http://www.znanost.com/clanak/vecina-morskih-riba-evoluirala-je-na-kopnu/ http://www.znanost.com/clanak/ispupcena-struktura-mozga-nas-razlikuje-od-neandertalaca/ http://www.znanost.

com/clanak/zasto-su-ljudi-jedini-primati-bez-krzna/

Zato su ljudi jedini primati bez krzna?

Neuobiajeno za sisavce, ljude ne prekriva vanjski zatitni sloj krzna iako su nam preci bili, a najblii srodnici jo uvijek jesu, prekriveni dlakavim pokrovom. Iako je broj dlanih folikula kod ljudi jednak onome kod naih predaka, ipak moemo rei da imamo golu kou. Neki od razloga ljudskoj golotinji su koni paraziti, spolna selekcija, ivot u stalnim zatvorenim nastambama, ali i mogunost prilagodbe vanjskim temperaturama. Prvi hominidi razvili su se u istonom dijelu Afrike i fosilni ostaci upuuju da su preci prvih ljudi imali krzno. Prva teorija o gubitku krzna govori o konim parazitima. Iskustva i danas pokazuju kako je mnogo lake skinuti parazite s gole koe nego s koe obrasle gustim dlakama, a poznato je i da neke vrste parazita ive iskljuivo uz dlane izrasline. Koni paraziti velik su problem za sve ivotinje, a ukoliko su ti paraziti prenosioci bolesti, potrebno je na vrijeme reagirati. Kod konih parazita openito vrijedi pravilo to se prije skinu, manja je ansa od potencijalne zaraze. Zaraeni krpelji kod ljudi mogu uzrokovati Lymeovu bolest i razne virusne infekcije, buhe su poznate kao prenosioci bakterije uzronika kuge, dok ui mogu uzrokovati tuleremiju, encefalitise i druge smrtonosne bolesti. No prema toj teoriji, zato majmuni imaju krzno? Poznato je da majmuni ive u skupinama i velik dio vremena potroe na meusobno ienje krzna od konih parazita. Ovakav oblik interakcije opstao je kod ovih primata zbog socijalnog povezivanja tijekom ienja krzna. S druge strane, ljudi su evolucijskim napretkom poeli ivjeti u nastambama te su mukarci odlazili u lov dok bi ene ostajale i brinule o potomstvu. Socijalno povezivanje ienjem krzna nije vie potrebno zbog naprednijeg socijalnog ustroja, a krzno bi bilo dom opasnim parazitima kojih bi sada bilo vie zbog ivota ljudi u stalnim nastambama. Ljudi su jedini pripadnici primata koji su postali rtve buha, upravo zbog ivota u stalnim nastambama. Dlakavost vie nije imala smisla ni zbog mogunosti prilagoavanja vanjskim temperaturama ivotom u zatvorenim nastambama, koritenjem vatre te mogunou zatite tijela odjeom. Odjea je omoguila da nedostatak krzna vie ne bude ni ograniavajui faktor pri naseljevanju hladnijih podruja. Iako su teorije o parazitima, ivotu u stalnim nastambama i prilagodba na temperature ipak samo teorije, primjer ovjeka kao golog sisavca nije jedini u ivotinjskom svijetu. Slina teorija o gubitku krzna zbog prilagodbe na stalnu temperaturu okolia pokazuju i ivotinje iz reda glodavaca. Slijepo kue (Heterocephalus glaber) nalikuje na krticu i u potpunosti je bez dlake, iako su preci ove vrste bili prekriveni krznom prije nego to su poeli ivjeti pod zemljom. ivot ove vrste sisavca pod zemljom, u okoliu gdje je mogunost dobivanja konog parazita velika, ali gdje su temperature regulirane i stalne, moe se usporediti s gubitkom krzna kod ovjeka. Dlake na glavi ovjeka ostale su jedine koje su titile tijelo od visokih i niskih temperatura. Kovrava kosa stanovnika Afrike sluila je kao zona koja bi titila glavu od pregrijavanja, dok je duga kosa stanovnika Azije titila podruje glave i ramena od hladnih vjetrova. Ostatak gustih dlaka u podruju glave moe se objasniti evolucijskim nasljeem. Dok trepavice slue u obrani oiju od praine ili pijeska koji mogu iritirati ili otetiti oko, obrve su nam ostale kao sredstvo za gestikularnu ekspresiju, a uinkovite su i u zatiti oiju od kapljica znoja koje se cijede sa ela. Dlake u podruju genitalija i ispod pazuha slue u sakupljanju feromona bitnih za seksualnu interakciju.

