Zakon o vlasnikopr avnim odnosima

Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine 2/98

Sadraj

I - OSNOVNA NAELA, PREDMET I NOSIOCI PRAVA VLASNITVA 1. Opa odredba a! 1. Ovim zakonom ureuju se uvjeti i nain stjecanja, koritenje zatite i prestanak prava vlasnitva na stvarima (pokretnim i nepokretnim), stvarne slunosti, pravo zaloga, posjed i prava stranih osoba na stvarima na teritoriji ederacije !osne i "ercegovine (u daljem tekstu# ederacija)$ ". O#!o$!a !a%e a a! ". %lasnitvo je pravo da se stvar posjeduje, koristi i da se njome raspolae, sukladno s njenom prirodom i namjenom$ &vako je duan da se uzdrava od povrede prava vlasnitva druge osobe$ a! &. &vako 'iziko ili pravno lice ima pravo na mirno uivanje svog vlasnitva, samostalno i u zajednici s drugima$ (ikome se ne moe oduzeti vlasnitvo osim u javnom interesu i pod uvjetima predvienim zakonom i op)im principima meunarodnog prava$ a! '. Zakonom se, u javnom interesu, a naroito radi zatite prirodnih bogatstava, okoline i kulturno*historijske batine, moe ograniiti ili posebno urediti nain koritenja i raspolaganja odreenim stvarima$ a! ($ Zabranjeno je vrenje prava iz ovog zakona suprotno cilju zbog kojeg su ta prava ustanovljena ili priznata$ a! ). +ravo vlasnitva moe se ograniiti ili oduzeti samo u javnom interesu, sukladno s ustavom, na nain i pod uvjetima odreenim zakonom$ %lasnik ima pravo na punu nadoknadu za ogranieno ili oduzeto pravo vlasnitva$ Odredba stava ,$ ovog lana ne odnosi se na sluajeve odreene zakonom, ako je do ogranienja ili oduzimanja prava vlasnitva dolo usljed protupravnog ponaanja vlasnika$ a! *. &tvari na kojima postoji pravo vlasnitva su u prometu$ Zakonom se moe ograniiti ili zabraniti promet odreenih stvari ako za to postoje razlozi koji se u civiliziranom drutvu smatraju opravdanim$ &tvari u op)oj upotrebi nisu u prometu$

 a! +. (a stvari se moe zasnovati pravo stvarne i osobne slunosti, pravo graenja, pravo stvarnog tereta i pravo zaloga$ &tjecanje, sadraj, zatita i prestanak prava iz stava -$ ovog lana ureuje se zakonom$ a! ,. %lasnik stvari duan je uzdravati se od radnji i otklanjati uzroke koji potjeu od njegove stvari, kojima se oteava ili onemogu)ava koritenje tuih stvari (prenoenja dima, neprijatnih mirisa, toplote, ai, potresa, buke, oticanja otpadnih voda i sl$) preko mjere koja je uobiajena s obzirom na prirodu i namjenu stvari i na mjesne prilike, ili kojima se prouzrokuje znatnija teta$ !ez posebnog pravnog osnova zabranjeno je vrenje smetnji iz stava -$ ovog lana, posebnim ureajima$ Zakonom se ureuju prava i obveze vlasnika nekretnina koji proizilaze iz susjedskih odnosa$ &. Pred-e. pra$a $ a#!/0.$a a! 11. +redmet prava vlasnitva su pokretne i nepokretne stvari$ .ineralne sirovine, vode, divlja, ribe i drugi slobodni dijelovi prirode smatraju se stvarima, u smislu ovog zakona, kada se nad njima stekne posjed$ Zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona odreuje se ko i pod kojim uvjetima zaposjedanjem (na osnovu koncesija, dozvola i sl$) stjee pravo vlasnitva na ovim stvarima$ +od nepokretnom stari (nekretnine), u smislu ovog zakona, smatraju se# zemljite, graevinski objekti namijenjeni trajnoj upotrebi, koji se ne mogu premjetati bez ote)enja njihove sutine i posebni dijelovi zgrada (stanovi i poslovne prostorije), te pripatci ovih stvari dok, po zakonu ili po volji vlasnika, slue iskoritavanju glavne stvari (nekretnine po namjeni)$ +osebnim zakonom se odreuju stvari u op)oj upotrebi i nain njihovog koritenja$ &tvari u op)oj upotrebi, nakon promjene namjene, postaju vlasnitvo ederacije, kantona, op)ine ili grada, sukladno zakonu iz stava /$ ovog lana, ako zakonom !osne i "ercegovine nije drukije odreeno$ a! 11. Zakonom se, u javnom interesu, moe odrediti da odreene stvari mogu biti samo vlasnitvo ederacije ili drugog pravnog lica, a u vlasnitvu 'izikih osoba samo po odobrenju nadlenog organa$

