RASPRAVE BAROKNOJ KNJIEVNOSTI

PAVAO PAVLII -

HRVATSKOJ

*ANROVI HRVATSKE BAROKNE KNJIEVNOSTI*

- 4 osnovna anra- 2 naslijeena i modificirana: ep i lirika - 2 nova: melodrama i poema LIRIKA - zbog sadraja nije pri va!ljiva novoj poe!ici "vrijeme pro!#reformacije$ a do!ada%nja lirika je pe!rarkis!i&ka' - &es!i paradoksi$ sklonos! an!i!ezi$ spoj religioznog i svje!ovnog$ d# ovnog i senz#alnog (sadrajna sfera: - prodor d# ovne lirike ) zemaljska lj#bav zamijenjena je lj#bavi prema boans!v#$ ali se i dalje opis#je na is!i$ pe!rarkis!i&ki$ na&in - nas!ojanje da se prilagodi os!alim rodovima baroknog razdobljaza!o pokaz#je s!anovi!e mo!ivske*sadrajne sli&nos!i s npr+ epom i poemom - pos!aje normirana i sk#&ena - nedodirn#!a za !jevima izvanknjievne kon!role !e se s!oga vi%e oslanja na !radicij# - pre#zimanje i daljnje razvijanje pjesni&kog izraza "s!i $ rima$ oblici$ pe!rarkis!i&ki elemen!i+++' i me!aforike - b#ja inovacijama

( sfera izraza:

-zbog izvanknjievnog #!jecaja nas!ala je diskrepancija me# sferama izraza i sadraja koja se s vremenom #s!alila i pos!ala baroknom konvencijom ,- po!p#no opre&an poloaj # odnos# na lirik# najpri va!ljiviji anr - zbog svoje nara!ivnos!i bio je najbolji za os!varivanje !ada%nji knjievni ciljeva - najvi%e odreen sadrajem - !endenciozan ) !reba prikaziva!i borb# za kr%.ans!vo$ #zdiza!i nacij#$ njezin# sil# i povijesn# #log# !e j#nakeparadigma!ska !ema!ika - nadren dr#gim anrovima i !ei i # sebe #klj#&i!i- daje vlas!i!# slik# lj#bavi koja je ina&e predme! lirike ili pak vjere koja je predme! religiozne poeme !e !akoer koris!i mo!ive svojs!vene dr#gim anrovima na mjes!ima # ep# gdje s# !eme karak!eris!i&ne za !e mo!ive "npr+ pe!rarkis!i&ki mo!iv enskog k#panja # /sman#' - ijerar ija dijelova epa ne #spos!avlja se po nji ov# mjes!# # ep#$ ve. po kri!erij# sadraja glavni !ok i epizoda pos!aj# ravnopravni- rez#l!a! je velik broj epizoda$ &es!e i op%irne digresije "izg#bljena pjevanja /smana nedos!aj# anm zbog radnje$ ne zbog broja pjevanja' - pnovno diskrepancija izme# normiranog sadraja i 0razma anog1 izraza 2,L/3RA2A 4

- prod#k! renesansnog na&ina mi%ljenja- nas!ojanje da se # sis!em anrova na prazno mjes!o #vede pandan klasi&noj !ragediji jer renesansa nema !ragedije - !ei se klasi&ni anr obnovi!i sa svim njegovim formalnim osobinama- na nivo# radnje i nivo# s!r#k!#re - !ema: dogaaj pres#dan za opsan# zajednic# pa je s#dbina svi likova vezana #z s#dbin# pro!agonis!a- # po&e!k# s# !eme iz an!i&ki sadraja "5#nd#li.eve melodrame npr+'$ a kasnije se prelazi na !eme iz nacionalne povijes!i "-almo!i.eve melodrame npr+' - reprod#ciraj# gr&k# !ragedij# # sferi s!r#k!#re polaze od vjerovanja da s# bar djelomi&no pjevane: - s!r#k!#rira se !eks! # sklad# s !ime nove organizacije s!i a i s!rofa "!j+me!rike' - pojava drama!#r%ki nef#nkcionalni prizora kojima je zada!ak is!a.i glazb# - &es!i s# zborovi i !o po vi%e nji "po jedan za svak# dramsk# si!#acij#' - pojava sime!rije me# prizorima i #n#!ar pojedini glazbe jer s# !o #glavnom prizori sa zborom' scena "pod #!jecajem

- s!ilsko obiljeavanje me!rike- dvos!r#korimovani 42erac naj&e%.e f#nkcionira kao n#l!a razina$ !j+ proza$ !akoer se nas!oji pojedini s!i $ odnosno s!rof#$ pripisa!i kor#$ monolog# glavnog j#naka i dr+ -ovijesna #loga # r+knjievnos! i: - nije dala neka zna&ajnija djela - nije se d#go zadrala "# doba Ignja!a 6#revi.a ve. je nema' - nije os!avila pres#dniji knjievnos!i !ragova na razvoj r+ dramske

- ipak$ zna&ajna je na me!ri&kom nivo#- #vela je # r+knjievnos! mnoge s!i ove i s!rofe dav%i im #po!reb# # kon!eks!#$ #vela i je !oliko da se me!ri&ka si!#acija nakon nje bi!no promijenila -/,2A - ne zna se kad je nas!ala$ a iako i # ranijim razdobljima pos!oje !vorevine koje bi se mogle !ako nazva!i$ ona je barokni anr jer: - ima zna&ajno mjes!o # baroknom anrovskom sis!em# - do !e je mjere iznova odreena i normirana da se sama name.e kao novi anr - ona je s!vorena da bi izrazila sadraje koji nis# dovoljno opseni ni vani da bi se obradili epom i !o izrazila na na&in koji je blii lirskom izri&aj# - normirana je prvens!veno na sadrajnom nivo# Karak!eris!ike barokne poeme na razini s!r#k!#re: - opisan dogaaj #n#!ar sebe nema go!ovo nikakva razvoja - po&e!na si!#acija nalik#je zavr%noj$ &es!o samo s#pro!an predznak - malen broj likova$ samo jedan glavni - malen broj si!#acija i ambijena!a bez obzira na d#ljin# djela - naj&e%.e monolo%ki na&in izlaganja

- na razini sadraja razlik#j# se # r+knjievnos!i dvije sk#pine poema: - religiozne - komi&ne Religiozna poema: - #zak !ema!ski kr#g: pokajanje gre%nika "pro!#reformacija je inzis!irala najvi%e na magi&nos!i pokajanja i povra!k# # krilo crkve !e s#gerirala biblijsk# !ema!ik#'- 5#nd#li.$ 7#ni.$ 6#revi.$ Kanili. - niz s!alni mo!iva koji s# dio anrovski konvencija- mo!iv %pilje i p#s!o%i$ reminiscencija na grije $ opis enske ljepo!a koja je grije # bila #zrok i!d+ -monolo%ka #s!rojenos!$ pi%&evi s# komen!ari svedeni na najmanj# mjer# - 8 nejednako d#ge faze spjeva: 4+ #vodna$ kra!ka$ s pi%&evim komen!arima 2+ cen!ralna$ najd#a 8+ dobivanje opros!a$ !akoer kra!ka Komi&na poema: - !ema: lj#bav komi&nog lika prema osobi koja je iz konvencijalnog$ j#nak# nedo va!ljivog$ svije!a ili je pak i sama komi&na - #morni efek!i zasnivaj# se na s#pro!s!avljanj# konvencijalnog i nekonvencijalnog svije!a - s#pros!avlja se seosko i gradsko$ d# ovno i ma!erijalno$ doslovno i simboli&no - !akoer &es! mo!iv osame$ divljine ili nekog mjes!a neprimjerenog raspoloenj# - prevladava monolog lica koje ni!ko ne sl#%a 4+ #vod$ lik se preds!avlja ili !o #mjes!o njega &ini pisac$ kra!ak 2+ sredi%nji dio$ sas!oji se od lj#bavni izjava 8+ zavr%ni dio$ preokre!- j#nak se !rijezni i pod#zima korake koji !ome odgovaraj#$ !akoer kra!ak - #mornos! 4+ i 8+ dijela zasniva se na karak!ernim osobinama lika$ a 2+ dijela na na&in# njegova izraavanja - obje vrs!e poema imaj# zajedni&ki odnos prema !radiciji: - pe!rarkis!i&koj- religiozna poema za opisivanje d# ovne lj#bavi koris!i pe!rarkis!i&ka sreds!va opisivanja zemaljske lj#bavi$ a komi&na poema svoj# #mornos! naj&e%.e zasniva na iskrivljavanje is!og - poemi kao anr#- koris!e se signali pripadnos!i anr# "npr+ rima ababcc'$ komi&na se poema ponekad parodijski odnosi prema religioznoj poemi iskrivljavaj#.i me!afore koje ona naj&e%.e koris!i

