izvorni znastveni lanak UDC 398.3(=163.42):2-167.

6 MORA, ENSKO DEMONOLOKO BIE, U SUVREMENIM KAZIVANJIMA HRVATA U BOSNI I HERCEGOVINI Mirna Brki Sveuilite u Mostaru, Bosna i Hercegovina
Keywords: ancient Slavic religious system, mythology of pagan Croats, Morana, modern tales of Mora among BiH Croats. Summary: Mora is a nocturnal female demonic creature who draws her strength and life juices out of a sleeping person. Although there are different apotropes against Mora, she can be lethal, especially if her potential victims are children. When investigating this female demonic being we have to start from ancient Slavic religious system through which reconstruction do we come to Croatian pagan mythic images. Mora as a nocturnal female demon can be related to Morana, who in the ancient Slavic religious system was the godess of winter and death. Tales of Mora are still present in the storytelling of Croats in Bosnia and Herzegovina. Interpretation of modern tales of Mora recorded among BiH Croats will show how Mora from these stories significantly resembles Morana, originally a young and joyful girl and bride at a divine wedding, and later an abandoned wife and a fearsome vigilante from the Croatian pagan mythology.

U prouavanju demonolokog enskog bia more, koje se jo esto javlja u suvremenim kazivanjima Hrvata BiH kao nono ensko bie koje iz usnulog ovjeka crpi snagu i ivotne sokove, moramo krenuti od praslavenskog vjerskog sustava. Tek tada e se obrisi ovoga demonolokog bia ukazati pred nama. Mora kao noni enski demon povezana je s Moranom koja u praslavenskom vjerskom sustavu slovi kao boica zime i smrti. Mitologiju/bajoslovlje poganskih Hrvata nitko nije zapisao. Stoga, kako navodi V. Belaj, hrvatske poganske mitske predodbe tek treba rekonstruirati. Do hrvatskog bajoslovlja dolazi se zaobilaznim putem, tako da se prvo rekonstruiraju praslavenske i onda dobivene spoznaje primijene na hrvatske prilike (usp. Belaj, 1998:30). Na slavenskoj razini prva znaajnija istraivanja proveli su ruski filolozi Vjaeslav Vsevolodovi Ivanov i Vladimir Nikolajevi Toporov svojim studijama o dvoboju izmeu Gromovnika i Zmije/Zmaja. Od hrvatskih im se istraivaa pridruuju Radoslav Katii te Vitomir Belaj. Katiieva i Belajeva rekonstrukcija praslavenskog vjerskog sustava dovodi nas do djece boga gromovnika

