Metodika 15 Vol. 8, br. 2, 2007, str. 444-466 Izvorni znanstveni rad Primljeno: 15.11.2007.

KURIKULUMI GEOGRAFIJE ZA OBVEZNO OBRAZOVANJE U 11 EUROPSKIH DRAVA KOMPARATIVNA ANALIZA

Zoran Curi, Ruica Vuk, Martina Jakovi
Prirodoslovno-matematiki fakultet, Geografski odsjek, Sveuilite u Zagrebu
Saetak U radu se analiziraju i kompariraju kurikulumi za obvezno obrazovanje 11 europskih drava: vedske, Finske, Norveke, Engleske, kotske, Irske, Nizozemske, Njemake, Austrije, Slovenije i Maarske. Analiza1 odgovara na pitanja: trajanje obveznog obrazovanja, naziv nastavnog predmeta, opis ili odreenje predmeta, organizacija predmeta, poloaj u kurikularnom podruju, ciljevi predmeta, razredi i obrazovni ciklusi, obvezan ili neobvezan predmet, satnica (tjedno i godinje), didaktiko-metodike smjernice, uvjeti izvoenja nastave, evalucija, trendovi i preporuke za Hrvatsku. Kljune rijei: kurikulum, struktura kurikuluma, geograja, kurikularno podruje, satnica, metodike smjernice, evalucija

Uvod
U posljednjem desetljeu brojni su relevantni europski i domai dokumenti posveeni pitanju kvalitete obrazovanja kao bitnog elementa sveukupnog drutvenog razvoja (Baranovi 2006a,b; Marui 2006a, 181). Sve je prisutniji (deklarativan) pristup obrazovanju usmjeren na uenika, odnosno pristup uenju kompatibilan potrebama uenika. Unato tome, vrlo su rijetka istraivanja koja sustavno ispituju ueniku percepciju kole i kolskog kurikuluma, to implicira i malobrojnost istraivanja koja ispituju ueniku percepciju geograje kao nasta1 Na analizi kurikuluma geograje radili su djelatnici Geografskog odsjeka: Neven Boi, asistent-znanstveni novak, prof. dr. sc. Zoran Curi, prof. dr. sc. Borna Frst Bjeli, doc. dr. sc. Milan Ili, Martina Jakovi, asistent-znanstveni novak, Jelena Lonar, asistent-znanstveni novak, Aleksandar Luki, asistent-znanstveni novak, doc. dr. sc. Danijel Orei, Vedran Prelogovi, asistent-znanstveni novak, Dubravka Spevec, asistent-znanstveni novak, mr. sc. Ruica Vuk i Ivan Zupanc, asistent-znanstveni novak.

444

444

Curi Z., Vuk R., Jakovi M.: Kurikulumi geograje za obvezno obrazovanje

vnog predmeta. Rezultati empirijskog dijela istraivanja, provedenog 2003. godine na reprezentativnom uzorku od 2674 uenika osmih razreda, u okviru projekta Evaluacija nastavnih programa i razvoj modela kurikuluma za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj, meu 13 predmeta visoko rangiraju geograju prema zanimljivosti, razumljivosti, teini, korisnosti i vanosti za ivot (Marui 2006b).2 O geograji kao nastavnom predmetu u europskim dravama, primjerice u Sloveniji, napisani su brojni radovi. U domaim znanstvenim i strunim asopisima geograja je slabije zastupljena. U radovima su najbrojnije teme koje analiziraju promjene nastavnog programa, oblike rada, nastavna sredstva i nastavne metode u nastavi geograje.3 Analizirani su i ljudski potencijali u nastavi geograje te stavovi nastavnika i profesora geograje o nastavnim programima, udbenicima i evaluaciji.4 Budui da obvezno obrazovanje ne poinje, u analiziranim dravama, u istoj kronolokoj dobi uenika, nije mogu jedinstveni pristup u komparativnoj analizi. Zbog toga se u pojedinim dravama oekivana postignua prikazuju na razini kronoloke dobi, a u ostalim dravama prema zavrenim razinama obrazovanja ili zavrenim razredima. Analiza nacionalnih kurikuluma 11 europskih drava pokazuje da je geograja po zastupljenosti u kurikulumima vaan nastavni predmet u obrazovnim sustavima europskih drava, kao i u Hrvatskoj. Status geograje kao nastavnog predmeta razlikuje se u kurikulumima pojedinih dravama prema poloaju u kurikulumu, organizaciji (samostalnosti/integriranosti), trajanju obrazovanja, satnici, dok su manje razlike u nazivu predmeta, obveznosti, ciljevima i sadrajima obrazovanja. U veini analiziranih kurikuluma geografski sadraji predaju se u nioj osnovnoj koli u sklopu integriranog predmeta. Geograja je samostalan predmet u Sloveniji, Maarskoj, Njemakoj, Norvekoj, Nizozemskoj, kotskoj i Engleskoj, a integriran je u vioj osnovnoj koli u Irskoj (s povijeu), Austriji (s gospodarstvom) i u Finskoj (s biologijom), to ukazuje na otvorenost geografskog kurikuluma. U Hrvatskoj je geograja samostalan nastavni predmet u osnovnoj koli (od 5. do 8. razreda) i u svim vrstama srednjih kola (gimnazije, ekonomske, srednje strukovne).
2 Prema zanimljivosti geograja je na 4. mjestu iza tjelesne i zdravstvene kulture, stranog jezika i biologije, prema razumljivosti je na 3. mjestu, iza tjelesne i zdravstvene kulture i vjeronauka, prema teini na 8. mjestu, iza matematike, kemije, hrvatskog jezika, zike, stranog jezika, povijesti i biologije, prema korisnosti u sadanjosti na 5. mjestu, iza stranog jezika, matematike, tjelesne i zdravstvene kulture i hrvatskog jezika, a prema korisnosti za budunost na 4. mjestu, iza stranog jezika, matematike i hrvatskog jezika. Brazda (1986), Brinovec (1990, 1991, 2004), Cigler (1993), Curi (2001a, b, 2003), Curi, Glasnovi Horvat (2003), Kolenc-Kolnik (1995, 1996a, b, c, 1997, 2001a, b, 2002, 2004), Kunaver (1993, 1996, 2001, 2005), Matas (1990, 1991, 1995, 1996), Seneganik (2005, 16-91) i drugi. Curi, Vuk i Mili (2007). Stavovi nastavnika i profesora geograje o nastavnim programima, udbenicima i o evaluaciji analizirani su u tri projekta za Otvoreno drutvo Hrvatska. Rezultati analize nisu publicirani.

445

METODIKA:Vol. 8, br. 15 (2/2007), str. 444-466

Za razumijevanje poloaja i uloge geograje vano je napomenuti poloaj u kurikularnom podruju. U osam drava geograja je i u prirodoslovnom i u drutvenom podruju, u vedskoj i Njemakoj je samo u drutvenom podruju, a u Finskoj samo u prirodoslovnom. Hrvatska je u procesu izrade nacionalnog kurikuluma za obvezno obrazovanje. U tom procesu jednako je vano poznavati europska iskustva u izradi kurikuluma i njegovu strukturu kao i tradiciju u Hrvatskoj. Ova komparativna analiza je doprinos poznavanju europskih iskustava.

Analiza kurikuluma geograje u 11 Europskih drava

Analizirani kurikulumi grupirani su u tri skupine. U prvu pripadaju kurikulumi Norveke, vedske i Finske, u drugu kurikulumi Engleske, Irske i kotske, a u treu skupinu kurikulumi Austrije, Maarske i Slovenije. Kurikulumi Njemake i Nizozemske nisu svrstani u skupine zbog koncepcijskih razlika. Grupa A: vedska, Finska, Norveka vedska5 Zajedno s predmetima Povijest, Vjersko obrazovanje i Drutvo (Graanski odgoj), Geograja je u vedskoj dio predmetnog podruja Drutveni predmeti (Social studies). Kurikulum geograje nalazi se u drutvenom podruju. Nastava geograje obavezna je tijekom 9 godina obveznog kolovanja6. Poseban naglasak u nastavi geograje stavlja se na potrebu aktualizacije nastavnih sadraja i primjenu raznovrsnih nastavnih metoda i oblika rada. U kurikulumu su navedeni ciljevi predmeta i uenika postignua na dvije razine: po zavretku 5. i 9. godine kolovanja.
Ciljevi i oekivana uenika postignua nastave geograje u vedskoj Razvijanje znanja, razumijevanja i pripremljenosti za razliita pitanja koja se tiu odnosa ovjeka i njegovog okruenja. Jaanje percepcije prostora i prostornih odnosa, stvaranje osnove za upoznavanje razliitih mjesta i podruja te njihovih lokacija. Razvijanje sposobnost uoavanja veza i odnosa pojedinih segmenata Ciljevi predmeta ovjekova okruenja. Razvoj razumijevanja okruenja u cjelini. Razumijevanje vanosti odranja i ravnomjernog koritenja resursa te njihovih utjecaja na okoli.

