Glavni pretres 1.

Pojam, znaaj i svrha Glavni pretres, kao tredi stadij redovnog krivinog postupka, ima znaaj glavnog i centralnog dijela krivinog postupka. Na glavnom pretresu raspravlja se o krivinopravnom zahtjevu, tj. trae se odgovori na pitanja koja su u vezi s utvrivanjem krivinog djela i okolnosti pod kojima je izvreno, uinioca krivinog djela i njegove linosti, te izricanja krivine sankcije. Na glavnom pretresu, uz primjenu naela kontradiktronosti, neposrednosti, usmenosti i javnosti, iznose se teza optube i teza odbrane, preduzimaju se dokazne radnje kako bi se dolo do dokaza koji su bitni za donoenje presude, utvruje se injenino stanje i, ako ne nastupe procesne smetnje, donosi presuda kojom sud meritorno raspravlja predmet optube. Presuda se, tako, moe donijeti samo na osnovu odranog glavnog pretresa i kao najvanija odluka u krivinom postupku iskljuivo se zasniva na injenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom pretresu. Glavni pretres obuhvata procesne norme o pretpretresnom roitu, pretpostavkama za njegovo odravanje, odlaganju i prekidanju, te njegovom zapoinjanju u pravnom smislu i toku dokaznog postupka. 2. Pretpretresno roite Cilj pretpretresnog roita jeste pripremanje glavnog pretresa, njegovo uspjeno zapoinjanje i tok. U tom smislu predsjednik vijeda moe odrati roite sa strankama i braniocem da bi se razmotrila pitanja koja su relevantna za glavni pretres. 3. Pretpostavke za odravanje glavnog pretresa Glavni pretres se mora zakazati u roku od 30 dana od dana izjanjavanja o krivnji, odnosno u roku od 60 dana ako to opravdavaju izuzetne okolnosti. Glavni pretres zakazuje sudija, odnosno predsjednik vijeda naredbom, odreujudi vrijeme i mjesto njegovog odravanja. Pretpostavke za odravanje glavnog pretresa odnose se na prisustvo odreenih krivinoprocesnih subjekata. Nedolazak tuioca, odnosno osobe koja ga zamjenjuje na glavni pretres ima za posljedicu odlaganje glavnog pretresa. Prisustvo optuenog na glavnom pretresu je obavezno i zakon iskljuuje mogudnost suenja u odsustvu. Nedolazak branioca na glavni pretres, takoer ima za posljedicu odlaganje glavnog pretresa. Konano, neopravdan izostanak svjedoka ili vjetaka na glavni pretres moe imati za posljedicu prinudno dovoenje svjedoka ili vjetaka, odnosno izricanje novane kazne do 5.000 KM. U pogledu odravanja glavnog pretresa sudija, odnosno predsjednik vijeda de odluiti da li glavni pretres treba odloiti

4. Odlaganje i prekid glavnog pretresa Prema naelu kontinuiteta glavnog pretresa, radnje na glavnom pretresu se moraju poduzimati u kontinuitetu, dakle slijediti jedna drugu, a presuda se izrie i objavljuje istog dana kada je glavni pretres zavren. Meutim, odreene okolnosti ili razlozi mogu zahtijevati da se glavni pretres odgodi ili prekine. Razlozi za odlaganje odnose se na pribavljanje novih dokaza, nesposobnost optuenog da prisustvuje glavnom pretresu s obzirom na njegovo psihiko stanje i sposobnosti nakon izvrenog krivinog djela ili druge smetnje da se glavni pretres uspjeno provede. Do prekida glavnog pretresa moe dodi zbog odmora, isteka radnog vremena ili da bi se neki dokaz pribavio u kratkom vremenu ili zbog pripremanja optube ili odbrane. Prekinuti glavni pretres nastavlja se uvijek pred istim sudijom, odnosno vijedem. 5. Rukovoenje glavnim pretresom Glavnim pretresom rukovodi sudija, odnosno predsjednik vijeda i u tom smislu prava i dunosti sudije, odnosno predsjednika vijeda odnose se na: Odravanje reda u sudnici i ouvanja dostojanstva suda; Naruavanja reda i procesne discipline; Filmskog ili televizijskog snimanja na glavnom pretresu i sl.

6. Tok glavnog pretresa Redoslijed radnji na glavnom pretresu odreen je zakonom tako da su odgovarajude procesne odredbe rasporeene u dva odjeljka i to:

1. poetak glavnog pretresa i 2. dokazni postupak. Poetak glavnog pretresa obuhvata u normativnom smislu, radnje koje stvaraju pretpostavke i prethode zapoinjanju glavnog pretresa u pravnom smislu.

Radnje koje stvaraju pretpostavke za poetak glavnog pretresa u pravnom smislu su: 1. Ulazak sudije, odnosno vijeda u sudnicu; 2. Utvrivanje uslova za odravanje glavnog pretresa; 3. Utvrivanje identiteta optuenog itd. Radnje kojima u pravnom smislu poinje glavni pretres su: 1. itanje optunice i

2. Uvodna izlaganja optube i odbrane. Dokazni postupak Dokazni postupak kao dio glavnog pretresa slijedi neposredno nakon itanja optunice i uvodnih izlaganja stranaka ili branioca, te obuhvata one procesne radnje kojima se izvode dokazi potrebni za utvrivanje pravno relevantnih injenica i pravilno presuenje odreene krivine stvari. Redoslijed izvoenja dokaza u toku dokaznog postupka odreen je zakonom s tim to stranke i branilac imaju pravo pozivati svjedoke ili vjetake i izvoditi dokaze. Takoer i sud po slubenoj dunosti ima pravo narediti izvoenje dokaza koje nisu predloile stranke i branilac ili dokaza od ijeg su izvoenja odustale spomenute osobe. Dokazi na glavnom pretresu izvode se slijededim redom: 1. Dokazi optube, 2. Dokazi odbrane, 3. Dokazi optube kojima se pobijaju navodi odbrane (replika), 4. Dokazi odbrane kao odgovor na pobijanje (duplika), 5. Dokazi ije je izvoenje naredio sudija, odnosno vijede, 6. I svi dokazi relevantni za izricanje krivinopravne sankcije ako optueni bude oglaen krivim po jednoj ili vie taaka optunice. Zavretak dokaznog postupka Nastupa nakon izvoenja svih dokaza stranaka, odnosno branioca i suda, te ukoliko stranke i branilac nemaju nove dokazne prijedloge ili prijedlozi budu odbijeni. Zavrne rijei - Po zavrenom dokaznom postupku sudija odnosno predsjednik vijeda, daje zavrnu rije strankama, otedenom i braniocu. Prvo govori tuilac, zatim otedeni, potom branilac pa optueni. Posljednja rije uvijek pripada optuenom. Zavretak glavnog pretresa Zavretak glavnog pretresa objavljuje sudija, odnosno predsjednik vijeda. Nakon toga sud se povlai na vijedanje i glasanje radi donoenja presude. ISTRAGA 1. Uopde o istrazi Istraga predstavlja prvi stadij krivinog postupka. Temeljnom funkcijom istrage treba smatrati prikupljanje dokaza, te drugih informacija na temelju kojih treba razluiti da li podidi optunicu protiv odreene osobe za odreeno krivino djelo ili obustaviti postupak.

Osim toga funkcija je istrage da se prikupe dokazi koji se ne bi ponovno mogli izvesti na glavnom pretresu ili bi njihovo izvoenje bilo skopano s nesrazmjernim tekodama. 2. Prijavljivanje krivinog djela Pod pojmom krivina prijava, odnosno prijava o izvrenom krivinom djelu u pravnoj i kriminalistikoj teoriji podrazumijeva se svako obavjetenje dato nadlenom organu o poinjenom krivinom djelu za koje se goni po slubenoj dunosti. U praksi takve prijave mogu biti anonimne, pseudonimne odnosno samoprijave. Obzirom na sadraj mogu biti potpune i nepotpune, a obzirom na nain podnoenja pismene i usmene. Slubene i odgovorne osobe u svim organima vlasti u Bosni i Hercegovini, javnim preduzedima i ustanovama dune su da prijave krivina djela o kojima su obavijetene ili za koja saznaju na koji drugi nain. U takvim okolnostima, slubena ili odgovorna osoba de poduzeti mjere da bi se sauvali tragovi krivinog djela, predmeti na kojima je ili pomodu kojih je uinjeno krivino djelo i drugi dokazi o njima i obavijestit de ovlatenu slubenu osobu ili Tuilatvo bez odlaganja. Zdravstveni radnici, nastavnici, vaspitai, roditelji, staratelji, usvojitelji i druge osobe koje su ovlatene ili dune da pruaju zatitu i pomod maloljetnim osobama, da vre nadzor, odgajanje i vaspitavanje maloljetnika, a koji saznaju ili ocijene da postoji sumnja da je maloljetna osoba rtva seksualnog, fizikog ili nekog drugog zlostavljanja, duni su o toj sumnji odmah obavijestiti ovlatenu slubenu osobu ili Tuitelja. Graanin ima pravo prijaviti izvrenje krivinog djela. Svako je duan prijaviti uinjenje krivinog djela kada neprijavljivanje krivinog djela predstavlja krivino djelo. Prijava se podnosi Tuitelju, pismeno ili usmeno. Ako se prijava podnosi usmeno, osoba koja podnosi prijavu upozorit de se na posljedice lanog prijavljivanja. O usmenoj prijavi sastavit de se zapisnik, a ako je prijava saopdena telefonom, sainit de se slubena zabiljeka. Ako je prijava podnesena Sudu, ovlatenoj slubenoj osobi ili nekom drugom sudu ili tuitelju u Bosni i Hercegovini, oni de tu prijavu primiti i odmah je dostaviti Tuitelju. 3. Pokretanje istrage Tuitelj nareuje sprovoenje istrage ako postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo.