7AR/K KA/ -,RI/3 9:ARI;, <R=A:9K, K>;I?,=>/9:I

- problema!i&no s va.anje perioda: - periodiziranje po s!olje.ima i dekadama ne omog#.#je bolje raz#mijevanje barokni djela ) izme# zna&ajni pisaca pos!oje veliki vremeski razmaci na jednoj$ a s!ilske i !ema!ske pod#darnos!i s dr#ge s!rane - !eorija generacija sma!ra da se neka vana zbivanja # nacionalnim knjievnos!ima pod#daraj# sa s!#panjem na scen# lj#di roeni # malom vremenskom razmak#$ ali je pogre%no !# bliskos! roenja !#ma&i!i kao zajedni&k# s#dbin# i izvori%!em osobina svi nji ovi djela - periodi kao pojmovne s eme koje sl#e boljem raz#mijevanj# pojava$ ali same nikad ne pos!aj# povijesnim bi!kom - djela jednog perioda povez#j# zajedni&ke s!ilske cr!e$ ali !o nije dovoljno jer se is!e cr!e mog# pojavi!i i # dr#gi perioda$ #z !o i predodba novog &ovjeka i njegova svije!a ) zbog premalo predradnji o r+barok#$ a#!or .e #mjes!o ovog dr#gog #ves!i kri!erij imanen!ne poe!ike ) na&in f#nkcioniranja pojedini osobina knjievnog djela # !im djelima 3jelovanje poe!ike: 4+ poe!ika jednog razdoblja odree#je koji s# pred#vje!i da neki !eks! #op.e b#de knjievni ) prema !ome se periodi razlik#j# po o%!rini granica li!era!#re i po podr#&jima koja ob# va.aj# 2+ poe!ika #s!anovlj#je$ oblik#je i normira anrove za da!o razdoblje 8+ poe!ike razni sreds!va i sl+' perioda razlik#j# se i # odnos# prema s!il# "poeljnija s!ilska

4+ #spos!avlja ijerar ij# me# pojedinim komponen!ama djela #n#!ar neki razdoblja "is!icanje s!ila$ !eme$ oblika$ originalnos!i ili &ega dr#goga kao glavne karak!eris!ike'$ a #n#!ar dr#gi #op.e ne @+ poe!ika razdoblja odre#je i svr # knjievnos!i ) nas!oji #dovolji!i &i!a!elj# -prema !ome barokna poe!ika nas!oja! .e se #!vrdi!i kroz #sporedb# s renesansnom : 4+ barok i renesansa razli&i!o dijele knjievnos! od neknjievnos!i: a' # renesansi djelo mora pripada!i nekome od konvencionalni i pozna!i anrova i ima!i #zor # kakvom os!varenj# an!i&ki a#!ora b' pripadnos! nekom anr# # renesansi omog#.#je djel# da se na odreeni na&in sl#i jezikom "fig#rama npr+' c' granice koje knjievnos! ob# va.a s# %iroke$ ali kona&ne ) pojava novi 4 a' barok is!i&e originalnos! kao jedan od vr #nski kri!erija$ ods#s!vo #zora vi%e je vrlina nego mana ) &ak se pojavlj#j# djela bez jasne anrovske pripadnos!i b' jezik li!eraran li!erarne li!erarno o%!ra se moe #po!rebljava!i na na&in &ak i # !eks!ovima bez namjene granica koja djeli od neli!erarnog vi%e nije

c' # barok# s# anrovi razmjerno malobrojni$ ali se #vijek moe pojavi!i

anrova jedva je mog#.a$ jedino kao oivljavanje neke od an!i&ki vrs!a

novi !ip !eks!a i pos!a!i li!era!#rom jer anr ne odl#&#je o li!erarnos!i

2+ svaka poe!ika razdoblja anrove barem # nekom smisl# iznova kons!i!#ira pa je !ako i anrovska si!#acija # renesansi i barok# razli&i!a: a' # renesansi se pojedini anrovi kons!i!#iraj# prije svega prema idealnom sis!em# anrova$ svaki sa svojom !ema!ikom$ s!ilom i dr#%!venim i d# ovnim aspek!om kojem se kod &i!a!elja obra.a b' # renesansi anr ima sli&n# f#nkcij# kao i jezik ) preds!avlja #naprijed zadan kr#g mog#.nos!i$ jedina je mog#.nos! da se izrazi neki sadraj$ iz#ze!ci s# rije!ki a' # barok# se geocen!ri&na slika svije!a s &ovjekom # sredini raspada$ nema idealnog #reenja pa !ako ni # knjievnos!i ) anrovi se kons!i!#iraj# #n#!ar sebe$ obi&no oko neke specifi&ne !eme i formiraj# vlas!i!a$ ne pre!jerano &vrs!a pravila b' # barok# je anr sli&an me!rici$ pjesnik se za njeg opredjelj#je slobodno jer #vijek pos!oji mog#.nos! da se !aj sadraj izrazi i dr#gim anrovima pr+ 9kvadri$ Maus i avalica ) bez predlo%ka s radnjom iz pas!orale$ zadrava neke elemn!e scenskog djela "radnja iza pozornice' c' # renesansi nalazimo razmjerno velik broj anrova # sva !ri !emeljna roda$ !i anrovi moraj# bi!i podrani od a#!ori!e!a klasi&ni ili dovoljno jaki novovjeki pisaca 8+ poe!i&ka #loga s!ila: a' normiranje s!ila # renesansi ) ijerar iziranje$ klasificiranje s!ila i s!oga nemog#.nos! in!erferencije razli&i!i s!ilova "osim kad je in!erferencija dio s!ila odreenog anra$ npr+ !ipa 3ri.eve pas!orale s #ba&enim pe!rarkis!i&kim s!i ovima' b' # renesansi je s!il vezan #z pojedini anr c' mjerilo vrijednos!i kvali!e!e s!ila je sklad i primjerenos! ) &i!a!elj# se daje na #vid jo% jedno o!jelovljenje modela koji on ve. poznaje a' barokni s!il nije predme! poe!i&kog normiranja pa se !ako neki s!ilski pos!#pci "npr+ pe!rarkis!i&ki' #po!rebljavaj# i van svog anra "ima i i # melodrami$ ep# i poemi' c' # barok# je sve svodivo na &e!iri osnovne vrs!e jer za brojne modifikacije nije po!rebno o!vara!i novi anr$ anrovi "pr+poeme' #laze # s#s!av po princip# originalnos!i$ a ne dominiraj#.im a#!ori!e!om

b' # barok# se s!ilovi ne ve# #z pojedine anrove c' originalnos! je kvali!e!e # barok# glavni indika!or

4+ normiranje razni elemena!a # djel#$ vanos! i rang koji im se pridodaje: a' # renesansi nema o&igledne a' # barok# pos!oji ijerar izacija ijerar ije me# raznim elemena!a #n#!ar djela ) sadrajni komponen!ama djela jer je svakoj elemen!i po&inj# prevladava!i nad @

pridodan primjeren sadraj i ima svoje mjes!o i #log# pa ne moe izos!a!i$ ali pos!oji ijerar ija me# anrovima "ep je vi%i od komedije$ pas!orala od farse i sl+'

formalnima "za!o i dolazi do brojnos!i izraza*oblika jer se ne sma!raj# pres#dnima za djela$ pres#dan je sadraj'

b' iako se renesansa li!era!#ra razvijala # blaoj i povoljnijoj dr#%!venoj klimi od barokne$ njena je poe!ika s!roa i isklj#&ivija ) ne#dovoljavanje kojem aspek!# dovodi do neprepoznavanja djela kao li!erarnog @+ razlike na razini imanen!ni poe!ika: a' pos!ojanje ijerar ije d# ovni disciplina # renesansi dovodi do !oga da se knjievnos! moe bavi!i predme!ima i pojavama vi%eg ranga preko alegorije i sreds!ava simbolizacije

b' barokna je knjievnos! bila velikim dijelom pod #!jecajem ka!oli&ke obnove$ ali #pravo s!oga dop#%!aj# se razne formalne koncesije

a' barokna knjievnos! nema &vrs!og mjes!a na vrijednosnoj ljes!vici ni a#!onomije prema dr#gim d# ovnim disciplinama i zbilji$ s!oga se njena vrijednos! mjeri po is!ini!os!i prema zbilji - nap#%!anje alegorije se najbolje vidi # ep# koji redovi!o doslovno govori o s#vremenim dogaajima "Osman$ Odiljenje sigetsko$ Adrijanskoga mora sirena'

b' renesansi je vanija relacija prema #s!rojs!v# svemira #op.e nego prema dr#%!v# pa knjievnos! nema po!reb# da si pos!avlja dr#%!vene zada!ke$ pokren#!a je razlozima vi%im od dr#%!veni $ i kada se ve. bavi ak!#alijama "pr+ Molitva suprotiva Turkom' vodi vi%e ra&#na o nji ov# simboli&n# zna&enj# za va.aj#.i ak!#aln# si!#acij# kao #niverzaln#$ prispodobiv# nekim dr#gim ve. opisanim dogaajima

b' barokna knjievnos! inzis!ira na ak!#alnos!i jer je dio i posljedica dr#%!veni zbivanja$ a ne op.eg reda s!vari i s!oga joj je najvanija sadrajna komponen!a - ve.inom svoji djela pri va.a ideje ka!oli&ke obnove i zada.e koja ona pred knjievnos! s!avlja ) didak!i&nos!$ djelovanje na &i!a!elja i njegovo voenje k dobrome ivo!#$ povla&i se kao in!encija kroz sve anrove na%e barokne knjievnos!i

- osobine perioda ni # jednom djel# ne bivaj# # po!p#nos!i realizirane pa s!ogo ni!i nema !vorevine koja bi se smjela # po!p#nos!i sma!ra!i reprezen!om svojega razdoblja "!ako npr+ Suze sina razmetnog imaj# elemen! alegorije$ ali je !o razli&i!o od renesansni Planina # kojem zbiljski p#! i alegorijski !ek# paralelno i svaki de!alj kreira nova zna&enja na alegorijskoj razini$ ovdje se p#! d#%e i razme!nog sina pod#daraj# samo na najop.eni!iji na&in' A