 a! 1". %lasnik zgrade ima pravo vlasnitva na zemljitu na kome je zgrada izgraena i koje slui za redovnu upotrebu zgrade, ako zakonom nije drukije odreeno$ '. No#/o2/ pra$a $ a#!/0.$a a! 1&. (osioci prava vlasnitva su 'izika i pravna lica$ Ovim zakonom se ureuju uvjeti pod kojima strana 'izika i pravna lica, ije je sjedite van teritorije !osne i "ercegovine, mogu stjecati pravo vlasnitva na teritoriji ederacije, odnosno !osne i "ercegovine$ a! 1'. 0ijela pravnih lica vre vlasnika ovlatenja suglasno zakonu, odnosno statutu ili pravilima pravnog lica sukladno s zakonom$ Zakonom se odreuju pravna lica koja su nosioci pojedinih vlasnikih ovlatenja na stvarima u vlasnitvu ederacije, odnosno u vlasnitvu kantona, op)ine ili grada$ (. S3$ a#!/0.$o a! 1(. &uvlasnitvo postoji kada nepodijeljena stvar pripada dvjema ili vie osoba, tako da je dio svake od njih odreen srazmjerno cjelini (idealni dio)$ &vaki suvlasnik ima pravo da stvar posjeduje i da se njom koristi srazmjerno svom dijelu, ne povrijeuju)i prava ostalih suvlasnika$ &uvlasnik moe raspolagati svojim dijelom bez suglasnosti ostalih suvlasnika$ 1 sluaju prodaje suvlasnikog dijela, ostali suvlasnici imaju pravo pree kupovine samo ako je to zakonom odreeno$ a! 1). &uvlasnici stvari imaju pravo da njom zajedniki upravljaju, a mogu povjeriti upravljanje jednom ili nekolicini suvlasnika ili tre)oj osobi$ 0rokove koritenja, upravljanja i odravanja stvari i ostale terete koji se odnose na cijelu stvar, snose suvlasnici srazmjerno veliini svojih dijelova$ a! 1*. Za poduzimanje poslova redovnog upravljanja stvarju potrebna je suglasnost suvlasnika iji dijelovi zajedno ine vie od jedne polovine vrijednosti stvari$ 2ko se ne postigne potrebna suglasnost, a poduzimanje posla je neophodno za redovno odravanje stvari, svaki suvlasnik ima pravo zahtijevati da o tome odlui sud$ Za poduzimanje poslova koji prelaze okvir redovnog upravljanja (promjena namjene stvari, otuenje cijele

stvari, izdavanje cijele stvari u zakup, zasnivanje hipoteke na cijeloj stvari, zasnivanje slunosti, ve)e popravke ili prepravke stvari koje nisu nune za odravanje i sl$) potrebna je suglasnost svih suvlasnika$ 2ko se u sluajevima iz stava 3$ ovog lana, ne postigne suglasnost svih suvlasnika, a za poduzimanje posla postoje naroito opravdani razlozi, svaki suvlasnik ima pravo zahtijevati da o tome odlui sud$ a! 1+. &uvlasnik ima pravo da zahtjeva diobu stvari i to pravo ne zastarijeva$ 1govor kojim se suvlasnik trajno odrie prava na diobu stvari je nitav$ a! 1,. &uvlasnici sporazumno odreuju nain diobe stvari$ 1 sluaju kada suvlasnici ne mogu posti)i sporazum o nainu diobe stvari o tome )e odluiti sud, na zahtjev svakog od suvlasnika$ a! "1. 2ko je 'izika dioba stvari nemogu)a ili je mogu)e samo uz znatno smanjenje vrijednosti stvari, sud )e odluiti da se dioba izvri prodajom stvari$ 2ko ne uspije dioba prodajom stvari, sud moe stvar dosuditi u vlasnitvo jednom ili vie suvlasnika uz obavezu isplate ostalim suvlasnicima naknade prometne vrijednosti stvari, srazmjerno njihovim dijelovima$ &uvlasniku kome je diobom pripala cijela stvar ili dio stvari, ostali suvlasnici jame za pravne i 'izike nedostatke stvari do visine vrijednosti svojih suvlasnikih dijelova$ +ravo iz stava 3$ ovog lana gasi se protekom tri godine od diobe stvari$ ). 4ajed!/%5o $ a#!/0.$o a! "1. Zajedniko vlasnitvo postoji, u sluajevima odreenim zakonom, kada stvar pripada dvjema ili vie osoba (zajedniari) tako da njihovi udjeli nisu unaprijed odreeni, ali su odredivi$ (a zajedniko vlasnitvo shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o suvlasnitvu, ako zakonom nije drukije odreeno$ *. E.a!o $ a#!/0.$o a! "". %lasnici posebnih dijelova zgrade (etani vlasnici) imaju nedjeljivo zajedniko pravo vlasnitva na zajednikim dijelovima zgrade koji slue njihovim posebnim dijelovima i nedjeljivo zajedniko pravo vlasnitva ili trajnog koritenja na zemljitu pod zgradom i zemljitu koje slui za njenu redovnu upotrebu$

.eusobni odnosi, prava i obaveze etanih vlasnika zgrade ureuju se zakonom$ II - ST6ECAN6E PRAVA VLASNITVA 1. O#!o$/ #.je2a!ja pra$a $ a#!/0.$a a! "&. +ravo vlasnitva stjee se po samom zakonu, na osnovu pravnog posla, odlukom nadlenog organa i nasljeivanjem$ a! "'. +o samom zakonu pravo vlasnitva se stjee stvaranjem nove stvari, spajanjem, mijeanjem, graenjem na tuem zemljitu, odvajanjem plodova, dosjelo)u, stjecanjem od nevlasnika, okupacijom i u drugim sluajevima odreenim zakonom$ ". S.je2a!je pra$a $ a#!/0.$a !o$o/7ra8e!e #.$ar/ a! "(. Osoba koja od svog materijala svojim radom izradi novu stvar stjee na nju pravo vlasnitva$ +ravo vlasnitva na novu stvar pripada vlasniku od ijeg ju je materijala, na osnovu posla, izradila druga osoba$ 2ko je neko od tueg materijala svojim radom izradio novu stvar, ona mu i pripada ako je savjestan i ako je vrijednost rada ve)a od vrijednosti materijala$ 1 sluaju iz stava 3$ ovog lana, ako su vrijednost rada i vrijednost materijala jednake, nastaje suvlasnitvo$ &. S.je2a!je pra$a $ a#!/0.$a #paja!je- / / -/je0a!je#.$ar/ a! "). 4ada su stvari koje pripadaju raznim vlasnicima tako spojene ili pomijeane da se ne mogu razdvojiti bez znatne tete ili bez nesrazmjernih trokova, na novoj stvari nastaje suvlasnitvo dotada njih vlasnika i to srazmjrno vrijednosti koju su pojedine stvari imale u trenutku spajanja ili mijeanja$ 2ko je neko od vlasnika bio nesavjestan, savjestan vlasnik moe zahtijevati, u roku od jedne godine od dana spajanja ili mijeanja stvari, da mu cijela stvar pripadne u vlasnitvo ili da cijela stvar pripadne u vlasnitvo nesavjesnom vlasniku i da mu ovaj naknadi prometnu vrijednost njegove stvari$ 2ko od dviju spojenih ili pomijeanih stvari jedna ima neznatnu vrijednost u odnosu na drugu, vlasnik vrijednije stvari stjee pravo vlasnitva na novu stvar$ 1 sluaju iz stava 3$ ovog lana, osoba koja je izgubila

