1. Koja je oprema u funkciji sigurnosti saobraaja? a) saobraajna signalizacija vertikalna signalizacija, horizontalna signalizacija i svjetlosna signalizacija.

b) sigurnosna oprema zatitne ograde, smjerokazni stubii, kilometarske oznake telefon i dr.

2. Kako se dijele saobraajni znakovi prema njihovoj namijeni? Znakovi opasnosti, Znakovi izriitih naredbi (zabrane i obaveze), Znakovi obavijetenja i Dopunske table.

3.ta oznauju polja za usmjeravanje saobraaja? Polja za usmjeravanje saobraaja oznauju povrinu na kojoj je zabranjen saobraaj i na kojoj nije doputeno zaustavljanje i parkiranje vozila. 4. ta oznauju linije usmjeravanja? Linije usmjeravanja oznaavaju mjesto promjene slobodne povrine kolovoza ispred vrsth prepreka koje se nalaze na cesti ili na njezinim ivicama. 5. ta ini svjetlosnu signalizaciju? Svjetlosnu signalizaciju ine: svjetlosni znakovi za upravljanje saobraajem, svjetlosni znakovi za upravljanje namijeni samo pjeacima, svjetlosni znakovi za upravljanje javnim gradskim prijevozom, svjetlosni znakovi za obiljeavanje prelaza ceste preko eljeznike pruge i svjetlosni znakovi za obiljeavanje radova na cesti i zapreka.

6. Kako moe biti regulisan saobraaj na raskrsnici? Saobraaj na raskrsnici moe biti regulisan na sljedee naine:
1

pravilom desne strane, saobraajnim znakovima, svjetlosnim saobraajnim znakovima, ovlatenim osobama (policija).

7. ta su to zatitne ograde? Zatitne ograde su tehniko-sigurnosne konstrukcije kojim je osnovna svrha sprijeiti slijetanje vozila sa ceste. 8. Gdje je potrebno postaviti zatitnu ogradu? Zatitnu ogradu je potrebno postaviti: u razdjelnom pojasu, ovisno o veliini saobraaja, na cestovnom objektu, kad je cesta na nasipu viem od 3,0(m), ispred opasnog mjesta ( bone opasnosti).

9. Koji su to osnovni sistemi koji se koriste za odravanje ceste? Osnovni sistemi koji se koriste u odravanju cesta su sljedei: automatski sistemi analize saobraaja, sistem ranog uoavanja (upozorenja) poledice na cesti, sistem za informaciju o vremenskim i cestovnim uslovima, sistem za prskanje odmrzavajueg sredstva.

10. Koje se zone mogu izdvojiti na raskrsnicama? Zone koje se mogu izdvojiti na raskrsnicama su: zona percepcije, zona prestrojavanja, zona postrojavanja, konfliktna zona, zona ubrzavanja.

11. ta ini elemente sigurnosti u saobraaju? Elemente sigurnosti u cestovnom saobraaju ine: - ovjek (voza, pjeak), - Vozilo,
2

- Cesta i - Okolina.

12. ta je to biomehanika komponenta? Biomehanika komopnenta (ovjek vozilo i ovjek cesta) je sistem koji podrazumjeva psihofizike osobine ovjeka (voza i pjeak) koji nije mogue staviti sveobuhvatno u tano precizirane norme i aktivnosti zbog raliitih psihofizikih osobina pojedinog ovjeka 13. ta je saobraajna nezgoda? Saobraajna nezgoda je nezgoda na putu u kojoj je uestvovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojoj je jedno ili vie osoba poginulo ili povrijeeno ili je izazvana materijalna teta. 14. ta je duan uesnik u saobraajnoj nesrei ukoliko je neko izgubio ivot? Uesnik u saobraajnoj nesrei u kojoj je neko izgubio ivot ili bio povrijeen, ili je nastala vea materijalna teta, duan je: ostati na mjestu saobraajne nesree s tim to se moe privremeno udaljiti samo radi pruanja pomoi povrijeenim u saobraajnoj nesrei, ili ako mu je samom potrebna ljekarska pomo; preduzeti sve to je u njegovoj moi da se otklone nove opasnosti koje mogu nastati na mjestu saobraajne nesree i omoguiti normalno odvijanje saobraaja i nastojati da se ne mijenja stanje na mjestu nesree i sauvaju postojei tragovi pod uvjetom da preduzimanje tih mjera ne ugroava sigurnost saobraaja; obavijestiti najbliu policijsku stanicu o saobraajnoj nesrei i vratiti se na mjesto saobraajne nesree i saekati dolazak slubene osobe koje obavlja uviaj.

