Osjedate li zaista kako je biti u "tuim cipelama"? Empatija je nesvjesno znanje o tome to drugi osjeda.

Ona pripada izvornim osobinama ljudske due. Empatija je sposobnost uivljavanja u emocionalna stanja druge osobe i razumijevanje njenog poloaja (npr. patnje, ugroenosti) na osnovi percipirane ili zamiljene situacije u kojoj se ta osoba nalazi. Uivljavanje npr. u socijalne uloge drugih. Zato empatija? Sjetite se to odgojiteljice u vrtidu govore djeci koja su napravila pogreku u odnosima s drugom djecom: "Kako bi se ti osjedao/osjedala da tebi netko drugi napravi isto?" Krenimo onda sami od sebe. Kako moemo postati vie empatini? Evo nekoliko smjerova koje sami moete preispitati: Obratite pozornost. Preesto smo koncentrirani sami na sebe, preopteredeni svojim planovima, akcijama i problemima. Zaposleni smo, prezaposleni. Ne stignemo se baviti onime to drugi misle ili osjedaju, te odvojiti dovoljno vremena za njih u svakodnevnoj strci. Poboljanje se treba kretati u smjeru postizanja vie svjesnosti o samima sebi, ali i o drugima. Na primjer, kada drugi put pitate nekoga kako je, ne pitajte to kurtoazno. Unesite pravo zanimanje u pitanje, ali dobro sasluajte odgovor, a ne samo ono to je rijeima izreeno. Je li ta osoba stvarno, stvarno dobro? Je li vam stalo do te osobe tako da elite saznati vie? Ako jeste, potrudite se malo i odvojite vrijeme za razgovor. Nuno je odvojiti vrijeme. U naim ivotima sve se neto prebrzo odvija. Stalno smo u pokretu, ako ne i zaostatku. Empatija zahtijeva da stanete i odvojite vrijeme za brinost prema drugoj osobi. Odreknite se samoljublja. Ako se sve vrti oko vas i zbog vas, ako su manje-vie vae misli usmjerene na to kako dete Vi prodi u raznim situacijama, onda zaista i ne preostaje prostora za razmiljanje o drugim, pogotovo nepoznatim ljudima. Ljudi esto znaju redi da imaju snano izraenu empatiju. No, kada promislite to tono mislite kada sluate drugu osobu, moda de vas iznenaditi to to, u stvari, mislite na sebe: uh-to-li-on/ona-misli-kako-danas izgledam; bilo-bi-bolje-da-nisam-ni-pitala/pitao; zato-me-zamara-kad-ja-ionako-ne-mogupomodi, i tako dalje... Prepoznajte svoju "prtljagu": vaa povijest putuje s vama. to neku osobu due znate, dua je vaa "povijest" s njom, a time je i tee to ostaviti po strani te jednostavno biti uz tu osobu. Biti s njom/njim. Razvili ste naine komuniciranja upravo s tom osobom i vano ih je prepoznati i odbaciti kako biste uistinu otvorili komunikaciju prema toj osobi. Vano je "gledati otvorenim oima", a to uistinu jest tei dio prie. Nemojte biti majstor za sve. Dogaa vam se da netko izrazi svoj problem, a Vi se automatski osjedate pozvanima za iznalaenje rjeenja? To nije empatija. Uinite li tako, onda se cijela stvar vrti oko Vas i Vae potrebe da se iskaete ili impresionirate svojim sposobnostima. Na neki nain, ovako i podcjenjujete svoje sugovornike, zar ne?

Empatija je stvar izbora. Vi imate mogudnost tog izbora donijeti odluku da se pobrinete o nekome, pomognete, sasluate, razumijete, budete prisutni, gradite mostove meu ljudima. Empatijom vradate svoju humanost, ali dajte je i drugima. Nije li to lijep poklon, pogotovo u vrijeme darivanja? Ples u tuim cipelama Tek kada nekog moete prihvatiti bez uvjeta, bez osude i procjene prema svojim mjerilima, imate osnove empatije!

