Trendovi i vjetine potrebni u turizmu dananjice Pie: Daniela Angelina Jelini

Prole je godine u Halle-u, u Njemakoj odrana meunarodna radionica na temu Trendova i potrebnih vjetina u turistikom sektoru . eunarodni !u !trunjaci tom "rilikom identi#icirali o"e trendo$e i "otre%e &a !"eci#inim o%ra&o$anjem turi!tiki' djelatnika koje je u !kladu ! tim trendo$ima, a ujedno !u "red!ta$ili i !ituaciju u "ojedinim euro"!kim &emljama. Per!"ekti$no orijentirana i!trai$anja no$i' odno!no "romjenlji$i' $jetina "otre%ni' na tritu rada &a'tije$aju anali&e na ra&liitim ra&inama: makroekonom!koj, regionalnoj, lokalnoj, !ektoralnoj, ra&ini &a"olja$anja i "odu&etnit$a. Dana! !e !$e $ie go$ori o euro"!kim i!trai$anjima &a ranu identi#ikaciju "otre%ni' $jetina no tak$a !u i!trai$anja "rilino ograniena i ugla$nom !e #oku!iraju na !"eci#ine !ektore, trgo$inu i "o!lo$e koje karakteri&ira internacionali&acija te gdje je mo%ilno!t ljudi, "o!lo$a i u!luga $elika. ("ra$o je turi&am taka$ !ektor. )toga je (red &a !lu%ene "u%likacije *uro"!ki' &ajednica i&dao &%ornik ! i!toimene radionice u kojem !e anali&iraju turi!tiki trendo$i i no$e $jetine te daju !mjernice mogueg ra&$oja u o$om "odruju. +ada go$orimo o trendo$ima ili o"im drut$enim "romjenama, i!tie !e &naajni utjecaj no$i' turi!tiki' o%lika ili tema koji !u rele$antni &a %udui ra&$oj !ektora: ,. turi&am i odri$o!t: i&u&etno "o$eana !$ije!t o utjecaju ma!o$nog turi&ma na okolino$a drut$ena !$ije!t odno!no intere! &a autentinim, malim i lokalnim i!ku!t$ima godinjeg odmora no$i turi!t .koji jede u lokalnim re!toranima, kori!ti !e lokalnim $odiima, u "otra&i &a i!tinitom "riom /i&a/ de!tinacije0 /uradi-!am/ "utnici .&a'tje$niji, a ujedno i odgo$orniji0.

1. turi&am i do!tu"no!t:

goto$o 23 milijuna ljudi u *uro"i !u o!o%e ! "o!e%nim "otre%ama. 4ni !u takoer turi!ti "a $e ! komercijalne toke gledita o$e "otroae ne tre%a &anemariti.

5. turi&am i ruralna te kulturna %atina: "o!toji ja!no ra!tue trite &a netradicionalne turi!tike de!tinacije.

2. turi&am i mir: u& turi&am !e $eu "ojmo$i tolerancije, kulturne ra&mjene, u"o&na$anja ! drugim, !t$aranja o"eg do%ra i "rijatelj!t$a. 6. turi&am i !"ort: to je %r&o ra!tui !egment indi$idualnog i !ku"nog turi&ma koji ide dalje od 4lim"ij!ki' igara. 7. turi&am i &dra$lje: &dra$ i$ot i "romid%a &dra$e i!'rane meu "otroaima "o!tat e "rioritet &a turi!tike t$rtke turi!tike t$rtke %li!ko e !urai$ati ! medicin!kim !trunjacima"utnici e %iti %olje o%ra&o$ani o &dra$!t$enim ri&icima na "uto$anju o"enito. 8. turi&am i te'nologija: iroko"oja!ni 9nternet re$olucionari&irat e komunikacij!ku kulturu i "otaknuti elektroniku kulturui&ra$no e utjecati na nain .!amo0organi&acije godinjeg odmora mo%ilni tele#oni "o!tat e o!o%na !red!t$a organi&acije "uto$anjaagenti umjetne inteligencije u naim kom"jutorima imat e ulogu o!o%ni' tour-o"eratora $irtualni godinji odmor "o!tat e !t$arno!t .Joncker!, Piet 1336 : :-;0.

