GLADOVANJE RADI ZDRAVLJA

J. S. Nikolajev, E. I. Nilov

OSTVARENJE
Ispravno Te ostvaruje

Naslov izvornika: . . , . .

Copyright J. S. Nikolajev, . I. Nilov Copyright za hrvatsko izdanje Ostvarenje d.o.o.

Prijevod: Davor Stani Lektura: Antun Vujii Obrada i prijelom: Ostvarenje d. o. o. II. izdanje 2012

Nakladnik: OSTVARENJE d. o. o. Ivana Lackovia 6 Velika Mlaka 10408 tel/faks: 01 62-55-314, 62-55-751 http://www.izvorznanja.com/ ostvarenje@hi.htnet.hr

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 814410

ISBN 978-953-306-018-7

GLADOVANJE RADI ZDRAVLJA

O gladi je napisano mnogo knjiga i u njima je uvijek opisana kao ovjekov neprijatelj koji mu donosi patnje. U ovoj knjizi govori se o gladi kao prijatelju, iscjelitelju. Znanstvenici su odgonetnuli tajnu gladovanja i otkrili su njegovu osobinu da budi najvanije obrambene snage organizma i time mu pomae da se bori protiv bolesti. U knjizi e biti rijei o lijeenju raznih oboljenja gladovanjem, o tome kako i zato glad moe lijeiti i kako ovjek treba ivjeti da bi bio zdrav.

SADRAJ
SADRAJ PREDGOVOR IZDAVAA HRVATSKOM IZDANJU DIO I PO ZAKONIMA PRIRODE GLAVA I O JEDNOJ ZNANSTVENOJ RASPRAVI GLAVA II IZ STOLJEA U STOLJEE GLAVA III UNUTRANJI LIJENIK DIO II RAZMILJANJA LIJENIKA GLAVA I NAA STVAR MORA POBIJEDITI GLAVA II GLADUJTE RADI ZDRAVLJA GLAVA III NAI BOLESNICI GLAVA IV NETO O PROFILAKSI GLAVA V NA RAZNIM MERIDIJANIMA 5 7 9 11 25 47 65 67 81 107 169 185

PREDGOVOR IZDAVAA HRVATSKOM IZDANJU

Autori su djelovali i pisali ovu knjigu u drugaijim drutvenopovijesnim okolnostima od dananjih (bivi SSSR) te njihovi svjetonazori i nain izlaganja mogu dananjem itatelju izgledati neobino. Naravno to ne umanjuje njen znaaj u strunom, medicinskom smislu. Zbog osobnog sam interesa, nadahnut knjigom koja je pred vama i bez druge asistencije, u vie navrata prolazio duge kure gladovanja i mogu svjedoiti o izvrsnim uincima. Takoer sam, zbog vlastitog zanimanja nabavio i niz drugih knjiga na temu gladovanja, razliitih autora koje se danas u svijetu nude. Zato mogu rei da se knjiga koju itate pokazala kao najtemeljitija i najargumentiranija, odnosno najbolja u tom podruju. Autori su iscrpno istraili ziologiju gladovanja i dvadestpet godina vodili kliniku za lijeenje gladovanjem te imaju dobre temelje za sve to iznose. Izuzetno mi je drago da je moemo ponovno predstaviti hrvatskom itateljstvu i vjerujem da e mnotvo ljudi imati od nje velikih koristi. Davor Stani

ODRICANJE OD ODGOVORNOSTI Iako se ovdje opisani postupci smatraju sigurnim, s obzirom na razliitost ljudske prirode i tjelesnog stanja i okolnosti, niti autori niti izdava ne prihvaaju odgovornost za bilo kakve uinke koji bi se mogli pojaviti zbog samostalne primjene ideja iznesenih u ovoj knjizi.