37

Peruna, brata i sestre, Jarila i Morane. Tako Katii u Zelenom lugu (2010.) sustavno izlae ono to je bilo mogue saznati iz obrednog pjesnitva o Perunovoj djeci, bogu Jarilu i boici Morani, mladoenji i nevjesti svete boanske svadbe koja svakog proljea iznova pokree rodnost godine. Svadba koja e donijeti rodnost zemlji, svadba je izmeu brata i sestre. To je incestuozan brak, a incest je kod svih naroda svijeta zabranjen. No, ova se svadba odvija u boanskom svijetu gdje vlada druga logika. Bogovima moe biti doputeno ono to je ljudima strogo zabranjeno. Svadba izmeu boanskih partnera donosi rodnost i plodnost na zemlju. Potvruju to analogni primjeri iz mitologije raznih indoeuropskih naroda, primjerice brak Zeusa i Here kod starih Grka ili veza izmeu Yame i Yami u indijskim Vedama. Rije je bez sumnje o vrlo staroj predodbi jer su ju osim Praindoeuropljana poznavali i drugi narodi. Potvrena je primjerice u Egiptu (Oziris i Izida), Fenikiji (Baal i Anat), Mezopotamiji (babilonski Marduk i Atarta, sumerski Tammuz i Inanna). Uvijek je rije o bogu vegetacije i njegovoj sestri (Belaj, 1998:207-208). Jarilo i Morana javljaju se na poetku vegetacijskog ciklusa u punom sjaju mladosti i snage. Iz ljubavi i boanske svadbe proizlazi i rodnost godine. Ali sretna svadba Jarila i Morane ima i svoju mranu, krvavu stranu. Nakon to ju je osvojio, Jarilo ostavlja Moranu te ona, odbaena i razoarana, postaje strana, okrutna osvetnica. U Zelenom lugu Katii iscrpno analizira tekstove ruskih balada u kojima nevjesta pokazuje svoje strano i okrutno lice. Izmeu ostalog zapovijeda svojoj brai da njenog nevjernog dragog ubiju do polusmrti pa e ona iz njegova tijela nainiti uporabne predmete: krevetac, svijee, a u jednoj od navedenih pjesama djevojka ak pije krv svoga nevjernog dragog (usp.Katii, 2010:389-396). Kako godina protjee i blii se zima, Jarilo i Morana gube svoje lijepo, mlado lice s poetka godinjeg ciklusa rodnosti. Od mladih ljubavnika i suprunika, Jarilo postaje prevarant, a Morana se ogorena preobraa u isuenu osvetnicu. Na kraju ih oboje kao nakazne lutke iznose iz sela - Jarila okapaju ili potapaju, a Moranu, sada u liku starice, spaljuju, potapaju ili trgaju. Time se otvara put novomu hodu kroz godinu, kako navodi V. Belaj, novome godinjem i vegetacijskom ciklusu od koje zavisi preivljavanje ljudi, stoke i usjeva (usp. Katii, 2010:389-396). udna je Marina sudbina. Postupno se vesela nevjesta pretvara u opasnu enu koja mori, Moru, Moranu, da bi se na kraju svojega ivota, kada i sama umire, posve izjednaila sa smru (Belaj, 1998:323). Osvetoljubivost ostavljene Gromovnikove keri dobro je potvrena u slavenskoj i baltikoj predaji. Ta se opasna osvetoljubivost krije i u njezinu imenu. Praslavensko ime boice Morana/Morena/Marena s velikom se vjerojatnou vee uz praslavensku leksiku porodicu odreenu korijenom

38

mer- 'umirati'. Jo izvornije mu je znaenje, ini se, 'drobiti', 'mrviti', 'nititi'. Temeljan je tu praslavenski glagol merti i o od njega kauzativ moriti 'initi da umre', 'moriti', 'ubijati'. Ovamo idu i krae tvorbe Mora i Mara. U slavenskim predajama tako se imenuje zloduh, utjelovljenje smrti, ovjeku tetan. Obje se javljaju kao ope imenice. Ruski i ukrajinski map znai 'utvara', 'privienje', bjeloruski mapa znai 'neist', poljski mara 'snovienje', 'utvara'. Praslavensko pak mora kao vie manje sveslavenska rije znai 'teak, muan san' i 'teka briga'. Tome se moe pridruiti i keltski staroirski Mrrgain 'kraljica duhova', 'kraljica rata i smrti', a od iste indoeuropske rijei su i staroindijski i vedski mara 'mora', engleski nightmare 'nona mora', njemaki Mahr 'sablast', 'mora' (Katii, 2010:310). U tradicijskoj kulturi zapadnih Slavena i njima bliskih istonih, Ukrajinaca i Bjelorusa, javlja se enski lik, oito mitolokog podrijetla. Noviji eki zapisi poznaju je pod imenima Smrt, Smrtolka, Smrtholka, Smrtka, ali i Maena, Maoka, Maena-aramura, Maena krsn te Nevsta. U Slovakoj su primjerice zapisana imena Morena, Marmuriena, Murienda, Mamurienda, Najmariena. (Belaj 1998:322) U Poljaka ona je Marzan(n)a, Marzena, Marza, u Ukrajinaca Marna, Mar, u Bjelorusa Marna, Mra, Morva, Mar itd. (Katii, 2010:306). U nastavku donosimo interpretaciju suvremena kazivanja o mori zabiljeenih meu Hrvatima u Bosni i Hercegovini te emo pokazati kako mora iz hrvatskih predaja ima velikih slinosti s Moranom, prvo mladom, veselom djevojkom/nevjestom, a kasnije ostavljenom enom i stranom osvetnicom iz bajoslovlja poganskih Hrvata. 1 Mora je ena koje u pohode odlazi nou kako bi trala/duila spavae i iz njih isisala ivotnu energiju. Ponekad svi znaju tko je mora u selu - to je neka zla susjeda, stara cura, koja u svojim nonim pohodima zna poprimiti oblije ivotinje. Iako postoje razni apotropeji/zatitna sredstva protiv more, moe biti i smrtonosna, posebice kad za rtve odabere djecu. Prema hrvatskim narodnim vjerovanjima mora ne moe biti ni djevojica ni udana ena, ve samo (spolno) zrela djevojka - Mora je djevojka koja mori lipe i naoite mladie. 2