- barok se # rva!skoj knjievnos!i pojavlj#je onda kada na scen# go!ovo is!odobno s!#pa nekoliko zna&ajni pisaca: 5#nd#li.$ 9!ijepo 6#revi.$ Ivan 7#ni. =#&i. ) iako se naslanjaj# na svoje pre! odnike$ odmak od do!ada%nje knjievnos!i o&i! je po novoj me!ri&koj i anrovskoj si!#aciji$ a !o im je omog#.ilo novo s va.anje li!era!#re s novim kri!erijima li!erarnos!i - # renesansi je individ#alan a#!orov s!il !eio da se #!opi # konvencij# vrs!e kojoj djelo pripada$ a # barok# on pos!aje prepozna!ljiviji ) mog#.e je nekom a#!or# pripisa!i pojedine op.e s!ilske principe$ izrazi!e pos!#pke i pojedina&ne fig#re$ npr+ 5#nd#li. &es!o koris!i asiden!sko nabrajanje "# scenskim djelima$ poemi$ ep#$ a i prigodnicama'$ apos!rof#$ neke pojedina&ne slike koje iscrplj#je - novi se anrovi na po&e!k# baroka javljaj# prije svega # vezi s novim sadrajima i mo!ivima$ a ne # vezi s novim s!ilom kao # renesansi "lj#bavna lirika # vezi s pe!rarkis!i&kim s!ilom' - anrovi$ iako se nji ovi sadraji ponekad in!erferiraj#$ ipak pos!epeno gr#piraj# pojedine sebi svojs!vene !ema!ske i mo!ivske jedinice koje onda povra!no djel#j# na nji ov# s!r#k!#r# i me!rik# ) za!o pos!oje srodnos!i izme# Suza sina razmetnog$ 7#ni.eve Mandalijene pokornice i 6#revi.evi Uzdaha Mandalijene pokornice !e Dervi a$ 7#ni.eva !or taka i 6#revi.evi Suza Marunkovih " dva glavna na&ina realizacije ak!#alnos!i # baroknim djelima: 4+ na razini fab#le$ vremena radnje i ideja za koje se djelo zalae epovi 2+ na razini cilja ) pr#i!i &i!a!elj# %!o m# je # !om vremen# po!rebno: podsje!i!i ga da nije kasno da spasi d#%# ako se obra!i na p#! pokajanja religiozne poeme - barokna knjievnos! pres!aje # nas #glavnom smr.# Ignja!a 6#revi.a i ;erolima Kavanjina$ ne zbog nedos!a!ka !alena!a$ ve. zbog s!#panja na scen# nove poe!ike$ klasicis!i&ke$ kada na scen# ponovno s!#pa formalni$ re!ori&ki kri!erij mjes!o sadrajnoga klasiciza m - svijes! o is!ro%enos!i moderne li!era!#re i po!rebi za povra!kom klasi&nim #zorima - ponovno ak!#alizira na&elo imi!acije$ vanos! anrovske pripadnos!i i klasi&ni #zora$ ali ne # renesansnom oblik# i zna&enj# - glavni dome!i jezicima rv+ klasicizma nis# na rva!skom$ nego na klasi&nim

- preds!avnici s# 7r#erovi.$ 7e!ondi.$ 9orko&evi. i dr+ - originalnos! ne igra pres#dn# #log# ni na mo!ivskoj ni na s!ilskoj razini$ a s!roga anrovska definiranos! dolazi na visok# cijen# - oivljavaj# predbarokni anrovi "elegije$ poslanice$ pas!orale$ pas!irski razgovori'$ b#di se scenska djela!nos! ) prijevodi 2oliereovi klasicis!i&ki komedija$ nes!aje sa scene poema - s!il se ponovno vee #z anr$ primjerenos! sadraja pos!aje ope! mjerilo kvali!e!e$ nema vi%e za&#dnos!i$ nema vi%e !enje za iscrpljivanjem sadraja me!afore$ smanj#je se broj slika #n#!ar pjesme$ i%&ezava nji ova !ema!ska povezanos!$ povra!ak alegorije$ nes!anak barokne ak!#alnos!i

- pos!oje i djela iz vremena razdoblja baroka koja ods!#paj# od barokne poe!ike ) po!rebno je #!vrdi!i s!#panj nji ove baroknos!i i razlozima nji ova smje%!anja van baroka$ npr+ 7arakovi.eva #ila slovinka$ Kanili.eva Sveta $o%alija

HRVATSKA BAROKNA LIRIKA PREMA RENESANSNOJ

- barokna lirika ) b#jna me!aforika$ kon&e!#oznos!$ osobi!os! Renesansa - zajedni&ki predme! ) obi&no neka lj#bavna zgoda o kojoj se govori # prvom lic# - # renesansi s# zbog !emeljnog pravila imi!acije sadraji i mo!ivi pjesni%!va # najve.oj mjeri konvencionalizirani$ razmjerno s# ograni&eni$ zajedni&ki ve.ini pjesnika i lako prepozna!ljivi - s!varanje lirske pjesme je zapravo #kra%avanje zadanog sadraja po pravilima orna!#sa$ pjesnici se ne vredn#j# po originalnos!i !ema i me!afora$ ve. po vje%!ini nji ova kombiniranja i re!ori&kom sklad# pjesme - sadraj pjesme je svodiv na svoje racionalne elemen!e pa se moe prepri&a!i # prozi$ #glavnom pripovjeda anegdo!# #po!reba pjesni&ki #krasa - barokna pjesma pak polazi od me!afore$ a ne ne&eg %!o !reba ispripovijeda!i$ pa njena cjelina preds!avlja razrad# !e me!afore$ kori%!enje svi njeni aspeka!a$ me!aforiziranje njeni sas!avni dijelova na najrazli&i!ije na&ine - vrijednos! se pjesme mjeri po originalnos!i i novos!i po&e!ne pjesni&ke slike - pjesma nije nizanje me!afora$ ve. razrada jedne osnovne me!afore$ !enja za iscrpljivanjem me!afore koja #jedno nas!oji ob# va!i!i cijel# si!#acij# "pr+ 7#ni.eva pjesma !ledaj& $akle& do'ro C - b#d#.i da renesansna pjesma preds!avlja pripovijedanje dogaaja$ ona nas!aje pros!im nizanjem me!afora$ pjesni&ki slika - zada.a je pjesni&ki slika da #kaz#j# na li!erarnos!$ ali i da dokaz#j# pripadnos! odreenom smjer#$ odnosno #dovoljavaj# na&elima imi!acije - nizanje s!ilski #krasa koji me#sobno nis# povezani "za razne faze dogaaja #zimaj# se #sporedbe iz razli&i!i sfera ) on je rob$ ona je vila$ gorak pelin+++' Barok odnos prema predme!# opjevavanja - ponekad je anegdo!a predloak pjesmi$ ali ona polazi od me!afore$ pjesni&ke slike #op.e$ kons!a!acija koja je ve. sama po sebi me!afori&na

moje& Kanaveli.ev (oj od celova i dr)'( !o je karak!eris!i&no za 2arina i njegove sljedbenike - &es!a #po!reba brojni sinonima osnovni mo!iva$ nagla%ena igra an!i!ezama - po&e!na slika pos!aje is odi%!em za niz dr#gi aspeka!a pjesme: rimarij$ sin!aks#$ jezik$ me!rik#+++ - i renesansna i barokna d# ovna lirika podvrgavaj# se sli&nim principima kao i lj#bavna lirika "pr+ 7#ni.eva pjesma #rhu smrti' - sli&an odnos prema opredme!# opjevavanja i pjesni&koj slikovi!os!i javlja se i # dr#gim baroknim anrovima osim lirike -r+ Iz 5#nd#li.eva Osmana: *to zora kljumi od zlata+vedri otvorit istok ide&+proz korajna neka vrata+nadvor %arko sunce izide) - !ema!ska i mo!ivska sli&nos! renesansnog i baroknog pjesni%!va proizlazi iz !radicije pe!rarkis!i&kog pjesni%!va: - predme! s# in!imni$ lj#bavni osje.aji prezen!irani kao pjesnikovi vlas!i!i osje.aji pa je s!oga naj&e%.i govor # prvom lic# - konvencija od#s!ajanja od lj#bavnog pjesni%!va s &ime je &es!o # vezi i obra.anje d# ovnoj lirici ) podrije!lo je # -e!rarkinoj podjeli prije i poslije lj#bavne zabl#de s La#rom - odnos prema ovim dvijema konvencijama nije # oba razdoblja is!i: poloaj lirskog s#bjek!a - barokni lirski s#bjek! pris#!an je izrazi!ije$ nas!oji bi!i prepozna!ljiv na prvi pogled po mo!iv# i realizaciji pjesme i za !im se !ei in!encionalno!o je dio konvencije$ nije plod sl#&aja - # renesansnom pjesni%!v# lirski je s#bjek! #!opljen # konvencij#$ ni&im se ne is!i&e$ nije izrazi!o pris#!an # pjesmi$ premda je ona pisana # 4+lic#$ prep#%!a da norma pre#zme voenje pjesme i izraavanje individ#alnos!i$ zadovoljava se !ek akros!i om kao o&i!om razlikom od djela dr#gi a#!ora bavljenje lirikom kao anrom - barokni se pjesnik !r#di da se #spos!avljeni po&e!ni odnos izme# zalj#bljeni odri kroz cijeli kanconijer kao i karak!erne osobine !e kons!an!e # pono%anj# lj#bovnika i gospoje # renesansi pisci$ doslijedno konvenciji$ sas!avljaj# pjesme koje odgovaraj# razli&i!im s!#pnjevima razvoja lj#bavi$ !j+ raznim fazama pe!rarkis!i&koga kanconijera$ ali one ne preds!avljaj# logi&n# posljedic# raniji sas!avaka$ nego isklj#&ivo #dovoljavaj# konvenciji

