36

KULTURNA BATINA
PRILOG O MUSLIMANIMA IZ GORE

15. MAJ 2008.

Goran(c)i - zaboravljeni Turci

istoriju Balkana, naroito za podruje Gore, kao i van nje, gdje treba napraviti jo detaljnija istraivanja. Tragajui za identitetom rtava koje su pale u bici na anakaliji, ova ekipa naunika pronala je tragove grupe Turaka koji su se zvali Kumani-Peenici. Nakon nekoliko vijekova traganja za ovom grupom turskog naroda, pronaeni su na Kosovu. Ta ista grupa ljudi dola je sa Kosova u anakale da bi rtvovali svoje ivote na Allahovom putu i tako postigli najvei stepen ehida. Jedan od istraivaa, redovni profesor na Univerzitetu u Sakariji, doc. dr. Ebu Bekir Sofuolu, kae: Tragajui za kosovskim ehidima u anakaliju, pronali smo na Kosovu tragove KumanaPeenika koji su ratovali pod komandom seldukog vladara Alp Arslana u bici zvanoj Malazgirt 1071. godine. Ujedno, ove dvije grupe Turaka uestvovanjem u ovom ratu bile su povod otvaranje kapija drugim grupama Turaka za doseljenje u Anadoliju. Vijekovima se nije znalo gdje su ivjeli Peenici, ali se ispostavilo da na jugu Kosova ivi narod kojeg nazivaju Goran(c)i.1 Historiar Ebu Bekir Sofuolu, koji je do sada obavio razna istraivanja zasnovana na naunim dokazima, nakon istraivanja koje je uradio na ovom podruju kae: Traganje za porijeklom i identitetom rtava koje su pale na anakaliji odvelo nas je do jednog pozitivnog otkria, tj. da pronaemo tragove Kumana-Peenika, kojima se u istoriji Balkana gubi svaki trag. O broju rtava sa

Gora se nalazi na jugu Kosova, kod Prizrena, na podruju optine Draga i obuhvata 17 sela, a to su: Restelica, Brod, Draga, Rapa, Radea, Globoica, Vranite, Kruevo, Kukaljane, Dikance, Ljetane, Ljubovite, Mlike, Orua, Krstec, Zli Potok i Baka. Prema nezvaninim podacima, na ovom podruju ivi oko 13 hiljada Gorana(ca). U drugim mjestima Kosova Gorana(ca) ima oko 5 hiljada, dok ukupan broj Gorana(ca) koji ive u bivim jugoslovenskim republikama, kao i u devet sela sjeverne Albanije, uz granicu s Kosovom te raseljenih diljem evropskih zemalja, posebno nakon rata na Kosovu 1999. godine, ne raunajui one koji su uinili hidru u Tursku odmah nakon Drugog svjetskog rata, tanije izmeu 50-ih i 60-ih godina, dostie od 30 do 40 hiljada. Meunarodna organizacija za prosperitet i suradnju (UKD: Uluslararas Kalknma ve birlii Dernei ), 2006. godine dala je sebi zadatak da nauno istrauje socijalne, kulturne, etnike i folklorske konstrukcije naroda koji ive u zemljama Evrope sa kojih se povukla Osmanska drava. lanovi UKID-a i dalje aktivno rade na reali-

zaciji socijalnih projekata. Organizacija UKID novembra 2006. godine poslala je grupu od desetak profesora Sakarijskog univerziteta (Sakarya niversitesi) sa vodiem prof. dr. Musa Tadelenom sa ciljem naune posjete, analize i istraivanja na podruju Gore. Uvaeni profesori na podruju Gore obavili su detaljno istraivanje, a rezultate su sakupili u dvije knjige koje su objavljene od strane UKID-a pod nazivom Gora Abidesi, to znai Spomenik Gore i Kayp Mirasn zinde Gora Halk Sanatlar, to znai Na tragu izgubljenog umjetnikog nasljea naroda Gore. Iz istraivanja se zakljuilo ove teme pruaju veliki potencijal za

15. MAJ 2008.

KULTURNA BATINA
pogledamo kulturni i socijalni ivot goranskog stanovnitva, uoaavamo da su porijeklom od Kumana i Peenika. Stanovnici Gore smatraju da su turskog porijekla i svoj identitet oznaavaju kao Turci. Uzimanje uea u bici na anakaliji upravo povezuju sa ovim! Vodi ove grupe profesora koja je vrila istraivanja u oblasti Gore, prof. dr. Musa Tadeljen, kae: Identitet ini vezu jednog naroda i to je najvaniji faktor egzistencije tog naroda, to ga i razlikuje od ostalih naroda. Nijedno drutvo niti narod, ukoliko ne uoi svoju etniku raznolikost, ne moe nastaviti svoju egzistenciju. uzimajui u obzir njihove rijei, te istraujui podruje Gore sa svim njegovim karakteristikama, poev od mezara, brda i planina, sela, kua, kao i intervjui sa narodom, doveli su nas do nekih saznanja u vezi sa goranskim obiajima i tradicijom. Ova grupa naunika istraivala je motive na mezarima, ilimima, tepisima, kao i na narodnoj nonji koju goranski narod koristi za svadbena veselja. Takoe smo analizirali njihovu narodnu muziku, obiaje u sluaju roenja i smrtnog sluaja, obiaje kod svadbenih veselja i vjeridbi, kao i jezik kojim govore Goran(c)i. Iz ovih prvih naih rezultata dala se mogunost da paralelno utvrdimo slinost goranskih obiaja sa obiajima kod Turaka u samoj Turskoj, kao i u Srednjoj Aziji kod Kazahstanaca i kirgizkog naroda. Izmeu Gorana(ca) i Kazahstanaca postoje zajednika vjerovanja, koje emo navesti kao primjere koji ukazuju na bliskost izmeu naroda Gore i Srednje Azije, to predstavlja jedan od vanih dokaza da su ovi narodi istog identiteta. Ova vjerovanja zastupljena su i kod mnogih drugih turskih naroda. Naprimjer, pokuene i zabranjene stvari su: - Gaenje po sofri i hljebu, - Sjedenje na kunom pragu i gaenje po njemu, - Sjeenje noktiju uoi akama i u veernjim satima, kao i ienje kue, - Prekidanje starije osobe u govoru dok on sam ne zavri, - Brojanje zvijezda prstima, jer se toj osobi mogu pojaviti bradavice, - Pokazivanje prstom ka nebesima, - Davanje noa nekome na poklon i igranje djece sa noem, - Bacanje hljeba na pod i gaenje po njemu, - Zvidanje, naroito nou, - Stavljanje neega oko vrata, - Glasno smijanje, bilo to s razlogom ili bez razloga,