Curriculum For The Compulsory School, The Pre-School Class And The Leisure-Time Centre (Lpo 94), Ministry of Education and Science in Sweden and National Agency for Education, 2001. Compulsory school Syllabuses, National Agency for Education, 2001. Obavezno obrazovanje obuhvaa 5 godina osnovne kole i 4 godine nie srednje kole.

446

Curi Z., Vuk R., Jakovi M.: Kurikulumi geograje za obvezno obrazovanje
Usvajanje i prihvaanje osjeaja odgovornosti za ouvanje zajednikog okolia u cilju osiguranja odrivog razvoja. Razvijanje sposobnosti koritenja razliitih izvora informacija te usvajanja znanja putem opaanja, analiziranja, ispitivanja i istraivanja. Kroz raspravu uenici ue argumentirati svoja stajalita, prihvaati tua miljenja i stavove. Stei osnovna znanja iz geograje i znati objasniti utjecaj osnovnih ljudskih aktivnosti na ovjekov okoli. Stei znanje o geografskoj karti i globusu te vjetinu koritenja geografske karte i globusa. Znati odrediti poloaj pojedinih lokacija na globusu ili karti. Moi odrediti poloaj pojedinih podruja u odnosu na druga te procijeniti udaljenosti. Poznavati glavne sile koje su formirale Zemljinu povrinu te procese koji mijenjaju njezin izgled; na temelju toga, te vlastitih opaanja i iskustava znati navesti primjere tih promjena u neposrednoj okolici. Poznavati osnovne znaajke pojedinih krajeva vedske, njihove razlike i posebnosti, te moi opisati kako su u razliitim krajevima ljudi ivjeli i radili nekad, a kako danas. Znati pojmove vrijeme, klima i godinja doba, razumijeti njihovu ulogu, moi objasniti njihove prostorne razlike, opaati i mjeriti klimatske elemente. Poznavati kartu svijeta te vanije toponime, lokacije i veliinske odnose. Znati locirati vanije toponime na globusu. Samostalno zakljuivati o prirodnim znaajkama, kulturnom pejzau i uvjetima ivota ljudi na temelju usporeivanja i promatranja karata. Razumijeti to su prirodni resursi te uoiti vezu izmeu prirodnih resursa i ljudskih aktivnosti. Znati objasniti utjecaj ljudskih aktivnosti na okoli uz primjere te shvatiti vanost zatite okolia. Razumijeti utjecaj pojedinih faktora na ivotne uvjete u razliitim dijelovima svijeta. Poznavati aktivnosti i nain ivota ljudi u razliitim dijelovima svijeta. Znati i moi objasniti i ilustrirati kako su vani drutveni procesi i pojedine aktivnosti (npr. industrijalizacija, urbanizacija, globalizacija, komunikacije, proizvodnja, trgovina i dr.) utjecali i kako utjeu na krajolik, okoli te ivotne uvjete ljudi. Moi raspravljati o problemima povezanim s time. Znati i moi prikupljati geografskie informacije, obavljati mjerenja i opaanja, izraditi karte i druge grake prikaze. Na temelju prikupljenih geografskih informacija stei vjetinu usporedbe, analize i predstavljanja znaajki pojedinih podruja u usmenom u pismenom obliku.

Ciljevi predmeta

Uenika postignua na kraju 5. godine kolovanja

Uenika postignua na kraju 9. godine kolovanja

Propisani minimalni broj sati7 za predmetno podruje Drutveni predmeti je 885 sati ime je tom podruju namijenjeno 13,3 % od ukupnog broja sati
7 vedska Vlada propisuje samo minimalan broj sati za svaki predmet tijekom devetogodinjeg obrazovanja te obrazovne ciljeve koji se moraju postii do kraja 5. i do kraja 9. godine obrazovanja. Minimalna satnica znai najmanji broj sati koji e uenik provesti na nastavi i pod nadzorom nastavnika (nije ukljuen samostalni rad). kolski odbor odreenu satnicu rasporeuje, prema vlastitom planu, u 9 godina obrazovanja uz obvezu postizanja propisanih ciljeva. kola moe, u utvrenim granicama, pojedinim predmetima dati veu satnicu od minimalne ime se postie prolacija ili specijalizacija.

447

METODIKA:Vol. 8, br. 15 (2/2007), str. 444-466

tijekom 9-godinjeg kolovanja. Pored propisane minimalne satnice, jo 600 sati namijenjeno je izbornoj nastavi. Te sate uenik, prema interesima, moe rasporediti na jedan ili vie predmeta. U vedskoj jedan kolski sat traje 60 minuta. U vedskoj su nastavnicima preputeni naini organizacije nastave i izbor nastavnih metoda i ne speciciraju se u analiziranim dokumentima. Uspjenost se ocjenjuje na skali od tri stupnja: prolaz, prolaz s isticanjem i prolaz s posebnim isticanjem. Ocjena pokazuje u kojoj je razini uenik dosegao ciljeve utvrene u nastavnom programu predmeta ili grupe predmeta. Finska8 Tijekom kolovanja u Finskoj geografski sadraji od 1. do 4. razreda ue se u okviru integrirane grupe predmeta Priroda i okoli. U 5. i 6. razredu sadraji iz geograje ue se u okviru predmeta Biologija i geograja, a od 7. do 9. razreda geograja je samostalan nastavni predmet. Geograja se nalazi u okviru prirodoslovnog, a na vioj razini u okviru prirodoslovnog i drutvenog kurikularnog podruja te je most izmeu prirodoslovnog i drutveno-humanistikog naina miljenja. Geograja je obvezan nastavni predmet, a izborni je predmet u obveznom kolovanju za uenike izvan obvezne kolske dobi. Obvezno kolovanje traje 9 godina. U kurikulumu Finske posebno se istie vanost povezivanja i formiranja kroskurikularnih tema koje omoguavaju kompleksan pristup problemima i povezivanje teorije i prakse. U opem kurikulumu dane su teme, a na nastavnicima razliitih predmeta je da te teme uklope u predmetne kurikulume. Kroskurikularne teme dane u opem kurikulumu su Razvoj pojedinca (Growth as a person), Kulturni identitet i internacionalizam (Cultural identity and internationalism), Medijske vjetine i komunikacija (Media skills and communication), Aktivno graanstvo i poduzetnitvo (Participatory citizenship and entrepreneurship), Odgovornost za okoli, dobrobit i odriva budunost (Responsibility for the environment, wellbeing, and sustainable future), Sigurnost i promet (Safety and trafc), Tehnologija i osobnost (Technology and the individual). U kurikulumu se navode ciljevi predmeta i uenika postignua u znanju i vjetinama na kraju 4., 6. i 9. godine kolovanja. Opi cilj predmeta je razvijanje geografskog poimanja svijeta, odgovornog odnosa prema prirodnim bogatstvima i okoliu, svijesti o razliitosti prirodnih i kulturnih sredina u svijetu te stvaranje osnove za interkulturalnu toleranciju i internacionalizam. Na temelju dostupnih podataka nije mogue utvrditi toan broj sati tjedno u svim etapama obrazovanja. U 5. i 6. godini obrazovanja predmet Geograja i biologija ima satnicu od 3 sata tjedno, a od 7. do 9. godine kolovanja Geograja ima 7 sati tjedno.

National Core Curriculum for Basic Ecudation 2004, Finish National Bord of Education, Helsinki 2004.

448

Curi Z., Vuk R., Jakovi M.: Kurikulumi geograje za obvezno obrazovanje

Kao i ostalim dravama ove skupine i u Finskoj poseban naglasak stavlja se na potrebu aktualizacije nastavnih sadraja i primjenu raznovrsnih nastavnih metoda i oblika rada, na istraivakom i problemski postavljenom pristupu u nastavi. Pri izvoenju nastave geograje potie se koritenje razliitog slikovnog i kartografskog materijala, grakih prikaza koji pridonose vizualizaciji nastavnog sadraja te razliitih tekstualnih materijala. Preporuuje se koritenje suvremene raunalne tehnologije te metoda multimedijalne prezentacije uz koritenje nastavnih pomagala poput LCD projektora te koritenje Interneta. Takoer predvieno je izvoenje terenske nastave. Odredbe o evaluaciji nisu posebno istaknute. Norveka9 Geografski sadraji se u Norvekoj obrauju u okviru dva predmeta: Geograja i Prirodna raznolikost10. Od 1. do 4. razreda Geograja je integrirani predmet u sklopu Drutvenih predmeta11, dok je od 5. do 10. razreda samostalan nastavni predmet. Sadraji predmeta Geograja nalaze se u drutvenom kurikularnom podruju dok se sadraji predmeta Prirodna raznolikost nalaze u prirodoslovnom kurikularnom podruju. Tijekom svih 10 godina kolovanja12 predmet je obvezan. Ciljevi predmeta i oekivana uenika postignua navedeni su po obrazovnim ciklusima i za svaki razred. Cilj nastave geograje u Norvekoj je upoznavanje uenika s prirodno-geografskim i drutveno-geografskim znaajkama i specinostima Norveke te njenom kulturnom batinom s ciljem razvijanja nacionalne svijesti, uz istovremeno poticanje uenika na upoznavanje drugih kultura i tradicija u svrhu razbijanja predrasuda i diskriminacije. Poseban naglasak stavljen je na razvijanje kreativnog i kritikog miljenja koji trebaju omoguiti uenicima preuzimanje aktivne uloge u drutvu. Na temelju analiziranih dokumenata nije mogue odrediti broj sati geograje. U dokumentu su dani samo ukupni sati kurikularnog podruja Drutveni predmeti (Social studies) i to prema rasporedu: 1. nia osnovna kola 190 sati; 2. via osnovna kola 285 sati; 3. nia srednja kola 380 sati. Jedan kolski sat traje 45 minuta. Kao i u ostalim dravama ove skupine, i u norvekom kurikulumu potie se koritenje razliitih nastavnih sredstava i metoda te informatizacija nastave. O
The curriculum for the 10-year compulsory school in Norway, The Royal Ministry of Education, Research and Church Affairs, 1999. 10 Predmet Prirodna raznolikost (Natural diversity) nalazi se u sklopu kurikularnog podruja Znanost i okoli (Science and environment). 11 Drutveni predmeti (Social studies) se nakon 5 godina kolovanja dijele na Geograju, Povijest i Drutvene znanosti (Social sciences). 12 kolovanje se u Norvekoj moe podijeliti na tri razine: 1. nia osnovna kola (lower primary level*/primary stage) od 1. do 4. razreda; 2. via osnovna kola (upper primary level*/intermediate stage) od 5. do 7. razreda; 3. nia srednja kola (lower secondary school*/secondary stage) od 8. do 10. razreda (Izvor: http://www.norway.ph/education). 9