- pjesme ponekad &ak i eksplici!no s#geriraj# da proizlaze jedna iz dr#ge "7#ni. ima &ak 8 pjesme # kojima - pjesme is!og a#!ora nemaj# is!o gospoja dri dije!e koje se #vijek zove is odi%!e ni!i jedins!ven# perspek!iv#$ 2iljenko' D

kao da nis# plod jednog lirskog s#bjek!a iako s# # jednom kanconijer#$ !ee da b#d# raz#mljive same za sebe$ a kanconijer kao cjelina ne pridonosi bi!no nji ov# raz#mijevanj# "npr+ Ei%kove pjesme # $anjininu z'orniku iznose opre&ne misli o lj#bavi$ karak!er lirskog s#bjek!a i gospoje je razli&i! pa &ak ni!i njeno ime nije #vijek is!o' - perspek!iva gledanja na lj#bav se iz pjesme # pjesm# s!alno mijenja$ ali lirski s#bjek! ne doivljava nikakve promjene$ s!alno je jednako #daljen od svojeg predme!a - !o je posljedica !oga da lirski sas!avak # renesansi nije izraz pjesnikove biografije ili vlas!i!i misli i emocija$ ve. je sas!avljanje lirski pjesama sma!ran poslom dos!ojnim #&ena &ovjeka na normiran na&in ) da je !o sma!rano povezanim s a#!orom ne bi -ie!ro 7embo kao visoki crkveni dos!ojans!venik nikad mogao pisa!i lj#bavn# lirik#$ ili barem ne bez posljedica

- lirski s#bjek! !akoer zadrava svoj kon!in#i!e!$ manje-vi%e is!o mi%ljenje o lj#bavi$ gospoji i sl+$ a do mijena # pogled# na lj#bav dolazi pos!epeno$ kao posljedica pre! odne pjesme i vodi prema zavr%noj misli kanconijera od#s!ajanje od lj#bavne lirike - # barok# se eli s!vori!i dojam lirski s#bjek! doivljava mijene i se$ cjelok#pni lirski op#s pjesnika nas!oji s#gerira!i kako pjesme plod jedne svijes!i kao da razvija jednog s# sve

- moda nis# sve barokne pjesme povezane s a#!orovom biografijom i osje.ajima$ ali barokna poe!ika !rai da se s!vori dojam kao da jes# ) kon!in#i!e! lirskog s#bjek!a name.e povezanos! s a#!orom - izvanknjievna je kon!rola za !jevala da pjesma djel#je na &i!a!elja$ da ga po#&i$ preobra!i i vra!i # krilo vjere pa od !#da konvencija kon!in#iranos!i lirskog s#bjek!a i njegov p#! od sagre enja preko spoznanja do skru enja i odricanja od svoje pro%los!i i onoga %!o je s!vorio - dva s# najpozna!ija 0sl#&aja1 5#nd#li. i Ignja! 6#revi. ) prvi se dois!a i preobra!io radikalno se odrekav%i svoji lirski pjesama i melodrama za!ir#.i im svaki !rag dok je 6#revi.$ iako je napisao da i je spalio$ ali s# i dr#gi$ e!o$ sa&#vali$ zapravo lagao i sam i raspa&avao i sas!avljao nove

poloaj d# ovne lirike se pojavlj#je kao - # barok# se nas!oji preds!avi!i kao izraz #n#!ra%nje pjesnikove po!rebe koji proizlazi iz do!ada%njeg djelovanja # lirici i posljedica njegova preobra.enja - !ako pjesnici na po&e!k# religiozni poema is!i&# da opis#j#.i gre%nika zapravo opis#j# sebe sama

- # renesansi odijeljena vrs!a

odnos lirskog pjesni%!va prema dr#gim anrovima - # barok# se pojavlj#j# naznake mije%anja me# anrovima pa se nas!oji i # dr#gim anrovima odra!i 4F

- renesansni se anrovi s va.aj# kao posve odjeli!a podr#&ja pri &em# je nji ovo mije%anje nemog#.e

il#zija o pris#!nos!i is!og onog lirskog s#bjek!a koji je s!vorio lj#bavni konconijer i po!om ga zanijekao 8 osnovne razlike izme# renesansne i barokne lirike: a' # renesansi se cjelovi!im lirskim djelom sma!ra pojedina&na pjesma$ a # barok# is!om op#s$ odnosno kanconijer jer je za renesans# vana konvencija$ a za barok i pro!#reformacijski izvanknjievni kon!eks! p#!a do preobra.enja i skr#%enja b' pi!anje s!r#k!#re lirskog op#sa: # renesansi nema kon!in#i!e!a me# pojedinim pjesmama$ nema razvoja lirskog s#bjek!a koji se pak # barok# nas!oji s#gerira!i ) smisao je cjeline s#pro!nos! izme# !re.e i prvi dvij# faza op#sa*kanconijerarenesansna raznolikos! "samos!alnos! pojedini pjesama' : barokno jedins!vo "vanos! cjelovi!og djela' c' odnos prema konvenciji: renesansna je razina #spos!avlja najvi%e na razini pjesme "odabire #naprijed da!# si!#acij#$ koris!i #s!aljene ornamen!e+++'$ a barokna se lirika na konvencij# oslanja cjelinom pojedina&nog op#sa "pri&om koja se nizanjem pjesama s!vara ) 0p#! k skr#%enj#1'$ a pojedina&n# pjesm# "s!il$ me!ar$ mo!iv+++' prep#%!a a#!orovoj originalnos!i - # renesansi je lirika po niz# svoji osobina odvojena od os!ali anrova$ a # barok# je ona sklonija da s dr#gim anrovima in!erferira iz dva glavna razloga: - jer se pojavlj#j# novi anrovi koji s# ve. po svojoj prirodi in!erferen!ni "komi&na i religiozna poema na razme# lirike i epike' - zbog !enje k s!varanj# osje.aja originalnos!i !e za!o posezanjem za mo!ivima i pos!#pcima karak!eris!i&nim za koji dr#gi anr - s!il je # renesansnom razdoblj# bio jedan od glavni signala pripadnos!i nekog djela lirici$ a # barok# je lirika bez odreenog s!ila$ kao i #os!alom i epika i dr#ge vrs!e ) barokni se s!il prepoznaje i iden!ificira # svakom anr# kao ne%!o zajedni&ko i epici i lirici i scenskim djelima - ni mo!iv pjesme prema kojem se # renesansi odabirao prikladni anr$ # barok# vi%e nije signal anra$ iako se neki mo!ivi pos##j# iz !radicije$ ali se ipak odabir# oni koji se sma!raj# manje #s!aljenima 2e!rika: - s pojavom baroka prodir# # na%# li!era!#r#$ koja je do !oga vremena bila pisana isklj#&ivo dvos!r#korimovanim dvanaes!ercem i osmera&kim ka!renom$ od s!i ova %es!erci$ sedmerci$ deve!erci i dr#gi$ !e niz do !ada nerabljeni s!rofi&ki kombinacija ) do !oga je do%lo pojavom melodrame koja je$ zbog svoje sprege s glazbom$ !raila od !eks!a da se prilagoava razli&i!im melodijama i !ako #vela s!i ove razni d#ina i razne !ipove nji ovi spajanja # s!rofe - me!ri&ka slika je i jak signal izvan!eks!ovni veza ) renesansna je lirika ope!ovanom #po!rebom #pravo dvos!r#korimovanog dvanaes!erca i osmera&ki ka!rena signalizirala svoj# pripadnos! #pravo rva!skoj knjievnos!i$ dok barokna lirika vi%e$ &ini se$ nije imala !# po!reb# i 44

signalizirala je pripadnos! nacionalnoj li!era!#ri na nekim dr#gim razinama !e je slobodnije #vodila nove s!i ove i s!rofe - # renesansi sva !ri !emeljna roda #po!rebljavaj# is!e me!ri&ke oblike$ a # barok# se pos!oje.i 0s!ari1 anrovi "izme# os!alog i lirika' !r#de # me!ri&kom smisl# razlikova!i od renesansni pre! odnika$ a 0novi1 se nas!oje veza!i za nek# me!ri&k# slik# - # barok# lirska pjesma moe posegn#!i i za s!i om i oblikom kojeg dr#gog anra$ a da pri !om njezina prepozna!ljivos! #pravo kao lirske pjesme ne b#de dovedena # pi!anje Razlike # dimenziji &i!a!elja: - renesansna je lirika bila #p#.ena kr#g# er#di!a$ namijenjena zabavi i po#ci$ a barokna isklj#&ivo po#ci i !o ve.em kr#g# &i!a!elja pri &em# s# knjievna sreds!va kori%!ena radi ve.e s#ges!ivnos!i - renesansi je &i!a!elj s#bjek! ravnopravan a#!or#$ a # barok# on mora pris!a!i na #log# objek!a na kojeg se knjievno%.# djel#je - # barok# nema #niverzalnog principa ni!i samo jednog 0&i!anja1 svije!a$ nego i ima bezbroj$ a problem je da se izabere ono pravo i za!o barok #vijek is!i&e varljivos! svije!a$ njegov# kao!i&nos!$ kompliciranos! i &injenic# da je # njem s!alna samo mijena