pravo vlasnitva moe, u roku od jedne godine od dana spajanja ili mijeanja stvari, zahtijevati naknadu prometne vrijednosti svoje stvari$ '. S.je2a!je pra$a $ a#!/0.$a 9ra8e!je- !a .38e7e- j/0.3 a! "*. Osoba koja izgradi graevinski objekat trajne namjene na zemljitu na kojem drugi ima pravo vlasnitva (graditelj) stjee pravo vlasnitva i na zemljite na kojem je izgraen graevinski objekat, kao i na zemljite koje je neophodno za njegovu upotrebu, ako nije znala niti je mogla znati da gradi na tuem zemljitu, a vlasnik zemljita je znao za izgradnju i nije se odmah usprotivio$ 1 sluaju iz stava -$ ovog lana, vlasnik zemljita ima pravo, u roku od tri godine od dana saznanja za zavrenu izgradnju, a najkasnije do deset godina od zavrene izgradnje, zahtijevati da mu graditelj naknadi prometnu vrijednost zemljita u vrijeme donoenja sudske odluke$ a! "+. 2ko je graditelj znao da gradi na tuem zemljitu ili ako to nije znao, a vlasnik se odmah usprotivio gradnji, vlasnik zemlji ta moe zahtijevati da mu pripadne pravo vlasnitva na graevinski objekat ili da graditelj porui graevinski objekat i vrati zemljite u prvobitno stanje ili da mu graditelj isplati prometnu vrijednost zemljita$ 5zuzetno od odredbe stava -$ ovog lana, sud moe odluiti da se izgraeni graevinski objekat ne porui, ako njegovo ruenje, s obzirom na okolnosti sluaja (vrijednost objekta, ponaanje vlasnika zemljita i graditelja u toku izgradnje i sl$) ne bi bilo opravdano$ 1 sluaju iz stava -$ ovog lana, vlasnik zemljita ima pravo i na naknadu tete$ 2ko vlasnik zemljita zahtijeva da mu pripadne pravo vlasnitva na graevinski objekat, duan je graditelju naknaditi vrijednost objekta u visini prosjene graevinske cijene objekta u mjestu gdje se nalazi, u vrijeme donoenja sudske odluke$ +ravo izbora iz stava -$ ovog lana, vlasnik zemljita moe ostvariti u roku od tri godine od dana zavretka izgradnje graevinskog objekta, a po proteku tog roka moe zahtijevati isplatu prometne vrijednosti zemljita$ a! ",. 2ko je graditelj savjestan, a vlasnik zemljita nije znao za izgradnju, u sluaju kada graevinski objekat vrijedi znatno vie od zemljita, graevinski objekat zajedno sa zemljitem pripada

graditelju, a on za zemljite duguje vlasniku naknadu po prometnoj cijeni zemljita$ 2ko je vrijednost zemljita znatno ve)a, sud )e na zahtjev vlasnika zemljita graevinski objekat dosuditi njemu i obvezati ga da graditelju naknadi graevinsku vrijednost objekta u visini prosjene graevinske cijene u mjestu gdje se objekat nalazi$ Ovaj zahtjev vlasnik ima pravo podnijeti u roku od tri godine od dana zavretka izgradnje graevinskog objekta$ 1 sluaju kada su vrijednost graevinskog zemljita i vrijednost objekta priblino jednake, sud )e graevinski objekat, odnosno graevinski objekat i zemljite, dosuditi vlasniku zemljita, odnosno graditelju, vode)i rauna o njihovim potrebama i svim okolnostima sluaja$ %lasniku zemljita, odnosno graditelju pripada naknada za zemljite, odnosno graevinski objekat po prometnoj cijeni zemlji ta, odnosno objekta$ a! &1. 1 sluaju kad su graditelj i vlasnik zemljita nesavjesni, shodno )e se primjeniti pravila iz odredbe lana ,6$ ovog zakona$ (. S.je2a!je pra$a $ a#!/0.$a od$aja!je- p odo$a a! &1. +ravo vlasnitva na plodove koje stvar daje pripada vlasniku stvari$ &avjestan posjednik, plodouivatelj i zakupac stvari koja daje plodove stjee pravo na plodove, u trenutku njihovog odvajanja$ +lodovi iz stava ,$ ovog lana do njihovog odvajanja sastavni su dio stvari i pripadaju njenom vlasniku$ ). S.je2a!je pra$a $ a#!/0.$a do#je o03 a! &". +osjednik stjee dosjelo)u pravo vlasnitva na nepokretnoj stvari koja je u vlasnitvu druge osobe, protekom deset godina savjesnog i zakonitog posjeda$ +osjednik stjee dosjelo)u pravo vlasnitva na nepokretnoj stvari koja je u vlasnitvu druge osobe, proteklom dvadeset godina savjesnog posjeda$ a! &&. +osjednik stjee dosjelo)u pravo vlasnitva na pokretnoj stvari koja je u vlasnitvu druge osobe, proteklom tri godine savjesnog i zakonitog posjeda$ +osjednik stjee dosjelo)u pravo vlasnitva na pokretnoj stvari koja je u vlasnitvu druge osobe, protekom est godina savjesnog posjeda$ a! &'.

