467

HRVATSKI SABOR KIASA: 022-03/13-01/210 URBROJ: 65-13-09 Zagreb. 28. studenoga 2013.

ZASTUPNICAMA I ZASTUPNICIMA
HRVATSKOGA SABORA

PREDSJEDNICAMA I PREDSJEDNICIMA RADNIH nJELA

Na temelju clanaka 178. i 192. Poslovnika Hrvatskoga sabora u prilogu upucujem Konacn; p,ijedtog zakona 0 gradnji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila VIada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2013. godine, Ovirn zakonskim prijedlogom uskIaduje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije, te se u prilogu dostavlja i Izjava 0 njegovoj uskladenosti s pravnom stecevinom Europske unije i pravnim aktima Vijeca Europe. Za svoje predstavnike, koji ce u njezino ime sudjelovati u radu Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela, Vlada je odredila Anku Mrak-Tarita!l, ministricu gradtteljstva i prostornoga uredenja, mr. sc. Zeljka Uhlira, zamjenika ministrice graditeljstva i prostornoga uredenja, te Ines Android Brajic, Davorina Orsanica i Danijela Mestrica, pomocnike rninistrice graditeljstva i prostornoga uredenja,

PREDSJEDNIK

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Klasa: Urbroj: Zagreb, 022-03/13-01/190 50301-05/25-13-7 28. studenoga 2013.

PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

Predmet:

Konani prijedlog zakona o gradnji

Na temelju lanka 85. Ustava Rep ublike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/2010 - p roie ni tekst) i lanka 172. u vezi sa lankom 190. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 81/2013), Vlada Republike Hrvatske podnosi Konani prijedlog zakona o gradnji. Ovim zakonskim prijedlogom usklauje se zakonodavstvo Re publike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije, te se u prilogu dostavlja i Izjava o njegovoj usklae nosti s pravnom steevinom Europske unije i pravnim aktima Vijea Europe. Za svoje pre dstavnike , koji e u nje zino ime sudje lovati u radu Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela, Vlada je odredila Anku Mrak-Tarita, ministricu graditeljstva i prostornoga ure e nja, mr. se . Zeljka Uhlira, zamje nika ministrice gradite ljstva i prostornoga ureenja, te Ine s Androi Braji, Davorina Orania i Danijela Metria, p omonike ministrice graditeljstva i prostornoga ure e nja.

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

KONANI PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI

Zagreb, studeni 2013.

KONANI PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI 1. OPE ODREDBE Predmet i cilj Zakona lanak 1. (1) Ovim se Zakonom ureuje projektiranje, graenje, uporaba i odravanje graevina te provedba upravnih i drugih postupaka s tim u vezi s ciljem osiguranja zatite i ureenja prostora u skladu s propisima koji ureuju prostorno ureenje te osiguranja temeljnih zahtjeva za graevinu i drugih uvjeta propisanih za graevine ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima. (2) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijea od 19. svibnja 2010. o energetskoj uinkovitosti zgrada (preinaka) (SL L 153, 18.6.2010.). Primjena Zakona lanak 2. (1) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na gradnju svih graevina na podruju Republike Hrvatske, osim na gradnju rudarskih objekata i postrojenja odreenih posebnim zakonom, gradnju vojnih graevina odreenih posebnim propisima i gradnju drugih graevina odreenih posebnim zakonom. (2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na gradnju nove graevine na odgovarajui se nain primjenjuju na rekonstrukciju, odravanje i uklanjanje graevine, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukije propisano. Pojmovi lanak 3. (1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona, imaju sljedee znaenje: 1. energetsko svojstvo zgrade je izraunata ili izmjerena koliina energije potrebna za zadovoljavanje potreba za energijom prilikom karakteristine uporabe zgrade, a koja izmeu ostalog ukljuuje energiju koja se koristi za grijanje, hlaenje, ventilaciju, pripremu tople vode i osvjetljenje, 2. gradilite je zemljite i/ili graevina, ukljuivo i privremeno zauzete povrine, na kojima se izvodi graenje ili radovi potrebni za primjenu odgovarajue tehnologije graenja i zatitu, 3. gradnja je projektiranje i graenje graevina te struni nadzor graenja, 4. graenje je izvedba graevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, zavrni, te ugradnja graevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova graevina, rekonstruira, odrava, ili uklanja postojea graevina,

2 5. graevina je graenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih graevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugraenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao graenjem, 6. iskolenje graevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa, odnosno osi graevine koja e se graditi, na teren unutar graevne estice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru kojeg izvodi ovlateni inenjer geodezije sukladno posebnom propisu, 7. javnopravna tijela su tijela dravne uprave, druga dravna tijela, upravni odjeli, odnosno slube velikih gradova, Grada Zagreba i upanija nadleni za obavljanje poslova iz odreenih upravnih podruja te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, odreena posebnim zakonima, koji utvrivanjem posebnih uvjeta, odnosno potvrivanjem projekta na nain propisan ovim Zakonom sudjeluju u gradnji graevina, 8. katastar je katastar zemljita, odnosno katastar nekretnina prema posebnom zakonu koji ureuje dravnu izmjeru i katastar nekretnina, 9. kotao je sklop tijela kotla i plamenika namijenjena prijenosu topline koja se oslobaa izgaranjem u vodu, 10. ministar je elnik sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za poslove graditeljstva, 11. Ministarstvo je sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove graditeljstva, 12. odravanje graevine je izvedba graevinskih i drugih radova na postojeoj graevini radi ouvanja temeljnih zahtjeva za graevinu tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklaenost graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena, 13. oprema su pojedinani ureaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugraeni u graevinu radi tehnolokog ili drugog procesa kojemu je namijenjena graevina, 14. postojea graevina je graevina izgraena na temelju graevinske dozvole ili drugog odgovarajueg akta i svaka druga graevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednaena, 15. posebni uvjeti su uvjeti za graenje koje u sluaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvruje na nain propisan ovim Zakonom, odnosno posebnim zakonom kojim se ureuje prostorno ureenje, osim uvjeta koji se utvruju u postupku procjene utjecaja na okoli i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu, 16. potvrda glavnog projekta je potvrda da je glavni projekt izraen u skladu s posebnim propisima i/ili posebnim uvjetima koju izdaje javnopravno tijelo u sluajevima propisanim posebnim zakonom na nain propisan ovim Zakonom, 17. postrojenje je skup svrhovito povezane opreme za obavljanje tehnolokog ili drugog procesa kojemu je namijenjena graevina, 18. pripremni radovi su graenje privremenih graevina i izvedba drugih radova radi organizacije i ureenje gradilita, te omoguavanja primjene odgovarajue tehnologije graenja, 19. rekonstrukcija graevine je izvedba graevinskih i drugih radova na postojeoj graevini kojima se utjee na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu graevinu ili kojima se mijenja usklaenost te graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena (dograivanje, nadograivanje, uklanjanje vanjskog dijela graevine, izvoenje radova radi promjene namjene graevine ili tehnolokog procesa i sl.), odnosno izvedba graevinskih i drugih radova na ruevini postojee graevine u svrhu njezine obnove, 20. sloena graevina je sklop vie meusobno funkcionalno i/ili tehnoloki povezanih graevina,

3 21. sustav za klimatizaciju je sklop kojim se djeluje na temperaturu, vlanost i kvalitetu zraka te ostvaruje prisilna izmjena zraka u prostoriji u svrhu postizanja mikrohigijenskih uvjeta i odgovarajueg stupnja ugodnosti prostora, 22. ugradnja je izvedba graevinskih i drugih radova kojim se povezuju graevni proizvodi, instalacije ili postrojenja tako da postaju sastavni dio graevine i ne mogu se bez uklanjanja ili bez utjecaja na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za graevinu odvojiti od graevine, 23. uklanjanje graevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje graevine ili njezinog dijela s mjesta gdje se nalazi, ukljuivo i gospodarenje zateenim otpadom u graevini i na graevnoj estici, te graevnog materijala i graevnog otpada nastalog razgradnjom graevine sukladno propisima koji ureuju gospodarenje otpadom, te dovoenje graevne estice, odnosno zemljita na kojemu se nalazila graevina u uredno stanje, 24. ukupna korisna povrina zgrade je ukupna neto podna povrina zgrade koja odgovara namjeni uporabe zgrade, a koja se rauna prema toki 5.1.7. HRN EN ISO 9836:2011, 25. upravno tijelo je upravni odjel, odnosno sluba velikog grada, Grada Zagreba, odnosno upanije nadlean za obavljanje upravnih poslova graditeljstva, 26. uvjeti prikljuenja su posebni uvjeti kojima se odreuje mogunost i uvjeti prikljuenja graevine na infrastrukturu, 27. zgrada je zatvorena i/ili natkrivena graevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smjetaju ivotinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinana graevina unutar sustava infrastrukturne graevine 28. zgrada javne namjene je zgrada ili dio zgrade koju koristi tijelo javne vlasti za obavljanje svojih poslova, zgrada ili dio zgrade za stanovanje zajednice te zgrada ili dio zgrade koja nije stambena u kojoj boravi vie ljudi ili u kojoj se prua usluga veem broju ljudi. (2) Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju znaenje odreeno posebnim zakonom kojim se ureuje podruje prostornoga ureenja te drugim posebnim zakonom, ako ovim Zakonom nije propisano drukije. (3) Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe u mukom rodu, su neutralni i odnose se na muke i enske osobe. Razvrstavanje graevina lanak 4. (1) Graevine se obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom prema ovome Zakonu razvrstavaju u pet skupina, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina graevine planirane Dravnim planom prostornog razvoja, 2. skupina graevine za koje se prema posebnim propisima posebni uvjeti utvruju u postupku procjene utjecaja na okoli i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu, 3. skupina graevine za koje se utvruju posebni uvjeti, 4. skupina graevine za koje se utvruju uvjeti prikljuenja, a ne utvruju se drugi posebni uvjeti, 5. skupina graevine koje nisu razvrstane u 1., 2., 3. ili 4. skupinu.

4 (2) U sluaju ispunjavanja vie uvjeta iz stavka 1. ovoga lanka ili sumnje, kod utvrivanja skupine za odreenu graevinu primjenjuje se zahtjevnija skupina. Primjena i donoenje posebnih propisa lanak 5. (1) Odredbe posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona koji utjeu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva za graevinu ili na drugi nain uvjetuju gradnju graevina ili utjeu na graevne i druge proizvode koji se ugrauju u graevinu, primjenjuju se u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije propisano drukije. (2) Pravilnici i tehniki propisi, ije je donoenje propisano posebnim zakonima, a koji utjeu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva za graevinu ili na drugi nain uvjetuju gradnju graevina ili utjeu na graevne i druge proizvode koji se ugrauju u graevinu, donose se uz suglasnost ministra. (3) Pravilnici i tehniki propisi doneseni protivno stavku 2. ovoga lanka ne primjenjuje se u provedbi ovoga Zakona. Ovlatenja ministra lanak 6. (1) Nain rada u Ministarstvu, upravnim tijelima i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u vezi s provedbom ovoga Zakona, ukljuujui i sustav provedbe postupaka i izrade akata elektronikim putem koji se donose na temelju ovoga Zakona, ministar propisuje naputkom. (2) Ovlauje se ministar da ureuje nain rada savjetodavnih radnih tijela (povjerenstva, radne grupe i sl.) koja osniva na temelju posebnog propisa za utvrivanje nacrta propisa koji se donose na temelju ovoga Zakona, te da odreuje naknadu za rad lanovima tih tijela koji nisu dravni slubenici. 2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAEVINU

Obveza ispunjavanja temeljnih i drugih zahtjeva za graevinu lanak 7. (1) Svaka graevina, ovisno o svojoj namjeni, mora biti projektirana i izgraena na nain da tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za graevinu, te druge zahtjeve, odnosno uvjete propisane ovim Zakonom i posebnim propisima koji utjeu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva za graevinu ili na drugi nain uvjetuju gradnju graevina ili utjeu na graevne i druge proizvode koji se ugrauju u graevinu. (2) Graevni i drugi proizvodi koji se ugrauju u graevinu moraju ispunjavati zahtjeve propisane ovim Zakonom i posebnim propisima.

5 Temeljni zahtjevi za graevinu lanak 8. Temeljni zahtjevi za graevinu su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. mehanika otpornost i stabilnost, sigurnost u sluaju poara, higijena, zdravlje i okoli, sigurnost i pristupanost tijekom uporabe. zatita od buke, gospodarenje energijom i ouvanje topline, odriva uporaba prirodnih izvora. Mehanika otpornost i stabilnost lanak 9. Graevina mora biti projektirana i izgraena tako da optereenja koja na nju mogu djelovati tijekom graenja i uporabe ne mogu dovesti do: 1. ruenja cijele graevine ili nekog njezinog dijela, 2. velikih deformacija u stupnju koji nije prihvatljiv, 3. oteenja na drugim dijelovima graevine, instalacijama ili ugraenoj opremi kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije, 4. oteenja kao rezultat nekog dogaaja, u mjeri koja je nerazmjerna izvornom uzroku. Sigurnost u sluaju poara lanak 10. Graevine moraju biti projektirane i izgraene tako da u sluaju izbijanja poara: 1. 2. 3. 4. 5. nosivost graevine moe biti zajamena tijekom odreenog razdoblja, nastanak i irenje poara i dima unutar graevine je ogranieno, irenje poara na okolne graevine je ogranieno, korisnici mogu napustiti graevinu ili na drugi nain biti spaeni, sigurnost spasilakog tima je uzeta u obzir. Higijena, zdravlje i okoli lanak 11. Graevina mora biti projektirana i izgraena tako da tijekom svog vijeka trajanja ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda, te da tijekom cijelog svog vijeka trajanja nema iznimno velik utjecaj na kvalitetu okolia ili klimu, tijekom graenja, uporabe ili uklanjanja, a posebno kao rezultat bilo ega od dolje navedenog: 1. istjecanja otrovnog plina, 2. emisije opasnih tvari, hlapivih organskih spojeva (VOC), staklenikih plinova ili opasnih estica u zatvoreni i otvoreni prostor, 3. emisije opasnog zraenja,

4. isputanja opasnih tvari u podzemne vode, morske vode, povrinske vode ili tlo, 5. isputanja opasnih tvari u pitku vodu ili tvari koje na drugi nain negativno utjeu na pitku vodu, 6. pogreno isputanje otpadnih voda, emisije dimnih plinova ili nepropisno odlaganje krutog ili tekueg otpada, 7. prisutnost vlage u dijelovima graevine ili na povrini unutar graevine.

Sigurnost i pristupanost tijekom uporabe lanak 12. Graevina mora biti projektirana i izgraena tako da ne predstavlja neprihvatljive rizike od nezgoda ili oteenja tijekom uporabe ili funkcioniranja, kao to su proklizavanje, pad, sudar, opekline, elektrini udari, ozljede od eksplozija i provale. Posebno, graevine moraju biti projektirane i izgraene vodei rauna o pristupanosti i uporabi od strane osoba smanjene pokretljivosti. Zatita od buke lanak 13. Graevina mora biti projektirana i izgraena tako da buka koju zamjeuju korisnici ili osobe koje se nalaze u blizini ostaje na razini koja ne predstavlja prijetnju njihovom zdravlju i koja im omoguuje spavanje, odmor i rad u zadovoljavajuim uvjetima. Gospodarenje energijom i ouvanje topline lanak 14. Graevine i njihove instalacije za grijanje, hlaenje, osvjetljenje i provjetravanje moraju biti projektirane i izgraene tako da koliina energije koju zahtijevaju ostane na niskoj razini, uzimajui u obzir korisnike i klimatske uvjete smjetaja graevine. Graevine takoer moraju biti energetski uinkovite, tako da koriste to je mogue manje energije tijekom graenja i razgradnje. Odriva uporaba prirodnih izvora lanak 15. Graevine moraju biti projektirane, izgraene i uklonjene tako da je uporaba prirodnih izvora odriva, a posebno moraju zajamiti sljedee: 1. ponovnu uporabu ili mogunost reciklae graevine, njezinih materijala i dijelova nakon uklanjanja, 2. trajnost graevine, 3. uporabu okoliu prihvatljivih sirovina i sekundarnih materijala u graevinama.

