You are on page 1of 15

1.6.

CRPNE STANICE
Crpna stanica je graevina s pripadnom elektrostrojarskom opremom,
kojom se voda crpi i podie (potiskuje) na tlanu visinu potrebnu za
osiguranje zahtijevane raspodjele vode potroaima.
Crpne se stanice koriste ako izvorite nema energijskog potencijala u odnosu na vodoopskrbno
podruje, ili je raspoloivi nedovoljan, pa ga treba postii (osigurati) na umjetni nain.

Sukladno slikama 1.2::03 do 1.2::05, poloaj crpnih stanica i njihova izvedba su, izmeu ostaloga,
diktirani poloajem i kapacitetom vodozahvata, poloajem vodoopskrbnog podruja i vodospreme
(vodotornja), mogunostima proirenja vodoopskrbnog sustava te imovinsko - pravnim odnosima.

Osnovne dijelove crpne stanice, slika 1.6::01, ine:

(1) crpke (crpni agregati),
(2) crpni spremnik,
(3) strojarnica,
(4) komandna prostorija.
Crpne stanice u pravilu sadre i opremu za eliminiranje i ublaavanje vodnog udara.
1.6.1. CRPKE
Crpke su osnovni element crpne stanice, kojima je podreena njena cjelokupna konfiguracija i
konstrukcija.
Crpka, odgovarajueg kapaciteta i visine dizanja, s pogonskim strojem (u pravilu elektromotorom)
odreene snage i postoljem, zajedno ine crpni agregat.
U vodoopskrbi se uglavnom koriste centrifugalne crpke, koje rade na principu transmisije
centrifugalne sile na masu vode u energiju njenog strujanja (dizanja) kroz cjevovod. Kapaciteti
centrifugalnih crpki su od nekoliko do vie stotina litara u sekundi, s visinom dizanja takoer do
nekoliko stotina metara.
Podjela centrifugalnih crpki mogua je po razliitim kriterijima, kao npr. prema:
(i) broju okretnih kola: jednostupanjske i viestupanjske,
(ii) prikljuku usisne cijevi: radijalne, aksijalne i mjeovite,
(iii) poloaju elektromotora: u suhom (suhe izvedbe) i u mokrom (mokre izvedbe, potopljene,
uronjene ili podvodne),
(iv) poloaju osi crpke: horizontalne i vertikalne,
(v) visini dizanja vode, H [m]: niskotlane, H < 80 [m], srednjetlane, 80 < H < 200 [m] i
visokoltlane, H > 200 [m].

Neke od spomenutih vrsta i naina ugradnje centrifugalnih crpki prikazani su na slici 1.6::01.
Slika 1.6::01 Dijelovi crpne stanice s vrstama centrifugalnih crpki i nainima ugradnje
(a) vertikalna crpka suhe izvedbe; (b) vertikalna crpka mokre izvedbe; (c) horizontalna radijalna crpka suhe izvedbe;
(d) horizontalna aksijalna crpka suhe izvedbe
1 crpka; 2 crpni spremnik; 3 strojarnica; 4 komandna prostorija
U biti, proraun crpke (ili crpki) svodi se na definiranje snage elektromotora, kojime se masa vode
s jedne toke (npr. izvorita) crpi i potiskuje na drugu (npr. vodospremu).
Izraz za snagu, P [kW], na os crpke proizlazi iz energije potrebne za obavljanje odreenoga rada u
jedinici vremena i savladavanje unutarnjih otpora crpke. Ako se radi o vodi ( = 1000 [kg m
-3
]),
tada izraz za snagu poprima oblik:
q
man
H Q
P
81 . 9
=
gdje su:
Q - protok (koliina crpljenja), [m
3
s
-1
],
H
man
- manometarska visina dizanja (vode), [m],
- koeficijent korisnog djelovanja crpke, [1].
Gornji izraz daje teoretsku snagu crpke.
Za savladavanje tromosti sistema (polazni otpori) potrebno je jo oko 15 [%] rezervne snage.
Iznos rezerve ovisi, kako o veliini sistema, tako i od uvjeta rada.
Snaga crpke koja ukljuuje i rezervnu snagu, naziva se instalirana snaga crpke, P
i
.

(1) Protok, odnosno koliina crpljenja, Q, ovisi s jedne strane o potrebnim koliinama vode, a s
druge strane o reimu rada crpki, odnosno trajanju crpljenja.