O sprovoenju istrage donosi se naredba . U naredbi Tuitelj de navesti koje okolnosti treba istraiti i koje istrane radnje treba poduzeti. Tuitelj donosi naredbu da se istraga nede provoditi ako je iz prijave i pratedih spisa oigledno 1. da prijavljeno djelo nije krivino djelo, 2. ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba uinila krivino djelo,

3. ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvadeno amnestijom ili pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje. O nesprovoenju istrage, kao i o razlozima za to, Tuitelj de obavijestiti otedenog i podnositelja prijave u roku od tri dana. Otedeni i podnositelj prijave imaju pravo podnijeti pritubu u roku od osam dana uredu Tuitelja. 4. Provoenje istrage i nadzor tuitelja nad radom ovlatenih slubenih osoba U toku sprovoenja istrage Tuitelj moe poduzeti sve istrane radnje, ukljuujudi ispitivanje osumnjienog i sasluanje otedenog i svjedoka, vrenje uviaja i rekonstrukcije dogaaja, preduzimanje posebnih mjera koje obezbjeuju sigurnost svjedoka i informacija i nareivanje potrebnih vjestaenja. Ako se osumnjieni nalazi u pritvoru, naredbu za dovoenje radi ispitivanja izdaje tuilac i o tome obavjetava sudiju za prethodni postupak . Ako postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo s propisanom kaznom zatvora preko pet godina, ovlatena slubena osoba je duna odmah obavijestiti Tuitelja i pod njegovim nadzorom poduzeti potrebne mjere da se pronae uinitelj krivinog djela, da se sprijei skrivanje ili bjekstvo osumnjienog ili sauesnika, da se otkriju i sauvaju tragovi krivinog djela i predmeti koji mogu posluiti kao dokazi, te da se prikupe sve informacije koje mogu biti korisne u krivinom postupku. Ako postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo s propisanom kaznom zatvora preko pet godina, ovlatena slubena osoba duna je u sluaju opasnosti od odlaganja poduzeti neophodne radnje radi izvrenja gore pomenutih zadataka. Prilikom preduzimanja ovih radnji, ovlatena slubena osoba duna je postupati po ovom zakonu. O svemu to je preduzeto ovlatena slubena osoba duna je odmah obavijestititi Tuitelja i dostaviti prikupljene predmete koji mogu posluiti kao dokaz. Ako postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo za koje je zakonom propisana kazna zatvora do pet godina, ovlatena slubena osoba je duna obavijestiti Tuitelja o svim raspoloivim informacijama, radnjama i mjerama koje je preduzela najkasnije sedam dana od dana saznanja o postojanju osnova sumnje da je krivino djelo poinjeno. 5. Uzimanje izjava i prikupljanje drugih dokaza (Potrane radnje) Radi izvrenja zadataka iji je cilj da se pronae uinitelj krivinog djela, da se sprijei skrivanje ili bjekstvo osumnjienog ili sauesnika, da se otkriju i sauvaju tragovi krivinog djela i predmeti koji mogu posluiti kao dokazi, te da se prikupe sve informacije koje mogu biti korisne u krivinom postupku ovlatene slubene osobe mogu: 1. prikupljati potrebne izjave od osoba; 2. izvriti potreban pregled prijevoznih sredstava, putnika i prtljage; 3. ograniiti kretanje na odreenom prostoru za vrijeme potrebno da se obavi odreena radnja; 4. poduzeti potrebne mjere u vezi s utvrivanjem identiteta osoba i predmeta; 5. raspisati potragu za osobom i stvarima za kojima se traga;

6. u prisustvu odgovorne osobe pretraiti odreene objekte i prostorije dravnih organa, javnih preduzeda i ustanova, obaviti uvid u odreenu njihovu dokumentaciju, 7. kao i poduzeti druge potrebne mjere i radnje. Pomenute su radnje u teoriji krivinog procesnog prava poznate kao potrane odnosno neformalne radnje i po svojoj su prirodi one dijelom tzv. predistranog postupka koji prethodi istrazi i koji jo uvijek nije krivini ukoliko zauzmemo stajalite prema kojem krivini postupak i formalno poinje otpoinjanjem istrage, odnosno donoenjem naredbe o provoenju istrage od strane tuitelja. Upravo iz navedenog razloga pomenute radnje nisu formalnog karaktera, iako u okviru predistranog postupka mogu biti poduzete i pojedine formalne procesne dokazne radnje, tzv. anticipirane radnje dokazivanja. Pri prikupljanju izjava od osoba, ovlatena slubena osoba moe izdati pismeni poziv osobi da doe u slubene prostorije, pod uvjetom da se u pozivu naznae razlozi pozivanja. Osoba ne mora dati nikakvu izjavu ni odgovarati na pitanja koja joj ovlatena slubena osoba postavlja, osim davanja osobnih podataka, o emu de ga ovlatena slubena osoba pouiti. Prilikom prikupljanja izjava od osobe, ovlatena slubena osoba de postupiti u skladu s odredbama zakona o ispitivanju osumnjienog, odnosno sasluanju svjedoka. U tom sluaju se zapisnici o prikupljenim izjavama mogu upotrijebiti kao dokazi u krivinom postupku Osoba prema kojoj je poduzeta neka od radnji ili mjera iz ovog lana ima pravo da podnese pritubu Tuitelju u roku od tri dana. Tuitelj de provjeriti osnovanost pritube i ako utvrdi da su se u poduzetim radnjama ili mjerama stekla obiljeja krivinog djela ili povreda radne obaveze, postupit de prema pritubi u skladu sa zakonom. Na osnovu prikupljenih izjava i dokaza koji su otkriveni, ovlatena slubena osoba sastavlja izvjetaj. Uz izvjetaj dostavljaju se i predmeti, skice, fotografije, pribavljeni izvjetaji, spisi o poduzetim radnjama i mjerama, slubene zabiljeke, izjave i drugi materijali koji mogu biti korisni za uspjeno voenje postupka, ukljuujudi sve injenice i dokaze koji idu u korist osumnjienom. Ako ovlatena slubena osoba poslije podnoenja izvjetaja sazna za nove injenice, dokaze ili tragove krivinog djela, duna je prikupljati potrebna obavjetenja i izvjetaj o tome kao dopunu prethodnog izvjetaja odmah predati Tuitelju. 5. Zadravanje na mjestu uinjenja krivinog djela Ovlatena slubena osoba ima pravo da osobe zateene na mjestu uinjenja krivinog djela zadri radi prikupljanja izjava ako te osobe mogu dati obavjetenja vana za krivini postupak i o tome je duna obavjestiti Tuitelja. Zadravanje tih osoba na mjestu uinjenja krivinog djela ne moe trajati due od est sati. Ovlatena slubena osoba, moe fotografirati i uzimati otiske prstiju osobe za koju postoje osnovi sumnje da je uinila krivino djelo. Kada to doprinosi efikasnosti postupka, ovlatena slubena osoba moe javno objaviti fotografiju te osobe, ali samo po odobrenju Tuitelja.

Ako je potrebno da se utvrdi od koga potiu otisci prstiju na pojedinim predmetima, ovlatena slubena osoba moe uzimati otiske prstiju od osoba za koje postoji vjerovatnoda da su mogle dodi u dodir s tim predmetima. Osoba prema kojoj je poduzeta neka od navedenih radnji ima pravo da podnese pritubu Tuitelju. 6. Uviaj i vjetaenje Ovlatena slubena osoba, nakon obavjetavanja Tuitelja, duna je izvriti uviaj i odrediti potrebna vjetaenja, osim pregleda, obdukcije i ekshumacije lea.

Ako je Tuitelj prisutan na licu mjesta u toku vrenja uviaja od strane ovlatenih slubenih osoba, moe traiti da ovlatena slubena osoba izvri odreene radnje koje on smatra neophodnim. Sve radnje poduzete tokom uviaja moraju se dokumentovati i detaljno obrazloiti kako u zapisniku, tako i u posebnom slubenom izvjetaju. 7. Pregled, obdukcija i ekshumacija Ukoliko postoji sumnja ili je oigledno da je smrt prouzrokovana krivinim djelom ili je u vezi s uinjenjem krivinog djela, Tuitelj de narediti izvoenje pregleda i obdukcije. Ako je le ved zakopan, odredit de se ekshumacija u cilju pregleda i obdukcije, o emu de Tuitelj zatraiti naredbu od Suda. 8. Sudsko obezbjeenje dokaza Kada je u interesu pravde da se svjedok saslua kako bi se njegov iskaz koristio na glavnom pretresu zato to postoji mogudnost da nede biti dostupan Sudu za vrijeme suenja, sudija za prethodni postupak moe, na prijedlog stranaka ili branioca, narediti da se izjava tog svjedoka uzme na posebnom sasluanju. Sasluanje de se sprovesti u skladu s odredbama o direktnom, unakrsnom i dodatnom ispitivanju. Prije upotrebe prethodno pomenute izjave svjedoka, stranka, odnosno branilac koji trai da se izjava uzme u obzir kao dokaz na glavnom pretresu mora dokazati da je, i pored svih uloenih napora da se osigura prisustvo svjedoka na glavnom pretresu, svjedok ostao nedostupan. Ova izjava se ne moe koristiti ako je svjedok prisutan na glavnom pretresu. Ukoliko stranke ili branitelj smatraju da de dodi do nestanka odreenog dokaza, odnosno do nemogudnosti izvoenja takvog dokaza na glavnom pretresu, predloide sudiji za prethodni postupak preduzimanje neophodne radnje u cilju obezbjeenja dokaza. Ako sudija za prethodni postupak prihvati prijedlog o preduzimanju radnje dokazivanja, obavijestide o tome stranke i branioca. 9. Obustava istrage Tuilac de naredbom obustaviti istragu ukoliko se ustanovi da: 1. djelo koje je uinio osumnjieni nije krivino djelo, 2. postoje okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost osumnjienog osim u sluaju neuraunljivosti, 3. nema dovoljno dokaza da je osumnjieni uinio krivino djelo,

4. je djelo obuhvadeno amnestijom, pomilovanjem ili zastarom, ili postoje druge smetnje koje iskljuuju krivino gonjenje. Tuilac, u sluajevima kada je istraga obustavljena zbog nedostatka dokaza, moe ponovo otvoriti istragu ako se dobiju nove injenice i okolnosti koje ukazuju da postoje osnovi sumnje da je osumnjieni uinio krivino djelo. O obustavi istrage kao i o razlozima za obustavu istrage tuilac de u pismenoj formi obavijestiti otedenog koji ima pravo podnijeti pritubu u roku od osam dana uredu Tuitelja,kao i osumnjienog ako je ispitan i lice koje je prijavilo krivino djelo. 10. Okonanje istrage Tuitelj okonava istragu kad nae da je stanje stvari dovoljno razjanjeno da se moe podidi optunica. Ako se istraga ne zavri u roku od est mjeseci od donoenja naredbe o sprovoenju istrage, potrebne mjere da bi se istraga okonala poduzet de kolegij Tuilatva. Optunica se ne moe podidi ako osumnjieni nije bio ispitan. POSTUPAK ZA IZDAVANJE KAZNENOG NALOGA 1. Pojam U krivinoprocesnom zakonodavstvu u BiH postupak za izdavanje kaznenog naloga predstavlja skradeni oblik krivinog postupka koji se vodi za laka krivina djela i u okviru kojeg je mogude optuenom izredi odgovarajudu krivinopravnu sankciju ili mjeru bez provoenja glavnog pretresa 2. Zakonski uvjeti za provoenje postupka za izdavanje kaznenog naloga 1. Da je u pitanju krivino djelo za koje je propisana kazna zatvora do pet godina ili novana kazna kao glavna kazna, 2. Da tuilac raspolae sa dovoljno dokaza koji pruaju osnov za tvrdnju da je osumnjieni uinio krivino djelo koje mu se stavlja na teret, 3. Da je tuilac u optunici zatraio od sudije pojedinca da izda kazneni nalog 4. Da je tuilac zatraio izricanje jedne ili vie taksativno navedenih krivinopravnih sankcija ili mjera i to: novanu kaznu, uslovnu osudu ili mjeru sigurosti: zabranu obavljanja odreenih poziva, djelatnosti ili dunosti ili oduzimanje predmeta, kao i mjeru oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivinim djelom. 3. Prihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga Ako se sloi za zahtjevom za izdavanje kaznenog naloga, sudija de potvrditi optunicu i zakazati sasluanje optuenog bez odgaanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana potvrivanja optunice. Prilikom sasluanja sudija de:

a) utvrditi da li je ispotovano pravo optuenog da ga zastupa branitelj, b) utvrditi da li je optueni razumio optunicu i zahtjev Tuitelja za izricanje krivinopravne sankcije ili mjere, c) pozvati tuioca da upozna optuenog o sadraju dokaza koje je prikupio Tuitelj ipozvati ga na davanje izjave o predoenim dokazima, d) pozvati optuenog da se izjasni o krivnji, e) pozvati optuenog da se izjasni o predloenoj krivinopravnoj sankciji ili mjeri. 4. Izdavanje kaznenog naloga Ako optueni izjavi da nije kriv ili stavi prigovor na optunicu, sudija de proslijediti optunicu radi zakazivanja glavnog pretresa, u skladu s ovim zakonom. Glavni pretres bit de zakazan u roku od 30 dana. Ako optueni izjavi da je kriv i da prihvata krivinopravnu sankciju ili mjeru predloenu u optunici, sudija de prvo utvrditi krivnju i onda presudom izdati kazneni nalog u skladu s optunicom POSTUPAK PROTIV PRAVNIH OSOBA 1. Uopde o postupku protiv pravnih osoba Zakon o krivinom postupku BiH sadri posebne odredbe o krivinom postupku protiv pravne osobe tako da ove odredbe sadre specifinosti koje su posljedica okolnosti da se kao optuena strana javlja pravna, a ne fizika osoba. U svim drugim pitanjima koja nisu ureena poglavljem o postupku protiv pravnih osoba primjenjuju se odgovarajude odredbe pozitivnog procesnog zakonodavstva, pod uvjetom da su spojive sa specifinostima krivinog postupka u kojem optuena osoba nije fizika ved pravna. 2. Odredbe ZKP BiH o postupku protiv pravnih osoba Jedinstvenost postupka Zbog istog krivinog djela, protiv pravne osobe se, u pravilu, pokrede i vodi krivini postupak zajedno s postupkom protiv uinitelja. Postupak samo protiv pravne osobe se moe pokrenuti, odnosno voditi kada protiv uinitelja krivini postupak nije mogude pokrenuti, odnosno voditi iz zakonom propisanih razloga ili ako je protiv njega krivini postupak ved proveden.U jedinstvenom postupku se protiv optuenog pravne osobe ioptuenog podie jedna optunica i izrie jedna presuda, (l. 375). Cjelishodnost pokretanja krivinog postupka Tuitelj moe odluiti da protiv pravne osobe ne zahtijeva pokretanje krivinog postupka kada okolnosti sluaja ukazuju da to ne bi bilo cjelishodno, jer je doprinos pravne osobe uinjenju krivinog djela bio neznatan ili pravna osoba nema imovine ili ima tako malo imovine da ne bi bila dovoljna ni

za pokride trokova postupka ili ako je protiv pravne osobe zapoet steajni postupak ili kada je uinitelj krivinog djela jedini vlasnik pravne osobe protiv koje bi se krivini postupak inae pokrenuo, (l. 376.). 2. Zastupnik pravne osobe u krivinom postupku Svaka pravna osoba u krivinom postupku mora imati svoga zastupnika, koji je ovlaten za preduzimanje svih radnji za koje je po zakonu ovlaten osumnjieni, odnosno optueni i osueni. Pravna osoba u krivinom postupku moe imati samo jednoga zastupnika. Sud mora svaki put utvrditi identitet zastupnika pravne osobe i njegovo ovlatenje za zastupanje, (l. 377.). Zastupnik pravne osobe u krivinom postupku je onaj ko je ovlaten zastupati pravnu osobu po zakonu, aktu nadlenog dravnog organa ili po statutu, aktu o osnivanju ili drugom aktu pravne osobe. Zastupnik moe ovlastiti za zastupanje nekoga drugog. Ovlatenje mora biti dato pismeno ili usmeno na zapisnik kod Suda. Kada je prije pravomodnog okonanja krivinog postupka pravna osoba prestala postojati, zastupnika de joj odrediti Sud, (l. 378). Branitelj pravne osobe u krivinom postupku Pravna osoba moe, pored zastupnika, imati branitelja. Pravna i fizika osoba kao i osumnjieni, odnosno optueni, ne mogu imati istog branitelja (l. 382.). Sasluanje i zavrna rije Na glavnoj raspravi se prvo sasluava optueni, a potom zastupnik pravne osobe. Po zavrenom dokazanom postupku, kao i zavrnoj rijei Tuitelja i otedenog, sudija, odnosno predsjednik vijeda daje rije branitelju, zatim zastupniku pravne osobe, te branitelju optuenog, i na kraju optuenom, (l. 384.).

Postupak optuivanja 1. Pojam Postupak optuivanja je drugi stadij redovnog krivinog postupka. Postupak optuivanja obuhvata procesne norme o: - podizanju optunice;

- sudskom odluivanju o optunici; - prethodnim prigovorima optuenog i njegovog branioca; - izjanjavanju o krivnji; - pregovaranju o krivnji i - povlaenju optunice. Optunica je procesni akt optuenja koji se podie nakon prethodno provedene istrage i ocjene da rezultat aktivnosti iz istrage predstavlja zaokruenu cjelinu dokaza o tome da je odreena osoba osnovano sumnjiva da je izvrila odreeno krivino djelo. 2. Podizanje optunice Kad u toku istrage Tuitelj nae da postoji dovoljno dokaza iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je osumnjieni uinio krivino djelo, pripremit de i uputiti optunicu sudiji za prethodno sasluanje Nakon podizanja optunice, osumnjieni, odnosno optueni i branitelj, imaju pravo uvida u sve spise i dokaze. 3. Sadraj optunice Optunica sadri: naziv Suda, ime i prezime osumnjienog, s osobnim podacima, opis djela iz kog proizlaze zakonska obiljeja krivinog djela, vrijeme i mjesto uinjenja krivinog djela, predmet na kome je i sredstvo kojim je izvreno krivino djelo, kao i ostale okolnosti potrebne da se krivino djelo to preciznije odredi, zakonski naziv krivinog djela, s navoenjem odredbe krivinog zakona, prijedlog o dokazima koje treba izvesti, uz naznaenje svjedoka i vjetaka ili pseudonima zatidenih svjedoka, spisa koje treba proitati i predmeta koji slue kao dokaz, rezultat istrage, dokaze koji potkrijepljuju navode optunice.

Jednom optunicom moe se obuhvatiti vie krivinih djela ili vie osumnjienih. Ako se osumnjieni nalazi na slobodi, u optunici se moe predloiti da se odredi pritvor, a ako se nalazi u pritvoru moe se predloiti da se pritvor produi ili da se pusti na slobodu. 4. Odluivanje o optunici Sudija za prethodno sasluanje moe potvrditi ili odbiti sve ili pojedine take optunice u roku od osam dana, a u sloenim predmetima u roku od 15 dana od dana prijema optunice. Ukoliko odbije

sve ili pojedine take optunice, sudija za prethodno sasluanje donosi rjeenje koje se dostavlja tuiocu. Prilikom potvrivanja optunice, sudija za prethodno sasluanje prouava svaku taku optunice i dokaze koje mu je dostavio tuilac kako bi utvrdio postojanje osnovane sumnje. Poto se potvrde pojedine ili sve take optunice, osumnjieni dobiva status optuenog. Sudija za prethodno sasluanje dostavlja optunicu optuenom i njegovom braniocu Sudija za prethodno sasluanje dostavit de optunicu optuenom koji je na slobodi bez odgaanja, a ako se nalazi u pritvoru u roku od 24 sata po potvrivanju optunice. Sudija za prethodno sasluanje obavijestit de optuenog da u roku od 15 dana od dana dostavljanja optunice ima pravo na podnoenje prethodnih prigovora, da de roite o izjanjavanju o krivici biti zakazano odmah nakon donoenja odluke o prethodnim prigovorima, odnosno po isteku roka za ulaganje prethodnih prigovora, te da moe navesti prijedloge dokaza koje namjerava izvesti na glavnom pretresu. Nakon odbijanja svih ili pojedinih taaka u optunici, tuilac moe podnijeti novu ili izmijenjenu optunicu koja de biti zasnovana na novim dokazima. Nova, odnosno izmijenjena optunica podnosi se na potvrivanje. 5. Izjanjenje o krivnji Izjavu o krivici optueni daje sudiji za prethodno sasluanje u prisustvu tuioca i branioca. Prije izjave o priznanju krivice optueni de biti upoznat o svim mogudim posljedicama priznanja krivice u smislu odredaba o priznanju krivnje. Ukoliko se optueni ne izjasni o krivici, sudija za prethodno sasluanje de po slubenoj dunosti unijeti u zapisnik da optueni porie krivicu. Ako se optueni izjasni da je kriv, sudija za prethodno sasluanje uputit de predmet sudiji, odnosno vijedu radi zakazivanja roita na kojem de biti utvreno postojanje uslova iz lana 230. Zakona . Ukoliko se optueni proglasi krivim nakon zavretka glavnog pretresa ili promijeni svoju prvobitnu izjavu o poricanju krivice i naknadno prizna krivicu, njegova izjava o poricanju krivice nede biti uzeta u obzir prilikom odmjeravanja sankcije. Nakon unoenja izjave o poricanju krivice u zapisnik, sudija za prethodno sasluanje proslijedit de predmet sudiji, odnosno vijedu kojem je predmet dodijeljen s ciljem zakazivanja glavnog pretresa, a dokaze koji potkrepljuju navode optunice vrada tuiocu. Glavni pretres bit de zakazan u roku od 30 dana od dana izjanjavanja o krivici. Ovaj rok moe se izuzetno produiti za jo 30 dana. 6. Razmatranje izjave o priznanju krivice Prilikom razmatranja izjave o priznanju krivice, Sud provjerava: 1. da li je do izjave o priznanju krivice dolo dobrovoljno, svjesno i s razumijevanjem, 2. da li je optueni upozoren i razumio da se izjavom o priznanju krivice odrie prava na suenje, 3. da li postoji dovoljno dokaza o krivici optuenog,

4. da li je optueni upoznat i razumio mogude posljedice vezane za imovinskopravni zahtjev, i oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, 5.da li je optueni upoznat s odlukom o naknadi trokova krivinog postupka i s pravom da bude osloboen naknade u sluaju utvrenom zakonom. Ako Sud prihvati izjavu o priznanju krivice, izjava optuenog unijet de se u zapisnik i nastaviti s pretresom za izricanje krivinopravne sankcije. Ako Sud odbaci izjavu o priznanju krivice, to de saopditi strankama i braniocu i konstatirati u zapisnik. Izjava o priznanju krivice ne moe se koristiti kao dokaz u daljnjem toku krivinog postupka. 7. Pregovaranje o krivnji Osumnjieni, odnosno optueni i njegov branilac mogu do zavretka glavnog pretresa, odnosno pretresa pred apelacionim vijedem pregovarati s tuiocem o uslovima priznavanja krivice za djelo za koje se osumnjieni, odnosno optueni tereti. Sporazum o priznanju krivice ne moe se zakljuiti ako se optueni na roitu za izjanjavanje o krivici izjasnio da je kriv. Prilikom pregovaranja sa osumnjienim, odnosno optuenim i braniocem o priznanju krivice, tuilac moe predloiti izricanje kazne ispod zakonom odreenog minimuma kazne zatvora za to krivino djelo, odnosno blau sankciju za osumnjienog, odnosno optuenog u skladu s krivinim zakonom. Sporazum o priznanju krivice sainjava se u pisanoj formi i uz optunicu se dostavlja sudiji za prethodno sasluanje, sudiji odnosno vijedu. Sudija za prethodno sasluanje, sudija odnosno vijede sporazum mogu prihvatiti ili odbaciti. Prilikom razmatranja sporazuma o priznanju krivice, Sud provjerava: da li je do sporazuma o priznanju krivice dolo dobrovoljno, svjesno i s razumijevanjem, kao i nakon upoznavanja o mogudim posljedicama, ukljuujudi i posljedice vezane za imovinskopravni zahtjev, oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, i trokove krivinog postupka, da li postoji dovoljno dokaza o krivici optuenog, da li optueni razumije da se sporazumom o priznanju krivice odrie prava na suenje i da ne moe uloiti albu na krivinopravnu sankciju koja de mu se izredi, da li je izreena krivinopravna sankcija ispod zakonom odreenog minimuma za to krivino djelo, odnosno blaa sankciju za osumnjienog, odnosno optuenog u skladu s krivinim zakonom. da li je otedenom pruena mogudnost da se pred tuiocem izjasni o imovinskopravnom zahtjevu.

