnuta i Na kraju se ve-
zuje najlonski (ako nema pojas),
Pre upot rebe ue treba razmotati t ako da se
po pa ga posle t oga obavezno pre!fledal1.
Za vezivanje na pojas upotrebljava se najlonski
upletena osmica i
173
e-rupa 0<1 dva vojnika navezuje se tako da se na
svaki kraj ueta najlonskim navee po jedan
vojnik. Grupa od tri vojnika navezuje se tako da se
prvi i zadnji vojnik navezuje najlonskim na
krajevima ueta, a srednji vojnik osmicom na sredini
ueta.
Navezlvanje oko pojasa, pri se upotreblja-
va najlonski i opasno je zbog toga
to ue nogu, pa se pri padu
naglo postavi na glavu ili se ue vrti oko pojasa.
a sklizne na bok ili na Pri padu se na-
glo okrene, a je i da se prelomi u pojasu. pa
je zat o oteano pomaganje palom Ako pali
gleda nagore i ue ga naglo zaustavi. telo se po-
mera unapred i lomi u pojasu. pa se pri padu otete
unutranji organi. se jako zategne i pali suve
se teko oslobodi ueta. Ako oko dva sata visi na
uetu. to i bez drugih povreda dovodi do smr ti.
Navezivanje oko prsa veoma je opasno zbog toga
to kroz labavu navezu pali veoma lako ispadne,
a bez pojasa u opasnosti su rebra. Pri ma-
njem padu dok visi, da davi glavni
koji " ritiska vrat. Pri padu. zbog naglog
dola zi do iznenadnog gue nja i neposrednih povred a
prsnog koa i ramena, pritisak ueta na ruku
prouzrokuje ok. pa se i iskusni posle neko liko
minuta ne mogu vie dobro pomagati. Posle 20 minuta
ruke post aju ne upotrebljive, ako se odmah ne stane u
pripremljenu zamku, napravljenu od vr-
pce lestvicama, samo to se vrh spaja sa glavnim
uetom Prusikovog zamka se do upot-
rebe dri u depu ili zata kne u pojas (u ovom
moe se sigurno smrt). Zato se vezivanje oko
prsa koristi samo u prinudnim ili u najlak-
im okolnostima.
174
Da bi se izbegle sve grupe treba
opremiti pojasevima. pojas moe da bude dvo-
delan - da ima prsni i deo posebno. te da na
ima vezu ta dva del a. Jednodelni pojas
je sedite sa ramenicama, mora biti takav da se moe
brzo nametati i skidati; da nema vidljivih avova i bez
metalnih delova koji bi uljali Naramenice mo-
raju imati prsnu traku, a traka mora biti to nie
na gornjem delu sedita, da dok visi, ne bi pri-
tiskala bubrege. Trake moraju bit i iroke bar 5 cm, da
bi sedenje bil o udobnije.
pojas se vee posebno s dva ili tri puta
uetom, 8 mm, pa se
tek u t o ue. Posebno n avezao pojas je
jer se ne mora skidati kada se na laki
teren. Pojas se vee upletenom osmicom ili produava-
a ne najlonskim, jer se lako otpusti i
razvee, ako se ne kontrolie. ue navezuje se
za pojas koji je spojen vrpcom na nekoliko
(sl. 91. ,
Vezivanje sa tri ili razlikuje se II tome
to srednji (drugi i na sredini ueta napravi
SI. 91. - vezi vanja ueta za pojac
175
J
a
i
2 I
r;
: './
' ,
, ,
: ' , ,
, ,
t.
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
: '
o,
,,,
",
" ,
" , ,,,
" '
" '
I
I
3) Koritenje I provera sigurnosti klina, garabina I
ueta za osiguranje
osmicu koju za garabin, a garabin na isto mesto
gde se osmica kod prvog i poslednjeg
ue se kroz pojas na istom mestu kroz
koje su to provukli prvi i zadnji , samo to srednji
duplo ue. Ue koj e povezuje jed-
ne grupe slui, pre svega, za osiguranje.
Klinovi moraju biti zabijeni do uha, tako da se ono
nasloni na ste nu (sl. 92). Dobro pobijen klin poznaje se
po zvuku, jer ukoliko pri zabijanju visina zvuka rast e,
da je klin dobro zabijen. Ukoliko visina zvuka
opada (dobija se tup zvuk) da je klin loe zabijen.
Razlog za t o moe da bude suvie iroka pukotina ili
lomljiva sie na Ako pr ilikom pobij anja klin bruji, vib-
rira, da je pukotina plitka, pa se svakim novim
udarcem klin kriviti. Vebe u pobijanju izvode
se u podnoju stene, gde se nalazi broj
pukotina. U steni se nail azi i na sta re klinove, koje oba-
vezno pre upotrebe treba proveriti.
panju treba obratiti na izbor pukotine.
Ako je odabere se takva u kojoj klin bi ti
prisl onjen uz stenu. Klin bo lje dri kada
ide nadole (sl. 93). Dobar klin pobijen u pukotinu koja
je u smeru izdri do 500 kg, a najbolje p o-
bijen klin u pukotini izdri oko 1.000 kg.
Dobri klinovi II vodoravnim pukotinama izdre i vie.
Ako klin nije pobijen do kraja, da samo ubo viri iz pu-
kotine, treba ga iskriviti tako da se sasvi m priljubi uz
stenu. Ako to nije oko klina oviti vr-
pcu i tek u nju garabin (sl. 93).
U pobijen klin ue se prik garabina,
Garabin se u klin t ako da se okrene na-
176
177
b) Okre1anje na drugu stronu
,I.
"-'"
4
SI. 94. - postavljanja garabina
"
a) Postavljanje garabina
,
gore ili ka steni, a zatim se i okrene II suprotnu
stranu (sl. 94). Tako se dobije pogodan poloaj za stav-
ljanje ueta. uvek treba da bude okrenut od
stene, da se ne bi sam otvorio ako bi ga
priljubilo uz stenu. Ue mo ra biti u garabin
tako da klizi kroz njega bez zavoja ili jer u sup-
.,
i
I
SLABO
ISPRAVNO
blNepmv;lno savijen klin
dlPravilna koritenje klina
NEISPRAVNO
DOBRO
alNepravitno _enje klina
Sl. 93. - klina kada nije do kraja pobijen u stenu
clPravilna savijen klin
178
179
elStabo
f)Proviloo postavljanje! vrpc;i
garabinaza trenja
uetaugorabilll!
b) Otean prolazak ueta
a) Lagan prolazak ueta
cl Smanjeno trenje sa dva garabina
Sl. 95. a, b. e - Postavljanje uleta u garabin u steni
romom dolazi do veli kog trenja. Ako se to ne moe re-
iti jedni m garabinorn, stavlja se jo jedan. pa ako i to
nije dovoljno. u klin se stavlja vrpca i u nju
garabin (sl. 95).
Klinovi se vade tako to se udara po
glavi klina II smeru pukotine, sa jedne, pa
SL 95. d, e. f - Postavljanje ufeta u garabin u steni
180
181
sa druge strane, dok se ne olabavi. Kad je dovoljno ola-
bavljen, vadi se rukom, Klinove vadi drugi i to
samo one koje je pobijao prvi
Sigurnost pobijenog klina se provera-
va uz sa peskom. -telo izdri II
povoljnim uslovima izvanredna i do
1.600 kg, to je suvie retko, da bi se moglo
na njega pri. padu prvog pri slo-
bodnom padu ne prouzrokuje neke ozbiljne povrede,
ako sila u uetu ne 450 kg. Za koji osi-
gurava vae potpuno kriteriji. Kad prvi
da pada, drugi treba da zaustavi taj pad.
Sile koje drugog su male, u
; proseku ne od 130-150 kg. .
standardi zahtevaju da sila zatezanja
uadi bude manja od 1.200 kg i da ona moraju izdrati
najmanje est proba (sl. 96).Garabini i klinovi su pri
padu najvie (do 3.000 kg), a kvali-,
tetni proizvodi izdre i 5.000 kg
,
I
I
I
I
I
I
I
I
182
I
I
Klinu moe uho ili alka, to se deava vrlo
. retko, ili se moe iz pukotine. Sila koja dri
klin u pukotini zavisi od nje same i kvaliteta i kon-
strukcije klina. Probe su pokazale da su te sile
no jake 600 kg.
Primer. Prvi puna peska) padne na
nagnutoj steni i uopte ne udari o nju:
nema. Celokupna energija se potroi za deformaciju
ueta i za trenje ueta i odela koji osi-
gurava (sl. 97). .
Tabela pojedinih delova osiguranja.
Do nje se dolo raznim ispitivanjima i merenjima II la-o
barntoriji i na steni.
Prvi
Ue Garabin Klin
koji
osigurava
450 1.200 kg 1.800 kg 600 kg 130-150 kg
Kada se zna kakva izdre pojedini de-
lovi osiguranja moe se videti ta se deava prilikom
pada. Ako bi se pravio dijagram, moglo bi se videti da
je sila manja to se ue vie poputa, tj. dalji je put za-
ustavljanja i da koji osigurava uopte ne
moe zaustaviti pad, ako je osiguranje slabo i bez me-
To ne da se svaki pad prvog za-
vrava Do dolazi samo ako osiguranje .
nije pravilno. Ako je izvreno situa-
cija je mnogo povoljnija (sl. 97 i 98). .
Klin dva stvara dodatno trenje, to da se sila
u uetu koji osigurava i klina jedan bit-
no smanjuje (sl. 98). Zaustavljanjem pada polako, tj. di-
preko klina dva, u uetu nastaju sile koje ne
prelaze granice od 150 kg, to da se pad moe za-
ustaviti. koji osigurava moe izdrati to optere-
183
Sl. 98. - Pravilno osiguranje
sa dva klina
. ako je vezan za sid- K,- sidrini kl in
rini klin (k l } koji moe K -klin l O medjuosiguranje
da izdri to
Prilikom osiguranja zbog
klinova, mora se paziti na
dva elementa: kontrolisa-
na zaustavljati pad i posle
toga ostaviti dovoljno pro-
stara za manevar za spaa-
vanje - podizanje ili spu-
tanje pal og
Osiguranje preko ra-
men a jo se koristi, iako
ne odgovara svim zahtevi-
ma. Na taj pad se
brzo zaustavlja, pa su sile
velike. Zbog toga se moe
desiti da koji osigu-
rava bude savijen ka zem-
lji, pa tada ne moe pomo-
pal om
Jednostavno i efikas no
osiguranje jeste osiguranje
oko boka ili preko ranca Dodavanje ueta je lako. Kad
ue zbog pada sklizne iz ake, dovoljno je da se rukom
koja dri njegov slobodni kraj ugao oko tela i
zatim stisne aka. Time je trenje toliko da se
pad lako zaustavi.
Prilikom pada duina zaustavljanja (sl. 99) odgova-
ra visini h. tj. visini prvog i koji
osigurava To da moe napredovati za po-
lovinu slobodnog uet a, a drugu polovinu mora imati
koji osigurava da bi mogao zaustaviti
pad. Ako je ue 40 m, moe se upotrebiti oko
35 m. Zbog toga bi grupe prvi klin morao pobiti
'/
h
h
h
SI. 97. - Put taustaviiania palog
a) Ba
b) sa meduosiguranjem
h
I
I
@
;;
r
I
I
I
I
ufe: koje popustimo
I
kroz ruke:
I
uteta
I
r
184
185
bar posle 18 m. posle 9 m, a zatim traiti mest o
. .
za osiguranje,
osiguranje je kvalitetno i si-
gurno veranje, ako je oprema kvalitetna, ako se pravil-
no upotrebljava i odrava, Osiguranje moe biti dina-
(oko pojasa ili ranca). Na osiguravalitu treba
imati dva pravilno klina: sidr eni klin ili
i prvi klin za Prvi
mora ostaviti dovoljno dug kraj ueta, da
koji osigurava moe zaustaviti pad.
e
dva osiguravalita moraju biti pobijena najmanj e dva
klina na pravilnom rastojanju.
stajalita na stenl I osiguranje na nje-
mu jedno je od osnovnih vrsta osiguranja. Kao stajali-
te mogu posluiti razne po lice. manje grede.
rupe II steni, odnosno mesta na kojima je
malo se razgibati i odmoriti. Stajalite mora biti pro-
stranije II spasavanja palog Svako sta-
jalite mora se izabrati unapred, a ne kad ue do
kraja.
Na stajalit u su veoma kli-
novi. Opasan je i varljiv sigurnosti na dobrom
osiguravalit u, Dug pa d prvog moe i
drugog, ako nije izvrio samoosiguranje. Stoga treba
mati: bolje je slabo stajalite sa sigurnim klinom
nego iroka polica bez klina; na svakom stajalitu
treba zabiti dva klina u visini pojasa ill nekolike
vie na dohvat ruke; klinove zabiti to bolje. osigu-
ravanje tek poto se napravi samooslgura-
nje. Prvo se upotrebljava sidreni klin. Na svom delu
uet a napravi se ili osmica i za ga-
rabin. Deo ueta drugog i sidrenog klina
treba da bude to i ma lo zategnut, da se pri slu-
padu prvi ne povredi. U blizini vojnika
koji os igurava ne smeju leati os taci ueta U sve o si-
klinove II sidr itu, kao i sidr eni klin, treba
naj lonsku trakuili vrpcu debelu bar
8 mm. Jedan od krajeva se i u
njega iroki garabin sa maticom za osiguranje
(sl. 100). zamka da
garabin slobodno menja leit e II odnosu na sme r op-
i tako se postie jednako na sve
klinove. Sa stajalita se moe vri ti i osigu-
ranj e - preko pasa ili r anca.
,"-
I
s
....
:;; -
' N
..
:\ ..
..
Sl. 99. - Duina zaustavl janja
h
h
,
t1 -udclljtnOst Ve"Iia
kojt' S<I p-opudi kral: rUM
.-Iil1stil:rosI uetQ
186 187
Sl. 100. - Pravilno osiguranje garabina
osiguranja jesu samoosiguranje, osigura-
nje osiguranje i osigu-
ranje kletaste
Samoosiguranje se primenjuje na svakom staja li-
tu, i to tako to se II visini pojasa pobije klin za sarnoo-
siguranje, a za njega se, ili osmicom,
preko garabina ue koje ide od pojasa prema
U klin za samoosiguranje treba samo
sebe, a nikako ue koje ide od ili
pasa ka drugu koji se vere. Trzaj pri padu treba da iz-
dri telo, tj. pojas i noge a ne telo kli-
na i garabina. Samoosiguranje se moe napraviti i po-
vrpcom koja se za stenu os-
mice, klina i garabina ili za po-
jas vee se pletene osmice ili najlonskog
ra
Osiguranje vri se tako to
se napravi prema a ne prema sebi. Osigu-
rava se stalno sa obe ruke. Jednom rukom ue se gura
ka a drugom se prema Prilikom
osiguranja drugog radi se obrnuto: drugom ru-
kom se ue od ka a prvom iz
vani. Na prvoj ruci, koja dodaje ue, moraju se
imati rukavice, jer se u pada njome zaustavlja,
pa se zato naziva ruka, poto ona prvo
svaku iznenadnu promenu i zategnutosti ueta.
Pri os iguravanju drugog (sl. lO!)
se dri zategnut u prvom smeru. Ako je ue od ve-
nezategnuto, pri padu klizne tek kad sila u
uetu 350 kg. Osiguranje je pri tome kruto i sta-
Ustanovljeno je da bi postupno zaustavljanje ve-
u tom bilo opasnije.
Osiguranje prvog je u
svim padovima postupno - Dok ue klizi
mora biti labav. Kada elimo zaustaviti pad, ue
c)Pravilni
gorabinza
osiguranje
gorc.bin za
I[>-::?-r... osig!TQnje
bJPostovljonjegcrobina u
j
OS9JronJe
aJPostavljanjevrpci u
garo.bin
,
188 ,
189
Sl. 101. - osiguranja
se pred polako zatee rukom, da bi se na kraju
prebacilo preko d ela i time ire-
nje. Rezultat toga je zaustavljanje palog
. NepraVllmm davanjem ueta odozgo u opte-
dolazi do preokretanja u nepravilan
Pri tom osiguranju vaan je poloaj garabina i po-
gledano na pojas onog koji osigurava.
Ako je garabin sa iznad pasa onog koji osigu-
rava, onda pri osiguranju prvog izlazi jedan deo ueta
nagore, a drugi dolazi u njega odo zdo (sl. 102). je
ot voren i sklizne pri sili 280 kg. Osiguranje je,
postepeno ili
Pri osiguranju drugog izlazi drugi kraj ue-
ta iz s iste strane, kao to u njega ulazi prvi kraj
(odozdo). je zatvoren i sklizne pri sili 350 kg. Tak-
vo osiguranje drugog je stalno kruto -
a to je pri padu drugog bolje.
Davanje ueta u garabin (od drugog) i davanje ue-
ta iz garabina (ka prvom je jednostavno u tom
poloaju (ako je gar abin iznad pojasa).
Ako je garabin sa nisko pod
pojasem onog koji osigurava, onda su pri os iguranju
prvog u navezi oba kraja na istoj strani. je zatvo-
ren i sklizne pri si/i 350 kg, to je neugodno za prvog
Pri osiguranju drugog u navezi, prvi kraj
ueta dolazi u s gornje strane, drugi kraj izlazi iz
njega na donjoj strani. je otvoren i sklizne pri op-
od 280 kg, a osiguranje nije dovoljno
no, to je neugodno za drugog Dodavanje ueta
je pri tome oteano ili
Treba zapamtiti! Onaj koji osigurava mora budno
pratiti kako bi mogao brzo reagovat i; veoma
je opasno ue, kada se vidi da pada,
jer se zbog kratkog vremena u tome uspeti, a po-
stoji da se ue ispusti iz ruku; pri os igura-
nju prvog ue treba da bude malo poputeno,
da mu ne bi smetalo prilikom veranja, odnosno toliko
zategnuto da se na njemu svaki pokret prvog ve-
I
e) Nepr.....llno
daVlV'I}I
"'...
oj-
l ) OsIgurivInje drugog
I
190
191
/
I
/
/
/
,
bl zaustaVI]9.;iL
OsetljivQ
ruka
/ ,
alOsiguravanjL
Sl. 103. - Osiguran.je preko ledo. i ranca
ruka
osiguranje upotrebljava se za
drugog II navezi. Zaustavlja pad postupno. Na osigura-
valitu stoj i se tako da se os lanja - nogama II
pravcu smera II kojem bi nas pri padu povuk-
lo ue. se napola nas lone n a stenu, okrenuti ka
I
iznod pojasa
Sl. 102. - Osiguranje
192
I.
193
...
195
i
stalnm
osiipMjimo
MOMOlAT I'IU.
bJGraficki prikaz sila i
vremenal o.ustavlJanja
-
"
..
-
:'
, o $u V IoIb:TII lU
, o
' _0
-
, ,
, ,
*
, ,
,
j ___ __
,
,
dlNoZin
Vt'zivonP..
OOWrotkl
pojas
YeroCki
pops
Sl. 105. - Kl etasta
,
\
,
... ' KID -12Ocm
I
,
\
I
,
Sl. 104. - Stenski ispusti
kojeg os iguravamo. Ue prolazi oko pasa ili
ranca i iznad zamke za samoosiguranje. Pad se zaustav-
lja duinom ueta, a najvie upotrebiti 6 m. Pri
tom os iguranja potrebne su rukavice. Od vera-
koji osigurava ue ide ka tela i stene.
Ruka koja dodaj e ue tela i stene je osedjiva
ruka, jer sve promene na uetu, i njom se ne
stiska ue. Osiguravanje - zaustavljanje vri se drugom
rukom, koja dri preostali deo ueta. Ona se naziva
ruka , a nal azi se na spoljanjoj strani.
U pada, rukom se odmah ne stee, jer bi ue
povuklo ruku nazad na opeklo je i na kraju se is-
trgao iz nje. rukom najpre se
ugao, koji zahteva ue oko tel a, tako da se ruka gurne
napred prema steni, odnosno drugoj ruci (sl. 103).
osiguranje ne titi klin na staja-
litu, nego ga dodatno Onog ko osigurava,
koji stoji izbacuje iz ravnotee horizontalna
sila od 40 kg. Drugi koji samo sklizne na zateg-
nutom uet u, zbog rastezanja prouzrokuje u u etu silu
194
alPr:oPufCIn}e
ueta ITi
veron",
stvaraj u u uetu za 0,15 s dostiu maksimum i mim-
mum, to od 2.000 do Okg. Takav pad stvara veo-
ma velika na sve elemente osiguranja. Po-
kletaste sila prouzrokovana padom
smanjuje se na svega 450 kg, a na Opadne za oko 0,55
s. To da ukupnu silu smanjuje za puta, a
vreme zaustavljanja za oko puta.
Prilikom kretanja po osiguranim stazama i privre-
meno postavljenim os iguranjima koristi se ova napra-
va, jer blai i bezbolniji pad. navezi-
vanja na ue i pojas prikazan je na slici 105.
la osiguranje prilikom veranja kletasta se
koristi prema slici 106.
4) Kretanje grupe po otvorenoj i glatkoj
steni
Sl. 106. - Upotreba kletaste
koja prelazi masu palog za 1,8 puta ili priblino 140 kg.
zato se onaj koji osigurava uvek obesi na
klin i optereti ga i svojom masom.
Osiguravanje u zamki, jedna-
ko je oba ili svih klinova.
prima silu od 350 kg i stalno kruto os igu-
ranje drugog to je ugodnije, pa je za os iguranje
drugog bolje korist it i nego dina-
osiguranje. Pravilno os iguranje veoma je
vano i se pre prvog uspona, a ispusti na steni
mogu uspeno zamen iti klinove (sl. 104).
Kle tasta (sl. 105) slui za samoosigura-
nje pri kretanju po os iguranim stazama i u smerovima
i za os iguranje prilikom veranja. Koristi se glavno ue
debljine 11 ili 9 mm, to opredeljuje otpora na
spravi. Prilikom veranja i pada, sile koje se
196
.I
I
Neposredna priprema traje jedan do dva dana pre
polaska na izvrenje zadatka. za svaki uspon mora se
blagovremeno pripremiti i i O pravcu
kretanja mora se prikupiti to vie podataka i vre-
menska prognoza. Stareine moraju poznavati vojnike
i njihove za izabranog pravca.
Pre odlaska komandir grupe obavetava pretpostavlje-
nog ili deurnog kojim pravcem se kretati i sa ko-
liko vojnika. U grupe se pri-
blino istih sposobnosti. Da bi se vojnici pripremili za
samos talne zadatke po grupama,
treba postavljati dva dobra radi breg
i sticanja potrebnog znanja mo-
raju teoretski poznavati sve to je potrebno za veranje.
U osnovnu opremu spada: pojas,
ue, 5-8 klinova. 5 garabi na (bar 2 sa mati-
com) , 3 vrpce, duine 4-5 m i 6--8
mm, lem i mogu se u opas-
197
1
I
l
206
-
-
- I
I
Sl. 112. - o v l e n j e lestvica za sobom
207
se treba i tako smanjiti trenje. Osnovna
linija ueta (sl. 11 1) ne treba da se lomi u otrim ug-
lovima, jer oni , zbog tekog prelaenja ueta kroz veliki
broj garabina, izazivaju zamaranje i gublje-
nje vremena To moe da prouzrokuje pr isilno zadra-
vanj e u steni ili opasne padove. U pada odmah
treba stati u unapred napravljenu zamku koja se dri
u depu.
Raznim postupcima ueta moe se olaka-
ti veranje, Veranje uz zatezanje ue ta onemo-
prelaz preko glatkih detalja (sl. 113). Pri
tom manevru ue zamenjuje oslonac.
Kada je u pi tanju due kretanje koristi
se njihanje. Klin treba pobiti to vie i u njega
jedno ue, spustiti se na visinu i njiha-
nje (hodanje levo, pa desno). Kad se zanjihorn dostigne
teren na drugoj strani koji je pun oslonaca, prihvati se
rukama i produi veranje.
Takvo stena stvara poteko-
drugom pa zbog toga prvi pobije klin
na pol aznoj strani i kroz njegovu rupu dodat-
no ue koje na drugu stranu. Na drugoj strani
pobije klin za koji fiksira duplo ue. Drugi
vojnik prelazi preko glatkog mesta, se
uetom i garabinom za vrpcu, za-
tim prelazi privremenog osiguranja, razvezuje
ue i ga iz klina koji ostaje u steni. Taj osi-
guranja primenjuje se na tee prelaznim mestima.
5) Veran)e u odaclma l procepIma
Odak je pukotina u steni iroka toliko da u nju
moe i verati se. Pri veranju koriste se obe
strane odaka ukljetavanjem zidova. U odaku
208
I
I
Sl. 113. - Veranje uz zatezanje ueta
209
je tel o stabilno, pa je veranje II njemu uglavnom sigur.
no. Tehnika veranja zavisi od irine odaka.
Najbolje veranje je u spoljanjem delu odaka. U
odaku koji je sa gornje strane zatvoren, veranje po
dnu je Takvi odac i se ukletava-
njem ili raskorakom:
- u veoma uskom oda ku ukletiti celo telo i tako
se pomerati (kao crv). uz trenja i ponekog os-
lonca (sl. 114);
- uski odaci sav se ukletavanjern
stenama kolena i stopala jedne noge. to
da se uhvati oslonac za ruke i podigne. Te radnje se
ponavljaju sve do kraja odaka. Odak srednje ir ine
se ukl etavanjem i kolena;
- u irokom odaku ukletava se i stopali-
ma, pri se oslanjanjem rukama na strani
rasterete i podigne se, a zatim se die jedna po
jedna noga (sl. 115);
- veoma irok odak se u raskoraku, pri
se okrene prema steni i pravilno koriste tri os-
lonca (sl. 116);
- ako se odak zavri ili se proiri , pa ne daje tv-
rde oslonce, veranje se nastavlja pravcem koji prua
najpovoljnije uslove.
Us ek stene koje se spajaju pod pravim ili tu-
pim uglom i se r askorak (sl. 115). za penjanj e
po njemu najvanije je da su dijagonalno
ruke i noge, leva ruka - desna noga, to vai i za iroke
odake. Veranje u dnu useka veoma je naporno. poseb-
no za ruke. a preglednost je veoma slaba.
Procep je uska pukotina u ste ni, dimenzij e od ne-
koliko centimetara do irine ramena. Procep u koji
moe celo telo naziva se odak. Za procepe je po-
trebna posebna tehnika veranja, koja zavisi od njihove
irine i oblika. Procepi spadaju tee pre-
.
I
,
l
c)Kretanje uz
trenja u uskom
odaku
blSavlocfr;anje uskog
procepa
-
\ "
-==>..--
r!alSal.orIr;anje uskog
I procepa
,
Sl. 114. - Savladivan.je uskog procepa i uskog odaka
210
2 11
SL 115. - irokog odiaka i useka
laze, pa je veranje po njima veoma naporno. Ako u
procepu nema normalnih oslonaca, koji
veranje na otvorenoj steni, oni se ukletava-
njem. U procep se ukletava deo ruke ili noge i trae
oslonci na vanjskoj strani. U veoma uskim procepima
ver e se tako to se u njih ukleti istegnuti dlan, pri
212
Sl. 116. - veoma irokog odaka
se palac nalazi dlana i stene. Tako se na-
pravi tr enje prstima i spoljanjim delom dlana (sl. 69a).
U iri procep ukletava se pesnica (sl. 69b). za ivice
procepa moe se uhvatiti prstima pa ih rastezati. Pri
tome palac mora biti istegnut (sl. 69c). Ako je procep
J;lrs.t.i se uzduno i opterete, te se na taj
1ZVlJe .pesmca (sl. 69d). yuski procep stavljaju se
prsnju (sl. 6ge), a u ir i procep postaviti ruku
koju ukl etiti dlanom i laktom (sl. 691).
