http://www.znanost.com/clanak/znate-li-koja-je-najveca-tajna-carstva-inka/ http://www.znanost.com/clanak/britanci-otkrivaju-tajnu-keopsove-piramide/ http://www.znanost.com/clanak/zavirite-i-otkrit-cete-prave-dragulje-s-pocetaka-znanstvenerevolucije/ http://www.znanost.

com/clanak/revolucionarno-otkrice-nil-ipak-nije-tekao-pokraj-egipatskihhramova/

Znate li koja je najvea tajna carstva Inka?

U 15. i 16. stoljeu carstvo Inka bilo je najvee na prostorima june Amerike. Doznajte to ih je to razlikovalo od svih ostalih naprednih civilizacija u povijesti. Sa sreditem u dananjem Peruu, carstvo Inka se protezalo preko vrhova Anda do obale, te ukljuivalo i dijelove dananje Kolumbije, ilea, Bolivije, Ekvadora i Argentine. Carstvo je bilo povezano mreom prometnicama ija je kompleksnost mogla konkurirati i onima u Starom svijetu. Imali su mnotvo hrane, tekstila, zlata i lia koke, bili su majstori gradnje Novog svijeta. Unato svemu tome nikada nisu imali novac. Osim toga, nisu imali niti jednu jedinu trnicu. Carstvo Inka vjerojatno je jedina napredna civilizacija u povijesti koja na nijednom dijelu svog teritorija nikada nije imala trgovaki stale ni bilo kakve trgovine. Kako im je to uspjelo? Mnogi aspekti ivota Inka su ostali tajna, dijelom i zbog toga to izvjetaji o ivotu tog naroda dolaze od panjolaca koji su ih na kraju i istrijebili raznim europskim bolestima. Prvo su im prenijeli boginje koje su po nekim procjenama ubile i do 90 posto populacije Inka, a potom su ih dokrajili tifusom, sifilisom, gripom, difterijom, rubeolom i ponovno boginjama. Nae znanje o tim dogaajima i razumijevanje kulture Inka dolazi od nekoliko promatraa, veinom panjolskih misionara te sveenika i povjesniara Blasa Valere, koji je roen u Peruu dva desetljea nakon pada carstva Inka. Bogatstvo i bez novca Biljeke od misionara i Valere opisuju Inke kao majstore gradnje i planskog raspolaganja zemljom, sposobne za sofisticiranu planinsku poljoprivredu. Gradove su podizali od velikih kamenih blokova koji su bili tako precizno isklesani da su meusobno prijanjali bez ikakvog veziva. Njihovo je drutvo bilo toliko bogato da su si mogli prijutiti da stotine ljudi specijaliziranih za planiranje poljoprivrede osmisli kako e iskoristiti novoosvojena podruja. Gradili su tzv. terasaste farme na obroncima planina i na njima su sadili od krumpira i kukuruza do kikirikija i tikvica. Gdje e se to saditi se paljivo biralo prema prosjenim temperaturama i nadmorskoj visini. Takoer su sadili i drvee kako bi tanki gornji sloj tla ostao u dobrom stanju. Njihovi arhitekti bili su jednako talentirani kao i poljoprivrednici. Dizajnirali su i izgradili enormne piramide, koje su navodnjavali sofisticirani vodovodi poput onog pronaenog u Tiponu i spajali sustavi poploanih cesta, izgradili su enormno velike hramove poput Pachacamaca te grad Machu Picchu koji nije bio grad u klasinom smislu rijei. Najvjerojatnije je izgraen kao carski posjed i religijsko utoite. Nisu imali pismo pa su graditelji matematiki sve tono izraunavali uz pomo sustava vorova na konopima. I unato svoj toj produktivnosti Inke su se uspjele oduprijeti uvoenju novca i trgovina.

http://www.znanost.com/clanak/znate-li-koja-je-najveca-tajna-carstva-inka/ http://www.znanost.com/clanak/britanci-otkrivaju-tajnu-keopsove-piramide/ http://www.znanost.com/clanak/zavirite-i-otkrit-cete-prave-dragulje-s-pocetaka-znanstvenerevolucije/ http://www.znanost.com/clanak/revolucionarno-otkrice-nil-ipak-nije-tekao-pokraj-egipatskihhramova/

Tajna njihova velikog bogatstva je moda u njihovom neobinom poreznom sustavu. Naime, radnici i poljoprivrednici su proizvodili dio robe za sebe, a dio za cara i plemstvo. Vlasti su pak, oni bili siguran izvor radne snage za radove bilo kakve vrste, ali i ostale kraljevske pothvate. Drava je skupljala svu proizvedenu robu hranu, vunu, tekstil, itd. i spremala je u skladita. Svaki grad je imao najmanje dva skladita jedno za vladara i jedno za graane. Dakle, produkcija, distribucija i upotreba svih dobara bila je kontrolirana od strane vlasti. Svaki graanin je pak, od drave zauzvrat dobio sve to mu je bilo potrebno za ivot hranu, alat, neobraene materijale i odjeu i nisu imali potrebe nita kupovati. Kako nije bilo trgovina, nije bilo ni potrebe za uvoenjem neke valute ili novca. Ipak, Inke ponekad jesu i trgovale. No, nikada meu sobom ve samo s drugim narodima. Mijenjali su svoja dobra jedino za ona koja nisu mogli proizvesti sami.

