Filozofija

gr. philein - voljeti i sophia mudrost u doslovnom prijevodu znai ljubav prema mudrosti philo-sophos onaj koji ljubi mudrost

Pitagora (oko 58 .-5 . pr. !r." prema predaji prvi rabio rijei #ilozo# i #ilozo#ija. $it #ilozo#ije je sophia% mudrost i du&evni stvaralaki rad. 'udrost je najvi&e znanje kao rezultat mi&ljenja. Philosophos (#ilozo#% ljubitelj mudrosti" je ovjek koji je (eljan znanja i koji je sav usmjeren na )ilj. *anas povjesniari #ilozo#ije dokazuju da se rije #ilozo# prvi puta spominje kod +eraklita ( oko 5, .-,8 . pr. !r." u njegovu #ragmentu -5. . /judi koji ljube mudrost valja da mnogo znadu. 0ilozo# je% prema njemu% onaj koji mnogo zna% pri emu nije va(na kvantiteta% nego kvaliteta i kritinost. 1okrat ( ,2 --33. pr. !r." je tom nazivu dao povijesno znaenje i uveo ga u stalnu uporabu. 1kromno je tvrdio da nije mudra)% nego tek ljubitelj mudrosti. Platon (,42.--,2. pr. !r." ka(e da se samo $oga mo(e zavti mudrim% a ljude je prikladno nazvati #ilozo#ima% tj. onima koji te(e za mudro&5u. $og je sophos (mudar"% a ovjek philosophos (onaj koji ljubi mudrost". 0ilozo#ija je traganje za istinom% i to )jelovitom istinom o najvitalnijim pitanjima% a najva(nija su ona o naravi i smislu svijeta i ovjeka. 6stra(uje svu stvarnost pomo5u razuma. 'o(e se re5i da je #ilozo#ija kritiko razmi&ljanje o svemu &to jest% o )jelini bitka. 7na je izraz nastojanja ljudskog uma da spozna )jelinu (totalitet" svijeta% odnosno ono najop5enitije% da stekne op5e znanje o )jelini onoga &to jest% da spozna prve osnove svega.