U uskim procepima nema mesta za cipelu,
pa zat? trai izv.an njega ili se vere uz po-
moc trenja. CIpela se ukleti u procep vrhovima prstiju
(sl. 69g), jer se t ime trenje. Cipela se moe
ukleti ti uz trenje vrhova prstiju i pete (sl. 69h). Uski
procepi se ukletavanjem ruku i nogu i uz
oslonaca pored procepa i izvan njega (sl. 114).
213
Sl. 117. - uskih procepa ostancima sa strane
iroki procepi dozvoljavaj u da se u njih ukleti pola
tela, rame i noge, pa se ukletavanjem di e isto kao
kod uskih odaka (sl. 114), pri se pomae rukom
i nogom koje su izvan procepa. Neke glatke procepe
je sa kontraosloncem. Tada se vere
korit enjem oslonaca sa strane. Ivica procepa mora
biti takva da hvatanje sa strane. Rukama se
hvata ivica procepa na strani pukotine na kojoj se na-
lazi a nogama se oslanja sa druge st rane. Pri
tome ruke moraju biti to vie ist egnute, a noge to
vie podignute. da bi poloaj bio stabilniji (sl. 117).
alPbstavljan}erukusa
,"'* st rane pukGtile
\
./
c)Slabil Ol'l poIota j
pri
"".,.
Paralelni pro cepi se veranjem po obema
njegovim stranama II rasko raku. Rukama se uhvati za
blie ivice procepa i unutra (sl. 118).
Na posebno glat kim, ne previe strmim mestima,
gde nema nikakvih os lonaca, napredovanje
trenje raznih delova tel a na steni: dlanova, sto-
maka, kukova. Taj je ponekad jedini na-
procepa.
Na policama trenira se za r av-
noteu. Upotrebljava se, pre svega, raskorak koji ne
srne biti prevelik. Pazi se na stabilnost i da se telo nes-
metano i lako naginje u smeru hodanja. gde
se ne srne traiti previsok os lonac. Noge se jed-
na za drugom i pri tome se vodi da se ne stav-
ljaju na krtu sten u, izdrobljen kamen ili zemlju.
Prelazak iz odaka na otvorenu stenu moe da
bude vrlo teak, pa je vamo da se pri tome izabere po'
godno mest o.
Odaci su mesta za prikriveno kretanje. ali
su u jesen i posle kia vlani, pa je veranje ote-
ano. Kada pada kia u njih se sliva voda, a pri
olujama odronjava se kamenje, a zimi lavine. S obzi
rom na to da kroz odake biti postavljene raz-
ne vrste pri vremenih osiguranja (lestve), grupe
treba da budu dobro za nj ihovo .
6) Veranje na greben ima
Veranje preko grebena dobro osrnatra-
nje i or ijentaci ju, ali je ta teka radnja, na veo-
ma o trim grebenima sa t ornjevima i zubima. Na gre-
benima se javljaju jaki vetrovi i -munje sa gromo-
vima Izrazito otre grebene jaha-
njem, a ponekad i puzanj em. Poto su izloeni vre-
menski m nepogodama, grebeni su krti, to treba imat i
u vidu prilikom veranja.
214
\
215
,
7) veranje i ver anje na teim stenama
veranj e izvodi se sa osiguranjem pomo-
planinskog ueta, kad se da
due tr ajati i ako se izvodi na visinama.
I
alPravilro postavljeno ufe
t
c)Nepravilno postcMjeno ue
so. drugestrane
b!NepraviIno postavijeno ue
sa chJge strane
, 216
Sl. 118. - paralelnih procepa Sl. 119. - prolaska ueta pri veraniu
217
-
Pri veranju ue ide i
stene, a je s prednje strane (sl. 119), jer bi se u
protivnom okrenuo oko svoje ose, da je ue sa
druge st rane. Ue ide uz stenu, a ne nogu. da
se prilikom pad a ne bi okrenuo na glavu. .
pri kre tanju prvi pobija klin ove
i postavlja ue. te tako drugom to sigur-
nije kretanje. Pri veoma tekom
veranju, drugi je osiguran na kraju ueta. pa da
ne bi dolo u pada do dugog padanja osigur ava
- pobija meduklin. Prilikom tog veranja veoma su zna-
razni oslonci za noge (ispus ti. police. terase i gre-
de). Kad su oni dovoljno prostrani za stopala. dovoljno
je pribliiti se steni (da se dovede osa tela na oslonac).
pa se sa malim oslonc ima za ruke dobro napreduje.
Pri veranju na uskim po licama i oslon-
cima treba obratiti panju na to kojom se nogom is-
Kada stena potiskuje (odbija) te lo u
pravcu provalije, onda se stopalom treba oslanjati na
rub police. Svak i pogr ean korak na uskoj polici moe
da prouzrokuje pad. Na policama (ni na steni) ni kad se
ne srne jedna noga prenositi preko druge. uz
ste nu. Kada se na predeo gde je stena malo is-
prema provaliji, sto pala se pomeraju prema
vani, post aje stabilniji. Kada su oslonci mali
i nepogodni za noge ili je imad njih previs, moe se
uhvatit i rukama za oslonce (telo se vie oslanja na
ruke), a stopalama se oslanjat i o stenu trenj em ili na
oslonce za noge, ali s manjim Takav na-
veranja dolazi u obzir samo kod onih koj i imaju
dovo ljno snage u rukama i ako su prelazi
Grupa od tri stenu na taj
to prv i pobije kli nove u visini pojasa i
ue (moe ga jo za razne prirodne osImce).
218
,
Nakon dol aska na stajalite os igurava sebe, pa drugog
koji ide po njegovom tragu, j staro, a za-
novo ue. Kad drugi do prvog. izvri
samoosiguranje i osigurava prvog; prvi napred i
kad se on osigura. koj i pri kretanju
vadi klinove koje je prvi pobi o u stenu. Koman-
de za rad su kao i pri normalnom veranju.
Uski hodnici i police koje su prekri vene strehom
se puzanjem, jer bi veranje po njima iziski-
valo mnogo vie vremena i snage.
za glatkih i strmih ste na prilikom po-
veranj a (bez oslonaca za noge i ruke),
tim postupcima se olakava veranje u
Veranje s a zategnutirn uetom prelaz
preko glatkih stena (sl. 120). Prili kom tog vera-
nja ue zamenjuje oslonce s jedne strane. Pri tome dru-
gi treba i jednako da poputa osiguranj e,
kako bi prvi mogao nesmetano napredovat i. Ako drugi
malo bre pop usti ue, slabi oslonac sa
strane i propad a prvi Tu on snagom svojih nogu
ue ili ga zatee. ako eli da se popne. Pri radu
drugi treba stalno da vidi prvog. Komande za
rad iste su kao i za veranje.
Glat ke i strme stene na koj ima ne ma oslonaca ni
za ruke, ni za noge se Dilfer ovim seditem.
Zbog toga kli n treba pobit i neto vie i duplim uetom
napraviti sedite. Prilikom upotrebe Dilferovog sedita
(sl. 12l) veoma je tre nje stopala i pomeranje
II pravcu stene. Taj veranja izuzetno
je teak za drugog ili koji se. pored po-
prvog ili drugog vera dodatno
nom vrpcom u klin za Dilfer i uz onoga koji ga
osigurava savlada stenu. Za taj rad se upotrebljava slo-
bodni kraj jednostrukog ili dvostrukog ueta, a pone-
219
1
\
-Jaf
ole i preko desnog kuka i preko prsa i levog
ramena, pa se preko izvede na desni kuk, gde se
dri u desnoj ruci koja je blago savijena i postavljena
ispred tela. lovom rukom ue se dri ispred tela, ruka
nam koristi samo za odravanje ravnotee, a desnom
drimo ue sa desne strane II aci, neto ispred i sa
strane tela, kojom se zadravamo na istoj visini ili po-
putanjem ueta kroz nju reguliemo visinu. Na taj na-
se odstojanja. za levoruke postu-
pak je obrnut.
\
r , \'lv-U... /
Sl. 120. - Veranje zategnutim uietom
--- --
\
) ,
blGledclno odo:do
kad se koristi i - ue koje slui
za dizanje ili sputanje opreme.
Dilferovo sedite se tako to se kroz gara-
bin ili klin dvostruko ue i uhvati levom ru-
kom, te preko njega (tako da
noge), zatim se desnom rukom hvata ue koje ide nad-
I
I
Sl. 121. - Dilferovo sedite
220
221
Sl. 122. - sedite
odstojanja
se seditem, za to
se klin pobija to vie. U njega
se rezervno ue, zatim se
sputa nazad na
visinu. Posle toga se levo
i desno po steni, dok se ne do-
bije zalet ili se n ogama ne odba-
ci od st ene. Na taj dolazi
se do police ili drugih oslonaca
i nasta vlja se veranje (sl. 122).
Prilikom up otrebe sedita mora
biti to razmak ua-
di , jer se bez toga ne bi moglo
zanjihati ili bi to bilo vrlo otea-
no.
Poto je rad sa jednostru-
kim kr ipeom veoma naporan,
mo re se dvostrukim
kri pcom (sl. 123).
no ue se i II na-
jvii garabin, zatim se drugi kraj
II novi garabin na pojasu,
pa jo jednom u gornji garabin
i zavri na donjem, sa
Duina tog kripca me-
nja se uz
koji je napravljen u dodatnom
garabinu na pojasu. Na taj na-
veoma se lako moe zanjiha-
ti i pri tome su obe ruke slo-
bodne. Isti kripac moe se na-
praviti i na dva klina (sl. 124).
pravi dupli kr ipac
Sl. 123. - Dupli kripac na zadnjem, najviem klinu, pri-
I
I
I
I
)
lb
j- -
I
\
,
I
I
I
I
!
-/
bl
/
l
(
222
223
aJ Kada poma}:e i drugi
(
I
l
)
hvata sve pramena, zanjie se do prvog i
izvri samoosiguranje vr pcom. Zatim odve-
e glavno ue iz pojasa i ga k sebi, te
ga ponovo navee II pojas.
prvi II navezi moe na t ekim pravcima da rast eg-
ne i duplo ue i, kad os tali potegne ga
k sebi, tako da u ste ni ostaju klinovi ili garabini. Su-
"
-
-
-
I
I
blKada se som povla?i
Sl. 124. - Dupli kripac u dva klina
Sl. 125. - Kretanje UZ privremenog osiguranja
224
225
sebe vrpcom i garabinom za
glavno ue i bez pravac uz zateg-
nut o ue (sl. 125). To se zove privremen o osiguranje
(ograda od ueta) i veoma je dobro pri osiguranju
jedinice, kada prelazi pr eko teih pravaca
veranje u teim stenama veoma je kom-
plikovano, zahteva povezivanj e radnji, veliku
snalaljivost i mnogo kondicije i snage.
8) Priprema za uspon i ocenjivanje. teine pravca
.Za svaki zadatak koji treba izvriti u planini mora
se pret hodno dobro pripremiti. Priprema se deli na
i neposrednu pripremu.
priprema bar
i 4 dana pre izvrenja zadatka Sastoji se od
skupljanja i podat aka o vremenu, osobina-
ma zemljitu i opisu stene (do njih se dolazi iz litera-
ture i karata i uz ljudi sa terena);
grupe, njene i pripreme, te od
pripreme i opreme za izvrenje zadatka. .
Jedinica u veranju moe samostlano izvr-
avati zadatke. za to je neophodno poznavanje
svih post upaka - posebno osiguranja, postupaka u slu-
opasnosti i upotrebe specijalne planinarske
opreme.
Neposr edna priprema traje jedan do dva dana,
to zavisi od teine pravca Pripremi opreme mora se
posvet iti panja, a ona je za grupu od dva
na pravcu IV stepena teine glavno pla-
ninarsko ue, debljine II mm, plani narsko
ue od 9 mm, dva lema, dva pojasa, 13 gara-
bina 12 klinova (6 univerzal nih dijagonalnih, 2 . U"
proRIa, 2 V profila, 2 spe cijalna), 8 vrpci
duine 1,5 m, 4 vrpce duine S m, 2
226
i karta, busoIa i skica pravca. sa sobom
se nos i rezervna prva pribor za hi-
gijenu, naoruanje i municija.
za tee pravce treba mnogo vie opreme. Uz opis
nekih pravaca navedena je oprema koja se mora koris-
titi. za pravce za koje ne postoje ili se ne mogu dobiti
podaci, grupe, prema izgledu stene i iz iskustva,
koja se oprema koristiti pri veranju. Uvek
se bira najlaki pravac, ako to zadatak Pre
polaska u planinu treba saznati vremensku prognozu.
Radni dogovor grupe koja ide na izvrenje zada tka
neophodan je i mora se obaviti, jer ponekad i od toga
zavisi izvrenje zadatka.
Ocenjivanje teine pravca veoma je jer
treba da saznaju to ih na
usponu. Svaki pravac, pa i svako mesto na njemu, ceni
se na osnovu njegove teirie. U toku razvoja alpinizma
javljale su se skale za ocenjivanje teine prav-
ca Poslednja skala u Evropi je 1979. godine.
Po toj skali prvi (I) stepen najlaki stepen vera-
nja, VII je najvii stepe n za veranje, mada se
pojavljuju i tei detalji. Podela za slobodno vera nje po-
od HI stepena, kao najnieg. i zavrava se sa X,
kao najviim stepenom veranja.
I s tepen - lako veranj e, male Najjed-
nostavniji je oblik veranja (ne vai za hodanje po sta-
zama). Ruke se upotrebljavaju samo za odravanje rav-
not ee. Stena je puna velikih oslonaca sa mnogobroj-
nim pukotinama. Osiguravaju se samo ici.
n stepen - srednje teko veranje, umerene te-
zahteva osiguranje i upotrebu tri oslonca. Stena
ima dosta srednje irokih oslonaca i pukotina.
III stepen - te ko veranje, p
zahteva tl rukama. Samo uvebani i iskusni ve-
227
mogu tee detalje bez osiguranja ue-
tom. Stena je puna oslonaca i pukotina.
IV step en - vr lo te ko ver anj e, veli ke
ozbiljnog veranja. Potrebna su
iskustva i znanja iz tehnike. U steni se
nalazi dovoljno malih oslonaca i pukotina. Tek ponegde
pojavi se potreba za klinova
V stepen - Izuzetno teko veranje, vr lo veli ke
se broj kli-
nova ili drugih naprava. Narasta potreba za
snagom, tehnikom i iskustvom. Oslonci su
vrlo mali, a pukotine ponegde nedostaju.
VI stepen - krajnje teko veranje, izuzetno veo
like trai veliko znanje i
spremnost. Osiguravalita su uglavnom mala, a izloe-
nost opasnos tima je velika. Takva mesta u steni mogu-
je savladati samo u dobrim uslovima.
VII stepen - veranje koje iziskuje krajnje ljud.
s ke Pravci se mogu savladati samo na-
kon pootrenog treninga i sa najboljom opremom. Os-
lonci se skoro i ne vide, sve vie se upotrebljavaju me-
klinova i metaln ih zaglavki. Osi-
guravali ta su izuzetno mala, a opasnosti veoma velike.
Svaki navedeni stepen ima (+) i manje (-) me-
kojima se dodatno ocenjuj u pojedini prav-
ci ili detalji na njima. Pored oznake za vera-
nje. po uniji postoji i tea
podela za slobodno veranje.
Kada se zavri veranje po zadatom pravcu
grupe podnosi usmeni ili pismeni izvetaj komandiru,
koji sadri: vreme provedeno u steni, opremu koja je
tamo morala ostati, ponaanje grupe i kratak
opis pravca veranja. Uz izvetaj se prilae ema pravca
preko koga su se vojnici izverali, sa svim oznakama na
steni
228
I
I
opis uspona - smera pravi
se zbog evidencije i zbog toga da bi naredni lak-
e pronali pravilan smer. Deo stene koji je a
do tada nije zove se smer. Opis smera
mora biti jasan, saet. potpun i pisan redos-
ledom (prvo se daje opis sme ra ski com - slika 126 i
tekst ualni opi s smera).
opis vera smera :
- ime plan inskog lanca (vrha) sa nadmorskom vi-
sinom, ime stene i strana sveta sa koje je izverara:
- naziv smera prvi po
svom prezimenu, obliku stene, imenu organizacije ili
nacije i sl. Unose se i imena i prezimena prvih
i datum veranja. Ako se smer ponavlja, upisuju se prva
tri ponavljanja. indi vidualno ponavljanje i slobodno po-
navljanj e (veranje bez oslonaca, kao to su
klinovi, zaglavke, lestvice);
- pisanja ocene prvo se pie ocena najte-
eg l slobodnog detalja ( mesta), a
zatim ocena ostatka smera. Visina smera oz-
relativnu nadmorsku visinu od pa do
kraja smera Vreme penjanja daje se u varijantama od
najbreg. pa do vremena;
- po potrebi, daje se i najpogodniji letnji period za
uspon;
- na teim smerovima daje se opre-
ma za smer;
- posebne karakteristike i opta ocena smera;
- opis i potrebno vreme za pristup pol aznoj
(planinarski dom ili drugi obj ekat);
- - precizan opis smera od podnoja do vrha plani.
ne ili markirane staze. Posebnu panju treba obratiti
na ulaz u smer i tee detalje, i
- i vreme silaska sa vrha ili ruba stene.
229
HOI\SOYCl pot .
./ + ..
d"o -
"polica
, ,
::\'
,
, ,
. . , ,
,
,
, ,
,
,
SL 126. - Skica smera
Smer Flllle - Pratek:
IVm. 400 m, S h
prvi su se verali Milan Fiille l Clri h
05. 08. 1972. godine.
Dl:'lazak od u qml cestom do snega pod PriSQj nikom i preko njclJl do stene (45
rmn.)
Ulazak u Srenu je sa snega nena dolazi najvi !e u sneg (to je skljam r i leti)
Desno od slapa po lebu (3R IV) koji vodi koso ul evc. 2& (dva rast ezanj a Ueta
2R) po polici udesno do gre bena.
Levo po gre be nu do drugog sistema polica (2R), zatim desno po grebenu prema vrhu po-
red meces na do (RVI) zat im (3R) po (skoro sva 3R su IV) do pod oda k
Posle odaka, pored malog previsa do Hamove po ti.
Silazak do II l umi (1,5 hl.
Napomena: II smeru .lU astala tri klina na osigurava!ifu
230
,
I
I
i
opis smera nij e dovoljan, pa se on
moe prikazati i fotografijom sa ucrtanim srne-
rom. Zbog ablje perspektive svi delovi st ene nis u u
jed nakom razrneru. Na crteu se predstavlja pri kaz pla-
nine, st ene ili njenog dela sa detalji-
ma. Sema je jednostavnija i sa simboli-
ma predstavljena je trasa smera. kod nje nije
oblik stene ili planine. Skida je pojednostavljen crte
stene ili planine bez poj edinosti. Tu se
zna oblik ste ne ili planine sa ucrtanim smerom.
alpska un ija izradila je jednostavne
simbole za crt anje ema, koji se u nas upot r ebljavaju
sa malim promenama (sl. 127).
9) Silaenje i sputanje na strmim l okomitim
stenama
Dok zemljite dozvoljava, silaenje je slobodno.
Tehnika silaenja je unekoli ko od uspona u
sred nje tekoj steni, Pol oaj tela mora da
dobar pregled spu tanja i izbora smera. Dlanovima -
prstima oslanja se na stenu, telo je nagnuto neto na-
pred, noge oslon ce pravougaono. Koriste se
tri oslonca U strmim stenarna spu tanje se obavlja Ji.
cem okrenutim prema steni. Ona se posmatra naginja-
njem ustranu ili gledanjem kroz rairene noge. Pri
sputanju preglednost je ili veoma slaba.
Poslednji se sputa najbolji alpinista.
Niz veoma teke stene silazi se sputanjem po ue-
tu. Sputanje po uetu zahteva mnogo briljivih radnji
'lJ toku pri preme, vezanih za sigurnos t vojnika. Posl e
zavretka svih priprema i radnji, sputanje post aje veo-
ma jednostavno i brzo.
Prvo se mest o za sputanje. Sputati se
moe prirodnih oslonaca, ali se koris-
231
te klinovi. Oko sigurnog prirodnog oslonca obesi se
dupla planinarska vrpca ili najlonska traka koja treba
da bude to dua. Zatim se II zamci obesi duplo ue sa
uglom vrpci manjim od 60' (sl. 128), jer bi u
protivnom sile II krajevima zamke bile a to bi
bilo opasno za silaenje .
U kli nove se, vie puta presavijena, obesi porno
vrpca, pa se na nju glavno ue. Klin za sputanje
mora biti dobro zabijen, a ako nije, pored njega treba
zabiti jo jedan, pa masu podeliti na oba. Ako bi se po-
vezali vrpcom u obliku trougla (sl. 128), a
jedan klin se drugi sam ne bi mogao izdrati
prejak trzaj . Ako se ue obesi i preko gornjeg dela vr-
pce ukoliko ispadne jedan od klinova, nesre-
233
elPoslovljonje
posebfllh
vrpci u svalei
cl
povuivGnje
u trouglo b)Neow-ovilno nopravljenugoo
Sl. 128. - vezivanja za prirodne oslonce i u sidrite
...
l.
I
2.
)(
3.
/\
=
D 5. 6.
W
,f
7. B. 9.
$
n
rv
10. ll. 12.
13
V
llIIIlIIIIIIIII
15. L
16. -) 17-
e
lB.
0
19.
CD
2n
21.
@
I Il VII III IV V
lli IV VI VII VII
22 23. V Vl - + 24. IX X - 4
- ---
.........
25.
r-;
26 27.
NS
_. _.-
-
28. 29. 30.
o o
x x x
o
-.L
31.
o o
32.
x
33.
35.
/J
36.
Sl. 127. - Simboli unije
I. Rebro (stub) 2. Odak (kamin) 3. Hodnik (kuloar) 4. Ukleten kame n 5. Horizontalna
plota 6. Vertikalna 7. leb (ugaona pu kotina) 8. Polica 9. Pukot ina na koju se slo-
bod,,!o r enje 10. Pukotina sa drve nim klinom - l , 2, 3 kom. ll. Petina 12. Nib (rupa) 13.
PreV\S 4. Plafon (strop. tavan) 15. Tra vena u njihanju nadesno 16. Traverza
u njihanju nalevo 17. Dobro osiguravalite 18. Lo!e osiguravalite 19. Osigura-
valih: u zamkama 20. Dobro mes to za bivak 21. Loe mesto za bivak 22. Bivak u zamkama
i u mrei 23. Ocena za penjanj e 24. Ocena za slobodno penjanje 25. Prazna rub-
rika 26. vidljivog smera 27. zaklonjeno g smera 28. Oznaka nor-
malno g put a 29. Varijanta 30. Sipar (drobina) 31. Gromade kamenja 32. Sneg 33. Trava 34.
Suma 35. Klin. 36. Prazna rubrika
bi bila neizbena. zato se za svaki klin upotrebljava
drugo ue. Vrpce moraju biti i debljine
najmanje 8 mm. One se spajaju II zamku
produnog a moraju biti dovoljno d u-
da bi ugao njih bio manji od 60'; u sup-
rotnom, svaki klin nosi za sebe masu ili celu
od onoga to se sputa. Produni se postavlja sa
strane, da bi bio manje
Prilikom ueta u klin mor a se voditi
o tome da se ono, kad se moe bez po-
za sobom. Ako bi se ue mo-
ralo bi se po njega, a to bi bilo naporno penjanje
vrpcama ili penjalicama Zato je vano:
- ue mora imati polovinu, a njegova
oba kraja moraju se zavezati zajedno. Pred samim kra-
jem pravi se osmica koja upozorava na kraj ueta;
- poto se posle sputanja ue iz klina teko izvla-
II klin se vrpca spojena produava-
koja mo ra da bude preko ruba ivice ste-
ne. za sputanje po dva u eta treba ih spojiti
produnim koji se, preko ivice
stene, da se ne bi prilikom (sl. 129);
- pre sputanja prekontrolie se da li je
ue iz klina i zapamti koji se kraj
- pri sputanju treba imati samoosiguranje (Prosi-
kov ili koji na ue mora da bu de uple-
ten sa prednje strane. Ono se vee za pojas ili oko prsa
uz pletene osmice (na 20 cm, od Prusikovog
napravi se osmica kao na jednostrukom uetu i
drugim krajem ide se oko pr sa ili pojasa, pa se uplete
osmica) . treba osiguravati i dodatni m ue-
tom odozgo;
- za sputanje Dilferovim seditern (sl. (30) za na-
rnetanje ueta treba se okrenuti prema steni i postu-
piti kao to je opisano. Levom rukom dri se isp-
234
-
:
QJlMtrMjOJ1t 'o'Illtt
pnko ruba ivice steM
"'-
/
l'-blSpuitanjepo dva
roz!;("ita utem
Sl. 129. - Pravilno vezivanje uieta u klin za dilfer
red za deo ueta. Da ono ne bi skliznulo sa
ramena i da bi se regulisala brzina sputanja, sa desne
strane ue se dri II aci desne ruke, neto ispred i sa
strane tela. za levoruke pojam le vo menja se II desno,
desno u levo; sve ostalo je isto. Pri zaustavljanju desna
ruka se ispred tela, preko stomaka;
- tel o treba nagnut i to vie nazad, noge u koleni-
ma su blago savijene, dre se pravougaono na steni u
stavu za jednu i po irinu ramena, kako
bi se izbeglo okretanje i udaranje o stenu. Od
stene se odbacuje sunono i istovremeno poputa ue
235
/
clPrebocivClnje
olOdmerO'o'a\je Wi:i\e
ili se sputa hodanj em po steni. Trup od pojasa navie
tre balo bi da bude skoro paralelan sa stenom i malo
iskrivljen ustranu, rad i bolje preglednosti st ene;
clSputanje po stenl
uz samoosiguranje
aj Izgled sa prednje
strane
Sl. 130. - Dllierovo sedite
Sl. 131. a, b, e, cl - Dupla osmica - gate
236
237
239
duple
osmice i garobina
J Sl. 131 f. - Dupla osmica -
\
i
l
,
.' .
4JZllYfOYonje
krstQsti bor
Sl. 13 le. - Dupla osmica -
- sputanje mora biti ravnomemo, bez trzaja,
kako bi se izbeglo bespotrebno klina. Pri
prevelikim trzajima dolazi do koje prelazi
i petostruku masu
- kad su ue i odelo mokr i, oteano je sputanje
zbog trenj a. U kada tre ba sma-
njivati trenje upotrebljava sa garabinsko sedite. Na po-
vrpcama napravi se dupl a osmica - (s.
131) koja se postavlja nogu i u nju ga-
rabin, u garabin glavno ue (garah in mora biti sa ma-
ticom), koje dalj e prelazi preko levog ramena na desni
bok i zavra va se u desnoj ruci (kao kod Dilfera), Spu-
ta se polako, je r se ue garabinom i smanjuje
mu se vek traj anja. Taj se koristi pri dugom
sputanju i kada je oprema mokra Svi metalni delovi
koji se kori st e za sputanje uad;
238
- sputanje ukrte-
nim sedite m (sl. 132)
jedan je od za
sputanje duplim ue-
tom. Uad prolaze izme-
nogu, pri je-
dan kraj id e preko leve,
a drugi preko desne bu-
tine, zatim se ukrtaju
na grudima i idu preko
desnog i levog ramena i
pozadi se sputaju u
dl an des ne ili leve ruke.
Ruka mora biti to vie
pozadi, na sredini
da koji pramen ne bi
skliznuo sa ramena.