(asljednik stjee savjestan posjed od trenutka otvaranja nasljea i u sluaju kada je ostaviteljev posjed bio nesavjestan, a nasljednik to nije znao niti je mogao znati$ 1 sluaju iz stava -$ ovog lanka, vrijeme za dosjelost poinje te)i od trenutka otvaranja nasljea$ 7lan 38$ %rijeme potrebno za dosjelost poinje te)i od dana kada je posjednik stupio u posjed stvari, a zavrava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost$ 1 vrijeme posjeda uraunava se i vrijeme za koje su prethodnici posjednika posjedovali stvar kao svjesni i zakoniti, odnosno savjesni posjednici$ (a zastoj, odnosno prekid dosjelosti, shodno se primjenjuju zakonske odredbe o zastoju, odnosno prekidu zastarjelosti potraivanja$ *. S.je2a!je pra$a $ a#!/0.$a od !e$ a#!/5a a! &). &avjesna osoba stjee pravo vlasnitva na pokretnu stvar koju je pribavila uz naknadu od nevlasnika# koji u okviru svoje djelatnosti stavlja u promet takve stvari9 kome je vlasnik predao stvar u posjed na osnovu pravnog posla koji nije osnov za pribavljanje prava vlasnitva, i 3. na javnoj prodaji$ :aniji vlasnik, u roku od jedne godine od dana prestanka njegovog prava vlasnitva, ima pravo na povrat stvari u vlasnitvo, ako ta stvar za njega ima poseban znaaj i ako stjecatelju plati naknadu u visini prometne vrijednosti stvari$
1. 2.

+. S.je2a!je pra$a $ a#!/0.$a !a !ap30.e!oj #.$ar/ a! &*. (a pokretnu stvar koju je njen vlasnik napustio, pravo vlasnitva stjee osoba koja je uzme u posjed sa namjerom da je prisvoji, ako zakonom nije drukije odreeno$ (aputena nekretnina postaje vlasnitvo ederacije, ako posebnim zakonom nije odreeno da postaje vlasnitvo kantona, op)ine, ili grada$ ,. S.je2a!je pra$a $ a#!/0.$a pra$!/- po# o a! &+. +ravo vlasnitva na nekretnine, na osnovu pravnog posla stjee se upisom u javne knjige o nekretninama, ako je nositelj savjestan$ &avjesnost stjecatelja se pretpostavlja$ 1 sluaju vie savjesnih stjecatelja, upis u javne knjige ima pravo zahtjevati

stjecatelj kome je nekretnina predata u posjed, a dok je nekretnina u posjedu prenositelja, upis u javne knjige ima pravo zahtjevati stjecatelj koji je prvi stekao pravni osnov za prenos prava vlasnitva$ a! &,. %lasnitvo na pokretnoj stvari, na osnovu pravnog posla, stjee se njenom predajom u posjed stjecatelja$ +redaja pokretne stvari smatra se izvrenom i predajom isprave na osnovu koje stjecatelj moe njome raspolagati, uruenjem nekog dijela stvari, izdvajanjem ili drugim oznaavanjem stvari koje znai njenu predaju i kada po shvatanju u prometu to proizlazi iz konkretnih okolnosti$ a! '1. 5zuzetno od odredbe lana 3;$ ovog zakona, pravo vlasnitva na pokretnoj stvari, na osnovu pravnog posla, stjee se u trenutku kada se sa vlasnikom zakljui pravni posao# ako se stvar ve) nalazi u posjedu stjecatelja po nekom drugom pravnom osnovu9 2. ako stjecatelj ostavi stvar i dalje u posjedu prenositelja po nekom drugom pravnom osnovu, i 3. ako se stvar nalazi u posjedu tre)e osobe$ 7lan /-$
1.

4ada je vie osoba zakljuilo posebne pravne poslove radi stjecanja prava vlasnitva na istu pokretnu stvar koja je individualno odreena, to pravo stjee osoba kojoj je stvar predata, ako je savjesna$ 2ko postoji vie savjesnih stjecatelja, pravo da zahtjeva predaju stvari u posjed ima stjecatelj koji je prvi stekao pravni osnov za prenos prava vlasnitva$ 11. S.je2a!je pra$a $ a#!/0.$a !a# /je8/$a!je a! '". (asljednik stjee pravo vlasnitva na stvar u trenutku otvaranja nasljea na imovini ostavitelja, ako zakonom nije drukije odreeno$ III - 4ATITA PRAVA VLASNITVA a! '&. %lasnik moe tubom zahtjevati od posjednika povra)aj individualno odreene stvari$ %lasnik mora dokazati da na stvar iji povra)aj trai ima pravo vlasnitva, kao i da se ona nalazi u