DIO I PO ZAKONIMA PRIRODE

Mudrost se sastoji u tome da se sazna sve to je stvorila priroda. Hipokrat

GLAVA I O JEDNOJ ZNANSTVENOJ RASPRAVI

Kad bi se skupili na jednom skupu pristae i protivnici terapijskog gladovanja, ije su se izjave mogle proitati u tisku diljem svijeta, bili bismo svjedoci zanimljive rasprave. Pretpostavimo da uistinu pratimo jednu takvu raspravu... Rasprava poprima buran tijek, ona se osobito rasplamsava poslije referata o metodi terapijskog gladovanja. Prvi je nastupio poasni profesor. elim rei nekoliko napomena o injenici koja nam je ovdje priopena, tj. o dugotrajnom gladovanju, o kome danas trube sve novine1. Prvo, ako je to odista injenica, onda je to zaprepaujue. Drugo, taj eksperiment je vrlo glup, a tree, bilo bi veoma besmisleno i rizino baviti se populariziranjem eksperimenata te vrste. Ja ne nalazim da je potrebno i umjesno raspravljati o tome je li neosporna spomenuta injenica, da je izvjesni dentlmen izdrao bez ikakve hrane svih 36 dana. Ako je on profesionalac, onda bez imalo kolebanja tvrdim da se ovdje radi o obinoj obmani. Na ovom mjestu govornika prekidoe uzvici iz publike: arlatanstvo!, Trebali bismo vidjeti tog deliju! I istodobno: To je nemoralno! Eksperiment su provjerili lijenici!
1) intervju koji je dao poznati njujorki lijenik doktor George Shradi povodom dugotrajnog gladovanja doktora Miltona Ratbeina. Citira se prema knjizi Hary Benjamine, lana Britanskog udruenja naturopata (London, 1957.god.)

11

GLADOVANJE RADI ZDRAVLJA

Molim da se uzme u obzir da ja ni u kom sluaju ne tvrdim da je dati sluaj obmana - ograuje se profesor - ja kaem samo: ako je to istina, onda se radi zaista o nevjerojatnoj stvari, jer proturjei shvaanjima svih autoriteta u tom podruju. Krajnji rok u kome ovjek moe opstati bez ikakva jela jest 9-10 dana. Sada o dentlmenu koji je gladovao. Nalazim da je postupio neobino bezumno (smijeh u publici). U to nema nikakve sumnje. Ja postavljam pitanje na koje taj dentlmen, nakon izvjesnog vremena, nee moi lako odgovoriti. Kakav e utjecaj gladovanje izvriti na rad njegova srca, na oslabljenu krv, na ivani sustav, na probavne organe, koji nisu primali hranu tijekom tolikih dana i noi? Osim toga, pria se jo kako je taj dentlmen svakodnevno radio gimnastiku i bavio se svojim obinim poslovima, ne uzimajui nikakvu hranu tijekom 36 dana! To je zaista izvanredno! Meutim, ja se nadam da taj gospodin nee nai istomiljenike, ali, na alost, i to se moe dogoditi ako novine budu reklamirale koliko je na taj nain smanjio svoju teinu i toboe poboljao zdravstveno stanje! Mnogi mogu postati invalidi za cijeli ivot, ili ak, platiti ivotom bezumni pokuaj da se podvrgnu makar i petini iskuenja koje je podnio taj udak. Mi ne moemo ii protiv prirode i nekanjeno kriti njene zakone! Tom efektnom frazom profesor zavri svoje izlaganje. Prvi mu je odgovorio mladi biolog. Uvaeni profesor ree: Ne moemo kriti zakone prirode. Meutim, mi nismo otkrili sve njene zakone. O, priroda dobro uva svoje tajne, i mnogo jo trebamo uiti od nje. to se tie uzdravanja od hrane, mi znamo mnogo primjera koji potvruju da ak i dugotrajno gladovanje ne samo da ne teti nego, naprotiv, ovjeku vraa zdravlje. Dovoljno je navesti primjer iz ivota ivotinja. Kad se ivotinja razboli, ona, prije svega, nalazi travu koja joj pomae da oisti eludac, a zatim dugo (sve dok ne ozdravi) ne uzima nikakvu hranu. A zimski san: tijekom hladnog godinjeg doba, kada u prirodi caruje ledeni mir, mnoga bia dolaze u stanje 12