Prilikom vebanja
tih sputanja, po-
treba osigurati
uetom
odozgo, jer se zbog stra-
ha i ukoliko ue popus-
ti, vojni k moe okrenuti
na glavu ili pasti niz ste-
nu
Vrlo teke stene sa-
se sputanjem
po uetu. za to prvo
treba urediti mesto za
spu tanje. To je jednos-
tavan, i siguran postu-
pak, koji uveban
nik moe brzo da savla-
da. Uz ue koristi se os-
240
mica, r ogatka i sigur-
nosna sputaliea.
Sl. 132. - Ukrt eno sedite"
I
I
l
I
Sl. 133. - Osmica sa pravilno
nametenim uetom
Osmica je osnovno sredstvo za sputanje
(sl. 133). Nameta se na pojas ili napravljene
od vr pce. Pri sputanju na -taj ue
ne ide preko ramena, pa se olakava rad Ue
se nameta na osmieu pr e nego to se ona za
garabin na pojasu, tako da se dupl o savijeno ue na
jednom kraju kroz otvor i zati m se ta za-
mka prebaci preko vrha osmice da spadne do vrata iz-
dva otvora, pa se tek tada kroz najmanji otvor
garabin sa maticom, koji se za pojas. Kr a-
241
243
t
\ <si
I
.
.
, ,
, ,
, ,
, '
, '
242
ostavljen kraj ueta mora biti to blie osiguravalitu
da bi izbegao slobodan pad kada se optereti ue pri-
likom sputanja. Poloaj tela je isti kao i kod Dilfero-
vog sedita. Razlika Dilferovog sedita i spu-
tanja osmice jeste u tome to se prilikom za-
ustavljanja ruka ne ka sebi nego suprotno, da
bi se trenje i smanjila brzina do potpunog za-
ustavljanja. Osmicom se vojnik moe sam sputati,
moe sputati drugog, i razne terete, ali tako da se os-
mica u sidrite.
Rogatka se koristi za sputanje vojnika i teih te-
reta. Izrada rogatke je izradi osmice. Rogatka
ima tri radna poloaja (sl. 134).
Kod prvog duplo savijeno ue se
kroz donji otvor sa zadnje strane, zatim se ta pre-
bacuje preko vrha nazad, da bi ue dolo ro-
gova i donjeg otvora. Posle toga zamka se ukrsti i vra-
preko vrha na prednju stranu i stavlja na rogove, pa
kroz mali otvor garabin sa maticom i rogatka
se na pojas. Pri tome nastaje veoma ve-
liko trenje, pa se bez neki h mogu sputati i
tereti. Ovaj pogodan je za u spu-
tanju, jer ih za naredna sputanja. Na ovaj na-
postavljeno ue pri manjem teretu treba da bi
klizilo kroz rogatku.
Drugi upotrebljava se za malo bre sputanje
po uetu, kada su se vojnici oslobodili i kada je te-
ret laki. Ue se u rogatku postavlja tako to se duplo
ue kroz donji otvor i jedan njegov kraj pro-
donjeg otvora i roga, a zamka se prebaci
sa zadnje strane preko suprotnog roga, tako da drugi
kraj ueta slobodno pada sa dna roga u donji otvor ro-
gatke. Tek posle tih ra dnji garabin sa maticom
se kroz mali otvor i se za pojas.
koristi i II sebe sigurno ljud-
stvo ili kada je teret lagan. Ue se nameta u rogatku
tako to se sa zadnje strane duplo ue i preko
vrha rogatke prebaci tako da se sa zadnje
strane na rogove. a da krajevi ueta slobodno padaju
sa dna rogova u donji otvor rogatke. Zatim se garabin
sa maticom kroz mali otvor i za
pojas.
Pri svakom od ovih mora se proveriti isp-
ravnost nametanja - uplitanja ueta u rogatku, i to
tako to se krajevi ueta skidaju sa rogova, pa ako ue
ostane i dalje na rogatki, uplitanje je ispravno. Ako se
ue iz rogatke, uplitanje se mora ponoviti.
Kada se namesti ue u rogatku, se garabin sa
maticom u gornji otvor, a zatim za pojas ili za duplu
osmicu Prili kom sputanja telo stoji kao i kod
dilferovog sedita, s tom razlikom to prilikom zaustav-
ljanja ruku treba od tela unazad dok se ne dobije
eljena brzina ili se ne zaustavi.
Sva tri postavljanja ueta najbolje je raditi
ueta - uplitanjem, to jest kada je rogat-
ka u pojas ili sidrite. Uplitanje
se vri krajem ueta, koje se kasnije u
sidrite ili za (teret). .
Pored ova tri postoji jo nekoliko varijanata
nametanja ueta, koje su pa se zato ne
Sigurnosna spu talica (sl. 135) prvenstveno se ko-
ri sti za spu tanje. Njezina bitna karakteri st ika i pred-
nost jesu u tome to ima montirano no-
vreteno, koje mekan prijem i mini-
malno hvat anje ' ueta 9-12 mm).
244
I
I
,
l
I
i
Sl. 135. - Sigurnosna sputalica
u pojasu
Sigurnosna sputalica se na po-
jas. pri nametanju ueta uhvati se sputalica levom ru-
kom (paziti da se ne odvoji od garabina), tako da se
pritisne uz telo sputalice i prstom pritisne osi-
koji pokretni deo spu talice, koji treba
okrenuti za 90, Ue se uhvati desnom rukom i name-
ta sa strane oko vretena, a zatim nastav-
lja pokretnog i fiksiranog vretena. Pokretna
stranica vrati se u prvobitni poloaj, tako da
pr eko garabina. Posle toga slobodni deo ueta
245
;--- - -
se toliko da se optereti njegov osta li deo. Kre-
tanje vreteno kojim se pritis-
ka ue uz fiks no vreteno. Brzina spu tanja regulie se
pritiskom na ali je bolje da se desnom rukom
uhvati slobodni deo ueta, a do tela
sputalice, Brzina spu tanja regulie se poput anj em
ueta. Na donjem delu moe se garabin, kada se
funkcija ekscentra, a time i sigurnosno delo-
vanje sputalice (to se upotreblj ava samo kada smo
dovoljno II radu sa sputalicom, a uz to od
brzine naeg sputanja zavisi ivot). Spaava-
nje - sputanje odozdo rupa za garabin na
10) Samospaavanje
Ako se prilikom pada ne zadobiju povrede ili su
one lake, te kada ostane da visi na uet u, on na-
sam sebi pomae. Ako nema drugih
za penjanje, do ugroene osobe penje se po uetu, jer
pritisak oko grudnog koa i pasa ugroena osoba ne
moe dugo izdrati. Penjanje po tankom uetu, slobo d-
nim rukama i bez oslonaca za mnoge je jer
se ue ljulja i rastee, pa se za samospaavanje koristi
vrpca.
Prvo to se mora napraviti posle pada jeste da se
stane u nagaznu koj a je napravljena pre
veranja i stavljena u dep. za sarnospaavanje koriste
se tri vrpce, mada se moe raditi i sa" dve. Po-
sle stajanja u nagaznu i smanjenja pritiska na
grudni ko i pas sa novom vrpcom
se Prusikov na glavno ue i grudna
Rastoj anj e od do trebal o bi da bude
246
toliko da se moe pomeriti po uetu koliko dosee
ruka. se zavee oko tela ispod pazuha. Po-
sle se na druge dve vrpce prave za
noge i na ue Prusikovog ili mo-
dificiranog Prusikovog Nakon istezanja nogu
moraju dosezati do 20 cm iznad pasa. za
noge moraju da prolaze ispod pojasa naveza-
nog oko pasa, onda preko butnog ka vani, pa
ispod kol ena unutra, zatim se napred i postavi
preko stopala Tako postavljena stabil-
nost (sl. 136). Posle toga Penja-
nje se vri tako da je na jednoj teina tela.
a druga nagazna rukom se podie navie, zatim
se podie grudna pa za noge. Tako
se podiu sve tri i penjanje je
kao po stepenicama. Takav rad je veoma zamoran i
spor, na uetu, ali je zato sigu-
ran. Prinudno spaavanje sa dve Ili sa jednom po-
vrpcom moe uspeti ako to radi odmoran i
uveban vojnik. Garabin u kojem se napravi garabinski
bolje hvatanje i lake penjanje. Ako su
uad pribline debljine, najbolje je napraviti Prusikov
modificirani
Sarnospaavanje je olakana upot rebom hvatalj ke
tipa imar ili hielber .
Dizanje po uetu koriste grupe od tri ako
treba da izveru neki pravac bre nego Prva dva
fiksiraju ue u siguran klin, zatim prvi
nastavlja veranje, se penje po uetu
kao pr i samospaavanju. Moe kori stiti hvataljke ili po-
vrpce. Takav grupi utedi vreme, jer se
popne do stajalita II vremenu II
kojem prvi napreduje.
sredstva za penjanje po uetu
vaju lako i sigurno penj anj e. Opr ema koja se za to ko-
247
248
Sl. 136. - Samospaavanje vrpcama
t -isti sastoji se od: pojasa sa velikim trouglas-
tim garabinom i prsnim pasom sa malim trouglastim
garabinom, prsne penjalice, none penjalice sa garabi-
nom i nonom i sigurnosn e spu talice sa gara-
binom.
. Raspored opreme za penjanje prikazan je na slici
137. Prvo se nameta pojas koji mora da bude
priljubljen uz telo, a to se postie regulacionom nalom
na njegovom stranjem delu. Posle zatezanj a, a radi
sigurnosti, traku koja izlazi iz nale treba vratit i
u nju. Trouglasti garabin sa donj e strane se kroz
levi deo pojasa. Posle toga stavi se metalni od
none i namesti prsna penjalica, tako da plosna-
to legne na prsa. Trouglasti garabin se jo
}
/
Sl. 137. - Raspored opreme
za penjanje na
249
Sl. 138. - Osiguravolite
kroz desnu stranu pojasa sa gornje strane i privije ma-
tica do kraja navoja. Prsna penjalica sa malim trouglas-
tim garabinom se za prsni pojas. Sigurnos-
na sputalica sa garabinom se II veliki trouglas-
ti garabin sa de sne strane prsne penj al ice, tako da po-
stranica bude okrenuta prema vanjskoj strani.
Jo jednim garabino m nona penjalica se u gor-
nji deo none
Prilikom penjanj a prsna penjalica se za
ue. Zbog njegovog elasticiteta mora se jako za
ue sa donje strane penjali ce. toliko da ue prihvati te-
inu II pojasu. Prsni pojas se prvo
rsto zategne, noge stave u namu a slobodni deo
ueta noge. Desnom rukom nona penjalica se
iznad prsne i nona penjalica potisne nagore,
do visine ispruene ruke. Tada se podi gne nogama i
pri tome prsna penjalica. Posle toga ponovo se .
sedne u pojas i rukom poti sne nona penjalica
nagore. Penjati se treba ponavljanjem opisa-
nog postupka.
Prilikom penjanja ponekad zatrebati da se pro-
meni smer od nekoliko metara do cele duine ueta ili
da se iz penjanja u sputanje. To se izvodi na-
metanjem sigurnosne sputalice u slobodni (nezateg-
nuti) deo ueta, pa se podigne na noge i time
rastereti prsna penjalica, koju tada treba sa
ueta Posle toga se za slobodni deo ueta i
tako pomakne spu talica t oliko nagore da se u njoj
moe visiti, zatim, se i nona penjalica, te
ne sputanje.
za samos paavanje se korist e jo i rolglis i vitlo za
samospaavanje.
Pali s puta se i die tako da onaj koji osi gu-
rava prilikom veranja mora imati napravljeno osigura-
valite (sl. 138). Prilikom veranja gru pi moe
250
I
,
.
,.
, -
se neto desiti, pa u da prvi padne. drugi
je duan da zaustavi njegov pad (sl. 139). Ako je osigu-
ranje kraj ueta se rukom do-
nosi ispred t ela preko stomaka, da bi se tre-
nje i zaustavilo padanje prvog (padanje se moe
zaustaviti i Kada je zaustavljeno
padanje, jednom rukom se uhvate oba kraja ueta isp-
red stomaka, pa se pomere prema klinu za os iguranje.
251
UPOTREBA IROKOG GARABINA
ZA OSIGURAVANJE
-
-
Sl. 139. - Osiguraval ite-prilikom veranja. zaustavljanje i
nje palog verala
\
. " .
Tako ne poputa napetost ueta i dobija se to manji
ugao njegovih krajeva, a drugom rukom se
uad uhvat e ispod garabina Pri osiguranju
vim kada se zaustavi pad, odmah se slobo d-
nom rukom hvataju krajevi ueta ispod garabina, Tako
ue ne dozvoljava se njegovo dalje proklizavanj e
i pravi se sa krajem ueta, a
zatim i
Posle se pravi pletenica, moe II isti garabin, a na-
jbolje je u pokret no sidrite (sl. 140). Sidrite se pravi
tako to se pobiju jo najmanje dva nova klina, a jedan
se moe koristi ti od osigurava!ita. U klinove se
garabini sa maticom i II gornji postavi za-
mka, koja se pravi od vrpce, tako to se spo-
je krajevi sa Zamka mora da
ima najmanje dva pramena (vrpca je debljine 8 mm).
Posle toga se na zamku uplete Prusikov i to na
dovoljnoj duini od njega, da se moe u gara-
bin, sa strane se pravi osmica (isti takav postupak je
i sa druge strane). Oba kraja sa osmicom koja su za-
II garabin slue da se sidrite moe pomerati i
pratiti pravac i ravnornerno svih klinova II
sidritu. Posle se na ue Prusikov
a garabin se post avi u sidrite u koje se
pletenica 'i osiguravalite. Potom se razve-
zuje a se pol ako poputa
dok se ne uvidi da je pl etenica prihvatila ue i opte-
retil a sidrite. Ako je pletenica napravljena u ist om ga-
rabinu u kojem je i (sl. 139),. tada se u
sidri tu pravi ili dupla garabins ka (sl.
141), a moe se sputat i i rogatke ili osmice.
Tek tada se osiguravalite, a sid-
ri te. Ako je sidrite preko pletenice, pored
garabina pravi se Pre rasplitanja pletenice i
treba proveriti da li je ona pravil-
252
253
..J kripca. u
11
2)
---, -
Sl. 143. - kripac za dizanje
smer
"
blOupli kripac
l- oko gorobinski dri dobro
l - oIco garobinski ne dri dobro
,
I
l
-. YPLETENI PRUSIKQY
CVOR
OVCE SE PRAVI
PROOUNI
Sl. 142. - Izrada
ski ih kojeg se krajnji pramen i na njemu
pravi osmica (sl. 143), pa se ona u Kraj
mora biti to radi manjeg mrtvog hoda pri
podizanju - palog. Posle toga jeda n gara-
bin se u donji deo sidrita i kroz njega se
slobodni kraj uet a koji ide iz garabinskog Kada
se to zavri, se pletenica i postepeno se opte-
garabinski kada se ustanovi da dobro dri,
potpuno se rasplet e pletenica, te se na vrpci, to blie
Prusikovom napravi osmica i u nju gara-
bin kroz koji se ue i ka sidritu. Takvo
pripremljen dupli kripac spreman je za po-
On je bolji od kri pca, jer se pri
podizanju sidrite ne dodatnom snagom
NORMAl.HO
NAPRAVWEN
PRUSIKOY
258
259
SI. 144. - Dizanje
podizanja, a moe se podizati upotrebom nogu,
a ne samo ruku. Pred nost mu je i to to te lo pri po-
ide ka steni, a ne od stene.
Druga vrsta kripca se uz gar-
i to tako to se u sidrite garabin, pa
u njega dva garabina i u nj ih se postavi (sl.
144). Posle toga razve e se plete nica i kod Prusikovog
ll) Postupak pri padu
napravi osmica, a u nju se garabin i kroz
njega slobodni kr aj ueta de bljine 11 mm.
Prednost tog kripca je u tome to se pri likom izvla-
sidrita i moe se celim telom,
to olakava a nema ni mrtvog hoda prili-
kom zaus tavljanja.
Pored kripca od garabina, postoje i oni koji se iz-
uz blokera i kolut a (sl. 145). Prave se
tako to se u sidrite postavi garabin, pa spoji bloker
na stra ni sa kolutom uz garabi-
na, a zatim se kroz kolut i spojen garabin sa gornje
strane za garabin iz sidrita. Na dovoljnoj uda-
ljenosti ponovo se bloker za . ue;
kroz rupe za garabin koj e prolaze kroz obe strane blo-
kera garahin. zatim njime kolut kroz
koji se kraj ueta.
Na slikama 146 i 147 vide se kombinacije za prav-
ljenje kr ipaca. Bloker se mora upotrebljavati oprezno.
jer ako se okrene naopako moe se desiti da
proklizavati ili se ne moe pa je u tom
potrebno da se okrene za 180 i ponovi radnja.
Princi p rada mora se isprobati pre nego to se opt e-
ue jz pletenice. Isprobava se tako to se
pa ako sve funkci onie tada se rasp-
pletenica i se sa Prilikom spa-
avanja palog garabini moraj u biti sa mati-
com.
za. najteih uspona je
no uzajamno poverenje u grupi. Prvi re-
ava problem u steni prilikom veranja, a ostala dvojica
panju osiguranju i rukovanju uetom i pra-
te rad prvog se ni jedan pokret ni za trenu-
c:)fbstepeno zatezanje
uetaugarabinima
el Izgled skripca
garda &Ora
blUldiYanje
kraja ueta
u garobin
aJl..Ila&anje
dl\lQ09 kraja
260
261
/
F '
'"2
F- sila koja deluje
II ubtu
262
Sl. 145. - palog ili tereta
Sl. 146. - tereta po polovici
263
12) Dizanje i sputanje opreme i naoruanja
pad ako ga on ne iznenadi. Ukoliko onoga koji osigu-
rava pad iznenadi, posle dice za sve ve II grupi
mogu da budu sudbonosne, i kada je visina pada
minimalna.
Posle zaustavljanja koji pada, koji osi-
gurava tei da se os lobodi teine palog poku-
da ga za klin, a potom,
po principu jednostrukog i duplog kripca, priprema
se za a moe se, isto tako, sputati pali ve-
Posle toga, kripca prvog na
udobnij e mesto II steni, gde mu se prua prva
U te im se sputa radi traenja
a drugi ostaje uz
U momentu iznenadnog pada, vera koji osigurava
treba da ostane priseb an i II trenutku pada ne
srne p otpuno da blokira ue ili da ga ispusti. Ue treba
postepeno zadravati, mu klizanje najvi-
e 0,5-2 m, posle se blokira (ako je pao prvi ve-
Prilikom pada drugog tr eb a teiti da se od-
mah zaustavi. Ue se pritiska i zatee preko pasa zati-
del ovima ruku, a nikako prejakim stezanjem
ueta u dlanovima, jer to zbog trenja izaziva opekotine
na dlanu, pa gubi i kontrolu prilikom
sputa nja. U trenutku potpunog blokiranja ueta, pad
zaustavlja se
Veranje i prelaenje stena i kli sura sa jedinicama
koje nose kompletnu opremu vrlo teko, a pone-
kad i U takvim prvo se
naoruanje, municija, eksplozi vna sre dstva, opre-
ma i drugi materijal.
oprema naoruanje i sl.) se
. tako to se prvi suvine opreme i sa
F
l
tak ne srne izgubiti iz vida (ako to stena dozvoljava).
Ako se rad prvog ne moe pratiti pogledom,
onda se to preko ueta koje klizi kroz ruke. Ve-
liku ul ogu ima prisebnost s vih i del ovi sekunde.
Ako oseti da pasti , treba da pokua da se
odgurne od stene ili da ispusti oslonac (hvatali te, klin,
uporite). U tom on treba da napne trbune mi-
rairi noge u raskorak i pokua da se na njih do-
koji os igurava treba brzo da ue k
sebi (ili da prebaci i time osigurava
bezbedniji pad. koji osigurava lako zaustavlja
Sl. 147. - Dizanje lakeg tereta jednostruki kripac
PRAVAC
F- sila koja deluje u ul !t u
264
265
blKo,o
SL 148. - od uadi za naoruanja i opreme
@ -vojnik
alHorizontalna
planinskim uetom i 2- 3 garabina vie nego
u normalnim uslovima penje se do stajalita na kojem
se osigurava, pravi sidri te i u njega garabine kroz
koje planinsko ue (postavljeno kao
za Dilfer). Krajeve ueta dobacuje drugom koj i
vezuje ili drugu opremu koja oteava veranje.
Vezivanje opreme na ue treba da bude sigurno. Ranac
se vezuje za transportnu alku ili municijske ku-
tije vrpcom u vidu paketa; pukomitraljez
treba da bude spakovan u platnenu navlaku, a vezuje
se tako da cev visi nadole. pri tom treba voditi
da oprema ne stvara zvuk ili da padne niz stenu.
Pravac takvog po treba da .
ide preko glatke i okomite stene. Najpodesnija je pre-
visna ste na, na kojoj oprema slobodno visi. Na taj na-
oprema se na visinu do 40 m. na
deonicama bolje je nego na duim, jer na du-
im postoji da oprema zapinje o razna
Tea oprema (nekoliko i sl.) se po-
jednostrukog kri pca i to ta ko to se na vr h ste-
ne popnu dva radi opr eme, dok se
vere neposredno iza opreme i pomae pri izvla-
Pri tome treba paziti na odronjavanje kamenja
i da oprema ne klizi po steni, jer se time moe otetiti.
Prilikom opreme .moraju biti os igura-
ni. Tehnika koja se koristi prilikom palog ve-
moe se i ovde primeniti, jer se njome olakava
celokupan rad.
Tea oprema I naoruanje se
od uadi onda kada jedinica nosi teret i
ako treba da savlada stenovito zemljite, razna udolja
i klisure. se od jednog ili dupl og
kog planinskog ueta. Ponekad se moe izraditi i za
dui peri od, radi povezivanja pojedinih otpornih
266 267
Sl. 149. - Nogari i sidrite (prirodno) za tereta
bl PRIRODNI O5lDNAC l ENGER al NOGA-Rl
Ue za noenje se tako da prolazi kr oz
krakove dvonoca i vezuje za prirodni oslonac ili klin.
Uad se prethodno prenose do prirodnog (vieg ili da-
ljeg) oslonca i lengeri u na vrhu stene, odnosno na
suprotnoj str ani r eke. Ue se vezuje za nii i blii os-
lonac, lengerie i zategne kao most.
Za improvizovane od uadi obavezno se ko-
rist e ili kudeljna uad. Tereti se prvenstvneo
prevoze a II krajnjem moe
se kori stiti i garabin.
Laka oprema i naoruanj e mogu se transpor ta-
vati sa opremom za spaavanje. To se praktikuje pri
kr etanju preko teko prelaznog zemljita (kanjoni, bu-
jice, duboki hodnici, reke, stene) i na svim mestima
gde je potr ebna duine od 100 m. Za to se moe
kori stiti planins ko nosilo tipa Mar iner ili plani nski
ranac za spaavanje sa vitlom, (drvenim) do-
boem i uetom.
, ' .
vodova, za sputanje municije pr eko planinske r.eke
(klisure) i snabdevanje pojedini h vatrenih l sl.
mogu da budu horizontalne - za savladiva-
nje klisura i reka, ili kose - za izv ter eta preko
stenovitih predela (sl. 148).
postavlja grupa vojnika
sa potrebnim materijalnim sredstvima. Za kli suru iri -
ne 35 m potrebna su dva glavna ue ta duine
40 ID i dva ueta ist e du ine, zatim oko 10
klinova, 10 specijalnih garabina (koji izdre
do 5.000 kg), 6 vr pci i 2
Za izradu prvo treba pogodno mes-
to na koje se ona moe a to su-prirodni os-
lonci (na vrhu stene ili u podnoju, na jednoj ili drugoj
strani klisure ili r eke). Radi lakeg rukovanja teretom
oslonci treba da budu na dovoljnoj visini . Ako su prenis-
ki, teret bi na vrhu stene ili klisure zapeo za njen rub.
U kada nema pr irodnih oslonaca koji bi bili do-
voljno visoki, se nogan u vidu slova A.
Nogari u vidu slova A se tako to se sa
dve spojene vrpce poveu dva
jednaka st uba (duine 2,5-3 m i 10 cm) na 75
cm od vrha. se oko stuba omota &-8 put a hon-
zontalno i 4 puta vertikalno, a zatim se krajevi
oko njega veu ambulantnim - krst astim
rom. Pri dnu nogari se poveu vr-
pcom (na rastojanju l m), da se p od
bi iri li. Dvonoac se na vr hu stene, odnos no na jednoj
i dr ugoj strani ukopa 10 cm u zemlju i za pri rodni os-
lonac ue tom. Ako se ne moe
ukopati, onda se sa prednje i zadnje strane pobije klin,
pa se nogari veu za njega uz za zateza-
nje. U blizini nogara se sidrit.e sa i
na kOJU se stavlja ue za
tereta (sl. 149).
268
269
U gornje sidrite fiksir a se ue (sl. 150).
Ono se II donjem sidritu zatee abice koja se
kri pcom (sl. 151) i fiksira plan in-
skim uetom. Radi sigurnosti ue koje ide iz a-
bice treba namestiti oko . doboa
koji je fiksiran u sidr itu.
Planinarska nosila tipa Marin er pripremaju se za
transport tako to se duplom vrpcom deb-
0 0SmiCQ
velu se
prekosve
@ tri vrpce
"
/
,
"
,
/
,
,
Sl. 150. - Donje i gornje sidrite za sajlu
SL 151. - Skripac za [abicu
270
271
-I
I-----
!---- - - - - - - ZBOom----- --- I.
ljine 8 mm veu dve vrpce, jedna sa gornje,
a druga sa donje strane, II mestima po-
pletenih osmica. Tako se dobiju dve jedna
sa gornje, a druga sa donj e strane Marinera. sa
gornje strane Marinera mora biti dua od donj e. Na
svakoj naprave se osmice koje se gara-
bina i spoje za ue. Oba garabina
se spajaju vrpcom koj a se vee
za alke obe osmice i zategne. Garabini se spajaju pri-
likom transporta opreme Mar inerom, jer manje
vibrirao U gornju osmicu se garabina
drugo ue kojim se Ako je ue za-
u gornji garabin, dolazi do izokretanja kotura-
pa je i transport otean. ue II gornjem sid-
ri tu pri sputanju ide preko doboa
nog), a pri dizanju i preko vida. Tako se moe tran-
sportovati mitraljez, bestrzajni top i svi tc-
reti masa ne prelazi 200 kg.
Ako je teret od 60 kg, umest o ueta moe
se koristiti ue za tereta. Time se
postie bre tereta, jer se ne ide preko vitla
koj i je siguran, a ne i brz, pogotovo ako net o treba
brzojrebaciti sa jedne na drugu stranu. ueta
nika se ne prebacuju lica.
Sa Gr amingerovim planinskim rancem za spaava-
nje oprema se moe transportovati preko neprelaznih
mesta u steni. U Gramingerovo sedite, pozadi,
se naoruanje i vojniku se Gramingerov ranac stavi na
se za ue i ue za osiguranje i die
vitla i doboa, odnosno sputa samo preko do-
baa U ovom potrebno je samo gornj e sidrite.
za te radnj e garabini moraju imati mati ce.
13) Izrada od planinarske uadi za
planinskih reka I klisura
Na teim i stenovitim mestima u planini podiu se
Dd planinarskih uadi (sl. 152). Podie ih
ljudst vo za veranje.
