SVEUILITE U SPLITU GRAEVINSKO - ARHITEKTONSKI FAKULTET Katedra za metalne i drvene konstrukcije

Program strunog usavravanja 2008./2009.

OTPORNOST KONSTRUKCIJA NA POAR

Prof. dr. sc. Bernardin Pero Doc. dr. sc. Ivica Boko
Split, 02. travnja 2009.

OPA PROBLEMATIKA ZATITE OD POARA

Crte 1. Industrijski objekt nakon ugaenog poara

ARHITEKTONSKO PROJEKTIRANJE

ZAKON O GRADNJI: ZAHTJEVI ZA PROJEKTIRANJE I GRAENJE OBJEKATA U SLUAJU POJAVE POARA Sprijeiti irenje vatre i dima unutar graevine Sprijeiti irenje vatre na susjedne graevine Osigurati da stanari mogu neozlijeeno napustiti graevinu (omoguiti njihovo spaavanje) Omoguiti sigurnost u radu spasilake ekipe Ouvati nosivost konstrukcije tijekom odreenog zahtijevanog vremena (R30, R60, R90)

Mjere i smjernice za zatitu ljudi i imovine u sluaju poara

PRORAUN OTPORNOSTI KONSTRUKCIJA

RAZVOJ REALNOG POARA

Razvoj realnog poara moe se promatrati u nekoliko faza (crte 2). MODELI POLJA MODELI ZONA

Ovisno o karakteristikama objekta i poarnom optereenju te mjerama i smjernicama za zatitu ljudi i imovine moe se izraditi scenario razvoja poara u objektu.

Crte 2. Faze realnog poara u vremenu

KONCEPT SIGURNOSTI KONSTRUKCIJA U POARU

Primjenom znanstvenih metoda u proraunu realnog poarnog optereenja u objektima treba odrediti stupanj sigurnosti nosivih konstrukcija. Odrediti vrijeme otpornosti (sigurnosti) konstrukcije na realni poar tfi,d. S aspekta sigurnosti konstrukcije odrediti zahtijevano vrijeme potrebno za evakuiranje ljudi i zatitu imovine tfi,requ (rad vatrogasnih i specijalnih jedinica za intervencije u sluaju poara). Format sigurnosti konstrukcije u poaru iskazuje se odnosom tfi,d > tfi,requ .
Statika optere enja Vjetar Vlastita teina Dodatno stalno opt. Snijeg Poarne karakteristike Poarno optereenje Uvjeti prozra ivanja Geometrija Toplinske karakteristike zatitnih elemenata Probabilistiki aspekti Aktivne mjere zatite od poara Poarni rizik Zahtijevano vrijeme (evakuacija) Zahtijevana otpornost konstrukcije na poar

Krivulja realnog poara Temperaturna krivuljaudesno djelovanje na konstrukciju t

Kombinacija s izvanrednim (udesnim) djelovanjem

GLOBALNO PONAANJE KONSTRUKCIJE

fi,d

>t

fi,requ

KONCEPT SIGURNOSTI KONSTRUKCIJA U POARU

Navedeni prikaz uvodi nas u novi pristup PRORAUNU OTPORNOSTI KONSTRUKCIJA NA POAR gdje se primjenom znanstvenih metoda i proraunskih modela na temelju realnog poarnog optereenja provodi proraun konstrukcija izloenih poaru (visoke temperature IZVANREDNO DJELOVANJE NA KONSTRUKCIJE). Proraun se sukladno preporukama EUROCODE provodi dokazom u tri podruja: - VREMENU - TEMPERATURI - NOSIVOSTI (VRSTOI) Ovaj koncept kao to smo vidjeli temelji se metodoloki na statistikim analizama i podrazumijeva primjenu suvremenih probabilistikih metoda, tj. daje mogunost inenjerskog pristupa u proraunu zatite i sigurnosti konstrukcija od poara. Rije je o analizi REALNOG POARA i proraunu parametarskih krivulja temperatura-vrijeme. Slijedom ovakvog pristupa mogua je i kvantifikacija i procjena rizika kod otkazivanja nosivosti konstrukcija u sluaju djelovanja poara.
5