'aktikoj vlasti tuenog$ +ravo na podnoenje tube iz stava -$ ovog lana, ne zastarijeva$ a! ''. Osoba iji je posjed savjestan u smislu lana <<$ stav ,$ ovog zakona (savjestan posjednik), duna je vratiti stvar vlasniku sa plodovima koji nisu obrani$ &avjestan posjednik ne odgovara za pogoranje i propast stvari koji su nastali za vrijeme njegovog savjesnog posjeda$ &avjestan posjednik ima pravo na naknadu nunih trokova za odravanje stvari, kao i na naknadu korisnih trokova u mjeri u kojoj je vrijednost stvari pove)ana$ &avjestan posjednik ima pravo na naknadu trokova koje je uinio radi svog zadovoljstva ili uljepanja stvari samo ukoliko je time njena vrijednost pove)ana$ 2ko se ono to je uinjeno radi zadovoljstva ili uljepanja stvari moe od nje odvojiti bez njenog ote)enja, savjestan posjednik ima pravo da to odvoji i zadri za sebe$ &avjestan posjednik ima pravo zadravanja stvari dok mu se ne naknadi iznos nunih i korisnih trokova koje je imao u vezi s njenim odravanjem$ a! '(. Osoba iji posjed nije savjestan (nesavjestan posjednik) duna je stvar vratiti vlasniku sa svim plodovima koje je stvar dala za vrijeme njegovog posjeda$ (esavjestan posjednik duan je naknaditi vlasniku vrijednost ubranih plodova koje je potroio, otuio ili unitio, kao i vrijednost plodova koje je propustio da ubere$ (esavjestan posjednik duan je naknaditi tetu nastalu pogor anjem ili propa)u stvari, osim ako bi ta teta nastala i da se stvar nalazila kod vlasnika$ (esavjestan posjednik ima pravo zahtjevati naknadu nunih trokova koje bi imao i vlasnik da se stvar nalazila kod njega$ (esavjestan posjednik ima pravo zahtjevati naknadu korisnih trokova samo ako su korisni osobno za vlasnika$ (esavjestan posjednik nema pravo na naknadu trokova koje je uinio radi svog zadovoljstva ili uljepanja stvari$ 2ko se ono to je uinjeno radi zadovoljstva ili uljepanja stvari moe odvojiti od stvari bez njenog ote)enja, nesavjestan posjednik ima pravo da to odvoji i zadri za sebe$ a! '). &avjestan posjednik postaje nesavjestan od trenutka kada mu je tuba dostavljena, ali vlasnik moe dokazivati da je savjestan posjednik postao nesavjestan i prije dostavljanja tube$ a! '*.

+otraivanja savjesnog posjednika iz lana //$ stav 3$ ovog zakona, potraivanje vlasnika iz lana /8$ stav ,$ ovog zakona i potraivanje nesavjesnog posjednika iz lana /8$ st$ /$ i 8$ ovog zakona, zastarijevaju u roku od tri godine od dana predaje stvari vlasniku$ a! '+. Osoba koja je pribavila individualno odreenu stvar po pravnom osnovu i na zakonit nain, a nije znala, niti je mogla znati da nije postala vlasnik stvari (pretpostavljeni vlasnik), ima pravo zahtjevati njen povra)aj i od savjesnog posjednika kod koga se ta stvar nalazi bez pravnog osnova ili po slabijem pravnom osnovu$ 4ad se dvije osobe smatraju pretpostavljenim vlasnicima iste stvari, jai pravni osnov ima osoba koja je stvar stekla teretno u odnosu na osobu koja je stvar stekla besteretno, a ako su pravni osnovi ovih osoba iste jaine, prvenstvo ima osoba kod koje se stvar nalazi$ +ravo na podnoenje tube iz stava -$ ovog lana, ne zastarijeva$ (a odnose izmeu pretpostavljenog vlasnika i savjesnog i nesavjesnog posjednika primjenjuju se odredbe l$ //$ do /<$ ovog zakona$ a! ',. 2ko tre)a osoba protivpravno uznemirava vlasnika ili pretpostavljenog vlasnika na drugi nain, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik, odnosno pretpostavljeni vlasnik, imaju pravo tubom zahtijevati da to uznemiravanje prestane$ 4ad je uznemiravanjem iz stava -$ ovog lana, prouzrokovana teta, vlasnik i pretpostavljeni vlasnik imaju pravo zahtjevati naknadu tete po op)im pravilima o naknadi tete$ +ravo na podnoenje tube iz stava -$ ovog lana, ne zastarijeva$ a! (1. &uvlasnik, odnosno zajedniar ima pravo na tubu za zatitu prava vlasnitva na cijelu stvar, a suvlasnik ima pravo na tubu za zatitu svog prava vlasnitva na dijelu stvari$ 5% * +:=&02(24 +:2%2 %>2&(5?0%2 a! (1. +ravo vlasnitva koje odreena osoba ima na stvar prestaje kad druga osoba stekne pravo vlasnitva na tu stvar$ a! (". +ravo vlasnitva prestaje naputanjem stvari$ &tvar se smatra naputenom kad njen vlasnik na nesumnjiv nain i slobodno izrazi volju da ne eli vie da je ima u vlasnitvu$ (adleni