7 Odstupanje od temeljnih zahtjeva za graevinu lanak 16. (1) Ako se rekonstruira graevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili graevina koja se nalazi u kulturno - povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar moe se uz suglasnost Ministarstva odstupiti od temeljnih zahtjeva za graevinu ako bi se njima naruila bitna spomenika svojstva. (2) Ako se rekonstruira graevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti osiguralo nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad moe se uz suglasnost Ministarstva odstupiti od temeljnih zahtjeva za graevinu. (3) Suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka Ministarstvo izdaje na prijedlog investitora, po prethodno pribavljenom miljenju ministarstva nadlenog za kulturu za graevinu iz stavka 1. ovoga lanka, odnosno od ministarstva nadlenog za socijalnu skrb za graevinu iz stavka 2. ovoga lanka. (4) Suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka moe se izdati ako u svrhu ispunjavanja temeljnog zahtjeva za graevinu nije mogue izvesti odgovarajue tehniko rjeenje ili je mogunost izvoenja rjeenja takva da bi uloena vrijednost bila u bitnom nerazmjeru u odnosu na korist. (5) Suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka moe se uvjetovati odreenim postupkom, zahvatom ili mjerom kojom bi se na odgovarajui nain djelomice nadomjestilo cjelovito tehniko rjeenje. (6) Suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka nije upravni akt. Tehniki propisi lanak 17. (1) Tehnikim propisima se u skladu s naelima europskog usklaivanja tehnikog zakonodavstva razrauju, odnosno odreuju temeljni zahtjevi za graevinu, svojstva koje moraju imati graevni proizvodi u odnosu na njihove bitne znaajke i drugi tehniki zahtjevi u vezi s graevinama i njihovim graenjem. (2) Tehnike propise donosi ministar u obliku pravilnika. (3) Tehniki propisi objavljuju se u Narodnim novinama. Ispitivanje odreenih dijelova graevine lanak 18. (1) Ispitivanje odreenih dijelova graevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja temeljnih zahtjeva za graevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta, predvieno glavnim projektom ili izvjeem o obavljenoj kontroli projekta te prethodna istraivanja od vanosti za projektiranje, graenje i uporabu odreene graevine, duan je osigurati investitor.

(2) Investitor je poslove ispitivanja, dokazivanja, odnosno istraivanja iz stavka 1. ovoga lanka duan povjeriti osobama ovlatenim za obavljanje istih na temelju posebnog zakona. Doputena odstupanja u graenju lanak 19. Prilikom graenja graevine doputeno odstupanje u odnosu na mjere odreene glavnim projektom iznosi 3% pojedinih dimenzija prostora i prostorija graevine (irina, visina, duina), dok je u pogledu ukupnih pojedinih vanjskih mjera graevine doputeno odstupanje do 0,30 metra, osim u pogledu odstupanja od obaveznog graevinskog pravca i najmanje udaljenosti od mee. 3. ENERGETSKO SVOJSTVO ZGRADE Zahtjevi energetske uinkovitosti lanak 20. (1) Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgraena i odravana tako da tijekom uporabe ispunjava propisane zahtjeve energetske uinkovitosti, ako tehnikim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije propisano drukije. (2) Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana i izgraena tako da je mogue bez znaajnih trokova osigurati individualno mjerenje potronje energije, energenata i vode s mogunou daljinskog oitanja za pojedine posebne dijelove zgrade. (3) Zahtjeve energetske uinkovitosti pojedinih vrsta zgrada, koji ukljuuju minimalne zahtjeve za energetska svojstva zgrade i njenih posebnih dijelova, nain izrauna energetskog svojstva zgrade, minimalni obvezni udio obnovljivih izvora u ukupnoj potronji energije zgrade, kriterije za zgrade gotovo nulte energije, sadraj elaborata alternativnih sustava opskrbe energijom te druge zahtjeve vezane uz energetsku uinkovitost zgrade, kao i dostavu izvjea Europskoj komisiji vezano za pretpostavke, izraune i rezultate trokovno optimalnih analiza, propisuje tehnikim propisom ministar. Elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom lanak 21. (1) Projektant je duan prije izrade glavnog projekta zgrade koja mora ispunjavati zahtjeve energetske uinkovitosti izraditi elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom i predati ga investitoru. (2) Alternativni sustavi u smislu stavka 1. ovoga lanka su: 1. decentralizirani sustav opskrbe energijom na temelju energije iz obnovljivih izvora, 2. kogeneracija,

9 3. daljinsko grijanje ili hlaenje, posebice ako se u cijelosti ili djelomino temelji na energiji iz obnovljivih izvora, 4. dizalice topline. Redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi lanak 22. (1) Vlasnik zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela sa sustavom grijanja na tekua, plinovita ili kruta goriva duan je osigurati redoviti pregled: 1. sustava grijanja s kotlom efektivne nazivne snage 20 kW i vee jednom u deset godina, 2. sustava grijanja s kotlom efektivne nazivne snage 100 kW i vee jednom u dvije godine, 3. sustava grijanja s kotlom na plin efektivne nazivne snage 100 kW i vee na plin jednom u etiri godine. (2) Vlasnik zgrade ili njezine posebnog dijela sa sustavom za hlaenje ili klimatizaciju nazivne snage 12 kW i vee duan je osigurati redoviti pregled tog sustava jednom u deset godina. (3) Redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije zgrade zavrava izvjeem o redovitom pregledu sustava grijanja i hlaenja ili klimatizacije zgrade, kojeg potpisuju sve ovlatene osobe koje su sudjelovale u njegovoj izradi. Energetski certifikat zgrade lanak 23. (1) Energetski certifikat zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela (u daljnjem tekstu: energetski certifikat) izdaje se za zgradu, odnosno njezin posebni dio za koju je potrebno koristiti energiju za odravanje unutarnje projektne temperature u skladu s njezinom namjenom, osim za zgradu koja ima rok uporabe dvije godine i manje, za zgradu namijenjenu odravanju vjerskih obreda, za zgradu ukupne korisne povrine manje od 50 m, te industrijske zgrade, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s malim energetskim potrebama. (2) Energetskim certifikatom se predouju energetska svojstva zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela. (3) Energetski certifikat vai deset godina od dana njegova izdavanja. (4) Sadraj i izgled energetskog certifikata propisuje ministar pravilnikom. (5) Energetski certifikat za zgradu s jednostavnim tehnikim sustavom potpisuje ovlatena osoba koja ga je izradila, a energetski certifikat za zgradu sa sloenim tehnikim sustavom sve ovlatene osobe i/ili imenovane osobe u ovlatenoj pravnoj osobi, koje su u izradi istog sudjelovale.

10 lanak 24. (1) Investitor, odnosno vlasnik zgrade za koju se izdaje energetski certifikat duan je prije izdavanja uporabne dozvole pribaviti energetski certifikat, ako ovim Zakonom nije propisano drukije. (2) Vlasnik zgrade za koju se izdaje energetski certifikat, odnosno njezinog posebnog dijela duan je: 1. prije prodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili davanja na leasing zgrade ili njezinoga posebnog dijela pribaviti energetski certifikat, 2. kupcu, najmoprimcu, zakupcu, odnosno primatelju leasinga predati energetski certifikat ili njegovu fotokopiju, 3. energetski certifikat predoiti moguem kupcu, najmoprimcu, zakupcu, odnosno primatelju leasinga, 4. u oglasu za prodaju, iznajmljivanje, davanje u zakup ili davanje na leasing zgrade ili njezinog posebnog dijela koji se objavljuje u medijima navesti energetski razred zgrade. (3) Ako se tijekom graenja zgrade promijeni investitor, energetski certifikat zgrade prije izdavanja uporabne dozvole pribavlja novi investitor. (4) Ovlateni posrednik u prometu nekretnina obvezan je u oglasu o prodaji, iznajmljivanju, davanju na leasing ili u zakup zgrade za koju se izdaje energetski certifikat, odnosno njezinog posebnog dijela, koji se objavljuje u medijima navesti energetski razred zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela. lanak 25. (1) Vlasnik zgrade javne namjene ija ukupna korisna povrina prelazi 500 m2 mora izloiti energetski certifikat na vidljivom mjestu u zgradi koje je lako dostupno svim posjetiteljima zgrade. (2) Vlasnik zgrade javne namjene ija ukupna korisna povrina prelazi 250 m2 mora izloiti energetski certifikat na vidljivom mjestu u zgradi koje je lako dostupno svim posjetiteljima zgrade. Energetski pregled zgrade lanak 26. (1) Energetski certifikat izdaje se na temelju provedenog energetskog pregleda zgrade. (2) Energetski pregled zgrade zavrava izvjeem o energetskom pregledu zgrade, kojeg potpisuju sve ovlatene osobe koje su sudjelovale u njegovoj izradi. (3) Vlasnik zgrade duan je voditi evidenciju o provedenim energetskim pregledima zgrade i uvati izvjee o energetskom pregledu zgrade najmanje deset godina od dana njegovoga primitka. (4) Korisnik zgrade ili njezinog posebnog dijela koja podlijee obvezi energetskog pregleda i energetskog certificiranja duan je ovlatenoj osobi osigurati sve podatke i

11 dokumentaciju s kojom raspolae, a koja je potrebna za provedbu energetskog pregleda i energetsko certificiranje te druge uvjete za neometani rad. Osoba ovlatena za energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi lanak 27. (1) Energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redovni pregled sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi provodi fizika ili pravna osoba koja za to ima ovlatenje (u daljnjem tekstu: ovlatena osoba). (2) Ovlatenje iz stavka 1. ovoga lanka daje Ministarstvo rjeenjem. (3) Ovlatenje iz stavka 1. ovoga lanka daje se na rok od pet godina. (4) Podnositelj zahtjeva za davanje ovlatenja iz stavka 1. ovoga lanka duan je priloiti dokaze o ispunjavanju svih uvjeta propisanih za davanje tog ovlatenja. (5) Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka i rjeenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za davanje ovlatenja iz tog stavka te rjeenja o obustavi postupka, ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor. lanak 28. (1) Ovlatenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade (u daljnjem tekstu: ovlatenje) daje se za: 1. energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade s jednostavnim tehnikim sustavom, 2. energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade sa sloenim tehnikim sustavom ili 3. energetski pregled zgrade sa sloenim tehnikim sustavom. (2) Ovlatenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade sa sloenim tehnikim sustavom obuhvaa i ovlatenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade s jednostavnim tehnikim sustavom. (3) Ovlatenje iz stavka 1. podstavaka 2. i 3. ovoga lanka obuhvaa i ovlatenje za redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi, ako je ovlatenje dano fizikoj osobi strojarske struke, odnosno pravnoj osobi koja zapoljava fiziku osobu strojarske struke koja ispunjava uvjete za davanje ovlatenja za energetski pregled zgrade sa sloenim tehnikim sustavom. lanak 29. (1) Ovlatenje se daje fizikoj osobi koja: 1. ima zavren diplomski sveuilini studij arhitektonske, graevinske, strojarske ili elektrotehnike struke ili specijalistiki diplomski struni studij arhitektonske, graevinske,

12 strojarske ili elektrotehnike struke i koja je tijekom studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, 2. ima najmanje pet godina radnog iskustva u struci, 3. ima sklopljen ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti i 4. je uspjeno zavrila odgovarajui program strunog osposobljavanja Modul 1, odnosno Modul 2 propisan pravilnikom iz lanka 47. ovoga Zakona. (2) Ovlatenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade s jednostavnim tehnikim sustavom, osim osobama iz stavka 1. ovoga lanka, daje se i fizikoj osobi koja: 1. ima zavren preddiplomski sveuilini, odnosno preddiplomski struni studij arhitektonske, graevinske, strojarske ili elektrotehnike struke, 2. ima najmanje deset godina radnog iskustva u struci, 3. ima sklopljen ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti i 4. je uspjeno zavrila odgovarajui program strunog osposobljavanja iz lanka 31. stavka 1. ovoga Zakona. lanak 30. Ovlatenje se daje pravnoj osobi koja: 1. je registrirana za djelatnost energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade, 2. ima u punom radnom vremenu na neodreeno vrijeme zaposlenu najmanje jednu osobu koja ispunjava uvjete iz lanka 29. ovoga Zakona i 3. ima sklopljen ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti. lanak 31. (1) Ovlatenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade s jednostavnim tehnikim sustavom daje se fizikoj osobi koja ispunjava uvjete iz lanka 29. stavka 1. podstavka 1., 2. i 3., ili stavka 2. ovoga Zakona i koja je uspjeno zavrila program strunog osposobljavanja Modul 1 propisan pravilnikom iz lanka 47. ovoga Zakona, odnosno pravnoj osobi koja zapoljava najmanje jednu fiziku osobu koja je uspjeno zavrila navedeni program osposobljavanja. (2) Ovlatenje za energetsko certificiranje zgrada sa sloenim tehnikim sustavom daje se pravnoj osobi koja zapoljava najmanje jednu fiziku osobu koja ispunjava uvjete iz lanka 29. stavka 1. podstavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona i koja je uspjeno zavrila program strunog osposobljavanja Modul 2 propisan pravilnikom iz lanka 47. ovoga Zakona. (3) Ovlatenje za energetski pregled zgrade sa sloenim tehnikim sustavom daje se fizikoj osobi koja ispunjava uvjete iz lanka 29. stavka 1. podstavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona i koja je uspjeno zavrila program strunog osposobljavanja Modul 2 propisan pravilnikom iz lanka 47. ovoga Zakona, odnosno pravnoj osobi koja zapoljava najmanje jednu fiziku osobu koja je uspjeno zavrila navedeni program strunog osposobljavanja i to u dijelu njene struke, kako slijedi: 1. za strojarski dio tehnikog sustava ovlauje se osoba strojarske struke, 2. za elektrotehniki dio tehnikog sustava ovlauje se osoba elektrotehnike struke,

13 3. za sustave automatskog reguliranja i upravljanja ovlauje se osoba elektrotehnike struke ili strojarske struke, 4. za graevinski dio zgrade ovlauje se osoba arhitektonske ili graevinske struke. lanak 32. Ovlatenje se ne moe dati osobi koja je osuena za jedno ili vie sljedeih kaznenih djela: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. novca. lanak 33. (1) Ovlatena osoba duna je poslove za koje je ovlatena obavljati struno, samostalno, neovisno i nepristrano. (2) Ovlatena osoba je odgovorna da energetski certifikat, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi bude izraen tono i u skladu s vaeim propisima i pravilima struke. (3) Ovlatena osoba duna je: 1. voditi evidenciju o izdanim energetskim certifikatima, obavljenim energetskim pregledima zgrade i redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi, 2. dostavljati Ministarstvu izdane energetske certifikate te izvijea o energetskim pregledima zgrada i redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi, 3. uvati dokumentaciju o tome najmanje deset godina i 4. struno se usavravati na nain propisan pravilnikom iz lanka 47. ovoga Zakona. (4) Ovlatena osoba duna je ispunjavati uvjete za izdavanje ovlatenja u roku trajanja ovlatenja i o svakoj promjeni koja se odnosi na uvjete izdavanja ovlatenja obavijestiti Ministarstvo u roku od 8 dana od nastale promjene. udruivanje za poinjenje kaznenih djela, primanje mita u gospodarskom poslovanju, davanje mita u gospodarskom poslovanju, zlouporabu poloaja i ovlasti, zlouporabu obavljanja dunosti dravne vlasti, protuzakonito posredovanje, primanje mita, davanje mita, prijevare, raunalne prijevare, prijevare u gospodarskom poslovanju ili prikrivanje protuzakonito dobivenog