ISTRAIVANJA DJELOVANJA REALNOG POARA

Raniji koncept prorauna djelovanja poara temeljio se samo na primjeni modela normiranog poara Standardni poar definiran ISO krivuljom koja daje ovisnost porasta temperature u vremenu. Standardna krivulja temperatura - vrijeme ne odgovara analizi poara u velikim prostorima - skladitima te se moe koristiti u ispitnim peima za odreivanje razine otpornosti konstrukcijskih elemenata u sluaju poara. Prema EUROCODE primjenjuju se obje krivulje.

ISO KRIVULJA

Crte 3. Usporedba ISO standardne temperaturne krivulje i parametarskih krivulja realnog poara u skladinim prostorima (50 poarnih testova)

ISPITIVANJE POARNOG DJELOVANJA NA AUTOMOBILE U GARAAMA

NAELA PRORAUNA KONSTRUKCIJA U SLUAJU DJELOVANJA POARA

Analiza dostatne nosivosti konstrukcija u poaru temelji se na konceptu prorauna kao i za normalne temperature s tim to se ovdje u kombinaciji optereenja uzima i djelovanje poara kao izvanredno (udesno) djelovanje. Utjecaj djelovanja poara na konstrukcije u nekom prostoru odreuje se vrijednou maksimalne ostvarene temperature u tom prostoru ovisno o poarnom optereenju, veliini i ventilaciji prostora. Realno djelovanje poara na konstrukcije iskazuje se parametarskom krivuljom temperatura vrijeme koja se odredi na temelju relevantnih fizikih parametara i za koju se izrauna otpornost konstrukcije primjenom raunskih modela po naelima termodinamike. U proraunu se takoer uzima smanjenje otpornosti presjeka uslijed degradacije svojstva materijala na visokim temperaturama. S W T 800 0C

8 Crte 4. Sheme optereenja glavne nosive konstrukcije industrijske hale

PREGLED GRAEVINSKE REGULATIVE S ASPEKTA DJELOVANJA POARA NA KONSTRUKCIJE

ZAKON O PROSTORNOM URE ENJU I GRADNJI (2007.)
HRVATSKA POSEBAN PROPIS ZATITA OD POARA
nosivost konstrukcije tijekom odre enog vremena irenje vatre i dima unutar gra evine irenje vatre na susjedne gra evine spaavanje i evakuacija ljudi

BITNI ZAHTJEVI ZA GRA EVINU: - mehanika otpornost i stabilnost - zatita od poara KONTROLA - higijena, zdravlje i zatita okolia PROJEKTA - zatita od buke - uteda energije i toplinska zatita - sigurnost u koritenju - ZATITA NA RADU

MEHANI KA OTPORNOST I STABILNOST

ZAKON O POARU (4 pravilnika)

EN-1990 EN-1991 EN-1991-1-2 EN-1992 EN-1992-1-2

djelovanja na konstrukcije betonske konstrukcije eli ne konstrukcije spregnute konstrukcije drvene konstrukcije zidane konstrukcije

EN-1993 EN-1993-1-2 EN-1994 EN-1994-1-2

EN-1995 EN-1995-1-2 EN-1996 EN-1997 EN-1998 EN-1999 EN-1999-1-2 EN-1996-1-2

t = ??

aluminijske konstrukcije

kontrola projekta (ovlateni revident)

(Narodne novine br. 112/08) TEHNIKI PROPIS ZA ELINE KONSTRUKCIJE

lanak 17.