449

METODIKA:Vol. 8, br. 15 (2/2007), str. 444-466

evaluaciji je navedena preporuka: tijekom nastave potrebno je poticati uenike na samoevaluaciju, kontinuirano pratiti rad uenika bez iskazivanja ocjena te koristiti opisne ocjene. Grupa B: kotska, Irska, Engleska kotska13 Nastava geograje u kotskoj organizirana je u okviru samostalnog nastavnog predmeta pod nazivom Geograja. Geograja se predaje u ciklusima obveznog i neobveznog obrazovanja: neobvezno obrazovanje od 3. do 5. godine starosti, osnovno obrazovanje od 5. do 12. godine, nie srednje obrazovanje od 12. do 16. godine, neobavezno vie srednje obrazovanje od 16. do 18. godine. U osnovnom obrazovanju nastava geograje nalazi se u prirodoslovnom kurikularnom podruju, dok se u srednjem obrazovanju geograja nalazi u prirodoslovnom i drutvenom kurikularnom podruju. Nastava geograje obvezna je u svim ciklusima obrazovanja. U kurikulumu se navode opi ciljevi predmeta: usvajanje znanja o drutvenim i prirodnim imbenicima koji su utjeu na ivot ljudi, razvijanje razumijevanja i uvaavanje ostalih ljudi, naroda i kultura, razvijanje svijesti o vanosti donoenja kvalitetnih odluka o prostoru i okoliu, razumijevanje vanosti osobnih prava i odgovornosti, aktivnog graanstva i uvaavanje multikulturnosti drutva. Didaktiko-metodike smjernice i uvjeti izvoenja nastave nisu posebno istaknuti. Evaluacija je kljuan dio procesa u kojem se uspjenost pouavanja i uenja prosuuje u odnosu na ciljeve uenja. Evaluacija je u funkciji povezivanja dva ciklusa uenja. Uspjenom evaluacijom se smatra ona koja: koristi jasno razumljive kriterije za pouavanje i uenje otvorene kontroli; stvara i promie diskusiju; omoguuje sudjelovanje svih odgovornih za proces donoenja odluka; ini temelj za izradu izvjetaja kojim kola potvruje svoju vjerodostojnost u lokalnoj zajednici. Irska14 Nastava geograje u Irskoj odvija se u okviru samostalnog nastavnog predmeta Geograja do 6. razreda, a od 6. do 9 razreda u integriranom predmetu Povijest i Geograja.15 Na prvoj razini Geograja je dio drutvenog i prirodo-

13 The Structure and Balance of the Curriculum, 514 National Guidelines, Learning and Teaching Scotland, 2000. 14 www.inca.org.uk (International Review of Curriculum and Assesment Frameworks Internet Archives); oujak 2005. www.education.ie (Department of Education and Science of Republic of Ireland); oujak 2005. www.ncca.ie (Primary School Curriculum); oujak 2005. Primary School Curriculum, The Stationery Ofce, Dublin, 1999. 15 Nastava u Irskoj je organizirana u dvije razine: 1. Primary school education (do 6. razreda, odnosno 11-12 godina starosti); 2. Post-primary education (Junior Cycle; 7., 8. i 9. razred).

450

Curi Z., Vuk R., Jakovi M.: Kurikulumi geograje za obvezno obrazovanje

slovnog kurikularnog podruja16. Na drugoj razini geograja je u integriranom podruju Drutveno, politiko i obrazovanje za okoli (Social, political and environmental education). Nastava geograje obvezna je na svim razinama obrazovanja od 6. do 12. godine ivota (1.-6. razred) te na razinama junior infants (4-5 godina ivota), senior infants (5-6 godina ivota) ukoliko dijete krene u toj dobi u kolu. Iako obvezno obrazovanje u Irskoj poinje sa navrenih 6 godina, velik dio djece kree u kolu s 4 ili 5 godina. Preporuka Irskog nacionalnog vijea za kurikulum je da nastava geograje bude obvezna i na drugoj razini (post-primary education), no u nekim kolama ona je jo uvijek izborni predmet. Uz ciljeve predmeta, u kurikulumu su navedena oekivana uenika postignua po obrazovnim ciklusima. Opi cilj je usvajanje znanja o prirodno-geografskim i drutveno-geografskim procesima i pojavama na lokalnoj, regionalnoj i meunarodnoj razini, spoznaja meuzavisnosti navedenih procesa, razvoj vjetina i sposobnosti potrebnih u nastavi geograje i u svakodnevnom ivotu, razvoj svijesti o okoliu i potrebi njegove zatite te razvoj sposobnosti za aktivno i odgovorno graanstvo. U nastavi geograje u Irskoj naglasak se stavlja na potrebu aktualizacije nastavnih sadraja. Svaki nastavnik ima slobodu odabira novih aktualnosti. Nastavnike se potie na primjenu raznovrsnih nastavnih metoda i oblika rada. Osnovne nastavne cjeline na junior/senior infants razini su okolina i okoli te svijest o zatiti i brizi za okoli. Preporuuje se spiralni pristup, dakle iste teme obrauju se i na viim godinama, uz produbljivanje i proirivanje. Aktivnosti se temelje na lokalnoj razini kako bi uenici sami mogli istraivati i upoznavati prostor. Na prvoj razini obrazovanja kolski sat traje 30 minuta. U kurikulumu geograje u Irskoj nema tono odreenog broja sati nastave geograje tjedno, no preporuka Nacionalnog vijea za kurikulum je da na razinama junior infants i senior infants minimalan tjedni broj sati bude 2 sata i 15 minuta, a od 1. do 6. razred 3 sata nastave geograje tjedno. Niti na drugoj razini satnica nije tono odreena ve je preporuka da nastava geograje ini 10% od ukupne propisane tjedne satnice. Ukupna propisana tjedna satnica iznosi 35 42 sata tjedno, a jedan kolski sat traje od 35 do 45 minuta. Sastavni dio kurikuluma su i didaktiko-metodike smjernice i uvjeti izvoenja nastave koji su sadrajno slini navedenima u skandinavskim dravama. Na prvoj razini obrazovanja nastavnici redovito prate i vrednuju postignua i napredak svakog uenika. Uz to na kraju svake godine polau se standardizirani testovi. Na sljedeoj razini obrazovanja uenici mogu kao dio zavrnog ispita provesti terensko istraivanje te se na taj nain oslobaaju dijela pismenog ispita. U tom sluaju pismeni ispit nosi 80% ocjene, a geografsko terensko istraivanje 20% ocjene. Preporuka Nacionalnog vijea za kurikulum o ocjenjivanju je da u
16 Social, environmental and scientic education.