(1.6-01)
Iz dosadanjih se analiza vodoopskrbnih sustava, slike 1.2::03 do 1.2::04, uoavaju dva osnovna
poloaja crpnih stanica prema ostalim graevinama u vodoopskrbnom sustavu.
(a) crpne stanice s izravnim potiskivanjem vode (glavnim dovodnim cjevovodom) od vodozahvata
do vodospreme, slika 1.2::04(d) do (f), ili s potiskivanjem vode (glavnim dovodno opskrbnim
cjevovodom) u razdjelnu mreu i/ili vodospremu, slika 1.2::04(a) do (c).
(b) crpne stanice s izravnim potiskivanjem vode u glavni opskrbni cjevovod i razdjelnu mreu,
slika 1.2::03.
Ako u vodoopskrbnom sustavu postoji i ureaj za kondicioniranje vode, tada se u prvom sluaju
voda najprije potiskuje do ureaja, a zatim (ako je s obzirom na lokalne visinske odnose potrebno)
od ureaja do vodospreme, ili od ureaja u glavni dovodno opskrbni cjevovod, a posredstvom
njega i u vodospremu. U drugom sluaju voda se takoer najprije potiskuje do ureaja za
kondicioniranje vode, a potom u glavni opskrbni cjevovod i razdjelnu mreu.

Prema tome, u prvom e sluaju koliina crpljenja iznositi:
p
t
Q
Q
max
=
a u drugom, u satu najvee potronje:
max
q Q =
(1.6-02)
(1.6-03)
gdje su:

Q
max
- najvea dnevna potronja vode, [m
3
d
-1
],
q
max
- najvea satna potronja vode, [m
3
s
-1
],
t
p
- vrijeme crpljenja [s d
-1
].
Vrijeme crpljenja je kod prorauna crpnih stanica vrlo znaajan ekonomski faktor, za koji treba
nastojati da ne prijee ukupno 16 [h] dnevno, a samo iznimno 20 [h] dnevno.
(2) Manometarska visina dizanja, H
man
, je visina koju crpka treba savladati da bi se voda mogla
prepumpavati, slika 1.6::02.
Slika 1.6::02 Definicijska shema manometarske visine dizanja
Definirana je izrazom:
tl us tl st us st st man
H H H H H H H A + A + + = A + =
, ,
gdje su:
H
st
- statika visina dizanja, [m ],
H

- ukupni hidrauliki gubici zbog teenja vode kroz usisnu cijev i tlani cjevovod, [m],
H
st,us
- usisna statika visina dizanja, [m], jednaka geodetskoj visinskoj razlici izmeu najnie
razine vode u crpnom bazenu (vodozahvatu) i osi crpke,
H
st,tl
- tlana statika visina dizanja, [m], jednaka geodetskoj visinskoj razlici izmeu osi
crpke i najvie razine vode u vodospremi,
H
us
- hidrauliki gubici (linijski i lokalni) zbog teenja vode kroz usisnu cijev, [m],
H
tl
- hidrauliki gubici (linijski i lokalni) zbog teenja vode kroz tlani cjevovod, [m].

Dakle, statika visina dizanja, H
st
, i ukupni hidrauliki gubici , H, prikazani su kao:
tl st us st st
H H H
, ,
+ =
Hidrauliki gubici, H
us
, definirani su izrazom:
(1.6-05)

(1.6-06)
(1.6-04)

=
A + A = A
m
i
us lok us lin us
H H H
1
, ,
(1.6-07)
tl us
H H H A + A = A
a hidrauliki gubici, H
tl
, izrazom:

=
A + A = A
m
i
tl lok tl lin tl
H H H
1
, ,
(1.6-08)
gdje je m [1] broj mjesta lokalnih gubitaka na usisnoj cijevi i tlanom cjevovodu.

Uz ove, pojedine oznake sa slike 1.6::02 imaju slijedee znaenje:

v
us
- brzina vode u usisnoj cijevi, [m s
-1
],
L
st
- duljina usisne cijevi, [m],
L
tl
- duljina tlanog cjevovoda, [m],
D
st
- unutarnji promjer usisne cijevi, [mm],
D
tl
- unutarnji promjer tlanog cjevovoda, [mm].