Predaje koje navodimo u radu rezultat su vlastitih terenskih istraivanja i zapisivanja suvremenih usmenih predaja koje se kazuju meu Hrvatima u Bosni i Hercegovini. U radu donosimo tek jedan dio zabiljeenih predaja o morama, a sve navedene predaje se po prvi put u pisanom obliku navode u ovom radu. 2 Kazivala Blagica Kraljevi (djev. Zovko, ro. 1927.) u selu Mokro (iroki Brijeg) 2010. godine.

39

Specijalizaciju morina djelovanja uspostavlja podjelu mora na djeju moru, moru koja mori samo mladie, moru koja mori sve uzraste i ivotinjsku moru (Marjani, 1999:60). Oita je veza izmeu more koja mori mladie s Moranom/Marom, osvetnicom koju je obljubio pa prevario Jarilo. U predaji o mori zabiljeenoj u selu Mokro (iroki Brijeg) zabiljeena je predaja u kojoj se mora izriito naziva Mara. U suvremenim kazivanjima Hrvata BiH o mori, mora se i najee javlja kao ostavljena/prevarena/neeljena djevojka koja onda nou dui mladia koji ju je ostavio ili ju nije elio: Prije kad bi momci dulje ili s curama, pa ih onda ostave one bi ih proklele, pa bi ih neto cilu veer duilo, kau koda im neko kolina na prsa stavi i pritie im se svitlo ugasi. 3; A bila je to jedna ena iz sela koja se zaljubila u mene dok smo jo bili mladi. Ona se pritvorila u vilu kako bi me morila, jer je nisam tijo() 4 ; U mene dedo imo brata. Hodo je s curom jednom, a njezina se kolegica bila u njega zaljubila, a bila vjetica. Kad bi spavo, vazda bi ga neto duilo i ujutro bi bio sav nikakav, umoran. 5 Zanimljivo je da se u jednom od navedenih primjera bie koje je oito mora naziva vilom. Odmah moramo ukazati na meke granice izmeu natprirodnih bia. Mora i vjetica se, kako vidimo, u nekim predajama izjednaavaju, a morama se ak nazivaju i vile koje posjeduju potpuno drugaije karakteristike, to bi bilo u skladu s opom demonizacijom natprirodnih bia iz sustava vladajue kranske vjere koje je svim biima povezanih sa starom vjerom Hrvata pridodavala negativne, ak demonske karakteristike. Kao izrazit primjer fluidnih granica meu natprirodnim biima donosimo sljedeu predaju u kojoj se u uvodu navodi kako je mora morila nekog naoitog mladia, no u nastavku se to bie naziva vilom te je na koncu mladi, oaran njenom ljepotom, i oeni. Mora je djevojka koja mori lipe i naoite mladie() Naime, mlad, lip i naoit momak alio se svom kumu kako ga neto tare kad spava. Kum postavi strau i eka, kad u neko doba noi ide djevojka lijepa ko vila, duge kose koja se vijorila na miseini. Kum je ekao na raspuklom stablu drveta koje je bilo odmah blizu vrata mladieve sobe. Kad je djevojka naila kraj raspuknutog stabla drveta, kum mladia je uzme za dugu kosu i omota kosu