15. ta podrazumijeva praenje izmjeritelja sigurnosti? Praenje izmjeritelja sigurnosti u saobraaju i deavanja saobraajnih nezgoda podrazumjeva sljedee: evidentiranje podataka o saobraajnim nezgodama; sortiranje podataka o saobraajnim nezgodama; analitika obrada podataka o saobraajnim nezgodama;

izvoenje zakljuaka o svim okolnostima koje su dovele do nastanka saobraajnih nezgoda; dostupnost i plasiranje podataka svim zainteresiranim korisnicima.

16. ta predstavljaju izmjeritelji, ta je sigurnost saobraaja i kako se dijele izmjeritelji sigurnosti u saobraaju? Izmjeritelji predstavljaju odreene matematike pokazatelje na osnovu kojih se vri poreenje odreenih dogaaja.Sigurnost saobraaja je karakteristika stanja saobraajnog sistema. Izmjeritelje sigurnosti u saobraaju mogu se podijeliti na apsolutne i relativne. 17. ta se najee ubraja u relativne izmjeritelje stepena sigurnosti u saobraaju? U relativne izmjeritelje stepena sigurnosti u saobraaju najee se ubrajaju sljedei pokazatelji: stepen izloenosti opasnosti uesnika u saobraaju, izmjeritelj uestalosti, izmjeritelj gustine, izmjeritelj razmjetenosti i izmjeritelj posljedice.

18.pored relativnih, kakve jo imamo pokazatelje? Pored relativnih imamo i apsolutne pokazetelje a neki od njih su: ukupan broj saobraajnih nezgoda, struktura saobraajnih nezgoda, broj nastradalih lica u saobraajnim nezgodama, struktura nastradalih lica u saobraajnim nezgodama, iznos materijalne tete i itd.

19. ta predstavlja stvarni broj nezgoda?

Stvarni broj nezgoda SNs predstavlja broj koji se dobije sumiranjem saobraajnih nezgoda na jednoj dionici ceste u odreenom razdoblju (obino godinu dana). Ako svaku saobraajnu nezgodu oznaimo sa sn, onda je stvarni broj nezgoda u jednoj godini:

SN s sn sn1 sn2 sn3 ... snn ( saob .nezg . / god )

20. ta pokazuje izmjeritelj gustoe saobraajnih nezgoda? Izmjeritelj gustoe saobraajnih nezgoda pokazuje odnos izmeu broja saobraajnih nezgoda, odnosno broja ozlijeenih, poginulih ili iznosa materijalne tete i broja registrovanih vozila na posmatranom podruju (teritoriju). 21. Kakve imamo vrste tehnikih pregleda motornih vozila? Imamo sljedee vrste tehnikih pregleda motornih vozila i to: redovni tehniki pregled, preventivni tehniki pregled i vanredni tehniki pregled.

22. ta sainjava cestovnu mreu Bosne i Hercegovine? Cestovnu mreu Bosne i Hercegovine sainjavaju: autoceste magistralne, regionalne i lokalne ceste.

23. Kako dijelimo mjere za rjeavanje uzronika nastanka S/N? Mjere za rjeavanje uzronika nastanka saobraajnih nezgodadijelimo na: vaspitne, tehnike, ekonomske, obrazovne, zdravstvene i dr.

24. ta treba da obuhvati informacioni sistem u oblasti sigurnosti saobraaja?

Informacioni sistem u oblasti sigurnosti saobraaja treba da obuhvati informacije koje se odnose na: uesnike u saobraaju, saobraajne nezgode, ceste i instalisanu opremu, vozila, klimatske uslove, obim i strukturu saobraaja, naune i strune informacije.