Moe li se empatija nauiti? Dakle, i razumijevanje tuih osjedaja moe se nauiti,razvijati i jaati. Pristup drugima koji ukljuuje empatiju moda je i najznaajniji potez kojeg moete povudi ako elite poboljati svoju komunikaciju s drugima: kada budete zaista imali razumijevanje za druge, potaknut dete i njih da nastoje razumijeti Vas i evo dobre osnove za suradnju, zajedniki ili timski rad! A zato empatija? Ima jedna zgodna izreka: "Dobar general jede isto to i njegova vojska." Empatija je vjetina lidera, u smislu inspiriranja drugih, to je nemogude ako niste u stanju razumijeti osjedaje drugih, ljudi kojima ste lider. Empatija je nesvjesno znanje o tome to drugi osjeda. Ona pripada izvornim osobinama ljudske due. Empatija je sposobnost uivljavanja u emocionalna stanja druge osobe i razumijevanje njenog poloaja (npr. patnje, ugroenosti) na osnovi percipirane ili zamiljene situacije u kojoj se ta osoba nalazi.

Zarazno zijevanje uvjetovano empatijom

Londonski istraivai, na osnovu studije raene sa autistinom i zdravom djecom, tvrde da ljudi koji se identificiraju sa drugim osobama, odnosno suosjedaju s njima, imaju sklonost ka preuzimanju njihovih navika, a posebno kada se radi o zijevanju.
Strunjaci su ved prije izvjesnog vremena potvrdili da je dovoljno da jedna osoba pone zijevati kako bi i drugi ljudi u njihovom drutvu poeli sa zijevanjem. "Mi smo svjesni da je zijevanje zarazno, ali ta tano izaziva ovaj fenomen ne moemo objasniti, kazao je u razgovoru za Reuters Atsushi Senju, profesor sa Univerziteta London koji je radio na izraivanju studije. Neki naunici smatraju da zijevanju ustvari nije zarazno ved da se radi o refleksu. Druga grupa strunjaka pak tvrdi da postoji odreeni mehanizam u mozgu koji ini da ljudi osjedaju empatiju, odnosno da suosjedaju sa onim koji zijeva tako da i sami ponu zijevati. U ovoj studiji, strunjaci su testirali reakcije autistine i normalne djece pokazujudi im videosnimke na kojima ljudi zijevaju. Rezultati istraivanja pokazali su da su autistina djeca - ona koja pate od tog biolokog poremedaja koji oteduje komunikaciju i drutvene vjetine te tako umanjuje i empatiju znatno manje zijevala od ostale djece.

1. DEFINICIJE IZ RJENIKA
Empatija: Mod projiciranja vlastite osobnosti na predmet kontemplacije/razmatranja (i na taj nain potpuno razumijevanje istog). Suosjedanje: Sudjelovanje u osjedajima, stanje kada smo pogoeni na slian nain kao i netko dr ugi putem njegovih osjeta. Osjedanje sa. (usporedi njem. Mitgefhl) 2. Prisjetite se nekoga s problemom. Zamislite kako biste se osjedali da vi imate takav problem. To je prvi korak prema empatiji, ali zapamtite da vai osjedaji mogu biti vrlo razliiti od osjedaja osobe koja ima problem. 3. Empatija poinje tek u onoj toki kada moemo ostaviti iza nas ono to mi sami moda osjedamo ili mislimo, i krenuti prema onome to govornik moda osjeda ili misli. 4. Potrebno je da empatija prijee s poetnog sluanja samoga sebe na iznalaenje vie informacija koje de mi omoguditi postavljanje pitanja: to oni osjedaju u njihovoj situaciji? 5. Empatija se poboljava paljivim sluanjem, istraivanjem problema i osjedaja, te oslukivanjem sebe. 6. Empatija nije suosjedanje !! 7. Ako je slua presuosjedajan, moe mu biti teko da bude objektivan i dobar slua. 8. Slua moe pokazati empatiju bez previe suosjedanja. 9. Empatija nije davanje savjeta. 10. Empatija predstavlja pokuaj ulaenja u iskustvo/doivljaj druge osobe, pokuaj da osjedamo i mislimo kao to bi druga osoba mogla osjedati i misliti.