Ako Sud prihvati sporazum o priznanju krivice, izjava optuenog unijet de se u zapisnik i nastaviti s pretresom za izricanje krivinopravne sankcije predviene sporazumom. Ako Sud odbaci sporazum o priznanju krivice, to de saopditi strankama i braniocu i konstatirati u zapisnik. Istovremeno de se odrediti datum odravanja glavnog pretresa. Glavni pretres bit de zakazan u roku od 30 dana. Priznanje iz ovog sporazuma ne moe se koristiti kao dokaz u krivinom postupku.

Sud de obavijestiti otedenog o rezultatima pregovaranja o krivici. 8. Povlaenje optunice Tuitelj moe povudi optunicu, bez prethodnog odobrenja, do njenog potvrivanja, a nakon toga, pa do poetka glavnog pretresa - samo uz odobrenje sudije za prethodno sasluanje koji je potvrdio optunicu. U gore navedenom sluaju, postupak se obustavlja rjeenjem o emu se odmah obavjetavaju osumnjieni, odnosno optueni i branitelj, kao i otedeni.

9. Razlozi za prigovor i odluka o prigovoru Prethodnim prigovorima se: 1. osporava nadlenost, 2. istiu okolnosti prema kojim je djelo obuhvadeno amnestijom, pomilovanjem ili zastarom, ili postoje druge smetnje koje iskljuuju krivino gonjenje. 3. ukazuje na formalne nedostatke u optunici, 4. osporava zakonitost dokaza, 5. zahtijeva spajanje ili razdvajanje postupka, 6. osporava odluka o odbijanju zahtjeva za postavljanje branioca zbog slabog imovnog stanja. POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA 1. Uopde o postupku prema mloljetnicima Zakon o krivinom postupku BiH ureuje postupak prema maloljetnicima u l. 340 do 374. Da bi se specifine zakonske odredbe o postupku prema maloljetnicima mogle primijeniti neophodno je da je osoba u vrijeme izvrenja krivinog djela maloljetna (navrila etrnaest, a nije navrila osamnaest godina) i da u vrijeme suenja nije navrila dvadeset jednu godinu ivota. Odgovarajude odredbe postupka prema maloljetnicima primjenjuju se i u postupku prema mlaoj punoljetnoj osobi ako se do poetka glavnog pretresa ustanovi da dolazi u obzir da se toj osobi izrekne odgojna mjera u skladu sa odredbama KZ BiH, a do tog vremena ona nije navrila dvadeset jednu godinu ivota. 2. Specifinosti postupka prema maloljetnicima A) Voenje postupka prema maloljetnicima ne predstavlja iskljuivo traenje odgovora na pitanja da li je izvreno krivino djelo, ko ga je izvrio, te da li se na uinioca mogu primijeniti krivinopravne sankcije. Svrha postupka prema maloljetnicima se ogleda prije svega u traenju najpogodnijih mjera za njegovu pozitivnu socijalnu integraciju. B) Postupak prema maloljetnicima vodi sudija za maloljetnike. Vijede za maloljetnike u sastavu od trojice sudaca odluuje po albama protiv odluke sudije za maloljetnike.

C) U postupku prema maloljetnicima hitnost postupanja suda i drugih dravnih organa je naroito naglaena. D) Pravo na odbranu uz pomod branioca postavljeno je bez ogranienja, te je odbrana uz pomod branioca obavezna za sva krivina djela i to od poetka pripremnog postupka. E) F) Postupak prema maloljetniku se vodi uz iskljuenje javnosti. Zakonski osnovi prema kojim se maloljetnik moe pritvoriti su postavljeni restriktivnije nego kad je u pitanju pritvaranje punoljetnog izvrioca krivinog djela.

G) Zakoni o krivinom postupku predviaju posebne mjere zatite i pomodi maloljetniku, ako sredina u kojoj maloljetnik ivi na njega negativno utjee i ako je potrebno i prije izricanja odgovarajude sankcije izdvojiti ga iz te sredine. H) Postupak prema maloljetnicima pokrede se na zahtjev tuioca, koji je ovlaten da cijeni cjelishodnost pokretanja krivinog postupka prema maloljetniku u dva sluaja: 1. ako je maloljetnik izvrio krivino djelo za koje je propisana novana kazna kao glavna kazna ili kazna zatvora do tri godine, ako smatra da to ne bi bilo cjelishodno s obzirom na prirodu krivinog djela, okolnosti pod kojima je izvreno, raniji ivot maloljetnika i njegovu linost i 2. onda kad je prema maloljetniku u toku izvrenje kazne maloljetnikog zatvora ili odgojne mjere ako s obzirom na teinu izvrenog krivinog djela kao i na kaznu odnosno odgojnu mjeru koja se izvrava, pokretanje postupka ne bi bilo oportuno. I) pokretanju i voenju postupka prema maloljetniku obavjetavaju se roditelji i druge osobe koje su dune da se staraju o njemu. U postupku prema maloljetniku uestvuje organ starateljstva s odgovarajudim ovlatenjima itd.

J)

3. Tok postupka prema maloljetnicima 1. Pripremni postupak; 2. Postupak pred sudijom za maloljetnike (kako u okviru roita, tako i na glavnom pretresu); 3. Postupak po pravnim lijekovima. 4. Odgojne preporuke Krivino zakonodavstvo u BiH omogudava izricanje odgojnih preporuka za krivina djela za koja je propisana novana kazna ili kazna zatvora do tri godine. Dalje mogu se primijeniti prema onim maloljetnicima kod kojih postoji spremnost na saradnju, odnosno prihvatanje ovakvog oblika drutvene reakcije na njihovo prestupnitvo. Uvjeti za primjenu odgojnih preporuka su: maloljetnikovo priznanje krivinog djela i njegova spremnost za pomirenje s otedenim. Odgojne preporuke su:

1. Lino izvinjenje otedenom; 2. Naknada tete otedenom;

3. Redovno pohaanje kole; 4. Rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice; 5. Prihvatanje odgovarajudeg zaposlenja; 6. Smjetaj u drugu porodicu, ustanovu ili dom; 7. Lijeenje u odgovarajudoj zdravstvenoj ustanovi; 8. Posjedivanje odgojnih obrazovnih, psiholokih i drugih savjetovalita. PRAVNI LIJEKOVI 1. Uopde o pravnim lijekovima Pravni lijek je pravno sredstvo kojim stranke i druge ovlatene osobe pobijaju odluku donesenu u krivinom postupku s ciljem da se ona ukine ili preinai. Teorija krivinog procesnog prava poznaje podjelu pravnih lijekova na: 1. Redovne i vanredne pravne lijekove, 2. Suspenzivne i nesuspenzivne pravne lijekove 3. Devolutivne i nedevolutivne pravne lijekove, 4. Potpune i nepotpune pravne lijekove 2. Redovni pravni lijekovi Krivino procesno pravo BiH poznaje slijedede redovne pravne lijekove 1. alba na prvostepenu presudu, 2. alba na drugostepenu presudu i 3. alba na rjeenje. alba na prvostepenu presudu alba na prvostepenu presudu je redovan, suspenzivan, devolutivan i potpun pravni lijek, kojim subjekti pravnog lijeka trae od drugostepenog suda da zbog odreenih nedostataka u prvostepenoj presudi ili u prvostepenom postupku izreenu presudu potpuno ili djelomino ukine ili preinai. Odredbe ZKP BiH o albi na presudu Pravo na albu i rok Protiv presude donesene u prvom stepenu moe se podnijeti alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja prijepisa presude.

U sloenim stvarima, na zahtijev stranaka i branitelja, Sud moe produiti rok za albu najdue za 15 dana.

Do odluke Suda o navedenom zahtjevu, ne tee rok za albu. Blagovremeno podnesena alba odlae izvrenje presude. Subjekti albe albu mogu podnijeti stranke, branitelj i otedeni. U korist optuenog albu mogu podnijeti zakonski zastupnik, brani, odnosno vanbrani drug optuenog, roditelj ili dijete i usvojitelj odnosno usvojenik. Rok za albu i u tom sluaju tee od dana kad je optuenom ili njegovom branitelju dostavljen prijepis presude. Tuitelj moe podnijeti albu kako na tetu tako i u korist optuenog.

Otedeni moe pobijati presudu samo zbog odluke Suda o trokovima krivinog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu. albu moe podnijeti i osoba iji je predmet oduzet ili od koje je oduzeta imovinska korist pribavljena krivinim djelom. Branitelj i osobe koje mogu podnijeti albu u korist optuenog mogu podnijeti albu i bez naroitog ovlatenja optuenog, ali ne i protiv njegove volje - osim ako je optuenom izreena kazna dugotrajnog zatvora. Odricanje i odustajanje od albe Optueni se moe odredi prava na albu samo nakon to mu je presuda dostavljena. Optueni se i prije toga moe odredi prava na albu ako se Tuitelj odrekao prava na albu, osim ako bi optueni po presudi imao da izdrava kaznu zatvora. Do donoenja odluke vijeda apelacionog odjeljenja, optueni moe odustati od ved podnesene albe. Tuitelj se moe odredi prava na albu od trenutka objavljivanja presude pa do isteka roka za podnoenje albe, a moe do donoenja odluke vijeda apelacionog odjeljenja odustati od ved podnesene albe. Odricanje i odustajanje od albe ne moe se opozvati. albeni osnovi Presuda se moe pobijati: 1. zbog bitne povrede odredaba krivinog postupka, 2. zbog povrede krivinog zakona, 3. zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja, 4.. zbog odluke o krivinopravnim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, trokovima krivinog postupka, imovinskopravnom zahtjevu, kao i zbog odluke o objavljivanju presude putem sredstava javnog informiranja.