37
- Gledanje u ogledalo poslije nastupanja prvog mraka, - Trgovina i druge novane radnje poslije nastupanja prvog mraka, - Dijeljenje hljeba jednom rukom, - Prigovaranje za hranu koja se jede, - Ruenje gnijezda pticama i mravinjaka, - Odgovaranje prije nego starije osobe postave pitanje, - Uzimanje hrane prije nego ponu mukarci, poslije ene, a onda djeca, - Sjedenje na tui krevet, - Uzimanje hrane lijevom rukom, - Odlaganje pantolona i arapa kod glave na krevetu. Kod Goranaca se ak u sobu, gdje se spava, ne unose ni arape.*
Pripremio: Ajhan BEIRI

podruja Gore koji su poginuli na anakaliji postoji podatak da ih je bilo 450. U potrazi za rtvama koje su pale na Allahovom putu u ovoj bici, doli smo do pronalaska ove istorijske istine, gdje smo, naalost, svjedoci da oko podruja Gore, drave u okruenju, kako bi ojaale svoje strateke i geopolitike interese, ele promijeniti istorijske injenice bez naunih istraivana i dokaza. Sofuolu isto kae da je na ovu temu uraena je doktorska disertacija koja je objavljena od strane izdavake kue Yarimada kao knjiga pod naslovom Kosovann anakkale Kahramanlar, to znai Kosovski heroji u anakaliji.

1 Ovaj naziv dobili su na osnovu regionalnog podruja gdje ive. Podruje gde ivi ovaj narod naziva se Gora, a njih nazivaju Gorani ili Goranci. Meutim, neki ljudi i institucije, radi ostvarivanja linih interesa, koji su bili dio Miloevieve politike, ne marei za posljedice koje bi mogle zadesiti ovaj narod, poeli su Goran(c)e predstavljati kao naciju, to je to ovaj narod poslije rata na Kosovu platio skupo. Dobar broj njih je napustilo svoj zaviaj i krenuo ka Zapadnoj Evropi, gde su mnogi dobili strana dravljanstva. Dio njih je ubijen, dio je pretuen, a naalost i danas neki manipuliu ovom zajednicom radi vlastitih interesa.

__________________

Sa Kosova u bici uestvovalo osam bataljona

Sufuolu uz to kae da je narod Gore, radi bitke na anakaliji, doao je u Anadoliju i zajedno sa turskim narodom ratovao protiv neprijatelja koji je htio okupirati tursku teritoriju. Sofuolu nastavlja, pa kae: Prema kazivanjima blinje rodbine onih koji su uestvovali u bici u anakaliji, iz Dragaa (Gore i Opoja) bio je jedan bataljon, dok je ukupno sa

Kosova u ovoj borbi uzelo uee osam bataljona. Po naredbi halifinog namjesnika u Debru, po kosovskim damijama na vazovima upoznati su muslimani da je turski narod zapoeo borbu sa onima koji imaju za cilj okupaciju turske zemlje, pa onaj ko eli uzeti uee u ratu protiv neprijatelja islama moe se pridruiti rame uz rame zajedno sa turskim narodom. Na osnovu ove naredbe iz Dibra i poziva u kosovskim damijama, iz Gore se odazvalo etiristo pedeset osoba. Sofuolu kae: Kada

Koritena literatura i linkovi:

- Komisija, Gora Abidesi, editor: Ebu Bekir Sofuolu, stanbul: Uluslararas Kalknma ve birlii Dernei (UKD) Kltr Yaynlar, 2006. - Tlin oruhlu, Kayp Miras zinden Gora Halk Sanatlar, stanbul: UKD yaynlar, 2007. - Muhammed Arui, Gnmz Dnyasnda Mslman Aznlklar, Eski Yogoslavya II, Istanbul: TDV ISAM yaynlar, 1998. - www.ukid.org.tr - www.milligazete.com.tr - www.dunyabulteni.net

Danas na balkanskim prostorima, osim Goranske zajednice, ive jo dvije zajednice koje se nazivaju Torbei i Pomaci i koje dijele isti jezik i kulturu sa Goranskom zajednicom. Zajednice koliko god da se suoe sa promjenama (asimilacijama), njihovi socijalni i kulturni elementi su stalni (besmrtni) i nepromjenljivi i oni obezbjeuju nastavak etniko-kulturnog identiteta. Povodom ovog rada, on svoje miljenje iskazuje na seljedei nain: U ovom znaenju, obraajui se uenim ljudima iz Gore i tako