14 lanak 34. (1) Ovlatena osoba ne smije izdati energetski certifikat, obaviti energetski pregled zgrade ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi za naruitelja pravnu osobu u kojoj: 1. ima dionice ili poslovne udjele, 2. je lan nadzornog odbora, lan uprave, prokurist, opunomoenik ili zaposlenik, 3. je lan nadzornog odbora, lan uprave, prokurist, opunomoenik ili zaposlenik njegov brani drug ili srodnik u ravnoj liniji. (2) Ovlatena osoba ne smije izdati energetski certifikat, obaviti energetski pregled zgrade ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije za zgradu: 1. za koju je ona ili pravna osoba u kojoj je zaposlena sudjelovala u izradi projekta, kontroli projekta, strunom nadzoru graenja, graenju ili odravanju zgrade, 2. koja je u njezinom vlasnitvu, suvlasnitvu ili zajednikom vlasnitvu, 3. koja je u vlasnitvu, suvlasnitvu ili zajednikom vlasnitvu pravne osobe u kojoj je zaposlena, branog druga ili srodnika u ravnoj liniji, 4. koja je u vlasnitvu osobe za koju obavlja poslove posredovanja kod kupoprodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili na leasing. Strane osobe lanak 35. (1) Osobe iz drava ugovornica Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru mogu u Republici Hrvatskoj povremeno ili privremeno obavljati poslove energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade nakon to prije poetka prvog pruanja usluge o tome obavijeste Ministarstvo. O zaprimljenoj obavijesti Ministarstvo izdaje potvrdu. (2) Osobe iz drava ugovornica Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru koje u Republici Hrvatskoj imaju poslovni nastan ostvaruju pravo na pruanje usluga energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade nakon to ishode ovlatenje Ministarstva za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade. (3) Priznavanje inozemne strune kvalifikacije za pruanje usluga energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade u Republici Hrvatskoj dravljana ugovornica Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru koji e te usluge pruati samostalno ili kao zaposlene osobe provodi se u skladu s posebnim propisom. (4) Uvjete i nain izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga lanka i priznavanja strunih kvalifikacija osoba iz stavka 3. ovoga lanka propisuje ministar pravilnikom. lanak 36. (1) Potvrde za ostvarivanje prava pruanja usluga energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade hrvatskih dravljana i pravnih osoba u zemljama ugovornicama Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru izdaje Ministarstvo.

15 (2) Uvjete i nain izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga lanka propisuje ministar pravilnikom. Provedba programa izobrazbe lanak 37. (1) Program strunog osposobljavanja Modul 1 i Modul 2 propisan pravilnikom iz lanka 47. ovoga Zakona, provjeru znanja strune osposobljenosti i obvezno usavravanje ovlatenih osoba (u daljnjem tekstu: program izobrazbe) provode pravne osobe koje za to imaju suglasnost. (2) Suglasnost za provedbu programa izobrazbe daje Ministarstvo rjeenjem. (3) Suglasnost iz stavka 2. ovoga lanka daje se na rok od pet godina, a moe se ponovno izdati na isti rok na nain i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. (4) Protiv suglasnosti iz stavka 1. ovoga lanka i rjeenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za davanje te suglasnosti i rjeenja o obustavi postupka, ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor. lanak 38. (1) Suglasnost za provedbu programa izobrazbe daje se pravnoj osobi koja: 1. zapoljava ili na drugi nain osigurava strune osobe koje e voditi izobrazbu i provjeru znanja ovlatenih osoba, 2. raspolae prostorom za provedbu programa izobrazbe, 3. raspolae potrebnom tehnikom opremljenosti za provedbu programa izobrazbe, 4. ima potrebnu administraciju za voenje evidencija i obavljanje drugih administrativnih poslova. (2) Strune osobe iz stavka 1. podstavka 1. ovoga lanka su osobe koje: 1. imaju zavren diplomski sveuilini studij arhitektonske, graevinske, strojarske ili elektrotehnike struke ili specijalistiki diplomski struni studij tehnike struke i koja je tijekom studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, 2. imaju najmanje deset godina radnog iskustva u struci i trajno rade na pripremi ili primjeni tehnike regulative iz podruja energetske uinkovitosti koja je predmet programa izobrazbe i 3. su priznati strunjaci iz podruja programa izobrazbe. Neovisna kontrola energetskog certifikata i izvjea o redovitom pregled sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi lanak 39. (1) Energetski certifikat i izvjee o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi podlijeu neovisnoj kontroli. (2) Neovisnu kontrolu provodi pravna osoba koja za to ima ovlatenje.

16 lanak 40. (1) Ovlatena pravna osoba neovisnu kontrolu provodi po nalogu Ministarstva. (2) Ministarstvo rjeenjem proglaava nevaeim energetski certifikat, odnosno izvjee o provedenom pregledu sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi koji je u provedbi neovisne kontrole ocijenjeno negativno. (3) Ovlatena osoba iji je energetski certifikat proglaen nevaeim, odnosno ije je izvjee o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlaenja/klimatizacije u zgradi ocijenjeno negativno, duna je izdati novi energetski certifikat, odnosno izraditi novo izvjee, bez naknade i naknade trokova izdavanja, odnosno izrade istog. (4) Protiv rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor. lanak 41. (1) Ovlatenje za provedbu neovisne kontrole energetskog certifikata i izvjea o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi (u daljnjem tekstu: ovlatenje za kontrolu) daje Ministarstvo. (2) Ovlatenje za kontrolu daje se na rok od pet godina. (3) Podnositelj zahtjeva za davanje ovlatenja za kontrolu duan je priloiti dokaze o ispunjavanju svih uvjeta propisanih za davanje tog ovlatenja. (4) Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka i rjeenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za davanje ovlatenja iz tog stavka te rjeenja o obustavi postupka, ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor. lanak 42. (1) Ovlatenje za kontrolu energetskih certifikata daje se pravnoj osobi koja: 1. ima ovlatenje za energetsko certificiranje zgrada sa sloenim tehnikim sustavom, 2. ima u punom radnom vremenu na neodreeno vrijeme zaposlene najmanje dvije osobe koje ispunjavaju uvjete za davanje ovlatenja za provedbu energetskih pregleda zgrada sa sloenim tehnikim sustavom od kojih je najmanje jedna arhitektonske ili graevinske struke, 3. ima iskustvo u provedbi energetskog certificiranja zgrada sa sloenim tehnikim sustavom najmanje tri godine i 4. je izradila vie od dvadeset energetskih certifikata zgrada sa sloenim tehnikim sustavom. (2) Ovlatenje za kontrolu izvjea o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradama daje se pravnoj osobi koja: 1. je ovlatena za obavljanje energetskog certificiranja zgrada sa sloenim tehnikim sustavom,

17 2. ima u punom radnom vremenu na neodreeno vrijeme zaposlene najmanje dvije osobe koje ispunjavaju uvjete za davanje ovlatenja za provedbu energetskih pregleda zgrada sa sloenim tehnikim sustavom od kojih je najmanje jedna strojarske struke, 3. ima iskustvo u provedbi energetskih pregleda zgrada sa sloenim tehnikim sustavom najmanje tri godine i 4. je izradila vie od dvadeset energetskih certifikata zgrada sa sloenim tehnikim sustavom. lanak 43. (1) Osoba koja ima ovlatenje za kontrolu duna je poslove za koje je ovlatena obavljati struno, samostalno, nepristrano i neovisno. (2) Osoba koja ima ovlatenje za kontrolu duna je: 1. voditi evidenciju o provedenim kontrolama, 2. uvati dokumentaciju najmanje deset godina, 3. dostavljati Ministarstvu izvjea o obavljenoj kontroli. lanak 44. Osoba koja ima ovlatenje za kontrolu ne moe obaviti kontrolu energetskog certifikata zgrade i izvjea o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradama u ijoj je izradi sudjelovala ili koji su izdani od pravne osobe u kojoj je zaposlena. Ukidanje ovlatenja i ovlatenja za kontrolu lanak 45. (1) Ovlatenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade, odnosno ovlatenje za kontrolu ukida se rjeenjem osobi koja: 1. ne ispunjava propisane uvjete prema kojima je dobila ovlatenje, odnosno ovlatenje za kontrolu, 2. ne obavlja poslove za koje je ovlatena struno, u skladu s pravilima struke i vaeim propisima ili 3. obavlja poslove za koje nije ovlatena. (2) Rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka donosi Ministarstvo. (3) Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor. Registar lanak 46. (1) Ministarstvo vodi registar: 1. 2. ovlatenih osoba, osoba ovlatenih za kontrolu,

18 3. izdanih energetskih certifikata, 4. izdanih izvjea o provedenim energetskim pregledima zgrada, 5. izdanih izvjea o redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradama. (2) Registar je javan. (3) Ministarstvo moe podatke iz registra uiniti javno dostupnim putem internetske stranice ili na drugi prikladan nain. Pravilnik o energetskim pregledima i energetskom certificiranju zgrada, te neovisnoj kontroli izvjea o energetskom pregledu i energetskog certifikata lanak 47. Nain i uvjete provedbe energetskog pregleda zgrade i redovitih pregleda sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi, sadraj izvjea o tim pregledima, nain energetskog certificiranja, sadraj i izgled energetskog certifikata, zgrade s malim energetskim potrebama, nain i uvjete provedbe neovisne kontrole energetskog certifikata i izvjea o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi, sadraj i nain provedbe programa strunog osposobljavanja prema Modulu 1 i Modulu 2, provjere znanja strune osposobljenosti i obveznog usavravanja ovlatenih osoba, sadraj registra te druga pitanja vezana uz provedbu energetskih pregleda, energetskog certificiranja zgrada i neovisne kontrole izvjea o energetskom pregledu i energetskog certifikata, propisuje ministar pravilnikom. 4. SUDIONICI U GRADNJI lanak 48. Sudionici u gradnji jesu: 1. 2. 3. 4. 5. investitor, projektant, izvoa, nadzorni inenjer, revident. Investitor lanak 49. (1) Investitor je pravna ili fizika osoba u ije ime se gradi graevina. (2) Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, graenje i struni nadzor graenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukije propisano. (3) Investitor je duan osigurati struni nadzor graenja graevine, ako ovim Zakonom nije drukije propisano.

19 lanak 50. (1) Investitor koji je ujedno i izvoa mora struni nadzor graenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje strunog nadzora graenja prema posebnom zakonu. (2) Fizika osoba koja je investitor graevine iz 4. i 5. skupine za svoje potrebe moe sama izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati struni nadzor graenja, ako ima zavren diplomski sveuilini ili preddiplomski sveuilini studij ili preddiplomski struni studij arhitektonske ili graevinske struke i ima poloeni struni ispit prema posebnom propisu. (3) Fizika osoba koja je investitor graevine iz 4. i 5. skupine za svoje potrebe moe sama izraditi geodetski projekt koji je sastavni dio glavnog projekta, ako ima zavren diplomski sveuilini ili preddiplomski sveuilini studij ili preddiplomski struni studij geodetske struke. Projektant lanak 51. (1) Projektant je fizika osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer. (2) Projektant je odgovoran da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete, da je graevina projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za graenje graevina propisanim prostornim planom te da ispunjava temeljne zahtjeve za graevinu, zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada i druge propisane zahtjeve i uvjete. (3) Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta odgovoran je za cijeli glavni projekt, odnosno izvedbeni projekt. lanak 52. (1) Ako u projektiranju sudjeluje vie projektanata, za cjelovitost i meusobnu usklaenost projekata odgovoran je glavni projektant. (2) Glavni projektant moe biti istodobno i projektant jednog od dijelova glavnog projekta. (3) Glavni projektant koji ispunjava uvjete propisane posebnim propisom, moe prilikom izrade projekta biti koordinator zatite na radu. (4) Glavnog projektanta odreuje investitor ugovorom o projektiranju ili druga osoba odreena tim ugovorom. Izvoa lanak 53. (1) Izvoa je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini.

20 (2) Graditi moe osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti graenja prema posebnom zakonu. (3) Izvoa moe pristupiti graenju na temelju pravomone, odnosno izvrne graevinske dozvole na odgovornost investitora i nakon to je prethodno izvrena prijava graenja, ako ovim Zakonom nije propisano drukije. lanak 54. (1) Izvoa je duan graditi u skladu s graevinskom dozvolom, ovim Zakonom, tehnikim propisima, posebnim propisima, pravilima struke i pri tome: 1. povjeriti izvoenje graevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvoenje tih radova, odnosno obavljanje poslova, 2. radove izvoditi tako da se ispune temeljni zahtjevi za graevinu, zahtjevi propisani za energetska svojstva zgrada i drugi zahtjevi i uvjeti za graevinu, 3. ugraivati graevne i druge proizvode te postrojenja u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima, 4. osigurati dokaze o svojstvima ugraenih graevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne znaajke, dokaze o sukladnosti ugraene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti odreenih dijelova graevine temeljnim zahtjevima za graevinu kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvoenja graevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove graevine i za radove koji su u tijeku odreena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom, 5. gospodariti s graevnim otpadom nastalim tijekom graenja na gradilitu sukladno propisima koji ureuju gospodarenje otpadom, 6. oporabiti i/ili zbrinuti graevni otpad nastao tijekom graenja na gradilitu sukladno propisima koji ureuju gospodarenje otpadom, 7. sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima odravanja graevine. (2) Graevine za koje se ne izdaje graevinska dozvola izvoa je duan graditi u skladu s glavnim projektom, ovim Zakonom, tehnikim propisima, posebnim propisima i pravilima struke, ako nije drukije propisano pravilnikom donesenim na temelju ovoga Zakona. (3) Stavak 1. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuje i na graenje graevine iz stavka 2. ovoga Zakona. (4) Sadraj pisane izjave izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima odravanja graevine propisuje ministar pravilnikom. lanak 55. (1) Izvoa imenuje inenjera gradilita, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja vodi graenje, odnosno pojedine radove. Inenjer gradilita, odnosno voditelj radova odgovorni su za provedbu obveza iz lanka 54. ovoga Zakona.