451

METODIKA:Vol. 8, br. 15 (2/2007), str. 444-466

konanu ocjenu ulaze: nastavnikovo opaanje i praenje rada uenika, testovi i zadaci, radni projekti, te na kraju svake godine osnovnokolskog obrazovanja standardizirani testovi. Engleska17 U Engleskoj, nastava geograje organizirana je kao samostalan nastavni predmet pod nazivom Geograja. U sklopu kolskog kurikuluma postoje i predmeti Obrazovanje za odrivi razvoj te Graanska prava ije se teme preporuuju i u sklopu geograje. Kurikulum geograje predstavlja poveznicu izmeu prirodoslovnog i drutvenog podruja. Geograja je tijekom cijelog obrazovanja obvezan predmet, a predaje se u sklopu osnovnokolskog obrazovanja (Key stages 1 i 2) te u sklopu srednjokolskog obrazovanja (Key stage 3).18 U didaktiko-metodikim smjernicama za izvoenje nastave, uz sugestije sline skandinavskim kurikulumima, posebno se istie potreba za korelacijom steenih znanja iz geograje s ostalim nastavnim predmetima kako bi se kod uenika razvilo cjelovito znanje i razumijevanje.
Ciljevi nastave geograje u Engleskoj Poticati interes uenika za prouavanje prostora (lokalnog, nacionalnog i prekomorskog), istraivanje odnosa ljudi i prostora, pouavanje uenika kako ljudske aktivnosti utjeu na okoli i okoli na ljude. Poticati uenike na prouavanje njihove okoline te razliitosti drutvenih i prirodnih uvjeta na Zemlji, poticati na istraivanje i uenje o prirodnim i drutvenim karakteristikama svoje sredine. Nauiti prihvaati i uvaavati razliitosti s obzirom na druga podruja, narode i kulture. Razviti i koristiti geografske istraivake metode ukljuujui i terenski rad, koristiti geografske pojmove, geografske karte i fotograje. Razviti svijest o brizi za kvalitetu okolia i budunost ovjekova ivotnog prostora na Zemlji te unaprijediti odgovornost uenika za brigu o Zemlji i ljudima koji ive na njoj. Znanja, vjetine i razumijevanja u engleskom kurikulumu Postavljanje geografskih pitanja (Gdje je to? Kako izgleda? Kako je postalo takvim? Kako i zato se mijenja?). Prikupljanje podataka. Analiza i vrednovanje podataka te donoenje zakljuaka. Razumijevanje utjecaja ljudskih stavova i razmiljanja na politika, drutvena i ekonomska dogaanja te formiranje vlastitih stavova. Iznoenje stavova i rezultata istraivanja.

Ciljevi predmeta

Prikupljanje geografskih informacija

17 About the National Curriculum for England, 1999, Department for Education and Employment, London and Qualication and Curriculum Authority, London, http://www.nc.uk.net www.standards.dfes.gov.uk www.qca.org.uk/geography www.woodlands-junior.kent.sch.uk/customs/questions/education.html 18 Primary school obuhvaa dvije razine (Key stage 1 i 2): 1. Infant school od 5. do 7. godine ivota, 2. Junior school od 7. do 11. godine ivota. Key stage 3 ini Secondary school a traje od 11. do 16. godine ivota.

452

Curi Z., Vuk R., Jakovi M.: Kurikulumi geograje za obvezno obrazovanje
Koritenje geografskog rjenika. Izbor i koritenje primjerenih oblika terenskog rada. Koritenje atlasa, globusa, karata i planova. Izbor i koritenje sekundarnih izvora podataka. Izrada karata i planova, usvajanje i sposobnost koritenja simbola i mjerila. Iznoenje zakljuaka u najprikladnijem obliku. Razvoj vjetina odluivanja.

Razvoj geografskih vjetina

Znanje i razumijevanje prostora

Upoznavanje sa znaajnim lokacijama na nacionalnoj i svjetskoj razini, uz primjenu aktualizacije. Opisivanje poloaja odreenog mjesta na nacionalnoj, meunarodnoj i svjetskoj razini. Opisivanje i objanjavanje karakteristika odreenog prostora. Istraivanje ideja globalnog drutva te povezanosti izmeu odreenih prostora. Razumijevanje uvjetovanosti prirodnih i drutvenih znaajki odreenog prostora. Odreivanje, opisivanje i razumijevanje zikih i drutvenih procesa i njihovog utjecaja na okoli i prostor u cjelini. Opisivanje i objanjavanje promjena u okoliu poput erozije i sl. te predlaganje naina sanacije problema. Prouavanje ideje odrivog razvoja te prepoznavanje vanosti takvog razvoja na ljude i prostor. Razumijevanje nae uloge u odrivom razvoju.

Znanje i razumijevanje procesa Znanje i razumijevanje promjena u okoliu te odrivog razvoja

Iz analiziranih dokumenata nije mogue odrediti toan broj sati nastave geograje tjedno ili godinje ve je to stvar odluke nastavnika i kole, bitno je samo da se teme tj. jedinice predviene kurikulumom obrade do kraja odreene faze (Key Stages 1-3). Dakle, kole same biraju kako e organizirati svoj kolski kurikulum. Uvjeti izvoenja nastave nisu strogo propisani ve se u obzir uzimaju uvjeti u kojima se odrava nastava, namjena kole te dogovoreni broj sati geograje, a odreuju se na razini kole i ovise o dogovoru nastavnog osoblja. Uenika postignua na kraju pojedinog stupnja procjenjuju se na temelju osam razina postignua (attainment level), prema zahtjevnosti. Iznad osme razine nalazi se izvanredno postignue koje se iskazuje opisno.
Razina Uenika postignua u nastavi geograje Uenici demonstriraju svoje znanje, vjetine i razumijevanje na lokalnoj razini. Prepoznaju zike i drutvene karakteristike lokalnih podruja. Iznose stavove temeljene na poznavanju neposredne okoline. Koriste samo dobivene izvore podataka i vlastita promatranja pri donoenju stavova o okolini.

453

METODIKA:Vol. 8, br. 15 (2/2007), str. 444-466

Uenici demonstriraju svoje znanje, vjetine i razumijevanje na lokalnoj razini. Opisuju i usporeuju zike i drutvene karakteristike razliitih podruja. Pokazuju svjesnost za postojanje i drugih prostora izvan lokalnih okvira. Razumiju utjecaj ljudi na okoli. Poinju koristiti geografski rjenik. Uenici demonstriraju svoje znanje, vjetine i razumijevanje na lokalnoj razini. Prepoznaju zike i drutvene karakteristike lokalnih podruja te objanjavaju razloge smjetaja i poloaja. Svjesni su slinosti i razlika meu pojedinim prostorima. Prepoznaju na koje naine drutvo pokuava ouvati okoli. Prilikom izlaganja sve vie koriste geografski rjenik. Uenici demonstriraju svoje znanje, vjetine i razumijevanje na vioj razini. Poinju prepoznavati geografske procese te postaju svjesni vanosti poloaja pojedinih mjesta, a ne samo smjetaja. Razumiju utjecaj drutvenih aktivnosti na okoli. Koriste geografske vjetine prilikom istraivanja i prouavanja prostora. Koriste primarne i sekundarne izvore podataka. Uenici demonstriraju svoje znanje, vjetine i razumijevanje na vioj razini. Prepoznaju te poinju objanjavati geografske procese te opisuju na koji nain ti procesi dovode do slinosti ili razlika izmeu pojedinih podruja. Objanjavaju utjecaje ljudskih aktivnosti na okoli. Objanjavaju vlastite stavove te samostalno postavljaju vana geografska pitanja. Samostalno izabiru izvore podataka, predlau rjeenja te prikazuju rezultate svojih istraivanja slikovno i tekstualno. Uenici demonstriraju svoje znanje, vjetine i razumijevanje na svim razinama od lokalne do globalne. Objanjavaju geografske procese te njihove meusobne veze koje uvjetuju izgled prostora. Razumiju i usporeuju razliite pristupe upravljanju okoliem. Prihvaaju postojanje razliitih vrijednosti i stavova. Koriste razliite vjetine i izvore podataka. Iznose rezultate te donose zakljuke na temelju skupljenih podataka. Uenici demonstriraju svoje znanje, vjetine i razumijevanje na svim razinama od lokalne do globalne. Opisuju veze izmeu procesa te prikazuju nain na koji te veze utjeu na prostor. Razumiju da djelovanje ljudi u odreenom prostoru utjee na druge prostore. Shvaaju da ljudske aktivnosti mogu imati neeljene posljedice na okoli. Samostalno pristupaju istraivanju problema na temelju vlastitih znanja i izvora podataka. Kritiki vrednuju izvore podataka te jasno predstavljaju rezultate istraivanja te poinju donositi neizravne zakljuke.

454

Curi Z., Vuk R., Jakovi M.: Kurikulumi geograje za obvezno obrazovanje
Uenici demonstriraju svoje znanje, vjetine i razumijevanje na svim razinama od lokalne do globalne. Nude objanjenja veza pojedinih zikih i drutvenih procesa. Opisuju promjene u prostoru tijekom vremena te opisuju veze unutar prostora te s drugim prostorima. Razumiju kompleksnost faktora koji pridonose kvaliteti ivota te postaju svjesni razlika izmeu stupnja razvijenosti pojedinih prostora. Shvaaju nunost odrivog razvoja te su svjesni utjecaja ovjeka na okoli i obrnuto. Sposobni su navoditi primjere kojima argumentiraju svoje teze. Pri analizi koriste se razliitim vjetinama, kritiki pristupaju izvorima. Jasno i razumljivo predstavljaju rezultate istraivanja te donose zakljuke. Uenici demonstriraju svoje znanje, vjetine i razumijevanje na svim razinama od lokalne do globalne. Daju objanjenja kompleksnih veza unutar i izmeu pojedinih zikih i drutvenih procesa. Sposobni su na temelju geografskih pokazatelja predviati promjene na pojedinim prostorima tijekom vremena. Promatraju utjecaj ovjeka na okoli na kompleksan nain te nude potencijalne pristupe i rjeenja. Slue se geografskim teorijama te pravilno koriste razliite geografske metode i vjetine. Samostalno provode geografska istraivanja. Kritiki vrednuje izvor podataka i postojee argumente te donose vrsto utemeljene zakljuke. Procjenjuju svoj rad te predlau poboljanja u pristupu daljnjem istraivanju.