GLAVA I

JEDNOJ

ZNANSTVENOJ

RASPRAVI

nepokretnosti, tako rei, u stanje potencijalnog ivota. Za ovjekov razum, s gotovo neshvatljivom sposobnou prilagoavanja, ivot mnogih ivotinja prati pojedine faze sunca. Kada se pojavi proljetno sunce, ivotinje koje su prespavale zimski san ponovo se bude iz svoje dugotrajne letargije. Za vrijeme zimskog sna, koji u izvjesnim sluajevima traje po nekoliko mjeseci, ivotinje potpuno egzistiraju na raun svojih zaliha i za promet materija koriste se kako mau, tako i bjelanevinama i ugljikohidratima svojega organizma, a mnoge od njih, na primjer medvjedi, skotne su za vrijeme zimskog sna2. Kao to vidite, ivotinje prolaze kroz svojevrsnu kuru gladovanja. A one se nikako ne mogu okriviti da ne potuju zakone prirode, niti da se slue obmanama u reklamne svrhe. Odmah poslije govornika na tribinu se popeo crnoputi mladi ovjek s bijelom almom. Cijenjeni kolega je sasvim u pravu - ree on - mi odista vrlo slabo poznajemo zakone prirode, a ako ih i poznajemo, ne slijedimo ih uvijek. Uenje joge govori da moramo ivjeti po zapovijedima prirode i da prirodu moemo pobijediti samo uz poznavanje i potivanje njenih zakona. Nai jogiji se uzdravaju od uzimanja hrane u znatno duem razdoblju od 36 dana, za koje vrijeme je izveden eksperiment o kome smo danas ovdje govorili. Jogiji podnose mnogo tea zioloka stanja. Govorio bih vam o jednom eksperimentu koji je izveden na imanju Sing Randi u Indiji. Naalost, taj eksperiment nije znanstveno praen, ali evo to ja o njemu znam. Jedan fakir je bio sahranjen u grobnicu i proveo je u njoj 40 dana3. Prije sahrane fakir je proao odreen trening u trajanju od 20 dana, pri emu je neprekidno bio pod nadzorom. Pio je samo mlijeko i uzimao ogromne koliine purgativa. U odreeni dan fakir je, u nazonosti mnogobrojnih svjedoka, najprije nekoliko puta duboko udahnuo,
2) Morgulis S. Fasting and Undernutrition. New York, 1923. 3) U opisanom sluaju, pored neuzimanja hrane, rije je o ukupnom smanjenju razine ivota. Zahvaljujui tome, u organizmu, pored promjena povezanih s gladovanjem, vre se i drugi zioloki procesi.

13

GLADOVANJE RADI ZDRAVLJA

zatim legao na zemlju bez ikakvog znaka ivota. Poloili su ga u lijes od tvrdog materijala i sahranili u, za tu svrhu, izgraen mauzolej. Teka vrata grobnice zatvorili su pouzdani ljudi, a zatim je grobnica briljivo nadzirana. Nakon 40 dana lijes je izvaen i otvoren. Vanjski izgled fakira nije se mnogo izmijenio, samo je bio bljei nego obino. Odmah ga je poeo opsluivati jedan ovjek, kojeg je on jo ranije odredio. On mu je, prije svega, stavio na glavu dvije polovine okruglog svjee ispeenog hljepia da bi mu, vjerojatno, poveao temperaturu mozga i pokrenuo cirkulaciju krvi u njemu. Zatim je uslijedila masaa ekstremiteta radi stimuliranja periferne cirkulacije krvi. Fakir je ubrzo ustao. Iste veeri bio je na prijemu koji je u njegovu ast priredio Sing Randi, i osjeao se dobro.4 Indijski znanstvenik nije ni uspio zavriti svoje izlaganje, a ve se na tribinu popeo jedan stariji pastor u krajnje uzbuenom stanju. To je bogohuljenje! Vi poseete za svetotajstvom smrti! Vi ste uvrijedili Boga! - kliktao je on obraajui se Indijcu. Meutim, nakon to se malo umirio, pastor je priznao blagotvorno djelovanje uzdravanja od hrane: Jedan od crkvenih otaca ovako je pisao o postu: On obuzdava sladostrae i gnjev, potie suosjeanje, daje mislima ivost i jasnost, ini tijelo gipkim, potiskuje none fantazije, lijei glavobolju i blagotvorno djeluje na oi. Pastor je ispriao nekoliko epizoda iz ivota svetaca, koji su dugim postom i molitvama postigli duhovno savrenstvo. Sljedei govornik bio je lijenik. Evo njegovih rijei: Stoljeima su religije svih naroda propisivale strogo potivanje posta. Odbacivi religiozne dogme, ovjeanstvo je lakomisleno zaboravilo i ono korisno to religija nosi - zahtjeve o apstinenciji. Sada lijenici ponovo otkrivaju post, ali kao medicinsko sredstvo. Zar nije udno da to otkrie izaziva buru negodovanja?
4) Morgulis S. Fasting and Undernutrition. New York, 1923.