organ, u postupku odreenom zakonom, utvruje, u smislu stava ,$ ovog lana, da je nepokretna stvar naputena$ a! (&. +ravo vlasnitva prestaje propa)u stvari$ (a ostatku propale stvari vlasnik zadrava pravo vlasnitva$ a! ('. +ravo vlasnitva prestaje i u drugim sluajevima odreenim zakonom$ V - PRAVO STVARNE SL:;NOSTI 1. Ope odredbe a! ((. &tvarna slunost je pravo vlasnika jedne nekretnine (povlasna nekretnina) da za potrebe te nekretnine vri odreene radnje na nekretnini drugog vlasnika (posluna nekretnina) ili da zahtjeva od vlasnika poslune nekretnine da se uzdrava od vrenja odreenih radnji koje bi inae imao pravo vriti na svojoj nekretnini$ &tvarna slunost se moe ustanoviti na odreeno vrijeme ili za odreeno doba godine$ a! (). &tvarna slunost vri se na nain kojim se najmanje optere) uje posluna nekretnina$ 2ko je za vrenje stvarne slunosti potrebno koritenje nekog ureaja ili poduzimanje neke radnje, trokove odravanja tog ureaja i poduzimanja te radnje, snosi vlasnik povlasne nekretnine$ 2ko ureaj ili radnja slui i interesima vlasnika poslune nekretnine, trokove odravanja tog ureaja i trokove poduzimanja te radnje snose, srazmjerno koristi koju imaju, vlasnik povlasne i vlasnik poslune nekretnine$ ". O#!o$/ 7a#!/$a!ja #.$ar!e # 3!o#./ a! (*. &tvarna slunost zasniva se pravnim poslom, odlukom nadlenog organa i dosjelo)u$ a< 4a#!/$a!je #.$ar!e # 3!o#./ pra$!/- po# o a! (+. (a osnovu pravnog posla stvarna slunost stjee se upisom u javnu knjigu o nekretninama$

b< 4a#!/$a!je #.$ar!e # 3!o#./ od 35o- !ad e!o9 or9a!a a! (,. Odlukom suda ili drugog nadlenog organa, stvarna slunost ustanovljava se kada se povlasna nekretnina u cjelini ili djelimino ne moe koristiti bez odgovaraju)eg koritenja poslune nekretnine, kao i u drugim sluajevima odreenim zakonom$ &lunost iz stava -$ ovog lana, stjee se danom pravomo) nosti odluke suda ili drugog nadlenog organa, ako zakonom nije drukije odreeno$ (a zahtjev vlasnika poslune nekretnine, nadleni organ utvruje naknadu koju vlasnik povlasne nekretnine duguje vlasniku poslune nekretnine$ 2< 4a#!/$a!je #.$ar!e # 3!o#./ do#je o03 a! )1. &tvarna slunost stjee se dosjelo)u kada je vlasnik povlasne nekretnine 'aktiki ostvarivao slunost za vrijeme od dvadeset godina, a vlasnik poslune nekretnine se tome nije protivio$ &tvarna slunost se ne moe ste)i dosjelo)u ako je vrena zloupotrebom povjerenja vlasnika ili posjednika poslune nekretnine, silom, prevarom ili ako je slunost ustupljena do opoziva$ &. 4a0./.a #.$ar!e # 3!o#./ a! )1. %lasnik povlasne nekretnine ima pravo tubom zahtjevati da se prema vlasniku poslune nekretnine utvrdi postojanje stvarne slunosti$ (a tubu iz stava -$ ovog lana, shodno se primjenjuju odredbe lana /,$ stav ,$ ovog zakona$ a! )". 2ko tre)a osoba vlasnika povlasne nekretnine protivpravno ometa ili sprijeava u vrenju stvarne slunosti, vlasnik povlasne nekretnine ima pravo tubom zahtijevati da to ometanje ili spreavanje prestane$ a! )&. %lasnik poslune nekretnine ima pravo zahtijevati da prestane pravo stvarne slunosti kada ona postane nepotrebna za koritenje povlasne nekretnine, kao i kad prestane razlog zbog koga je bila zasnovana$ '. Pre#.a!a5 #.$ar!e # 3!o#./ a! )'.

&tvarna slunost prestaje# ako se vlasnik poslune nekretnine protivi njenom vrenju, a vlasnik povlasne nekretnine tri uzastopne godine nije vrio svoje pravo9 2. ako se ne vri za vrijeme potrebno za njeno stjecanje dosjelo)u9 3. ako ista osoba postane vlasnik poslune i povlasne nekretnine, i 4. ako propadne povlasna ili posluna nekretnina$ a! )(. 2ko se podijeli povlasna nekretnina, stvarna slunost ostaje u korist svih njenih dijelova$ %lasnik poslune nekretnine ima pravo zahtjevati da stvarna slunost vlasnika dijela podijeljene povlasne nekretnine prestane, ako ne slui za potrebe tog dijela$ 2ko je podijeljena posluna nekretnina, stvarna slunost ostaje samo na dijelovima na kojima je vrena$
1.

VI - PRAVO 4ALO=A 1. Ope odredbe a! )). +ravo zaloga moe postojati na pokretnim stvarima, nekretninama i na pravima$ +ravo zaloga nastaje na osnovu pravnog posla, sudske odluke i zakona$ a! )*. (a pravo zaloga na pokretnim stvarima i pravo zaloga na pravima primjenjuju se odredbe o zalogu sadrane u propisima kojima su ureeni obligacioni odnosi$ ". Pra$o 7a o9a !a !e5re.!/!/ >?/po.e5a< a! )+. :adi osiguranja odreenog potraivanja, nekretnina moe biti optere)ena pravom zaloga u korist povjeritelja (hipoteka) koji je ovlaten da, na nain odreen zakonom, zahtjeva namirenje svog potraivanja iz vrijednosti te nekretnine prije povjeritelja koji na njoj nemaju hipoteku, kao i prije povjeritelja koji su hipoteku na njoj stekli poslije njega, bez obzira na promjenu vlasnika optere)ene nekretnine$ "ipoteka se moe zasnovati i na idealnom suvlasnikom dijelu nekretnine$ "ipoteka se odnosi na cijelu nekretninu, na njene plodove dok su neodvojeni, kao i na druge njene sastavne dijelove i pripatke, ukljuuju)i i poboljanje njenog stanja nastalo nakon zasnivanja hipoteke$ Za