Izvanredno (Exceptional performance)

Grupa C: Austrija, Maarska, Slovenija Austrija19 Geografski sadraji u Austriji obrauju se u okviru samostalnog nastavnog predmeta pod nazivom Geograja i gospodarstvo. Predmet je dio prirodoslovnog i drutvenog kurikularnog podruja. Geograja je obvezan nastavni predmet koji se predaje od 1. do 4. razreda. U izvoenju nastave polazite je princip od opeg prema posebnom pa se u 1. i 2. razredu stjeu osnovna znanja koja se u 3. i 4. razredu razrauju na primjerima iz Austrije, Europe i svijeta. Od 1. do 4. razreda Austrija se komparira s ostalim dravama Europe i svijeta, a u 3. razredu je glavna tema. Tri glavne teme koje se razrauju kroz etiri godine obrazovanja su: Austrija, odnos centar-periferija, trite-gospodarski razvoj.
19 Lehrplan der Volkschule Bundesministerium fuer Bildung, Wissenschaft und Kultur, Wien, 2001, http://www.bmbwk.gv.at/ Lehrplan AHS Bundesministerium fuer Bildung, Wissenschaft und Kultur, Wien, 2000, http:// www.bmbwk.gv.at Hauptschulen HS Lehrplan Bundesministerium fuer Bildung, Wissenschaft und Kultur, 2000, 2003, http://www.bmbwk.gv.at/

455

METODIKA:Vol. 8, br. 15 (2/2007), str. 444-466

Ciljevi i oekivana uenika postignua nastave geograje u Austriji Usvajanje temeljnih pojmova nastanka prirodno-geografske i drutvenogeografske osnove i njihove meuzavisnosti. Objanjenje klimatskih promjena i utjecaja na okoli. Usvajanje stava o nunosti odgovornog odnosa ovjeka prema okoliu. Razvijanje sposobnosti uporabe geografskih karata i orijentacije u prostoru. Razvijanje govornih i pismenih vjetina kroz seminarske radove, prezentacije, diskusije i rad u grupama. Savladavanje koritenja jednostavnih metoda geografskog istraivanja: kartiranje, statistike i grake metode, koritenje razliitih izvora literature i statistike. Primjena steenog znanja u ostalim kolskim predmetima i svakodnevnom ivotu. Spoznaja drutvenih, gospodarskih, politikih, kulturolokih razliitosti u Europi i svijetu (tolerancija prema drugim religijama, narodima, rasama) te spoznaja uloge Austrije u Europi i svijetu. Spoznaja uloge multinacionalnih kompanija u oblikovanju svjetskog gospodarstva. Spoznaja vanosti utjecaja tehnolokog razvoja na gospodarstvo i okoli.

Ciljevi predmeta

Kao i u ostalim dravama, potie se primjena raznovrsnih nastavnih metoda i oblika rada te razliitih nastavnih sredstava i pomagala (geografske karte, aerofoto snimke, satelitske snimke, graki prikazi, tekstualni materijal, prozirnice, dijapozitivi, video lmovi, TV emisije, audio zapisi, radijske emisije i sl.). Koristi se suvremena raunalna tehnologija te metode multimedijalne prezentacije uz koritenje Interneta. Istie se potreba poticanja uenika na razliite oblike rada poput samostalnog rada i istraivanja, rada u parovima, rada u skupinama, diskusije, pripremu samostalnih prezentacija, terenskog rada, projektne nastave, uenja kroz nastavu itd. Suvremena pomagala i sredstva pribliavaju uenicima udaljenije dijelove svijeta te objanjavaju procese i pojave. U kurikulumu se navode samo ope upute za ocjenjivanje uenika u svim predmetima. Maarska20 Geografski sadraji se u Maarskoj obrauju u obveznim nastavnim predmetima Priroda u 5. i 6. razredu te Naa Zemlja i okoli u 7. i 8. razredu obveznog osmogodinjeg obrazovanja. Nastavni predmet Naa Zemlja i okoli dio je prirodoslovnog i drutvenog kurikularnog podruja. U kurikulumu geograje ciljevi su razvrstani u tri osnovne kategorije s obzirom na eljena postignua: znanje, vjetine i minimalne kompetencije.

20 Framework Curricula for Primary Education, on behalf of Ministry of Education Dinasztia Publishing Company, Budapest, 2000

456

Curi Z., Vuk R., Jakovi M.: Kurikulumi geograje za obvezno obrazovanje
Ciljevi i oekivana uenika postignua nastave geograje u Maarskoj Shvaanje geografske stvarnosti. Razvoj vjetina koje e uenicima omoguiti aktivno sudjelovanje u rjeavanju problema u njihovoj opini, regiji, zemlji i svijetu. Razumijevanje lokalnih, regionalnih i globalnih problema. Razvoj nacionalnog i europskog identiteta kod uenika, te razvoj domoljubnih osjeaja, uz uvaavanje drugih naroda i kultura. Razvoj svijesti o uzrono-posljedinim vezama izmeu razvoja i drutva, koje se mijenjaju u prostoru i vremenu. Shvaanje potrebe za udruivanjem i suradnjom u cilju rjeavanja razvojnih problema.

Ciljevi predmeta

Broj sati nastave geograje u 7. razredu iznosi 56 sati, a u 8. razredu 55 sati. Tijekom obveznog obrazovanja ukupno 111 sati geograje. Didaktiko-metodike smjernice i uvjeti izvoenja nastave slini su austrijskom kurikulumu. Evaluacija obuhvaa provjeravanje i ocjenjivanje znanja i primjenu znanja u koli i svakidanjem ivotu. Oblici provjeravanja i ocjenjivanja su usmeno i pismeno provjeravanje (znanje, razumijevanje, primjena, analiza, sinteza, vrednovanje). Slovenija21 Geografski sadraji se u Sloveniji predaju u okviru samostalnog predmeta Geograja, koji se nalazi u prirodoslovnom i drutvenom kurikularnom podruju. Obavezno kolovanje u Sloveniji traje 9 godina pri emu je nastava geograje obvezna od 6. do 9. razreda. U Sloveniji je geograja odreena kao predmet koji pomae ueniku usvojiti znanja, sposobnosti, vjetine i odgojne vrijednosti s kojima se lako snalazi u ivotu, razumije ue i ire ivotno okruenje, pravilno vrednuje okoli. Naglaava se da je geografsko znanje sastavni dio temeljnog obrazovanja jer sadri spoznaje o domovini i svijetu te ouvanju okolia i svrhovitoga gospodarenja njime. Nastava geograje daje temelje za razumijevanje odnosa izmeu ovjeka i prirode, posebno za razumijevanje okolia. Uloga kolske geograje je razvijanje interesa za dogaanja u vlastitom i tuem prostoru te poticanje odgovornog odluivanja o vanim problemima, kao to je zatita zdravog okolia. Kurikulum preporuuje razliite metode i oblike rada, nastavna sredstva, problemski pristup i korelaciju, kroskurikularne teme i interdisciplinarnost. Izbor i kombinacija nastavnih metoda i oblika rada preputen je nastavnicima pri emu se vodi rauna o interesima i sposobnosti uenika.

21 Veljavni uni narti, http://www.mszs.si/slo/solstvo/os/ucni_nacrti/os/9letna/ucni_nacrti/ skupni_predmeti.asp, veljaa 2005.

457

METODIKA:Vol. 8, br. 15 (2/2007), str. 444-466

Ciljevi i oekivana uenika postignua nastave geograje u Sloveniji Usvajanje osnovnog znanja o prirodno-geografskim i drutvenogeografskim procesima i pojavama na lokalnoj, regionalnoj i svjetskoj razini te njihovoj meuzavisnosti. Spoznaja vrijednosti i jedinstvenosti slovenske pokrajine, razvijanje ljubavi i potovanja prema slovenskoj prirodnoj i kulturnoj batini te pripadnost slovenskoj dravi (domoljublje). Razvijanje sposobnosti iznoenja geografskih znanja u verbalnom, kvantitativnom i grakom obliku uz pomo suvremenih nastavnih sredstava i pomagala. Spoznaja vanosti odgovarajue uporabe prirodnih dobara i s tim povezane zatite prirodnog okolia za budue generacije. Spoznaja uloge manjina kao mosta meu narodima na primjeru Slovenije i susjednih drava gdje ivi slovenski narod. Spoznaja bogatstva razliitosti ljudi na Zemlji i odgoj za potivanje te razliitosti (tolerancija prema drugaijima po vjeri, rasi, jeziku i obiajima). Razvijanje sposobnosti za samostalno obrazovanje pomou razliitih izvora znanja: udbenika, vjebenica, literature, atlasa, leksikona, rjenika, enciklopedija, interneta i drugih raunalnih programa.