14

GLAVA I

JEDNOJ

ZNANSTVENOJ

RASPRAVI

Profesor je ovdje izrazio sumnju u vjerodostojnost sluaja s gladovanjem. Ja bih mogao navesti mnogo takvih sluajeva, ali mislim da je najpouniji opis eksperimentalnog gladovanja koje je osobno na sebi iskusio doktor Taner u Americi jo 1880. godine. On je, pod nadzorom Medicinske akademije, gladovao 40 dana da bi dokazao da, za ovjeka, toliki period uzdravanja od hrane nije tetan, potvrdivi, na taj nain, da zaboravljeno lijeenje gladovanjem zasluuje veliku pozornost. Istina, bilo ih je koji su i u ovom sluaju pokuali govoriti o arlatanstvu, ali je nadzorna komisija lijenika bila dosta autoritativna. Prema tome, sluaj o kome ovdje raspravljamo nije nikakva novost, a tvrdnja profesora o 9-10 dana ne moe izdrati kritiku. Mi, lijenici, imamo ve dovoljno klinikih zapaanja koja dokazuju iznimno djelovanje gladovanja kod mnogih bolesti. A je li cijenjeni kolega upoznat sa sluajevima neuspjeha terapijskog gladovanja? Zato o njima ne govorite? - zau se glas iz publike. Rije je uzeo visok stariji ovjek u dugom crnom kaputu. On napravi malo dulju stanku, baci pogled na publiku, zatim izvadi iz depa neke listove, polako ih sredi i otpoe: elio bih vam proitati neke dijelove iz materijala koji je, na molbu Drutva lijenika, dostavio profesor doktor Lohte, predsjednik sudsko-medicinske komisije, koja je formirana poslije smrti ovjeka, koji je proao takozvanu kuru gladovanja. ujte!5 2. oujka 1923. god. 52-godinji trgovac N., ovjek jake tjelesne grae, dobroga zdravlja, porta, koji je inae esto putovao u inozemstvo, - doao je u sanatorij u kojem je glavni lijenik provodio takozvane kure gladovanja. Rijeio je provjeriti spomenutu kuru izrazivi spremnost da se podvrgne higijenski besprijekornom nainu ivota pred ponovni odlazak u inozemstvo. alio se lijeniku na pritisak u glavi i brzo zamaranje. Lijenik ga nije ozbiljnije ni ispitao. Meutim, naao je da je bolesnik kliniki
5) Podaci su uzeti iz asopisa Deut.Ztschr.gerichte Med.1925,6,520-34.