NEKE ZAJEDNIKE

RTE BAROKNIH PLAEVA

- plaevi s# #vje!an !ermin koji nije op.epri va.en$ a koji se #po!rebljava za religiozne poeme # kojima nije rije& samo o vjerskim osje.ajima i nji ov# opjevavanj# nego se #vijek radi o nekom gre%nik# ili vjerskom preobra.enik# koji se pla&#.i kaje$ pa i spjev biva podijeljen ne na pjevanja$ nego na plakanja$ cviljenja i #zdisanja - !# knjievn# s!r#j# je pokren#o !alijanski pjesnik L#igi :ansillo da >ola svojim smjevom ,e lagrime di San Pietro - poema je dijelom objavljena 4@AF+$ a cijelo djelo$ koje s# dovr%ili dr#gi$ objavljano je poslije a#!orove smr!i 4@C@+g - :ansillo se njome isk#pljivao za pre! odno djelo koje je papa s!avio na indeks zabranjeni knjiga - # 48 se pla&eva opis#je !#ga i kajanje sve!og -e!ra po%!o je zanijekao Kris!a - pos!ala je jako pop#larna i van I!alije - zna&ajni djela ove vrs!e ima # rva!skoj knjievnos!i &ak 8: Suze sina razmetnoga Ivana 5#nd#li. Mandaljena pokornica Ivana 7#ni.a =#&i.a Uzdasi Mandaljene pokornice Ignja!a 6#revi.a "#vje!no i Kanili.eva Sveta $o%alija'

42

Gajedni&ke karak!eris!ike rva!ski barokni pla&eva: - pjesnik izjavlj#je kako s#zama pokajnika o kojem pjeva zapravo oplak#je vlas!i!e grije e i nada se da .e m# djelo pomo.i da s!ekne boj# milos! i #e # raj - pjesnik #pozorava da kajanje gre%nika o kojem pjeva !reba bi!i primjer &i!a!elj# kako bi se na vrijeme vra!io na pravi p#! i s!ekao opros! - spjev #vijek zapo&inje s!anjem poslije grije a kad se gre%nik ve. kaje$ naj&e%.e na nekom osamljenom mjes!# "#glavnom spilja' - pjesnik opis#je pojave iz prirode # kojoj se gre%nik nalazi$ a ovaj se s njima #spore#je$ zaziva prirodne neda.e na svoj# glav# - gre%nik se sje.a svog grije a$ rekons!r#ira ga do # !an&ine$ &#di se kako ga se #s#dio po&ini!i - sje.a se kako je do%lo do preobra.enja ) pogodila ga je pogled ili zraka milos!i # srce pop#! ljuvene s!rijele - pokajnik osje.a da m# nis# dovoljne vlas!i!e s#ze pa moli za jo% - kad se napla&e$ pada no. za koj# moli da ga prog#!a - ponekad pokajnik ima vizije boji &#da ili Is#sovi m#ka i dolazi do zaklj#&ka da je milos! najve.e 7oje &#do - pjesnik moli nekada%njeg pokajnika$ sada sveca$ da ga zagovara na neb# kako bi i on s!ekao milos! ve.ina !i osobina moe se na.i # :ansillovim Suzama svetoga Petra Mandaljena pokornica Ivana 7#ni.a =#&i.a - 8 cviljenja # osmera&kim ka!renama rime a'a' - premda je osamljena$ ne nalazi se # spilji$ nego jo% za !rajanja spjeva nas!oji i djelima isk#pi!i svoje grije e$ za %!o gre%nici # dr#gim pla&evima obi&no nemaj# prilik# - os!alo je sve !ipi&no Uzdasi Mandaljene pokornice Ignja!a 6#revi.a - osam uzdisanja # osmera&kim ses!a rimama "a'a'cc' - sli&nije 5#nd#l#.evim Suzama nego 6#revi.# Kanili.eva Sveta $o%alija - dvos!r#ko rimovani 42-erci - po svojoj s!r#k!#ri nije pravi barokni pla& kao navedena djela$ zapravo je pismo %!o ga Roalija %alje # -alermo ) ona nije !ako !e%ka gre%nica kao 2andaljena ili sin razme!ni$ grije%ila je !ek ki!e.i se i #ljep%avaj#.i za blisk# #daj# - nije podijeljena na pla&eve$ a i sadri !ekovine Kanili.eva vremena "djelo je nas!alo 4BCF+' - ipak$ i ovdje je rije& o pokajnici koja na osamljen# mjes!# "# %pilji' ali zbog svog grije a$ promi%lja Kris!ove m#ke$ preobra.enje dolazi s pogo!kom s!rijele lj#bavi nebeske$ ona eli plaka!i %!o vi%e$ dri da s# milos! i preobra.enje me# najve.im &#dima

48

- ova s# djela povezana prije svega svije%.# i namjerom a#!ora da pi%# jedn# odreen# vrs!# spjeva za koj# &i!alac zna kakav moe bi!i i !ako svjesno pra!i nabrojane osobine#kaz#je na svijes! o sk#pini spjevova kojima nji ovo djelo pripada - &es!o je izravno pozivanje jedni a#!ora na dr#ge "npr+ Kanili.a na 6#revi.ev# Mandaljenu$ parafraziranje 5#nd#li.evi Suza' 0E!o je bilo pro%lo je ve.e$ %!o ima bi!i nije !oga$ a %!o je sada za &as ne.e od pro%as!ja os!a! svogaH na ip se brijeme vr!i$ jedan ip je sve do smr!i+1 "Suze$ II$ 24B-2@2'

PARODIJSKI ASPEKTI BAROKNIH KOMINIH POEMA

- # barok# je izraeno pos!avljanje izvanknjievni za!jeva$ ali je ono is!ovremeno i doba kada ima najvi%e kr%enja propisa$ kada se javlja najvi%e parodija$ kad se pisci najvi%e %ale s ozbiljnom knjievno%.# koj# is!ovremeno i sami pi%# - komi&ne poeme nis# parodije na neki !ip knjievnos!i koji se !ada po%!#je ili koji se po%!ovao ranije$ nego prije svoj# komi&nos! zasnivaj# na ideji da se # njima !om ozbiljnom knjievno%.# s!ao bavi!i neki lik koji je # !ome posve nevje%! - najreprezen!a!ivniji primjeri: Dervi 9!ijepe 6#revi.a 7#ni.ev !or tak Suze Marunkove Ignja!a 6#revi.a - # sva se !ri sl#&aja radi o osobama nevje%!im me!afori i lj#bavnom pjesni%!v# koje #porno nas!oje govori!i na&inom koji im ne odgovara - #z !o$ !i likovi posjed#j# osobine koje s# 3#brov&ani pripisivali s!anovnicima neki krajeva izvan svog grada ) 2ar#nko je 2lje&anin$ 5or%!ak ivi # p#s!o%i$ a 3ervi% dolazi iz 7osne - # ovom se !ip# komi&ni poema osoba kojoj !o ne pris!aje # d#em monolog# obra.a dr#goj osobi sli&noga ili vi%ega s!anja$ #dvaraj#.i joj se na na&in koji sama sma!ra #glaenim$ #&enim pa &ak i knjievnim Gajedni&ke osobine rva!ski barokni komi&ni poema: - j#nak kojem !o ne pris!aje #dvara se na neki smije%an na&in ) 3ervi%$ 5or%!ak i 2ar#nko nas!oje dokaza!i kako nis# nepodobni za za prav# lirsk# lj#bav$ nego s# osobe # svakom pogled# dos!ojne po%!ovanja- sma!raj#.i # svojoj ne#kos!i im#!ak osnovnom pre!pos!avkom one vrs!e lj#bavi i #dvaranja koj# dre o!mjenom$ oni n#de darove i opis#j# svoje imanje ne bi li pridobili svoj# odabranic# "2ar#nko &ak navodi i cijen# onoga %!o posjed#je' - mnogo se panje poklanja i komi&ni elemen!a izvodi iz j#nakove po vale ljepo!i drage i njegov# opis# 0gospojine1 okr#!nos!i- po vala nas!oji bi!i lirska$ ali ispadne 44

smije%na zbog nespre!nos!i i pre!jerivanja- 3ervi% npr+ mije%a prispodobe iz svakodnevnog ivo!a i na#&eni $ li!erarni "donekle i krivo #po!rijebljeni ' me!afora - okoli% # kojem je j#nak je sredina koja m# je bliska i # koj# poziva svoj# dragan#$ a ona je neprikladna # odnos# na lirski #goaj %!o ga nas!oji pos!i.i i !o !akoer s!vara komi&nos! - # 7#ni.ev# i spjev# Ignja!a 6#revi.a vi%e se parodira pas!oralni aspek! knjievnos!i "# opis# okoli%a'$ a # Dervi u je nagla%eniji pe!rarkis!i&ki aspek! "na&in izraavanja' - parodira se i samo bavljenje knjievnos!i$ ili barem ovom vrs!om knjievnos! j#naci se na kraj# predomisle s va.aj#.i izal#dnos! svoji napora- 3ervi% i 2ar#nko odl#&#j# svoje drage !#i!i s#d# zbog nane%eni lj#bavni jadi$ 5or%!ak vje%a svoje diple o gran# da # nji vje!ar svira - pisanje komi&n poema ovi s# a#!ori sma!rali jednako vrijednim knjievnim radom kao i pisanje 0ozbiljne1 knjievnos!i$ za!o je i bilo mog#.e da se !a djela razvij# # ne%!o a#!en!i&no i samos!ojno$ ne%!o samo po sebi prepozna!ljivo

KOJEM! KNJIEVNOM ANR! PRIPADA DUBRAVKA"