25. U koliko kategorija se djeca javljaju kao uesnici u saobraaja i koje su to? Djeca kao uesnici u saobraaju javljaju se u dvije kategorije u kategorije pjeaka i u kategoriji putnika u vozilu. 26. Ko je uesnik u saobraaju? Uesnik u saobraajuje osoba koja u saobraaju na putu upravlja vozilom ili se nalazi u vozilu ili na vozilu, koje tjera, vodi ili jae ivotinju koja se kree putem, kao i pjeak ili osoba koje svoje poslove i radne zadatke obavlja na putu. 27. Ko je pjeak? Pjeakje osoba koja uestvuje u saobraaju, a ne upravlja vozilom, niti se prevozi u vozilu ili na vozilu, lice koje vlastitom snagom gura ili vue vozilo, runa kolica, djeije prijevozno sredstvo, bicikl, bicikl s motorom ili pokretna kolica za nemona lica, lice u pokretnoj stolici za nemona lica koju pokree vlastitom snagom ili snagom motora, ako se pri tome kree brzinom ovjeijeg hoda, kao i lice koje klizi klizaljkama, skijama, sankama ili se vozi na koturaljkama. 28. ta je trotoar? Trotoarje posebno ureena saobraajna povrina namijenjena za kretanje pjeaka, koja nije u istom nivou s kolovozom puta, ili je od kolovoza odvojena na drugi nain. 29. ta je pjeaka zona? Pjeaka zonaje ureena saobraajna povrina namijenjena za kretanje pjeaka u kojoj je dozvoljeno kretanje motornih vozila s posebnim odobrenjem. 30. ta je zona smirenog saobraaja? Zona smirenog saobraaja je podruje u naselju, obiljeeno propisanim saobraajnim znakom, u kojem se vozila ne smiju kretati brzinom veom od brzine hoda pjeaka zbog dozvoljenog kretanja pjeaka i djeije igre.
6

31. ta je pjeako ostrvo? Pjeako ostrvoje uzdignuta ili na drugi nain obiljeena povrina koja se nalazi na kolovozu i koja je odreena za privremeno zadravanje pjeaka koji prelaze preko kolovoza, ili ulaze u vozilo i izlaze iz vozila javnog saobraaja. 32. Uzronici koji doprinose ugroenosti pjeaka pa time i djece ubrajamo: - nedovoljno znanje vozaa o raznim psihofizikim nedostacima koje mogu ima ti djeca, - prebrza i neodgovorna vonja po ulicama gdje se najee kreu pjeaci, - nedostatak trotoara, posebnih staza, podzemnih ili nadzemnih prelaza za pjeake, - na odravanje postojeih komunalnih objekata na putu, - velik broj parkiranih vozila po stazama i povrinama koje su iskljuivo namijenjene pjeacima, - deponovanje na due ili krae vrijeme raznog materijala po stazama namijenjenim pjeakom saobraaju, - neobiljeeni saobraajni pjeaki prelaz, - nedovoljno ienje pjeakih staza, - nedostatak zatitnih ograda, - slaba obavjetenost vozaa o mjestima gdje se pjeaci najee kreu. 33. ta je bicikl? Bicikl je vozilo koje ima najmanje dva toka i koje se pokree iskljuivo snagom vozaa. 34. ta je biciklistika staza? Biciklistika stazaje izgraena saobraajna povrina namijenjena za saobraaj bicikala i bicikala s motorom, koja se protee uzdu kolovoza i koja je od njega odvojena i obiljeena propisanim saobraajnim znakom. 35. ta je biciklistika traka? Biciklistika trakaje dio kolovoza namijenjen za saobraaj bicikala i bicikala s motorom, koja se protee du kolovoza i koja je obiljeena uzdunom linijom na kolovozu. 36. U putnikom automobilu na prednjem sjeditu do vozaa ne smije se prevoziti? U putnikom automobilu na prednjem sjeditudo vozaa ne smije se prevoziti osoba koje je oigledno pod uticajem alkohola ili opojnih sredstava, kao ni dijete mlae od 12 godina, niti na zadnjem sjeditu dijete mlae od pet godina, osim u sluaju kada na zadnjem sjeditu ima privrenu djeiju sjedalicu, u kojoj dijete mora biti vezano, ili da pored djeteta sjedi punoljetno lice.