Poto je najee:
tl us tl us
v v D D = = (1.6-09)
gdje je v
tl
brzina vode u tlanom cjevovodu, [m s
-1
].

U praktinim se problemima obino izostavljaju lokalni gubici u tlanom cjevovodu, zbog njihovog
neznatnog doprinosa manometarskoj visini dizanja.
Isto tako, ne treba smetnuti s uma da je zbog eliminacije diskontinuiteta toka u usisnoj cijevi i
pojave kavitacije praktiki potrebno osigurati:
| | m
g
v
H H
us
us us st
7
2
2
,
s + A +
(1.6-10)
U prethodnim je analizama potisni cjevovod od crpne stanice do rezervoara nazvan tlanim. To je
uinjeno stoga to se u inenjerskoj praksi potisni cjevovodi ee nazivaju tlanima, dakle, prema
nainu a ne prema uzroku teenja, jer je (za razliku od gravitacijskih) kod potisnih sustava teenje
uvijek pod tlakom. Radi toga se i ovdje priklonilo, za praksu uobiajenijem, nainu imenovanja i
oznaavanja
Kod vee duljine, naroito tlanog cjevovoda, njegov unutarnji promjer je bitna ekonomska
kategorija, koji proizlazi na bazi analize trokova izgradnje i odravanja (pogona) crpnog sistema.
Za praktine potrebe moe se kod preliminarnih analiza uzeti da je ekonomian promjer, D [mm]:
Q K D
p
=
(1.6-11)
gdje je K
p
[1] koeficijent ovisan o trajanju crpljenja, t
p
, a Q koliina crpljenja u [m
3
s
-1
]. Orijentacijski
se obino uzima K
p
= 1.50.

(3) Koeficijent korisnog djelovanja, , je promjenljiva veliina za pojedine odnose Q i H
man
crpnih
agregata, slika 1.6::03, i bitno ovisi o njihovoj konstrukciji.
Naime, svaki agregat ima svoje unutarnje gubitke uslijed trenja, tako da se uvijek unijeta energija
ne iskoristi 100 [%], ve reducirano na koeficijent korisnog djelovanja, .
Najsvrsishodnije je koristiti crpne agregate kod
max
.