Kazivala Radica Zeljko (djev. Crnjac, ro. 1948.) u selu Donji Crna (iroki Brijeg) 2010. godine. 4 Kazivao Mate Bagari (ro. 1938.) u selu Gornji Brinik (Tomislavgrad) 2011. godine. 5 Kazivao Nikica vidi (ro. 1967.) u selu Blizanci (itluk) 2011. godine.

40

oko stabla (smatralo se da se vila jedino moe odrati za kosu), pozove mladia da vidi djevojku. Kada mladi vidi djevojku tako krasnu i lijepu odma se zaljubi u nju i oeni je i sritno su ivili. 6 No, kako se kazuje, more nisu morile samo nevjerne mladie. Vjerovanje u moru koja mori sve uzraste nastaje kao posljedica ope demonizacije more (Marjani, 1999:61). Tako su znale napadati i nedune ene, kao u sljedeim primjerima: Ostala Kata mlada udovicom. Umre joj mu od suice. Nije imala djece. Bila krna i vrijedna da su se mnogi za njom okretali. ivjela skromno sa svekrom i svekrvom. Bila im posluna i odana. Radila je i najtee poslove. Nakon nekog vremena poela Kata bivati sve blijea i nemona. Svekrvi bilo nemono vidjeti Katu kako sklapa oi za vrijeme skromnog ruka pa je jednom i upitala to joj je. Kata se povjeri svekrvi da je po cijelu no mori mora i da je to ba jedna djevojka iz susjedstva. 7; Moja baba bi mi priala: U snu, s nogu mi prila, pridui mi plua da ne mogu disati i tako dotra me do smrti. 8 Strane posljedice po djecu, koje znaju rezultirati i smru djeteta, moe nainiti djeja mora. Smatralo se da je neprestani noni djetetov pla siguran znak da ga napada mora: Svaku veer su hodale more i dolazile kod djece kod beike u sobu i morile ih. Moj aa imao djecu, a najmlae je jo bilo u beiki. Tom najmlaem je svaku veer dolazila mora. Dijete je svaku veer plakalo. 9 Takoer su djeje bolesti za koje nisu nalazili uzroka objanjavali time da su ih nou sisale more: Jedna baka pria kako je jo kao mlada ena vodila tri godine borbu sa vjeticama. Pogotovo s jednom iz sela. Kad je rodila prvo dijete, sina, ivjeli su u jednoj prizemnoj kuici. Pria kako je njezin sin, tada star godinu dana, bio pun nekih crvenih plikova, naprosto ugriza. Doktori takvu pojavu nisu niime mogli da objasne. Baka je svake noi vodila borbe sa plaem i bolnim urlanjem toga djeteta dok nije otila jednom sveeniku. On joj je dao masti da mae dijete svaku veer prije spavanja i rekao da obavezno zatvara prozor sobe jer da vjetice dolaze i sisaju ga po tijelu. 10

Kazivala Blagica Kraljevi (djev. Zovko, ro. 1927.) u selu Mokro (iroki Brijeg) 2010. godine. 7 Kazivala Sofija Ilii (djev. Zori, ro. 1940.) u Grudama 2009. godine. 8 Kazivala Vinke Pavi (djev. Jandrijevi, ro. 1937.) u selu Podhum (Livno) 2010. godine. 9 Kazivala Jele Luci (ro. 1938.) u Busovai 2011. godine. 10 Kazivala Rua Petrovi (ro. 1945.) u Kaknju 2010. godine.