15

GLADOVANJE RADI ZDRAVLJA

zdrav, ali podcrtao je da kliniko stanje ne jami da je pacijent zdrav u biolokom smislu. Tijekom kure gladovanja, koja je trajala 45 dana, bolesnik je izgubio 17 kg, to iznosi 30 posto njegove teine. Drugog dana nakon poetka uzimanja hrane bolesniku su poeli podrhtavati miii, etvrtog dana je poeo buncati, pogreno upotrebljavajui rijei, estog dana nastupila je dezorijentacija. Tih dana on je dobivao mlijenu juhu, jaja, dvopek i kiselo vrhnje. Osmog dana nakon poetka uzimanja hrane bolesnika je zahvatila pospanost, pojavilo se suenje zjenica, znojenje, izbijanje znoja po licu, jako mu je pocrvenio nos. Desetog dana, poslije kratkotrajnog poboljanja, nastupila je smrt. Lijenik, kojega je iznenadila smrt bolesnika, imao je dokaze o tumoru mozga. Meutim, lijenik nije iskljuio ni mogunost trovanja. Sudsko-medicinska komisija je ustvrdila stanje iznurenosti kao rezultat gladovanja. Protiv lijenika je podignuta optuba za ubojstvo iz nehata. U ekspertizi koju sam ja izvrio trebalo je odgovoriti na pitanja: od ega je umro N.? Je li smrt prouzrokovana iscrpljenou uslijed gladovanja i, osim toga, je li evidentna nepanja lijenika i je li ona uzrok smrti? Zasjedanje komisije je poelo time to je okrivljeni izloio svoje poglede na kuru gladovanja. On je rekao da su ga vlastita promatranja dovela do zakljuka o nepravilnosti postavki suvremene medicine, osobito o prehrani ovjeka. Prirodnu hranu predstavljaju voe i povre. No ovjek se ne moe tako lako osloboditi svojih navika. Neophodno je kod njega oivjeti prirodne instinkte kako bi izgubio potrebu za ranijom vrstom prehrane. To omoguuje kura gladovanja. Deavaju se, razumije se, i smrtni sluajevi za vrijeme kure terapijskog gladovanja. Oni su neizbjeni isto kao i pod rukama kirurga: u tekim sluajevima bolesnik moe umrijeti za vrijeme i poslije operacije. Kada kura gladovanja otpone, onda ju je potrebno dovesti do kraja, kojeg odreuju svojstva ivog organizma, a ne 16

GLAVA I

JEDNOJ

ZNANSTVENOJ

RASPRAVI

rukovoditelj terapijskog gladovanja. Nepravodobno prekidanje kure za vrijeme krize osobito je opasno i smatra se velikom grekom. Zatim je govornik poeo itati izjave samog profesora Lohtea koji je podvrgnuo otroj kritici metodu gladovanja, istiui da ... ako se u nekim sluajevima lijenik i moe suglasiti s ogranienjem prehrane, ime se ponekad uklanjaju nervozna stanja, on nikako ne smije primjenjivati kuru gladovanja koja prisiljava organizam da troi svoj vlastiti kapital. Netono je tvrenje lijenika da je opasno prekidati kuru, osobito za vrijeme krize. Medicinska znanost ne zna za krize tijekom gladovanja6. Razumna prehrana nikad nije opasna za bolesnika. Jedino to bi stvarno moglo sprijeiti smrt - to je pravodobno prekidanje kure gladovanja i odreivanje potrebne prehrane. Meutim, to nije bilo uraeno i u tome se krije greka danog lijeenja. Usporeivanje rada lijenika, pristae terapijskog gladovanja, s radom kirurga potpuno je neprimjereno. Kod kirurkog lijeenja, jo prije operacije postoji opasnost za ivot bolesnika, i njemu se na drugi nain ne moe pomoi. Da je trgovac N. umro uslijed gladovanja, jasno proizlazi iz patoloko-anatomske ekspertize; kemijska ispitivanja nisu potvrdila nazonost bilo kakvih biljnih ili mineralnih otrova u unutarnjim organima; zapisnik s obdukcije daje mogunost pretpostavke da je smrt nastupila zbog gladi, kao rezultat odsutnosti masti na koi, odsutnosti sala u srednjem dijelu grudnog koa, u srcu, trbunom dijelu, u masnoj kapsuli bubrega. Gubitak snage, po svoj prilici, bio je tako drastian da se smrt, bez obzira na prehranu, nije mogla izbjei. Prema tome, namee se zakljuak, da je N-ova smrt prouzroena gladovanjem7. Ostaje da se utvrdi u kojoj je mjeri i je li uope dotini lijenik
6) U najnovije vrijeme nizom klinikih i laboratorijskih ispitivanja dokazano je prisustvo acidozne krize za vrijeme terapijskog gladovanja. 7) Kliniko iskustvo kojim danas raspolaemo daje objanjenje uzroka smrti - bolesnik je umro uslijed neadekvatne rehabilitacije: poslije dugotrajnog gladovanja odmah mu je bila data obilna hrana bogata mastima i bjelanevinama - kiselo vrhnje, jaja.