21 (2) Ako u graenju sudjeluju dva ili vie izvoaa, investitor ugovorom o graenju odreuje glavnog izvoaa koji je odgovoran za meusobno usklaivanje radova i koji imenuje glavnog inenjera gradilita. (3) Glavni inenjer gradilita odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost radova, za meusobnu usklaenost provedbe obveza iz lanka 54. ovoga Zakona te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se ureuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvoenja radova. (4) Glavni inenjer gradilita moe biti istodobno i inenjer gradilita jednog od izvoaa, odnosno voditelj radova za odreenu vrstu radova. (5) Glavni inenjer gradilita, inenjer gradilita i voditelj radova mogu biti osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih poslova prema posebnom zakonu. Nadzorni inenjer lanak 56. (1) Nadzorni inenjer je fizika osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer i provodi u ime investitora struni nadzor graenja. (2) Nadzorni inenjer, odnosno glavni nadzorni inenjer ne moe biti zaposlenik osobe koja je izvoa na istoj graevini. lanak 57. (1) Na graevinama na kojima se izvodi vie vrsta radova ili radovi veeg opsega, struni nadzor mora provoditi vie nadzornih inenjera odgovarajue struke. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka investitor ili osoba koju on odredi duna je pisanim ugovorom odrediti glavnoga nadzornog inenjera. (3) Glavni nadzorni inenjer odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost strunog nadzora graenja i duan je o tome sastaviti zavrno izvjee. (4) Glavni nadzorni inenjer moe biti istodobno i nadzorni inenjer za odreenu vrstu radova. lanak 58. (1) Nadzorni inenjer duan je u provedbi strunog nadzora graenja: 1. nadzirati graenje tako da bude u skladu s graevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom, ovim Zakonom, posebnim propisima i pravilima struke, 2. utvrditi ispunjava li izvoa i odgovorna osoba koja vodi graenje ili pojedine radove uvjete propisane posebnim zakonom, 3. utvrditi je li iskolenje graevine obavila osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu,

22 4. odrediti provedbu kontrolnih ispitivanja odreenih dijelova graevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za graevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta, predvienih glavnim projektom ili izvjeem o obavljenoj kontroli projekta i obveze provjere u pogledu graevnih proizvoda, 5. bez odgode upoznati investitora sa svim nedostacima, odnosno nepravilnostima koje uoi u glavnom projektu i tijekom graenja, a investitora i graevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama, 6. sastaviti zavrno izvjee o izvedbi graevine. (2) Nadzorni inenjer duan je u provedbi strunog nadzora graenja, kada za to postoji potreba, odrediti nain otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti graenja graevine. To posebice u sluaju ako: 1. dokumentacijom iz stavka 1. podstavka 4. ovoga lanka nije dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta ugraenih graevina, proizvoda, opreme i/ili postrojenja, 2. izvoa, odnosno odgovorna osoba koja vodi graenje ili pojedine radove ovoga Zakona ne ispunjavaju uvjete propisane posebnim zakonom, 3. iskolenje graevine nije obavila osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu. (3) Provedba dunosti iz stavka 1. ovoga lanka i nain otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti iz stavka 2. ovoga lanka upisuje se u graevinski dnevnik. lanak 59. (1) Struni nadzor graenja provodi se prilikom graenja svih graevina i izvoenja svih radova za koje se izdaje graevinska dozvola i/ili uporabna dozvola, ako ovim Zakonom nije propisano drukije. (2) Struni nadzor graenja 4. i 5. skupine graevina provodi se samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti. lanak 60. Nain provedbe strunog nadzora graenja, obrazac, uvjete i nain voenja graevinskog dnevnika i sadraj zavrnog izvjea nadzornog inenjera propisuje ministar pravilnikom. Revident lanak 61. (1) Revident je fizika osoba ovlatena za kontrolu projekata. (2) Ovlatenje za obavljanje kontrole projekata daje i ukida Ministarstvo. (3) Protiv ovlatenja iz stavka 2. ovoga lanka, rjeenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za davanje tog ovlatenja, rjeenja o obustavi postupka i rjeenja o ukidanju tog ovlatenja, ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.

23 lanak 62. (1) Ovlatenje za obavljanje kontrole projekata moe se dati osobi koja prema posebnom zakonu ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u podruju kontrole projekta, s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju i koja ispunjava druge uvjete propisane pravilnikom iz stavka 2. ovoga lanka. (2) Poblie uvjete za davanje i oduzimanje ovlatenja za obavljanje kontrole projekata, sredstava, odnosno naina kojima se dokazuje ispunjavanje tih uvjeta, propisuje ministar pravilnikom. lanak 63. (1) Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvjee udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, tehnikih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva. (2) Osim odredbe iz stavka 1. ovoga lanka, na revidenta se na odgovarajui nain primjenjuju i odredbe ovoga Zakona o odgovornosti projektanta. (3) Revident ne moe obaviti kontrolu projekta u ijoj je izradi u cijelosti ili djelomino sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomino izraen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen. 5. PROJEKTI

Izrada i uvanje projekata lanak 64. (1) Projekti se izrauju u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima, te pravilima struke u pogledu pitanja koja nisu ureena ovim Zakonom ili spomenutim propisima. (2) Projekti moraju sadravati sve propisane dijelove te moraju biti izraeni tako da se, ovisno o namjeni i razini razrade, ispunjava njihova svrha. (3) Projekti se izrauju na hrvatskom jeziku latininim pismom. lanak 65. (1) Glavni projekt i izvedbeni projekt zajedno s graevinskom dozvolom duan je investitor, njegov pravni slijednik, odnosno vlasnik graevine trajno uvati. (2) Glavni projekt zajedno s graevinskom dozvolom duno je trajno uvati upravno tijelo, odnosno Ministarstvo.

24

lanak 66. (1) Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izraeni na nain koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na graevinu za koju su izraeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv graevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.). (2) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrauju se na papiru, drugom odgovarajuem materijalu za pisanje, odnosno crtanje ili kao elektroniki zapis, tako da je onemoguena promjena njihova sadraja, odnosno zamjena njihovih dijelova, osim u propisanom sluaju. (3) Obvezni sadraj i elemente projekta, nain opremanja, uvjete promjene sadraja, oznaavanja projekta, nain i znaenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba kao i nain razmjene elektronikih zapisa, u skladu s posebnim propisima, propisuje ministar pravilnikom.

Vrste projekata lanak 67. Projekti se u smislu ovoga Zakona razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na: 1. 2. 3. 4. glavni projekt, izvedbeni projekt, tipski projekt, projekt uklanjanja graevine.

Glavni projekt lanak 68. (1) Glavni projekt je skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje graevine i dokazuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za graevinu te drugih propisanih i odreenih zahtjeva i uvjeta. (2) Glavni projekt za graenje graevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola izrauje se u skladu s lokacijskim uvjetima odreenim tom dozvolom, posebnim uvjetima koji se utvruju u postupku procjene utjecaja na okoli i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu, posebnim propisima, ovim Zakonom, tehnikim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima kojima se ureuju zahtjevi i uvjeti za graevinu te pravilima struke. (3) Glavni projekt za graenje graevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola izrauje se u skladu s uvjetima za graenje graevina propisanim prostornim planom, posebnim uvjetima, ovim Zakonom, tehnikim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima kojima se ureuju zahtjevi i uvjeti za graevinu te pravilima struke.

25 lanak 69. (1) Glavni projekt ovisno o vrsti graevine, odnosno radova, sadri: 1. 2. 3. 4. arhitektonski projekt, graevinski projekt, elektrotehniki projekt, strojarski projekt.

(2) Izradi glavnog projekta, odnosno pojedinih projekata koje sadri, ovisno o vrsti graevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. krajobraznog elaborata, geomehanikog elaborata, prometnog elaborata, elaborata tehniko-tehnolokog rjeenja, elaborata zatite od poara, elaborata zatite na radu, elaborata zatite od buke, konzervatorskog elaborata, drugog potrebnog elaborata.

(3) U glavnom projektu moraju biti navedeni podaci potrebni za izraun komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa. (4) Projekti iz stavka 1. ovoga lanka moraju sadravati i podatke iz elaborata koji su posluili kao podloga za njihovu izradu, te projektirani vijek uporabe graevine i uvjete za njezino odravanje. (5) Elaborati iz stavka 2. ovoga lanka izrauju se u skladu s ovim Zakonom, propisom donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisom. lanak 70. (1) Sastavni dio glavnog projekta za graevinsku dozvolu za graenje graevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola, a kojom se odreuje formiranje graevne estice i/ili smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici uz projekte iz lanka 69. stavka 1. ovoga Zakona je i geodetski projekt. (2) Geodetski projekt iz stavka 1. ovoga lanka izrauje se i ovjerava na isti nain, te ima isti sadraj i znaenje kao i geodetski projekt koji je sastavni dio lokacijske dozvole prema posebnim propisima kojima se ureuje prostorno ureenje. (3) Geodetskim projektom prikazuje se smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici te oblik i veliina graevne estice ije se formiranje odreuje graevinskom dozvolom. (4) Geodetski projekt izrauje se kao fiziki zasebni dio glavnog projekta.

26 (5) Na temelju geodetskog projekta koji je sastavni dio glavnog projekta koji je sastavni dio graevinske dozvole meusobno se usklauje stanje u katastru, zemljinoj knjizi i naravi, ako je to potrebno te se provodi formiranje graevne estice u katastru, iskolenje graevine i evidentiranje graevine u katastru, bez izrade dodatnih snimaka i elaborata te izdavanja potvrda, propisanih posebnih propisima koji ureuju dravnu izmjeru i katastar. lanak 71. (1) Smjetaj graevine unutar obuhvata zahvata u prostoru i obuhvat zahvata u prostoru prikazuju se u arhitektonskom, odnosno graevinskom projektu, ovisno o vrsti i veliini zahvata u prostoru na kopiji katastarskog plana, Hrvatskoj osnovnoj karti (M 1:5000), na ortofoto karti odgovarajueg mjerila, odnosno odgovarajuim koordinatama. (2) Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi graevina, ovisno o vrsti graevine, odreuje kao trasa, koridor, odnosno povrina katastarskih estica i/ili njezinih dijelova odreen na odgovarajui nain. lanak 72. Iznimno od lanka 69. stavka 1. ovoga Zakona glavni projekt za zgradu razvrstanu u 4. ili 5. skupinu graevina sadri samo geodetski projekt, arhitektonski projekt i graevinski projekt. lanak 73. Glavni projekt za graenje graevine za koju se ne izdaje graevinska dozvola izrauje se u skladu s tehnikim propisima i drugim propisima kojima se ureuju zahtjevi i uvjeti za graevinu te ne smije biti protivan prostornom planu.

Izvedbeni projekt lanak 74. (1) Izvedbenim projektom razrauje se tehniko rjeenje dano glavnim projektom. (2) Izvedbeni projekt mora biti izraen u skladu s glavnim projektom. (3) Izvedbeni projekt se izrauje za graenje graevina 1. skupine, te u sluaju u kojem su to investitor i projektant ugovorili ugovorom o izradi glavnog projekta ili kada su to investitor i izvoa ugovorili ugovorom o graenju. lanak 75. Autorska prava na graevini projektiranoj glavnim ili drugim projektom i graenjem u skladu s tim projektom, stjeu se sukladno posebnom zakonu, ako je to ugovoreno ugovorom o izradi projekta.

27 Projekt uklanjanja graevine lanak 76. (1) Projekt uklanjanja graevine je projekt kojim se tehniki razrauju rjeenja, odnosno postupak i nain uklanjanja graevine i stvari koje se nalaze u graevini, prethodno rjeavanje pitanja odvajanja prikljuaka graevine na energetsku i/ili drugu infrastrukturu, sigurnosne mjere, mjere gospodarenja otpadom, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada iz graevine i otpada nastalog uklanjanjem graevine sukladno propisima koji ureuju gospodarenje otpadom te odvoz i zbrinjavanja graevinskog materijala nastalog uklanjanjem graevine. (2) Projekt uklanjanja graevine ili njezina dijela sadri: 1. nacrte, proraune i/ili druge inenjerske dokaze da tijekom uklanjanja nee doi do gubitka stabilnosti konstrukcije kojim bi se ugrozio ivot i zdravlje ljudi ili okoli, 2. tehniki opis uklanjanja graevine ili njezina dijela i nain gospodarenja graevnim materijalom i otpadom nastalim uklanjanjem graevine i ureenja graevne estice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru nakon uklanjanja graevine ili njezina dijela, 3. proraun stabilnosti okolnog i drugog zemljita i/ili okolnih i drugih graevina ako uklanjanje graevine ili nain njezina uklanjanja utjee na stabilnost tog zemljita i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva tih graevina. (3) Projekt uklanjanja graevine podlijee kontroli projekata u odnosu na mehaniku otpornost i stabilnost ako nain uklanjanja i/ili uklanjanje graevine utjee na stabilnost okolnog i drugog zemljita i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva drugih graevina. Tipski projekt lanak 77. (1) Za predgotovljene dijelove graevine za koje je dokazano da se izvode prema odredbama ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: tipski projekt), o emu je Ministarstvo izdalo rjeenje, nije potrebno to ponovno dokazivati u glavnom projektu. (2) Tipski projekt moe biti sastavni dio pojedinog projekta iz lanka 69. stavka 1. ovoga Zakona. (3) Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka i rjeenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za donoenje tog rjeenja te rjeenja o obustavi postupka, ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor. lanak 78. (1) Zahtjevu za izdavanje rjeenja o tipskom projektu podnositelj zahtjeva prilae: 1. najmanje tri primjerka tipskog projekta koji sadri sve dijelove propisane za glavni projekt, osim dijelova koji se odnose na lokacijske uvjete, uvjete prikljuenja i posebne uvjete koji ovise o lokaciji graevine, 2. pisano izvjee o kontroli tipskog projekta ako je kontrola propisana, 3. pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji, ako je projekt izraen prema stranim propisima i

28 4. posebne uvjete, odnosno potvrde javnopravnih tijela, osim uvjeta prikljuenja, propisane posebnim propisima na iji djelokrug tehniko rjeenje iz tipskog projekta moe imati utjecaj. (2) Odredbe ovoga Zakona kojima je ureeno pitanje obveze usklaenosti glavnog projekta za graenje graevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola s posebnim propisima i posebnim uvjetima na odgovarajui se nain primjenjuju na tipski projekt i donoenje rjeenja o tipskom projektu. lanak 79. (1) Tipski projekt koji nije sastavni dio glavnog projekta koji je sastavni dio graevinske dozvole ne moe se rabiti ako se promijeni propis u skladu s kojima je tipski projekt izraen. (2) Ministarstvo vodi evidenciju o izdanim rjeenjima o tipskom projektu. Obavijest o uvjetima za izradu glavnog projekta lanak 80. (1) Investitor moe u svrhu izrade glavnog projekta za graenje graevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola od upravnog tijela, odnosno Ministarstva zatraiti da ga obavijesti od kojih javnopravnih tijela je potrebno pribaviti posebne uvjete u skladu s kojima mora biti izraen glavni projekt za odreenu graevinu na odreenoj lokaciji, te o nainu provedbe ovoga Zakona i/ili pojedinih odredbi prostornog plana. (2) Uz upit iz stavka 1. ovoga lanka prilae se kopija katastarskog plana te opis i prikaz graevine koja se namjerava graditi. (3) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo duno je na upit iz stavka 1. ovoga lanka odgovoriti u roku od osam dana od dana njegova zaprimanja. (4) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo duno je na svojim internetskim stranicama objaviti popis javnopravnih tijela s njihovim adresama koja utvruju posebne uvjete u skladu s kojima mora biti izraen glavni projekt za graenje graevina za koje izdaju graevinsku dozvolu, te je duno ovaj popis aurirati.

Utvrivanje posebnih uvjeta i potvrda glavnog projekta za graenje graevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola lanak 81. U svrhu izrade glavnog projekta za graenje graevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola u skladu s posebnim propisima, posebni uvjeti se utvruju prije pokretanja postupka za izdavanje graevinske dozvole.

29 lanak 82. (1) Javnopravno tijelo duno je na zahtjev investitora, posebne uvjete za graenje graevine prikazane u glavnom projektu utvrditi, izdati potvrdu glavnog projekta ili zahtjev za njihovo utvrivanje rjeenjem odbiti u roku od petnaest dana od dana primitka urednog zahtjeva. (2) Ako je glavni projekt izraen u skladu s posebnim propisom u pogledu pitanja u vezi s kojima se utvruju posebni uvjeti, javnopravno tijelo, umjesto posebnih uvjeta, izdaje potvrdu glavnog projekta. (3) Ako glavni projekt nije izraen u skladu s posebnim propisom u pogledu pitanja u vezi s kojima se utvruju posebni uvjeti, javnopravno tijelo, duno je u posebnim uvjetima navesti i obrazloiti u pogledu ega i kojeg pitanja projekt nije usklaen s posebnim propisom, odnosno uvjetima. (4) Javnopravno tijelo od projektanta, odnosno investitora ne moe u svrhu utvrivanja posebnih uvjeta traiti izradu, odnosno dostavu drugih dokumenata, osim elaborata koji prema posebnom zakonu prethodi izradi glavnog projekta. lanak 83. (1) Investitor je duan glavni projekt uskladiti s posebnim uvjetima te isti dostaviti javnopravnom tijelu radi izdavanja potvrde glavnog projekta u roku petnaest dana od dana njihova zaprimanja. (2) Ako investitor uskladi glavni projekt s posebnim uvjetima javnopravno tijelo duno je izdati potvrdu glavnog projekta te istu dostaviti investitoru u roku petnaest dana od dana primitka usklaenog glavnog projekta. (3) Ako investitor ne uskladi glavni projekt u roku iz stavka 1. ovoga lanka, zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta se odbija. lanak 84. (1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo u svrhu utvrivanja posebnih uvjeta koji na zahtjev investitora nisu utvreni do pokretanja postupka za izdavanje graevinske dozvole u roku od osam dana od dana primitka zahtjeva za izdavanje graevinske dozvole poziva javnopravno tijelo da iste utvrdi. (2) Ako su posebni uvjeti utvreni na zahtjev investitora, ali u propisanom roku nije izdana potvrda glavnog projekta upravno tijelo, odnosno Ministarstvo u svrhu izdavanja potvrde poziva javnopravno tijelo da istu izda. (3) Javnopravno tijelo duno je posebne uvjete iz stavka 1., odnosno potvrdu iz stavka 2. ovoga lanka utvrditi, odnosno izdati ili rjeenjem odbiti njihovo utvrivanje, odnosno izdavanje, te uvjete, potvrdu, odnosno rjeenje dostaviti investitoru i upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu u roku petnaest dana od dana primitka poziva upravnog tijela, odnosno Ministarstva.