Definisati sigurnost (safety) u saobraaju? Predstavlja stanje neizloenosti riziku ili stanje s prihvatljivim nivoom rizika od saobraajnih nezgoda, ozljeda, oteenja ili drugih opasnosti. Definisati zatitu u saobraaju? Obuhvata aktivnosti prevencije i zatite odreenog objekta, osobe, vozila, itd.od nepoeljnog dogaaja, neovlatene upotrebe, napada i sl. Definisati pojam akcident? Nenamjerni i neoekivani dogaaj do kojega dolazi iznenada i koji uzrokuje tetu za ljude, imovinu ili okoli. Definisati pojam opasnost (izvor rizika)? Prijetnja koja bi mogla izazvati akcident. Definisati pojam posljedica? Rezultat akcidenta, izraen koliinski i kvalitativno. Definisati pojam dimenzionirana procjena tete? Procjena razmjera tete koju je mogue oekivati zbog opasnosti u odreenoj vrsti akcidenta. Definisati pojam nezgoda? Posljedica niza povezanih dogaaja koji su doveli do akcidenta. Definisati pojam kvar? Otklon od oekivanoga rada sistema Definisati pojam poremeaj? Otklon od oekivanoga ponaanja sistema. Poremeaj moe biti prouzroen nedovoljnim poznavanjem rada sistema, stresom, loom konstrukcijom sistema, pogrenim tumaenjem informacije ili nemarom. Definisati pojam vjerovatnoa? Oekivani razmjer dogaaja (akcidenata) u odreenom vremenskom razdoblju. Definisati pojam rizik? Oznaava vjerovatnou da e u odreenom razdoblju doi do akcidenta, a s njime i do posljedica za ljude, imovinu i okoli.

Definisati pojam sigurnosna zona?Procijenjena udaljenost potrebna izmeu rizinoga objekta i oblinjih ugroenih objekata. Koji su neeljeni efekti saobraaja i transporta? 1. pogibije uesnika saobraaja 2. materijalna teta 3. ozljede uesnika saobraaja 4. zagaenja okolia 5. zagaenje zraka 6. zagaenja bukom Koji su glavni sistemi motornog vozila? 1. motor 2. sistem za prenos snage (transmisija) 3. Ram 4.sistem elastinog ovjeenja 5. sistem za upravljanje 6.koioni system 7. Karoserija Kako se dijele motori sa unutranjim sagorijevanjem prema principu rada? dvotaktne i etverotaktne Glavni nepokretni dijelovi motora sa unutranjim sagorijevanjem? 1. blok motora 2. glava motora 3. korito motora Glavni pokretni dijelovi motora sa unutranjim sagorijevanjem klip sa klipnim prstenovima 2. osovinica klipa sa svojim osiguraima 3. klipnjaa 4. koljenasto vratilo (radilica) sa zamajcem Koja je uloga vune sile kod motornih vozila? Omoguava kretanje motornog vozila po podlozi (cesti) Nabrojati najvanije otpore kretanja motornog vozila pri kretanju vozila na usponu? 1.otpor kotrljanja 2. otpor zraka 3. sila uspona 4. otpor sile inercije Definisati silu otpora kotrljanja kod motornog vozila? Sila otpora kotrljanja predstavlja silu otpora kotrljanja tokova motornog vozila prilikom kretanja vozila po podlozi. Definisati silu otpora inercije kod kretanja motornih vozila? Sila otpora inercije predstavlja otpor koji se javlja pri promjeni stanja kretanja motornog vozila. Definisati silu otpora zraka kod kretanja motornih vozila? Sila otpora zraka predstavlja udar zranih masa na motorno vozilo koje se kree.

Definisati stabilnost motornog vozila pri kretanju? Stabilnost vozila predstavlja sposobnost vozila da se suprotstavi klizanju, zanoenju i prevrtanju vozila prilikom kretanja u odreenim uslovima eksploatacije. Koja sila djeluje na motorno vozilo prilikom kretanja kroz zakrivljenost ceste? Centrifugalna sila Koje su osnovne komponente sigurnosti u saobraaju? 1. Vozilo 2. Cesta 3.Okolina 4. ovjek ta utie na nain ponaanja i reagovanje ovjeka u saobraaju? 1. stepena obuenosti 2. brzine prenoenja informacije 3. tjelesne i zdravstvene sposobnosti 4. stabilnost emocionalnog stanja ta je bitno za adekvatan prijem vidnih informacija kod vozaa u saobraaju? 1. irina vidnog polja 2. dubina vida 3. sposobnost adaptacije na promjene svjetlosti Kakav ima uticaj raspoznavanja zvuka na sigurno kretanje u saobraaju? utie na pravovremeno skretanje panje na opasnost poveava opreznost i mogunost adekvatnog reagovanja Kakav je uticaj alkohola u organizmu na kretanje u saobraaju? Produuje vrijeme reagovanja na opasnost. Kakav je uticaj vremenskih prilika na sigurnost vonje? na mogunost uoavanja mogunost zaustavljanja stabilnosti vozila