Slika 1.6::03 Odnos Q H, Q P i Q
Krivulje Q H, Q P i Q sa slike 1.6::03 su tri osnovne krivulje karakteristika crpke.
Osim ovih krivulja, kod analize rada crpki esto je od interesa i krivulja crpnog sustava.
Ova se krivulja dobije raunanjem manometarske visine dizanja za razliite protoke, slika 1.6::04.
Njeno je ishodite u statikoj visini dizanja, H
st
, za protok Q = 0.
Ako se na isti graf nacrta i Q H krivulja crpke, dobije se sjecite ovih dviju krivulja. Toka sjecita
je radna toka crpnog sustava koja pokazuje ostvareni kapacitet i visinu njegovog dizanja.
Slika 1.6::04 Krivulja crpnog sustava i radna toka
Kod projektiranja crpnih stanica izbor crpki provodi se iz proizvodnih kataloga na temelju
karakteristika crpki, tj. Q H, Q P i Q krivulja, budui da su svi crpni agregati tipizirani.
Jedan takav dijagram karakteristika podvodnih crpki, primjerenih za crpljenje vode iz buenih
zdenaca, prikazan je na slici 1.6::05.
S ovoga dijagrama moemo oitati da je npr. za koliinu crpljenja Q = 30 [l s
-1
], i manometarsku
visinu dizanja H
man
= 50 [m], potrebna crpka tipa PC 125 2 ili dvije crpke (svaka za Q = 15 [l s
-1
])
tipa PC 100 5, spojene u paralelnom radu.
Slika 1.6::05 Dijagram karakteristika podvodnih crpki
Kod izbora veliine i broja crpki treba respektirati injenicu da je u pogonskom pogledu sigurnije,
iako skuplje, odabrati vie crpki manjeg kapaciteta, nego samo jednu potrebne veliine. Ovakav je
pristup naroito opravdan za sluaj fazne izgradnje vodoopskrbnog sustava, kada poetne potrebe
za vodom, u odnosu na konane, iznose samo dio.
I kod najmanjih pogona uvijek predviamo barem dvije crpke istih karakteristika, od kojih je jedna
radna a jedna rezervna.
1.6.2. CRPNI SPREMNIK, STROJARNICA I KOMANDNA PROSTORIJA
(1) Crpni spremnik je prostor koji slui za sakupljanje i zadravanje (retenciju) vode koja se
prepumpava, slike 1.5::02 i 1.6::01. Veliina mu bitno ovisi o reimu rada crpki i dotoka, pa se
stoga on posebno dimenzionira. Kod veih crpnih stanica izvodi se vie crpnih spremnika
meusobno odvojenih, kako bi se omoguila revizija i popravci bez prekida rada crpki.
Voda u crpni spremnik ulazi kroz jedan ili vie otvora (dovoda), direktno ili kroz reetke i mree. Na
otvorima treba takoer postaviti zasune kako bi se crpni spremnik mogao povremeno prazniti.
Kod crpnih stanica s uronjenim crpkama, slika 1.6::01(b), prostor crpnog spremnika treba
prilagoditi i gabaritima crpki.
U sluaju crpki suhe izvedbe, u crpnom spremniku se postavlja poetak usisne cijevi opskrbljene
usisnom koarom, slika 1.6::01(a), (c) i (d).
Crpni spremnik mora imati otvor i elemente za komunikaciju (reviziju), ventilacijski otvor i preljev
koji se aktivira kod visine punjenja koja prelazi doputenu. Takoer, dno crpnog spremnika se
izvodi u padu do najnie kote (toke) gdje se (radi pranjenja spremnika) izvodi muljni ispust.
(2) Strojarnica slui za smjetaj crpnih agregata, kontrolnih instrumenata, krajeva usisnih cijevi i
poetaka potisnih cjevovoda s pripadajuim fasonskim komadima i vodovodnim armaturama (radi
spajanja crpnih agregata u jedinstveni tlani sustav), te druge opreme.
Strojarnica mora biti izvedena s odgovarajuim otvorima za komunikaciju, odravanje, montau i
demontau opreme. U sluaju teke opreme postavlja se i dizalica. I unutar ovog prostora treba
osigurati ventilaciju, a po potrebi i grijanje.
Kod manjih crpnih stanica s uronjenim crpkama, slika 1.6::01(b), strojarnice uope nema.

(3) Komandna prostorija je prostor koji sadri potrebnu elektronsku opremu za automatsko
upravljanje crpnim agregatima, odnosno radom crpne stanice. Automatski rad se sastoji u
ukapanju i iskapanju crpki sukladno njihovom reimu rada. Pored ovoga, automatika obuhvaa i
jednoliko radno optereenje svih crpki, ukljuujui i rezervne.



U objektu crpne stanice je potrebno realizirati i energetski prikljuak, u skladu sa zahtjevima
elektrodistribucijskog poduzea, pa se esto uz crpnu stanicu (naroito za crpne stanice velikog
instaliranog kapaciteta) izvodi i transformatorska stanica.


Zbog startanja i mogunosti (kontroliranog ili nekontroliranog) zaustavljanja pogona jednog ili svih
crpnih agregata, promjene optereenja, te brzog zatvaranja cjevovoda, kod crpnih se stanica
moe javiti vodni udar. Zato crpne stanice najee sadre i opremu za zatitu od vodnog udara.
U naelu, proraun vodnog udara radi se za sluajeve kada je duljina tlanog cjevovoda vea od
50 [m], a visina dizanja od 20 [m]. Ako se ukae potrebnim, zatita od vodnog udara se obino
provodi ugradnjom:

(1) povratnog ventila koji se sporije zatvara, tako da dio povratne vode proputa kroz crpku nazad,
u crpni spremnik,
(2) obilaznog cjevovoda s kontrolnom zapornicom koja se otvara kad tlak poraste iznad
doputenog, takoer proputajui vodu natrag, u crpni spremnik,
(3) zranog kotla koji ima zadatak (a) da kompenzira smanjenje tlaka u cjevovodu, odnosno da
spreava prekidanje vodnog stupca kada se udarni val rasprostire od crpke i (b) da amortizira
udarni val kada se on rasprostire prema crpki,
(4) vodne komore koja nadomjeta vodu izgubljenu u gibanju i amortizira povratni udarni val.
Primjena vodne komore dolazi u obzir ako za njen smjetaj postoje povoljni visinski odnosi u
okolini crpne stanice.

You might also like