Bitna povreda odredaba krivinog postupka postoji: 1. ako je Sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude uestvovao sudija koji nije uestvovao na glavnom pretresu ili koji je pravomodnom odlukom izuzet od suenja, 2. ako je na glavnom pretresu uestvovao sudija koji se morao izuzeti, 3.ako je glavni pretres odran bez osobe ija je prisutnost na glavnom pretresu po zakonu obavezna ili ako je optuenom, branitelju, ili otedenom protivno njegovom zahtjevu, uskradeno da na glavnom pretresu upotrebljava svoj jezik i da na svom jeziku prati tok glavnog pretresa, 4. ako je povrijeeno pravo na odbranu, 5. ako je protivno zakonu bila iskljuena javnost na glavnom pretresu, 6. ako je Sud povrijedio propise krivinog postupka o postojanju odobrenja nadlenog organa, 7. ako je Sud donio presudu a nije bio stvarno nadlean ili ako je nepravilno odbio optubu zbog stvarne nenadlenosti, 8. ako Sud svojom presudom nije potpuno rijeio predmet optube; 9. ako se presuda zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona ne moe zasnivati presuda, 10.ako je optuba prekoraena, 11.ako je izreka presude nerazumljiva, protivrjena sama sebi ili razlozima presude ili ako presuda uopde ne sadri razloge ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlunim injenicama. Bitna povreda odredaba krivinog postupka postoji i ako Sud u toku glavnog pretresa ili prilikom donoenja presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na zakonito i pravilno donoenje presude. Povrede krivinog zakona Povreda krivinog zakona postoji ako je krivini zakon povrijeen u pitanju: 1. da li je djelo za koje se optueni goni krivino djelo, 2. postoje li okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost, 3. postoje li okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje, a naroito da li je nastupila zastarjelost krivinog gonjenja ili je gonjenje iskljueno usljed amnestije ili pomilovanja ili je stvar ved pravomodno presuena, 4. da li je u pogledu krivinog djela koje je predmet optube primijenjen zakon koji se ne moe primijeniti,

5. da li je odlukom o kazni ili uvjetnoj osudi, odnosno odlukom o mjeri sigurnosti ili o oduzimanju imovinske koristi prekoraeno ovlatenje koje Sud ima po zakonu, 6. da li su pravilno primijenjene odredbe o uraunavanju pritvora i izdrane kazne. Pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje Presuda se moe pobijati zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja kad je Sud neku odlunu injenicu pogreno utvrdio ili je nije utvrdio. Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji i kad na to ukazuju nove injenice ili novi dokazi. Odluke po albi Vijede apelacionog odjeljenja moe u sjednici vijeda odbaciti albu kao neblagovremenu ili kao nedoputenu ili odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu ili preinaiti prvostepenu presudu, ili ukinuti presudu i odrati pretres. O svim albama protiv iste presude vijede apelacionog odjeljenja odluuje jednom odlukom. 3. Vanredni pravni lijekovi 3.1. Ponavljanje postupka Ponavljanje krivinog postupka predstavlja vradanje pravosnano zavrenog krivinog postupka u neku raniju fazu, te ponovno voenje krivinog postupka od te faze nadalje.

3.1.1. Nepravo ponavljanje krivinog postupka Nepravo ponavljanje krivinog postupka predstavlja oblik ponavljanja postupka u okviru kojeg dolazi do promjene u pravosnanoj sudskoj odluci, ali bez ponavljanja postupka. Pravomodna presuda moe se preinaiti i bez ponavljanja krivinog postupka ako je u dvjema presudama ili u vie presuda protiv istog osuenog pravosnano izreeno vie kazni, a nisu primijenjene odredbe o odmjeravanju jedinstvene kazne za djela u sticaju.

U pomenutom sluaju Sud de ovom presudom preinaiti ranije presude u pogledu odluka o kazni i izredi jedinstvenu kaznu. Za donoenje nove presude nadlean je prvostepeni sud koji je sudio u stvari u kojoj je izreena najstroija vrsta kazne, a kod istovrsnih kazni - sud koji je izrekao najvedu kaznu, a ako su kazne jednake - sud koji je posljednji izrekao kaznu. Nastavljanje postupka Do nastavljanja krivinog postupka moe dodi onda kada je krivini postupak rjeenjem pravomodno obustavljen ili je presudom optuba pravomodno odbijena zato to nije bilo potrebnog odobrenja. Postupak de se na zahtjev Tuitelja nastaviti im prestanu uzroci zbog kojih su donesene navedene odluke. Ponavljanje postupka zavrenog pravomodnim rjeenjem

Ako je izvan sluajeva uslijed kojih se postupak moe nastaviti krivini postupak pravomodno obustavljen prije poetka glavnog pretresa, na zahtjev Tuitelja moe se dozvoliti ponavljanje krivinog postupka ako se podnesu novi dokazi na osnovu kojih se Sud moe uvjeriti da su se stekli uvjeti za ponovno pokretanje krivinog postupka. Krivini postupak pravomodno obustavljen do poetka glavnog pretresa moe se ponoviti kad je Tuitelj odustao od gonjenja, ako se dokae da je do odustanka dolo usljed krivinog djela zloupotrebe slubenog poloaja Tuitelja Ponavljanje postupka u korist osuenog Krivini postupak zavren pravomodnom presudom moe se ponoviti u korist osuenog: 1. ako se dokae da je presuda zasnovana na lanoj ispravi ili na lanom iskazu svjedoka, vjetaka ili tumaa, 2. ako se dokae da je do presude dolo usljed krivinog djela sudije ili osobe koja je vrila istrane radnje, 3. ako se iznesu nove injenice ili se podnesu novi dokazi koji i pored dune panje i opreza nisu mogli biti predstavljeni na glavnom pretresu, a koji su sami za sebe ili u vezi s ranijim dokazima podobni da prouzrokuju oslobaanje osobe koja je bila osuena ili njezinu osudu po blaem krivinom zakonu, 4. ako je neka osoba za isto krivino djelo vie puta osuena ili ako je vie osoba osueno zbog istog djela koje je mogla uiniti samo jedna osoba ili neka od njih, 5. ako se u sluaju osude za produeno krivino djelo ili za drugo krivino djelo koje po zakonu obuhvada vie istovrsnih ili vie raznovrsnih radnji iznesu nove injenice ili podnesu novi dokazi koji ukazuju da osueni nije uinio radnju koja je obuhvadena djelom iz osude, a postojanje ovih injenica bi bilo od bitnog utjecaja na odmjeravanje kazne, 6.Ako Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Evropski sud za ljudska prava utvrdi da su u toku postupka krena ljudska prava i osnovne slobode i ako je presuda zasnovana na tom krenju.

Ponavljanje postupka na tetu optuenog Krivini postupak se moe ponoviti na tetu optuenog ako je presuda kojom se optuba odbija donesena zbog odustanka Tuitelja od optube, a dokae se da je do ovog odustanka dolo usljed krivinog djela korupcije ili krivinog djela protiv slubene i druge dunosti Tuitelja. Osobe ovlatene na podnoenje zahtjeva Zahtjev za ponavljanje krivinog postupka mogu podnijeti stranke i branitelj, a poslije smrti osuenog zahtjev u njegovu korist mogu podnijeti Tuitelj i osobe koje moogu podnijeti albu u korist optuenog. Postupanje po zahtjevu

O zahtjevu za ponavljanje krivinog postupka odluuje vijede krivinog odjeljenja sastavljeno od trojice sudija. U zahtjevu se mora navesti po kojem se zakonskom osnovu trai ponavljanje i kojim se dokazima potkrjepljuju injenice na kojima se zahtjev zasniva. Ako zahtjev ne sadri ove podatke, Sud de pozvati podnositelja da u odreenom roku zahtjev dopuni. Prilikom rjeavanja o zahtjevu, u vijedu nede uestvovati sudija koji je uestvovao u donoenju presude u ranijem postupku. Presuda 1. Pojam, vrste i predmet presude Presuda je sudska odluka kojom se raspravlja krivinopravni zahtjev izraen u optunom aktu. Presudom treba odgovoriti na pitanja: a) Da li je izvreno krivino djelo; b) Ko je izvrio krivino djelo, c) Da li je izvrilac krivino odgovoran d) Da li se na izvrioca krivinog djela mogu primijeniti krivinopravne sankcije. Prema sadraju presude se dijele na: 1. Meritorne (sutinske) i 2. Formalne (procesne). Predmet presude je krivino djelo navedeno u optunici, kao i sporedni predmeti krivinog postupka: imovinskopravni zahtjev i trokovi krivinog postupka. Presuda kojom se optuba odbija: Presudu kojom se optuba odbija, Sud de izredi: 1. ako za presuenje Sud nije nadlean, 2. ako je Tuitelj od zapoinjanja pa do zavretka glavnog pretresa odustao od optunice, 3. ako nije bilo potrebnog odobrenja ili ako je nadleni dravni organ odustao od odobrenja 4. ako je optueni za isto djelo ved pravomodno osuen, osloboen od optube ili je postupak protiv njega rjeenjem pravomodno obustavljen, a ne radi se o rjeenju o obustavljanju postupka iz lana 326. zakona, 5. ako je optueni aktom amnestije ili pomilovanja osloboen od gonjenja ili se krivino gonjenje ne moe poduzeti zbog zastarjelosti ili ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje. Presuda kojom se optueni oslobaa optube

Presudu kojom se optueni oslobaa od optube, Sud de izredi: 1. ako djelo za koje se optueni optuuje nije zakonom propisano kao krivino djelo, 2. ako postoje okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost optuenog, 3. ako nije dokazano da je optueni uinio krivino djelo za koje se optuuje. Presuda kojom se optueni oglaava krivim U presudi kojom se optueni oglaava krivim, Sud de izredi: 1. za koje se krivino djelo optuenik oglaava krivim, uz navoenje injenica i okolnosti koje ine obiljeja krivinog djela, kao i onih od kojih ovisi primjena odreene odredbe krivinog zakona, 2. zakonski naziv krivinog djela i koje su odredbe krivinog zakona primijenjene, 3. kakva se kazna izrie optuenom ili se po odredbama krivinog zakona oslobaa od kazne, 4. odluku o uvjetnoj osudi, 5. odluku o mjerama sigurnosti, o oduzimanju imovinske koristi i odluku o vradanju predmeta (lan 74.) ako predmeti do tada nisu vradeni vlasniku, odnosno dratelju, 6. odluku o uraunavanju pritvora ili ved izdrane kazne, 7. odluku o trokovima krivinog postupka, o imovinskopravnom zahtjevu, kao i o tome da se pravomodna presuda ima objaviti putem sredstava javnog informiranja. 2. Objavljivanje i sadraj presude Nakon zavrnih rijei na glavnom pretresu sudija, odnosno predsjednik vijeda, objavljuje da je glavni pretres zavren, a sud se povlai na vijedanje i glasanje radi donoenja presude. Presuda se izrie i objavljuje u ime Bosne i Hercegovine. Presuda mora sadravati: 1. Uvod, 2. Izreku ili dispozitiv i 3. Obrazloenje. RADNJE DOKAZIVANJA , VJETAENJE, UVIDJAJ I REKONSTRUKCIJA Vjetaenje Pojam vjetaka i vjetaenja Vjetak je osoba koja raspolae posebnim strunim znanjem i koju tuilac, odnosno sud poziva da mu pomogne prilikom utvrivanja vanih injenica u krivinom postupku