osiguranje jednog potraivanja moe se zasnovati hipoteka na vie nekretnina (zajednika hipoteka)$ Zaloena nekretnina u cjelini osigurava potraivanje povjeritelja do potpunog namirenja tog potraivanja, bez obzira na kasniju podjelu nekretnine (nedjeljivost hipoteke)$ a! ),. "ipoteka nastaje na osnovu pravnog posla, sudske odluke i zakona$ (a osnovu pravnog posla ili sudske odluke, hipoteka se stjee upisom u javnu knjigu ili na drugi nain odreen zakonom$ (a osnovu zakona hipoteka se stjee kada se ispune uvjeti odreeni zakonom$ a! *1. 4ada na jednoj nekretnini postoji vie hipoteka, njihov redoslijed odreuje se prema trenutku nastanka tih hipoteka, ako zakonom nije drukije odreeno$ a! *1. "ipoteka se moe prenijeti na drugog samo zajedno sa prenosom potraivanja koje je hipotekom osigurano$ "ipotekarni povjeritelj moe zasnovati hipoteku na postoje) oj hipoteci u korist tre)e osobe bez pristanka hipotekarnog dunika (nadhipoteka)$ a! *". 2ko hipotekarni dunik smanjuje vrijednost nekretnine optere) ene hipotekom ili na drugi nain pogorava njeno stanje, hipotekarni povjeritelj ima pravo zahtjevati da sud naloi hipotekarnom duniku da se uzdri od takvih radnji, a ako to on ne uini, ima pravo zahtjevati prinudnu naplatu trabine osigurane hipotekom i prije njene dospjelosti$ a! *&. +restanak hipoteke moe se traiti# kad prestane trabina osigurana hipotekom9 kad se hipotekarni povjeritelj odrekne hipoteke pismenom izjavom datom kod nadlenog organa koji vodi javnu knjigu u koju je upisana hipoteka9 3. kad je ista osoba postala nositelj prava vlasnitva i nositelj hipoteke na istoj nekretnini, i 4. kad propadne nekretnina optere)ena hipotekom, ako ne bude obnovljena$ a! *'. (itavne su odredbe ugovora o hipoteci kojima hipotekarni povjeritelj ugovora pravo ubiranja plodova koje zaloena
1. 2.

nekretnina daje ili iskoritavanja te nekretnine na drugi nain, kao i da u sluaju neisplate duga namiri svoje potraivanje stjecanjem prava vlasnitva na zaloenu nekretninu$ VII - POS6ED 1. Ope odredbe a! *(. +osjed stvari ima svaka osoba koja neposredno vri 'aktiku vlast na stvari (neposredni posjed)$ +osjed stvari ima i osoba koja 'aktiku vlast na stvari vri preko druge osobe, kojoj je na osnovu pravnog posla, dala stvar u neposredan posjed (posredan posjed)$ +osjed prava stvarne slunosti ima osoba koja 'aktiki koristi nekretninu druge osobe u obimu koji odgovara sadrini te slunosti$ +osjed prava koritenja tehnikih usluga (elektrina energija, voda, plin, tele'onska linija i sl$) ima osoba koja te usluge neposredno 'aktiki koristi ili to ini preko druge osobe$ %ie osoba mogu imati posjed iste stvari ili prava (suposjed)$ a! *). Osoba koja na osnovu radnog ili slinog odnosa ili u doma)instvu, vri 'aktiku vlast na stvari za drugu osobu i duna je postupati po uputstvima te osobe, nema posjed na toj stvari$ a! **. +osjed je zakonit ako se zasniva na punovanom pravnom osnovu i ako nije pribavljen silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja$ +osjed je savjestan ako posjednik ne zna niti moe znati da stvar koju posjeduje nije njegova$ &avjesnost posjeda se pretpostavlja$ a! *+. (asljednik postaje posjednik u trenutku smrti ostavitelja, bez obzira kada je stekao 'aktiku vlast na stvari$ a! *,. +osjednik gubi posjed kada prestane da vri 'aktiku vlast na stvari$ +osjed se ne gubi ako je posjednik privremeno sprijeen da vri 'aktiku vlast na stvari nezavisno od svoje volje (privremena odsutnost, bolest i sl$)$ ". 4a0./.a po#jeda a! +1.

+osjednik ima pravo na zatitu od protupravnog uznemiravanja ili oduzimanja posjeda (smetanja posjeda)$ a! +1. +osjednik ima pravo na samopomo) protiv onoga ko ga neovla teno uznemirava u posjedu ili mu je posjed oduzeo, pod uvjetom da je opasnost neposredna, da je samopomo) nuna i da nain njenog vrenja odgovara prilikama u kojima postoji opasnost$ a! +". +osjednik ima pravo zahtjevati sudsku zatitu od smetanja posjeda u roku od trideset dana od dana saznanja za smetanje i uinitelja, a najkasnije u roku od jedne godine od dana nastalog smetanja (spor zbog smetanja posjeda)$ a! +&$ &ud prua zatitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, pri emu nisu od utjecaja pravo na posjed, pravni osnov posjeda i savjesnost posjednika$ 5 posjednik koji je posjed stekao silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja, ima pravo na zatitu od smetanja posjeda, osim prema osobi od koje je na takav nain doao do posjeda, ako od nastalog smetanja nisu protekli rokovi iz lana 6, $ovog zakona$ a! +'. Odlukom o zahtjevu za zatitu zbog smetanja posjeda sud odreuje zabranu daljeg uznemiravanja posjeda pod prijetnjom novane kazne, odnosno vra)anje oduzetog posjeda, kao i druge mjere potrebne za zatitu od daljeg smetanja posjeda$ a! +(. &uposjednik uiva zatitu po odredbi lana 6@$ ovog zakona, u odnosu na tre)e osobe, kao i u meusobnim odnosima sa drugim suposjednicima, ako jedan od njih onemogu)ava drugog u dotadanjem nainu vrenja 'aktike vlasti na stvari koja je u njihovom suposjedu$ a! +). (eovisno od spora zbog smetanja posjeda ovlatena osoba ima pravo zahtjevati sudsku zatitu posjeda po osnovu prava na posjed$ VIII - PRAVA STRANI@ OSOAA a! +*.