KAKO POZORNO SLUATI

1. Sluati s potpunom pozornodu, bez prekidanja. 2. Sjetiti se to je reeno, ukljuujudi i detalje. (to vie sluate i manje govorite, bolje je pamdenje). 3. Sluati ono to je u pozadini to nije otvoreno izreeno, ali moda to osjedate. 4. Vodite rauna o neverbalnim znakovima koji vam mogu pomodi da razumijete osjedaje. 5. Sluajte sebe, kako biste se vi osjedali u opisanoj situaciji, kao nain boljeg razumijevanja empatija. 6. Pokuajte tolerirati stanke i tiinu koji su malo dui no to je to uobiajeno u razgovorima (i izbjegavajte postavljanje brojnih pitanja kako biste razbili tiinu). 7. Pomozite sebi i drugome da se osjedate ugodno i oputeno jedan s drugim; budite smireni ak i kada se ne osjedate tako.

KAKO SUDJELOVATI U RAZGOVORU S RAZUMIJEVANJEM I UIVLJAVANJEM / SUOSJEDANJEM I EMPATIJOM

8. Budite to precizniji u opisivanju osjedaja/ideja koje opaate (ne samo depresivni ili ljuti). 9. Koristite svoje empatijsko razumijevanje, takoer s preciznodu, ali isto tako zadrite stanovite rezerve (moda ste u krivu). 10. Svedite pitanja na minimum osim u sluajevima kada: a. trebate precizne podatke (u tom sluaju postavljajte precizna pitanja); b. elite otvoriti novo podruje (u tom sluaju koristite otvorena pitanja); c. elite potaknuti (tada pomau retorika pitanja); d. i POD SVAKU CIJENU izbjegavajte pitanja koja poinju sa Zato...? 11. Koristite minimalne poticaje: mm, da, ili nekoliko posljednjih rijei. 12. Koristite precizno parafraziranje ili reflektiranje kao: a. nain poticanja; b. pokazatelj da ste sluali; c. nain provjere jest li tono uli; 13. Izbjegavajte iznoenje sudova ili dvosmislenih primjedbi. 14. Kada je to mogude, poveite iskustva, dogaaje, reakcije i ideje o kojima vas je govornik obavijestio. 15. Izbjegavajte mijenjanje teme ili nepotrebne interpretacije. 16. Izbjegavajte govoriti prerano, preesto ili predugo.

SLUA ME kada:
Mi dozvoli biti to jesam prihvada me takvom/vim kakva/av jesam gleda me, suosjeda sa mnom i doista me eli upoznati stvarno se trudi razumjeti me i kada ba nisam jako smislena/n odustane od elje davati mi dobre savjete ne preuzima na sebe moj problem nego ima povjerenje da ga mogu sam/a rijeiti daje mi vremena da shvatim zato sam uznemirena/n daje mi vremena da promislim to je za mene najbolje uvai moje stajalite i kada se s njim ne slae dozvoljava mi da donesem odluku iako misli da za mene ona nije dobra ne ispria mi smijenu dogodovtinu koju si maloas imao/la omogudi mi da iskusim da ti je doista stalo prihvada moju zahvalu govoredi mi da ti je drago to si mi bio/la od pomodi ne nudi mi religioznu utjehu kada osjeda da za to nisam spreman sa mnom si kratko ali posvedeno te mi se ini da je neogranieno

NE SLUA ME kada:
kae da razumije prije nego li si me sasluala/o ima rjeenje za moj problem prije nego li sam ti ga objasnila/o moj ti je problem neugodan i eli ga izbjedi uzbuena/n si onim to govorim te eli odgovoriti/komentirati prije nego li sam te za to zamolila/o usredotoen/na si na sve detalje ali nisi svjestan/na osjedaja koji se kriju iza mojih rijei smetaju te moje teke rijei i optuujudi govor umire od elje da mi neto kae ili da me ispravi govori mi o svom iskustvu te se moje ini potpuno nevanim

ispravlja me gramatiki odbija moju zahvalu rijeima da zapravo nisi uinio/la nita ima potrebu osjedati se uspjenom/nim iznosi cijelu listu pametnih odgovora koji imaju malo veze sa mnom istovremeno komunicira s nekim drugim u prostoriji prekida me prije nego li sam zavrila/o

Kad nas netko stvarno saslua osjedamo:

olakanje, nisi vie sam/a uvaenosti ljubavi, afirmacije, prihvadanja vanosti, povjerenja, vrijednosti, zabrinutosti oteredenja, ireg pogleda i jasnijeg razumijevanja uspio/la sam to svojim snagama, nove perspektive pripadanja, ohrabrenja razumijevanja, neosuivanja ranjivosti, izloenosti, istraivanja proces je pokrenut ne mora biti rijeen