30 (4) Smatra se da posebnih uvjeta nema, da je glavni projekt izraen u skladu s posebnim propisom, da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta, odnosno da se graevina moe prikljuiti na infrastrukturu, ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga lanka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu ne dostavi posebne uvjete, potvrdu glavnog projekta ili rjeenje kojim se odbija utvrivanje posebnih uvjeta, odnosno izdavanja potvrde glavnog projekta. (5) Stavci 1., 2., 3. i 4. ovoga lanka ne odnose se na sluaj u kojemu je u tijeku postupak povodom albe investitora protiv rjeenja kojim se odbija zahtjev za utvrivanje posebnih uvjeta, odnosno postupak povodom prigovora investitora protiv utvrenih posebnih uvjeta, u kojem se sluaju zahtjev za izdavanje graevinske dozvole odbija. lanak 85. (1) Investitor je duan glavni projekt uskladiti s posebnim uvjetima i dostaviti ga upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu u roku petnaest dana od dana njihova zaprimanja. (2) Ako investitor uskladi glavni projekt s posebnim uvjetima javnopravno tijelo duno je izdati potvrdu glavnog projekta te istu dostaviti investitoru i upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu u roku petnaest dana od dana primitka usklaenog glavnog projekta. (3) Ako investitor ne uskladi glavni projekt u roku iz stavka 1. ovoga lanka, izdavanje potvrde glavnog projekta i graevinske dozvole se odbija. (4) Smatra se da je glavni projekt izraen u skladu s posebnim propisom i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta, odnosno da se graevina moe prikljuiti na infrastrukturu, ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 2. ovoga lanka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu ne dostavi potvrdu glavnog projekta ili rjeenje kojim se odbija izdavanje potvrde glavnog projekta. lanak 86. (1) Na rjeenje javnopravnog tijela o odbijanju utvrivanja posebnih uvjeta i rjeenje o odbijanju izdavanja potvrde glavnog projekta investitor ima pravo albe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rjeenje donijelo sredinje tijelo dravne uprave. (2) Rjeenje o albi izjavljenoj protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka tijelo nadleno za odluivanje o albi duno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje albe. lanak 87. (1) Dokaz o izjavljivanju albe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rjeenja o odbijanju utvrivanja posebnih uvjeta i rjeenja o odbijanju izdavanja potvrde glavnog projekta donesenih tijekom postupka izdavanja graevinske dozvole investitor je u roku od deset dana od dana primitka rjeenja duan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom sluaju postupak izdavanja graevinske dozvole prekida do donoenja odluke o albi, odnosno tubi.

31 (2) Tijelo nadleno za odluivanje o albi duno je upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o albi protiv rjeenja o odbijanju utvrivanja posebnih uvjeta i rjeenja o odbijanju izdavanja potvrde glavnog projekta. (3) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga lanka ili protiv rjeenja o odbijanju utvrivanja posebnih uvjeta ili rjeenja o odbijanju izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi albu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje graevinske dozvole se odbija.

Potvrda glavnog projekta za graenje graevine za koju se izdaje lokacijska dozvola lanak 88. (1) Potvrdom glavnog projekta za graenje graevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola potvruje se da je glavni projekt izraen u skladu s posebnim uvjetima odreenim lokacijskom dozvolom. (2) Potvrda glavnog projekta se izdaje prije pokretanja postupka za izdavanje graevinske dozvole. lanak 89. (1) Javnopravno tijelo duno je na zahtjev investitora izdati potvrdu glavnog projekta ili zahtjev za njezino izdavanje rjeenjem odbiti u roku od petnaest dana od dana primitka urednog zahtjeva. (2) Ako glavni projekt nije izraen u skladu s posebnim uvjetima javnopravno tijelo je duno pozvati investitora da isti s njima uskladi te u pozivu za usklaenje navesti i obrazloiti u pogledu ega i kojeg pitanja projekt nije usklaen s posebnim uvjetima. (3) Javnopravno tijelo od projektanta, odnosno investitora ne moe u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta traiti izradu, odnosno dostavu drugih dokumenata, osim elaborata koji prema posebnom zakonu prethodi izradi glavnog projekta. lanak 90. (1) Investitor je duan glavni projekt uskladiti s posebnim uvjetima te isti dostaviti javnopravnom tijelu radi izdavanja potvrde glavnog projekta u roku petnaest dana od dana zaprimanja poziva za usklaenje. (2) Ako investitor uskladi glavni projekt s posebnim uvjetima javnopravno tijelo duno je izdati potvrdu glavnog projekta te istu dostaviti investitoru u roku petnaest dana od dana primitka usklaenog glavnog projekta. (3) Ako investitor ne uskladi glavni projekt u roku iz stavka 1. ovoga lanka, zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta se odbija.

32 lanak 91. (1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta koja na zahtjev investitora nije izdana do pokretanja postupka za izdavanje graevinske dozvole u roku od osam dana od dana primitka zahtjeva za izdavanje graevinske dozvole, poziva javnopravno tijelo da istu izda. (2) Javnopravno tijelo duno je potvrdu glavnog projekta izdati ili rjeenjem odbiti njeno izdavanje te potvrdu, odnosno rjeenje dostaviti investitoru i upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu u roku petnaest dana od dana primitka poziva upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (3) Smatra se da je glavni projekt izraen u skladu s posebnim uvjetima, da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta, odnosno da se graevina moe prikljuiti na infrastrukturu, ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 2. ovoga lanka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu ne dostavi potvrdu glavnog projekta ili rjeenje kojim se odbija izdavanje potvrde glavnog projekta. (4) Stavci 1., 2. i 3. ovoga lanka ne odnose se na sluaj u kojemu je u tijeku postupak povodom albe investitora protiv rjeenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta u kojem se sluaju zahtjev za izdavanje graevinske dozvole odbija. lanak 92. (1) Na rjeenje javnopravnog tijela o odbijanju izdavanja potvrde glavnog projekta investitor ima pravo albe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rjeenje donijelo sredinje tijelo dravne uprave. (2) Rjeenje o albi izjavljenoj protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka tijelo nadleno za odluivanje o albi duno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje albe. lanak 93. (1) Dokaz o izjavljivanju albe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rjeenja o odbijanju izdavanja potvrde glavnog projekta doneseno tijekom postupka izdavanja graevinske dozvole investitor je duan u roku od deset dana od dana izjavljivanja albe, odnosno pokretanja upravnog spora dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom sluaju postupak izdavanja graevinske dozvole prekida do donoenja odluke o albi, odnosno tubi. (2) Tijelo nadleno za odluivanje o albi duno je upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o albi protiv rjeenja o odbijanju izdavanja potvrde glavnog projekta. (3) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga lanka ili protiv rjeenja o odbijanju izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi albu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje graevinske dozvole se odbija.

33 Kontrola projekata lanak 94. (1) Kontrola glavnog projekta, tipskog projekta i projekta uklanjanja graevine, ovisno o znaajkama graevine, odnosno predgotovljenog dijela graevine mora se provesti s obzirom na mehaniku otpornost i stabilnost. (2) Revident je duan nakon to obavi kontrolu projekta sastaviti o tome pisano izvjee i ovjeriti dijelove projekta na propisani nain. (3) U izvjeu o obavljenoj kontroli revident moe zahtijevati da obavi pregled radova u odreenoj fazi graenja. (4) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka investitor je duan revidentu pravodobno omoguiti pregled radova. Revident potvruje provedbu pregleda radova upisom u graevinski dnevnik. lanak 95. Sadraj, nain i opseg obavljanja kontrole projekta, nain i znaenje ovjere kontroliranog projekta od strane revidenta, te popis graevina, odnosno radova za koje je obvezatna kontrola projekta i nain verifikacije podataka znaajnih za kontrolu tih graevina, odnosno radova propisuje ministar pravilnikom. Utvrivanje usklaenosti (nostrifikacija) projekta lanak 96. (1) Glavni projekt i izvedbeni projekt izraen prema stranim propisima smatra se projektom izraenim prema ovom Zakonu ako je provedeno utvrivanje njegove usklaenosti s hrvatskim propisima i pravilima struke (u daljnjem tekstu: nostrifikacija). (2) Glavni projekt i izvedbeni projekt, odnosno njihovi dijelovi moraju biti prevedeni na hrvatski jezik prije nostrifikacije. Uz prijevod na hrvatski jezik projekt moe zadrati izvorni tekst na stranom jeziku. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka dijelovi projekta koji uglavnom sadre brojane podatke (informatiki ispisi statikog prorauna i sl.) ne moraju biti prevedeni na hrvatski jezik. lanak 97. (1) Nostrifikaciju projekta u okviru zadaa svoje struke provodi osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer, odnosno pravna osoba koja ima zaposlenu osobu koja ima pravo uporabe tog strukovnog naziva. (2) Osoba koja obavi nostrifikaciju duna je o tome na propisani nain sastaviti pisano izvjee, ovjeriti projekt i dati izjavu.

34

(3) U sluaju da projektu koji se nostrificira nedostaju propisani dijelovi, osoba koja provodi nostrifikaciju moe izraditi te dijelove projekta. lanak 98. Odredbe ovoga Zakona i posebnog zakona koji ureuju odgovornost ovlatenih osoba u izradi projekata na odgovarajui se nain primjenjuju i na njihovu odgovornost u obavljanju nostrifikacije projekata. 6. TIJELA NADLENA ZA IZDAVANJE GRAEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE Tijela nadlena u prvom stupnju lanak 99. (1) Graevinsku dozvolu, uporabnu dozvolu i uporabnu dozvolu za odreene graevine (u daljnjem tekstu: dozvola) izdaje Ministarstvo te upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba i upanije nadleno za upravne poslove graditeljstva (u daljnjem tekstu: tijelo graditeljstva). (2) Rjeenje o izmjeni i/ili dopuni dozvole donosi tijelo graditeljstva koje je izdalo dozvolu. lanak 100. (1) Dozvole za graevine 1. skupine i za graevine ostalih skupina na podruju dviju ili vie upanija, odnosno Grada Zagreba, izdaje Ministarstvo. (2) U sluaju graenja pojedine graevine iz stavka 1. ovoga lanka Ministarstvo moe prenijeti nadlenost za izdavanje pojedine dozvole na upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba, odnosno upanije. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka uporabnu dozvolu za graevinu 1. skupine izdaje upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba, odnosno upanije na koje je prenijeta nadlenost za izdavanje graevinske dozvole i koje je izdalo tu dozvolu. lanak 101. (1) Dozvole za graevine 2., 3., 4. i 5. skupine na svom podruju izdaje upravno tijelo Grada Zagreba, odnosno velikog grada, ako ovim Zakonom nije propisano drukije. (2) Dozvole za graevine 2., 3., 4. i 5. skupine na svom podruju, izvan podruja velikog grada, izdaje upravno tijelo upanije. (3) Dozvole za graevine 2., 3., 4. i 5. skupine na podruju velikog grada i drugog grada ili opine izdaje upravno tijelo upanije.

35 Pravni lijekovi, povreda slubene dunosti i dunosti i ugleda ovlatenog arhitekta i ovlatenog inenjera lanak 102. (1) Protiv dozvole i rjeenja o njezinoj izmjeni, dopuni, ukidanju ili ponitenju, rjeenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za izdavanje dozvole te rjeenja o obustavi postupka, kojeg donosi upravno tijelo moe se izjaviti alba o kojoj odluuje Ministarstvo. (2) Protiv odluke Ministarstva o albi iz stavka 1. ovoga lanka moe se pokrenuti upravni spor. (3) Protiv dozvole i rjeenja o izmjeni, dopuni, ukidanju, ponitenju, rjeenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za izdavanje dozvole te rjeenja o obustavi postupka, kojeg donosi Ministarstvo ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor. lanak 103. (1) Ako Ministarstvo povodom albe poniti dozvolu ili rjeenje i vrati predmet na ponovni postupak, upravno tijelo duno je u svemu postupiti po rjeenju Ministarstva. (2) Ne postupanje po rjeenju iz stavka 1. ovoga lanka iz neopravdanog razloga je teka povreda slubene dunosti slubene osobe ovlatene za donoenje dozvole odnosno rjeenja. (3) Ne postupanje po rjeenju Ministarstva kojim je povodom albe zbog ne rjeavanja zahtjeva u roku odreen novi rok za donoenje rjeenja iz neopravdanog razloga je teka povreda slubene dunosti elnika upravnog tijela. lanak 104. Ako upravno tijelo ne postupi po rjeenju iz lanka 103. stavka 1., odnosno stavka 3. ovoga Zakona na izvrenje e se ga prisiliti novanom kaznom koja se izrie jedinici lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave ije je to upravno tijelo. lanak 105. (1) Izrada glavnog projekta za graenje zgrade za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola oito protivno uvjetima za graenje graevina propisanim prostornim planom u pogledu namjene i veliine zgrade ili oblika i veliine graevne estice ili smjetaja zgrade na graevnoj estici je teka povreda dunosti i ugleda ovlatenog arhitekta i ovlatenog inenjera koji su u svojstvu glavnog projektanta, projektanta arhitektonskog projekta i projektanta geodetskog projekta izradili glavni projekt. (2) Izdavanje graevinske dozvole za graenje zgrade za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola, oito protivno uvjetima za graenje graevina propisanim prostornim planom u pogledu namjene ili veliine zgrade, oblika i veliine graevne estice ili smjetaja zgrade na graevnoj estici je teka povreda slubene dunosti slubene osobe koja je izdala dozvolu.