Vjetaenje je procesna radnja u okviru koje vjetak, kao osoba koja raspolae posebnim naunim ili strunim znanjem i umjedem, primjenjuje nauna i struna znanja, vjetine i metode na injenice koje predstavljaju predmet vjetaenja Vjetaenje se sastoji iz dva dijela: 1. Nalaza i 2. Miljenja. Nalaz (visum repertum) je neposredno ulno opaanje ili posmatranje predmeta vjetaenja Miljenje (avis parere) je izvoenje zakljuaka prema pravilima struke ili nauke iz utvrenih injenica. 2.Odreivanje vjetaenja i postupak vjetaenja prema odredbama ZKP BiH Vjetaenje se odreuje kada za utvrivanje ili ocjenu neke vane injenice treba pribaviti nalaz i miljenje osoba koje raspolau potrebnim strunim znanjem. Ako nauno, tehniko, ili druga struna znanja mogu pomodi Sudu da ocijeni dokaze ili razjasni sporne injenice, vjetak kao posebna vrsta svjedoka moe svjedoiti davanjem nalaza o injenicama i miljenja koje sadri ocjenu o injenicama. Pismenu naredbu za vjetaenje izdaje Tuitelj ili Sud. Ako za odreenu vrstu vjetaenja postoji struna ustanova ili se vjetaenje moe izvesti u okviru dravnog organa, takva vjetaenja, a posebno sloenija, povjerit de se, po pravilu, takvoj ustanovi, odnosno 3.Dunosti vjetaka kojeg je odredio Tuitelj, odnosno Sud 1. Dunost odazivanja pozivu, 2. Dunost dostavljanja izvjetaja, 3. Dunost davanja istinitog nalaza i miljenja, 4. Dunost polaganja zakletve, odnosno davanja izjave. 4. Ko ne moe biti vjetak Za vjetaka se ne moe odrediti osoba koja ne moe biti sasluana kao svjedok ili osoba koja je osloboena od dunosti svjedoenja, kao ni osoba prema kojoj je krivino djelo uinjeno, a ako je takva osoba odreena - na njenom nalazu i miljenju ne moe se zasnivati sudska odluka. Razlog za izuzede vjetaka postoji i za osobu koja je zajedno s osumnjienim, odnosno optuenim ili otedenim u radnom odnosu u istom organu, preduzedu ili drugoj pravnoj osobi ili kod samostalnog privrednika, kao i za osobu koja je u radnom odnosu kod otedenog ili osumnjienog, odnosno optuenog. Za vjetaka se nede uzeti osoba koja je sasluana kao svjedok. 5. Obavezne vrste vjetaenja 1. U sluaju sumnje da je smrt prouzroena krivinim djelom, 2. U sluaju sumnje na trovanje, 3. U sluaju tjelesnih povreda, i

4. Sumnje da je uraunljivost osumnjienog, odnosno optuenog potpuno iskljuena ili smanjena Sudskomedicinska vjetaenja odnose se na utvrivanje smrti, uzroka smrti, karaktera i teine povreda i posljedica povreda, kao i na druga ispitivanja fizikog stanja povriijeenog. Toksikoloka vjetaenja poduzimaju se u sluaju sumnje o trovanju. U tom sluaju sumnjive materije koje su naene na leu ili drugom mjestu uputit de se na vjetaenje ustanovi ili dravnom organu koji vre toksikoloka ispitivanja. Vjetaenje tjelesnih povreda vri se po pravilu pregledom povrijeenog, a ako to nije mogude ili nije potrebno na osnovu medicinske dokumentacije ili drugih podataka u spisima. Tjelesni pregled osumnjienog, odnosno optuenog kao posebna vrsta vjetaenja moe se narediti kad je potrebno na njegovom tijelu ili u tijelu utvrditi injenice vane za krivini postupak. Tjelesni pregled moe se poduzeti i bez pristanka osumnjienog, odnosno optuenog. Tjelesni pregled drugih osoba moe se poduzeti bez njihova pristanka samo onda ako se mora utvrditi da li se na njihovom tijelu nalazi odreeni trag ili posljedica krivinog djela. Uzimanje krvi i druge ljekarske radnje koje se po pravilima medicinske nauke poduzimaju radi analize i utvrivanja drugih vanih injenica za krivini postupak, mogu se poduzeti i bez pristanka osobe koju treba pregledati ako zbog toga ne bi nastupila teta po njezino zdravlje. Psihijatrijsko vjetaenje odnosi se na utvrivanje uraunljivosti osumnjienog odnosno optuenog. Pomenuto se vjetaenje poduzima ako se pojavi sumnja da je iskljuena ili smanjena uraunljivost osumnjienog, odnosno optuenog ili da je osumnjieni, odnosno optueni poinio krivino djelo uslijed ovisnosti od alkohola, opojnih droga, ili da zbog duevnih smetnji nije sposoban uestvovati u postupku. Pored navedenih ZKP BiH posebno propisuje i vjetaenje poslovnih knjiga koje meutim nije obavezna vrsta vjetaenja.Konano, kao poseban vid vjetaenja ZKP BiH poznaje i DNK analizu koja se moe vriti kada je to neophodno potrebno za odreivanje identiteta ili injenice da li otkriveni tragovi materija potjeu od osumnjienog, odnosno optuenog ili otedenog. 6. Dokazna vrijednost iskaza vjetaka Na glavnom pretresu sud slobodno ocjenjuje sve dokaze, pa tako i nalaz i miljenje vjetaka, pri emu je ta ocjena samostalna ali i u vezi sa drugim, na glavnom pretresu izvedenim dokazima. Ipak upravo ocjena dokazne vrijednosti ovog dokaza predstavlja u krivinoprocesnoj teoriji i teoriji dokaza danas jedno od najzamrenijih pitanja, obzirom na stalni napredak znanosti i tehnologije, a time i sve vede mogudnosti koju savremena znanstvena i struna ekspertiza prua sa vrlo velikom tanodu i preciznodu, a time i sa sve vjerodostojnim rezultatima, te manjom vjerojatnodu pogreke. Tako se u pogledu dokazne vrijednosti iskaza vjetaka smatra kako je mogudnost sudije da cijeni nalaz i miljenje vjetaka ograniena i neto manja u odnosu na njegovu mogudnost da cijeni injenice i okolnosti utvrene pomodu drugih dokaza.

Navedeno je logina posljedica injenice da se vjetaenje upravo i odreuje zbog toga to sud ne raspolae potrebnim strunim ili znanstvenim znanjem i umijedem za utvrivanje ili ocjenu neke vane injenice, pa uslijed toga nareuje provoenje vjetaenja osobi koja takvim znanjem i umijedem vlada. Uviaj i rekonstrukcija dogaaja Uviaj je istrana (dokazna) radnja putem i u procesnom okviru koje organi krivinog postupka na temelju svog vlastitog opaanja ispituju prikupljene dokaze i utvruju, te razjanjavaju za krivini postupak vane injenice. Uviaj prije svega slui otkrivanju i prikupljanju dokaza o postojanju krivinog djela i dokaza vanih za otkrivanje njegovog izvrioca, ali je, takoer, bitan i za provjeravanje i ocjenu drugih prikupljenih dokaza, kao i za prikupljanje podataka koji su od znaaja za utvrivanje imovinskopravnog zahtjeva[1]. U praksi uviaj se poduzima u vezi s onim krivinim djelima uslijed ijeg su izvrenja nastupile promjene ili su ostavljeni tragovi u vanjskom svijetu. U toku krivinog postupka uviaj se moe izvriti u istrazi i tada ga poduzima tuilac ili ovlatena slubena osoba. Ovlatena slubena osoba duna je obavijestiti tuioca o poduzimanju uviaja, duna je izvriti uviaj odrediti potrebna vjetaenja osim obdukcije i ekshumacije lea. Uviaj se takoer moe poduzeti prije donoenja naredbe o provoenju istrage u tzv. predistranom postupku.Na glavnoj raspravi uviaj vri raspravno vijede, odnosno sudija, a van glavnog pretresa sudija ili predsjednik vijeda, odnosno lan vijeda. Uviaj se moe obaviti i na pretresu pred vijedem apelacionog odjeljenja ili odrediti da se izvri izvan pretresa. MJESTO I OBJEKTI UVIAJA Uviaj se vri u otvornom ili zatvorenom prostoru gdje je izvreno krivino djelo, odnosno nad mjestom radnje izvrenja i mjestom gdje je posljedica nastupila. Uviaj se moe vriti i na predmetima koji su posluili za pripremanje ili izvrenje krivinog djela, predmetima na kojima je krivino djelo izvreno ili predmetima koji su nastali izvrenjem krivinog djela.

Uviaj se moe poduzeti i nad osobama i to se oznaava kao tjelesni pregled osumnjienog ili drugih osoba. Ovaj tjelesni pregled osumnjienog i drugih osoba moe se oznaiti kao uviaj samo onda ako ga poduzima organ krivinog postupka, a ne vjetak. PRISUSTVO PROCESNIH SUBJEKATA UVIAJU U ovisnosti od stadija u kojem se poduzima uviaj, osim organa koji vri uviaj, uviaju mogu prisustvovati odreeni krivinoprocesnisubjekti. Tako u istrazi uviaju mogu prisustvovati osumnjieni i njegov branilac. Uviaju moe prisustvovati i otedeni krivinim djelom.

U ostalim stadijima kada se kao organ uviaja pojavljuje sud obavezno je da se o poduzimanju uviaja obavijeste optueni ili njegov branilac, te tuitelj.

ZAPISNIK O UVIAJU Bez obzira kada se poduzima, o uviaju se mora sastaviti zapisnik. Zapisnik o uviaju pored opdeg sadraja (propisanog odredbama ZKP-a) mora obuhvatiti i podatke koji su u vezi sa prirodom ove procesne radnje. U zapisnik o uviaju unose se i podaci koji su vani s obziromna prirodu ove procesne radnje ili koji su vani za utvrivanje istovjetnosti pojedinih predmeta (opis, mjere, veliine i sl.), a ako su napravljene skice, fotografije i sl. to de se navesti u zapsniku i prikljuiti istom. Zapisnik o uviaju sainjava se odmah tj. u toku vrenja uviaja ili neposredno nakon njega. Zapisnik o uviaju potpisuje organ koji vri uviaj i zapisniar POZIVANJE VJETAKA ILI STRUNE OSOBE KRIMINALISTIKO-TEHNIKE ILI DRUGE STRUKE Prilikom obavljanja uviaja moe se pozvati vjetak ukoliko bi njegova prisutnost bila od koristi za davanje nalaza i miljenja. Takoer, uviaj se moe vriti i uz pomod strune osobe kriminalistiko-tehnike ili druge struke koja de pomodi u pronalaenju, osiguranju ili opisivanju tragova, izvriti potrebna mjerenja i snimanja, sainiti skicu i foto-dokumentaciju ili prikupiti druge podatke Rekonstrukcija dogaaja (sudski eksperiment) Za razliku od uviaja rekonstrukcija dogaaja je istrana radnja kojom se u supstancijalnom smislu stvara stanje slino onom kakvo je bilo u toku uviaja ili neke druge radnje, u njenim se okvirima zapravo vjetaki ponavljaju neke injenice i okolnosti krivinog dogaaja u vjetaki postavljenim uvjetima Rekonstrukcija dogaaja se poduzima radi provjeravanja izvedenih dokaza ili utvrivanja injenica koje su od znaaja za razjanjenje stvari.Sama rekonstrukcija se vri tako to se ponavljaju radnje ili situacije u uvjetima od kojima se prema izvedenim dokazima dogaaj odigrao. Rekonstrukciji dogaaja moe se pristupiti u toku cijelog krivinog postupka uz napomenu da je u istrazi vri tuilac, a u daljem toku krivinog postupka sud. Zakonske odredbe izriito zabranjuju odreene naine vrenja rekonstrukcije dogaaja. U tom smislu rekonstrukcija se ne smije vriti na nain kojim se vrijea javni red i moral ili se dovodi u opasnost ivot i zdravlja ljudi.