17

GLADOVANJE RADI ZDRAVLJA

kriv za smrt zbog nehata. Prema rijeima samog lijenika, odreivanje kure gladovanja uslijedilo je na molbu trgovca N.-a, koji je bio bolestan... Lijenik ne moe, bez odreenih razloga, zdrave ljude izlagati opasnosti da se razbole ili stanju opasnom po ivot. provoenje 45-dnevne kure gladovanja ni u kom sluaju nije indiferentna, ve vrlo ozbiljna intervencija, od koje je umro bolesnik. Lijenik nije bio dovoljno savjestan pri lijeenju o kojem nema dovoljno iskustva u klinikama i bolnicama. Prema tome, miljenja eksperata se podudaraju u tome da je, prvo, kura gladovanja djelovala kao uzrok smrti; drugo, okrivljeni lijenik je postupio nemarno, jer je zdravog ili lake bolesnog ovjeka podvrgnuo kuri opasnoj po ivot i, najzad, pri provoenju kure nije bio dovoljno oprezan. Prema zakonu, nastavlja profesor, lijeniku je izreena novana kazna od 300 maraka, to odgovara jednom mjesecu zatvora. U zakljuku on istie: ...potrebno je sve ustanove u kojima se sprovode kure terapijskog gladovanja staviti pod nadzor okrunih lijenika i smjesta ih zatvarati im se uoe bilo kakvi nedostaci u njihovom radu, budui da su kure koje se primjenjuju na nekritian nain veoma opasne, kako za ziko, tako i za psihiko stanje bolesnika. Ja sam zavrio. Neka svatko, poslije ovih injenica, izvede zakljuke za sebe. Kakvi e oni biti, mislim, nije teko pogoditi. ovjek u crnom kaputu utke sie sa tribine. U dvorani zavlada muna tiina. Nju narui glasniji apat u jednom dijelu dvorane: Ne, nemogue je utjeti!, Moramo o tome obavijestiti ljude, To je naa dunost. Zatim su se prema tribini zaputila u isti mah tri ovjeka. Jedan od njih ree: Mi nismo lijenici ni znanstvenici, mi smo naprosto ljudi koji su izlijeeni gladovanjem. Zar nas jedan sluaj smrti moe pokolebati kada su poznate desetine i stotine sluajeva izljeenja? I to od bolesti koje su lijenici smatrali neizljeivim. Evo, ja na primjer8, poslije treeg infarkta miokarda, osjeao
8) Ova i sljedee dvije izjave uzete su iz knjige izjava bolesnika koji su se lijeili u Moskvi u Institutu za banjsko lijeenje kod doktora N. Narbekova.

18

GLAVA I

JEDNOJ

ZNANSTVENOJ

RASPRAVI

sam katastrofalno pogoranje zdravlja od onih lijekova kojima su me lijeili. Obratio sam se poznatom profesoru i on mi je rekao: Pruili su vam sve najbolje od onoga ime raspolae suvremena medicina, pa ni to vam ne pomae... Dalje nije imao rijei da bilo to kae, samo je tragino slegnuo ramenima. To slijeganje ramenima je za mene znailo: lezi i umri! Uskoro sam sluajno saznao o lijeenju gladovanjem. Poslije 31-dnevnog gladovanja i isto toliko dana dijetne prehrane osjetio sam da sam zauvijek spaen od posljedica infarkta, sranih, reumatinih i podagrinih bolova koji su me dovodili do onog stanja na koje je profesor slegnuo ramenima. Jednom rijeju, postao sam zdrav! Zdrav sam i sada, a prolo je ve vie od 3 godine! Ja sam imao: hipertoniju, dijabetes, tuberkulozu kime, kardiosklerozu, spazmiki kolitis, emzem plua - jednom rijeju, breme bolesti, poeo je svoju priu drugi branilac metode terapijskog gladovanja. Moj organizam je ve teko podnosio teret tolikih bolesti. Otvoreno govorei, nisam se vie nadao da u povratiti radnu sposobnost i smatrao sam se osuenim na postupno umiranje. Poslije lijeenja gladovanjem ja uope ne osjeam dijabetes, iezla je hipertonija, proao umor i, najzad, dok sam ranije bio prikovan za krevet zbog tuberkuloze kime, poeo sam pjeaiti, dugo, po 5-7 km dnevno. To udo izljeenja podarilo mi je gladovanje! Ja u vam rei o sebi i jo o petoro ljudi koji su se sa mnom lijeili metodom gladovanja, ree trei od onih koji su se popeli na tribinu. Dugo smo se lijeili od tekih bolesti u bolnicama i sanatorijima. Meutim, bez uspjeha. Sada smo svi zdravi i sposobni za rad. Zar se moe o lijeenju koje je dalo takve rezultate govoriti da je opasno, pogubno, da treba zatvoriti sve sanatorije gdje se ono primjenjuje! U ime svih bolesnika kod kojih se medicina pokazala nemonom - ja protestiram! Moda metoda terapijskog gladovanja nije dovoljno prouena, ali ona pomae, ona je spasila i spasit e jo mnoge paenike. Obraamo se vama, lijenicima, 19