41

Djejoj mori bliska je grka Lamija, mitska libijska kraljica. Lamiju neobine ljepote zavolio je Zeus, ali ju je Zeusova supruga Hera progonila svojom ljubomorom i poubijala joj svu djecu. Lamija je nakon toga zbog ljubomore na druge majke progonila njihovu djecu, otimala ih i prodirala te postaje simbol ljubomorne ene koja iz osvete ubija tuu djecu. U hrvatskim predajama navode se jo i more koje more ivotinje. Napadaju male svinje, telie i krave. U Oraju je tako zabiljeena predaja u kojoj more nou sisaju krave: Vjetice su zle ene koje su svojim vradbinama nanosile zlo drugim ljudima kad god bi im se pruila prilika. Vjerovalo se da su nou sisale krave 11 U Rjeniku stranih rijei B. Klaia navodi se da se diljem svijeta mora ubraja se u rod inkuba, zloduha, demona koji prema pukom vjerovanju spolno ope s usnulim osobama. Dok succubus ostvaruje spolnu vezu i uglavnom lei ispod mukarca kao rtve, mora pritie rtvine grudi i pritom ne ostvaruje spolni in (Marjani, 1999: 58): Bio je u selu momak, mlad i naoit. U zadnje vrime kad bi god momak io na spavanje u snu bi ga neto pritiskalo, titalo i nije mu dalo mira. 12 Kao fatalni enski zlodusi koji nou kradomice ulaze u spavae sobe kako bi ubijali djecu, a iz tijela odraslih isisali volju za ivotom, more pokazuju slinost s jo jednim prastarim mitom, a to je onaj o Lilit (Lilith), Adamovoj prvoj druici. Prema hebrejskom vjerovanju Svevinji ju je stvorio prije Eve, kada i Adama, ne od mukareva rebra nego od prave zemlje. Stoga je Lilit smatrala da su oboje jednaki i zbog toga su se posvaali. Brak im je propao zbog svae oko poloaja koji je trebalo zauzeti pri voenju ljubavi, jer se Lilit iz sve snage opirala onome to e se kasnije prozvati misionarskim poloajem. Umjesto da se pokori Adamovim eljama, Lilit je, izrekavi tajno Boje ime, dobila krila i odletjela u pustinju onkraj Crvenog mora, gdje e se spariti s demonima i raati im demonsku djecu, inkube i sukube, kojima e vladati kao kraljica. Na mitolokoj razini zaivjet e kao opak zloduh, koji izlazi nou i pripija se uza svakoga tko u sobi spava sam (Peri/Pletenac, 2008:54). Najee se Lilit opisuje kao lijepa ena duge crvene kose, a donjeg dijela tijela kao u zmije. Postat e Evina neprijateljica, ona koja podstie na nezakonitu ljubav, koja unosi nemir u brak. Kao ena koja je odbaena ili naputena u korist druge ene Lilit predstavlja mrnju prema porodici. Kako

11 12

Kazivala Anka Peji (djev. Oroli, ro. 1942) u Oraju 2011. godine. Kazivala Anka Jerkovi (djev. Kadri, ro. 1957.) u selu Bijakovii (itluk) 2009. godine.