- nije anrovski 0&is!o1 djelo - naj&e%.e sma!rana pas!oralnom$ odnosno pas!irskom igrom- pas!irska s# !ema i okoli% sma!rani pres#dnim elemen!ima djela - ipak$ ona se razlik#je od pas!orala kao %!o s# :assova Aminta ili 3ri.eve pas!orale ponajprije po mjes!# koje # njoj zaprema lj#bavni zaple!: # pravim pas!oralama je on osnovni i go!ovo jedini mo!iv$ a # Du'ravci je cen!ralna lj#bavna zgoda$ kao i one sporedne$ s!avljena # kon!eks! dogaaja sa %irim zna&enjem- proslavljanje praznika slobode # idili&noj d#bravi- lj#bavni je zaple! f#nkcija i il#s!racija !oga$ a ne obrn#!o - #voenje d#brave kao simbola 3#brovnika$ !j+ simbola konkre!ni odnosa # renesansnoj pas!orali nije zamisliv na !aj na&in dr#%!veni

- pas!orale s# bile ispjevane # jednome$ ne#!ralnom s!i #$ naj&e%.e dvos!r#ko rimovanome dvanaes!erc#$ a # Du'ravci se pojavlj#j# jo% i osmerac i dr#gi s!i ovi i !o organizirani # razli&i!e s!rofe - 3ri.ev #!jecaj: pod#darnos! pojedini likova seljaka i sa!ira$ sli&nos! imena neki osoba$ a sve daljnje sli&nos!i a#!or sma!ra posljedicom zajedni&ke knjievne !radicije - #!jecaj 5#nd#li.eva pre! odnog rada na melodramama za koje je karak!eris!i&no prikazivanje dogaaja koji ima pres#dn# vanos! ne samo na likove # igrokaz#$ nego i za cijel# zajednic# koj# !i likovi reprezen!iraj#- glavni likovi za!o #vijek imaj# dalekoseno poslanje$ a radnja povijesn# dimenzij#H radnj# komen!ira zbor "# nas sk#p' koji izraava s!av zajednice o zbivanj# na sceni- !o proizlazi iz pok#%aja obnavljanja an!i&ke !ragedije za koj# se sma!ra da je bila pjevanaH za!o se i posee za an!i&kim mo!ivima i sieima - 5#nd#li.eve melodrame "Arijadna$ Prozerpina ugra'ljena$ djelomi&no sa&#vane Armida i Dijana'$ kao i -almo!i.eve$ se dre na&ela obrade pres#dnog dogaaja !aj se za !jev na%im a#!orima #kaz#je kao jedan od osnovni anrovski za!jeva melodrame i pred#vje! njena pos!ojanja

4@

- pas!orala je posve s#pro!na: opis#je se obi&an lj#bavni sl#&aj$ prepreke se naj&e%.e sre!no #klanjaj#$ a zajednica ni&im nije #groena i$ nakon epizode$ #s!aljeni ri!am pas!irskog ivo!a se ne reme!i - iako se odvija # idili&nom krajolik#$ dogaaj koji se opis#je nije !ek epizoda$ nego bi!an dogaaj # njegovoj povijes!i o kojem ovisi b#d#.nos! zajednice$ a dr#%!vena je zajednica ijerar ijski #s!rojena- po !ome je Du'ravka blia melodrami nego pas!orali - Du'ravka nije sva pisana is!im s!i om- s!alan odnos osmerca i dvos!r#ko rimovanog dvanaes!erca: prvi je za lirske momen!e$ dr#gi je za dramske momen!e$ izraavanje kolek!ivni osje.aja i konkre!niji s!variH monolozi s# go!ovo #vijek # osmera&kim ka!renama - ima s!a!i&ni scena koje ne pokre.# radnj#$ ve. im je f#nkcija is!icanje glazbe jer se # Du'ravci zacjelo pjevalo- !o je ina&e karak!eris!i&no za melodrame

*O SEMANTIKOJ VRIJEDNOSTI METRIKIH ELEMENATA ! PALMOTIEVIM MELODRAMAMA*

- brojnos! -almo!i.evi melodrama$ nji ova razmjerna raznolikos! na razli&i!im nivoima !e razli&i!e knjievne vrijednos!i daje reprezen!a!ivan #zorak scenskog s!varala%!va # r+barok# - podrobnije .e se analizira!i Do astje od *nee k Ankizu njegovu ocu =eza glazbe i !eks!a # melodrami dovela je do: -me!ri&ke %arolikos!i- melodrame se razlik# po s!#pnj# me!ri&kog boga!s!va- # -almo!i.evim djelima ne variraj# vi%e s!rofe nego s!i ovi - s!a!i&ki mo!iva- nef#nkcionalni prizori koji ne donose nove informacije nego sl#e is!icanj# glazbe$ naj&e%.i je oblik monolga ili kora - sime!ri&nos!i prizora- !enja da se # prizorima # kojima se pojavlj#je glazba !eks! pravilno organizira # formalnome smisl#$ !o moe bi!i na razli&i!e na&ine: sime!ri&an odnos izme# replika pojedini likov "svaki lik ima svoj !ip s!rofe'$ pojedini lik moe ima!i i svoj !ip s!i a+++ - dvos!r#ko rimovani dvanaes!erac bio je dominan!an # scenskim djelima prije pojave melodrame$ a i # njoj je s!ekao s!a!#s n#l!e "neobiljeene' razine govora- kod -almo!i.a !# razin# pre#zima osmera&ka ka!rena "nije sl#&aj # Atalanti koja se zapravo sma!ra pas!oralom'$ a dvos!r#ko rimovani dvanaes!erac # Do astju ima #log# #kazivanja na iz#ze!nos! vanog lika koji ga #po!rebljava i vanos! njegovi replika koje s# vr #nac djela - osmera&ka ses!ina ababcc je do -lamo!i.eva vremena$ iako rela!ivno nova$ ipak pov#kla kono!acije monolga i !o zbog !akve #porebe # 5#nd#li.evim Suzama i Dervi u 9!ijepe 6#revi.a$ dvama izrazi!o pop#larnim djelima$ pa je i -almo!i. !ako #po!rebljava # Do astju :ri osnovne f#nkcije me!ri&ki oblika # 3o%as!j#: - signal sadraja- nagla%ava da .e se iznos!i nekakav dr#ga&iji sadraj no ina&e i da ga !reba dr#ga&ije s va!i!i$ sprega s glazbom !o jo% vi%e podcr!ava - signal f#nkcije prizora- prikaz#je li se # njima radnja ili komen!ar radnje 4A

- signal s!a!#sa lika - # -almo!i.ev# dramskom op#s# # pogled# me!rike pos!oji s jedne s!rane kon!in#i!e! vidljiv po #s!rajnoj #po!rebi neki pos!#paka "sime!rije prizora$ me!ri&ki diferencijacija likova$ pojava s!a!i&ki mo!iva i!d+'$ a s dr#ge s!rane razvoj koji je vidljiv # koli&inskim omjerima # kojima s# !i elemen!i #po!rijebljeni # pojedinim melodramama i nji ov# zna&enj# za smisao djela

*PETRARKISTIKI ELEMENTI POEMI# MELODRAMI I EP!*

HRVATSKOJ

BAROKNOJ

- pe!rarkizam nije # rva!skoj baroknoj knjievnos!i sasvim nes!a sa scene iako je !o opisivanje 0isprazne zemaljske lj#bavi1 nega!ivno ko!iralo # s#s!av# vrijednos!i kojim je dominirala crkva - pe!rarkis!i&ki s# elemen!i$ # ne%!o izmijenjenom$ ali ipak razazna!ljivom oblik#$ preivjeli na nekim glavnim razinama knjievnog djela i !o iz 8 razloga: 4+ jer se i dalje &i!aj#$ prevode i parafraziraj# pjeme iz -e!rarkina -anconijera$ a onada !akoer i njegovi sljedmebenika i barokni pjesnika na koje je pe!rarkizam #!jecao$ 2+ zbog oslanjanja na renesansn# !radicij# koja je pak svojim ve.im bila pe!rarkis!i&ki orjen!irana 8+ jer s# se o&#vali neki renesansni anrovi s kojima se pak dogodilo !o da s# pe!rarkis!i&ki elemen!i pos!ali s va.eni kao dio nji ovi anrovski obiljeja "lj#bavna je lirika najbolji primjer' -e!rarkis!i&ki elemen!i koji se mog# prona.i # baroknim djelima: opis gospojine ljepo!e- nada n#! najprije po elemen!ima koje nabraja$ po onome %!o sma!ra da je vano is!akn#!i na gospojin# lik#H poseban redosljedprirodni red odozgo prema dolje$ pa po&inje s gospojinom kosom$ a zavr%ava njenim odomH a pe!rarkis!i&kog je podrije!la i opisivanje #&inka gospojine ljepo!e na one koji je gledaj# "pr+zas!ane kao #kopan i sl+'

- pr+ # Mandalijeni pokornici kad 7#ni. ops#je njeno ki.enje$ izgled i njegovo djelovanje opis lj#bavi- &es!o proizlazi iz opisa ljepo!e$ a karak!erizira ga: !o da je #zrok nas!anka lj#bavi naj&e%.e ljepo!a voljene osobeH lj#bav nas!aje !ren#!no$ naj&e%.e # &as# kad se #gleda !a ljepo!aH !a lj#bav izaziva pa!nj# pri &em# os!aje o!vorena mog#.nos! isp#navanja zalj#bljenikovi elja iako se !o naj&e%.e ne dogaa oblici -e!rarkine i pe!rarkis!i&ke polisinde!ska i asinde!ska nabrajanja elokvencije an!i!eze$ parovi rije&i$