36 (3) Donoenje rjeenja kojim se odbija zahtjeva za izdavanje graevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola za graenje zgrade iz razloga to bi zgrada bila protivna uvjetima za graenje graevina propisanim prostornim planom u pogledu namjene ili veliine zgrade, oblika i veliine graevne estice ili smjetaja zgrade na graevnoj estici, iako je oito da bi zgrada u tom pogledu bila u skladu s navedenim uvjetima je teka povreda slubene dunosti slubene osobe koja je donijela rjeenje. (4) Zahtjev za pokretanje postupka zbog povrede dunosti i ugleda iz stavka 1. ovoga lanka te povrede slubene dunosti iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka podnosi se nakon to su injenice iz navedenih stavaka utvrene rjeenjem donesenom povodom albe. 7. 7.1. GRAENJE GRAEVINE GRAEVINSKA DOZVOLA lanak 106. (1) Graenju graevine moe se pristupiti na temelju pravomone graevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukije propisano. (2) Investitor moe na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti graenju na temelju izvrne graevinske dozvole. (3) Graenju graevine za koju je lokacijskom dozvolom ili graevinskom dozvolom odreeno formiranje graevne estice moe se pristupiti pod uvjetom iz stavka 1., odnosno 2. ovoga lanka, ako je u katastru formirana graevna estica. lanak 107. (1) Graevina izgraena bez graevinske dozvole, kao i graevina za koju se vodi postupak obustave graenja ili uklanjanja graevine prema posebnom zakonu ne smije se prikljuiti na komunalne vodne graevine. (2) Graevinska dozvola nema pravnih uinaka na vlasnitvo i druga stvarna prava na nekretnini za koju je izdana i ne predstavlja pravnu osnovu za ulazak u posjed nekretnine. Zahtjev za izdavanje graevinske dozvole lanak 108. (1) Zahtjev za izdavanje graevinske dozvole podnosi investitor. (2) Zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola, investitor prilae: 1. tri primjerka glavnog projekta, 2. izjavu projektanta da je glavni projekt izraen u skladu s prostornim planom i drugim propisima u skladu s kojima mora biti izraen, 3. pisano izvjee o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana,

37 4. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izraen prema stranim propisima, 5. potvrde javnopravnih tijela da je glavni projekt izraen u skladu s posebnim propisima, odnosno posebnim uvjetima i/ili dokaz da je podnio zahtjev za izdavanje tih potvrda, odnosno utvrivanje tih uvjeta ako iste nisu izdane u roku propisanom ovim Zakonom, 6. potvrdu javnopravnog tijela da je glavni projekt izraen u skladu s rjeenje o prihvatljivosti zahvata za okoli ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoli i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu, 7. dokaz pravnog interesa za izdavanje graevinske dozvole i 8. dokaz da moe biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom), ako se radi o graevini za koju je posebnim zakonom propisano tko moe biti investitor. (3) Zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole za graevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola investitor, uz dokumente iz stavka 2. podstavaka 1., 3., 4., 6., 7. i 8. ovoga lanka, prilae: 1. lokacijsku dozvolu, 2. izjavu projektanta da je glavni projekt izraen u skladu s lokacijskom dozvolom i drugim propisima u skladu s kojima mora biti izraen i 3. potvrde javnopravnih tijela da je glavni projekt izraen u skladu posebnim uvjetima odreenim lokacijskom dozvolom i/ili dokaz da je podnio zahtjev za izdavanje tih potvrda, ako iste nisu izdane u roku propisanom ovim Zakonom. (4) Zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole za zgradu koja mora ispuniti zahtjeve energetske uinkovitosti prilae se elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom. Dokaz pravnog interesa lanak 109. (1) Dokazom pravnog interesa za izdavanje graevinske dozvole, smatra se: 1. izvadak iz zemljine knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava graenja na graevnoj estici ili graevini na kojoj se namjerava graditi, 2. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom, na temelju kojeg je investitor stekao ili e stei pravo vlasnitva ili pravo graenja, 3. odluka nadlene vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasnitva ili pravo graenja, 4. ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, iji je cilj zajedniko graenje, 5. pisana suglasnost vlasnika zemljita, odnosno vlasnika postojee graevine, 6. pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadanjem vlasniku nekretnine koji je investitor. (2) Dokazom pravnog interesa za izdavanje graevinske dozvole u pogledu obuhvata zahvata u prostoru smatra se: 1. izvadak, ugovor, odluka ili suglasnost iz stavka 1. ovoga lanka,

38 2. izvadak iz zemljine knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor nositelj prava slunosti, 3. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom, na temelju kojeg je investitor stekao ili e stei pravo slunosti, zakupa ili koritenja, 4. odluka nadlene dravne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo slunosti. (3) Potpis vlasnika nekretnine, odnosno nositelja prava graenja na predugovoru, ugovoru, odnosno suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka mora biti ovjeren od javnog biljenika. (4) Dokazom pravnog interesa za izdavanje graevinske dozvole u pogledu nekretnine na kojoj stjecanje stvarnih prava nije mogue ili se prema posebnom zakonu pravo graenja stjee koncesijom smatra se ugovor o koncesiji kojim se stjee pravo graenja. (5) Dokazom pravnog interesa za izdavanje graevinske dozvole u sluajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka smatra se i odluka Vlade Republike Hrvatske o utvrivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu posebnog zakona kojom je utvren interes Republike Hrvatske za graenje graevine za koju je zatraena graevinska dozvola, ako je investitor podnio zahtjev za izvlatenje. Uvjeti za izdavanje graevinske dozvole lanak 110. (1) Tijelo graditeljstva duno je izdati graevinsku dozvolu za graevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon to u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloeni svi propisani dokumenti, 2. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta, 3. je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izraen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, 4. je glavni projekt izradila ovlatena osoba, 5. je glavni projekt propisno oznaen, 6. je glavni projekt izraen tako da je onemoguena promjena njegova sadraja, odnosno zamjena njegovih dijelova i 7. je donesen urbanistiki plan ureenja, ako se dozvola izdaje na podruju za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donoenja. (2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga lanka ne odnosi se na izdavanje graevinske dozvole za graenje zamjenskih graevina i za rekonstrukciju postojeih graevina. (3) Zamjenska graevina u smislu stavka 2. ovoga lanka je nova graevina izgraena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojee graevine unutar iste graevne estice, odnosno obuhvata u prostoru, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veliina i utjecaj na okoli dotadanje graevine. (4) Tijelo graditeljstva duno je izdati graevinsku dozvolu za graenje nove zgrade za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon to u provedenom postupku utvrdi da:

39 1. su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga lanka, 2. postoji mogunost prikljuenja graevne estice, odnosno zgrade na prometnu povrinu ili da je izdana graevinska dozvola za graenje prometne povrine, 3. postoji mogunost prikljuenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije omogueno prikljuenje na vlastiti sustav odvodnje i 4. postoji mogunost prikljuenja zgrade na niskonaponsku elektrinu zgradu ili da ima autonomni sustav opskrbom elektrinom energijom, ako se radi o zgradi u kojoj je projektirana koritenje iste. (5) Stavak 4. ovoga lanka ne odnosi se na rekonstrukciju postojee zgrade. lanak 111. Tijelo graditeljstva duno je izdati graevinsku dozvolu za graevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola nakon to u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloeni svi propisani dokumenti, 2. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta, 3. je glavni projekt izraen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom koji su odreeni lokacijskom dozvolom, 4. je glavni projekt izradila ovlatena osoba i 5. je glavni projekt izraen tako da je onemoguena promjena njegova sadraja, odnosno zamjena njegovih dijelova.

Primjena propisa o prostornom ureenju lanak 112. Na izdavanje graevinske dozvola za graevinu za ije graenje se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola u pogledu primjene prostornih planova i drugih propisa na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe kojima je ureeno izdavanje lokacijske dozvole.

Obuhvat i sadraj graevinske dozvole lanak 113. (1) Graevinska dozvola izdaje se za: 1. graenje cijele graevine, 2. izvoenje radova na postojeoj graevini propisanim ovim Zakonom, 3. graenje jedne ili vie cjelovitih graevina sloene graevine (etapa) odreenih lokacijskom dozvolom ili 4. jednu ili vie faza pojedine graevine odreenih lokacijskom dozvolom. (2) Glavni projekt je sastavni dio graevinske dozvole, a to na njemu mora biti navedeno i ovjereno po tijelu graditeljstva.

40 Graenje do odreenog stupnja dovrenosti lanak 114. (1) Na zahtjev investitora graevinska dozvola za graenje zgrade stambene, poslovne ili stambeno-poslovne namjene moe se izdati i bez dijela glavnog projekta kojim se daje tehniko rjeenje zavrne obrade ploha podova, zidova i stropova, nenosivih pregradnih zidova, razvoda instalacija pojedinanoga stambenog, odnosno poslovnog prostora, unutar te graevine. (2) Za dovretak graenja graevine iz stavka 1. ovoga lanka ako se radovima na tom dovrenju ne mijenja usklaenost graevine s utvrenim lokacijskim uvjetima potrebno je imati glavni projekt. (3) Za zgradu za koju je izdana graevinska dozvola iz stavka 1. ovoga lanka moe se izdati uporabna dozvola ako je izgraena do stupnja dovrenosti odreenog tom graevinskom dozvolom. Stranke u postupku izdavanja graevinske dozvole lanak 115. (1) Stranka u postupku graevinske dozvole je investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje graevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno granii s nekretninom za koju se izdaje graevinska dozvola. (2) Tijelo graditeljstva duno je stranci, prije izdavanja graevinske dozvole, pruiti mogunost uvida u spis predmeta radi izjanjenja (u daljnjem tekstu: uvid u spis predmeta). (3) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka stranka u postupku izdavanja graevinske dozvole za graenje graevine od interesa za Republiku Hrvatsku ili koju izdaje Ministarstvo su investitor te vlasnik nekretnine za koju se izdaje graevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini. Poziv za uvid u spis predmeta lanak 116. (1) Ako se graevinska dozvola izdaje za graenje graevine koja neposredno granii s vie od deset nekretnina stranke se radi uvida u spis predmeta pozivaju putem javnog poziva koji se objavljuje na oglasnoj ploi tijela graditeljstva i na njegovoj internetskoj stranici, a upravno tijelo poziv izlae i na nekretnini za koju se izdaje graevinska dozvola. (2) Ako se graevinska dozvola izdaje za graenje graevine koja neposredno granii s deset nekretnina ili manje poziv za uvid u spis predmeta dostavlja se strankama osobnom dostavom. (3) Javni poziv smatra se dostavljen istekom osmoga dana od dana objave na oglasnoj ploi tijela graditeljstva, ime je ispunjena dunost iz lanka 115. stavka 2. ovoga Zakona.

41

(4) Stranka koja se ne odazove javnom pozivu, odnosno pozivu ne moe zbog toga traiti obnovu postupka izdavanja graevinske dozvole. lanak 117. (1) Javni poziv obvezno sadri: 1. naziv tijela graditeljstva, 2. ime i adresu, odnosno tvrtku investitora, 3. naznaku da se radi o predmetu izdavanja graevinske dozvole, 4. naziv i vrstu graevine i radova za koje se izdaje graevinska dozvola, 5. mjesto i vrijeme na kojemu zainteresirana stranka moe izvriti uvid u spis predmeta i dati izjanjenje, 6. obavijest da se pozivu moe odazvati osobno ili putem svojeg opunomoenika i 7. obavijest da se graevinska dozvola moe izdati iako se stranka ne odazove pozivu. (2) Javni poziv se objavljuje, odnosno izlae najmanje deset dana prije dana, koji je u pozivu odreen za uvid. (3) Javni poziv se izlae na graevnoj estici, odnosno graevini na vidljivom i dostupnom mjestu na nain da bude zatien od vremenskih prilika, a o emu slubenik upravnog tijela u spisu predmeta sastavlja zabiljeku. lanak 118. (1) Osoba koja se odazove pozivu za uvid u spis predmeta, duna je dokazati da ima svojstvo stranke. (2) Osobi koja ne dokae svojstvo stranke odbit e se rjeenjem zahtjev za uvid u spis predmeta. alba protiv tog rjeenja ne zadrava tijek postupka. lanak 119. (1) Stranci koja se je odazvala pozivu za uvid u spis tijelo graditeljstva moe na njezin zahtjev odrediti rok od najvie osam dana u kojemu je stranka duna izjasniti se o namjeravanom graenju pisanim putem. (2) Ako se stranka ne izjasni u roku iz stavka 1. ovoga lanka, smatra se da joj je pruena mogunost uvida u spis predmeta i da nema primjedbi. (3) Ako se stranka iz opravdanih razloga ne moe odazvati pozivu za uvid u spis predmeta, uvid moe izvriti i naknadno, ali najkasnije u roku od osam dana od zadnjeg dana odreenog u pozivu za uvid, u kojem je sluaju stranka duna dokazati opravdanost razloga zbog kojih se nije mogla odazvati pozivu.

42 Dostava graevinske dozvole lanak 120. (1) Graevinska dozvola, odnosno rjeenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje graevinske dozvole dostavlja se: 1. investitoru s glavnim projektom, 2. strankama koje su izvrile uvid u spis predmeta ili su se javile tijelu graditeljstva, 3. strankama koje nisu izvrile uvid u spis predmeta i nisu se javile tijelu graditeljstva izlaganjem na oglasnoj ploi tijela graditeljstva u trajanju od osam dana. (2) U sluaju dostave iz stavka 1. podstavka 3. ovoga lanka graevinska dozvola, odnosno rjeenje smatra se dostavljena istekom osmoga dana od dana objave na oglasnoj ploi. (3) Graevinska dozvola dostavlja se bez glavnog projekta na znanje: 1. upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave nadlenom za strune poslove prostornog ureenja, 2. upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave nadlenom za utvrivanje komunalnog doprinosa s podacima potrebnim za obraun iznosa tog doprinosa, 3. tijelu nadlenom za utvrivanje vodnog doprinosa s podacima potrebnim za obraun iznosa tog doprinosa. (4) Graevinska dozvola za graenje graevine koja je bila predmetom postupka procjene utjecaja na okoli, postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoli ili postupka ocjene o prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu prema posebnim propisima, objavljuje se radi upoznavanja javnosti i zainteresirane javnosti na internetskoj stranici tijela graditeljstva koje je tu dozvolu izdalo najmanje trideset dana. Graevinska dozvola za pripremne radove lanak 121. (1) Izvoenju pripremnih radova za graenje graevine moe se pristupiti na temelju pravomone, odnosno izvrne graevinske dozvole za graenje te graevine. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, posebna graevinska dozvola potrebna je za pripremne radove koji mogu utjecati na ivot i zdravlje ljudi ili na stabilnost okolnih graevina i okolnog zemljita kao i za graenje privremenih graevina za potrebe organiziranja gradilita i to za: 1. asfaltnu bazu, separaciju agregata, tvornicu betona i sl., 2. dalekovod i transformatorsku stanicu koju je potrebno izgraditi radi napajanja gradilita elektrinom energijom, 3. prijenosne spremnike za smjetaj, uvanje ili dranje eksplozivnih tvari za potrebe gradilita osim nadzemnog i podzemnog spremnika ukapljenoga naftnog plina, odnosno nafte zapremine do 5 m3.

43 (3) Graevinsku dozvolu iz stavka 2. ovoga lanka izdaje tijelo graditeljstva koje je izdalo graevinsku dozvolu za graevinu za koju se organizira gradilite. (4) Graevinskom dozvolom iz stavka 2. ovoga lanka mora se odrediti rok u kojem se privremena graevina mora ukloniti i uspostaviti primjereno stanje na zemljitu. Komunalni i vodni doprinos lanak 122. Investitor je po izvrnosti graevinske dozvole duan platiti komunalni doprinos i vodni doprinos u skladu s posebnim propisima. Vaenje graevinske dozvole lanak 123. (1) Graevinska dozvola prestaje vaiti ako investitor ne pristupi graenju u roku od tri godine od dana pravomonosti dozvole. (2) Smatra se da je investitor pristupio graenju u smislu stavka 1. ovoga lanka od dana prijave poetka graenja. Rok za dovrenje zgrade lanak 124. (1) Zgrada, ovisno o skupini u koju je razvrstana, mora u pogledu vanjskog izgleda i ureenja graevne estice biti dovrena u sljedeem roku: 1. 2. 3. 4. zgrada 1. skupine u roku od deset godina, zgrada 2. i 3. skupine u roku od sedam godina, zgrada 4. skupine u roku od pet godina, zgrada 5. skupine u roku od tri godine.

(2) Rok iz stavka 1. ovoga lanka poinje tei od dana prijave poetka graenja. (3) Rokovi iz stavka 1. ovoga lanka ne odnose se na zgrade koje su pojedinano zatieno kulturno dobro. (4) Izmjena i/ili dopuna graevinske dozvole nije od utjecaja na rokove propisane stavkom 1. ovoga lanka. Izmjena i/ili dopuna graevinske dozvole lanak 125. (1) Izvrna, odnosno pravomona graevinska dozvola moe se po zahtjevu investitora izmijeniti, dopuniti, ponititi i/ili ukinuti.