Britanci otkrivaju tajnu Keopsove piramide

Tajna vrata u sreditu Keopsove piramide u Egiptu mogla bi biti otvorena po prvi put idue godine. Tim bi mogao biti rijeen jedan od najveih misterija na svijetu koji zaokuplja arheologe jo od 1872. godine. Tvrtka Scoutek iz Britanije je ve poela istraivati to se nalazi iza tajnih vrata u toj piramidi, ali su istraivanja prekinuta zbog proteklih nemira u Egiptu. Navedena tvrtka uspjela je zaviriti iza tajnih vrata pomoi robota Micro Snake. Uvjeren sam da emo nastaviti s ekspedicijom u 2012. godini, rekao je voa ekspedicije Shaun Whitehead. Egipatsko Vrhovno vijee za starine prestalo je sa izdavanjem dozvola za istraivanje, no nedavno su se predomislili i dozvolili da se istraivanja nastave. Mi jo uvijek ekamo dozvolu za povratak u piramidu, a u meuvremenu smo radili na jaanju robota. Glavni plan je da s robotom ispitamo sve to se moe, kako bi prikupili to vie informacija da arheolozi mogu utvrditi za to su se koristila tajna vrata, rekao je Whitehead za Daily Mail. Vjeruje se da je piramida sagraena kao grobnica faraona Kufua, odnosno Keopsa i ona je jedno od sedam svjetskih uda iz starih vremena, koje je odoljelo zubu vremena. U njoj se nalaze tri glavne prostorije: kraljiina odaja, velika galerija i kraljeva odaja koja je s dva kanala povezana s vanjskim svijetom. Zanimljivo je da i iz kraljiine odaje prema stranicama piramide takoer vode dva tunela presjeka 20 puta 20 centimetara, meutim, oni su blokirani kamenim vratima te ne dopiru do vanjskog svijeta. Svrha tih tunela i vrata nije poznata, meutim, neki strunjaci vjeruju da bi oni mogli voditi u neke druge tajne odaje, to britanski znanstvenici sa Sveuilita Leeds namjeravaju uskoro otkriti.

http://www.znanost.com/clanak/znate-li-koja-je-najveca-tajna-carstva-inka/ http://www.znanost.com/clanak/britanci-otkrivaju-tajnu-keopsove-piramide/ http://www.znanost.com/clanak/zavirite-i-otkrit-cete-prave-dragulje-s-pocetaka-znanstvenerevolucije/ http://www.znanost.com/clanak/revolucionarno-otkrice-nil-ipak-nije-tekao-pokraj-egipatskihhramova/