http://www.znanost.com/clanak/vecina-morskih-riba-evoluirala-je-na-kopnu/ http://www.znanost.com/clanak/ispupcena-struktura-mozga-nas-razlikuje-od-neandertalaca/ http://www.znanost.com/clanak/zasto-su-ljudi-jedini-primati-bez-krzna/

Mukarci su evolucijski stekli sklonost odabira partnerice na temelju dlakavosti tijela. Privlanije su bile one ene koje su imale manju dlakavost tijela. To je upuivalo na veu ansu da potomci budu bez dlaka kako ne bi bili rtve parazita te bili sposobni kao lovci. Hendikep-efekt pak uzrokuje da ene odabiru mukarce sa to vie dlaka po tijelu. Naime, kako bi tijelo bilo prekriveno odjeom, vidljiv dio tijela bila bi glava te se kao evolucijsko nasljee na licima mukaraca odrala brada koja bi lice inila masivnijim, to ima utjecaja u odabiru spolnih partnera. Ovakve tipove spolnih karakteristika i ponaanja moemo zamijetiti i danas, kao i injenicu da velik dio vremena posveujemo upravo brizi oko svih svojih dlaka.

Ispupena struktura mozga nas razlikuje od neandertalaca

Moderni ovjek posjeduje strukturu mozga koja je vea nego to je to sluaj s njegovim kolegama neandertalcima. To ukazuje da se, prema znanstvenicima, od njih razlikujemo po razliitim mentalnim kapacitetima. Moderan prikaz Neandertalca, zasnovan na foreznikim 3D modelima. Mi smo trenutno jedina bia koja potjeu iz ljudske loze, ali neandertalci, nai najblii evolucijski roaci, su jo do prije 24 000 godina hodali zemljom. Neandertalci su najblii modernoj ljudskoj lozi s kojom bi se mogli razmnaati to povlai pitanje koliko su oni doista bili razliiti od nas i da li oni ine drugaiju vrstu. Znanstvenici su, da bi saznali vie, koristili CT skenere kako bi izradili unutranjost lubanje neandertalaca zajedno s etiri fosila i 75 lubanja suvremenog ovjeka kako bi odredili oblik njihovog mozga u 3D prikazu. Neandertalci su, poput modernih ljudi, imali vee mozgove od naih ivuih roaka majmuna i ostalih izumrlih iz ljudske loze. Istraivai su otkrili da moderni ljudi posjeduju vee mirisne loptice na bazi njihovog mozga. Ovo je podruje primarno povezano s mirisom, ali takoer i s ostalim ukljunim mentalnim funkcijama kao to su memorija i uenje centralni mirisni sklop mozga je fiziki vrlo blizak strukturama koje se povezuju s memorijom. Neandertalac roak, predak ili odvojena vrsta? Svatko od nas iz osobnog iskustva poznaje intenzivne veze izmeu mirisa i memorije na primjer, kada nakon mnogo godina uemo u svoju staru kolu kao ve odrasli ljudi i disanjem se i mirisanjem zraka na stepenitu nae stare uionice odjednom vrlo ivo i neodluno transportiramo natrag u svojem sjeanju na kolske dane i vezana iskustva koja smo davno nauili, rekao je istraiva Markus Bastir, paleoantropolog u panjolskom Nacionalnom Muzeju Prirodnih Znanosti iz Madrida. Zanimljivo je da miris moe igrati i drutvenu ulogu, poput prepoznavanja obitelji i prijatelja i u jaanju zajednike kohezije.