- pr+# -almo!i.ev# -avlimir#- replike 2argari!e i 9nijenice

- pr+# Osmanu 5#nd#li. koris!i pe!rarkis!i&ki ins!r#men!arij kada govori o lj#bavi i opis#je ene$ dakle !eme koje s# pe!rarkizm# blie nego ep# -# barok# se odralo pe!rarkis!i&ko poimanje enske ljepo!e iako je smisao cjelok#pnog djela "npr+kanconijer' naj&e%.e s#pro!an pojedinos!ima "kao %!o s# 4B

pe!rarkis!i&ki elemen!i i lj#bavna problema!ika' i !ako npr+ vodi!i k odbacivanj# lj#bavne lirike$ okre!anj# d# ovnom i sl+ - i # pe!rarkizm# je ljepo!a preds!avljena kao isk#%enje i svje!ovna varka$ ali # barok# se ljepo!a opis#je samo da bi odma bila raskrinkana i negirana kao ni%!avna pa !ako poeme zapravo #kaz#j# na pog#bnos! pe!rarkis!i&ke enske ljepo!e i njena djelovanja - izme# zemaljske i d# ovne lj#bavi nema # barok# velike razlike- ins!r#men!arij je sli&an pe!rarkis!i&kom$ !ren#!na lj#bavna s!rijela$ pa!nja$ sli&ne elje$ samo je razli&i! ideolo%ki predznak - #po!rebljavaj#.i is!a sreds!av kao i nji ovi pre! odnici$ ali za djela sasvim dr#ga&ijeg smisla i orijen!acije$ barokni s# pisci zapravo &inili dvije s!vari: 4+ posredno rein!erpre!irali pojam lijepog # knjievnos!i- ono se premije%!a s de!alja na cjelin#$ s ljepo!e govora na njegov smisao$ s re!ori&ke na poe!i&k# razin#- za!o je i bilo mog#.e da se na !oj re!ori&koj razini pe!rarkis!i&ki elemen!i i pojave jer !a razina g#bi na vanos!i # koris! sfere zna&enja 2+ posredno s# i naj&e%.e nesvjesno rein!erpre!irali i pojam svr e knjievnos!i!ei%!e se knjievnos!i s pola lijepog "dulce' pomaklo na pol korisnosti "utile'$ vanos!i po#ke$ a !ime i pol lijepog dobiva nov zada!ak- da i sama ljepo!a pisanja b#de korisna i preds!avlja po#k# iz #mije.a lijepog govora

*J!DITA I OSMAN KAO TIPOVI EPA*

- kri!eriji #sporedbe na !emelj# ka!egorija koje je # razmi%ljanje o #mje!nos!i #veo <einric IJlfflin pojmovni par linearno"slikarsko - pro#&avaj#.i slike 3Krera i Rembran!a$ IJlfflin je do%ao do zaklj#&ka da renesansna djela karak!erizira nagla%enos! kon!#ra$ lik je #vijek jasno is!akn#! na podlozi$ a njegove s# granice jasno vidljive$ dok se # barok# pak ne is!i&# grani&ni obrisi likova$ nego$ napro!iv$ prikazani se objek!i !re!iraj# kao dio jedins!venoga !kiva slike - # nara!ivnoj s!r#k!#ri epskoga djela !i bi se pojmovi mogli primijeni!i na ona mjes!a gdje se ne%!o slika$ !j+ opis#je se neki prizor sa svojim vanjskim manifes!acijama Linearan prikaz- !enja da # po!p#nos!i ocr!a prikazane likove i pojave$ s !ime da je svaki od opisani elemena!a jasno razgrani&en od dr#goga 2ar#li.eva .udita -pr+ opis <olofernove vojske # prvom pjevanj# - odvija sepo dvijema glavnim linijama: prva od op.eg prema posebnome- od opisa vojske # cjelini sve ve.e pribliavanje do pojedina&ni &e!a$ 9likarski na&indaje prizor # naznakama$ # pojedina&nim opservacijama$ pri &em# se opisi pojedini elema!a prizora me#sobno isprepli.# 5#nd#li.ev Osman - pr+ Ali-pa%ino pripovijedanje <o.imskoj bici iz &e!vr!og pjevanja o

- ne donosi prikaz vojske # !o!aln#$ nego samo op.eni!o spominje gdje s# koje od pro!ivni&ki armija bile smej%!ene # odnos# na !opografij# 4C

ra!nika i nji ova or#ja$ konja$ odje.eH dr#ga linija je # s#pro!n# smjer#- od manje vanog prema vanijem- od pojedini vojnika do <oloferna samog$ glavnog vojskovoe - 2ar#li. nas!oji 0pobroja!i1 sve aspek!e prizora koji prikaz#je "izgled i boj# odje.e$ vrs!e or#ja$ izgled i dranje konja+++'$ nas!oji # po!p#nos!i ocr!a!i prizor$ da ga ograni&i i odvoji od podloge

krajolika$ a za!im odma prelazi na opisivanje pojedina&ni &e!a

- 5#nd#li. se zadovoljava s !ime da is!akne !ek pojedina&ne naznake: kod jedne &e!e s# !o konji$ kod dr#ge odje.a$ kod !re.e karak!erne osobine+++ jedina je kons!an!a opisivanje or#ja "jer je najvanije za vojsk#' -ne opis#je de!alj po de!alj nekog aspek!a$ nego #z pomo. razli&i!i $ # raznim prigodama dr#ga&ije nagla%eni pojedinos!i s!vara slik# cjeline

4D

-sis!ema!i&nos! # opis#- # deskripciji predme!a #vijek ide redom "bilo odozdo prema gore ili s#pro!no'$ a viz#alne komponen!e prizora ne mije%a s a#di!ivnim ili nekim dr#gim -2ar#li. jasno odjelj#je pojedine aspek!e izlaganja: kad se opis#je izgled$ onda je on jedini predme! in!eresa$ kad se daj# psi olo%ke karak!eris!ike$ onda se opis bavi smao njima- !i s# mali #lomci odijeljeni nekim vanjskim znakom: krajem s!i a$ cez#rom ili sl+

- 5#nd#li. po&inje od de!alja i kod njega nema podrobnog opisa cjeline vojske i dojma kojeg s!vara$ proizvoljno odabire &as ovaj$ &as onaj aspek! bez obzira na njegov rang ili prirod# - kod 5#nd#li.a ne os!avlja se mog#.nos! da se pojedini aspek! opisa nekako izdvoji i ograni&i$ # okvir# is!e s!rofe i is!e re&enice mije%a se deskripcija vanjskog izgleda s psi olo%kim karak!eris!ikama$ a ove se mije%aj# s re!rospekcijama i sl+ -sve !o !reba cjelovi!e slike doprinije!i s!varanj#

Razlika je #: - na&in# vienja prikazane s!vari- za renesansnog pjesnika ona sa svim svojim sporednim karak!eris!ikama &ini cjelin#$ a barokn pjesnik vidi samo najvanije osobine opisanog predme!a koje sma!ra dovoljnima da se s va!i cjelina predme!a - na&in prikazivanja objek!a- renesansni a#!or nas!oji preds!avi!i predme! # njegovoj posebnos!i$ da!i njegov zaokr#en opsi$ a barokni .e pjesnik nas!oja!i prikaza!i vi%e objeka!a is!ovremeno$ mje%aj#.i pri !ome nji ova svojs!va i daj#.i svom opis# osobni pe&a! pojmovni par povr inskog kao karak!eris!ike renesanse i du'inskog kao obiljeja baroka

-# ep# se !o o&i!#je kao povr%insko ili prednjeplansko zbivanje koje se odvija pred &i!a!eljem i opisano je$ i d#binsko zbivanje # dr#gom plan# koje nije prikazano$ nego se samo zna da se zbiva i nekako #!je&e na radnj# .udita - # A pjevanja ;#di!e dogaaji s# prikazani kako slijede$ jedan je pros!or i jedno je vrijeme-nikad nema paralelni radnji "7e!#lij# #poznajemo !ek kad <oloferno doe pod njene zidine i ;#di!# !ek # 8+libr#' i nikada nema ve.i vremenski skokova- kad se vrijeme zbivanja mijenja$ !o je nazna&eno opisom prolaska vremena$ !j+ opisom zore$ s#!ona$ mjese&evi mjena i sl+$ nema ni!i pros!orni skokova jer se svaki ambijen! nadovez#je na pre! odni "Akior radnj# #vodi # 7e!#lij#$ pogled s!raara s k#le vra.a je # !abor i sl+'$ a iz !oga proizlazi i !o da nema djelovanja nevidljivi elemena!a iz pozadine- sve %!o se pred &i!a!eljem zbiva #vje!ovano je ne&im %!o se pred njim zbilo i ranije Osman - razna se zbivanja odvijaj# paralelno- od &i!a!elja se o&ek#je da ima # vid# sve !e planove i s va!i kako s# oni jednako vani - perspek!iva se &es!o mijenja pa prednji plan pos!aje s!ranji i obra!no 2F