<uri&am je jo u$ijek !"eci#ian !ektor "a, !toga &a'tije$a i !"eci#ina &nanja. =adnoj !na&i, i"ak, "otre%na !u jo u$ijek o"a i o!no$na &nanja i $jetine. N"r. ne"o&na$anje !trani' je&ika neda$no !u nacionalne turi!tike &ajednice neki' euro"!ki' &emalja "re"o&nale kao

!talan "ro%lem "a ak i kao kom"etiti$ni nedo!tatak. Podu&etnit$o, konce"t koji je jo neja!no de#iniran, !$e !e akti$nije ukljuuje u o%ra&o$anje, a "reda$ai ra&$ijaju taj "ojam i ra&miljaju o u$oenju konce"ta ak $e i na o%a$e&nim o%ra&o$nim ra&inama. Po!toje i !"eci#ine "otre%e &a $jetinama koje de#inira o$a kategorija rada. Na ra&ini menadmenta, to !u "rilino tran!$er&alne $jetine, !toga turi!tiki menaderi e!to imaju o%ra&o$anje u "odruju rauno$od!t$a, marketinga, "ra$a, ekonomije, itd. 9"ak, od nji' !e oekuju i !lijedee $jetine i kom"etencije: kom"jutor!ke $jetine, "o!lo$no i !trateko "laniranje, !trateka udrui$anja, u"ra$ljake $jetine, menadment koji kori!ti $i&ije i $rijedno!ti, menadment !igurno!ti, rauno$od!t$o, ra&$oj "roi&$oda, ino$acije, u"ra$ljanje ljud!kim re!ur!ima, u"ra$ljanje de!tinacijom, "rojektni menadment, $jetine u"ra$ljanja utjecajima glo%ali&acije, u"ra$ljanje "romjenama, marketinke i "rodajne $jetine .*> 133, : 170. <u !u, nara$no i o!tale radne kategorije kao n"r. "o!lo$oe .e#o$i0, k$ali#icirani i "oluk$ali#icirani turi!tiki djelatnici. ?to !e "o!lo$oa .e#o$a0 tie, oni moraju imati o!no$na &nanja rada na kom"jutoru, u"ra$ljanja ljud!kim re!ur!ima, 'igijene, kontrole 'rane, knjigo$od!t$a, nadgledanja, metodike "renoenja &nanja, dok je &a k$ali#icirane turi!tike djelatnike %itno da o!im $la!tite radne $jetine "o&naju i rad na kom"jutoru te da !e !nala&e u rjea$anju mogui' "ro%lema. Po!e%ni !e &a'tje$i "o!ta$ljaju i &a "oluk$ali#iciranu radnu !nagu u !mi!lu kako o!o%ni' $jetina tako i !"eci#ini' te'niki' &nanja .n"r. ienje, "o!lui$anje, rad u %aru0. nogi i!trai$aki "okuaji .A%ic't, @reikam" i Preu!! 1331ar'uenda, )triet!ka-

9lina i Auker!teino$a 1336- Jo""e 13360 &a identi#ikacijom $jetina i k$ali#ikacija u turi&mu "oka&ali !u kako odreeni drut$eni trendo$i o%likuju ra&$oj o$og u!lunog !ektora. <i trendo$i odno!e !e na "romjene u nainu "ro$oenja !lo%odnog $remena, "o$eanu indi$iduali&aciju, demogra#!ke "romjene i "o$eanu !$ije!t o &dra$lju. <ako !e %iljee i "romjene u turi&mu: !$e !u "o"ularnija /!'ort-%reak/ "uto$anja u& koja !e onda $ee "roc$at kulturnog, e$ent i grad!kog turi&ma- &dra$!t$eni odno!no Bellne!! turi&am re&ultat je !$e $ee !$ije!ti o &dra$om i$otu- iako "o!lo$na "uto$anja ni!u turi&am u u!kom !mi!lu rijei, ona !u i&u&etno $aan !egment koji ne tre%a &a%ora$iti i od kojeg !e moe ka"itali&irati. Ciljee !e i "romjene u ciljnom tritu: !$e $ie !tarije "o"ulacije u"uuje !e na "uto$anja$i!oko"otencijalno trite !u i ljudi ! "ri$remenim ili !talnim "o!e%nim "otre%amaindi$idualna "uto$anja ine treu !ku"inu, no ra!te i %roj !ku"ni' "uto$anja. )$e to utjee i na "romjene u $r!tama aranmana koji !e nude u turi&mu odno!no di&ajn !amog odmora, a