Sl. 152. - Skelet mosta
272
I
273
st 152a. - Spajanje ograde mosta sa p r k m - prikazana odozdo
Sl. 152b. - Spajanje ograde mosta - prikazano odozgo
274
Sl. 152c. - Spajanje ograde mosta sa gornje strane
Sl. 152d. - Neuuegnut most
275
Sl. 152e - most
Za podizanje formira se grupa &-8
vojnika - Izrada istovremeno
na vie mesta, a na teim i stenovitim predelima rad
se mo e odvijati po grupama (kad jedna za-
vr i druga
Grupa od 6 vojnika podie redom:
- dva vojnika na mestu prelaska pronala-
ze prirodne oslonce koji posluiti za
mosta; uetom izmere irinu reke i prora-
koliko je materijala potrebno (u adi, klinova,
garabina, drvenih motki i dr.), po potrebi, oba-
lu reke i pripremaju oslonce sa jedne i druge strane,
i posle rada pomau ostalim vojnicima;
- dva vojnika pripremaj u motke d uine 50 cm i
5 cm, a ako njih nema, mogu se kori stiti
276
I
,.
I
I
"
tr- --- --
Sl. 153. - spajanja i zatezanja motki
U:-f---- ",anja molk;
isPod
278 279
trebno da ga zatee broj vojnika, oni se mogu ras-
porediti na sva kraja ueta, s tim to moraju ma-
ti u koju stranu treba da
Prednost ovog kripca jeste u tome to njime mali
broj vojnika moe da zategne most. Zat egnut most
moe se popustiti bez razvezi vanja bil o kojeg to
most
0 devetkQ
0 0smicQ
sidrite
Sl. 154. - Skripac za zatezanje mosta
280
,
garantuje da se razvezati pogrean On se
veoma brzo razvezuje i kontroli e u toku "upotrebe.
Most se moe zatezati i u toku upotrebe, ako se prime-
ti da je neki kraj popustio, bez zaus tavljanja jedinica
(vojnici na mostu samo zastanu da bi se ue lake za-
tegnulo i odmah nast avljaju pokret).
Jedno glavno ue postavlja se u visini glave, da bi
se za njega mogli vojnici prilikom prela ska
(slui kao samoosiguranje).
Drugi izrade mosta od uadi jeste u obliku
slova . V. (sl. 155). za takav most, osim uadi , nije po-
trebna nikakva jer za to slue gornja d va ueta,
a po donjem se Ograda se pravi vr-
pcama i Prusikovog na donjem uetu i
pletenog Prusikovog na oba gornj a ueta. Na taj
spajaju se sva tri ueta i njihovo preve-
liko rastezanj e. Da bi nosivost mosta bila uad se
mogu ili umest o njih up ot rebiti
ue. Najbolje je post avljati uad. Za prelaz i-
ri ne 30 m potrebna ' su: ' tri u eta od 45 m,
l G-I S vrpci i jedno glavno ue od 45 m - po-
stavlja se u visini glave kao samoosiguranje. Visina gor-
njih uadi - ograde dosee do pazuha. Most se zatee
kripca za most. Garabini i klinovi kori ste se
po potrebi.
Druga vrsta mosta u oblika slova V se
tako to se pobiju tri u obliku slova . V, Gornji
levi se brojem jedan, donji brojem dva,
a desni gornji brojem tri. Ograda se tako to
se nekoliko metara od kraja uet a napravi
osmica i postavi u klin jedan. zatim se pravi druga os-
mica i postavi u klin dva, onda se pravi osmica i
u klin tri. radnja je obrnuta - od klina tri ide
se ka klinu dva, a od klina dva ka klin u jedan. Na taj
iskoristi se celo ue. Od osmice do osmice ue
281
-
I
f I
Sl. 156. - Most za dva ..:4 ueta r-k: . k unrs i prelaz
CD -broj k o , .
_ OClCO
1 - ever osmica
__ - prvo l
.i:_ petenje} red.osted
drugo pletenje uplit anja
mosta
Sl. 155, - M
slova "V ost u obliku.
UZ pon:;; ~ ~ ~ j
z
Z8Z
283
mora biti dobro zategnuto. Posle toga umesto u
zamke se postavljaju uad i most se rastee. za prelaz
iri ne 30 m potrebna su: tri ueta od 45 m. tri
glavna ueta od 45 m, 6 vrpci i ue za sa-
moosiguranje - pos tavlja se u visini glave. Garabini i
klinovi koriste se po potrebi. Most se zatee
kripca za most. se za 15-20 minuta.
izrade je od dva ueta - kurir-
ski pr elaz (sl. 156). je podesan za prelaz ku-
rira. patrol a i manjih grupa. se tako to se pre-
ko prepreke zategnu samo dva ueta. Po donjem se
hoda, gornje slui kao drka za ruke. a ujedno i za sa-
moosiguranje. I ovde je poeljno upotrebiti
ue. Oba ueta se zateu isto kao i most. se za
lO-I S minuta.
Kod svih prelaza treba primenjivali osiguranje
vojnika!
6. TEHNIKA VERANJA U ZIMSKIM USLOVIMA
1) Karakteristike snega i zasneene stene
Sunce, vetar, ljudi i padavine na to da se
sneg menja: topi se, stvrdnjava, prelazi u led i sl. Me-
kan sve sneg i sve mokar sneg polako se stvrd-
njavaju. prelaze u lepljiv, kaast, zatim u grudvast sneg
i u tvrdi, ravnomeran sneni
Tvrd sneg je ugodan za hodanje. Laganim udarcem
u snegu se pravi rupa, a u zrnasti sneg cipela
slabo ulazi. pa ponekad ni jak udarac nogo m nije do-
voljan. Stepenice se prave cepinom ili se za hodanje
koriste dereze. S obzirom na sneg
kao: tvrd sneg. beli led (tvrd sneg koji je ledu)
284
o,
i pravi led koji nastaje dugotrajnim sabijanj em, otapa-
njem i smrzavanjem snega. . . .
Tehnika kretanja se prema vrsti snega Ih
leda. te prema nagibu zemljita. za koji vai priblina
podela: do 35' poloeno - blago nagn uto. 35-45' sred-
nje nagnut o. 45-55' nagnuto. i iznad SS' veoma nag-
nuto.
U planinama koje su prekrivene snegom
biti snega i leda. Veoma strme .1
stene same napredovanje. Velika Je
razlika veranja u zasneenoj i steni.
Pored dana. neprijatnog spavanja
u steni, vlane opreme i tekih velike
u planini sneg i led. Snegom su
zasu ti oslonci i plitka udubljenja pogodna za veranje,
Traenje upotrebljivih pukotina oduzima vreme i sna-
gu. Odaci koji su bili mokri. zbog hrapave stene.
mogu se lako s trenjem izverati, iako su njihove stene
prekrivene tankim sloj em mokrog leda. Traenje puko-
tina i vododerina u ovom manje je uspeno.
Dereze i trenje uspon.
Pukotine i poloeni delovi su nepro-
hodni. Poli ce se promene u st rme snene i ledene
opas nosti. Smanjuje se bro1 pukotina II koje)e
zabiti kli n. U pukotinu zahvenu ledom zabijanje kima
nema efekta.
Planina prekrivena snegom zahteva mnogo vie
napora od nego stenovita. pl.anina. i led
kretanje. a na ljude neganvno l redak
vazduh u visokim planinama.
je zbog lavi-
na. slabog vremena. sporog kret!'nja i dugih Zbog
opasnosti i sneg I led zahtevaju
mnogo vie opreza nego stena I tehmka veranja
u snegu i ledu mnogo je tea.
285
2) grupe
Broj II grupi se prema usponu. Pri
veranju po ledu i snegu za uspeh grupe od
tri mnogo su od dva U
grupi od tri osiguravanje i spaavanje je uspe-
nije nego kada se penju dva Pri padu u puko-
tinu lednika dvojica lake spaavaju pri povredi
u steni dvojica lake spaavaju u
komplikovanog spu tanja trojica se lake snalaze, a
dvojic e mnogo su manje. I raspored opre-
me po kod trojice mnogo je povoljniji.
Dva su na uetu mnogo bra. Za veranje po
krt im stenama, u kojima pada led i kamenje i preti
opasnost od lavine i nevremena, bolje je odrediti dva
jer je brzina II ti m uslovima veoma vana.
U svakom treba dobro odmerili zaht eve
koje postavlja pravilo i vreme, pa se na sastav
grupe i njenu opremu. Pri navezivanju prvi ide najbolji
a mest o slabijeg (drugi ili
se za svaki posebno.
Najbolji i najslabiji pri tekom usponu u sne-
gu i ledu t eko se razl ikuju, jer se na takve ture upu-
samo najbolji i najiskusniji alpi nisti. Svi moraju da
ver uju jedan drugom. Zimski uspon daje sa grupama
koje su upoznale odredenu st enu II
okolnostima Stene se zimi promene toliko da ponekad
ne odgovaraju opisu iz letnjeg perioda, to moe pro-
uzrokovati velike
3) kretanja po snegu I ledu
Kretanje po mekom i dubokom snegu naporno
je i usporeno. Na blagim na gibima koriste se krplj e.
Kretanje sa krpljama je komplikovano i zahteva navi-
286
I
I
!
I
kavanje na njih, poto se mora kretati rairenih nogu,
da bi se izbeglo zapl itanje ili stajanje na rub druge kr-
plje i padanj e. Na strminama krplje se ne mogu
korist it i. Tada se tak o to se iskorakom u sneg
potisne i koleno, pa se dobije povrina i manje se
upada Cepin se jednom rukom dri za glavu, a dru-
gom za drku, pol oi se na povrinu snega i osloni se
na njega obema ru kama Za kr et anje po takvom snegu
mnogo su bo lji tapovi od cepina. Pri kre-
tanj u sa cepinom noge i cepin predstavljaju tri oslonca
Zbog treba pazit i na pravilan ritam pri
Ako je ce pin u desnoj ruci i se levom nogom, ce-
pin se ist ovremeno prenosi napre d.
cepina je okrenuta ust ranu u odnosu na
telo, to da se u pad a odmah kori s-
ti. Cepin se dri rukom za glavu, s palcem na strani lo-
patice, a alka prebaci preko ruke i zategne
Pri spu tanju drka cepina se okrene nadale. Pr i
tome se ce pinom oslanja na str minu iza sebe (sl. 157),
a ako su tapovi pri ruci, oslanja se na strminu ispr ed
sebe. Telo je nagn uto neto napred, ugao str-
mine i tela je pa je mala i opasnost da se
oklizne. Masu t ela tre ba prenositi na pe te, tako da je
stopalo nagnuto prema str mini. Ako se kori st e stope
koje su napravljene pri penja nju, mora se stajat i
II njih, ali je bo lje i sigurnije praviti nove tragove. Na
str minama silazi se okrenut prema bre gu, tako
da se oslanja na vodoravno poloene tapo-
ve ili cepin (kao pri usponu).
Pri kretanju po tvrdom snegu cepin se dri ob-
erna rukama za glavu i pobija u sneg to dub lje i to
vie iznad sebe i uz njegovu stepenasto se pre-
bacuju noge (sl. 158). Zati m se ce pin izvadi i ponovo
pobija iznad sebe za jedan korak; to se
287
\
SI. 158. - Kretanje s cepi nom u sn-egu
288
289
ponavlja. Svaki put napravi se stepenica tako to se vr -
horn cipele udari u sneg da noga prodre u njega.
se radi prilikom silaenja. Tr eba se okrenuti
prema bregu. pa kad su se obe noge u tvrdim stepe-
nicama pravi se korak nanie. Zatim se staje jednom
nogom blie. a druga se pol oi koso ispod prve i po-
novo se prebaci cepin. pri hodanju na st -
rmoj padini od tvrdog snega treba se okrenuti prema
bregu, pobiti cepin sa strane u pravcu kretanja, prestu-
piti jednom nogom i prene ti masu na drugu nogu. Da
bi se padovi i klizanja treba se sta lno oslanjati
najmanje na dva os lonca. Ovaj je dobar i za prav-
ljenje stepenica za noge. Zabijanje nogv u sne g jest e os-
novna kretanja po snenoj padini. Njime se razvija ose-
za ravnoteu i pravilan poloaj tela.
Po veoma tvrdom snegu i ledu, II koju se ne moe
zabiti iljak drke cepina, se tako da se u pod-
logu zabija lopatica ili kljun - pri je dr ka
stalno okre nuta u smeru strmine (sl. 159) ili se vodo-
ravno po cel oj duini sneg. Jednom rukom dri
se glava cepina, a drugom drka, a o povrin u se os-
lanj a iljkom. Pri kretanju sa derezama tr eba se okre-
nuti nadole, prema strmini. stajati na sve zube dereze,
odnosno don mora biti paralelan sa povrinom.
U veoma tvrdom snegu i ledu noga ne moe na-
praviti pravilan oslonac pa se lopaticom cepina kopaju
stepenice. Na strmim povrinama okrene se malo ust-
ranu i spoljanja ruka se upotrebljava za kopanje ste-
penica Ako je povrina veoma strma, najpre s e iskopa
oslonac za unutranju ruku i za nju se stvori stabilnost.
Radi racionalnog snage ne treba kopati pre-
velike stepenice i tamo gde one nisu potrebne. Pokreti
ruku treba da budu snani i celom rukom, pri
se telo ne srne savijati u pasu, a mora se paziti
i na ravnoteu.
290
291
. d k aju se oblici os-
U tvrdom snegu l le u a jednim udarcem 10-
lonaca (stepenice). se 10-12 cm, to
patice, pri
stepenice treba da
je dovoljno za vr cI!'.e e. e stat i sa oba stopala Pr-
budu toli ke da se njih samo malo otkin uli sneg
vim lo
p
atI
r
om tJ: rcima napraviti stepenice.
sa povrme, a osta lm II sabijenom snegu ili ledu.
..V stepenice prave se II d uspravno zatim vo-
. kli aJ' pre u are ,
pn se Junom n k bliku slova , V. posle
d
d astane use u o
OI-avno - a II dinu napravljenog troug-
toga lopaticom se. udara u dnom. Duboki oslonci
la i pravi stepenica s ravn o strmom snegu.
upot rebljavaju se za uspon P .
se sa nekoli ko zamaha lopallcom. I tvrdom
kretanju po strmom
Pri b ruke. Pri kr etanj u u desnu
snegu cepm se dri .sa Od e . ruci za glavu a levom
. dr II esnoJ ' ,
stranu, cepm se . 1. oslanja na povrinu (sl. 159).
za drku i tako poloaj gornjeg dela tela
s7 p Levoruki postupaju suprotno.
l povecava stabilnost. "t' brzo reagovanje II slu-
Dranje cepina mora l
pada. . b ' r di treba da se okrenu li-
NedovolJno. uve ani cepina u desnoj ruci. a
cem k a povr ini, da t re da pobijaju kljun u po-
levom da uhvat e dr u I. bmuto Taj poloaj ome-
vrinu, za sve to ovan"e pada
stabilnost I brzo,;:, Ire se Jsputa klizanjem na
tvrdom klie se pravo, a po ve-
Po blaim padi bl gim krivinama. Zbog
strminama sputa se 1;1 na 3
red
a masa tela mora
r avnotee jedna noga dri .t ama' dobro se plu-
biti na petarnk
koristi se cepin.
enjem. za o enje. a I vu drugom za drku i ilj-
Jedn om ,:"kom se dKl ri za biti okrenut ust ranu u
kom pritiska sneg. Jun
292
odnosu na telo. Taj sputanja dozvoljava se samo
onima koji su savladali obuku u
Prilikom pada zaustaviti se cepino m,
kljun mora biti bruen tako da ima poziti van ugao
u odnosu na drku. On se jedino tako st alno i sve dub-
lje zabija u sneg. Na opas nom zemljitu cepin mora biti
u pripravnosti. On se jednom rukom dri za glavu,
tako da je pal ac pod lopati com, a prsti oko glave, dru-
gom rukom dri se za drku u blizini iljka, sa
preko ake i zategnutom Ce-
pin se ne srne ispustiti, a pri zaustavljanju ruka koja
dri glavu cepina treba da bude savijena, tako da
u visinu ramena, se ne bi moglo celom teinom
tela pritiskati na kljun.
Prilikom treba se odmah okrenuti ustranu
na kojoj se nalazi glava cepi na i kljunom
tako to se postupno pritiska (sl. 160). Ramenom i pr-
sima pritiska se na gornji deo drke, se i cipela-
ma Noge moraju biti rairene. Posle zaustavljanja po-
stepeno se pritiskaju ci pel e u sneg. Pritisak na podlogu
je ako su malo iskrivljena.
Ako su dereze na cipelama, deo mase treba prene-
ti na butine, a noge od kol ena moraju biti podignute
u vazduh, jer bi se u protivnom dereze zarile u sneg
i vojni ka okrenule na glavu, po sle bi nasta lo ok-
retanje u sve lukovima. U pada na
iljak se mora to pre zabiti u sneg, okrenuti se na onu
stranu gde se dri glava cepina i iljkom.
Radi toga telo se okrene tako da noge budu nanie. Pri
takvom padu posebno je vano da se cepin dri
i da se brzo reaguje, jer je put mnogo dui.
Ovo vai i za zaus tavljanje pri klizanju na
s glavom napred ili na trbuhu s glavnom napred (sl.
161).
293
o}Klizanje I'IlIIecfIl'llll so glavom
,.""d
Sl. 161. - ZAustavljanje pada
Ne srne se os lanjati na prirodno re agovanje, jer ce-
pin pri tome lako odbacimo od sebe i pokuavamo se
zaustavljati rukama. Zaustavljanje ce pinom mora se do-
bro uvebati. To se radi na zasneenoj padini, bez pre-
preka i sa ravnim zavre tkom. Veba se ta ko to se
;
"
I
b 1 P o s ~ pritiskonje kljuna
~
f}Pravilno no.me!;teno teto
S\. 160. - za ustavljanje pada u mekom snegu
295
o
PO)q$
SL 163. - Izgled pojasa pri k renniu po snegu
!dell1 o prsno od
pomoxrog uzetl1
r-'-'l.....,.....
$rednjl1
Iret il'lCl
poznatom putu treba dobro gledati i sva sumnjiva mes-
ta sondirati da bi se blagovremeno otkrile i izbegle sve
opasnosti. Na takvom terenu post avlja se celoku pan
pojas (sl. 163). Uz sam pas na udaljenosti 2(}-30
cm, na glanvom uetu i sa vrpcom, napravi
se nagazna i stavi u dep da ne smeta prilikom
kretanja To pravi svak i vojnik u navezi, kako bi u slu-
pada u neku pukotinu mogao masu tela preneti
na a preko nje na ue i sidrite. Sidrite se pravi
od cepina i na njega se privee vrpca koja
prihvata palog vojnika. U tom slobo dne su ob e
ruke, pa se lake i bre spaava.
,
Sl. 162. - Sondi ranje snega cepinom
sputa niz padinu, a zatim legne i
Kljun se u sneg pobija poste peno, da bi se izbegli nagli
trzaji, a onda se malo izvadi da se dobije za br-
zinu i zaustavljanje. Posle toga probaju se pravi padovi.
4) Tehnika veranja uz strme, snene i iedene
padine
Uz snene i ledene stene penje se rano ujutro, jer
su u to doba opasnosti od lavi ne i kamenja manje. Pu-
kotine stena u podnoju i snega mogu biti veo-
ma duboke i iroke. One se prelaze na najuem delu
ili se sputaju u njih, pa se po steni izvere nagore. Pu-
kotine se prelaze sondiranjem cepinom (sl. 162). Na ne-
296
297
Sl. 164. - Podela ueta od 45 m j 40 m u grupi
Pri likom prel aska zasneenih povrsma sa
grupom manja je opasnost da se neki koji padne
u procep povredi, a bre se iz procepa. U grupi
dva ili tri vojnika spaavanje je oteano.
Pali mora odmah da sta ne II nagamu
koju dri u depu i Prusikov pot isne nagore. Na
glatkom i strmom ledu bez dereza se ne moe poma-
gati, a II previsnim del ovima pali se levo
ili desno. U pukotini se nikad ne srne razvezati. Sa so-
bom mora imati najmanj e dve vrpce, da bi
moglo samospaavanje.
Pali II pukotinu mora da zna da je onaj vani. II
veoma tekom pol oaju i ako ne brzo sarnospa-
avanje, to moe da bude kobno za grupu.
to radi samo ako moe. Na pogodnim strminama pali
moe da kor isti os novnu tehniku, pone-
kad moe da se vere kao u odaku, pri se poma-
e ce pinom ili zimskim
Kada je drugi napravio sidrite i pri veza o za
njega palog ue iz pojasa i uzima rezerv-
nu svog ueta iz ranca i u e baca u pukotinu.
Na ivici provalije ispod ueta podl ae se ranac,
ili ce pin, da se ue ne bi otetilo ili urezalo u led, pa
se ne bi moglo pomerati. Drugo ue se Pm-
sikovim za cepin ili ledni klin, (najbolje je da
je svako ue na drugi klin ili cepin). Pali
drugo ue kroz pojas, ga
preko butine ka unutranjoj strani nogu i postavlja na
stopala. Podie se
stopalima i pomeranjem Prusikovih u sidritu
(sl. 165). Takav spaavanja pri menjuje se u
ju kada je pali
Svi koji pomau pri spaavanju ne smeju se kretati
slobodno, nego moraju biti osigurani vr-
pcom i Prusikovim za glavno ue ili posebno.
-_!!"_--- -
I"6m'
(16", 1 li m
eJIzgl.., od pet VQjnikg
vergfg lili ue, ako je grupo. Cetrl vojni kg
' 5m ' (lm
dj 1ll)l ed grupe od JUI wjnikg
Prilikom pravljenja pokreta p o zasneenom de lu
grupe deli ue na Na slici 164 pri-
kazana je podela ueta od 40 i 45 m u gr upi
tiri i u grupi 5-{j vojnika.
298 299
Lake pomae se tako to se preostali
deo ueta podeli na pola i baci u pukotinu (sl. 166). On
se garabinom u svoj pojas i tako napravljen kri-
pac olakava dizanje. Pali pomae se parnera-
njem kraja ueta koje ide ka njemu. pa kroz garabin.
Sl. 165. - Penjanje uz uadi
300
.
J
\
Sl. 166. - Spaavanje lake povredenog kr ipcom
301
Do teko ili treba se
prvo spustiti i ukazati mu prvu Posle toga pre-
lazi se na Spaavanje II takvim
je u glavi IV.
Komandiri grupa moraju voditi da grupe
imaju opremu za spaavanje i da znaju
tehniku spaavanja iz pukotina. za to je odgovoran sta-
reina jedinice.
za veranje u snegu i ledu vee ista pravila kao za
veranje II steni. Kao 'oslonci upotrebljavaju se dereze,
cepin i zimski (sl. 167). Derezama treba potpuno
ovladati, a to se kretanjem po strmim padinama.
Pri kretanju na blaim padinama dereze treba da budu
paralelne sa padinom. Ako se vere pravo nagore kao
oslonac koriste se samo prva zuba dereza. Takav
kretanja je najbri. Kljun cepina pobija se u sneg
u visini ta ko da se on jednom rukom dri za gla-
vu, a drugom za drku. Cepin se pomera uz svaki drugi
korak. .
pri prelaenju manjih padina na sneg
se naslanja ilj kom cepina, i t o tako to se drka dri
u unutranjoj ruci, a glava cepina u vanj skoj. Kljun je
okrenut od tela. Cepin se upotrebljava za ravnoteu.
Bitan je pravilan nagib tela II odnosu na zasneenu ste-
nu. Ono je izravnato, stopala su jedna ispred drugog.
Uspon se cik-cak ili pravo nagore. pri usponu
pravo nagore je pod pravim uglom u odnosu na
padinu koja je prekri vena snegom ili ledom. Napreduje
se tako to se cepin, ili bajla dre za glavu, a i-
ljak slui kao sidro (sl. 168).
Kljun je zab ijen pod telo, pa ga masa tela potiskuje
II podlogu. a time se noge potpuno rasterete. Na veo-
ma strmom takav poloaj cepina gornji
deo tela unazad. U vertikalnom snegu i ledu napreduje
se sidrenjem kljuna i potezanjern za cepina ili
302
SI. 167. - Upotrebe dereza i cepina u sn-egu - ledu.
303
Sl. 168. - Napredovanje u strmom snegu ili ledu
i cepin dre se za i pobijaju to
vie. Posle t oga podie se noga, a ramenima se dosee
visina donj eg dela drke (sl. 169). . .
U strmom snegu i ledu najbolje je upotrebljavati
opre mu s kri vim kljunom,. jer je ona .najsigurnija. U
snegu i ledu moe se verat i na dva dijagonal.
nim pomeranjem koje desnom rukom - le-
vom nogom i levom r ukom - desnom nogom, te na-
pomeranjem ruku i nogu u taktu ruka -
ruka i noga - noga.
U nedostatku opreme na st r mom snegu - ledu
mogu se kopati stepenice. Taj primenjuju,
304
Sl. 169. - Napredovanje u veoma strmom snegu - ledu
osim slabije opremljenih, i manje iskusni u kr aj-
njem Stepenice za uspon u cik-cak smeru mo-
raju biti nagnute ka strmini i dovoljno velike da stane
celo stopalo s derezorn. Razmak stepenica tre-
ba da bude takav da se u njih slobodno staje i da se
ne gubi ravnotea. se u visini prsa, za kor ak
ili dva unapred (sl. 170).
Uzduna osa stepenice treba da bude vodoravna.
Vertikalna strana stepenic e zaree se s nekoliko udara-
ca kljunom, a zatim se ree pod pravim uglom u o d-
nosu na strminu, pa se posle lopat icom (sl. 171).
Za penjanje nagore zadovoljavaju stepenice u koje
staje prva polovina Oblikuju se udarcem kljuna
nadole u obliku slova II V, a zatim od snega 10-
305
.. -
sejenje
kljunom
. .
paticom. Cipela se malo zaglavljuje II spoljne ivice ste-
penica.
Veranje II veoma strmom i tvrdom snegu ne raz-
likuje se od veranja II steni. Ako stepenice ne za-
dovoljavaju, ispred njih se prave oslonci za ruke. Oslo-
nac se najpre lopaticom pod uglom od 60' od
311
(evasti svrdlasti kli n
fll Oe' i nepravilno
penice, tako da uho klina nalegne na led. U zdravom
strmom ledu napravi se stepe nica s ravnim dnom, u
joj sredini se. pod uglom od 60' , do uiju uvija svrdlasti
uplji klin - ui se naslanjaju na podlogu (sl. 174).
U previsima ili normalnim povrinama kljunom se
napravi rupa za svrdlasti klin i rukama se zavija neko-
liko navoja, a potom se na zavrtanje
ili ce pina posta vljanja klinova na slici 174
e, f, g, h loi su i opasni. Klinovi se lake zavijaju u led
ako se pre toga nekoliko puta udare lagano i
zavijati rukom. a zatim palj ivo dokraja zavrnu
cepinom ili Prebrzo zavijanje prouzrokuje pu-
canje leda. se zavije u led, kli.n se smrzne. Slabije
dri kl in koji obasja sunce i koji j e stalno
Ledni - sneni klinovi izbijaju' se tako t o se kljunom
cepina razbije led (sneg) oko njega, dok se svrdlasti od-
v ijaj u ,
ence i nepravilno
'Cevasti svrdlasti klin
bl Dobro i pravilno
alOobro i pravi lno
Sl. 174. - Postavljanje Jednih klinova
hll oe i nepravilno
6) Osigur anj e u ledu I snegu
Pri veranju u snegu i ledu veliku panju treba po-
svetiti os iguranju.
Za osiguranj e u snegu treba upotrebljavati dina-
os iguranje. a os iguravalite iskopati levo ili des-
no od linije uspona, ta ko da u pada prvi
ne padne na' onoga koji ga osigurava. ueta treba
da bude skupljena i to blie osiguravalitu, a cepin po-
bijen na dohvat ruke, u visi.ni glave. Kljun i lopatica
treba da mu budu u dodi ru sa snegom, kako bi pre-
uzeli deo U tvrdom snegu kljun je okr enut
u pravcu pada (sl. 175). U t om poloaju dr ka
je, zbog ovalnog oblika, najotpornija. Umekem snegu
cepin je okrenut popreko, da prilikom ui
deo drke ne bi delovao kao no.