- nema ni!i pros!orno-vremenskog kon!in#i!e!a$ radnja ska&e s jednog cen!ra zbivanja na dr#gi - barok is!i&e kompleksnos! zbivanja i onog %!o i #vje!#je$ dogaaj je posljedica niza #zroka koji &es!o nis# vidljivi$ ponekad ni!i spozna!ljivi$ a redovi!o s# veoma sloeni - # renesansi s# #zroci #vijek raz#mljivi i opsivi dis!inkcija izme# zatvorene /orme # renesansi i otvorene /orme # barok# - # renesansi je cjelina likovnog djela podvrgn#!a na&el# organizacije koje je ka!kada svodivo na geome!rijski oblik$ dok # barok# !akvog na&ela nema$ nego slika !ei do&ara!i kako je # va.en sl#&ajan$ prolazni !ren#!ak - !o je na ep primjenjivo # domeni kompozicije$ # sferi organizacije grae$ njenog s!r#k!#riranja i izlaganja po pjevanjima - za!vorena je forma je organiziranje nara!ivnog ma!erijala !ako da pos!oji #o&ljiva pravilnos! # odnosima izme# pojedini elemena!a$ a o!vorena je forma ona # kojoj !akve pravilnos!i nema ili se ona pri &i!anj# ne pecipira ;#di!a - sadrajna sime!rija epa- prva !ri pjevanja organizirana s# kao drama o Asircima$ a dr#ga !ri kao drama o ;#di!i- zbog !oga se lako mog# radi!i #sporedbe izme# 4+ i 4+$ 2+ i @+ !e 8+ i A+ pjevanja- npr+ sila koja bjesni # 8+pjevanj# i rados! 7e!#ljanja # A+pjevanj# - sva s# pjevanja podjednake d#ine- zadnje je najd#e jer sadre zavr%ne form#le o kraj# djela /sman - najd#lje je pjevanje skoro !ri p#!a d#lje od najkra.eg - ods#!nos! n#meri&ke pravilnos!i- karak!eris!i&na je i za mnoge dr#ge barokne a#!ore "Kavanjanina$ =i!ezovi.a$ Grinskog i dr+'$ nema ni!i pravilnog organiziranja pjevanja oko neke cen!ralne osi - nema korespodencije me# pojedinim pjevanjima # smisl# sime!rije -nema ni!i pravilnos!i # broj# pjevanja koja s# posve.ena pojedinim sadrajima- dogaajima oko mladog cara posve.ena s# samo #vodna i zavr%na pjevanja$ Kazlaraga je dobio dva$ a Alipa%a # misiji &ak pe! pjevanja i !d+ -# 2ar#li.a je pravilnos! i sime!rija ono %!o name.e organizacija ma!erijala$ a # 5#nd#li.a je priroda i koli&ina ma!erijala ono %!o odre#je na&in vanjske organizacije djela po pjevanjima i cjelinama #n#!ar pjevanja - sime!rija kao i njezino ods#s!vo imaj# odreeni seman!i&ki naboj- odraava pogled na svije!: #vjerenje o pravilnom raspored# s!vari i cikli&nos!i zbivanja # renesansi$ odnosno #vjerenje o svemo.i sl#&aja i nedo va!nos!i sila koje #pravljaj# zbivanjima # barok# -ods#!nos! sime!rije # baroknome ep# zacijelo je posljedica nes!anka sime!ri&nog poloaja &ovjeka # svije!# nakon propas!i geocen!ri&noga sis!ema dis!inkcija izme# mno tvenosti svojs!vene za renesans# i jedinstvenosti karak!eris!i&ne za barok

24

- renesansno se likovno djelo sas!oji od niza ravnopravni $ realizirani elemena!a koji s# ijerar izirani zajedni&kom ompozicijom$ abarokna je slika podreena jednom cen!ralnom mo!iv# i sred%!# slike -# ep# se !o !i&e samos!alnos!i fab#la!ivni #n#!ar s!r#k!#re fab#le # cjelini .udita - svako pjevanje preds!avlja cjelin#$ informacijski je jedins!veno i raz#mljivo bez doda!ni poda!aka$ &ini logi&n# cjelin# - pjevanje je #vijek s!r#k!#rirano !ako da je glavni njegov dogaaj #vijek # sredini jedinica "mo!iva$ epizoda$ pjevanja' Osman - pjevanja nis# s!r#k!#rirana !ako da je glavni dogaaj na nji ov# vr #nc#$ !o varira - nis# raz#mljiva zasebna- &es!o zapo&inj# kao nas!avak nekog pre! odnog pjevanja - pjevanje ne preds!avlja ni jedins!ven# ni informacijski samos!aln# jedinic# i za njegovo raz#mijevanje po!rebna s# doda!ne obavijes!i -epizode s# dio ve.e cjeline od kojeg s# !e%ko odvojive jer s# bez samos!alnog zna&enja # sebi

- !aj princip vrijedi i za elemen!e #n#!ar pjevanja- svaka od !i cjelina ima svoj# informa!ivn# vrijednos!$ raz#mljiva je i bez onog %!o je okr##je "pr+ zaziv boje milos!i i najava !eme epa "@-2F s!i '$ >ab#kodonosorova odl#ka da osvoji svije! i ono %!o joj je pre! odilo "24-C4' i !d+'

jasno0a kao osobina renesanse i nejasnost kao svojs!vo baroka

- jasno je ono %!o o prikazanim dogaajima govori iscrpno ne os!avljaj#.i ni%!a nasl#.ivanj#$ a nejasno je pak ono %!o #pravo na nasl#.ivanje najvi%e ra&#na - opozicija .udite i Osmana # ovom se sl#&aj# moe pra!i!i na dva glavna plana: 4+ na plan# prikaza dogaaja 2+ na plan# nji ova me#sobna povezivanja >a plan# prikaza dogaaja: # .uditi prikazani dogaaji preds!avljaj# a#!orovo vienje s!vari: on je cen!ralna in!eligencija koja zna smisao opisani dogaaja i razloge #pravo !akvog nji ovog izno%enja - o zbivanjima progovara neposredno i daj#.i$ kad !o sma!ra po!rebnim$ vlas!i!i komen!ar -a#!or koris!i objek!ivn# perspek!iv# -jedins!vena perspek!iva s obzirom na ijerar ij# dogaaja po vanos!i- # svim je prizorima najvaniji is od ;#di!ine misije - # Osmanu se vanosna ijerar ija mijenja ovisno o !ome koji je lik !ren#!no # cen!r# opisa "dok pra!imo Kr#noslav# zaboravljamo na /smana'22 -5#nd#li. !ei dogaaje prikaza!i kroz vienje nekog od likova pa !ako iznosi %!o je vano za lik$ a ne ono %!o je zbilja # njima bi!no "Ali-pa%a govori o <o.imskoj bi!ci iz svoje$ !#rske$ perspek!ive' -na !aj s# na&in dogaaji manje jasni$ !reba i se proma!ra!i kroz psi # likova

!im se pos!#pkom zamaglj#je i pogled na cjelin#

>a plan# povezivanja dogaaja: -novi dogaaji$ likovi i ambijen!i # .uditi - # Osmanu je vi%e !oga os!avljano na s# #vijek posljedica ne&eg %!o se volj# a#!orovoj nakani dogodilo neposredno prije - nova se zbivanja #vode po logici radnje-lik se %e.e kroz pros!or i na%a ga radnja pra!i pa se !ako naemo na dr#gom mjes!# gdje po&inje nova radnja - vremenski i pros!orni skokovi s# normalna pojava kao i promjena cen!ra in!eresa &i!a!elja i pisca

-renesansni pisac nas!oji prikaza!i zbivanje$ a barokni izazva!i # &i!a!elj# osje.aje prema !im zbivanjima i !ako ga pon#ka!i da se #klj#&i # rekons!r#kcij# nji ove cjeline - renesansni se ep vodi &is!o.om formalne organizacije$ a pred barokni ep s# s!avljeni za !jevi vezani #z sadraj- mora bi!i religiozno ispravan$ !eze moraj# bi!i jasne$ !ema mora bi!i ak!#alna i nacionalna+++ - renesansni je ep normiran ponajvi%e na re!ori&ki na&in i re!ori&kim sreds!vima$ naime normirani s# # njem# li!erarni pos!#pci koje valja primijeni!iH a barokni je ep normiran sreds!vima poe!i&ke naravi$ prije svega s obzirom na svr # koj# valja pos!i.i$ a koja se # barok# sma!ra svr om svekolike knjievnos!i - ;#di!i i /sman#$ kao i ve.ini sli&ni djela nji ovi epo a$ #zor je =ergilijerenesansni s# epovi vergilijanski najprije po svojim formalnim osobinama$ a barokni svojim sadrajnim aspek!om Renesansno epa: slijeenje vergilijanskog 7arokno slijeenje vergilijanskog epa:

- svako je pjevanje izgraeno kao - rije& je o nacionalnoj epopeji$ raanje zasebna cjelina naroda ili neki vano razdoblje # - pjevanja s# povezana pros!orno- njegovoj povijes!i vremenskim kon!in#i!e!om opisan je dogaaj s velikim is!orijskim posljedicama "5#nd#li. vidi -djelovi s# spjeva sime!ri&no bi!k# kod <o.ima kao po&e!ak novog rasporeeni -jaka formalna obiljeenos! po&e!ka i razdoblja # kojem .e 9laveni zaigra!i kraja djela "renesansa #vodi konvencij# nek# pris!ojnij# #log# ili barem :#rci negiranja m#za i is!icanje kr%.anskog vi%e ne.e bi!i %!o s# bili' boans!va na po&e!k#H na kraj# je &es!a - pre#ze!i mo!ivi "opisi bi!aka$ opisi me!afora o knjievnom posl# kao lj#bavni zgoda$ opisi prija!eljs!ava+++' broenj#-njome i 2ar#li. daje signal da je djelo go!ovo' Razlike izme# renesansnog i baroknog epa #op.e: 28 -

4+ renesansno djelo !ei k objek!ivnos!i$ a barokno k s#bjek!ivnos!i 2+ !enja za prikazivanjem op.eg # renesansi i posebnog # barok# 8+ renesansni ep !ei k prikazivanj# vje&noga$ a barokni k prikazivanj# prolaznoga 4+ # renesansnom ep# sie nema samos!alnog zna&enja- on je ii alegori&an ili fig#ralan$ a barokni ep pak nije mog#.e !#ma&i!i ni alegorijski ni fig#ralno$ ni!i on !o od svojeg &i!a!elja o&ek#je

24