Ciljevi predmeta

Upoznavanje kontinenata i mora te njihove rasprostranjenosti. Upoznavanje osnovnih zakonitosti poloaja i gibanja Zemlje u svemiru. Razumijevanje posljedica rotacije i revolucije za ivot ljudi. Uenika Usvajanje znanja o toplinskim i visinskim pojasevima te utjecaju na ivot postignua na ljudi. kraju 6. razreda Savladavanje vjetina koritenja karata i orijentacije. Razlikovanje osnovnih reljefnih oblika te utjecaja na ivot ljudi. Spoznaja o utjecaju ovjeka na okoli. Uenika Upoznavanje osnovnih prirodno-geografskih i drutveno-gospodarskih postignua na znaajki Europe i Azije. kraju 7. razreda Upoznavanje osnovnih geografskih obiljeja Amerika, Afrike, Australije i polarnih podruja. Razvoj svijesti o brojnim problemima kao to su problem opskrbe hranom, Uenika vodom, energijom, politiki sukobi i sl. postignua na Razvoj svijesti i potovanja prema bogatstvu i razliitosti prirodnih i kraju 8. razreda kulturnih sredina irom svijeta te stvaranje osnova za interkulturalnu toleranciju i internacionalizam. Razvoj svijesti o potrebi vrednovanja i ouvanja vlastite kulture. Upoznavanje geografskih obiljeja Slovenije. Razvoj svijesti o potrebi zatite okolia te upoznavanje s negativnim Uenika posljedicama ljudskih djelatnosti. postignua na Razvoj svijesti o postojanju nacionalnih manjina u Sloveniji te slovenske kraju 9. razreda manjine u susjednim dravama te razvoj svijesti o ravnopravnosti i potivanju svih naroda i kultura.

458

Curi Z., Vuk R., Jakovi M.: Kurikulumi geograje za obvezno obrazovanje

Satnica geograje tono je odreena po pojedinim razredima. Tako se u 6. razredu geograja tjedno ui 1 kolski sat, u 7. razredu 2 sata, u 8. razredu 1,5 sat, a u 9. razredu 2 sata tjedno. Ukupno tijekom obveznog obrazovanja 221 sat geograje. U nastavi geograje u Sloveniji predviena je najmanje jedna cjelodnevna ekskurzija te barem dvije terenske vjebe. Na terenskoj nastavi planiraju se razliite vjebe kao to su orijentacija, kartiranje, te razvoj sposobnosti opaanja, analiziranja, sintetiziranja. Evaluacija obuhvaa provjeravanje i ocjenjivanje znanja i primjenu znanja u koli i svakidanjem ivotu. Ueniko znanje je pokazatelj uspjenosti nastavnika. Oblici provjeravanja i ocjenjivanja su usmeno i pismeno provjeravanje (znanje, razumijevanje, primjena, analiza, sinteza, vrednovanje). D: Nizozemska22 Geografski sadraji se u Nizozemskoj predaju u okviru samostalnog i obveznog nastavnog predmeta Geograja. Nastava je u Nizozemskoj organizirana u sklopu etiri ciklusa. Pri tome su prvi i etvrti ciklus neobvezni, a drugi i trei ciklus obvezni.23 Glavna znaajka nastave u Nizozemskoj je velika autonomija kola. Svaka kola izrauje opi plan iz kojeg se svake godine razvijaju operativni planovi s kurikulumima za svaki predmet. Operativni plan odobrava nadleni Inspektorat. kolama u razvoju kurikuluma pomae i usmjerava ih vladin Nacionalni institut za razvoj kurikuluma kroz tzv. Terenske savjetodavne grupe. Glavni zadatak nastave geograje je upoznati uenike s prostornom organizacijom razliitih prostornih jedinica te ukazati na posljedice ljudskih aktivnosti za okoli. Uenike ovisno o njihovoj dobi i stupnju obrazovanja treba poticati na promatranje i opisivanje, prepoznavanje, objanjavanje, prosuivanje te upotrebu steenih znanja. Opi ciljevi nastave geograje podijeljeni su na domenu geografske perspektive, domenu prostorne organizacije te domenu topograje i karata.
Ciljevi i oekivana uenika postignua nastave geograje u Nizozemskoj Domena geografske perspektive Upoznavanje sa socijalnim fenomenima i njihovim utjecajima na ziki okoli. Prepoznavanje prostornih posljedica tih fenomena na kartama i oblik njihove distribucije.

22 Attainment Targets for Compulsory Education, http://www.minocw.nl/english/education/doc/ Kerndoelen_basisonderwijs_Engels.doc veljaa, 2005. 23 Ciklusi su: 1. prvi ciklus: neobvezno obrazovanje od 4. do 5. godine starosti; 2. drugi ciklus: obvezno osnovno obrazovanje od 5. do 12. godine starosti; 3. trei ciklus: obvezno (nie) srednje obrazovanje od 12. do 16. godine starosti; 4. etvrti ciklus: neobvezno (vie) srednje obrazovanje od 17. do 18. godine starosti uenika

459

METODIKA:Vol. 8, br. 15 (2/2007), str. 444-466

Prepoznavanje osnovnih elemenata organizacije i njihov ziki okoli. Poznavanje potencijalnih mogunosti naseljavanja u poplavnim podrujima. Opisivanje prostornog rasporeda osnovnih vrsta tala u Nizozemskoj. Poznavanje razvoja rudarstva, agrokulture, industrije i uslunih djelatnosti u Nizozemskoj i vanijim dravama Europe. Razumijevanje razvoja Nizozemske u irem kontekstu (migracije, EU, Istona Europa). Opisivanje i usporedba svakodnevnog ivota u Nizozemskoj i drugim dijelovima svijeta. Opisivanje raspodjele osnovnih klimatskih zona na Zemlji i njihov utjecaj na ivot ljudi, elemente krajolika u planinskim podrujima te utjecaj reljefa na ivot ljudi, biljaka i ivotinja. Raspoznavanje razliitih elemenata krajolika na kartama Nizozemske, Europe i svijeta ovisno o mjerilu karte.

Domena prostorne organizacije

Domena topograje i karata

U ciklusu obveznog osnovnog obrazovanja kole same odreuju satnicu pojedinih predmeta kroz izradu godinjeg plana. U obveznom niem srednjem obrazovanju nastava geograje je zastupljena sa 140 sati godinje. Uvjeti izvoenja nastave takoer nisu propisani ve se kolama ostavlja sloboda izbora. No preporua se uporaba suvremene tehnologije. E: Njemaka24 U Njemakoj se geografski sadraji predaju u predmetu pod nazivom Geograja. U prvom ciklusu obrazovanja (6-10/12. godina ivota) geografski sadraj predaje se u sklopu interdisciplinarnog predmeta Sachuntericht (Predmetna nastava), a u ostalim ciklusima Geograja je samostalan predmet koji se predaje u okviru tri ciklusa obveznog obrazovanja. Prvi ciklus (osnovna kola Grundschule) jedinstven je tip kole za sve savezne zemlje u Njemakoj; pohaa se od 6. do 10. (12.) godine ivota (do 10. godine u 16 saveznih zemalja, do 12. godine u preostale etiri savezne zemlje), ustrojena je uobiajeno od 4 (eventualno 6) razreda. U okviru tog prvog ciklusa geografski se sadraj predaje u sklopu interdisciplinarnog predmeta Sachuntericht (Predmetna nastava) koji predstavlja uvod u buduu predmetnu nastavu. Drugi ciklus ili nii srednjokolski ciklus (zavretak ovog ciklusa naziva se Mittlerer Schulabschlu) obuhvaa vie tipova kola (obino izbor roditelja prema uspjehu uenika u prvom ciklusu): Hauptschule, Realschule, Gesamtschule i Gymnasium, pohaa se od 10. (12.) do 15./16. godine ivota, ustrojena u 6 (eventualno 5) razreda. U sklopu tog dru24 http://www.inca.org.uk/comparative.asp (komparacija kolskog sustava i kurikuluma u izabranim europskim zemljama) http://www.bildungsstandards-bw.de/ (gimnazijski obrazovni standardi primjer BadenWrtemberga) http://www.gdg-stuttgart.de/schulprogramm/schulpro.htm (primjer kolskog programa kole drugog ciklusa u Stuttgartu)