Posebne istrane radnje Uopde o posebnim istranim radnjama Posebne istrane radnje (specijalne istrane tehnike, prikrivene istrane mjere), predstavljaju istranu djelatnost do koje dolazi ultima ratio u sluaju istraivanja tekih krivinih djela kada na drugi nain ili nije mogude pribaviti dokaze ili bi to predstavljalo nesrazmjernu tekodu. U pogledu poduzimanja, provoenja i koritenja rezultata prikrivenog istraivanja zahtjeva se potivanje slijededih naela: 1. Neophodnost; 2. Odluka suda; 3. Postojanje odreene vjerojatnosti u vezi sa krivinim djelom; 4. Zakonski katalog radnji; 5. Zakonski katalog krivinih djela; 6. Odreenost osobe i vrste mjere;

7. Vremenska ogranienost i 8. Neupotrebljivost dokaznog materijala koji nije prikupljen u skladu sa zakonskim uvjetima. Posebne istrane radnje prema ZKP BiH 1. Nadzor i tehniko snimanje telekomunikacija; 2. Nadzor i tehniko snimanje prostorija; 3. Pristup kompjuterskim sistemima i kompjutersko sravnjenje podataka; 4. Tajno pradenje i tehniko snimanje osoba, transportnih sredstava i predmeta koji stoje u vezi s njima; 5. Koritenje prikrivenih istraitelja i koritenje informatora; 6. Simulirani i kontrolirani otkup predmeta i simulirano davanje potkupnine i Nadzirani prijevoz i isporuka predmeta krivinog djela Prikriveni istraitelj je posebno obueno ovlateno slubeno lice koje istrauje pod izmijenjenim identitetom. Prikriveni istraitelj smije pod svojim izmijenjenim identitetom uestvovati u pravnom prometu. Ukoliko je to neophodno za formiranje i odravanje tog identiteta, mogu se izraditi, izmijeniti ili koristiti odgovarajudi dokumenti. Zakonski uvjeti za odreivanje posebnih istranih radnji:

Postojanje osnova sumnje u pogledu odreene osobe da je sama ili zajedno s drugim osobama uestvovala ili uestvuje u izvrenju odreenog zakonski katalogiziranog krivinog djela, a na drugi nain se ne mogu pribaviti dokazi ili bi njihovo pribavljanje bilo povezano s nesrazmjernim tekodama. Krivina djela za koje se mogu odrediti posebne istrane radnje prema ZKP BiH su: 1. Protiv integriteta BiH; 2. Protiv ovjenosti i vrijednosti zatidenih meunarodnim pravom; 3. Terorizma i 4. Sva druga krivina djela za koja se prema zakonu moe izredi kazna zatvora od 3 godine ili tea kazna. Krivina djela za koje se mogu odrediti posebne istrane radnje prema ZKP FBiH su sva ona krivina djela za koja se prema zakonu moe izredi kazna zatvora od 3 godine ili tea kazna. Prema osobi za koju postoje osnovi sumnje da poiniocu, odnosno od poinioca prenosi informacije u vezi sa krivinim djelom, odnosno da poinilac koristi njeno sredstvo telekomunikacije moe se poduzeti posebna istrana radnja nadzora i tehnikog snimanja telekomunikacija. Nadlenost za odreivanje posebnih istranih radnji Nadlean za odreivanje posebnih istranih radnji je sud, odnosno sudija za prethodni postupak. Odreivanje posebnih istranih radnji vri se na temelju naredbe uz obrazloni prijedlog tuitelja. Provoenje posebnih istranih radnji vri se iskljuivo na temelju pismene naredbe, izuzetno meutim ako se pismena naredba ne moe dobiti na vrijeme, a postoji opasnost od odlaganja, onda se moe zapoeti i sa izvravanjem radnje i na temelju usmene naredbe sudije za prethodni postupak. U tom sluaju pismena naredba mora biti pribavljena u roku od 24 sata od izdavanja usmene naredbe. Trajanje, produenje i obustava, odnosno prestanak prikrivene istrage Posebne istrane radnje nadzora i tehnikog snimanja telekomunikacija, pristupa kompjuterskim sistemima i kompjuterskog sravnjenja podataka, nadzora i tehnikog snimanja prostorija, tajnog pradenja i tehnikog snimanja osoba i predmeta, te nadziranog prijevoza i isporuke predmeta krivinog djela mogu trajati najdue mjesec dana.

Na obrazloeni prijedlog tuitelja iz posebno vanih razloga mogu se pomenute radnje produiti za jo mjesec dana pri emu tri prvonavedene mogu trajati ukupno najdue 6 mjeseci, dok je za tajno pradenje i tehniko snimanje osoba, transportnih sredstava i predmeta koji su u vezi s njima, te nadzirani prijevoz i isporuku predmeta krivinog djela predvieno ukupno najdue trajanje od 3 mjeseca.

U odnosu na radnju simuliranog i kontroliranog otkupa predmeta i simuliranog davanja potkupnine usvojeno je rjeenje o vremenskom neograniavanju ove radnje to je u skladu sa njezinim specifinim sadrajem. Koritenje prikrivenog istraitelja i informatora kao posebne istrane radnje nisu vremenski ogranieni. Obaveza je suda da pismenom naredbom bez odlaganja obustavi izvrenje poduzetih radnji ako su prestali razlozi zbog kojih su bile odreene. Postupanje s materijalom pribavljenim posebnim istranim radnjama Nakon prestanka primjene bilo koje od posebnih istranih radnji obaveza je organa unutarnjih poslova da sve informacije, podatke i predmete dobivene njihovom primjenom, kao i izvjetaj dostave tuitelju. Tuitelj je duan sudiji za prethodni postupak dostaviti pismeni izvjetaj o poduzetim radnjama na temelju kojeg de on provjeriti da li je postupljeno po njegovoj naredbi. U sluaju da tuitelj odustane od krivinog gonjenja, odnosno ako se ispostavi da podaci i obavijesti prikupljeni primjenom nareenih radnji nisu potrebni za krivini postupak, unititi de se pod nadzorom sudije za prethodni postupak, o emu de se sastaviti poseban zapisnik O poduzimanju radnji, razlozima za njihovo poduzimanje, informaciji da dobiveni materijal nije bio osnov za krivino gonjenje i da je uniten, pismeno se obavjetava osoba protiv koje je primjenjena bilo koja od posebnih istranih radnji. Obaveza je suda da bez odlaganja, a nakon poduzimanja pomenutih radnji obavijesti osobu protiv koje je radnja bila poduzeta, a osoba protiv koje je radnja bila poduzeta moe od suda zatraiti ispitivanje zakonitosti naredbe i naina na koji je provedena. Granice djelovanja i zabrana ulaska u kanjivu zonu Prema izriitoj odredbi ZKP-a prilikom angairanja prikrivenog istraitelja, te provoenja radnje simuliranog otkupa i simuliranog davanja potkupnine organi unutarnjih poslova ili druge osobe ne smiju poduzimati aktivnosti koje predstavjaju poticanje na izvrenje krivinog djela.

Zatita odnosa osumnjieni branitelj Na razgovor osobe za koju postoje osnovi sumnje da je sama ili zajedno s drugim osoba uestvovala ili uestvuje u izvrenju krivinog djela za koje se mogu odrediti posebne istrane radnje i njenog branitelja imaju se na odgovarajudi nain primijeniti odredbe o komunikaciji osumnjienog i branitelja to de redi da takva komunikacija ne moe biti objektom prikrivene istrage.

Radnje Dokazivanja Ispitivanje osumnjienog, sasluanje svjedoka Ispitivanje osumnjienog

Uopde o iskazu osumnjienog u krivinom postupku i historijska geneza ovog instituta Specifinost poloaja okrivljenog u krivinom postupku ogleda se u tome to mu istovremeno pripadaju dvije uloge, s jedne strane, on je subjekt krivinog postupka koji ima sve pravne i faktine mogudnosti da u postupka sam zastupa svoje interese, dok s druge strane, on biva i osoba iji iskaz slui kao dokaz u krivinom postupku*1+. Iskaz osumnjienog, odnosno optuenog, kao dokazno sredstvo predstavlja izvor saznanja o injenicama koje su predmet utvrivanja u postupku, a njegov iskaz jedan od najvanijih dokaza u krivinom postupku. Sadraj tog iskaza moe biti priznanje (izjava kojom u cjelini ili djelomino iznosi injenice koje predstavljaju zakonska obiljeja krivinog djela), poricanje onog to mu se optubom stavlja na teret ili neka druga izjava kojom pristaje na tvrdnje optube o postojanju injenica na njegovu tetu*. Historijski razvoj ovog instituta poznaje kako se navodi etiri osnovna nazora o tome kako rijeiti pitanje pod kojim uvjetima osoba osumnjienog, odnosno optuenog moe biti izvorom saznanja o injenicama koje se utvruju u krivinom postupku. To su: 1. Pravo moe staviti na raspolaganje tijelima krivinog postupka samo iskaz, osumnjienog, odnosno optuenog to ga je on na vlastitu inicijativu dao u krivinom postupku. Ta prava zabranjuju ispitivanje osumnjienog, odnosno optuenog u krivinom postupku da bi se dobio njegov iskaz. 2. Tijela krivinog postupka imaju pravo temeljito osumnjienog, odnosno optuenog podvrgnuti muenju (torturi) da bi se ispitivanjem na mukama utvrdilo je li kriv ili nevin. 3. Pravo moe tijelima krivinog postupka staviti na raspolaganje samo iskaz osumnjienog, odnosno optuenog dobiven obinim ispitivanjem (bez muenja), ali je osumnjieni, odnosno optueni duan u krivinom postupku istinito odgovarati na pitanja koja mu se postave. 4. Pravo moe tijelima krivinog postupka staviti na raspolaganje samo iskaz okrivljenika dobiven obinim ispitivanjem (bez muenja), pri emu osumnjieni, odnosno optueni nije uopde duan odgovarati na pitanja, a ako iskazuje, nije pravno duan govoriti istinu. 2. Odredbe ZKP BiH o ispitivanju osumnjienog Ispitivanje osumnjienog u istrazi vri Tuitelj ili ovlateno slubeno lice. Ispitivanje treba vriti tako da se u punoj mjeri potuje linost osumnjienog. Prilikom ispitivanja osumnjienog ne smije se upotrijebiti sila, prijetnja, prevara, narkotici ili druga sredstava koja mogu utjecati na slobodu odluivanja i izraavanja volje prilikom davanja izjave ili priznanja. Ako je postupljeno suprotno, na iskazu osumnjienog ne moe se zasnivati sudska odluka. Pouka osumnjienom o njegovim pravima Na poetku ispitivanja osumnjienom de se saopditi za koje krivino djelo se tereti i osnove sumnje protiv njega, a pouit de se i o sljededim pravima: 1. da nije duan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja,