, .
glloe i
nepravi lno
l edni svrdlasti klin
(evasti svrdlasti klin
312 313
Sl. 175. - Osiguranje u snegu
314
,
' i
. .
Na osiguravalitu se, uz cepin, moe upotrebiti i
snena lopatica (sl. 176). Snena lopatica i sred-
stva zabijaju se u sneg pod uglom od 45". Da bi se lo-
patica mogla pobiti to dublje u sne g, za povezivanje
sa njom koristi se vrpca duine 2 m.
Tako postavljena lopatica ili cepin u pada ve-
i osiguravalita dublje se zabijaj u u
podlogu. Cepin se upotrebljava za samoosiguranje na
osiguravalit u, tako to se oko drke postavi
a ako ima rupu na glavi kroz nju se stavi garabin,
a u njega se (to se radi samo ako je
cepin pobijen do glave u sneg).
Osiguranje sa nepravilno namotanim uetom oko
cepina vrlo je opasno, jer u pada prvo
cepin, pa posle toga na osiguravali-
tu. Cepin ne moe da izdri takvo trzanje, pa se
za osiguranje u mekom sne gu iskopaju dva leba u
vidu slova T (sl. 177). U leb zakopa se ce-
pin najmanje pola metra duboko. Oko sredine njegove
drke namesti se dupla vrpca, a u 'vertikal-
nom lebu na nju se samoosiguranje. Mogu se
upotr ebiti i dva tapa, a se iz-
rada sidrita. Pravi se kao leti , s tim to se,
umesto klinova, upotrebljavaju cepini ili Po-
stavljaju se u obliku slova V i poveu vr-
pcom. Sidrite se korist i u vrlo dubokom i mekom
snegu.
Osiguranje u ledu veoma je vano, jer su i opas-
nost i nego u snegu. Zato je neophodno da se pri
veranju najpre zavrte uplji ledeni klinovi, sa-
moosiguranje s i tek tada
stajalite. Ue i kli na mora biti zategnu-
to, a sidreni klin u visini ili iznad glave, ali na dohvat
ruke.
315
Sl. 176. - Osiguranje cepinom i snenom lopaticom u mekom megu
316
i
I
I
I
Sl. 177. - Osiguranje u mekom snegu sa zakopanim
cepinom i ilebom u obliku slova Tfl
Ledni svrdlasti i kratki uplji svrdlasti klinovi slue
za napred ovanje. Na osigurava1it u su najbolji uplji
ledni svrdlasti klinovi duine 20-35 cm. U sidr eni klin
nameta se samoosiguranje i osigurava polubite vim
a jo bolje je da se upotr ebe najmanje dva kli-
na, II njih narne sti zamka, a u nju garabin sa
vim (sl. 178).
Stajalite mora biti van pravca veranja, a onaj koji
napreduje treba da se verati metar ili dva u stra-
nu od stajalita , zbog toga to onog koji osigurava
317
mogu povrediti leda od stepenica ili na njega
moe pasti Stoga onaj koji se vere na nekoliko
metara iznad stajalita pobija ledni klin za
ranje, a nakon 15 m, ako je led dobar. U sla-
bom ledu upotrebljava se vie klinova.
319
7) Tehnika veranja i sputanja u steni pokrivenoj
snegom
Veranje II steni pokrivenoj snegom daleko je tee
nego veranje II suvoj steni, jer treba vie vremena da
se dobra pukotina za pobijanje klina. Stene od-
aka prekrivene su tankim slojem leda, jaruge postaju
neprohodne, a i celi izgled stena bitno se menja. Zbog
toga se grupa sastoji od 3 do 4 Tako
je masa opreme ravnomerno Po-
vratak sa stene.je laki, ali je zato -napredovanje spo-
rije.
Uspon II zimskim uslovima preduzimaju samo is-
kusne grupe koje dobro poznaju pravac.
Po padinama silaziti pravo, okrenuti od
strmine u blagom poloaju. Zubi dereza nale-
u pod pravim uglom na povrinu, tako da se drka ce-
pina oslanja i pomera pri svakom drugom koraku (sl.
179).
stepenica nadole oduzima mnogo vreme-
na, a i sigurnost je naruena, pa to pri silaenju po st-
rmoj padini treba retko koristiti. Ako nema drugog iz-
bora, silazi se cik-cak pravcem, a stepenice se seku za
celog stopala. Oslonci use u led upotreb-
ljavaju se kao i za uspon. Cepin se koristi kao oslonac.
Bre i bolje sputa se uetom. Ledni klin izdri
vrlo kratko zato drugi zabija za
sebe novi klin, a prvi treba da izvadi. Drugi po-
spust tek kad je prvi spreman za spust.
,j
:1-
!
j
aIOsigu!J3oje.
cvorom
bJPostavljanje zomke
udva kline
/
,
,
,
, / J
' ,
, ,
" ,
\ .// ".,.,./
s -
,
cJPostavtj(inje gorabina za
osigurQnJe u zamku
Sl. 178. - Osiguranje u ledu sa
318
320
Sl. 179. - Silai enie po padini
U pukotinu ili pr eko nekog odlomljenog dela
moe se spustiti uz lednog stuba i na taj
ledni klin. stub treba da ima oblik stu-
ba za privezivanje a da mu debljina na mestu
se postavlja ue bude najmanje 0.5 m. Oko
stuba postavlja se vrpc a, a u nju ue za sputa-
nje (sl. 180). Ako nema vrpce, na uetu koj e
se posle sputanja napravi se a II
njega se garab ina drugi deo ueta koji
ide oko stuba. Tako se pri blie oba kraja ueta, pa se
olPostovtjonje
zamke na
stub
bJPostavljanjeueta uz
garobino
Sl. 180. - Sputanje ledenog stuba
321
lako napravi Dilferovo sedite i sputanje. Sa do-
njeg stajalita zadnji u grupi za sobom
onaj kraj ueta na kojem je Pri pravljenju
stuba treba paziti da led nije suvie krt 111 da nema
u sebi pukotina.
7. PRIVREMENA I STALNA OSIGURANJA NA
PRELAZIMA PREKO OPASNIH MESTA
Opasna mesta II planini jedinice mogu prelaziti
bez zastoj a jedino privremenih i stalnih osigu-
ranja. Takva mesta se ne
grupa, jer se one sporo a potrebno je i vie
opreme. broj grupa na opasmm
mestima prouzrokovao bi due zastoje i gomilanje voj-
nika na planinskim stazama Opasna mesta prelaze se
privremenih osiguranja zimi, su
staze i stalna osiguranja pod snegom, kad su padine za-
i kada su blae padine opas ne za kre tanje.
Zbog toga jedinice moraju biti osposobljene da na
svakom mestu pviremena osiguranja. Za spe-
cijalna veranja se samo manji del ovi jedini-
ce i odabrano ljudstvo. Privremena osiguranja ne po-
stavljaju se samo na putevima i stazama,
svuda gde je pot rebno da se pojedine
no poveu radi lakeg i bezbednijeg manevra i sadej-
stva jedinice.
Stalna osiguranja nalaze se na planin-
skim stazama, da bi se lake savladala sva opasna mes-
ta u planini, te da bi se lake i sti glo do e:
ljenog cilja. Ona se moraju svake godine .'
popravljati radi sigurn osti i bezbednosti omh kOJI
ih korist e.
322
I
l '
Opasna mesta na kojima je potrebno postaviti pri.
vremeno osiguranja mogu da budu:
- delovi puteva i staza koje vode iznad
veoma strmih istenovitih predela;
, - strmi i odseci tvrdog snega,
kada se u podnoju zavravaju kamenjem;
- otri grebeni koji strmo padaju ka podnoju;
- vertikalne ili nagnute stene (visine do 30 m), pre-
ko kojih treba prevesti broj vojnika ili se na njima
nalaze i pojedine vatrene pa se
preko njih treba vie puta penjati i spu tati;
- mesta gde se suavaju iroke police. to one mo-
bezbedno kretanje, i .
- pojedini del ovi lebova i brazda u kojima bi ve-
grupe izgubile suvi e vremena pr ilikom penjanja
ili sputanja.
Radi prohodnosti zemljita se iz-
patrole do tri vojnika. U patrolama tre-
ba da se nalazi i jedan koji na opasnom mestu
ceni visinu ili duinu, prirodne oslonce za
privremenog osiguranja i pot reb-
na sredstva (glavna i uad, klinovi, garabini,
cepini i sL) .
Kada opasna mesta ne iziskuju upotrebu vie sred-
stava, patrol a sama privremeno osi -
guranje. Izradu os iguranja organizuje patrole koji
sve vreme mora biti osiguran. Na prelaza prvo
se oslonci (prirodni ili sa klinovima) i za njih
vee glavno planinarska ue ili dvostruko
ue. a zatim patrol e prelazi preko opasnog mesta
i usput potreban broj os lonaca. patrole
sa sobom glavno planinarsko ue i ga
vezuje na II steni, odsto-
janja ne smeju biti od S m.
Kada preko opasnog mest a patrole na
drugoj strani os lonce i za njih vezuje ue koje
323
,
presavijenu vrpcu treba zavezati najlonskim
oko pojasa, a slobodne krajeve pletenom osmi-
com za imare (postavljaju se za duinu istezanja ruke).
Pri penjanju, kad se do garabina, ue se j ednom
rukom iz garabina, imar pomeri napred, pa ue
ponovo u garabin. Pril ikom takvog penjanja
uad se fiksiraju samo na i na kraju, kroz sva
ostala uad se samo kroz ga-
rabin. Ako se imar ne koristi, os iguranje se postavlja
na isti kao pri prelasku preko tekih mes ta.
treba da bude zategnuto u visini pojasa. Ue ne srne
dodirivati stenu, jer je tada oteano hvatanje. Ako je
potrebno da se na pojedini m mestima postavi broj
os iguranja, formira se grupa 4-<> ljudi, sa potreb-
nom opremom.
zavisno od visine opasnog mesta, privremena osi-
guranja mogu da budu od planinarskih planinar-
skih uadi sa jedne strane, osiguranje sa dve strane u
vidu hodnika i osiguranje planinarskih lestava,
Sva uad koja se upotr ebljavaju za osiguranje ili
samoosiguranje pri penjanju moraju biti debljine na-
jmanj e II ili 11,5 mm. Ako su razmaci klinova
l m ili se da bi u pada vojnik propao
1 m, moe se koristiti vrpca od 8 mm.
Osiguranje planinarskom postavlja se
na veoma uskim prolazima. Na takvom mestu dovoljno
je da se i zategnu 1-2 plani nars ke
za pobijen klin i garabin, za koje se vojnik hvata
priliko m pr elaza. Posta vlja ih a skida zadnji
(sl. 181).
Osiguranje od planinarske uadi sa jedne stra-
ne (sl. 181) postavlja se na duim prelazima. zatee se
od kli na do klina, tako to se na fiksira osmi-
com, pa se II svaki klin garabina postavi
i na kraju se osmica u garabin ili se pravi
pl etena osmica. Ukoliko jedno ue nije dovoljno, pro-
dunim se nastavlja drugo. Takvo osiguranje
postavlja patrol a.
Osiguranje sa dve strane u vidu hodnika (sl.
182) primenj uje se na veoma opasnim prelazima (uske
police, grebeni, i strme stene). Taj je siguran, p o-
sebno na mestima na kojima postoje dobri os lonci za
noge. Koristi se tako t o se vojni k obema rukama hva-
ta za ue sa strane. Radi lakeg i breg penjanja moe
se koristiti imar, a radi sigurnosti i lakeg ra da duplo
. I
SI. 181. - Privremena "osigurania
za prelazak broja ljudstva
324 325
. . na vertikalnoj steni od
Sl. 182. - PrivremZeno. sa obe strane
p ant nar
blNoc!!! .
ukoClVonJa
u
nasvim
ostalim
mestima
326
so gornje strane
1
I
I
,
,
I
,
Moe se primenlrl Osiguranje koje
vri prvi I to po pravilima koj a vae za veranje.
Zimi, kada se klinovi ne mogu pobijati (prirodni
oslonci su pod snegom): izradu .pnvremenog osigu-
ranja, kao konstl se (samo u tvrdom
snegu) ili usamljena stabla. Ukohko Je Sneg meki, kod
svakog se cepi na ost avlja !'O jedan vojnik koji ga pri-
drava i u sneg. Drska ce pma Se dokra ja pobij e
u sneg i na nju se vee ue osmicom ili
rom. Prelazak preko strmih padina ol akava Se iskopa-
vanjem stepenica u snegu.
Osiguranje planinarskih lestava po-
stavlja se na okomitim stenama. Pored lestava. sa jedne
ili dve strane moe se napraviti ograda od uadi za
- osmica
0)-
SI. 183. - Spajanje sidrita sa lestval1U1. odol.g
o
327
koje se hvataju vojnici. Izrada osiguranja od lestava za-
hteva vie vremena, jer ih na vrhu treba dobro
stiti. Lestve moraju biti to lake (do 30 kg), jer ih ve-
grupa nosi sobom i uz stenu. Ako duina
lestava ne preko opasnog dela stene, onda se po-
garabina nastavljaju jo jedne. sa gornje i donje
strane lestve se (lengeriu) uadi-
ma; sa gornje strane (sl. 183) se na onim
mestima na kojima ima pri rodnih oslonaca (iljci, up-
ljine u steni u obliku vratova ili mostova, jaka stabla).
Ako nema takvih oslonaca, pravi se fiksno sidr ite za-
bijanjem najmanje tri sidrena klina (sl. 184). Posle toga
se u sidrite garabin, koj i moe da izdri velika
a za njega ue koj e prolazi kroz drugi ga-
rabin, koji se na kraju lestava za alku. Ue se u
garabin u sidritu osmi ce, pa se malo is-
pod nje na slobodnom uetu napravi jo jedna osmica.
Sa ostalim delom ueta ide se ka garabinu u lestvama
kroz koje se slobodni kraj ueta, pa zatim kroz
zamku ,osmice i zatee ue.
Ue se zatee sa gornje strane samo malo. dok se
lestve ne fiksiraju sa donje strane (sl. 185). Lestve se
fiksiraju sa donje strane za sidrite. tako da se svaki
kraj lestava posebno Ako postoji samo jedan
dobar oslonac (moe biti i klin), nije potrebno praviti
sidrite. Oslonac mora biti i sa jedne i sa druge strane
lestava, tako_da se svaki kraj moe posebno zatezati
za zatezanje dva ueta (sl. 186). Kad se
zavri zatezanje sa donje strane. to se i sa gornje
st rane. Prilikom zat ezanja treba paziti da se lestve ne
za stenu i da sidrite ili ue sa kojim se zatee
ne prelazi preko otre ivice koja bi ga otetila.
Zatezanje se zavrava sa najmanje tri sigurnosna
Prvi se pravi odmah uz osmicu preko jednog
328
.
.:
@- osmica
@ - biceY
11' _ smer prestovt.jen
-;'\ - po horizontali i
vertikali
Sl. 184. - Glavno sidrite
329
330 331
@-OsmicQ
8
,
Sl. 186. - Cvor za natezanje lestava sa donje strane
I
i
l
,
-osmica
@-
ueta, a ostali i preko donjeg ueta da bi krajevi bili
spojeni. Lestve treba postaviti tako da se ne naslanjaju
na stenu Ger se lake penje uz njih), i na nekoliko mes-
ta ih sa stra ne, da ne bi nastal o
ljuljanje.
Kada preko pri vremenog osiguranja prelazi
jedinica, os lonci za noge se proiruju, a suvino kame-
nje Preko osiguranja vojnici se se
za ue jednom rukom, a na teim mestima i obema ru-
kama. Na vrlo t ekim mestima za prelaz se moe ko-
ri stiti i vie vrpci sa garabinima, koje se ve-
zuju oko sebe, a garabini se za ue. Uz osigu-
Sl. 185. - Spajanje sidrita sa lestvama sa strane (fiksiranje les-
", va)
8
II
Sl. 187. - uplitanja vrpce u pojas j ul
osiguravalite
kod klina
uPOjQS mposkNljeNm
garabInima M kroju pomo6ltvrpce
dJ
kod klina
o)NoOn uplitanja.
vrpce u verac! ki pojas
clNai!in kretanja
doklina
. binirna. Najbolji su, garabini sa dodatnim osiguranjem
ili (unutar samog luka garabina) .
Garabini se - jedan garabin
mora stalno biti za ue ili ue (sl. 188).
Pri penjanju obavezna je upotreba lema.
U pada. se zaustavlja na pr-
vom klinu. Pr i pad ovima lako dolazi do lomljenja ga-
rabina, koji nisu pravilno zatvoreni, razvezivanja slabih
ili kidanja vrpci, uadi i uadi. Pri
padu masa iznosi oko 80 kg dolazi do op-
od oko 2.000 kg. Zbog toga za privremena
osiguranja treba upotrebljavati
uad debljine 11,5 mm, koja su otporna na vie padova.
Pri samoosiguranju moe se koristiti i kletasta
za smanjenje sile koja deluje pr i padu. Ona
ranje mogu se postaviti i dobro uvebani koji
ostalima pokazuju gde treba stati nogom, kako da se
uhvati rukom, i sl. Ue ne treba od stene, jer to
smeta os loncirna. Posebnu panju posvetiti vojnicima
koji pate od vrtoglavice.
Opasna mesta preko kojih jedinica prelazi
treba obeleiti posebnim znacima. To su mesta na koja
pada kamenje ili se rui snena lavina i mesta na ko-
jima se prelazi sa i teim naoruanjem ili se
ono die ili sputa
Stalna osiguranja post avljaju se na mest a preko
kojih se svakodnevno (opasna mesta preko kojih
jedinice od laze na plani nski poli gon i sl.). Osiguranje
stalno ue i gvozdeni klinovi raznih dimen-
zija i oblika, a u steni se stepenice.
Stalna osiguranja su po izgledu privreme-
nim, s tim to se za njihovu izradu koristi stalni ma-
terijal i to se ne skidaju.
Ako jedi nicu zahvati oluja, opasno je pr idravati se
za uad stalnih os iguranja, zbog opasnosti od
udara groma. Zimi se os iguranje nalaze pod
snegom i na njih ne treba a na pojedinim
mestima iz snega vire strukovi ueta koji
mogu povrediti ruke.
Sigurno kretanj e i navezivanje na privremena i
stalna osiguranja. Osiguranje se obavezno koristi pri-
likom kretanja po privremenim i stalnim os iguranjima,
da bi se izbeglo due klizanje i padovi. Tr eba se nave-
zati tako da ostanu dva kraja vrpce sa osmi-
cama na kraju. u koja se garabini, koji se zaka-
u privremena ili stalna osiguranja. Za navezivanje se
upotrebljava pojas sa vrpcom ili
samo vrpca debljine II mm (sl. 187).
pri navezivanju na vrpcu upotrebljava se
prsni pojas i dupla osmica koj i se povezuju u
iz koj e izlaze dva kraja ueta sa gara-
332
l
333
Sl. 188. - Kretanje pri horizontalnom osiguranju
Gl a v a IV
I. SPASAVANJE POMOCU TIPIZIRANIH SREDSTAVA
II planini se deavaju
na teko i ste novitom zemljitu. zbog
svaka planinska jedinica bata ljona, za spa.
avanje mora imati
ode ljenje 9 ljudi. Ono mora da bude sastavljeno
od jakih, izdrljivih i iskusnih planinaca - verata .
koji poznaju planinu i koji savreno vladaju tehnikom
spasavanja leti i zimi. Ode1jenjem komanduje oficir il'
oficir. On mora dobro pomava ti planinu. a
sebno predeo u kome jedinica dejstvuje. Odeljenju za
spas avanje dodeljuju se razna sreds tva i sred.
stva veze.
Pre nego to se krene da se trae treba
znati : kojim su se pravcem kr etali; kada i gde se nes-
dogodila; broj ko su oni, kakve pO' Te.
Organizacija spaavanja u
planini u letnjim i zimskim
uslovima
,
/
kod klina
c)Poloaj tela pri
garabina
garabina no sajlu
da se oprema kori sti nekoliko puta. Prela-
zak broja vojnika je sigurniji. Prilikom
pada mora se pregledati da net o na pnvremenom
guranju nije
pri samoosiguranju garabin mora imati maticu. U
pada ili pri udaru garabin se moe otvorit i. Ga-
rabin sa otvorenim izdri samo
ili Pri osi-
guranju se smanjuje i. iznosi od. 60-7%
.. Za stalna osiguranja najbolje Je
ue debljine II mm.
334
335
de imaju i kakve vremenske prilike vladaju u
II kome se dogodila.
i pri slaboj vidljivos ti odeljenje se
skupno, a ako je vreme lepo, skupno ili po J?atrolama
Kad se odeljenje deli na patrole, one se krecu paral el-
no i moraju imati neprekidnu vezu.
Komandir odeljenja za spaavanje, uz ko-
mandira voda, duan je da se brine o popuni odeljenja
vojnicima - i o ispravnosti
dir voda organizuje i uz komandira odeljenj a iz-
vodi nastavu, tako da ljudstvo uvek bude sposobno za
izvrenj e zadatka. U da se dogodi ko-
mandir odmah prikuplja odeljenje, upoznaj e ga sa si-
tuacijom. uzimanje opreme i odvodi ga na
mesto
za vreme spaavanja' komand ir odeljenja preduz-
ima potrebne mere predostronosti, kako bi spaava-
nje proteklo u potpunom redu. Odeljenj.e mora c;Jetalj-
no pretraiti zemljite na kome se nesfl;,ca _T?
se radi os matranjem sa visova i
vanj em, kako bi se, eventual no, videli ili signali Ih
pozivi Na njihove znake treba odmah od-
govoriti ili signalima.
oficir i desetar duni su da pomau koman-
diru odeljenja u organizaciji spaavanja i da, pre.ma po-
trebi samostalno vode pojedine patrol e. Lekar. bolni-
treba uvek da imaju potrebne lekova. Voj-
nici brinu o svojoj opremi i prilikom spaavanja
izvravaju sva komandira odeljenja. . .
U se poziva tako to se est minuti
daj e ili svetlosni signal (glasom, pitaljkom. ba-
terijskom lampom, pucnjem). T? se radi d.ok se ne
dobije odgovor, a on se daje tn puta u minuti, Mnogo
je lake ako ima radio-vezu.
Ako na zemljitu preti opasnost od odrona, dava-
nje signala treba izbegavati .
336
l
I
Postupak grupe od dva - pri padu
je takav da ce sklanja od
daljnih opasnosti, prua mu prvu toplo ga ob-
i poziva Ako je grupa sastavljena od tri ve-
dvojica a
jedan od njih ide po t o se primenjuje samo
kada zemljite da zdrav bez opasnos-
ti moe traiti Na teem terenu obojica
ostaju kod i zovu ni-
kad ne srne ostati sam..
Odmah posle prij ema signala grupe
dvojicu koji treba to pre da do
nog i ustanove u kakvom stanju se on nalazi i kakva
oprema mu biti potrebna za spaavanje. mo-
raju paziti i na svoju bezbednost. Podaci o
saoptavaju se radio-vezom koman diru odeljenja, posle
on koja sredstva se nositi do povre-
a koja se ostaviti na stazi i uzeti pri povrat-
ku. Ako je o teem i hitnom a uslovi do-
zvoljavaju, moe se pozvati i helikopter.
U da se na putu ka na
prepreke (str me stene, lebove i sl.), ode-
ljenje se deli na dve grupe.
Prvu grupu, sastava oficir, desetar i tri voj-
nika - vodi komandir odeljenja. Ona mora za
vreme da stigne do da im prui
prvu i odmah organizuje njihovo prenoenje do
podnoja ili do mesta sa kog je dalji transp ort.
Druga grupa, sa lekarom, ostaje na mestu sa ko-
jeg se transportovati i priprema sve to je potrebno
za pruanje prve i evakuaciju Ako
oni nisu sposobni da idu sami, transportuju se sredstvi-
ma kojima odeljenje raspolae Mariner,
ili sredstvima improvi zovanim na licu
mesta. Uko liko je lekar i dobar on se sa prvom
grupom moe uputiti do mesta
337
Komandir odeljenja za spaavanje mora strogo vo-
diti da se prenose paljivo, da bi se
prilikom prenoenja izbegle N';'I0:
se panja na prenosenj e ZImi I po velikoj
da se ne bi smrzli.
Posle spaavanja, komandir ode ljenja obavezno
prekontrolie ispravnost opreme za spaavanje. nare-
potrebnu popravku ili popunu i izvetava o r ezul-
tatima spaavanja.
Raspored opreme u odeljenju kretanja
mestu za spaavanje je prvi vojnik nOSI prednji
deo, drugi zadnji de o planinarskog nosila, nosi
ram sa uet om i metalnu kutiju, pla-
ninarska ue i rezervni kolut sa sajlom i ram,
peti kutiju sa vitlom, a esti nosi i dr-
veni dobo (ako je potrebno i dva). Ostala trojica nose
za spavanje i po jedno plani narske
a jedan od njih i sanitetsku torbicu. Na svaka tn vOJ-
nika sleduju po dva (zirni cepina), Ako je teren
svi vojnici moraju da imaju dere ze I cepine,
Pre nego to spaavanje iz stene)
komandir odeljenja vojnicima
mesto gde se nalazi pravac sputanja
(dizanja) ni z stenu ili preko snega ga ima), mesto
prelaza kamene drobine, po potrebi, me sto
gde treba postaviti za prelaz preko duboke pru-
ge i planinsku stazu za kretanje do sanitetskog automo-
bila.
Da bi se obezbedio jednovremeni rad na pripremi
spaavanja, komandir odeljenja du pravca
vojnike u grupe i svakoj od njih
zadatak. Kad je oprema na mestu Jedna grupa
priprema za transport. On se u te-
ih povreda nameta u Mariner, a kada su
lake u Graminger. Druga grupa za to vreme pripre-
338
i
ma sidrite za dizanje, odnosno za sputanje povrede-
nog, i to tako to prvo zabije tri klina (ako su slabiji
i vie) u obliku slova V . Klinovi se poveu glavnim
planinarskim uetom, tako da se u krajnje
osmica, a u sve ostale (srednje) se
nameste u pravcu sputanja i sa svim zajedno napravi
se osmica. To je sidrite sa glavnim planinarskim ue-
tom, je slaba strana u tome da se prilikom spu-
tanja ne moe menjati njegov pravac. Taj nedostatak
otklanja se sa sidritern od vrpci i to tako
to se u srednjem klinu napravi na
koju se Prusikovim jo dve
vrpce. II klinove se garabini, a u nji h na pravlj e-
na osmica na vrpcama (sl. 140).
II sidrite se fiksira dobo i u njega omo-
ta ue (sl. 189). Pri dizanju se pla ninar-
sko vitlo, a ram za noenje ueta se u
jedan kli n.
U zavisnosti od povred e, se namesti u
Mariner - (sl. 190). Na svakom uglu pletenom osmi-
com fiksiraju se krajevi Mari ner a. vrpca
postavi se tako da jedan kraj ide sa desnog prednj eg
u desni zadnji deo, a drugi iz levog prednjeg u levi za-
dnji deo (sl. 191). Tako se dobijaju dve vi-
sina treba da bude oko 1,5 m iznad Svaka
se fiksira u garabin, a on
u vrtljivi garabin na sajli. polo-
aj Marinera podesi se tako da ima malo
uzdignutu glavu. Spasilac se fiksira posebnim garabi-
nom i kripcem koji se za garabin ispod vrtlji-
vog garabi na (sl. 192).