(1) Iznimno od odredbi lanka 16. ovoga Propisa, u razdoblju do 31. prosinca 2010. godine na projektiranje elinih konstrukcija primjenjuju se priznata tehnika pravila i odredbe Priloga G ovoga Propisa. (2) Prilogom G iz stavka 1. ovoga lanka poblie se odreuje projektiranje elinih konstrukcija iz toga stavka ovoga lanka. (3) U razdoblju odreenom stavkom 1. ovoga lanka, pouzdanost elinih konstrukcija moe se utvrditi i na temelju znanstveno potvrenih teorija ili eksperimenata, ako se time dokazuje pouzdanost utvrena priznatim tehnikim pravilima i odredbama priloga G ovoga Propisa. PRILOG G Projektiranje elinih konstrukcija G.2.6 Za otpornost na poar primjenjuju se djelovanja odreena HRN ENV 1991-2-2.
10

DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJE - EUROCODE

STALNA DJELOVANJA - GK PROMJENJIVA DJELOVANJA - QK IZVANREDNA DJELOVANJA - AK
a) Sudari, b) Eksplozije, c) Slijeganje i klizanje terena, d) Tornado, e) Potresi, f) Poar, g) Ekstremna erozija.

11

DJELOVANJE REALNOG POARA EUROCODE / PARAMETARSKE KRIVULJE TEMPERATURA-VRIJEME /

PRORAUN KONSTRUKCIJE

RK G + Q + A ( ) G K Q K A K R
Karakteristina Karakteristina Karakteristina vrijednost vrijednost vrijednost izvanrednog stalnog promjenjivog djelovanja djelovanja djelovanja

Dokaz sigurnosti u podruju nosivosti:

Karakteristina vrijednost otpornosti

degradacija presjeka degradacija mehanikih 12 karakteristika

mehaniko djelovanje

DJELOVANJE REALNOG POARA DEGRADACIJA KONSTRUKCIJE OVISNO O KVALITETI MATERIJALA

degradacija mehanikih karakteristika

OTPORNOST ELINIH KONSTRUKCIJA

RK G + Q + A ( ) K Q K A K G R

1.000 0.900 0.800 0.700 0.600

Granica poputanja - FR30
.

0.930

0.780

0.698

f y,/ f y,20

0.500 0.400 0.300 0.200 0.100 0.110 0.000 0 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000 1100 1200 Tem peratura [C] 0.230 0.470 0.436

Granica poputanja - S235

0.275 0.182 0.060

13

DJELOVANJE REALNOG POARA DEGRADACIJA KONSTRUKCIJE OVISNO O KVALITETI MATERIJALA

degradacija mehanikih karakteristika

OTPORNOST ELINIH KONSTRUKCIJA

R K G + Q + A ( ) G K Q K A K R

1.000 0.900 0.800 0.700 0.600 0.500 0.400 0.300 0.200 0.100 0.000 0 0.130 0.090 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000 1100 1200 Temperatura [C] 0.515 0.466 0.310 0.371 0.259 0.170 0.100
.

0.900 0.789 0.746 0.658 0.800 0.700 0.600

Modul elastinosti - FR30 Modul elastinosti - S235

E / E20

0.080

14

FORMATI PRORAUNA KONSTRUKCIJA

Proraunom konstrukcije treba dokazati da ukupna djelovanja na konstrukciju u sluaju poara trebaju biti manja od otpornosti konstrukcije u kritinim presjecima za vrijeme trajanja poara.

A* poara f R poar
gdje je:

A* - optereenje na konstrukciju uslijed djelovanja poara (udesno djelovanje) koje se poara

iskazuje uzdunom silom N*, momentom savijanja M* ili poprenom silom V*

R poar

- nominalna otpornost konstrukcije za vrijeme djelovanja poara - faktor redukcije naprezanja u konstrukciji u sluaju djelovanja poara

Faktor f u stvari pokriva nepoznanice koje proizlaze iz promjena mehanikih karakteristika materijala i geometrijskih karakteristika presjeka u sluaju djelovanja poara na konstrukciju. Veina zemalja, ukljuujui i Europsku uniju, ovu vrijednost uzimaju kao f = 1,0.