"o!ljedino i na $r!tu o"eratera odno!no djelatnika koji !$oje o%ra&o$anje moraju u!kladiti ! trendo$ima. <e no$e $jetine odno!no o%ra&o$anje u turi&mu "r$en!t$eno odlikuje

interdi!ci"linarno!t. <&$. /multi!killing/ i no$a 'i%ridna &animanja odgo$or !u na "otre%e &a no$im ti"om turi!tiki' "roi&$oda i u!luga .kom"lek!niji' i !o#i!ticiraniji'0 te "o$eane &a'tje$e &a #unkcionalnom #lek!i%ilnou radne !nage. / ulti!killing/ je najee odlika mali' "odu&ea. No, &a%iljeen je i "ot"uno !u"rotan trend. Naime, "roce! !"ajanja i ak$i&icije "odu&ea e!to $odi do !t$aranja lanaca 'otela i ugo!titelj!ki' "odu&ea. <ak$e indu!trije ne trae u$ijek i&$ed%u kom"lek!ni' &adataka. ( !t$ari, trend je e!to %a !u"rotan- oni trae !tandardi&irane $jetine, ! malo "ro!tora &a kreati$no!t .n"r. lanci %r&e "re'rane0. 9"ak, dana! !$e $ie ujemo o &a'tje$ima &a !"eci#inim $jetinama, o!o%nim i drut$enim $jetinama i to u !$im &emljama. Nadalje, $ano!t do%i$aju $jetine kao to !u n"r. !"o!o%no!t uenja i neo$i!nog o%a$ljanja "o!la. Po&na$anje !trani' je&ika i !"eci#ini' &nanja te $jetina koje !u $e&ane u& te'noloke ino$acije te "enetracija in#ormacij!ke te'nologije u turi!tiki !ektor e!to !u na li!ti nedo$oljni'. <ako n"r. kanad!ko i!trai$anje .Jo""e 13360 "oka&uje o&%iljan nedo!tatak &nanja u "odruju in#ormacij!ko-komunikacij!ki' te'nologija, "i!meno!ti, komunikacij!ko-"re&entacij!ki' $jetina, u!luga "rema kori!niku, rjea$anja "ro%lema i kritike anali&e, #inancij!kog u"ra$ljanja i kontrole troko$a te "rojektnog menadmenta. Njemako i!trai$anje .A%ic't et al. 13310 "okualo je odrediti k$ali#ikacije trendo$a "ri /trend!etting/ t$rtkama. <ako je "rojekt identi#icirao !lijedee "akete $jetina "otre%ni' u turi!tikom !ektoru: ,. di&ajner "uto$anja, online "utniki agent i e$ent di&ajner &a re&er$aciju i di&ajn godinjeg odmora1. turi!tiki $odi &a ljude ograniene "okretlji$o!ti, animator, "red!ta$nik &a odno!e ! go!tima te &a "utnike u!luge5. menader "o!lo$ni' "uto$anja2. agencij!ki kon&ultant &a "odrku "utnikim agentima. Po$eana !$ije!t ja$no!ti o &dra$om i$otu te !$ije!t o !"eci#inim indi$idualnim "otre%ama klijenata $odi do "ot"uno no$e !ituacije u "ruanju Bellne!! u!luga u turi&mu.