Spasi lac pravi kripac tako to na
ne vrpce napravi osmicu i je na poseban gara-
bin, a on u garabin ispod vrtljivog garabina. Zatim se
vrpca vodi do garabina u pojasu i
339
yojnika prilikom
$pustanja
B
B
B
B
kroz njega, potom kroz gornji garabin ka do-
njem. gde se pravi i u garabin, a kraj
vrpce se za pojas. uz plet ene
osmice ili II isti garabin. .Sa tim k ripcom spasilac se
moe veoma lako kretati gore ili dole i povre-
ulaskai izlaska
ueta udotx>
i izdoboo
alFiksirooje
doboo u Sl()ite
sPQsi.ac pri r$lmu
CD -sa uzetom
t:i\ _ sQQsilacpri
W uzetu
'3' _
\v dobosu I zabio
izlozi
"" "lo
<D- osmico
ue je nametana 2"5jrJto
{kod doboo zavisi od
kvaliteteplastike iteineJ
1 2-3pAonamotcti
2 3-4 puta nomotatilel.Ul!
Trako no prsima je
pamle\1\Q
Troke preko nogu
5u ukri tene
.....
SL 189. - Fiksiranje doboa i sputanje doboa i ueta
340
Sl. 190. - Postavljanj e povredenog u Mari ner
341
8
f14'I--vrpCQ (J 8 mm
II ,
3 1 2
B
Brojevi \ 2, 3 redosled uplitanja kripca
@-osmica
glavno (J 11 mm, savijeno
pod uporrucu
150cm
vrpca
IfJ 8mm
@_-UPleteno osmica
_
ue do stene
malo
dostene
dignute suzu
jeanu
Sl. 191. - Mariner postavljen za horizontalno sputanje
Sl. 192. - Navezivanje spasioca za horizontalno sputanje
342
343
Pri spaavanju Mariner mora da lei u visini
pojasa spasioca, rukama se od stene, a nogama se
naslanja na stenu ispod _Marinera. Tako se
transportuje u horizontalnom poloaju. Mari-
nera. koje su do stene moraju biti za jedan zubac pod.
ignute, a kod spasioca normalno savijene. Spasilac dri
Mariner za ram. Za dizanje 'pored ko-
mandira grupe, treba kod nosila da stoji jedan vojnik,
dva rade na vitlu, jedan na dobou, jedan na ramu sa
uetom, jedan na uetu iz rama i na
abici (kripcu) i jedan radi na zatezanj u ueta
iz vitla (po potrebi).
U da je teret i da ue klizi, od-
redi se vojnik za zatezanje ueta iz vitla.
Transport u vert ikalnom poloaju raz-
likuje se samo po privezivanju -Marinera i poloaju
spasioca ispod njega (sl. 193). Mariner se vee du p-
lom vrpcom za gornja dva ugla pletenom
os micom, a na sredini se napravi osmica, koja se fik-
sira u vrtljivi garabin. Spasilac se fiksira u koja
povezuje donja dva ugla. Gornje dve savijaju se
unazad, a donje isprave ta ko da se spasilac dri za njih
Mariner od stene).
Ujednom sidritu moe da se die ili sputa najvi-
e 2oo m. Prilikom pr od uavanja ueta spu-
tanje se zaustavlja abicom. abi ca se u sidritu fiksira
glavnim uetom, uz kripca. Skripac se fiksira
t amo gde i dobo (sl. 194).
ue spaja se spoj kom kroz koje su .
na kraju ueta. Ako je pot rebno sputati po-
preko 2oo fi, tada se posle 200 m pravi, novo
sidrite. Pri sputanj u, ako treba menjati pravac ili gde
se prelazi preko klisure, jeda n vojnik prati Mariner
uz Dilferovog sedita (radi vojniku koji
vodi Mariner) .
344
vrpca t1 8J"m
glavno uze , nmm
duf:ine 40""OVi;eno
pod ugao neka budt l'I'dO
manji - od90" o.\'tt i od 60"
G!> _osmica sa 4 vrpce
@ _uPletena osmicasa CM! vrpce
@ -osmico
@ -upletena osmico
Sl. 193. - Nav ezivanie spasioca za Mariner pri vertikal nom
sputanju
, .
Pri sputanju treba paziti na padanje kamenja, pa
svi spasioci i moraju nositi lemove. Spasio-
ci moraju stalno biti osigurani. se vezuju
ruke uz tel o. Dizanje - sputanje os igurava se i glavnim
planinarskim uetom, garabinske Ue
se fiksira ispod garabina, a napravi u
drugom sidritu. Za sp utanje treba pet, a
345
Sl. 194. - Postavljanje kripca za abicu
Pri prelaskuu dizanje
skidose1namotaj
5- 6x upleteno
- osmica
'8'
-
osmice
_
ever
a)Raspored
ljudstvo
prilikom
dizanja CD
Sl. 195. - Duanie povredenog
bHzgled
ko(io!'09
doboso l
vitla u
normalnom
poloaju
\
. veu se
preko sve
tri vrpce.
B
- osmi ca
IQ'\ _gsiguravajuci
evor
(0-- - O
. 1x
2x .... O
izrade kripca
-
-
-
b!ZClVTietak-
-fi ksiranje
kripca .
346
347
uesenostCl'llja
rama za uei
ooboa
Sl 196 _ Fiksiranje vitla, i prelazak spojke preko do-
. . OOW
349
Kornpl:o- kolespender
t-:!cin prelaska spojke
prekodoboa ili vitla
Zavreme prelosk,? sp?jke
je nazablCl
fiksiranja nogu
Spojka
oo
ivicu stene
aJlzgted postavljenog vitla u
poloojJ
PANJA ! ue moe da
vitlo ilivrpcu
clKretanje preko. v
bubnja-doboso i
348
za dizanje sedam vojnika, i komandira (ne
se vojnik kod nosila).
pri dizanju Mari nerom grupa se deli
tako da vojnici jedan i dva rade na vitlu, vojnik tri radi
na dobou, radi na ramu sa
uetom, pet na uetu iz rama i na abici, est
je komandir grupe, a vojnik sedam radi na zatezanju
ueta iz vitla (sl. 195).
Vojnik jedan i dva pripremaju vitlo za rad i postav.
ljaju na ivicu stene (sl. 196). Za
vitla potrebno je pobiti dva klina ispred, na udaljenosti
1-2 m u obliku slova . V, i noice vitla, kao
klin (sl. 195). za na rub stene
pobijaju se jo dva klina neto ispod ruba stene i ko-
riste dva klina od vitla, jer su za kornja-
potrebna dva klina napr ed i dva klina pozadi da se
ne bi pomerala. U ist o vreme vojni k tri pobija klinove
za sidrite. Kad su klinovi pobijeni i ue pripremljeno,
vojni k tri pravi sidrite, s tim to mu komandir daje
pravac za to vreme vojnik pobija po-
seban klin, za njega ram sa uetom
i priprema ga za kroz do bo i kasnije kroz
vitlo. Vojnik tri kada je napravio sidrite i u njega po-
stavio dobo (matica na garabinu okrenuta je
nagore) post avi u rupe na dnu doboa jo dva garabi-
na Tada vojnici jedan i dva duom vrpcom
spajaju vitlo za dobo (sl. 195). U postavljene garabine
na dnu doboa vrpcom se osmica, a onda se slo-
bodni kraj kroz rani vitla sa gornje strane
(kroz garabin i ram se dok se ne potroi po-
vrpca duine 20 m), a zatim se to uz ram vitla
zavri sa Dok vojnik jedan
to zavrava, vojnik dva uz pletene osmice pri-
vitlo za donju Zatim se na istoj vrpci
napravi osmica na oko 15-30 cm od vitla, a drugi kr aj
Sl. 197. - Spajanje polov ica nosila
sa spolne strarll!
nosila pre
YezM:qa b<lro
cl Vezivanje ombiJontnog tvoroi
izgled50 unutraJnjestrane
@ -l4lIeleri biCeV Mr
\kroj jenatnAfOSljDj $tn:Irl]
spajanja ",pomuo",",l lom..
"""'" ....,
Mari ner se za saj lu. On se ponekad, uz
garabinske moe spustiti uetom, pri
ga prati voj nik uz Dilferovog sedita - da
ga u da se u steni. To se radi
samo kada treba to pre iz st ene i
transport ovati. za vreme rada vojnici moraju biti os i-
gurani u sidritu, a sva oprema privezana, da neki njen
deo ne bi pao.
Komandi r koordinira i kontrolie rad grupe. Sed-
mi voj nik ili komandir rade na sidrit u sa uetom koje
predstavlja dodatno osiguranje. Komandir da
li di zati ili sputati. Ako se
spu ta na preko 200 m, da se na
razdaljini pr avi novo sidrit e.
ue nast avlja se tako to ga
vojnici tri i dre na 20 cm od
se kroz garabin II klinu za vitla,
Posle toga ide se ka osmici i se kro z zamku,
zategne i zavri se sa tri (sl. 195).
. ? ok su vojn ici jedan. dva i tri to pripremali, vojnik
posle zavretka rada sa uetom pripre-
ma novo sidri te i u njega postavlja glavno ue sa ga.
rabinskom ili sa Isto tako, od
ostatka ue ta od glavnog sidrita ili od pripremlje-
nog ueta priprema kri pac za abicu (sl. 194).
Posle zavretka radova ue se
kroz dobo; pa kroz vitlo (sl. 195). ue
se tako da pri podizanju ula zi sa donje, a izlazi
?a g?rnje strane; pri sputanju ulazi sa gornje strane, a
izlazi sa donj e s trane. Treba paziti da se ue ne
ukrsti ili ne Ako se koristi dobo,
onda se ue 2-5 puta, zavisno od
mase, a ako je dobo drveni, onda se u
urezane ' lebove, U vitlo se ue tako da
se prvi pramen od uvodi sa gornje pred nje
(des ne) strane, a izlazi ka dobou s a gornje
zadnje (leve) strane. Koliko se puta omotati oko do.
bo a, t o zavi si od materijala, od kojeg su napravljen e
povrine i od mase koja se podi e. Oko
nog doboa dovoljno je ue omotati 2- 3 puta (ponekad
je dovoljno omotati jednom), a oko metalnog 2-4 puta
Dok se sve to postavlja, vojni k pet radi na Mari-
neru, a pomae mu i komandir. On prvo spaja oba
dela Marinera- u jednu celinu, a zatim na
spoju del ova vrpcom, s tim to
i zavrava sa unutranj e strane, luka i
rama (sl. 197). Posle toga priprema se vrpca
za spu tanje Mari ner a. Ispod vrtljivog garabina, po.
kr ipca, navezuje se vojnik koji prati Mar iner.
Dok je vojnik pet pripremao Mariner, ostali voj.
nici su pripr emali ue za sputanje do povre-
350
351
Sl. 198. - Nameta nie spasioca u ranac za spaavanje
,
t
" mm
_ ""'-iMgorobin
- ;avni garebin
-------
_ telitno
.n.
ooromenico seOiSto
wroC.ki pojl1s wezcn
vtptom
Seditt l Ospasioc.a
..
blProvljenj eincrmetSlIljt
l a spasiocauveroe!! 1 POJ OS
dobo a, da ne b i prikletili prste sajlom u dobou. za
to vreme vojnici jedan i dva spajaju ue (ali ne
dok se ne postavi abica).
Vojnik pet uzima abicu koja je privezana
kripcom za sidrite, stavlja je na ure ispod vit-
la: to dalje pri podizanju ili uz samo vitlo pri spu-
tanju.
Vojnik jedan i dva iz rama uzimaju jedan klin i
spojku koj u rastave i n a opisan spoje dva
ueta. Spojka se sa svoja dva uzduna kraja
preko bubnja, a ne preko zavrtnjeva (sl. 196). To kr e-
tanje se reguli e ta ko to se abice rastereti
ue i kri pcorn pol ako poputa ili die bar za
1,5 m. ue mora st alno da se po dobou,
ne srne sc skinuti dok se ne zavri celokupna radnja.
Lake (slomljena ruka) di u se ili spu-
taju u planinarskom rancu za sputanje. Sa prednje
strane u sedite ulazi spasilac (sl. 198), a pozadi name-
ta (sl. 199). Preko ueta i garabina
spasilac je vezan za vrtljivi garab in ispod kojeg
novi garabin i II njemu pravi kripac koji vee za svoj
pojas, isto kao i kod Marinerae, On mu slui da II slu-
potrebe pomae tako da se
njega podigne gore, odvee iz Gramingera i ukazuje
zatim se nazad i polako sputa kripcorn,
se i komanduje da se krene.
Brzinu kretanja Marinera i - Gramingera reguli-
e onaj koji se nalazi uz a komandir regu-
lie rad u grupi . Bezbednost voj nika i u pr-
vom je planu pri spaavanju. Treba upotrebljavati
samo gara bine sa maticom, a umesto klinova mogu se
koristiti jaka stabla, iljci, i sl.
Kad se na dno stene ili na stazu, za Mari-
ner se (sl. 200), a ako to konfiguracija
zemljita ne dozvoljava, Mariner se nosi II rukama.
352
353
,
,
-,
,
-,
-,
355
,
,
SI. 200. - na _Mariner
ga nose vojnika. se montira
tako to se sa obe strane stave viljuke i u njih
sa Ako ima transport ispod ste.
ne preuzima odmorna grupa vojnika. treba
pitati kako se i kontrolisati njegovo stanje.
I
I
u glavni
a)Nomettanje
p..
u ranac
blIzgled spasiocaI
pow"""" '"
st rC1I"I!. privezanih
u terce
B----glovno uie
1'-1-_ - vrtljivi garab!n
trnka seditta
ITA>../ uS\IOm 9arabinu
V!I.-Jf\-- knpcc za spasioca
vie sed i!ta u
glCJYni garabin
clRedosled u glavni garobin
Redosled zakcXivonja \I!OmQ je\clan
prilikomuzimanja usteni
Sl. 199. - povredenog .i redosled
gambin
354
. 356
Spaavanje sa stene II zimskim uslovima isto je
kao i u letnjirn, s tim to se posle sputanja u podnoje
stene stavlja II AKl i tranportuje II
dolinu da bi se to pre stiglo.
za tee mesta II hitnim i tekim
jevima za spaavanje se kori sti helikopter (sl. 200a). Na
helikopter ne treba pri slabim vreme nskim
uslovima. Prilikom traenja helikopt era treba dati pod-
atke o: broju i stanju mestu sletanja (nad-
morska visina), vremenskim uslovima, pravcu i
vetra, magla. kia. led. vidljivost u horizontal-
nom i vertikalnom pravcu i o uslovima sletanja. za sle-
tanje helikoptera priprema se prost or l4xl 4 m. a u
krugu od 30 m ne srne biti Prilikom sletanja
komandir grupe pomae pil ot u tako to staje 10 ill od
mesta sputanja helikoptera, tako da mu vetar duva II
(he liko pter u pravcu vetra). Zastavicom
ili nekim delom komandir signalizira pra-
vac duvanj a vetra Rukama se signalizira pilotu da li se
moe spustiti ili ne, pri dlanovi okrenuti nagore
di zanj e. a nadale sputanje. heli -
koptera trai se dizanjem obe ruke iznad glave. Ako
nije potrebna. znak se daje di zanjem samo. des-
ne ruke.
. l ) Spaavanje ljudi zatrpanlh u snenlm lavinama
Zatrpani II snenim lavinama spaavaju se tako to
se posle odronjavanja lavine postavlja osma sa za-
datkom da prati eventualnu pojavu novih lavin a i da
o tome obavetava ljudst vo koje se nalazi na odronje-
noj lavini. Pored toga, mogu se uputiti 1-2 vojnika iz-
nad lavine. radi kvaliteta i snega.
te za ponovno odronjavanje. To se radi
kada je osmatranje oteano, kada uslovi za odronjava-
357
nje jo postoje i kada se spaavanje vri na velikoj la-
vini, pa je potrebno angaovati broj ljudi.
Svi koji se pod snegom moraju biti prisebni.
Ne smeju suvine pokrete. niti bez prestanka do-
zivati II jer je to nepotrebno zamaranje i tro-
enje dragocenog kiseonika. Glavu treba postaviti u to
prirodniji poloaj. U normalan poloaj glava se dovodi
iskopavanjem snega oko nje, i to rukama - ako je to
Treba nastojati da se glava namesti to pre II
prirodan poloaj. Ne treba se opirati spavanju jer pri-
likom spavanja organizam troi mnogo manje kiseonik,
a to moe spasavanje ivota od sigurne smrti.
Onaj koga zahvati lavina treba da nastoji da ostane to
blie vrhu, po i van lavine, da bi ga to lak-
e pronali.
Prilikom javljanja o moraju se dati podaci
o mestu vremenu i okolnostima II kojima se
ona dogodila, broju i imenima lica koja su zatrpana i
ime lica koje to javlja. Primalac poruke mora utvrditi:
kada, gde i kako se dogodila i koliko ljudi je
zatrpano.
Priprema ekipe mora biti to
Tome doprinosi i to potpunija prijava o na-
kon koje odmah izdavanje zadatka i izrada
zapisnika.
Komandira odeljenja i komandanta je-
dinice obavetavaju po dokumentima za takve situacije
koji se nalaze kod deurnog kasame. Ako se radi o ve-
akciji, treba obavestiti susedni garnizon, prvu sta-
nicu gorske slube spasavanja i, ako je vreme pogodno,
poziva se za to namenjeni helikopter.
Pored zimske opreme koju spasioci nose, tre-
ba pripremiti i lavinske sonde, lopate i svetiljke, opre-
mu za markiranje, radio-stanicu, specijalni lekarski
komplet za spaavanje, hemijske za grejanje, pri-
358
I
.1
I
bor za kuvanje sa rezervnim gorivom, lavinsku uad,
}}AK.I kanadke ili motorne sanke sa dovoljnim
brojem toplotne jastuke na istiskivanje
vazduha, dovoljan broj uadi za osiguranje,
cepine, testeru rcp, sekire, ator i megafon.
Po potrebi, grupa se moe podeliti na prethodnicu
i glavninu. U prethodnici idu sa lavinskim psom,
lekar, komandir odeljenja kao akcije i
ako su jo pri snazi. Opremljeni su sondama i sa ne-
koliko lakih lopata. Ako helikopter sudeluje u akciji,
on do mesta prebacuje sa lavinskim
psom, lekara i U glavnini se ko os-
matrati helikopter dvogledom i ko biti zadnji i pred-
zadnji u koloni.
Kada se do mesta (lavine), prvo se
na 10-20 m dalje od nje odlau oprema koju vetar za-
hvata tek poto preko lavine i odnosi miris u
stranu od lavinskih pasa. (Psi koji se nalaze na lavini
ne smeju da ni jedan drugi miris sem onoga iz
lavine). Poto se spasioci malo odmore, akcije, na
osnovu dobijenih podataka, uz iskusnih drugo-
va i na osnovu svog iskustva, skicira plan rada,
u koji unosi sve vane podatke o lavini, kao to su: staj-
na mesto nestanka zatrpanih, mesto gde se na-
deo lavine zaustavio (odlagalite) i priblinu oko-
licu na kojoj bi se mogli zatrpani.
Na mestu traenja zatrpanih postavlja se
priprema se oprema i postavlja ator. Nakon toga,
akcije spaavanja, pri od-
mesto sklanjanja u da do novih la-
vina. Tri spasioca obelee lavinu. stajnu i mesto
nestanka ljudi markiranim zastavicama ili usput ubra-
nim
Kad se to zavri, akcije povrinski
pregled lavine. Pri tome veoma su psi (kojima
359
se daje prednost u traenju). Ako se sa povrinskirn
pregledom nije uspelo, odmah grubo sondi ra-
nje. U neuspeha grubo sondiranje se ponavlja,
a svaki pregledani deo lavine se obeleava, Ako ne
uspe grubo, prelazi se na fino sondiranje. Svako mest o
na kome se neki predmet mora se
akcije s vremena na vreme smenjuje spasio-
ce. U toku sondiranja pri ruci mora stalno biti lopata
i rezervna sonda, jer u da se net o oseti pod
sandom, ona se ostavlja II snegu, a uzima se druga.
Ako se sondama ne dolazi do tla, moraju se kopat i uz-
duni kanali (nikako da bi se kliza-
nje ili nastajanje nove lavine.
Ako je pozvan helikopt er, akcije mor a u bli-
zini da odredi i naredi mesta pristajanja.
Ako se i pored svih radnji zatrpani ne
spata vanje se nastavlja sve dok se ne te lo i
poslednje rtve. Pri svim radnjama treba bespogovorno
izvravati akcij e i biti disciplinovan do
zadnjeg trenutka akcije.
Grubo sondiranje vri se tako to se vojnici po-
stroje u vrstu i pokau im se mesta sklanjanja u
da lavina Odredi se koji vojnici ostavljaju sonde
za obeleavanje (srednji i zadnji), a koji ih nose sa so-
bom. Odred i se srednji vojnik i od njega se levo i des-
no ostali vojnici, tako da rastojanje od sto-
pala jednog do stopala drugog vojnika bude 25 cm, a
vlastitih nogu 50 cm. Tada akcije dolazi
ispred srednjeg vojnika i nekoliko koraka imad, tako
da moe sve da vidi ikomanduje . PRIPREMI SON
OlJe. Na tu komandu vojnici potreban broj
naka (ako to nisu i donose sondu ispred sre-
dine tela. Na komandu U SREDINU SONDU POBO-
DI. , vojnici pobijaju sondu do d ubine i ako
osete da se neto nalazi ispod vrha sonde, izvetavaju
360
. ,
akcije. Ne Je, sonda se ostavlja na
tom mestu, uzima druga i nastavlja dalje traganje, a
druga grupa otkopava du sonde i izvetava ak-
cije o rezultatu.
Da bi se krenulo napred, akcije komanduje
SONDU VADI., KORAK NAPRED (korak je 75 cm).
Kada su vojnici jedan korak, komanduje se
. SONDU POBODI. Vojnici pobijaju smdu ponovo isp-
red sredine tela i sve dok se sondira srednji voj nik od-
rava pravac. .
Fino sondiranje razlikuje se u pobadanja,
odnosno po tome to se sonda pobada tri puta iz jed-
nog poloaja. Nakon svih pripremnih radnji koje su
iste kao i kod grubog sondir anja, akcije za
tak sondiranja komanduje PORED LEVE NOGE,
SONDU POBODI, dok u koraku ta ko-
manda glasiti LEVO POBODI. Vojnici pobadaju son-
du po red leve noge iznad prstiju stopala. Da bi se pre-
lo na pobadanje, komanduj e se . SONDU
VADI. na t o vojnici vade sondu iz snega. Kada svi iz-
vade sondu komanduje se . SREDINA., na to vojnici
moraju pobiti sondu ispred sredine tela, II visini vrha
stopala. Ponovo se komanduje . SONDU VADI., na to
vojnici ponovo vade sondu iz snega Kada to svi napra-
ve, komanduje se . DESNO. , na to vojnici pobadaju
sondu pored desne noge, iznad pr st iju stopala. I tu je
postupak ist i ako se neto kao i kod grubog
sondiranja Da bi se cela vrsta pomerila napred, ko-
manduje se . SONDU VADI ZA STOPU NAPRED. na
to vojnici za stopu napred, to jest za 25 cm.
Tada se ponavljaju komande LEVO POBODI. i sve
tako dok se sondira. I tu srednji vojnik odrava pravac,
Finim sondiranjem vojnik ' pobija sondu svakih 25
cm, t o iznosi 25 uboda na jedan kva dratni metar (dok
sam vojnik ima 15 uboda na jedan duinski metar). To
skor o 99% u traenju.
361
, Lavinski pas zbog svojih prirodnih osobina ima
prednost pri spaavanju. On je za sada najuspe niji spa-
silac. Po brzini u pretraivanju zamenjuje 20--30 vojni-
ka. Njuh mu je milion puta razvijeniji nego kod
Pod rukovodstvom dobrog pas veoma sigurno
pr etrauje, pa zat o ima prednost u traganju. Grupa od
20 vojnika za grubo sondi ranje jednog hektara lavine
utroi 4 sa ta, a pas to zavri za 20 minuta. Pri finom
sondiranju jednog hektara vojnici utroe 20 sati, a pas
samo 1-2 sata.
zatrpano lice otkopava se paljivo radi
od povreda U se to radi
a kada se u blizinu tela rukama. Prvo se utvrdi
gde mu je glava, pa se otkopava pr ema njoj . Kada se
do glave, se di sajni organi i, ako je po-
trebn o daje se d isanje, dok je vojnik jo u
snegu primenjuje se samo usta na usta ili usta na
nos.
Poto mu se oslobode glava i ramena, zatrpani se
ne srne iz snega, jer to moe imati tee posledice,
ako mu je Zato zatrpanog
treba celog os loboditi od snega i postaviti ga u nosila
ili II Dalje spaavanje i transport po
uputstvima leka ra.
U da se zatrpani ne na opisane
prokopavaju se kanali irine jedan metar. Za taj
rad vojnici se postavljaju II vrstu, na rastojanju 3 ID je-
dan od drugog. Kanal se kopa kroz sneg do dna ili do
visine koja se naredi. Pri tome treba imati II vidu da
sneg moe da bude toliko nabij en, da se, pored lo
pate, morati upotrebljavati i kramp. Treba vodit i
na da se zatrpanom ne nanesu povrede.
Pored uzdunih, mogu se, u krajnjoj nudi, kopati
i rovovi. Njihovim kopanjem stvara se
za ponovno pokretanje lavine i novo zatr-
362
pavanje ljudi. Kada se iskop a nekoliko kanala, pristupa
se grubom, a ako nema uspeha, i finom sondi-
ranju,
2. SPASAVANJE POMOCU PRIRUCNIH SREDSTAVA
za spaavanje u planini, u nedostatku formacijskih,
se i sredstva. Ona se dele na
sredstva za spaavanje i sredstva za transport.
l ) Sredstva za s paavanje
U sredstva za spaavanje spadaju sredstva koja slu-
e za iz stene. se od
glavnih i uadi i garabina. za se
koriste razne vrste kripaca, a za sputanje ili
dupla garabinska a moe se upotrebiti rogat-
ka ili osmica
Posle ukazivanja prve komandir
da li se sputati ili se
sputa i die na isti kao pali Dok deo
grupe radi sidrite, drugi deo od sputenog ueta izra-
improvizovano sedit e - to se radi samo ako se
poseduj e pojas (sl. 201).
Ako je samo jedno ue sputeno, tada se na 8 m
od njegovog kraja napravi osmica, a zatim se ostavi
oko tri metra ueta i uz i gara.
bina se za pojas spasioca. Posle toga ostavi se
oko 2,5 m ueta i napravi osmica koja se u ga.
rabin u prvoj osmici. Od 2,20 m preostalog ueta u pojas
uplete se osmica. Na taj su i povre-
i spasilac privezani za ue, to nije dovolj -
no, jer se prilikom moe desiti da se povre-
vojnik ljuljati. Zbog toga se
363
- csmicc
@-upletena osmice
2,5m 2m
mesto poj asa
IXNredjenog
mora privezati za telo spasioca (izvriti fiksiranj e po-
Privezuje se vrpcom od koje se
pravi zamka i se da se na sredini
ukrs ti. Zatim se ukrteni deo prebaci preko glave i r a-
mena . a II zamke koje idu sa leve i desne
strane ruka i spasioca, da II toku
transporta ne bi skliznule. Sa prednje strane spasioca
priveu se zamke jedna za drugu. Kada se sve to n a-
pravi, a grupa koja radi na sidritu obavesti o sprem-
nosti za ili sputanje, tada se odveu sva osi-
guranja u sidr it u kod (koje je sluilo za
samoosiguranje) i uzima oprema iz njega.