42

navodi S. Marjani, predodba o mori koja mori mladie bliska je imaginaciji o hebrejskoj (crnokosoj) Lilit koja je odbaena i naputena radi druge ene. Na njezino mjesto dolazi (arhetipski plavokosa) Eva (Marjani, 1999:61). Tako je u najveem broju hrvatskih predaja o mori, i onih suvremenih zabiljeenih meu Hrvatima u BiH, mora koja mori mladie objanjena osvetom prevarene djevojke koju je mladi napustio. Mora stoga, kao i vjetica, nakazna, strana ena, moe figurirati kao opreka savrenom prikazu jednog drugog enskog natprirodnog bia hrvatske mitologije vili, koja je uvijek prikazana kao prelijepa djevojka, duge plave kose. U kontekstu navedenog donosimo primjer predaje zabiljeene u selu Donji Mali Ograenik (itluk) u kojem se ostavljena/prevarena ena prikazuje kao mora, no ne sveti se samo nevjernom mladiu, nego i mrskoj suparnici, eni zbog koje je ostavljena: Dosad bilo u stara vrimena, ene bi se udavala, a ostani momak to je prije k njoj ia, ostavi je, i onda uzme sebi drugu, a toja to je nju ostavio oe da se osveti, ko naime to su bile vitice, a napadale tu enu to je dola za tog momka... 13 Mora je, kako je ve uoeno, iva ena koja ivi dvostrukim ivotom dnevnim ivotom ene i nonim ivotom more. U svojim nonim pohodima moe se preobraavati u razne ivotinje, najee maku: Oko neko doba noi ou Kata maku na lisi povrh svoga kreveta. Mijaue maka, vrti se amo-tamo kako bi skoila na krevet i na Katu. 14 Zatim u muhu i nonog leptira i kao takva moe neometano kroz kljuanice ulaziti i sobu spavaa. Morina je zoomaterijalizacija u nonog leptira povezana sa simboliziranjem leksema mora koji oznauje i nonog leptira (Marjani, 2005:129). Dakako postoje i brojni apotropeji/zatitna sredstva protiv more. U hrvatskoj tradiciji zabiljeeni su kao apotropeji premazivanje bijelim lukom, kolai napravljen od brljana koji se stavlja djetetu pod jastuk, sol, ak smrad udaljava moru, eljezni predmeti od oruja do orua (igla, sjekira, britva, britvica, vilica, no, potkova, srp, ilo, kare). Uzela mora dijete i poela ga morit. Dijete plae, a aa uze no i zabode ga u morinu haljinu i pod. Nije se mogla pomaknut. Ostavi on dijete u beku. Kad ugleda mora to bila kominka, kuma njihova. Zapomagala,

13

Kazivala ima Luburi (djev. Barbari, ro. 1927.) u selu Donji Mali Ograenik (iluk) 2011. godine. 14 Kazivala Sofija Ilii (djev. Zori, ro. 1940.) u Grudama 2009. godine.

43

traila da je pusti i darovat e ga. On nije htio nego reko nee je puat dok orozovi ne zapjevaju. Kad je svanulo, orozovi zapjevali. Mora nestade i vie nije morila mu djecu. 15 Vrlo uinkovito sredstvo borbe protiv more je otrgnuti s nje komadi odjee i razotkriti joj identitet. Kako se kazuje, jedanput kad joj je identitet razotkriven, ba poput vjetica kojima se razotkrivanjem identiteta ukidaju moi, mora vie ne napada osobu kojoj je to polo za rukom. Kad je tila nestat, ja joj skinem maramu sa glave. Ona me molila da joj vratim i ako joj vratim da e mi rei ko je. I rekla je ona meni, al mi je rekla da ne smim pripovidit nikome o tome ko je ona, a ako kaem ona e me morit cili ivot. I nisam nikom kazo() Kad sam sazno ko je, vie mi nije dolazila u san. 16 Ponekad bi se nao neko dovoljno jak da se otrgne i ako bi je uspio uvatiti za ruku i dovesti pred malo svjetla da joj vidi lice, mogo bi joj zapovjediti da se vie nikad ne vraa u tu kuu i ona bi morala posluati. 17 Kazuje se i da je mora prva osoba koju ujutro vidi nakon veeri u kojoj si bio napadnut: (...) a po predajama osoba koju prvu sretne to jutro je ona koja ti je bila u toku noi 18; Ko mu ujutro prvi doe na vrata ta osoba je vjetica. 19 No najei nain zatite od mora, kao bia koje su poput vjetica povezana sa zlim silama, dolazi iz sfere interpretatio christiana. Sveenici su oni kojima se ljudi utjeu po savjet kako da se obrane od more. Uinkovita su stoga tipino kranka zatitna sredstva protiv zlih sila blagoslovi, blagoslovljena voda, znak kria Da bi otio kod sveenika i potuio mu se. Sveenik mu kae da sebi na prsa stavi no i da ne smi zaspat. I kad ga pone duit da mahne rukom i uhvati neto i da podigne no i onda e otkrit to je. Kad je uhvatio, vidio je da je uhvatio enu. 20 I ode on pratru i pratar mu kae da stane na kapiju ispred crkve i gleda sve bive cure, koja se pokloni livom nogom, ta je i nee ga vie duit, i on