GLADOVANJE RADI ZDRAVLJA

znanstvenicima, ne odbacujte metodu zbog nekoliko neuspjeha, ne zatvarajte oi pred stotinama pozitivnih rezultata! To nepripremljeno istupanje izlijeenih pacijenata izmijenilo je raspoloenje auditorija, ali sljedei orator - znanstvenik-medicinar - opet unese sumnju u due slualaca. On je govorio kako se za vrijeme gladovanja razvija acidoza (iscrpljenost alkalnih zalihi krvi), slina dijabetikoj, poveava kiselost krvi i tkiva, kako slabi funkcija jetre, njena sposobnost da sintetizira ureu; organizam troi dragocjene bjelanevine, ija je koliina ograniena, ovjek koji gladuje nema dovoljno minerala i vitamina. Sve to utjee na poremeaj metabolizma, zatim moe izazvati burno raspadanje tkiva i u krajnjoj liniji, dovodi do distroje. Rekao je takoer da je pozivanje na zimski san ivotinja potpuno neumjesno, jer je organizam ivotinja specijalno prilagoen za dugi san i gladovanje. Govornik jo nije zavrio svoje izlaganje, a prema tribini se poe probijati jedan stariji ovjek, skladnih i lakih pokreta. On je poeo ovako9: Koje je, prema vaem miljenju, najznaajnije otkrie naeg stoljea? Pronalazak dinosaurusovih jaja u Mongoliji, o kojima su znanstvenici pisali da su stara 10.000.000 godina? Ili radioaktivni sat pomou kojeg je profesor Lean u Taft-koledu odredio starost zemlje od 1.250.000.000 godina? Avioni na mlazni pogon? Televizija? Radio? Atomska energija? Hidrogenska bomba? Ne, nije nijedno od spomenutih! Po mojem miljenju, najvee otkrie naeg vremena - to je ovjekova sposobnost da se pomladi ziki, umno i duhovno racionalnim gladovanjem! Kada se ovjek koristi gladovanjem na znanstvenoj osnovi, moe i zaboraviti na svoje godine. Gladovanjem ovjek moe
9) Paul C. Bragg. P.H.t. The Miracle of Fasting. Sydney, Australia, 1967. Health Science.