460

Curi Z., Vuk R., Jakovi M.: Kurikulumi geograje za obvezno obrazovanje

gog ciklusa Geograja se ui kao zaseban nastavni predmet. Trei ciklus ili vii srednjokolski ciklus pohaa se od 15/16. do 18/19. godina, a moe biti vii gimnazijski (Gymnasiale Oberstufe) koji se pohaa od 16.-19. godina ivota ili strunokolski (Berufsschule i Fachoberschule). I u okviru treeg ciklusa obrazovanja u Njemakoj, Geograja se ui kao zaseban nastavni predmet. Geograja je obvezan nastavni predmet u drugom ciklusu (od 5. do 10. godine kolovanja), dok je u treem ciklusu (11. do 13. godina kolovanja) obvezno jedan od izbora u skupini drutvenih predmeta. Sadraji geograje nalaze se u sklopu drutvenog kurikularnog podruja. U Njemakoj su kurikulumom dane samo osnovne smjernice te se propisuje oko 70% sadraja, a kole odreuju preostalih 30%. kolski aktivi odreuju plan i program po razredima. Provedbu nastavnici prilagoavaju uenicima, njihovoj dobi i interesima. Na viim razinama sve je vei naglasak na samostalnom radu uenika. U primjerima se uvaavaju principi od blieg prema daljem, od poznatog i lokalnog prema manje poznatom i regionalnom te svjetskom.
Ciljevi i oekivana uenika postignua nastave geograje u Njemakoj Poznavanje prirodnih i drutvenih datosti u razliitim regijama svijeta, razumijevanje karakteristinih ivotnih prostora. Poznavanje i razumijevanje temeljnih prirodnogeografskih i geolokih procesa na Zemlji i kozmolokih pojava. Razvijanje sposobnosti prostorne orijentacije i poznavanje zemljovida. Usvajanje temeljnih znanja o drutveno-gospodarskim sustavima kao to su poljoprivreda, industrija, trgovina i usluge, energetika, komunikacije, turizam, vodoprivreda i promet. Poznavanje temeljnih gospodarskih struktura i procesa i njihovih odraza u prostoru uz poseban osvrt na interesne konikte i neravnomjeran regionalni razvoj. Razumijevanje suvremenih pojava i procesa u svijetu kao to su demografska dinamika, etniki sukobi, globalizacija, globalni dispariteti, migracije, ekoloki problemi, upravljanje resursima i dr. Poznavanje i razumijevanje razliitih prostornih stvarnosti, odnosno evaluacija prostora s razliitih aspekata, razumijevanje prostornih problema. Poticanje razvoja demokratskih i tolerantnih stavova te odgovornog odluivanja o vanim problemima. U smislu multikulturalnog odgoja razumijevanje ravnopravnosti naroda i njihovih kultura, razumijevanje bogatstva u drutvenim razliitostima. Razumijevanje ogranienih mogunosti prirodnih resursa, razvijanje odgovornosti za budunost ovjeanstva i za mogunosti ravnopravnog i odrivog razvoja za sve ljude na Zemlji. Poznavanje instrumentarija prostornog planiranja i prostorno planerskih mogunosti. Geograja treba pomoi uenicima u odgovornom osobnom, poslovnom i javnom djelovanju. Razvijanje premreenog (vernetzendem) miljenja okrenutog rjeavanju problema, praktinosti, metodoloke i medijske kompetentnosti.

Ciljevi predmeta zavretkom 2. i 3. ciklusa

461

METODIKA:Vol. 8, br. 15 (2/2007), str. 444-466

U Njemakoj u prvom ciklusu nije jedinstveno denirana satnica pojedinih predmeta, no predmeti moraju ostvariti svoje ciljeve. Sat traje 45 min. Ukupna satnica iznosi 19 do 28 sati tjedno, u sklopu kojih su u pravilu predmeti njemaki, matematika, predmetna nastava (Sachuntericht), likovni, glazbeni, sport i vjerski odgoj. Drugi ciklus (5. 10. razred) karakterizira variranje ovisno o tipu kole i kolskom provedbenom programu, no predmet mora ostvariti svoje ciljeve. Naime kurikulum se donosi na razini savezne zemlje, u njemu je meu obveznim predmetima i geograja i to u svim tipovima kola (Hauptschule, Realschule, Gesamtschule i Gymnasium). Kurikulum meutim ne propisuje satnicu geograje ve potrebne sadraje koji se moraju obraditi. Uobiajeno je po saveznim zemljama odreen minimum za drutvenu skupinu predmeta u cjelini; minimalno 2-3 sata tjedno. kolama je preputeno da prema tipu kole, kao i vlastitim uvjetima, potrebama i izboru sastave provedbeni plan i program. U tom smislu kole odreuju kako e provesti nastavu primjerice drutvene skupine predmeta, odnosno satnice pojedinih (inae propisano obveznih) predmeta. U veini sluajeva to je najmanje jedan sat geograje po razredu tjedno kroz ukupno est razreda, odnosno 8 do 9 sati kroz est razreda.25
Uvjete izvoenja nastave odreuju savezne zemlje. Openito se propisuju odgovarajui prostori i veliina razrednih odjeljenja, nastavna sredstva i pomagala koja omoguuju vizualizaciju nastavnih sadraja i sl. Potie se koritenje suvremene raunalne tehnologije te geografskih izvora kao to su satelitske i aerofoto snimke. Potie se provoenje terenske nastave. Savezni sustav ocjenjivanja u kolstvu ima est stupnjeva 1 Sehr gut (vrlo dobro), 2 Gut (dobro), 3 Befriedigent (zadovoljavajue), 4 Ausreichend (dovoljno) 5 Mangelhaft (manjkavo) i 6 Ungengent (nedovoljno). Nastavnici kontinuirano ocjenjuju uspjeh uenika na temelju observacija na nastavi, uenikova usmenog, pismenog i praktinog rada, domaih zadaa i testova iz pojedinih predmeta.

Osvrt na plan i program nastave geograje u Hrvatskoj

Organizacija nastave geograje u Hrvatskoj slina je onim analiziranim europskim dravama u kojima je nastava geograje organizirana kao integrirani predmet u niim razredima osnovne kole te samostalni predmet u viim razredima osnovne kole, u strukovnim srednjim kolama i gimnazijama.
25 Tipian primjer iz Baden-Wrtemberga (ukupno 8 sati u 6 razreda): 5., 6. i 7. razred imaju tjedno po 2 sata, 8. razred 1 sat, a 9. i 10. razred tjedno 0,5 sati nastave geograje. Sat traje 45 minuta. Bez obzira na tip kole, u pravilu u 5. i 6. razredu ukupno je tjedno 28 sati obveznih i obveznih izbornih predmeta, a od 7. do 10. razreda 30 sati tjedno. U sluaju petodnevnog radnog tjedna prosjeno se predaje 188 dana na godinu.

462

Curi Z., Vuk R., Jakovi M.: Kurikulumi geograje za obvezno obrazovanje

U hrvatskom Planu i programu geograje za osnovnu kolu propisani su tjedni fond sati, nastavni sadraji i opi ciljevi. Hrvatskim nacionalnim obrazovnim standardom (HNOS-om) autonomija kola i nastavnika je, suprotno tendencijama u veini analiziranih europskih zemalja, jo vie ograniena. Uz propisane obvezne nastavne teme i izborne teme te predloen broj sati za obradu, ponavljanje, realizaciju izbornih tema i za provjeru znanja, za svaku nastavnu temu propisana su obrazovna postignua, potrebno predznanje, kljuni pojmovi, struni nazivi i brojani podatci koje uenik mora usvojiti i upamtiti. Uz sadraje koje treba ispustiti, navode se i pridodani sadraji, zatim izborni sadraji te primjeri korelacije. Za razliku od europskih kurikuluma, HNOS propisuje prijedloge za metodiku obradu, dodatne ilustracije, prijedloge za rad s uenicima/uenicama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, odgojne i socijalizirajue ciljeve i sadraje nastave. Dok se u analiziranim kurikulumima velika pozornost posveuje odreivanju svrhe i ciljeva predmeta, uenikih postignua po razredima ili obrazovnim ciklusima, te kroskurikularnim temama, u Hrvatskoj to nije propisano niti Nastavnim planom i programom niti HNOS-om. U izradi Hrvatskog nacionalnog kurikuluma (HNAK-a) nuno je uzeti u obzir europska iskustva i hrvatsku obrazovnu tradiciju. Prije svega potrebno je jasno denirati ope ciljeve i krajnje ishode obrazovanja, zatim ciljeve nastavnih podruja i nastavnih predmeta. U Hrvatskom nacionalnom kurikulumu geograja mora ostati obvezni i zasebni predmet tijekom najmanje etiri godine obrazovanja, s tjednom satnicom od najmanje 2 sata. Izborom kroskurikularnih tema potrebno je ostvariti horizontalnu korelaciju i integraciju nastavnih sadraja kako bi uenici stekli cjelovito znanje i vjetine korisne za ivot i cjeloivotno obrazovanje. Bez jasnog deniranja ciljeva obrazovanja u cjelini, bez prave korelacije meu predmetima, bez kvalitetne evalucije nastave i uenikih postignua, nije jasan smjer kojim kree hrvatsko kolstvo. Rastereivanje uenika bez prethodno izvrenog kompetentnog mjerenja i ocjenjivanja stvarnog optereenja ne dovodi do eljenog rezultata ve do optereivanja uenika ocjenama.