15 16

Kazivala Jele Luci (ro. 1938.) u Busovai 2011. godine. Kazivao Mate Bagari (ro. 1938.) u selu Gornji Brinik (Tomislavgrad) 2011. godine. 17 Kazivala Anka Peji (djev. Oroli, ro. 1942) u Oraju 2011. godine. 18 Kazivala Vinke Pavi (djev. Jandrijevi, ro. 1937.) u selu Podhum (Livno) 2010. godine. 19 Kazivala Kata Tadi (djev. Marti, ro. 1945.) u selu Lovinac (epe) 2009. godine. 20 Kazivao Nikica Vidi (ro. 1967.) u selu Blizanci (itluk) 2011. godine.

44

tako i uradio, vidio je, i im je vidio nije ga vie duila. I bilo je tako vie sluajeva, ta pria mi je svekar da je njemu tako bilo. 21 Osim sveenika postojali su u selu ljudi koji su znali prepoznati moru te naine borbe protiv nje: Znala je svekrva kako Mari vjetici i mori doskoiti i kako je razotkriti jer su i drugi potajno priali i doivljavali iste none more kao i nevjesta Kata. Jednu veer ree svekrva Kati da na jastuk gdje lei napravi kri od krpe, odnosno da preko jastuka zavee dvije krpe u obliku kria. 22 Suvremena prouavanja demonolokih bia navode da su more neprihvatljivi oblici enskih identiteta. More tako uglavnom slue kako bi se kontroliralo ensko ponaanje jer nikom nije bilo u interesu da ga se proglasi morom (Peri/Pletenac, 2008:15). Od ena se u patrijarhalnom sustavu oekivalo da budu mile, tihe, pasivne i poslune, a mora nikako ne spada u tu kategoriju. Kako navodi S. Marjani, prema narodnim vjerovanjima poput vjetice, avolske kurve, i mora nije mitoloko bie ve ivi uobiajenim dnevnim ivotom ene (dandnevna pasija ene-domaice, kuanice, dnevna slika ene), ali nou luta i napada usnule (nona akcija osloboene ene: niktomorfna slika ene). Time je dobivena prva bitna, naravno, binarna opozicija unutar njezinog demoniziranog ivota: dnevna pasija ene kao domaice - niktomorfna akcija ene kao more. A kada je rije o osloboenoj eni, takva ena dobiva atribute demonske prirode jer je osloboeno ensko negativno kvalitativno vezano uz raspojasano, simboliki ono to nije vezano vrstim, naravno, mukim pojasom (Marjani, 1999:55). Mora u svojoj nonoj akciji preuzima aktivnu ulogu nalijeui na mukarca i isisavajui mu ivotne sokove, dok mukarac, suprotno oekivanjima, zadobiva pasivnu poziciju. Nastavljajui trag arhidemona Lilit, morin ivot u dnevnoj slici ene odreen je femininom poniznou u ivotu utnje, dok u niktomorfnom ivotu preuzima akciju koja je snagom religiozne volje i folklornoga straha morala biti utiana, uutkana, unitena (Marjani, 1999:68). U prilog ovakvim suvremenim stajalitima o mori navodim jednu predaju o mori/vjetici koja je zabiljeena u Grudama. Mu ne moe spavati te budi svoju enu koja lei kraj njega. No ona kao da ne spava, kao da je mrtva. U tom trenutku muha ulijee kroz kljuanicu u sobu te ulazi u

21

Kazivala Radica Zeljko (djev. Crnjac, ro. 1948.) u selu Donji Crna (iroki Brijeg) 2010. godine. 22 Kazivala Sofija Ilii (djev. Zori, ro. 1940.) u Grudama 2009. godine.