2. da moe uzeti branitelja po svom izboru koji moe biti prisutan njegovom ispitivanju, kao i da ima pravo na branitelja bez naknade u sluajevima predvienim ovim zakonom, 3. da se moe izjasniti o djelu koje mu se stavlja na teret i iznijeti sve injenice i dokaze koji mu idu u korist i ako to uini u prisustvu branioca da je takav njegov iskaz doputen kao dokaz na glavnom pretresu i da bez njegove saglasnosti moe biti proitan i koriten na glavnom pretresu, 4. da ima pravo u toku istrage razmatrati spise i razgledati pribavljene predmete koji mu idu u korist, osim ako je rije o spisima i predmetima ije bi otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilj istrage, 5. da ima pravo na besplatne usluge prevoditelja ako ne razumije ili ne govori jezik koji se koristi prilikom ispitivanja. Osumnjieni se moe dobrovoljno odredi navedenih prava, ali njegovo ispitivanje ne moe zapoeti ukoliko se i dok se njegova izjava o odricanju ne zabiljei pismeno i dok ne bude potpisana od strane osumnjienog. Osumnjieni se ni pod kojim okolnostima ne moe odredi prava na prisustvo branitelja ako je njegova odbrana obavezna u skladu s ovim zakonom. Ako se osumnjieni dobrovoljno odrekne prava da ne odgovara na postavljena pitanja, mora mu se i u tom sluaju omoguditi da se izjasni o svim injenicama i dokazima koji mu idu u korist. Ako je postupljeno protivno navedenim odredbama, na iskazu osumnjienog ne moe se zasnivati sudska odluka Nain ispitivanja osumnjienog O svakom ispitivanju osumnjienog sainjava se zapisnik. Bitni dijelovi iskaza unijet de se doslovno u zapisnik. Nakon to je zapisnik sainjen, osumnjienom de se proitati zapisnik i predati kopija zapisnika. Ispitivanje osumnjienog u pravilu se snima na audio ili video traku, pod slijededim uvjetima: 1.da je osumnjieni obavijeten na jeziku koji govori i razumije da se ispitivanje snima na audio ili video traku, 2. u sluaju prekida ispitivanja, razlog i vrijeme prekida de se naznaiti u snimku, kao i vrijeme nastavljanja i zakljuenja ispitivanja, 3. na kraju ispitivanja osumnjieni de dobiti mogudnost da pojasni sve to je rekao i da doda sve to eli, 4. zapis s trake de se prepisati nakon zavretka ispitivanja, a kopija prijepisa uruit de se osumnjienom zajedno s kopijom snimljene trake ili ako je koritena aparatura za istovremeno pravljenje vedeg broja snimaka, uruit de mu se jedna od originalno snimljenih traka, 5. poto se napravi kopija originalne trake u svrhu prijepisa, originalno snimljena traka ili jedna od originalno snimljenih traka de se zapeatiti u prisustvu osumnjienog, s ovjerom potpisa organa krivinog postupka i osumnjienog. Dokazna vrijednost iskaza osumnjienog, odnosno optuenog

Pod ocjenom vrijednosti iskaza osumnjienog, odnosno optuenog kao dokaza u konkretnom sluaju razumijemo ocjenu to dokazuje iskaz osumnjienog, odnosno optuenog u konkretnom sluaju, uzevi u obzir sve ostale raspoloive dokaze sluaja, kao i injenice to ih je organ krivinog postupka utvrdio vlastitim. Sama dokazna vrijednost iskaza osumnjienog, odnosno optuenog kao dokaza sagledava se u okviru naela slobodne ocjene dokaza pri emu se bez obzira na sadraj iskaza osumnjienog, odnosno optuenog, taj iskaz ocjenjuje kao i svaki drugi dokaz u krivinom postupku. Sasluanje svjedoka 1. Pojam Pod pojmom svjedoka treba razumjeti nezamjenjivu i od osumnjienog, odnosno optuenog razliitu osobu koja na poziv organa krivinog postupka svjedoi o injenicama koje su predmet utvrivanja u postupku i o kojoj ima ulna zapaanja Predmet svjedokova iskaza jesu uvijek injenice koje je on bilo sam spoznao, vlastitim opaanjem (tzv. svjedok oevidac) bilo da ih je uo od drugih osoba (tzv. svjedok po uvenju), a ne eventualnog njegova miljenja, stavova, vrijednosne ocjene i sl U okviru opde teorije o dokazima i dokazivanju u krivinom postupku svjedok je dokazno sredstvo, njegov iskaz dokazni osnov, a svjedoenje procesna radnja izvoenja dokaza koja se sastoji u saznavanju na zakonom utvren nain dokaznih osnova sadranih u dokaznom sredstvu. U naelu svaka osoba kojoj je neto poznato o injenicama koje se utvruju u krivinom postupku moe biti svjedokom u krivinom postupku osim ako je zakon iznimno, izriito ne iskljuuje od svjedoenja Dunosti svjedoka Dunost odazivanja na poziv; Dunost svjedoenja, odnosno davanja iskaza; Dunost svjedoka da govori istinu; i

Dunost svjedoka da poloi zakletvu (prisegu) ili da izjavu prije svjedoenja, no koja ne mora biti predviena u svim krivinoprocesnim zakonodavstvima*1 Odredbe ZKP BiH o sasluanju svjedoka Svjedoci se sasluavaju kada postoji vjerovatnoda da de svojim iskazom modi dati obavijesti o krivinom djelu, uinitelju i o drugim vanim okolnostima. Poziv za sasluanje svjedoka Poziv za svjedoenje dostavlja Tuitelj, odnosno Sud. Pozivanje kao svjedoka maloljetne osobe koja nije navrila esnaest godina ivota vri se preko roditelja, odnosno zakonskog zastupnika, osim ako to nije mogude zbog potrebe da se hitno postupa ili drugih okolnosti.

Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili tekih tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu, mogu se sasluati u svom stanu, bolnici ili na drugom mjestu. U pozivu se svjedok obavjetava da se poziva u svojstvu svjedoka, o mjestu i vremenu kada se treba odazvati pozivu, kao i o posljedicama neodazivanja pozivu. Ukoliko se svjedok ne odazove pozivu, niti svoj izostanak opravda, Sud moe izredi novanu kaznu do 5.000 KM ili narediti prinudno dovoenje. Naredbu za dovoenje svjedoka izvrava sudska policija. Izuzetno, naredbu moe izdati i Tuitelj ukoliko uredno pozvani svjedok ne doe, a svoj izostanak ne opravda, s tim da ovu naredbu mora odobriti sudija za prethodni postupak u roku od 24 sata od izdavanja naredbe. Ukoliko svjedok odbije da svjedoi, Sud moe, na prijedlog Tuitelja, donijeti rjeenje o kanjavanju svjedoka, koji je upozoren na posljedice, bez zakonskih razloga novanom kaznom do 30.000 KM. Protiv ovog rjeenja doputena je alba, koja ne zadrava izvrenje. Osobe koje ne mogu biti sasluane kao svjedoci Ne moe se sasluati kao svjedok: 1. osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dunost uvanja dravne, vojne ili slubene tajne, dok je nadleni organ ne oslobodi te dunosti, 2. branitelj osumnjienog, odnosno optuenog u pogledu injenica koje su mu postale poznate u svojstvu branitelja, 3. osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dunost uvanja profesionalne tajne (vjerski slubenik, odnosno ispovjednik, novinar u svrhu zatite izvora informacija, advokat, biljenik, lijenik, babica i dr.), osim ako je osloboena te dunosti posebnim propisom ili izjavom osobe u iju je korist ustanovljeno uvanje tajne, 4. maloljetna osoba koja s obzirom na uzrast i duevnu razvijenost nije sposobna shvatiti znaaj prava da ne mora svjedoiti Ako je kao svjedok sasluano lice koje se ne moe sasluati kao svjedok, na takvom iskazu svjedoka ne moe se zasnivati sudska odluka. Osobe koje mogu odbiti svjedoenje Svjedoenje mogu odbiti: 1.brani, odnosno vanbrani drug osumnjienog, odnosno optuenog, 2.roditelj ili dijete, usvojitelj ili usvojenik osumnjienog odnosno optuenog. Ako je kao svjedok sasluano lice koje moe odbiti svjedoenje a nije na to upozoreno ili se nije izriito odreklo tog prava ili to upozorenje i odricanje nije uneseno u zapisnik, na takvom iskazu ne moe se zasnivati sudska odluka. Pravo svjedoka da ne odgovara na pojedina pitanja

Svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja ako bi ga istinit odgovor izloio krivinom gonjenju. Svjedok koji koristi ovo pravo, odgovorit de na ta pitanja ako mu se da imunitet. Imunitet se daje odlukom Glavnog tuioca BiH. Svjedok koji je dobio imunitet i koji je svjedoio, nede se krivino goniti osim ako je dao lani iskaz.

Nain sasluanja, suoenje i prepoznavanje Svjedoci se sasluavaju pojedinano i u odsustvu drugih svjedoka. U toku postupka svjedok se moe suoiti s drugim svjedocima i osumnjienim, odnosno optuenim. Ako je potrebno da se utvrdi poznaje li svjedok osobu ili predmet, trait de se od njega prvo da ih opie ili da navede znakove po kojima se razlikuju, pa de mu se tek poslije pokazati radi prepoznavanja i to zajedno s drugim njemu nepoznatim osobama, odnosno ako je to mogude zajedno s predmetima iste vrste. ako prepoznavanje nije mogude izvriti na prethodno navedeni nain, izvrit de se na osnovu prepoznavanja fotografija tog lica ili predmeta postavljenih meu fotografijama svjedoku nepoznatih lica ili predmeta iste vrste. Tok sasluanja svjedoka Svjedok je duan odgovore davati usmeno. Svjedok de se prethodno opomenuti da je duan govoriti istinu i da ne smije nita preutjeti, a zatim de se upozoriti da davanje lanog iskaza predstavlja krivino djelo. Svjedok de se i upozoriti da nije duan odgovarati na pitanja ukoliko bi ga istinit odgovor izloio krivinom gonjenju i ovo upozorenje de se unijeti u zapisnik. Prilikom sasluanja maloljetne osobe, naroito ako je ona otedena krivinim djelom, postupit de se obazrivo, da sasluanje ne bi tetno utjecalo na psihiko stanje maloljetnika. Sasluanje, maloljetne osobe izvrit de se uz pomod pedagoga ili druge strune osobe. Otedenog krivinim djelom nije doputeno ispitivati o njegovom seksualnom ivotu prije izvrenog krivinog djela, a ako je takvo ispitivanje obavljeno - na takvom iskazu ne moe se zasnovati sudska odluka. S obzirom na ivotnu dob, tjelesno i duevno stanje ili druge opravdane interese, svjedok se moe sasluati putem tehnikih ureaja za prenos slike i zvuka na nain da mu stranke i branitelj mogu postavljati pitanja bez prisustva u prostoriji gdje se svjedok nalazi. Za potrebe takvog ispitivanja moe se odrediti struna osoba. Poslije opdih pitanja svjedok se poziva da iznese sve to mu je o predmetu poznato, a zatim de mu se postavljati pitanja radi provjeravanja, dopune i razjanjenja. Prilikom sasluanja svjedoka nije doputeno sluiti se obmanom niti postavljati takva pitanja u kojima je ved sadrano kako bi trebalo odgovoriti. Svjedok de se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o emu svjedoi. Svjedoci se mogu suoiti ako se njihovi iskazi ne slau u pogledu vanih injenica. Suoeni de se o svakoj okolnosti o kojoj se njihovi

iskazi meusobno ne slau ponaosob sasluati i njihov de se odgovor unijeti u zapisnik. Istodobno se mogu suoiti samo dva svjedoka.