Zakljuak
U radu su analizirana osnovna obiljeja kurikuluma geograje u 11 europskih drava. Geografski sadraju zastupljeni su u svih 11 drava (Irska, Engleska, kotska, vedska, Finska, Norveka, Austrija, Maarska, Slovenija, Njemaka, Nizozemska). Kurikulum geograje vaan je segment kolskog i nacionalnog kurikuluma za obvezno obrazovanje u svim prouavanim dravama. Zbog odreenih slinosti u pristupu, analizirani kurikulumi grupirani su u tri skupine, dok su kurikulumi geograje u Njemakoj i u Nizozemskoj dani zasebno. Prvu skupinu ine vedska, Finska i Norveka, drugu Irska, kotska i Engleska, a treu Austrija, Maarska i Slovenija. 463

METODIKA:Vol. 8, br. 15 (2/2007), str. 444-466

Naziv Geograja za nastavni predmet koristi se u Sloveniji, Njemakoj, Nizozemskoj, kotskoj, Engleskoj, Irskoj, Norvekoj, vedskoj i Finskoj. U Maarskoj se geografski sadraji obrauju u predmetu pod nazivom Naa Zemlja i okoli, a u Austriji pod nazivom Geograja i gospodarstvo. U Norvekoj uz predmet Geograja postoji i predmet Prirodna raznolikost u kojemu se obrauju geografski sadraji. Kao samostalan ili integrirani predmet geograja je obvezan predmet u svim prouavanim kurikulumima, a predaje se u najmanje dva ciklusa (od 4 do 11 godina kolovanja). U 6 od 11 analiziranih europskih drava (Austrija, Nizozemska, Engleska, Maarska, kotska i Slovenija) geograja je organizirana kao zaseban (samostalan) nastavni predmet. U prvom ciklusu obrazovanja geograja je najee integrirani predmet. U drugom ciklusu obveznog obrazovanja geograja je integrirani predmet u vedskoj, Finskoj i Njemakoj, dok se u viim ciklusima slua kao zaseban predmet. Obrnuta je situacija u Irskoj, gdje je geograja zaseban (samostalan) predmet na razini Primary school education, dok se u Post-primary education (7., 8. i 9. razred) predaje zajedno sa povijeu kao jedan jedinstveni predmet. Hrvatski geogra esto istiu mostnu ulogu geograje u povezivanju prirodnih i drutvenih znanosti. Potvrdu za tu tezu daje i ova komparativna analiza. U osam drava geograja se nalazi i u prirodoslovnom i u drutvenom kurikularnom podruju (Slovenija, Norveka, kotska, Austrija, Irska, Engleska, Nizozemska, Maarska), u dvije drave (vedska i Njemaka) samo u drutvenom podruju, a u jednoj dravi (Finska) samo u prirodoslovnom podruju. Kurikulum Engleske posebno istie ulogu geograje u povezivanju prirodoslovnog i drutvenog podruja. U opisu predmeta prouavanih kurikuluma naglaava se vanost geograje u prouavanju ivotnog prostora, uloga geograje u temeljnom obrazovanju, vanost aktualizacije te razvoj stavova i odgojnih vrijednosti potrebnih za preuzimanje aktivne uloge u iroj drutvenoj zajednici. U veini kurikuluma ciljevi nastavnog predmeta grupirani su u tri podruja: stjecanje znanja, razvijanje sposobnosti i vjetina te razvijanje odgojnih vrijednosti. Sve drave u svojim kurikulumima kao najvanije ciljeve istiu stjecanje vjetine razumijevanja i objanjavanja geografskih procesa na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini, usvajanje znanja o prirodno-geografskim i drutveno-gospodarskim obiljejima svoje drave, usvajanje znanja o prirodno-geografskim i drutveno-geografskim pojavama i procesima na svjetskoj razini te razumijevanje njihovih meuodnosa, razumijevanje naina na koji globalni procesi utjeu na drutvo, shvaanje problema koji proizlaze iz nejednakog razvoja, stjecanje znanja te razvoj svijesti o vanosti zatite prirode, racionalnom koritenju izvora energije te vanosti odrivog razvoja i suradnje u zatiti okolia u Svijetu, upoznavanje s opasnostima neprimjerenog koritenja tehnologije na okoli te upoznavanje posljedica takvih aktivnosti. Kurikulumi svih europskih drava kao najvanije odgoje vrijednosti istiu spoznaju vanosti nacionalnih manjina u pojedinom drutvu te odba464

Curi Z., Vuk R., Jakovi M.: Kurikulumi geograje za obvezno obrazovanje

civanje predrasuda, prihvaanje razliitosti meu narodima i kulturama te razvoj multikulturalnosti. Uenike se potie na aktivno sudjelovanje u stjecanju znanja, razvoj kreativnog i kritikog miljenja, usvajanje znanstvenih metoda te razvoj radnih navika. Uz te ciljeve skandinavske drave i Irska posebno naglaavaju potrebu poticanja uenika na aktivno sudjelovanje u ivotu lokalne zajednice, stvaranje aktivnog graanina te preuzimanje odgovornosti pri odluivanju. U svim dravama poseban naglasak se stavlja na potrebu aktualizacije nastavnih sadraja i primjenu raznovrsnih nastavnih metoda i oblika rada. Istie se potreba poticanja uenika na razliite oblike rada poput samostalnog rada i istraivanja, rada u parovima, rada u skupinama, diskusije, terenskog rada, projektne nastave, uenja kroz nastavu. Uenike se potie na pripremu samostalnih prezentacija, izradu referata, postera, plakata, izradu projekata. Posebno se istie potreba za korelacijom steenih znanja iz geograje s ostalim nastavnim predmetima kako bi se kod uenika razvilo cjelovito znanje i razumijevanje. Na temelju analiziranih dokumenata kurikuluma za obvezno obrazovanje u 11 europskih drava satnicu nastave geograje nije bilo mogue tono denirati u svim dravama. Razlog tome je organizacija nastave u pojedinim dravama te injenica da se u pojedinim dravama satnica odreuje za pojedine skupine predmeta dok je na kolama da deniraju tonu satnicu svakog pojedinog predmeta iz te skupine. Tako npr. U vedskoj Vlada propisuje samo minimalan broj sati za svaki predmet tijekom devetogodinjeg obrazovanja te obrazovne ciljeve koji se moraju postii do kraja 5. i do kraja 9. godine obrazovanja. U Norvekoj je odreen ukupan broj sati kurikularnog podruja Drutveni predmeti (Social studies), koje ukljuuje i geograju: nia osnovna kola (1.-4. razreda) ukupno 190 sati, via osnovna kola (5.-7. razred) 285 sati te nia srednja kola (8.-10. razred) 380 sati. U Irskoj Nacionalno vijee daje preporuku o minimalnom broju sati za pojedini predmet. Najvea autonomija u odluivanju dana je kolama u Nizozemskoj gdje kole u okviru obveznog obrazovanja, kroz izradu godinjeg operativnog plana, same odluuju kolika satnica e se odreenom predmetu dodijeliti. U Engleskoj broj sati geograje tjedno ili godinje stvar je odluke nastavnika, bitno je samo da se teme tj. jedinice predviene kurikulumom obrade do kraja odreene faze (Key Stages 1-3). Slino je u Njemakoj gdje u prvom ciklusu obrazovanja satnica po pojedinim predmetima nije jedinstveno denirana ve predmeti moraju ostvariti zadane ciljeve. Kurikulum viih ciklusa obrazovanja takoer ne propisuje satnicu geograje ve potrebne sadraje koji se moraju obraditi. Po saveznim zemljama odreen je minimum za drutvenu skupinu predmeta u cjelini; minimalno 2-3 sata tjedno. U kotskoj je u okviru osnovnokolskog obrazovanja odreeno 15 % satnice, a u sklopu nieg srednjokolskog obrazovanja (tijekom dvije godine) 30 % satnice od ukupne predviene za prirodoslovno podruje (koje ukljuuje i geograju). Broj sati geograje tjedno i godinje tono je odreen u Austriji, Sloveniji i Maarskoj.

465

METODIKA:Vol. 8, br. 15 (2/2007), str. 444-466

I duljina nastavnog sata razlikuje se po pojedinim dravama te prema ciklusu kolovanja. U Njemakoj i Norvekoj sat traje 45 minuta. U Irskoj u sklopu Primary school education kolski sat traje 30 minuta. U okviru Post-primary education Junior cycle, kolski sat traje izmeu 35 i 45 minuta. U vedskoj 1 kolski sat traje 60 minuta. Za ostale drave trajanje kolskog sata nije bilo mogue odrediti na temelju analiziranih dokumenata. Izbor metoda, sredstava i organizacija nastave preputeni su nastavnicima u vedskoj i Sloveniji. Openite preporuke navedene su u Finskoj, Norvekoj, Irskoj, Austriji i Maarskoj. Metodiko-didaktike smjernice nisu posebno istaknute u kotskoj. U Engleskoj i Nizozemskoj se odreuju na razini kole, a u Njemakoj na razini savezne zemlje. Velike su razlike meu prouavanim dravama u segmentu evaluacije. U nekim se kurikulumima ne govori o evaluaciji, u nekima su propisani stupnjevi ocjenjivanja, a u nekima su navedene samo ope upute.

LITERATURA: vidi popis literature u inaici lanka na engleskom jeziku.

466