44

(2) U postupku donoenja rjeenja o izmjeni i/ili dopuni graevinske dozvole na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona kojima je ureeno izdavanje graevinske dozvole, ako ovim Zakonom nije propisano drukije. (3) Graevinska dozvola moe se po zahtjevu investitora izmijeniti i/ili dopuniti do izdavanja uporabne dozvole. lanak 126. (1) Rjeenje o izmjeni i/ili dopuni graevinske dozvole za graevinu za ije graenje je izdana lokacijska dozvola kojim se mijenjaju i/ili dopunjavaju lokacijski uvjeti donosi se nakon izmjene i/ili dopune lokacijske dozvole. (2) Rjeenje o izmjeni i/ili dopuni graevinske dozvole za graevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska kojim se mijenjaju i/ili dopunjavaju lokacijski uvjeti donosi se u skladu s prostornim planom u skladu s kojim je graevinska dozvola izdana ili u skladu s prostornim planom koji je na snazi u vrijeme donoenja rjeenja ako to investitor zatrai. (3) U postupku donoenja rjeenja o izmjeni i/ili dopuni graevinske dozvole pribavljaju se samo oni posebni uvjeti, odnosno potvrde glavnog projekta na koje izmjena i/ili dopuna ima utjecaja. (4) U postupku donoenja rjeenja o izmjeni i/ili dopuni graevinske dozvole ne utvruju se ponovno injenice koje su utvrene u postupku izdavanja dozvole.

Promjena investitora lanak 127. (1) Ako se nakon izdavanja graevinske dozvole promijeni investitor, novi investitor je duan u roku od petnaest dana od dana promjene od tijela graditeljstva zatraiti izmjenu graevinske dozvole u vezi s promjenom imena, odnosno tvrtke investitora. (2) Novi investitor zahtjevu izmjenu graevinske dozvole iz stavka 1. ovoga lanka prilae dokaz pravnog interesa za izdavanje graevinske dozvole ili suglasnost prijanjeg investitora, te dokaz da moe biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom), ako se radi o graevini za koju je posebnim zakonom propisano tko moe biti investitor. (3) Bez rjeenje o promjeni imena, odnosno tvrtke investitora u graevinskoj dozvoli ne smije se graditi graevina za koju je izdana graevinska dozvola. (4) Rjeenje o promjeni imena, odnosno tvrtke investitora u graevinskoj dozvoli dostavlja se prijanjem i novom investitoru te graevinskoj inspekciji.

45 7.2. GRAENJE BEZ GRAEVINSKE DOZVOLE Jednostavne i druge graevine i radovi lanak 128. (1) Jednostavne i druge graevine i radovi odreeni pravilnikom kojeg donosi ministar grade, odnosno izvode se bez graevinske dozvole. (2) Graenju graevina i izvoenju radova iz stavka 1. ovoga lanka moe se pristupiti na temelju glavnog projekta, tipskog projekta za kojega je Ministarstvo donijelo rjeenje o tipskom projektu, drugog akta, odnosno bez akta, ako je to propisano pravilnikom iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Potreba provedbe strunog nadzora graenja graevina i izvoenja radova odreenih pravilnikom iz stavka 1. ovoga lanka te obveza prijave poetka graenja, odnosno izvoenja istih propisuje se tim pravilnikom. (4) U projektiranju i graenju graevina te izvoenju radova iz stavka 1. ovoga lanka investitor, projektant i izvoa duni su se pridravati svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo graenje te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom.

Posebni sluajevi graenja lanak 129. (1) U sluaju neposrednog ugroavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda, ratnih razaranja ili drugih razaranja, zbog opasnosti od tih dogaaja, za vrijeme i odmah nakon njihova prestanka, bez graevinske dozvole mogu se graditi graevine, koje slue sprjeavanju djelovanja tih dogaaja, odnosno otklanjanju tetnih posljedica. (2) Graevina iz stavka 1. ovoga lanka mora se u roku od dvije godine od prestanka djelovanja dogaaja ukloniti. (3) U sluaju potrebe trajnog zadravanja graevine iz stavka 1. ovoga lanka za istu se mora ishoditi graevinska dozvola.

Obnavljanje oteenih graevina lanak 130. U sluaju oteenja graevine djelovanjem dogaaja iz lanka 129. stavka 1. ovoga Zakona, graevina se moe neovisno o stupnju oteenja vratiti u prvobitno stanje bez graevinske dozvole, u skladu s aktom na temelju koje je izgraena, odnosno projektom postojeeg stanja graevine. U sluaju kada se radi o graevini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske potrebno je ishoditi doputenje prema posebnom zakonu.

46 7.3. POETAK GRAENJA I GRADILITE Prijava poetka graenja i iskolenje lanak 131. (1) Investitor je duan tijelu graditeljstva, najkasnije u roku od osam dana prije poetka graenja, odnosno nastavak radova pisano prijaviti poetak graenja. (2) U prijavi poetka graenja investitor je duan navesti klasu, urudbeni broj i datum izdavanja graevinske dozvole, izvoaa i nadzornog inenjera, te uz prijavu priloiti dokaz da je u katastru formirana graevna estica, ako se gradi graevina za koju se odreuje graevna estica. (3) Tijelo graditeljstva duno je u roku od pet dana od primitka prijave poetka graenja o tome obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, graevinsku inspekciju, inspekciju rada upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadleno za utvrivanje komunalnog doprinosa i tijelo nadleno za utvrivanje vodnog doprinosa, a graevinsku inspekciju i o tome je li prijava potpuna. (4) Prije poetka graenja investitor je duan osigurati provedbu iskolenja graevine. Odluka o privremenoj zabrani izvoenja radova lanak 132. (1) Predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave po prethodno pribavljenom miljenju turistike zajednice opine, odnosno grada moe odlukom za odreene vrste graevina, na odreenim podrujima, odrediti razdoblje idue kalendarske godine i vrijeme u kojemu se ne mogu izvoditi zemljani radovi i radovi na izgradnji konstrukcije graevine. (2) Odluka iz stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na: 1. graevine, odnosno radove za ije je graenje, odnosno izvoenje utvren interes Republike Hrvatske, 2. uklanjanju graevina na temelju rjeenja graevinske inspekcije ili odluke drugog tijela dravne vlasti, 3. graenje graevina, odnosno izvoenje radova u godini u kojoj je odluka stupila na snagu. Ureenje gradilita lanak 133. (1) Gradilite mora biti ureeno i u skladu s posebnim zakonom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije propisano drukije. (2) Privremene graevine i oprema gradilita moraju biti stabilni te odgovarati propisanim uvjetima zatite od poara i eksplozije, zatite na radu i svim drugim mjerama zatite zdravlja ljudi i okolia.

47 (3) Gradilite mora imati ureene instalacije u skladu s propisima. (4) Na gradilitu je potrebno predvidjeti i provoditi mjere: 1. zatite na radu te ostale mjere za zatitu ivota i zdravlja ljudi u skladu s posebnim propisima, 2. kojima se oneienje zraka, tla i podzemnih voda te buka svodi na najmanju mjeru. (5) Privremene graevine izgraene u okviru pripremnih radova, oprema gradilita, neutroeni graevinski i drugi materijal, otpad i sl. moraju se ukloniti i dovesti zemljite na podruju gradilita i na prilazu gradilita u uredno stanje prije izdavanje uporabne dozvole. lanak 134. (1) Gradilite mora biti osigurano i ograeno radi sigurnosti prolaznika i sprjeavanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradilite. (2) Na gradilitu koje se protee na velikim prostranstvima (eljeznike pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradilita koji se ne mogu ograditi moraju biti zatieni odreenim prometnim znakovima ili oznaeni na drugi nain. (3) Ograivanje gradilita nije doputeno na nain koji bi mogao ugroziti prolaznike. (4) Gradilite mora biti oznaeno ploom koja obvezno sadri ime, odnosno tvrtku investitora, projektanta, izvoaa i osobe koja provodi struni nadzor graenja, naziv i vrstu graevine koja se gradi, naziv tijela koje je izdalo graevinsku dozvolu, klasifikacijsku oznaku, urudbeni broj, datum izdavanja i pravomonosti, odnosno izvrnosti te dozvole, datum prijave poetka graenja, kao i naznaku da se radi o kulturnom dobru ako se radovi izvode na graevini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. (5) U sluaju prekida graenja investitor je duan poduzeti mjere radi osiguranja graevine i susjednih graevina, zemljita i drugih stvari. (6) Poblii sadraj i izgled ploe kojom se oznaava gradilite propisuje ministar pravilnikom. Dokumentacija na gradilitu lanak 135. (1) Izvoa na gradilitu, ovisno o vrsti graevine, odnosno radova, mora imati: 1. rjeenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti graenja sukladno posebnom propisu, 2. ugovor o graenju sklopljen izmeu investitora i izvoaa, 3. akt o imenovanju glavnog inenjera gradilita, inenjera gradilita, odnosno voditelja radova, 4. ugovor o strunom nadzoru graenja sklopljen izmeu investitora i nadzornog inenjera,

48 5. graevinsku dozvolu s glavnim projektom, odnosno glavni projekt, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za graevine i radove odreene pravilnikom iz lanka 128. stavka 1. ovoga Zakona, 6. izvedbeni projekt ako je to propisano ovim Zakonom ili ugovoreno, 7. izvjee o obavljenoj kontroli glavnog i izvedbenog projekta ako je to propisano, 8. graevinski dnevnik, 9. dokaze o svojstvima ugraenih graevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne znaajke, dokaze o sukladnosti ugraene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti odreenih dijelova graevine temeljnim zahtjevima za graevinu kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvoenja graevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove graevine i za radove koji su u tijeku odreena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom, 10. elaborat iskolenja graevine, ako isti nije sastavni dio glavnog projekta, odnosno idejnog projekta i 11. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koji ureuju gospodarenje otpadom. (2) Dokumentaciju iz stavka 1. ovoga lanka mora biti napisana na hrvatskom jeziku latininim pismom. (3) Dokumentaciju iz stavka 1. podstavaka 6., 7., 8. i 9. ovoga lanka nakon zavretka graenja duan je trajno uvati investitor, odnosno vlasnik graevine. 8. UPORABA, EVIDENTIRANJE, ODRAVANJE I UKLANJANJE GRAEVINA 8.1. UPORABA GRAEVINA

Pravne posljedice uporabne dozvole lanak 136. (1) Izgraena graevina, odnosno rekonstruirana graevina moe se poeti koristiti, odnosno staviti u pogon, te se moe donijeti rjeenje za obavljanje djelatnosti u toj graevini prema posebnom zakonu, nakon to se za tu graevinu izda uporabna dozvola. (2) Stavak 1. ovoga lanka se ne odnosi na graevine i radove na postojeoj graevini odreene pravilnikom iz lanka 128. stavka 1. ovoga Zakona koje nisu namijenjene obavljanju djelatnosti ili se prema posebnim propisima ne evidentiraju u katastru. (3) Graevina se rabi samo sukladno njezinoj namjeni. Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole lanak 137. (1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik graevine.

49

(2) Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik graevine prilae: 1. fotokopiju graevinske dozvole, odnosno primjerak glavnog projekta za graevinu koja se moe graditi ili radove koji se mogu izvoditi na temelju glavnog projekta, 2. podatke o sudionicima u gradnji, 3. pisanu izjavu izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima odravanja graevine, 4. zavrno izvjee nadzornog inenjera o izvedbi graevine, 5. izjavu ovlatenog inenjera geodezije da je graevina izgraena u skladu s geodetskim projektom, ako se radi o graevini za koju se izrauje geodetski projekt, 6. geodetski elaborat za evidentiranje graevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim graevinama, ako se radi o graevini za koju se ne izrauje geodetski projekt, a koja se evidentira u katastru, 7. izjavu ovlatenog inenjera geodezije da je graevina smjetena na graevnoj estici u skladu s elaboratom o iskolenju, ako se radi o graevini za koju se ne izrauje geodetski projekt i 8. energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu koja mora ispunjavati zahtjeve energetske uinkovitosti. Stranka u postupku lanak 138. Stranka u postupku izdavanja uporabne dozvole je investitor, odnosno vlasnik graevine na iji je zahtjev pokrenut postupak izdavanja te dozvole. Tehniki pregled lanak 139. (1) Tehniki pregled obavlja se u svrhu utvrivanja izgraenosti graevine u skladu s graevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom za graevinu koja se moe graditi ili radove koji se mogu izvoditi na temelju glavnog projekta. (2) Investitor, odnosno vlasnik graevine je duan omoguiti provedbu tehnikog pregleda i na tehnikom pregledu dati na uvid dokumentaciju iz lanka 135. stavka 1. ovoga Zakona, a po potrebi i drugu propisanu dokumentaciju. (3) Investitor, odnosno vlasnik graevine je duan predstavniku javnopravnog tijela pozvanom na tehniki pregled koji nije prisustvovao tom pregledu, omoguiti pregled graevine i uvid u dokumentaciju iz stavka 1. ovoga lanka i nakon tehnikog pregleda, radi davanja miljenja u propisanom roku. lanak 140. (1) Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo duno je u roku od trideset, odnosno petnaest dana, od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehniki pregled graevine.

50

(2) Na tehniki pregled pozivaju se sudionici u gradnji, javnopravna tijela koja su u postupku lokacijske dozvole, odnosno graevinske dozvole utvrdila posebne uvjete, odnosno izdale potvrdi idejnog ili glavnog projekta i po potrebi neovisni strunjaci koje odredi tijelo graditeljstva. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka na tehniki pregled graevine 4. i 5. skupine te graevina i radova odreenih pravilnikom iz lanka 128. stavka 1. ovoga Zakona poziva se investitor i drugi sudionici u gradnji. (4) Pozvani sudionici u gradnji i javnopravna tijela duna su osigurati sudjelovanje svoga predstavnika na tehnikom pregledu. Tehniki pregled se moe odrati bez sudjelovanja predstavnika sudionika u gradnji i javnopravnih tijela koji se nisu odazvali pozivu. lanak 141. (1) Predstavnici sudionika u gradnji i javnopravnih tijela duni su suraivati s voditeljem postupka izdavanja uporabne dozvole koji provodi tehniki pregled, a predstavnici sudionika u gradnji duni su voditelju postupka i predstavnicima javnopravnih tijela dati odgovore i objanjenja koja od njih zatrae. (2) O obavljenom tehnikom pregledu sastavlja se zapisnik u koji se obvezno unosi obrazloeno miljenje predstavnika javnopravnog tijela o izgraenosti graevine u skladu s graevinskom dozvolom u dijelu koji se odnosi na ispunjavanje uvjeta propisanih posebnim propisom koji je u nadlenosti javnopravnog tijela i/ili posebnim uvjeta koje je to tijelo utvrdilo, a po potrebi i miljenja, odgovori i objanjenja sudionika u gradnji i neovisnog strunjaka s tim u vezi. (3) Ako predstavnik javnopravnog tijela nije prisustvovao tehnikom pregledu, niti je u roku od osam dana od dana odreenog za obavljanje tehnikog pregleda dostavio tijelu graditeljstva miljenje iz stavka 2. ovoga lanka, smatrat se da je miljenje toga tijela dano te da je graevina izgraena u skladu s graevinskom dozvolom u dijelu koji se odnosi na ispunjavanje uvjeta propisanih posebnim propisom koji je u nadlenosti javnopravnog tijela i/ili posebnim uvjetima koje je utvrdilo to tijelo. lanak 142. (1) Ako se na tehnikom pregledu utvrdi nedostatak zbog kojeg graevina ne ispunjava jedan ili vie temeljnih zahtjeva za graevinu, lokacijskih uvjeta ili drugih uvjeta odreenih graevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom, a taj se nedostatak moe otkloniti bez izmjene i/ili dopune graevinske dozvole, odnosno glavnog projekta, odreuje se primjereni rok za otklanjanje takvog nedostatka koji ne moe biti dui od devedeset dana. (2) Investitor je duan obavijestiti tijelo graditeljstva o otklonjenom nedostatku radi nastavka tehnikog pregleda.