15

ODREIVANJE POARNOG DJELOVANJA

U analizi djelovanja poara ukupna optereenja se uzimaju manja od onih koja proizlaze iz dostatne otpornosti neke konstrukcije. Zbog toga je u analizi optereenja potrebno koristiti vie razliitih kombinacija optereenja prilikom udesnog djelovanja poara u vremenu. Tako na primjer, propisi Novog Zelanda daju sljedee kombinacije optereenja za skladita u sluaju poara:

Lf = G k + 0.6 Q k Lf = G k + 0.4 Q k
gdje je: Gk stalno djelovanje Qk promjenjivo djelovanje Prva kombinacija se odnosi za skladita u kojima promjenjivo djelovanje ima dugotrajni uinak na sigurnost konstrukcije, dok u drugoj kombinaciji se uzimaju u obzir ostala promjenjiva djelovanja. Europska unija (EC) i USA daju malo drukije vrijednosti koeficijenata, gdje se vidi da su razlike minimalne za poarno optereenje, tj. mnogo manje nego kod prorauna kada su u pitanju normalne dnevne temperature. Vrijednosti koeficijenata vjerojatnosti istodobnog nastupanja, u udesnoj kombinaciji, vie promjenjivih djelovanja za korisna djelovanja u skladitima prikazani su u sljedeoj tablici.

16

Tablica 1. Koeficijenti vjerojatnosti istodobnog nastupanja vie promjenjivih djelovanja za korisna djelovanja u skladitima
Stalno djelovanje New Zealend (SNZ, 1992) EN 1990: 2002 USA (ASCE, 1995) Ellingwood and Coroits (1991) Gk Gk Promjenjivo djelovanje s dugotrajnim uinkom 0.6 Q k 0.9 Q k 0.5 Q k 0.5 Q k Ostala promjenjiva djelovanja 0.4 Q k 0.8 Q k 0.5 Q k 0.5 Q k

1.2 G k Gk

Problem izvanredne kombinacije posebno je izraen kod kombinacija djelovanja kada je ukljuen vjetar, snijeg i potres. Naime, neki propisi ne uzimaju vjetar, snijeg ili potres zajedno sa udesnim djelovanjem poara. Ovakav pristup moe biti dobar ako imamo sluaj da je optereenje snijegom malo i nije uestalo. Za razliku od tih propisa, EUROCODE propisuje dodatne kombinacije djelovanja koje ukljuuju vjetar i snijeg. Kombinacija za djelovanje poara s aspekta krajnjeg graninog stanja openito se moe iskazati:

G
j1

k, j

"+ "P"+ "G d "+ " ( 1,i ili 2,i ) Qk,1 "+ " 2,i Qk,i
i>1

17

gdje je: Gk karakteristina vrijednost stalnog djelovanja, P djelovanje od prednaprezanja, Gd proraunska vrijednost stalnog djelovanja, Qk karakteristina vrijednost promjenjivog djelovanja, koeficijent koji regulira vjerojatnost istodobnog nastupanja vie promjenjivih djelovanja, 1,i za promjenjiva djelovanja s dugotrajnim uinkom na granino stanje, 2,i za kvazistalne vrijednosti promjenjivih djelovanja. Meutim, s aspekta graninog stanja uporabljivosti EUROCODE nije predvidio kombinacije s izvanrednim djelovanjem poara. U ovoj regulativi predviene su 3 mogue kombinacije djelovanja (stalnog i promjenjivog djelovanja) obzirom na vjerojatnost pojave promjenjivog djelovanja: rijetka kombinacija, esta kombinacija i kvazistalna kombinacija. Prema vjerojatnosti pojave udesnog djelovanja mogue je usvojiti kao mjerodavnu kombinaciju za dokaz graninog stanja uporabljivosti upravo rijetku kombinaciju, a dokaz sigurnosti mogue je provoditi po izrazu:

G
j1

k, j

"+ "Q k,1 "+ " 0,i Q k,i

i>1

gdje se umjesto vodeeg promjenjivog djelovanja Qk,1 uzme djelovanje poara kao udesno djelovanje Gd. Preporuene raunske vrijednosti koeficijenta za razliite objekte i razliita djelovanja prema EUROCODE dane su u tablici 2.