45

enina usta. ena oivljava, budi se iz stanja obamrlosti. Nona slika ene u obliku muhe inila je kojekakve nedoline akcije, dok je tijelo ene bilo u krevetu gdje i treba biti, pokraj njenog mua. Dakako, mu ubija tu osloboenu enu, jer je sukladno tradicijskim predodbama ta ena vjetica. Dok je po danu, moemo pretpostaviti, bila posluna, pasivna ena, nou se njen identitet oslobaao i lutao, preuzimao aktivnu poziciju, a takvu enu treba ubiti, to e mu, sukladno oekivanjima i zahtjevima sredine, bez imalo grinje savjesti uiniti. Kau jedan ovik spava i probudi se on. I sad ne da mu se zaspat. On gurne enu, a ona razvalila usta, spava ko mrtva, ne mrda. On je gura da se probudi, a ona nita. Kad odjednom kroz kljuanicu ue muva zvrkulja. Kae zvrk zvrca po sobi, zvrca po sobi. Kako njoj doe u usta, odjednom se ena protegne i kae: Uuu... jesan dobro spavala. Tako su govorili da je odma ovik zadavio kad je vidio ta je, jer znai vitica je. Ila negdi u pohode pa se sad vraa s terena. 23
Literatura: Belaj.Vitomir. 1998. Hod kroz godinu: mitska pozadina hrvatskih narodnih obiaja i vjerovanja. Zagreb: Golden marketing Bokovi-Stulli. Maja. 1991. Pjesme, prie, fantastika. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske Bokovi-Stulli. Maja. 1963. Narodne pripovijetke. PSHK. knj. 26. Zagreb: ZoraMatica Hrvatska Cavendish. R./ Ling. T.O. 1988. Mitologija. Ilustrirana enciklopedija. LjubljanaZagreb: Mladinska knjiga Chavalier. Jean/Gheerbrandt. Alain. 1987. Rjenik simbola. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske Eliade. Mircea. 1981. Okultizam, magija i pomodne kulture: eseji s podruja komparativne religije. Zagreb: GHZ Graves. Robert. 1969. Grki mitovi. Beograd: Nolit Hall. James. 1991. Rjenik tema i simbola u umjetnosti. Zagreb: August Cesarec Katii. Radoslav. 2008. Boanski boj. Zagreb: Ibis grafika d.o.o., Katedra akavskog sabora Opine Moenika Draga,Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu Katii. Radoslav. 2010. Zeleni lug. Zagreb: Ibis grafika d.o.o., Matica hrvatska, Katedra akavskog sabora Opine Moenika Draga Katii. Radoslav. 2011. Gazdarica pred vratima. Zagreb: Ibis grafika d.o.o., Matica hrvatska, Katedra akavskog sabora Opine Moenika Draga

23

Kazivala Sofija Ilii (djev. Zori, ro. 1940.) u Grudama 2009. godine.

46

Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kranstva. 1979. Ur. Anelko Badurina. Zagreb: Kranska sadanjost Marjani. Suzana. 1999. Zatitna sredstva protiv mre kao ensko-niktomorfnog demona. Trea, asopis Centra za enske studije. 2/1:55-71 Marjani. Suzana. 2005. Vjetije psihonavigacije i astralna metla u svjetovima hrvatskih predaja kao (mogui) aspekti amanske tehnike ekstaze (i transa), Studia ethnologica Croatica, vol. 17. 111-169. Peri. Boris/Pletenac. Tomislav. 2008. Fantastina bia Istre i Kvarnera. Zagreb: Vukovi& Runji, Sui. Nikola. 1943. Hrvatska narodna mitologija. Zagreb: Grafika Vlastite rukopisne zbirke

47