-no.JlonskJ bor
-osmlco fiksiranj e
vezanj e u pojas
1' - redosled Izrade fvorova
<!) - OSrrko
@- bIte'l Mr
l m
""jo>
spasioco
l ,
l . ,
U poj as
Sl. 201. - l mprovizovono sedite napravljeno od
pojasa
mesh> poj oSQ
spasioca
Sl. 202. - l mprovizovano sedite od dva uieta
364
365
Sl. 203. - Improvizovano sedite
A,ko se radi dva ueta, jedno od njih se pust i 2,5
fi duzme za spasioca, a drugo 2 fi za i na
tom. napravi se osmica sa oba ueta (sl. 202).
Kraj uzeta od '2,5 fi vee se II pojas spasioca pletenom
osmicom, a net o iznad nje pravi se koji se
II garabin, a on II pojas. U visini glave spasioca na
pravi se Prusikov od vrpce, se
kraj pletenom osmicom II pojas. i
Prusikov slue za regulisanje visine spasioca II od-
n?su na i on na sredinu Na kraju
uzet a od ID se osmica II pojas. I II
tom se mora privezati za spasioca.
Ako se ne raspolae pojasom (sl. 203), a
raspolae uet om i vitlom, onda se na oko 10
28
4.
2,5m
- oemcc
@ -dcctc osmica
i
fi od kraja ueta pravi osmica, zati m se na 2,5 m pravi
dupla osmica pa ponovo na 2,5 m osmica - te
dve os mice spajaju se garabinom koji se u vr tlj ivi
garabin na uetu. Posl e t oga na delu ueta
koji je os tao (duine oko 3,5 m) napravi se dupla os-
mica koja treba da bude udaljena od osmice oko 2 m.
Pot o se napravi donji deo pojasa, pravi se i gornji
deo - prsno vezivanje (sl. 204). Radi se od vr-
pce duine 5 m. Vrpca se uzima u levu ruku, a slobod-
ni kraj od oko 0,5 m ostavi slobodan, dok se dui
kraj uzima desnom rukom i obavij a dva puta oko grud-
nog koa. Zatim se na onom kraju od koga se
obavijati oko grudi pravi najlonski tako da gornja
zamka ostaj e slobodna, jer se pravi samo sa jednim
pramenom. Dui kraj vrpce pr enosi se preko desnog
ramena. Na sredini se ispod oba kraja vr-
pce i vrati napred preko levog ramena. Na se
vrpca moe zasukati i ispod oba kraja vrpce.
Kraj vrpce koj i se preko levog r amena provla-
se kroz najlonski na prsima i zavrava se sigur-
nosnim koji obuhvata oba kraja vrpce. Mogu
se napravit i jedan, dva ili tri sigurnos na to za-
visi od ost atka vrpce. Slobodan kraj duine oko 0,5 m
privee se za uz pletene osmice ili
vrpca za regulisanje visine u sedit u na-
vezuje se za glavno ue Prusikovog a II
prsno vezivanje uvezuje se pletene osmice.
Prusikov se kod postavlja toliko viso-
ko da ga on ne moe dohvatiti rukom, dok kod
spasioca mora biti na dohvat ruke - da bi se mogla re-
guli sati visina II odnosu na
Pored improvizovanog Gramingerovog sedit a,
moe se praviti improvizovani Mari ner, koj i moe za-
roeniti pr avi Marine r, samo ako se ne radi o teim
366
[
367
povredama (kada se mora
Marinerorn ili kanadkama (nosila Marineru ),
Improvizirani Ma r iner se od
nog ili glavnog ueta duine 40 m (sl. 205). Na kraju
ueta napravi se osmica, pa se zmijasto poloi na zem-
lju. Na mestu gde se nalaziti noge zamke su ue, a
sve t o se ide blie ramenima, one su ire. Uvezivanje
od stopala, poto se prethodno po-
legne na ue i t o tako t o se kraj sa osmicom stavlja
preko stopala na prednju str anu, zatim se uzima prva
zamka sa leve strane i kroz zamku osmice. Na
kraju se uzme zamka sa desne strane, kroz
levu i tako nastavi do ramena. Tu se kraj ueta provu-
kroz zadnju zamku i pletenom osmicom u njoj
vr sti oba ramena. Oko glave se st avlja trouglasta ma-
rama, od pelerine ili neki drugi deo
kojim se moe glava.
Ovako pripremljen, se navezuje na ue
ili ue tako t o mu se zajedno sa
vrpcom veu prsti noge i pojas, kolena i prsa i na kraju
glava sama za sebe. Te tri zamke
rova i sa glave osmicom mogu se spojiti u jedan gara-
bin, za ue kojim se ili za ue. Zbog pre-
velikog broja (tri od Mariner a i jednog od
ueta) oni se mogu raspo delit i u tri garabina,
ako ih imamo dovoljno. Spaj anj e u tri garabina vri se
tako to se na vrpcu od prstiju noge i pojasa
post avi jedan garabin, a na vrpcu od kolena,
prsa i glave drugi garabin. Kasnije se ta dva garabina
spoje sa u koji je vezano ue ili
ue. Posle navezivanja drugovi sa vrha stene, u z
kripca, garda ili garabinske -
sputaju
U da se i spasilac sputaju sa vi-
sine od 40 m, u ad se moraju nastaviti, a to se
I
I
zadnji deo
1.
prednji deo
/
f
dolazak vrpce
re ,,,"o \
prednji
d"
Sl. 204. - Prsno vezivanje
c) lzgled gotovog prsnog
a ujedno i improvizovanogverackog pojasa
blPoCetakizrade najlonskog evora
alPoietak prsnogvUMm;a
368
369
Oo
bl
pletenice
a) Zaustavljanje sputanja i pravljenje
i sigurnosnog
radi tako to se zaustavi sputanje i sa
krajem, ispod garabina, napravi se i sigurnos -
ni (sL 206). To se napr avi tako da je mesto budu-
spajanja udaljeno oko 5 m od garabinske
Posle toga na uetu napravi se Prusikov
od vrpce. a u garabin od
kojeg praviti pletenicu. Kada se ustanovi da ple-
tenica dri ue, spaja
se novo ue, zatim se razveu sigurnosni i
vor i postepenim proputanjem kroz Prusikov na-
stavljeni deo uet a treba da na oko 15 cm od ga-
rabinske
cl Navezivanje za
ue il i ue
al Pravljenje zamki
bl Uvezivanje '
Sl. 205. - Improvisovoni . Mariner
Sl. 206. - Produia vanie ui eta
; 370 371
d)Ranac i tapovi
bl Uvijeno i
c)Ranac i cepin
alSmatana ue
Sl. 208. - l mprovixovana nosila
nosila: smotano ue, od platna sa omotanim ta-
povima, ranac sa cepinom i ranac sa ta-
povima (sl. 208). Od motke duine 2,5--3 .m i at orskog
krila, ili mogu se napraviti nosila. Po-
stoje i nosila od vrpci i motki, te improvi-
zovana nosila - vlake.
Vojniku spasiocu nije potrebna da bi po-
postavio sebi na i preneo na
mesto (sl. 209).
Nosila od bluze ili koulje prave se tako '
to se rukavi uvuku unutra, kroz njih se mot-
ka duine 2,5 ID i na irini se
motke.
2) Sredstva za transpo rt
Posle (sputanja), treba
transportovati. To se, uz formacijska, moe obaviti uz
improvizovanih sredstava, koja se na
terenu. Radi toga unapr ed se odredi da jedna grupa
bude uz druga ga a priprema
SL 207. - Prebacivanj e nastavljenog ueta preko garabinsk.e
Posle toga pusti se da Prusikov uhvati ue a
spoj pre"baci se kroz garabine i ponovo
garabmska s tim da je to blii garabini-
ma (sl. 207). Kad se proveri da dri, ue se pro-
puta Prusikov dok se ne optereti garabin-
ska a zatim se pletenica, Prilikom
r asplitanja, vrpca polako se poputa da bi se
trzaJI.' vrpca mora bi ti dovoljno duga
da, l se garabinska opt ereti u potpunosti
u ru ci otane njen deo koji ide pr ema Nako n
toga razyee Prusikov i skida vrpca
sa noseceg uzeta.
372
373
o- osmica
-
bl IJZdunog vezivanja motke
dlzavretak u:zduinog veziYar1a
c) zatezanja uzdunog vezivanja
al Vezivanje na motku
Sl. 21Oa, b. e, d. - h it nog vezivanja za improvizovana nosila
a)Ue nametena spasiocu na postavljen u ue
Sl. 209. - nametania na savijeno ue
Nosila od vrpci i motki se tako
to se prvo motke, prema slici 210,
a zatim se plete unutranja mrea (sl. 211). Kad je isp-
letena mrea, II zavisnosti od povrede, pod glavu se
moe ranac, a isto tako pod kolena
zavisno od raspoloivog materijala mogu se praviti
i nosila. U zimskim uslovima nosila se prave
od sa mreom ili bez nje.
Da bi se napravila improvizovana nosila - vlake od
dva para bez mree, potreban je garabin,
tiri vrpce (dve od 5 m i dve ne od 3
m), dva para i tapova. Prvo se postave vanjske
i na vrhu spoje u jednu zatim srednj e,
koje se, spajaju u istoj (sl. 212).
se spajaj u garabina koji se na vrhli po-
stavlja sa maticom okrenutom nagore. Za garabin se sa
374
375
Prvi oplet nvee rodi se:
lavinskim uetom ill
porno6w:lmvrpeom
@w krini vez
@> - uPletena osmica
izrode nosio -prvog mreie
postavlja se
samo koda su UZCkJnt motke
slobe. po bi ;" ...;010--
plpa mrda
fl Zatezanje krinog veza
g) zavravanja krinog vezivanja
(V- osmi ca
-
ej vezivanja
SI. 2IOe, f g. - krinog vezivanja za improvizovana nosila Sl. 211a. - ti rada improvizovanih nosila
. 376
377
378
bll'lXelok I l Cl\ll'etok drugog oplelo ""tle
Uzd,#ni oplet
mreu l ovr,ioVQ $e
uplf.t enim
no pre&:i
@l - up\t ten biUY evor
cllh:dutni t reB oplet mrtie
SI. 211b e. - Izrada improvizovanih nosila
I
j
.0 -osmica
DijQgonale se zategnu istovremeno lkripcom I zavrll
sa dvo. l:tora.
Na nosila se postavi zamko.lcoja se stavlja prekarumena
l VfQta, Q iza vrata I p3drnetac da ne tuljci pri noJenju.
dllzgted donje strQne nosila
SL 211d. - ti rada improvizovanih nosila
379
Sl. 212. _ l mprovaovona nosila - vlake sa dva para
se i ostali vezovi. Sa svih vezova preC?stali kraj
vrpce spaja se na sred ini - da bi
iste ir ine. Na garabin se
tapovi sa krajem ueta koji je ost ao od pletene
Garabln
Swka smueka zatee se posebno
oko outomDta $ l so
dva Mfa. zavriaYCI .
bl Zatezanje vrpcl
Garabin sa ,
....... vrpee
o \l
--
el b:gled rnpn,viz:OV'CIIlih nosila od jednog paru
Sl. 211e i f. - Ierada improvizovanih nosila
desne strane pletenom osmicom druga po-
vrpca Ona se dalj e vodi ka glavi veza oko koje
se pravi krug, pa zatee uz kripca i na kraju
sigurnosnim Posle toga na isti
380
381
osmi ce, a ako je jo je bolje da se t apovi pro-
vuku kroz zamku osmice, pa
Nakon toga se krst astim (ambulantnim) zateg-
nu ta dva tapa jedan ka drugom - oni nam slue kao
ograda, a uz njih priveu druga dva tapa koji sluiti
za nosila. Na kraju tapova koji idu preko
postavi se ranac i privee za tapove vr-
pcom. Tom vrpcom napravljena je ograda i naslon za
za izradu improvizovani h nosila - vlake od jednog
para sa mreom II sredini potrebno je jedno
lavinsko ue, est i jedna dua vrpca,
par i par tapova. Mrea se isto kao i
kod nosila, s tim to se tu spajaju i tapovi. Po-
sle toga od due vrpce napravi se zamka,
koja se za tapove na repu a slui za
lake Zamka se post avlja na telo
spasioca tako to on u taj po lukrug i prebacuje
sredinu zamke pr eko glave na vrat, tako da idu
od tapa ispod pazuha, preko grudi, prema vratu i pre-
ko vrata (desni kraj sa desne, a levi sa leve st rane). U
rukama se dri slobodni deo t apa kojim se regulie vi-
sina glave na nosilima pri likom noenja -
3. KOMPLET ZA SPASAVANJE
U kompletu za spaavanje (sl. 213) postoji vitlo, ga-
rabini, ue duine 65 m, ue, bloker i kotur od .
kojih se mogu napraviti razne vrste kri paca, kao to
su: kripac za palog ili tereta; kri pac
za dizanje lakeg ter eta i kripac za tereta na
polovini ueta. '
382
-
I (] [)
Sl. 213. - Komplet za spaavanie rolg1is
Vitlo za spaavanj e (sl. 214) jeste najsigurniji spa-
Ne trai posebno odravanje, jer su
unutranji delovi zatvoreni i trajno podmazani. Delovi
su mu sigurnos nim maticama i dodatno
osigurani hemijskim Radi na principu
ueta omotanog oko bubnja. koji se II jednom
smeru. Ue prolazi kroz zatvorene vodilice koje
vaju ukrtanje ili spadanj e ueta sa bubnja. Vitlo se
moe opte retiti silom od 2.000 kg, a standardna duina
ueta razne manevre.
Spasavanje vit la (sl. 215)
izvodi se tako to se ono garabi-
383
I
7 1---1'
SL 214. - Komplet vitla za spaa-
vanje
I - ue , 2 - sidreni garabi n, 3 - f U
za dizanj e, 4 - za ue, 5 -
6 - gara-bin, 7 - poliami dna ue, 8 -
kolot ur , 9 - ovalni garabin
8 ;---- -11.
O
MESTOGOE SE
9 ;---- -1.1
384
na i ueta za i sigurno sidr ite. Osobu
koja se spaava treba za pojas uz po-
garabina. Prilikom spaavanja, spasilac dodatno
osigurava, tako to proputa ue kroz sigurnosnu spu-
talicu ili nonu penjalicu, jednom rukom, a drugom re-
gulie brzinu sputanja. Osiguranje je neophodno u slu-
da se spasiocu dogodi neto jer u
tom sputalica ili penj alica automatski zaustav-
lja spu tanje. Pri osiguranju nonom penjalicom bloki-
rana odmakne se samo toliko da do-
dirne telo penj alice. Postupak je potpuno isti kad je
vojnik-spasilac na zemlji ili na steni (spasavanje od oz-
do ili odozgo).
duplog ueta visina sputanja
je polovina duine ueta) se spaava tako
to spasilac namest i vitlo u sidri t e i ue za ve-
pojas, a na slobodnom delu ueta namesti sigur-
nosnu sputalicu ili nonu penjalicu, koja je vezana po-
vrpcom na njegov pojas (sl. 216). Jed-
nom rukom regulie brzinu sput anja na slobodnom
uetu, a drugom dri sputalice ili palcem odmi-
blokiranu na nonoj penjalici .
Spaavanje j ednim uetom korite-
nje cele duine ueta (sl. 217). Pri spaavanju na ovaj
vitlo ide sa spasiocem, zbog se mora okre-
nuti za 180' , kraj ueta velikog ga-
rabina (150 x 20 cm) za sidrite, a vitlo garabinom za
pojas. Rukom se dri slobodni deo ueta. No-
na penjalica ne koristi se kao osiguranje, jer bi se mog-
la zaplesti u vitlo, pa se ne bi mogla otpustiti. Obavez-
no je osiguranje spu talicom, koja je povezana vrpcom
za pojas, s ti m to je ue namotano na sputa-
licu na poseban samo oko vretena.
385
slobodni
deo uetc
---
Sl. 218. - Podizanje samog
sebe vitla
Sl. 217. - Spaavanje Sa
jednim uetom
-,-stobodni deo
uzeta
I
I
\
,
slobodni deo
-ueta
Sl. 215. - Spaavanje Sl. 216. - Sputanje do povrede.
sputanjem nog duplog ueta
386
387
Sl. 219. - Dizanje
vitla
Dizanje vitla (sl. 219) olakava
spaavanje. se za vitlo tako to se ok-
rene na a ona postavi na vitlo i otpusti
Pri tom dizanja za teret se kotur
koji smanjuje trenje, a ujedno i snagu koja je potrebna
da se teret. U spaavanju sudeluju dva spasioc a:
prvi za slobodni deo ueta, drugi pomae okreta-
njem koja se u oba smer a (deluje na pri.
ncipu
Osim navedenih tehnika za spaavanje i
tereta, mogu se koristiti razne kombinacije,
tamo gde se radi sa uadima, bilo da su t o ili
razni kripci. Koritenje improvi zovanih sredstava
mora se stalno uvebavati.
o
Bolje je ako se osigurava odozgo, odnosno ako ga os i-
gurava druga osoba, koja dri slobodni deo ueta i r e-
gulie brzinu sputanja.
Podizanje samog sebe
vitla najlake je uz
upotrebu (sl.
218). Za ve pojas
rsti se kotur . Na slobodni
deo ueta namesti se nona
penjalica koj a je vrpcom po-
vezana sa pojasom.
Die se na t aj t o se
jednom rukom gura nona
penj alica nagore, dok se dru-
gom rukom slobodni
deo ueta . (tu se
vlastite mase). Diza-
nje se olakava tako to se u
noDU penjalicu po-
vrpca i pusti zamka
na nogu kojom se die.
Na isti je
di zanje ili tereta.
Oni se diu do visine jedne
ueta. Spasil ac koji
st oji na tlu jednom rukom
gura penjalicu nagor e, a dru-
gom slobodni deo ue-
ta. Penjalica je vezana vr-
pcom za pojas. Isto
kao i pri di zanju samog se-
be, dizanje se moe olakati
vrpcom na nozi.
388
389
Glava V
Sanitetsko U
planini
I. POZNAVANJE NAJKARAKTERISUCNIllH
PRIRODNIH FAKTORA PLANINE
Planinsko zemljite sa svojim klimatskim karakte-
ristikama zahteva posebno znanje o higijeni i prvoj po-
II planini. Zbog nadmorskih visina, ispre; e-
canosti reljefa, mnogobrojnih prepreka, atmos-
ferskih promena i drugih prirodnih pojava, te zbog ve-
ljudstvo je izloeno mnogo ve-
i naprezanju. Zbog toga ono
mora biti dobro pripremljeno za izvravanje raznovr-
snih i sloenih zadataka u planini, a onih koji
se izvravaju pod najnepovoljnijim uslovima.
Zbog samostalnosti jedinica, oteanog kreta-
nja i oskudnih komunikacija, sanitetsko u
celini, a posebno pruanje lekarske i pri najbo-
ljoj organizaciji sanitetske slube vrlo je sloeno i ote-
ano se sprovodi. Zbog toga svaki vojnik i stareina
mora da poznaje mere za i
390
zdravlja, a posebno mere za odravanje higijene,
pruanja prve i evakuacije II planini.
Na ljudski organizam II planini uglavnom sve
geografsko-meteoroloke karakteristike i
planinskog rejona, zavisno, prvenstveno, od
nadmorske visine (temperatura, vlanost i stanje vaz-
duha, oblik i karakteristike zemljita, hidrografija, po-
umljenost, trajanje godinjih doba, atmosferske pada-
vine).
Koliko i na koji se planinski uslovi od-
raavati na zdravstveno stanje umnogome zavisi od po-
znavanja prirodnih uslova planinskog rejo-
na, preventivno-medicinskih i drugih
mera za i zdravlja higije-
na, ishrana, vodosnabdevanje, smetaj, reim rada i od-
mora), a posebno od pripremljenosti ljud-
stva za ivot i rad u planini.
Na ivot i rad aklimatizovanog i dobro
pripremljenog ljudstva II planinama, nadmorska visina,
od 1.000 do 2.000 metara, deluje pozitivno na
organizam. Pozitivno dejstvo ispoljava se u pobolja-
nom radu dinog i sistema,
stvaranju krvnih elemenata (eritrocita), poboljanoj
razmeni hranljivih materijala i boljem ras-
poloenju.
Osim pozitivnog dejstva, planinski prirodni faktori
prouzrokuju kod nedovoljno aklimatizovanog (prilago-
i ljudstva za planinu
oboljenja, kao to su: prehlade, planinska bolest
(1.000-2.000 m), visinska bolest (preko 3.000 m), sneno
slepilo, smrzotine, opekotine, top-
lotne oboljenja koja prenose glodari, ivotinje,
insekti, krpelji, trovanja biljem, gljivama i upotrebom
mesa zaraenih ivotinja, te druga oboljenja koja nasta-
ju upotrebom neispravne hrane i vode (zarazna obolje-
391
(
I
I
nja, guavos t), Pored pojave
nih oboljenja, II planini su rizici od raznovr-
snih povreda i ujeda zmija.
Radi preuzimanja preventivnomedicinskih i drugih
mera za zdravlja treba poznavati
prirodne eleme nte pl anine i osposobljenosti ljuds tva,
koji neposredno na zdravstveno stanje organiz-
ma, a to su: nadmorska visina, vazduh, svet-
lost, oblik zemljita, temperatura, at mosferske pojave i
priprema.
Sa nadmorskom visinom vazduh postaje
sve a sadraj kiseoni ka se sve vie smanju-
je. Istovremeno se barometarski pritisak vazduha i ga-
sova II njemu. a time i kiseonika, smanjuje, to na
fizioloke funkcije organizma
Svaki ljudski organizam reaguje na tak-
va stanja vazduha i, zavisno od nadmorske
visine, uglavnom na visinama od 1.000 do 2.000 metara,
kod neaklimatizovanog ljudstva javljaju se ma-
nifestacije, kao znak odbrane organizma na novonasta-
le uslove II vezi sa smanjenjem kiseonika i ba-
rametarskog pritiska. To se ubrza nim i
nim disanjem. ubrzanim radom srca, ubrzanjem pul sa,
lakim bledilom i plavilom sluzoko e, zamaranjem, ne-
sanciom, gubitkom apetita i
Adaptacija organi zma u t oku 1-2 nedelje uzrokuje
gubitak simptoma i organizam se
njem crvenih krvn ih zrnaca, koli -
crvenog pigmenta (hemoglobina) i sposob-
vezivanja ki seonika iz vazduha II novim uslovi-
ma.
Na visinama preko 3.000 m javljaju se tei znaci
organizma koji karakteriu visinsku
bolest , a ispoljavaju se u vidu ned ostatka kiseonika u
organizmu, lupanja srca, glavobolje, bezrazlonog srne-
392
ha, op te slabosti i promena. Ta bolest je ka-
za alpiniste, planinske
i ljude koji stalno ne borave na tim visinama. Ukoliko
se na visinama obavljaju tei radovi, simptomi
uzrokovani nestaicom kiseonika javljaju se mnogo
bre i su naglaeni. .
Mere zatite sastoje se II postepenom p
kom na pojedine nadmorske visine i
kontroli ljud stva sa tee ispoljenim manifestacijama.
Vazduh u planinama je hladniji i suvlji nego u rav-
predelima i kotlinama i stalno je u optem
i lokalnom strujanju, to povoljno deluje na ljudski or-
ganizam. telesna sa povrine koe
mnogo bre se isparava. pri teim na-
porima, to pojedinca dovodi na pogre an
da se pri naporima manje ili uopte
ne znoje,
Ubrzano isparavanje znoja pri teim napo-
rima uzrokuj e gubljenje soli i drugih minerala
iz organizma, to izaziva gubitak toplote i
II Kao mere zatite od preteranog isparava-
nja znoja bitan je pravilan reim naprezanja i
odmora, pravilna nadoknada i soli u organiz-
mu, teine rada konkretnim uslovima.
zraci na visinama, usled neposred.
nog dejstva zraka i njihovog manj eg
upijanja i prelamanja u i razre vazduhu,
deluju na ljudski organizam. Dejst vo zra-
ka se i zbog njihovog odbijanja od kamenitog
reljeva planine i snenog dejstvo
zraka na ljudstvo izaziva
cu, opekotine, zapaljenje i slablje-
nje vida i sneno slepilo.
Mere zatite sastoje se od: noenja
ra ili improvizovanih od tkanine ili hartije, no-
393
enja kape, lema sa maskiranom mreom, rukavica i
pravilne upotrebe druge formacijske i upotrebe
zatitnih krema, ulja i masti.
Strmi nagibi, teko prolazne komunikacije i savla-
raznovrsnih planinskih prepreka izazivaju poja-
naprezanje organizma, a naprezanju
je posebno izloen i sis-
tem, te kod netreniranog i neaklimatizovanog ljudstva
veoma brzo dolazi do zamora i klonulosti. Mere zatite
jesu specijalno treniranje, aklimatizacija i
upotreba formacijske opreme za
nih prepreka.
Temperatura vazduha u planinama ne zavisi di-
rektno od od zagrejane
zemljine povrine. Zemlja neprekidno, a
zimi i u toku dana, gubi toplotu Deo top-
lote zemlja gubi i isparavanjem.
Planinsku klimu karakteriu brze i velike promene
u temperaturi vazduha. Posebno su velike razlike dnev-
nih i temperatura (lO-I2'C). nagle i ve-
like promene temperatura uslovljavaju pojavu prehlad-
nih oboljenja. Temperatura vazduha smanjuje se na
svakih 150-170 m visine za oko jedan stepen Celzijuso-
ve skale.
Mere zatite sastoje se od pravilne upotrebe isp-
ravne i i pravilnog reima ishrane,
zavisno od visine letnjih i zimskih temperatura, pravil-
nog reima upotrebe higijenski ispravne vode za
higijene i smetaja ljudstva i rei-
ma naprezanja i odmora.
Atmosferske pojave u vidu vetrova i raznih pada-
vina (kia, sneg, grad) mogu veoma nepovoljno da de-
luju na ljudski organizam,
promrzline i prehladna oboljenja, a vlaan i topao ve-
tar - toplotni udar. Mere zatite su merama
394
I
\
l
koje se preduaimaju protiv nepovoljnog dejstva tempe-
rature.
Psiholoko vojnika posebno je
vano pogotovo za ljude koji nisu iveli na planinskom
zemljitu. Oni mogu imati o tetnom de-
lovanju velikih visina na ljudski organizam, pa zbog
toga svako oboljenje proglasiti planinskom
Ljudstvo iz predela neugodno se na
otrim grebenima i iznad okomitih visokih stena, pri
se kod nekih javlja nesvestica i vrtoglavica, to
moe prouzrokovati Zato vojnike treba poste-
peno upoznavati sa osobinama planinskog zemljita, a
njihovo poverenje razvijati sve dok ne budu II stanju
da prelaz preko prepreka izvedu sa i lako-
sposobnost se svakodnvnim te-
lesnim vebanjem, marevima i veranjem,
se izdrljivost, a uporedo s tim se i
mopouzdanje vojnika u vlastite sposobnosti.
2. ISHRANA IODEVANJE LJUDSTVA
Prilikom kretanja i naprezanja u planini ish-
rani treba posvetiti punu panju. Artikli hrane treba da
budu higijenski ispravni i da zadovoljavaju energetske
i bioloke potrebe organizma. S obzirom na to da se
deo hrane nosi sa sobom i da jedinice
dejstvovati samostalno, treba obezbediti hranu koja se
moe nositi u rancu i tako uzimati u vie
manjih obroka.
Kada predstoje napomi zadaci, eludac se ne srne
U obroke zimi treba uvrstiti artikle
hrane sa sadrajem masti, a leti, u
predelima koji su oskudni vodom, mora se u potre b-
395
ljavati hrana sa vie ugljenih hidrata i vode, koja ne iz-
aziva veliku Za odravanje stalne toplote tela
neophodnija je pravilna ishrana nego Izvor top-
lote je samo telo, a zadatak je da toplotu.