&trano 'iziko i pravno lice moe biti nosilac prava vlasnitva na pokretnoj stvari, kao i doma)e 'iziko i pravno lice, ako 'ederalnim zakonom nije drukije odreeno$ (a teritoriji ederacije strana 'izika lica mogu biti nosioci prava vlasnitva na zemljitu i zgradi koje su stekli nasljeivanjem, kao i dravljani !osne i "ercegovine i ederacije, ako meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno$ a! ++. &trano 'iziko i pravno lice koje obavlja djelatnost u ederaciji moe biti nosilac prava vlasnitva na poslovnim zgradama, poslovnim prostorijama, stanovima i stambenim zgradama, te na graevinskom zemljitu na kome su navedeni objekti izgraeni ili )e biti izgraeni$ 5zuzetno od odredbe stava -$ ovog lana, 'ederalnim zakonom moe se predvidjeti da strano 'iziko i pravno lice ne moe imati pravo vlasnitva na nekretninama koje se nalaze na odreenom podruju ederacije$ O sticanju prava stranih 'izikih i pravnih lica na nekretninama iz stava -$ ovog lana, evidenciju vodi ederalno ministarstvo pravde, na osnovu podataka koje mu po slubenoj dunosti dostavljaju organi nadleni za upis prava na nekretninama$ a! +,. &trano 'iziko lice koje je stalno nastanjeno u ederaciji moe biti nosilac prava vlasnitva na stanu i stambenoj zgradi, kao i na graevinskom zemljitu na kome su navedeni objekti izgraeni ili )e biti izgraeni$ a! ,1. &trano 'iziko i pravno lice moe pravo vlasnitva pravnim poslom prenositi na doma)e 'iziko i pravno lice, kao i na strano 'iziko i pravno lice koje mogu biti nosioci prava vlasnitva, sukladno ovom zakonu$ a! ,1. 5zuzetno, strana pravna i 'izika lica mogu biti ograniena u stjecanju prava vlasnitva na nekretninama na teritoriji ederacije, uvjetom reciprociteta$ 1 sluajevima iz stava -$ ovog lana pismenu suglasnost daje ederalno ministarstvo pravde, koje je duno prethodno pribaviti miljenje .inistarstva vanjskih poslova !osne i "ercegovine$ a! ,". &tranim dravama za potrebe njihovih diplomatskih i konzularnih predstavnitava, njihovim organizacijama i specijalizovanim agencijama, kao i organizacijama i

specijalizovanim agencijama Organizacije 1jedinjenih nacija i =vropske unije, mogu se, uz prethodno pribavljenu pismenu suglasnost ederalnog ministarstva pravde, a koje je duno prethodno pribaviti miljenje .inistarstva vanjskih poslova !osne i "ercegovine, davati u dugoroni zakup zgrade na kojima postoji pravo vlasnitva$ Augoroni zakup iz stava -$ ovog lana moe se zakljuiti najkra)e na period od pet godina, a najdue na period do pedeset godina$ a! ,&. Odredbe ovog zakona primjenjuju se na strana 'izika i pravna lica, ako drugim 'ederalnim zakonom nije drukije odreeno$ IB - PRI6ELA4NE I 4AVRNE ODREDAE a! ,'. Ao donoenja odgovaraju)eg zakona, u pogledu susjedovnih odnosa, prava plodouivanja, prava upotrebe, prava stanovanja i prava stvarnog tereta primjenjivat )e se, odredbe Op)eg graanskog zakonika, kao pravila imovinskog prava, ukoliko nisu u suprotnosti s 1stavom i zakonima ederacije$ a! ,(. Aanom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena zakona i drugih propisa o vlasnikim odnosima koji se primjenjuju na teritoriji ederacije do dana stupanja na snagu ovog zakona$ a! ,). Ovaj zakon )e se uskladiti sa odgovaraju)im zakonom !osne i "ercegovine u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu tog zakona$ a! ,*. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u B&lubenim novinama ederacije !i"B$ +redsjedavaju)i Aoma naroda Mar/oC/ Lj3b/, s$ r$ +redsjedavaju)i +redstavnikog doma E!$er Dre#o, s$ r$ 4ADON O DOP:NAMA 4ADONA O VLASNIDO-PRAVNIM ODNOSIMA >SL:;AENE NOVINE EAI@ ",F1&< a! 1.

1 Zakonu o vlasniko*pravnim odnosima (B&lubene novine ederacije !i"B, broj CD;6), u lanu <-$ iza stava -$ dodaje se novi stav ,$ koji glasi# BZa prijenos hipoteke nije potreban pristanak hipotekarnog dunikaB$ Aosadanji stav ,$ postaje stav 3$ a! ". Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u B&lubenim novinama ederacije !i"B$ +redsjedavaju)i Aoma naroda +arlamenta ederacije !i" &lavko .ati), s$ r$ +redsjedavaju)i +redstavnikog doma +arlamenta ederacije !i" .uhamed 5brahimovi), s$ r$