Zavirite i otkrit ete prave dragulje s poetaka znanstvene revolucije

Najstarija svjetska znanstvena akademija Royal Society napravila je svoj povijesni asopis, koji ukljuuje oko 60.000 znanstvenih radova koji su trajno dostupni online. Evo nekih od zanimljivijih tema iz rane arhive koje je probrao BBC. Kuga, Veliki londonski poar i sline stvari stare skoro 350 godina nekim udom su preivjele i nalaze se u arhivama britanskog Kraljevskog drutva koje nude fascinantan prozor u povijest i znanstveni napredak kroz stoljea. Gnijezdei se meu ilustriranim papirima Isaaca Newtona i Charles Darwina, nalaze se pravi dragulji s poetaka znanstvene revolucije, ukljuujui sablasne prie studenata koje je pogodio grom te eksperimentalne transfuzije krvi. Evo nekih od zanimljivijih tema iz rane arhive koje je probrao BBC. Smrt od groma, 1665 Dr. Wallis iz Oxforda napisao je rad o stranoj brodskoj nesrei za vrijeme gromovite oluje koja je ostavila smrdljivi, sumporni smrad u zraku. Dva studenta u amcu pogodio je grom. Jedan je poginuo na mjestu dok je drugi zapeo u blatu s nogama u vodi i gornjim dijelom tijela izvan nje. Osim nijemosti, bio je neozlijeen, no nije imao pojma to mu se dogodilo i zato stoji zaglavljen u blatu. Dr. Wallis daje na uvid i detaljan pregled tijela mrtvog studenta kojeg je obavio uz pomo nekoliko kolega. Objanjava kako na tijelu nema nikakvih vidljivih rana osim nekoliko crnih toaka na vratu, ramenu i prsima. Pogled s mjeseca, 1665 Francuski astronom Adrien Auzout pisao je o tome to bi eventualni stanovnici Mjeseca vidjeli kada bi pogledali na na planet. Mislim da bi Zemlja ljudima s Mjeseca izgledala znaajno drugaija u razliitim godinjim dobima. Zimi, kada na veini planeta nema zelenila, ili ljeti kada su sva polja uta, napisao je Auzout koji je takoer bio uvjeren da se umski poari sigurno vide s Mjeseca. Bio je lan Royal Societyja ija je velika elja bila sagraditi ogromni teleskop ne bi li promatrao ivotinje na Mjesecu. Previe zurenja u zvijezde, 1665 Vrlo znatieljna osoba iz Nizozemske pisala je o neobinim stvarima koje su se dogaale ljudskim tijelima. Pisano je i o studentu astronomije ije pore su se blokirale od previe nonog zurenja u zvijezde na hladnoi, to je dovelo do toga da se vie nije mogao znojiti. Pisao je i o traginom sluaju 13-godinje djevojice koja je od svoje este godine punila depove solju i jela ju kao to druga djeca jedu eer. S vremenom je postala toliko isuena i vie nije mogla upravljati svojim udovima te je umrla od gladi.

http://www.znanost.com/clanak/znate-li-koja-je-najveca-tajna-carstva-inka/ http://www.znanost.com/clanak/britanci-otkrivaju-tajnu-keopsove-piramide/ http://www.znanost.com/clanak/zavirite-i-otkrit-cete-prave-dragulje-s-pocetaka-znanstvenerevolucije/ http://www.znanost.com/clanak/revolucionarno-otkrice-nil-ipak-nije-tekao-pokraj-egipatskihhramova/

Psea transfuzija krvi, 1666 Thomas Coxe pisao je o ranim transfuzijama krvi s jednog psa u drugog. Prebacivao je krv iz psa oboljelog od uge u zdravog psa, da bi vidio hoe li se zdravi pas razboljeti. Nahranio bi mjeanca komadima sira i mlijekom i onda prebacio krv u zdravog panijela. Rezultat svega je da je panijel i dalje ostao zdrav, a oboljeli mjeanac ozdravio je za deset dana. Progutani metak, 1668 Dr. Nathan Fairfax pisao je o eni koja je progutala metak, koji je pak iz nje izvaen na iznenaujui nain. Blijeda, popunjena ena srednjih godina patila je od crijevnih problema na to joj je susjed savjetovao da proguta dva metka. To joj je izgleda dalo privremeno olakanje, no simptomi su se ubrzo vratili pa je zatraila pomo od Dr. Fairfaxa. On je napisao kako joj je dao prah koji ju je natjerao na povraanje. Sljedeeg jutra pri upotrebi svog lonia ena je zaula mali udarac i pogledavi u svoj urin primijetila metal. Doktor je zakljuio kako priroda, kada ju se stavi pred test, pronae udne naine transporta ne bi li rijeila tijelo neeg stranog i tueg, prenosi dnevno.hr

Revolucionarno otkrie: Nil ipak nije tekao pokraj egipatskih hramova

Nil nije tekao pokraj egipatskih hramova u Karnaku u vrijeme njihove gradnje, jer se korito rijeke pomaklo tek 400 godina kasnije. Otkrilo je to istraivanje znanstvenika francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraivanja objavljeno u strunom asopisu Journal of Archaeological Science. Hramovi u Karnaku, izgraeni 2.000 godina prije Krista u sreditu doline Nila, izazivaju brojna pitanja ve dulje od dva stoljea. Arheolozi istrauju kako se to mjesto razvijalo tijekom godina. Hramovi su izgraeni na pjeskovitom tlu, ali udaljenom od Nila. Tijekom posljednje dvije godine strunjaci su napravili duboke buotine (25 metara ispod povrine) u podnoju prvog stupa Karnaka koji odgovara portalu hrama na desnoj obali Nila. Analize pokazuju da su u trenutku prve faze izgradnje hramova u Karnaku, zdanja izgraena ne na jednom otoku usred rijeke, ve na pjeskovitom nasipu udaljenom izmeu 400 i 500 metara od Nila, navodi CNRS. Tek je oko 1.600 prije Krista, ili 400 godina nakon poetka gradnje, rijeka prvi puta potekla u podruju prvog stupa.