20

GLAVA I

JEDNOJ

ZNANSTVENOJ

RASPRAVI

sprijeiti preranu starost. Imam 85 godina i ponosan sam na pokretljivost svojih zglobova. S lakoom mogu izvoditi joga-vjebe stojei na glavi. Samo nekoliko ljudi na svijetu moe izvoditi takve vjebe, bez obzira na godine. Moje iskustvo u gladovanju je veliko - 50 godina. Ja sam postizao rekorde u gladovanju, ali se stalno kontroliram. Jedem dva puta dnevno i nikad ne jedem izmeu obroka. Svakog tjedna gladujem po 24 sata i 7 do 10 dana po 3-4 puta godinje.Sve ovisi o samom ovjeku i od toga kakav mu je nain ivota, kako se hrani, kako se brine o sebi. Ja vjerujem da ovjek moe ivjeti do 120 godina, ak i vie. ovjek, zbog neracionalnosti u jelu, piu i neumjerenosti, umire ne proivjevi ni polovinu ivota kojeg je mogao proivjeti. ak i ivotinje, kada ih se ne ometa, mogu ivjeti dosta dugo. ovjek je jedina iznimka. Dok divlje ivotinje instinktom osjeaju kako trebaju ivjeti, to jesti i piti, ovjek jede i pije sve, hranei se najtee probavljivom hranom, zalijevajui je otrovnim napicima i poslije toga se udi zato ne ivi 100 godina! U teoriji, svi smo za dug ivot, u praksi - skraujemo ga to vie moemo. Fizika slabost je, za mene, uvijek bila zloin, najvea uvreda nanesena tako divnom instrumentu kakvo je ovjekovo tijelo. Da se bude zdrav, da bi se uivalo u beskrajnom zdravlju - treba za to mnogo raditi! ovjek moe sam stvarati uda. Zapamtite, sami morate zaraditi svoje zdravlje! Ne moete ga kupiti, nitko vam ga nee dati. Ja imam odlino zdravlje, dobar sam, energian, zato to sam prouio zakone prirode i to se vladam prema njima. Prirodna prehrana, ienje organizma gladovanjem, tjelesne vjebe - sve to vodi dugom ivotu. Gladovanje je klju za zdravlje, ono isti svaku stanicu organizma. Uvjeren sam da 99 posto bolesnih ljudi pati zbog nepravilne prehrane. Ljudi ne shvaaju koliko zagauju organizam uporabom neprirodne masne hrane, i koliko se otrovnih tvari taloi u njihovom organizmu. Ako hoete stei dobru ziku snagu, solidno zdravlje, dobru 21

GLADOVANJE RADI ZDRAVLJA

ivanu aktivnost, tijelo u odlinoj formi, ponite raditi na tome ve danas zajedno s prirodom, a ne protiv nje! to je govor dalje odmicao, to su sluaoci bili sve oduevljeniji. Naprosto je bilo zadovoljstvo sluati tog ovjeka koji je kiptio od energije i koji je samim sobom demonstrirao rezultate primjene sustava ivota to ga je preporuivao drugima. Meutim, sljedei govornik je otro istupio protiv gladovanja. I istupio je, ini se, tako dokumentirano da su se mnogi ponovo dobro zamislili. U posljednje vrijeme - ree on - mi, zdravstveni radnici, esto se sukobljavamo sa sluajevima lijeenja gladovanjem. U osnovi tog lijeenja je shvaanje da se u razdoblju gladovanja organizam oslobaa suvinih zaliha masti i ljake koja se nataloila u tkivima. Pretpostavlja se da takvim rastereenjem metabolizam postaje normalan, da se poboljava kemijski sastav i funkcija tkiva. To se lijeenje zasniva na pozitivnom klinikom iskustvu. Meutim, pri tome se ne uzimaju u obzir razne promjene u metabolizmu kod ovjeka koji gladuje, ignoriraju se metabolike reakcije organizma na ponovno uzimanje hrane. Ja mislim da je ta metoda bremenita neprijatnim posljedicama i za njeno se preporuivanje ne moemo oslanjati samo na klinike rezultate. Potrebna je ozbiljna eksperimentalna provjera. Rezultati, koje smo mi dobili, pomogli su nam da razjasnimo neke vidove djelovanja gladi na razliita tkiva i zioloke sustave. Tijekom gladovanja brzo se iskoriste nevelike zalihe ugljikohidrata u organizmu. Stoga se pojaava mobilizacija masti iz masnog depoa, to dovodi do znaajnog odstupanja od normalne promjene masti i ugljikohidrata. U tom prestrojavanju metabolikog procesa sudjeluju mnogi sustavi. Prelazak metabolizma na intenzivnije iskoritavanje masti u nekim sluajevima je praen poremeajem izdrljivosti u odnosu na glikozu (dijabetika glad). Uzimanje hrane poslije gladovanja esto je praeno tako intenzivnim taloenjem masti u jetri da se 22