18

Tablica 2. Preporuene raunske vrijednosti koeficijenta Promjenjiva djelovanja Korisno djelovanje stambeni objekti poslovni objekti kongresni objekti trgovaki centri skladita prometne povrine za vozila do 30 kN prometne povrine za vozila od 30 kN do 160 kN Krovovi Djelovanje snijega objekti iznad 1000 m NV objekti do 1000 m NV Djelovanje vjetra Djelovanje atmosferskih temperatura 0,i 0.7 0.7 0.7 0.7 1.0 0.7 0.7 0 0.7 0.5 0.6 0.6 1,i 0.5 0.5 0.7 0.7 0.9 0.7 0.5 0 0.5 0.2 0.2 0.5 2,i 0.3 0.3 0.6 0.6 0.8 0.6 0.3 0 0.2 0 0 0

Prema preporuci EUROCODE raunske vrijednosti koeficijenata potrebno je da u okviru nacionalnih dokumenata svaka drava odredi za sebe, tj. usvoji NP (Nacionalni Parametri). Kod elinih konstrukcija djelovanje poara visoke temperature mogu imati za posljedicu poveanja sile (naprezanja) u konstrukciji zbog sprijeenosti deformacija konstrukcije ili zbog degradacije presjeka i smanjenja otpornosti (velike deformacije). Uslijed velikih temperatura slino ponaanje dogaa se i kod armiranobetonskih konstrukcija, dok kod drvenih konstrukcija poveanje sile nije znaajno.

19

OMJER OPTEREENJA
Za vrijeme uporabe veina konstrukcija ima vrlo malen stupanj tronosti (korozija, habanje itd.). Ako dovodimo u vezu odnos optereenja u sluaju djelovanja poara (Apoara) s optereenjima koja se javljaju u normalnim okolnostima - atmosferske temperature (Qatmosferska temperatura) moemo sagledati omjer tih optereenja (ropter) i iskazati ga:

ropter = A poara / Q atmosferska temperatura

Veina zgrada ima tu vrijednost 0.5 ili manje u vijeku trajanja. Omjer optereenja uzima se mnogo manji za konstrukcije za koje se oekuje da e biti izloene olujama, potresu itd. Vidimo to je manji omjer optereenja to je vea otpornost prema poaru jer se otkazivanje nosivosti neke konstrukcije moe dogoditi i bez pojave poara. Ova konstatacija bitna je za definiranje koncepta sigurnosti za proraun konstrukcija u sluaju djelovanja poara.

20

NUMERIKI PRIMJER ZATITE OD POARA PREMA EUROKODU

Za centrino optereeni stup graevine na skici prema [7], [8] potrebno je provesti dokaz nosivosti stupa ako je sa sve etiri strane izloen poaru. Zatita je predviena od gipsanih ploa, a zahtijevano vrijeme otpornosti na poar je R90.

21

22

(EC3)

23

Zakljuak:
U primjeru je pokazan nain na koji se djelovanje poara sukladno europskoj normi tretira kao izvanredno djelovanje (rijetka kombinacija). Ovaj suvremeni pristup u proraunu nosive konstrukcije daje mogunost da se primjenom odgovarajuih zatita stupa u sluaju poara moe osigurati zahtijevana pouzdanost konstrukcije u vijeku trajanja.

24

MODELIRANJE RAZVOJA REALNOG POARA

Crte 6 RHR krivulje realnog poara u garaama

25

MODELIRANJE RAZVOJA REALNOG POARA

RAUNALNI MODELI TEMELJNA PODJELA
Deterministiki modeli zakonitosti koritenje poznatih fizikalno kemijskih

Probabilistiki modeli - predvianje razvoja poara na temelju zakona vjerojatnosti

DETERMINISTIKI MODELI
Modeli raunalne dinamike fluida modeli polja ( CFD Computational Fluid Mechanics ) Modeli zona * 1- ZONSKI MODEL jedinstven prostor (mogu se primijeniti za simulaciju potpuno razvijenog poara). Nemaju znaajnu praktinu primjenu. * 2- ZONSKI MODEL
26