na na

ta ini mreu javnih puteva u BiH? 1. autoputevi 2. magistralni putevi 3. regionalni putevi 4. lokalni putevi 5. ulice u naseljima i gradovima Od ega se sastoji put u svom prostiranju? pravaca 2. krivina 3. prijelaznih krivina 4. serpentina Od ega zavisi vrijednost poluprenika zakrivljenosti ceste? Doputene brzine

10

Zato je potrebno izvoditi proirenje ceste u zakrivljenosti ceste? Zbog prolaska duih vozila Zato je potrebno izvoditi prijelaznice u zakrivljenosti ceste? Zbog udobnosti i sigurne vonje ta se osigurava odgovarajuom horizontalnom preglednou ceste?1.sigurno zaustavljanje vozila 2.sigurno preticanje Na koje se naine moe poveati horizontalna preglednost ceste u krivini?1.uklanjanjem prepreka sa unutarnje strane kolovoza 2. sa djelominim otvaranjem usjeka Zato je potrebno obezbijediti vertikalnu preglednost ceste? 1. zbog mogunosti zaustavljanja 2. zbog preglednosti Koji su tragovi pneumatika na kolovozu? 1.Blokiranja 2. Koenja 3.Zanoenja 4.Klizanja 5. Rotiranja Od ega zavisi vrijeme porasta usporenja? 1. stanja gume 2. stanja povrine kolnika 3. stanja kolnika Koji su sve elementi poprenog presjeka javnog puta? 1. kolovoz 2. ivine trake 3. razdjelne trake 4. Bankina 5. Rigoli 6.biciklistike staze 7. berme 8. trake za zaustavljanje 9. trake za spora vozila 10. staze za pjeake ta sve ubrajamo u opremu koja je u funkciji sigurnosti saobraaja? 1. sigurnosna oprema 2. saobraajna signalizacija Prema statistikim podacima poredati faktore sigurnosti koji su uzronici nastanka saobraajnih nezgoda? ovjek, cesta, vozilo, okolina ta se ubraja u aktivne sigurnosne elemente motornog vozila?1. ureaji za upravljanje 2. ureaji za koenje 3. ovjes i pneumatic 4. mjenja 5. polje vidljivosti vozaa 6. ureaji za osvjetljavanje puta emu slue aktivni sigurnosni elementi u motornom vozilu? Da sprijee nastanak saobraajnih nezgoda
11

Koji elementi motornog vozila ine pasivnu sigurnost motornog vozila? 1. karoserija 2. sigurnosni pojasevi 3. zrani jastuci 4. naslonjai za glavu 5. spoljna i unutranja oprema emu slue pasivni sigurnosni elementi u motornom vozilu?Da posljedice saobraajnih nezgoda budu manje Zbog ega je neophodno poduzimati praenja izmjeritelja stepena sigurnosti u saobraaju? 1.zbog analize deavanja saobraajnih nezgoda 2.zbog aktivnosti na rjeavanju uzronika nastanka saobraajni nezgoda Kako se dijele izmjeritelji stepena sigurnosti u saobraaju?1.Apsolutne 2.Relativne Na osnovu kojih podataka se utvruje stepen izloenosti opasnosti u saobraaju?1. na osnovu podataka o ukupnom broju saobraajnih nezgoda 2. na osnovu vrijednosti vozilokilometara Koji se pokazatelji ubrajaju u relativne izmjeritelje stepena sigurnosti u saobraaju? stepen izloenosti opasnosti uesnika u saobraaju izmjeritelj uestalosti izmjeritelj gustine stepen razmjetenosti stepen posljedica Koji se pokazatelji ubrajaju u apsolutne pokazatelje stepena sigurnosti u saobraaju? 1.ukupan broj saobraajnih nezgoda 2. struktura saobraajnih nezgoda 3. broj nastradalih lica u saobraajnim nezgodama 4. struktura nastradalih lica u saobraajnim nezgodama 5.iznos materijalne tete

12