http://www.znanost.com/clanak/vecina-morskih-riba-evoluirala-je-na-kopnu/ http://www.znanost.com/clanak/ispupcena-struktura-mozga-nas-razlikuje-od-neandertalaca/ http://www.znanost.com/clanak/zasto-su-ljudi-jedini-primati-bez-krzna/

U njemakom jeziku- ja sam porijeklom iz Austrije postoji izreka Ich kann dich gut riechen, to u prijevodu glasi Mogu te dobro namirisati, ali znai Svia mi se, rekao je Bastir za LiveScience. Ovo bi se pokazalo kao lingvistiki primjer mirisa koji se odnosi na drutveno ponaanje. Moderni ovjek u odnosu na neandertalce posjeduje vee temporalne renjeve, dugoronu memoriju, teoriju uma (sposobnost razmatranja tuih gledita) i emocija, rekao je Bastir. Mi takoer posjedujemo relativno vei orbitofrontalni korteks od neandertalaca. To je dio mozga odmah iznad oiju. Uinke veeg orbitofrontalnog korteksa je teko procijeniti, rekao je Bastir. Podruje je povezano s donoenjem odluka. (Inside the Brain: A Journey Through Time) Sve u svemu, ostaje nepoznanica o tome kako su nas tono te razlike u mozgovima mogle razdvojiti od neandertalaca, Bastir je napomenuo. Mi znamo samo kako su se te lubanje oblikovale oko tih mozgova, ali ne i preciznu strukturu mozgova o kojima je rije. Bastir i njegovi kolege bi u budunosti voljeli skenirati unutranjost dodatnih fosilnih lubanja kako bi poboljali svoja shvaanja istih. Implicitni problem projekta je krhkost struktura koje bi oni voljeli istraiti, rekao je.

Veina morskih riba evoluirala je na kopnu

Istraivanje provedeno na njujorkom sveuilitu Stony Brook pokazuje kako su rijeke i jezera vani kao izvori novih vrsta, ali i upuuje kakva bi prijetnja moglo biti to to i oni gube sve vie svojih stanovnika. Za vie od tri etvrtine stanovnika slanih voda pretke je mogue pronai u vrstama koje su ivjele u slatkim vodama, rijekama i jezerima. Greta Vega i John Wiens prouavali su evoluciju zrakoperki (wiki), velike grupe koja sadri 96% svih slatkovodnih i morskih ribljih vrsta na planetu i otkrili su da svi fosili grupe iz koje su nastali aktinoperigi dolaze iz slatkih voda. Zapravo obiteljsko stablo koje su izradili pokazuje da su zrakoperke, iako nastale prije 300 milijuna godina, tek prije 170 milijuna uope dole do mora, pie National Geographic. - Ne mislim da nai rezultati utvruju da su mora negostoljubiva, ali mogu takvima postati u odreenom trenutku, rekao je Wiens. Snana acidifikacija oceana koja se predvia za skoru budunost mogla bi naalost dovesti do takvog trenutka, dodaje. A rijeke i jezera danas moda i nisu dovoljno zdrava da bi mogla opskrbljivati slane vode novim vrtsama. Peterr Bosshard, direktor instituta International Rivers, rekao je kako slatkovodni ekosustav trpe viu razinu gubitka vrsta nego bilo koji drugi ekosustav. - Ova studija pokazuje da bi time to na rijeke i jezera stavljamo brane, mijenjamo im tijek i bezobzirno ih zagaujemo mogli isprazniti banku sjemena za budue generacije.

http://www.znanost.com/clanak/vecina-morskih-riba-evoluirala-je-na-kopnu/ http://www.znanost.com/clanak/ispupcena-struktura-mozga-nas-razlikuje-od-neandertalaca/ http://www.znanost.com/clanak/zasto-su-ljudi-jedini-primati-bez-krzna/