MODELIRANJE RAZVOJA REALNOG POARA

RAUNALNI MODELI POLJA (CFD)
Predstavljaju najsofisticiranije od svih navedenih modela. Nazivaju se jo i tzv. modelima polja (eng. Field models). Primjena raunalne simulacije u prouavanju fizikalnih procesa vezanih za fluide je poprimila znaajne razmjere u posljednjih 10-20 godina nagli razvoj raunalne dinamike fluida CFD. Ovi modeli podruje interesa, tzv. domenu dijele na niz sub-volumena, na koje se primjenjuju temeljni zakoni ouvanja: zakon ouvanja mase zakon ouvanja koliine gibanja zakon ouvanja energije i pripadajue konstitutivne relacije (jednadba idealnog plina, Fourierov zakon i dr.)

27

MODELIRANJE RAZVOJA REALNOG POARA

Matematiki model se svodi na zatvoreni skup diferencijalnih jednadbi i konstitutivnih relacija koje uz poetne i rubne uvjete opisuju konkretni fizikalni problem. Problem se zbog sloenosti ne rjeava analitiki, ve samo priblino, s nekom od numerikih metoda.

Crte 7 Diskretizacija domene podjelom u niz pod-volumena (kontrolnih volumena)

28

MODELIRANJE RAZVOJA REALNOG POARA

Zbog velike raznolikosti fizikalnih problema koji se rjeavaju, CFD modeli tee specijalizaciji, tj. prilagoavaju se specifinim podrujima primjene. Oni koji se bave modeliranjem poara imaju dobro razraene potprocese specifine za ue podruje primjene (modeliranje turbulencije, izgaranja, pirolize, zraenja, razdiobe plamena i dr.). Od izuzetne vanosti za primjenu CFD modela je prehodana validacija modela ispitivanjem u naravi! Koristiti komercijalno provjerene CFD modele, npr.
FLUENT PHOENICS SMARTFIRE SOFIE FDS i dr.

29

MODELIRANJE RAZVOJA REALNOG POARA

Crte 8 Temperature u prostoru garae MODEL POLJA proraunat programom CEFICOSS (Computer Engineering of the Fire Science of Composite and Steel Strucures)

30

MODELIRANJE RAZVOJA REALNOG POARA

MODELI ZONA VELIKI ZATVORENI PROSTORI

Za proraun temperatura u zatvorenoj prostoriji uslijed djelovanja poara polazi se od pretpostavke da se zatvoreni prostor moe podijeliti u odreeni broj zona tako da svaka zona ima priblino jednake fizikalne karakteristike (masu, gustou, temperaturu, tlak i unutarnju energiju) jer je realno simuliranje veoma sloena zadaa kod numerikog modeliranja pa se zato uvode odreena pojednostavljenja. Modeliranje poara u zonama je veliki izazov i trenutno se, na ovoj razini, provode istraivanja i u poznatim svjetskim institutima od kojih je najznaajniji NIST National Institute of Standards and Tehnology. Modeliranje u zonama polazi od sustava diferencijalnih jednadbi koje su izvedene koristei zakon odranja mase (jednadba kontinuiteta), zakon odranja energije (prvi zakon termodinamike) i zakon idealnih plinova. Ovi zakoni se postavljaju za svaku pojedinu zonu.

31

MODELIRANJE RAZVOJA REALNOG POARA

Najee se zatvoreni prostor dijeli u dvije zone: Gornja zona - zona vruih plinova i dima Donja zona - zona u kojoj se zadrava sobna temperatura i sobni tlak.

r
yD

Meusobna djelovanja zona posljedica su izmjene mase i energije. U ovakvom modeliranju uvode se jo i pojednostavljenja: - specifini toplinski kapaciteti cp i cv uzimaju se konstantni, - hidrostatski uvjeti su zanemareni zakon idealnih plinova.
32