Nepravilna ishrana ili nedostatak hrane moe da pro-
uzrokuje tela, malaksalost, smrzavanje
pojedinih delova tela, a pri vrlo niskim temperatura-
ma, usled opteg organizma, moe da na-
stupi i smrt.
Prilikom marevanja ljudstvu se ne srne dozvoliti
da odjednom pije velike vode, jer to
je eludac i srce. Najbolje je da se na zastancima popije
po nekoliko gutljaja vode, tako da je za dan u
srednjim meteorolokim uslovima i pri srednjem
kom radu dovoljna jedna i po vode za a
-ako su dani veoma topli, dve i po
Na taj zadoVDljava se polovina potreba orga-
nizma za vodom (druga polovina unosi se hranom), a
ujedno se prejako znojenje i suvino optere-
srca. Izvori za snabdevanje vodom mo-
<, raju se kontrolisati, a pri upotrebi vode za strogo
, se pridravati propisanog postupka. Voda za mora
biti hlorisana. za vreme mareva i veranja,
zimi, ljudstvo ne srne piti alkoholna
Ljudstvo planinskih jedinica treba da poznaje do-
punske izvore hrane (divlje ivotinje i divlje bilje). Na-
raspoznavanja i pripremanja dopunskih izvora ish-
o rane je u Sanitetskom za vojnike,
izdatom 1967. godine.
vojnika planinskih jedinica sastoji se od vu-
nenih predmeta, a za rublje se koristi i ple-
teni materijal. Mokra i vlana prilikom isparava-
nja troi telesnu toplotu. Zato vojnici zimi),
treba da nose rezervne predmete, da bi se u
da se preznoje ili pokisnu mogli
396
i
!
\
..
,
i
I
I
I
,
I
i
Vie pari na nogama moe cirkula-
ciju krvi i time prouzrokovati smrzavanje. Na golu
nogu ne smeju se obuvati od grube vune,
se prvo obuvaju tanke i mekane koje potpuno
naleu na noge, a preko njih deblje vunene
Radi zatite od vetra i vlage upotrebljavaju se a-
torska krila, pelerine, vetrovke, vetrene pantalone. Gor-
nja treba da bude lagana i i da
pravilno isparavanje tela.
3. HIGIJENA PRI RAZMETAJU JEDINICA ZA
ODMOR
U planini, a zimi na velikim visinama, ne-
je obezbediti razmetaj jedinica po naseljima,
pa se pri duem boravku logori i druga sklo-
nita za odmor ljudstva i stoke. Kolibe, upe i tale tre-
ba pre dobro i pripremiti za smetaj
(po potrebi izvriti dezinfekciju i dezinsekciju).
Ako se zimi boravi pod atorima ili bivacima od
snega, pre ulaska II njih treba dobro sneg sa ci-
pela, kako se te prostorije ne bi ovlaile. Ukoliko je
treba predvideti i zasebne zaklone, gde se
ljudstvo' od snega i uz vatru suiti mokre delove
opreme.
Ukoliko se jedinica razmeta u zgradama, treba od-
rediti zasebnu prostoriju za suenje odela i ili za
to ostaviti prostor II blizini ili ognji-
ta.
Nunici se na pogodnom mestu, na pro-
pisnom rastojanju od prostorije za stanovanje - bivako-
vanje, pri se vodi da u blizini ne budu
opasnih mesta - stena, da se pod uticajem
atmosferskih taloga ne sliva u prostorije i da, po mo-
397
budu na suprotnoj strani od pravca duvanja
vetra,
I pored tekih prilika, u planini treba redovno od-
ravati higijenu tela (umivati se, prati ruke i noge i po-
vremeno se kupati).
panja se na nogu. Pre cl u-
gih mareva noge treba tanko namazati neutralnom
kremom (borogal, pantenoi) ili jer to va
nastajanje uljeva. Nokte na nogama treba redovno
podrezivati.
rublja i treba posvetiti pa-
nju. Pri zadravanju u planini treba zameniti
ve, a pri duem zadravanju organizuje se njegovo
pranje (zimi, u nedostatku vode, koristi se rastopljeni
sneg).
Smetaj jedinica po higijenskim principima zna tno
je tei na planinskom krasu, koji karakterie izrazita
nestaica vode. Samo krako zemljite svojim sastavom
zadravanje vode na povrini, tako da
. voda prodire kroz krake slojeve u dubine i formira
reke ponornice i dubinska vrela. Zbog pro-
pustljivosti vode na krakom terenu, vode krasa su ob-
te se hlorisanju tih voda pre upotrebe
mora posvetiti posebna panja.
4. PRUANJE PRVE
IOBOLELIM
Zbog brojnih opasnosti kojima je ljudstvo izloeno
u planini raste i broj oboljenja i povreda. Pored toga,
postoje i posebna planinska oboljenja. i male oz-
lede mogu postati takve da je za pruanje prve
potrebna lekarska
Prva je veoma vana za obolelog ili povre-
pa ljudstvo treba da bude da je prui.
398
I
l.
I
i
\
I
.
apoteka sa svim potrebnim sredstvima uvek
se nosi sa sobom.
Pruiti prvu zaustaviti
krvarenje, olakati bolove, smanjiti opasnost od infek-
cije, tee komplikacije i pripremiti
i obolelog za evakuaciju do zdravstvene ustanove.
Opti znaci oboljenja
Bledilo se najbolje na sluznici, koja je,
(unutranja strana kapaka, usana
i nosa). Javlja se usled krvarenja, slabosti, trovanja i sl.
Pomodrelost se na boji usana, uiju,
nosa, lica, prstiju, noktiju, a nastaje usled oteanog
ulaska vazduha u ili slabljenja rada srca, to iz-
aziva guenje.
Ubrzani puls je znak oboljenja ili povrede, a pro-
verava se tako to se arterija sa jagodicama tri prsta
napipa s unutranje strane donjeg dela podlaktice. Od-
rasle osobe imaju od 60 do 80 otkucaja pulsa u minuti.
Usled napora i vazduha u visokim plani-
nama puls je redovno ubrzaniji. Kod obolelog puls je
povien i raste sa temperature.
Jedva opipljiv i jako ubrzan puls (preko 140 otkucaja
u minuti) znak je veoma loeg stanja.
u disanju nastaju usled povreda.
Isprekidano disanje posledica je velikog gubitka krvi ili
trovanja, a teko disanje je za ozlede
glave, grudnog koa, prelom rebara, oboljenja srca i sl.
Poviena temperatura ukazuje na oboljenje, a sniena
na trovanje, krvarenje i sl.
moe biti izazvano oboljenjem probav-
nih organa, teih povreda mozga, trovanja i sl. Ako
ne prestaje, stanje bolesnika je veoma oz- .
biljno.
399
l ,
-e
'o
N
,
I
'"
:x:
2
L
-
"'-'
a
':';:: .
'o
'"
8.
N
8.
... ...
"
" .-
o o
a
." ." -e -e
'6 o
a
o
:tl
:tl
'o
s
I I
ci
..;
'" '"
'"
'"
vi
vi
Sok je posledica teke povrede. trovanja ili alergi-
je (tei lom kostiju, jaki bolovi, teka trovanja, alergij-
ske reakcije). Znaci oka jesu jako bledilo, niska tem-
per atura (oko 3S' C), hladna i znojna koa, proirene ze-
nice, brz i slab pul s, p ovieno i ubrzano disanj e i po-
je pri svesti, ali mu je pogled tup,
Sok moe trajati nekoliko sati, a ako potraj e
dan, stanje je veoma opasno i moe
da nastupi smrt
Nesvesticu izazivaju tee povrede, a
predznaci su: slabost , vrtoglavica, mu ka i hladan znoj .
je bled, usne su mu blede, disanje povie-
na, a puls jedva opipljiv. treba poloiti
u horizontalni poloaj ili s glavom nanie,
mu odelo i poprskali ga vodom po grudima i iza vrata.
Zabraniti davanj e napitaka. Ako (oboleli)
prestane da di e, treba disanje i tek
kad se osvesti dati mu napitak.
disanjem moe se spasiti i prividno
mrtav Izvodi ga jedan ili dva vojnika i to toliko
vreme na dok se ne pojave znaci ivota (nejednako di-
sanje, promena boje koe, primetan puls), odnosno
znaci smrti. Prije nego to se pristupi disa-
nju treba usnu upljinu. a jezik i
rstiti ga izvan usta Tempo disanja mora biti
takav da se dobije 12 udisaja i izdisaja u jednoj minuti,
to da pojedini udisaji i izdisaji traju pet sekundi.
Osnovni princip disanja jeste suavanje i i-
renje grudnog koa, pri se izbacuje i ubacuje vaz-
duh u disanje se primenjuj e is-
tovremeno sa spoljanjom masaom srca.
Po Hogler-Hlelsovo] metodi (sl. 220)
lei na stomaku. Klekne se pored njegove glave i pri-
tiska na donju polovicu lopatice, to izaziva izdisanje.
Zatim se polako prenesu ruke na donji deo nadlaktice
400
401
i lakat k da, mu se
pod ignu, a time se prou zrokuju irenje grudn og kosa
i udisanje vazduha. Pokreti se pona,:ljaju svaki.h pet se-
kundi tako da se u minuti napravi 12 udi saja,
silvestrova metoda di sanja (sl. 221 na-
jpoznatija je i se primenjuje, a izvode je jedna
ili dve osobe, dizanjem. i sputanjC;ffi
ruku. Pod leda se podmetne neki predmet, sto
je vano kod davljenika. .
disanje us ta na usta i usta n a nos jesu
najefikasnije metode di sanja. Izvode se na
spasilac klekne pored glave povreden og,
jednom rukom pridrava glave unazad,
a drugom pritiskuj e i podie donju vilicu napred: .od.
nosno prema gore, pri palcem .iste ruke
ljuje jednu usnu povredenog uz drugu. Odma h ';"tlm
spasilac udahne, sagne se, svojim us!'ama obuhvati r;aos
i uduvava vazduh u njegova (slika
222). .
Pri tome spasilac posmatra grudni ko
nog, koji se za vreme uduvavanja mora primetno ir iti
i ukoli ko se on ne iri nego trbuh, glavu povredenog
jo zabaciti unazad, zatim spasilac odmakne usta
Sl. 222. - disanje usta na usta
402
Sl. 223. - disanje usta na usta
lod nosa okrene se II stranu i ponovo
'udahne, pa zatim opet uduva vazduh povredenom, i to
ponavlja sve dok je potrebno.
Uduvavanje vazduha kroz nos ponavlja se onoliko
puta u minuti ukoliko spasilac prirod no di e (oko 12
puta). Ako se pri likom uduvavanja i po red jakog zaba.
glave ne iri grudni ko nego trbuh, moraju se
usta jezik to vie i pridr-
zavati ga u tom poloaju pritiskom donje vilice dokle
god se vazduh oduvava kroz nos.
Oivljavati se moe uspeno i disanjem
na usta: .Razlika je u tome to spas ilac kaiprstom
I palcem pritiska obe nozdrve, podupire povrede.
nog dok svojim ustima uduvava vazduh kroz njegova
usta. za to vreme drugom rukom pridrava donju vi-
licu natrag (sl. 223).
. Povredeni (bolesni), koji je n di.
sanjem ne srne ostati sam jer disanje moe opet da
prestane. U tom treba nastaviti disa.
nje.
Znaci prividne smrti (nesvest, bledil o iroke zeni-
ce, mlit avost i udova) ne smeju' biti znak za
403
\ r
-o
'o
N
,
I
i
'"
2
L
I
.>!
,," ,
'"
2- 2-
...
...
"
e
'0
" "
o
o
'o
II
II
,
I
o
...;
N
N
N
N
oi
oi
ok je posledica teke povrede, trovanja ili alergi-
je (tei lom kostiju, jaki bol ovi, teka t rovanja, alergij-
ske reakcije). Znaci oka jesu jako bledilo, niska tem-
peratura (oko 3S' C), hladna i znojna koa, proirene ze-
nice, brz i slab puls, povi eno i ubrzano di sanje i po-
je pri svesti, ali mu je pogled tup,
Sok moe trajati nekoliko sati, a ako pot raj e
dan, stanje je veoma opasno i moe
da nastupi smrt.
Nesvestlcu izazivaju tee povrede, a
predznaci su: slabost, vrtoglavica, muka i hladan znoj .
je bled, usne su mu blede, disanje povie-
no, il puls jedva opipljiv. treba pol oiti
u horizontalni poloaj ili s glavom nanie,
mu odelo i popr skali ga vodom po grudima i iza vrata.
Zabranili davanje napitaka Ako (oboleli)
pre stane da die, treba disanje i t ek
kad se osvesti dati mu napitak.
disanjem moe se spasiti i pri vidn o
mrt av Izvodi ga jedan ili dva vojnika i to toliko
vremena dok se ne pojave znaci ivota (nejednako di-
sanje, promena boje koe, primetan puls), odnosno
znaci smrti. Prije nego to se pristupi disa-
nju treba usnu upljinu, a jezik i
rstiti ga izvan usta. Tempo disanja mora biti
takav da se dobije 12 udisaja i izdisaja u jednoj minuti,
to da pojedini udisaji i izdisaji traju pet sekundi.
Osnovni princip disanja jeste suavanje i i-
renje grudnog koa, pri se izbacuj e i ubacuj e vaz-
duh u disanje se primenjuje is-
tovremeno sa spoljanjom masaom srca.
Po Hogler-Htelsovoj metodi (sl. 220)
lei na stomaku. Klekn e se pored njegove glave i pri-
tiska na donju pol ovicu lopatice, to izaziva izdisanje.
Zatim se polako pre nesu ruke na donji deo nadlaktice
400
401
i lakat k da. mu se ramena
podignu, a time se grudnog koa
i udisanje vazduha. Pokreti se pona,:lpJu pet se-
kundi tako da se u minut i nap ravi 12 udisaja,
Silvestrova metoda di sanja (sl. 221 na-
jpoznatija je i sc: a je
ili dve osobe, dIzanJem. I sputanJ:ID
ruku. Pod leda se podmetne neki predmet, sto
je vano kod davljenika. .
disanj e usta n a usta I usta n a n os Jesu
naj efikasnije metode disanja. Izvode se na
spasilac klekne pored glave
jednom pridrava glave unazad,
a drugom pritiskuj e l podie donju ,?ltcu napred: .od-
nosno prema gore, pri palcem Iste ruke
ljuje jednu usnu povredenog uz drugu. Odmah
spasilac udahne, sagne se, svojim uS!1ama
i uduvava vazduh u njegova pluca (sitka
222). .
Pri tome spasilac posmat,:, grudm k.o povrede:
nog, koji se za vreme uduvavanja mora pnmetno Iriti
i ukoliko se on ne iri nego trbuh, glavu
treba jo zabaciti unazad, zatim spasilac odmakne usta
Sl. 222. - disanje usta na usta
402
Sl. 223. - disanje usta na usta
!od nosa okrene se u stranu i ponovo
ludahn,;" pa zatim opet uduva vazduh i to
ponavlja sve dok je potrebno.
Uduvavanje vazduha kroz nos ponavlja se onoliko
puta u minuti ukoliko spasilac pri rodno di e (oko 12
puta). Ako se prilikom uduvavanj a i pored jakog zaba.
glave ne iri grudni ko ne go trbuh, moraju se
usta jezik to vie i pridr-
avati ga u tom poloaju pritiskom donj e vilice dokle
god se vazduh oduvava kroz nos.
Oivljavati se moe uspeno i disanjem
na usta;..Razlika je II tome to spasilac kaiprstom
1 palcem pritiska obe nozdr ve, podupire p ovrede-
nog dok svojim ustima uduvava vazduh kroz njegova
usta. za to vreme drugom rukom pridrava donju vi-
licu natrag (sl. 223).
. (bolesni), koji je n di.
sanjern ne srne ostati sam jer disanje moe opet da
prestane. U tom treba nastaviti disa-
nje,
Znaci prividne smrti (nesvest, bled ilo iroke zeni-
ce, mlit avost i udova) ne smeju' biti znak za
403
prestanak rada na oivljavanju disanju).
Tek kada nastupe sigurni znaci smrti (kad disanje i rad
srca potpuno prestanu), odustaje se od pokuaja oiv-
njavanja.
povrede mogu biti otvorene (rane) ili
zatvorene (prelomi kostiju i dr). Rane mogu da budu
povrinske, duboke i prodorne. Prva kod meha-
otvorenih povreda sastoji se u zaustavljanju kr-
vavijenja i naknadne infekcije. Ranu na-
jpre treba otkriti, odstraniti sa nje.
ili rezanjem po. avovima), a ako Je krvavljenje Jako,
treba ga zaustaviti. Rana se ne srne dodirivati i ispirati
niti se na nju sipaju dezinfekciona sredstva God, alko-
hol). Sme se samo popricati sprejom koji in-
fekcije. Prljavu kou oko rane treba sterilnom
gazom ili vatom u benzin ili alkohol,
ili je premazati jodom. Tek nakon toga rana se moe
pokriti sterilnom gazom II vie slojeva ili prvim zavo-
jem. U nudi se moe upotrebiti dobro ispeglana ma-
ramica ili neka druga tkanina. Na gazu se prethodno
stavi sterilizirana vata, a zatim se sve povije zavojem.
Na ranu se ne srne stavljati vata ili leukoplast. Ako se
rana, koja je krvavila, nalazi na ruci ili nozi,
mora se imobilizirati deo tela ne-
pokretnim). sa ranama treba to pre
. uputiti lekaru,
Povrinske rane (ogrebotine) se vatom ili ga-
zom u benzin, alkohol ili se poprskaju
sprejem. Dozvoljeno je ispiranje samo jako og- .
rebotina, a kao sredstvo za ispiranje slui prokuvana
voda s blagom rastopinom hipermangana. Velike ogre-
botine prekrivaju se gazom premazanom sulfamid-
skom Grubi predmeti (drvca, delovi
zemlja, pesak) iz dubokih rana vade se samo sterilizo-
vanim instrumentom i sterilizirane gaze.
404
I
,
I
I
i
I
Kad je. rana poprskana sprejom i prekrivena ga-
na k?Ju se moe staviti vata, pristupa se previja-
nju, Zavoj pre previjanja mora biti uredno namotan.
Na previjanja treba uvek napraviti jedan kru-
ni uvoj, a zatim previjati u eljenom pravcu. Namotani
deo zavoja biti uvek sa gornje strane i
u desnoj ruci, uvoji se prekrivaju za
dve irine. Povijanje se zavrava pomo-
d:a k:aka se uzdunim rezanjem zavoja
l vezrvanjem, Iepljenjem flasterom ili fiksiranjem sigur-
nosnom iglom (sl. 224).
<. oblici previjanja jesu kruni zavoj koji slu-
ZI l svakog previjanja i spiralni
kOJI se .moe uvijati navie ili nanie. Spiralni za-
vOJ upotrebljava se pri previjanju nejednako debelih
delova tela (nogu, ruku), koji se samo na taj
mogu zaviti (povezati), a da zavoj ne spadne.
Krvavljenje nastaje pri potpunom ili
prek!danju zidova krvnih sudova. Od njihovog broja,
debljine i namene - da li su ile za odvod (arterije) ili
z.a dovod krvi (vene) zavisi i krvavijenja. Krvav-
ljenje rana u spoljnu sredinu naziva se spoljanje kr-
dok tupe povrede, glave, grudnog
kosa (prelom rebara), trbuha (pukla jetra, slezina i dr.)
Ih zatvoreni prelomi kostiju butne kos-
ti) uzrokuje unutranje krvavijenje. Prva su i od-
mah upozoravaju, a druga se otkriju tek kada se pojave
prvi znaci vehkog gubitka krvi. Ti znaci su jako bledilo
koe, usnica, desni i padanje temperature tela. Povre-
je nemiran i se, ali se da se loe
i da ima vrtoglavicu. Pri promeni poloaja vrti mu se
pred i umi mu u uima. edan je i umoran. Di-
sanje je brzo i lako se onesvesti.
. Mala krvavijenja zaustavljaju se i postavlja,
mm zavojem, Ako je krvavljenje napravi se kom-
405
I
j
I
l
,
elSpiral nl 2llYIlj kolena
lO nos bradu'
/
Sl. 224b, e, d. e f g. - Upotreba raznih vrsta zavoja
d)Spifalnl:avoj pete
.,
zavretak
a)Post avljanje zavoja
SL 224a. - Upotreba yaz.nih vrsta zavoja
l
1
I
. ' .(,
# .. - - ::
,
2
l
-
\
I
406
407
Sl. 225. - Kompresiia za-
voja na ranu
presioni zavoj, koji pritiska samo na predeo povre-
krvnog suda u ra ni (sl. 225), il ne podjednako na
ceo obim ekstremiteta. S njima je zaustaviti
veoma jaka krvavIjenj a. Kada krv prica ili u ve-
likim i ima svetlocrvenu boju, je
arterija. Tada je ivot neposredno ug-
roen, pa je neophodno to pre reagovati. Krvavljenje
se smanjuje ili zaustavlja tako to se prstima jako pri-
tisne na ilu nekoli ko centimetara iznad
rane, u pravcu srca. Zbog toga se mora poznavati kuda
se krvni sudovi (sl. 226).
Na ranu treba priti snuti prvog zavoja, ste-
rilnu gazu napravljenu u vie slojeva ili je zaviti steril-
nim zavojem. Ako se time ne raspolae, stavlja se bil o
koja druga tkanina koja se pri ruci. Posle toga,
se prstima pritisne, a ruka ili
noga podigne. Prit isak prstima smanjuje se uz
kompresivnog zavoja. Mora se paziti da se kompresioni
zavoj ne postavi pretesno jer bi se time krvni tok sko-
ro potpuno zaustavio, a taj deo t ela bi nakon dva sata
mogao da odumre. zato se, kada se stavlja kompresio-
ni zavoj, mora kontroli sati, jer u delu tela (na-
ekstremiteta) ispod mesta povrede mora da
408
bude cirkulacija krvi, odnosno da se pipa
pul s.
Upotreba (pos tavljanj e) Esmarhove poveske oprav-
dana je samo za zaustavljanje krvavIjenja usled povre-
da kod kojih je noga ili ruka razmrskana, ili
(sl. 227).
'- -
, . ' \
',1
\
"" . .
'c '
, , , '
.. ".",\ \
, "v\ \
SI. 227. - Postavljanje Emarkove '
poveste
J
Sl. 226. - Mesta na kojima se za-
ustavlja krvarenie pritiskom arteri-
Je Ut kost
Ruku ili nogu iz koj e rana krvari treba pos le
zaustavljanja krvavijenja imobilisati.
Od infekcija najopasniji je teta nus, se bacili na-
laze u konjskom izmetu, zemlji i eleznim
409
predmetima. zato uvek kada je hrana sumnjiva povre-
treba uputiti lekaru.
Prilikom padova u planini nastaju prelomi i
Prelomi su na nogama i rukama. Po-
stoje zatvoreni prelomi, kod kojih koa ostaje nepovre-
i otvoreni prelomi, kod kojih je koa razderana,
pa se moe videti i kost.
Znaci preloma jesu: iznenadan i jak bol, nesposob-
nost slomljenog uda za rad, promena oblika i poloaja,
neprirodna pokretljivost , kri panje kostiju pri pomica-
nju, otekline i promene boje koe. Kod teih i kompli-
kovanih lomova se nalazi u stanju
oka, a na mestu preloma iz rane vire delovi kostiju.
Prva se sastoji u tome to se slomljeni ud
odmah imobilizira, bez uravnjavanja ili nametanja.
Brza imobili zacija smanjuje bolove i povredu
krvnih sudova. Prelome nameta lekar, poto
se prelom prethodno rentgenski pregleda. Imobilizaci- .
ja se izvodi na taj to se zglobovi ispod i iznad
preloma nepokretnim. prvu u lo-
mova redovno treba da pruaju dve osobe, a u nudi
i jedna, uz Imobilie se tako to se
slomljeni deo tela prethodno oslobodi i
se prvo skida sa zdrave strane tela, pa tek onda,
sa sa dela (ako je to
i ako nije hladno). Ukoliko prelom nije otvo-
ren, nije potrebno. Posle toga slomljeni
deo tela uhvati se za gornji i donji kraj i dri zategnut.
Oslonac (sredstvo) za imobilizaciju moe se na
licu mest a ta p, cepin, tap)
ili od sanitetskog materijala koji se nosi sa sobom
(standardna sredstva za imobilizaciju).
Sredstva za imobilizaciju ne smeju se direktno
stavljati na slomljeni deo tela, se prethodno mora-
ju uviti (vatom, alom, ili nekom drugom mekom tka-
410
ninom) da ne bi otetila imobilisanog dela
tel a. Kod svake imobili zacije najvanije je da ona ob-
uhvati oba zgloba (ispod i iznad povrede). Takav
imobilizacije istovremeno smanjuje bolove, ne prouzro-
kuje uljeve i pravilnu ci rkulaciju krvi. Za
imobilizaciju najpogodnije su Kremerove upomice
(ine). imobiliziranja ruke i noge prikazani su
na slici 228, a u svakom treba teiti da se po-
to pre transportuje u zdravstvenu ustanovu.
Razne vrste irnobilizacija trouglastom maramom
prikazane su na slici 229.
U planini su pojedinih zglobova, to
se manifestuje velikim bol om, promenom
spoljnjeg izgleda i za pokret.
zglob se ne srne nametati, se to pre
lekaru,
izazivaju vel iki bol i mogu potrajati due.
Ako je uganut gleanj, ne srne se izuvati cipela (naro-
ako je sam), treba nast ojati da to pre
do prve planinske stanice slube spasavanja
ili lekara. I neznatno ako se dogodi daleko iz-
van lekarske i zimi, na niskim temperaturama,
moe imati teke posledice, Zbog toga treba zabraniti
samovoljno i odlaenje na pojedine vrho-
ve ili
Prevelike ili neudobne cipele (grub av, upao pe-
sak, poderana podloga) mogu na nozi prouzrokovati
uljeve. Zbog toga se na duge mareve i naporne uspo-
ne ne srne odlaziti u novim, nelznoenim, niti II suvie
starim cipelama.
ulj se ne srne buiti iglom ili drugim
predmetima. Ako on sam pukne, ne srne se odstranji-
411
\
,
I
I
a}\lezM:lnje ramena, l
l rougbstom ml::Hamom
,
,
stopalo t rouglO$tom
maramom
,
3
,
,
Imobil fza ci)e
-
bl Hvo t an je I podizanje noge
alImo billzacija r uke
I
i
i'
I
,
I
. ,
i
l'\'ilQg I
TEHNICKI KARTON PLANINARSKOG UETA
l. Oznaka ueta
2. Vrsta ueta
3. Materijal iz kojeg je ue
4. Dimenzije ueta
5. Godina izrade ueta
6. Datum kada je ue dato
na upotrebu
7. Vreme upotrebe ueta
Uspon Silaenje
8. Usponi i silaenja uetom
9. Zapaanja prilikom upotre?e
ueta (pad i razna
.
Datum Overa Datum Overa
10. Datum pregleda
i overa
NAPOMENA! Za svako planinarska ue se I vodi TE!!-
NICK! KARTON. Na jednom kraju u
7
. bl.t.l obeleeno tankim
obele-
eno i nema ustrojen karton. . k
Rubrike 7 i 8 mogu se ipartan sa zadnje strane art.ona.
433
urednik
Branko dipl. graf. Ing.
Korektor
Rajko Vukota
St ampanje zavreno februara 1990.
Sta mpa: Vojna tamparija - Beograd
. !