Dellne!! $ie nije turi!tika marketinka nalje"nica $e ga !e "romatra kao !nanu $e&u i&meu turi&ma, !"orta i %rige o &dra$lju. 4ni koji rade u o$om turi!tikom !ektoru moraju i&u&etno do%ro "o&na$ati materiju %rige o &dra$lju, kako tretmana tako i "re$encije. No, u i!to $rijeme trai !e i tradicionalno &nanje i& "odruja ugo!titelj!t$a i kulture, !ugerirajui k$alitati$no no$a, $i!oko interdi!ci"linarna i kom"lek!na &animanja &a koja je o%ra&o$anje jo u$ijek "rilino rijetko i i!ku!t$eno .=itter, )te"'an 1336 : :70. Euk!u&ne de!tinacije kao to !u to"lice n"r., &a'tije$aju %rojne k$ali#ikacije, a o!no$na nedoumica dana! je da li !e "o!$etiti 'oli!tikom ili !"eci#inom "ri!tu"u .n"r. "la!tinoe!tet!ka kirurgija na meniju tretmana0. Alternati$na medicina i tretmani "omlai$anja "o!taju i&u&etno "o"ularni &a to !e oekuju !"ecijali!tike u!luge. 4!o%lje koje je &adueno &a jelo i "ie mora "o!jedo$ati &nanja o "ra$ilnoj odno!no dijetalnoj i!'rani. (& to, u o$om je o%liku turi&ma i&u&etno %itno "o&na$ati "o!lo$nu etiku. Nadalje, "enetracija in#ormacij!ko-komunikacij!ki' te'nologija .9><0 u turi!tiki !ektor "odra&umije$a $ano!t "o!jedo$anja 9>< $jetina na !$im ra&inama &a"o!lenja. <a !u &nanja do!tu"na na ra&nim teaje$ima no i&u&etno je %itno da !e ti teaje$i ne od$ajaju od drugi' teaje$a jer je naj$anije da !e 9>< ue u kontek!tu nji'o$e "rimjene, kao dio marketinga, u!luga kori!nicima, i!"late "laa, itd. Na%rojani !u naj$aniji trendo$i i !"omenuti no$i "ro#ili odno!no &a'tje$i koji !e nameu &a"o!lenima u turi!tikom !ektoru. 4tkri$anje no$i' &animanja i kom%inacija $jetina "roua$ajui drut$ene trendo$e i trenutni ra&$oj !ektora &a!igurno je kori!no, ali ne i do$oljno. *la%oracija no$i' "ro#ila &animanja i ukljui$anje &a'tje$a &a njima u o%ra&o$ne "rograme je "o!e%no i i&u&etno &a'tje$no "odruje. oda i najtee, ali neto %e& ega !e ne moe ukoliko !e eli k$alitetno o"!tati na turi!tikoj karti. Po&iti$ni "rimjeri "rak!e "rimjene re&ultata i!trai$anja u "rak!u u drugim &emljama &a!igurno !u "oticaj &a re#ormu i u naoj.

=e#erence: A%ic't, E.- @reikam", H.- Preu!!, C. .13310. Qualificationsentwicklung in Tourismus. Branchenbericht zum Projekt Trend ualifikationen als Basis zur !r"herkennung von Qualifikationsentwicklungen . Halle. *uro"ean >ommi!!ion, DF *nter"ri!e .133,0. #mproving training in order to upgrade skills in the tourism industr$. @inal re"ort o# Dorking Frou" C. Cru!!el!, *uro"ean >ommi!!ion. Joncker!, Piet .13360. %eneral trends and skill needs in the tourism sector in &urope . (: <rend! and !kill need! in touri!m. EuGem%ourg, 4##ice #or 4##icial Pu%lication! o# t'e *uro"ean >ommunitie!, !tr. 8-,, Jo""e, . .13360. %eneral trends and skill needs in tourism in 'anada . (: <rend! and !kill need! in

touri!m. EuGem%ourg, 4##ice #or 4##icial Pu%lication! o# t'e *uro"ean >ommunitie!, !tr. 2,-6, ar'uenda, @.- )triet!ka-9lina, 4.- Auker!teino$a, A. .13360. (ocational identit$) fle*ibilit$ and mobilit$ in the &uropean labour market. 9nternet adre!a: BBB.it%.uni-%remen.deH"rojekteH#ameH#ame.'tm =itter, )te"'an .13360. Trends and skills needed in the tourism sector+ ,tourism for wellness, . (: <rend! and !kill need! in touri!m. EuGem%ourg, 4##ice #or 4##icial Pu%lication! o# t'e *uro"ean >ommunitie!, !tr. 8;::