51 Pokusni rad lanak 143. (1) Ako u svrhu izdavanja uporabne dozvole postoji potreba ispitivanja ispunjenja temeljnih zahtjeva za graevinu pokusnim radom investitor je obvezan poetak pokusnog rada prijaviti tijelu graditeljstva te javnopravnom tijelu koje je utvrdilo posebne uvjete s tim u vezi. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka investitor je duan ispitivanje povjeriti osobi koja za to ispunjava uvjete propisane posebnim propisom. (3) Prijavi pokusnog rada prilae se: 1. plan i program ispitivanja temeljnih zahtjeva za graevinu u tijeku pokusnog rada, 2. plan i program ispitivanja zadovoljavanja uvjeta prikljuenja graevine na energetsku infrastrukturu, ako je sukladno posebnom propisu odreen posebnim uvjetima, 3. usporedne vrijednosti parametara koji se ispituju u pokusnom radu i vrijednosti tolerancije i 4. predvieni zavretak pokusnog rada. (4) Pokusni rad, temeljni zahtjevi koji se ispituju, vrijeme trajanja pokusnog rada i mjere osiguranja za vrijeme trajanja pokusnog rada moraju biti predvieni i obrazloeni glavnim projektom. (5) Vrijeme trajanja pokusnog rada ne moe biti due od godine dana. Izdavanje uporabne dozvole lanak 144. (1) Uporabna dozvola za graevinu izgraenu, odnosno radove izvedene na temelju graevinske dozvole se izdaje u roku od osam dana od dana obavljenoga tehnikog pregleda ako se utvrdi da: 1. je uz zahtjev za njezino izdavanje priloena propisana dokumentacija, 2. je graevina izgraena u skladu s graevinskom dozvolom, u pogledu ispunjava temeljnih zahtjeva za graevinu, lokacijskih uvjeta i drugih uvjeta odreenih graevinskom dozvolom, 3. je graevina prikljuena na prometnu povrinu i druge graevine i ureaje komunalne ili druge infrastrukture odreene graevinskom dozvolom i 4. su privremene graevine izgraene u okviru pripremnih radova, oprema gradilita, neutroeni graevinski i drugi materijal, otpad i sl. uklonjeni, a zemljite na podruju gradilita i na prilazu gradilita dovedeno u uredno stanje. (2) Uporabna dozvola za graevinu izgraenu, odnosno radove izvedene na temelju glavnog projekta se izdaje u roku od osam dana od dana obavljenoga tehnikog pregleda ako se utvrdi da: 1. je uz zahtjev za njezino izdavanje priloena propisana dokumentacija, 2. je graevina izgraena u skladu s glavnim projektom i 3. graevina svojom namjenom, smjetajem i vanjskim mjerama svih nadzemnih i podzemnih dijelova nije protivna prostornom planu u vrijeme izrade glavnog projekta.

52 Privremena uporabna dozvola lanak 145. (1) Za graevinu za koju nema konanih rezultata ispitivanja u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete odreenih dijelova graevine, a na tehnikom pregledu je utvreno da je graevina izgraena u skladu s graevinskom dozvolom, te da su provedeni svi kontrolni postupci u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete odreenih dijelova graevine za sve radove tijekom graenja kada je ta obveza propisana ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, posebnim propisima ili odreena glavnim projektom, moe se izdati privremena uporabna dozvola. (2) Privremena uporabna dozvola izdaje se na rok koji nije dui od devedeset dana, a istekom tog roka prestaje vaiti, a u svrhu nastavka njena koritenja, rada pogona, evidentiranja u katastru te obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu u toj graevini potrebno je ishoditi uporabnu dozvolu. Uporabna dozvola za dio graevine lanak 146. (1) Uporabna dozvola moe se na zahtjev investitora izdati prije dovretka graenja cijele graevine i za dio graevine: 1. ako je to potrebno radi nastavka i dovrenja graenja (koritenje mosta za pristup gradilitu, trafostanice i dalekovoda za opskrbu energijom i dr.), 2. ako se odreeni dio graevine moe poeti koristiti prije dovrenja cijele graevine. (2) Potreba iz stavka 1. ovoga lanka mora biti predviena glavnim projektom. Trokovi postupka lanak 147. Ako se tehniki pregled obavlja izvan mjesta u kojem se nalazi sjedite ili ispostava tijela graditeljstva, javnopravnog tijela, odnosno adresa druge osobe koja sudjeluje na tehnikom pregledu, investitor je duan nadoknaditi tijelu graditeljstva, javnopravnom tijelu, odnosno toj osobi putne trokove i dnevnice predstavnika koji su bili na tehnikom pregledu u visini odreenoj posebnim propisima. 8.2. EVIDENTIRANJE GRAEVINE U KATASTRU I ZEMLJINOJ KNJIZI lanak 148. (1) Katastarski ured evidentira graevinu u katastru ako je za tu graevinu izdana uporabna dozvola. (2) Graevinu za koju je na temelju ovoga Zakona izdana uporabna dozvola katastarski ured evidentira u katastru po slubenoj dunosti na temelju geodetskog projekta

53 koji je sastavni dio idejnog projekta koji je sastavni dio lokacijske dozvole, odnosno koji je sastavni dio glavnog projekta koji je sastavni dio graevinske dozvole i izjave ovlatenog inenjera geodezije da je graevina izgraena u skladu s tim projektom, odnosno na temelju geodetskog elaborata za evidentiranje graevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim graevinama, ako se radi o graevini za koju se ne izrauje geodetski projekt, bez izrade snimaka i elaborata te izdavanja potvrda, propisanih posebnih propisima koji ureuju dravnu izmjeru i katastar. (3) Tijelo graditeljstva po slubenoj dunosti dostavlja katastarskom uredu izvrnu uporabnu dozvolu te geodetski projekt, ako ga katastarski ured nema, odnosno geodetski elaborat, iz stavka 2. ovoga lanka. (4) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis graevine u zemljinu knjigu, po slubenoj dunosti dostavlja nadlenom sudu obavijest da je za evidentiranje graevine u katastru priloena uporabna dozvola te navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudbeni broj i datum izdavanja. lanak 149. (1) Nadleni sud prilikom upisa graevine u zemljinu knjigu po slubenoj dunosti u posjedovnici zemljine knjige stavlja zabiljebu da je za evidentiranje graevine u katastru priloena uporabna dozvola, navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudbeni broj i datum izdavanja. (2) Stavljanjem zabiljebe iz stavka 1. ovoga lanka nadleni sud istodobno po slubenoj dunosti brie zabiljebu iz zemljine knjige da graevinska i/ili uporabna dozvola nije priloena, ako takva zabiljeba postoji. (3) Upis zabiljebe iz stavka 1. ovoga lanka je dokaz o evidentiranju isprave, a ne o zakonitosti i uporabljivosti graevine. 8.3. ODRAVANJE GRAEVINE lanak 150. (1) Vlasnik graevine odgovoran je za njezino odravanje. (2) Vlasnik graevine duan je osigurati odravanje graevine tako da se tijekom njezinog trajanja ouvaju temeljni zahtjevi za graevinu, te unaprjeivati ispunjavanje temeljnih zahtjeva za graevinu, energetskih svojstava zgrada i nesmetanog pristupa i kretanja u graevini. (3) U sluaju oteenja graevine zbog kojeg postoji opasnost za ivot i zdravlje ljudi, okoli, prirodu, druge graevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljitu, vlasnik graevine duan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i oznaiti graevinu opasnom do otklanjanja takvog oteenja.

54 lanak 151. Odravanje graevine te poslove praenja stanja graevine, povremene godinje preglede graevine, izradu pregleda poslova za odravanje i unaprjeivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za graevine i druge sline strune poslove, vlasnik graevine, odnosno osoba koja obavlja poslove upravljanja graevinama prema posebnom zakonu mora povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih poslova propisane posebnim zakonom. lanak 152. (1) Uvjete za odravanje i unaprjeivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za graevinu, energetskih svojstava zgrada i nesmetanog pristupa i kretanja u graevini, te nain ispunjavanja i dokumentiranja ispunjavanja ovih zahtjeva, svojstava, propisuje ministar pravilnikom. (2) Pitanja odravanja graevina koja nisu ureena ovim Zakonom ureuju se posebnim zakonom. 8.4. UKLANJANJE GRAEVINA lanak 153. (1) Uklanjanju graevine ili njezina dijela moe se pristupiti na temelju projekta uklanjanja graevine, nakon to je tijelu graditeljstva pisano prijavljen poetak radova na uklanjanju graevine. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, projekt uklanjanja graevine nije potreban za uklanjanje graevina i radova odreenih pravilnikom iz lanka 128. stavka 1. ovoga Zakona ili ako graevinu uklanja graevinska inspekcija na temelju rjeenja kojim je nareeno uklanjanje graevine. (3) Na uklanjanje graevine koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, osim ovoga Zakona primjenjuje se i zakon kojim se ureuje zatita i ouvanje kulturnih dobara. (4) Stavci 1., 2. i 3. ovoga lanka ne odnosi se na uklanjanje graevine na temelju rjeenja graevinskog inspektora donesenog na temelju posebnog zakona. lanak 154. (1) U prijavi poetka radova na uklanjanju graevine vlasnik je duan navesti projektanta koji je izradio projekt uklanjanja, oznake tog projekta, izvoaa i nadzornog inenjera. (2) Tijelo graditeljstva duno je u roku od pet dana od primitka prijave radova na uklanjanju graevine o tome obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, graevinsku inspekciju, inspekciju rada, a graevinsku inspekciju i o projektantu i oznakama projekta uklanjanja graevine.

55 lanak 155. (1) Prilikom uklanjanja graevina ne smije se utjecati na stabilnost okolnog i drugog zemljita i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva drugih graevina, niti ugroziti ivot i zdravlje ljudi ili drugi javni interes, a s graevnim otpadom nastalim uklanjanjem graevine mora se postupati sukladno odredbama ovoga Zakona i posebnog zakona kojim se ureuje gospodarenje otpadom. (2) Struni nadzor graenja ne provodi se prilikom uklanjanja graevina odreenih pravilnikom iz lanka 128. stavka 1. ovoga Zakona ili graevina koje uklanja graevinska inspekcija na temelju rjeenja kojim je nareeno uklanjanje graevine, a prilikom uklanjanja drugih graevina ili njihovih dijelova struni nadzor provodi se samo u odnosu na mehaniku otpornost i stabilnost te ouvanje zdravlja ljudi i zatite okolia. 9. NADZOR lanak 156. (1) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te zakonitost rada i postupanja upravnih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima, ovlatenih osoba, pravnih osoba koje imaju suglasnost Ministarstva za provedbu programa izobrazbe te pravnih osoba ovlatenih za kontrolu energetskog certifikata i/ili izvjea o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi s tim u vezi provodi Ministarstvo, ako ovim Zakonom nije drukije propisano. (2) Nadzor iz stavka 1. ovoga lanka koji se odnosi na ope akte provodi se u skladu s planom nadzora kojeg posebnom odlukom donosi ministar te po traenju pravosudnih tijela. (3) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na obveze iz lanka 24. stavaka 2. i 4. provodi inspekcija nadlena za trgovinu. lanak 157. (1) Upravno tijelo i pravna osoba s javnim ovlastima duni su Ministarstvu u svrhu provedbe nadzora omoguiti pristup njegovom slubenom prostoru i dostaviti sve zatraene podatke, dokumente i izvjea u zatraenom roku. (2) Ako upravno tijelo, odnosno pravna osoba s javnim ovlastima ne postupi po traenju Ministarstva iz stavka 1. ovoga lanka na ispunjenje zatraenog ga se poziva rjeenjem. lanak 158. (1) Ministarstvo rjeenjem nareuje upravnom tijelu i pravnoj osobi s javnim ovlastima otklanjanje nezakonitosti ili nepravilnosti koja se utvrdi u provedbi nadzora te rok za njeno otklanjanje.

56 (2) Nepostupanje po rjeenju iz stavka 1. ovoga lanka iz neopravdanog razloga je teka povreda slubene dunosti elnika upravnog tijela, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima. lanak 159. (1) Ako upravno tijelo ne postupi rjeenju Ministarstva iz lanka 157. stavka 2., odnosno lanka 158. stavka 1. ovoga Zakona na izvrenje e se ga prisiliti novanom kaznom koja se izrie jedinici lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave ije je to upravno tijelo. (2) Ako pravna osoba s javnim ovlastima ne postupi po rjeenju Ministarstva iz lanka 157. stavka 2., odnosno lanka 158. stavka 1. ovoga Zakona na izvrenje e se je prisiliti novanom kaznom. lanak 160. (1) Postupak zbog teke povrede slubene dunosti slubenika upravnog tijela, pravne osobe s javnim ovlastima te tee povrede dunosti i ugleda ovlatenog arhitekta, odnosno ovlatenog inenjera, propisane ovim Zakonom ili posebnim propisom, uoenog u provedbi nadzora nad provedbom ovoga Zakona, pokree se po zahtjevu Ministra. (2) Ako se u nadzoru utvrdi da je povrijeen ovaj Zakon i/ili propis donesen na temelju ovoga Zakona, Ministarstvo ima pravo i obvezu podnijeti optuni prijedlog ili kaznenu prijavu. lanak 161. U sluaju kada je protiv rjeenja Ministarstva pokrenut upravni spor, Ministarstvo moe do okonanja spora ponititi ili izmijeniti svoje rjeenje iz onih razloga iz kojih bi sud mogao ponititi takvo rjeenje. 10. PREKRAJNE ODREDBE Prekraji investitora lanak 162. (1) Novanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba u svojstvu investitora ako: 1. ne osigura struni nadzor graenja (lanak 49. stavak 3.), 2. je izvoa, a struni nadzor graenja ne povjeri drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje strunog nadzora graenja prema posebnom zakonu (lanak 50. stavak 1.), 3. pristupi graenju bez pravomone, odnosno izvrne graevinske dozvole ili ne gradi u skladu s tom dozvolom (lanak 106. stavci 1. i 2.), 4. graenju graevine za koju je lokacijskom dozvolom ili graevinskom dozvolom odreeno formiranje graevne estice pristupi s pravomonom, odnosno izvrnom graevinske dozvole, a u katastru nije formirana graevna estica (lanak 106. stavak 3.),

57 5. ne ukloni graevinu iz lanka 129. stavka 1. ovoga Zakona u propisanom roku (lanak 129. stavak 2.), 6. oteenu graevinu vrati u prvobitno stanje protivno aktu na temelju kojeg je izgraena, odnosno projektu postojeeg stanja graevine (lanak 130.). (2) Novanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba u svojstvu investitora, ako: 1. ne pribavi energetski certifikat zgrade ili njezinog dijela prije izdavanja uporabne dozvole (lanak 24. stavak 1.), 2. projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, graenje ili struni nadzor graenja povjeri osobi koja ne ispunjava uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu (lanak 49. stavak 2.), 3. ne odredi glavnog izvoaa radova (lanak 55. stavak 2.), 4. ne odredi glavnoga nadzornog inenjera (lanak 57. stavak 2.), 5. trajno ne uva graevinsku dozvolu s glavnim projektom, odnosno glavni projekt (lanak 65. stavak 1.), 6. revidentu pravodobno ne omogui provedbu kontrole dijela izvedbenog projekta, odnosno pregled radova (lanak 94. stavak 4.), 7. ne zatrai izmjenu graevinske dozvole u vezi s promjenom imena, odnosno tvrtke investitora u propisanom roku (lanak 127. stavak 1.), 8. gradi bez glavnog projekta, tipskog projekta ili drugog akta propisanog pravilnikom iz lanka 128. stavka 1. ovoga Zakona ili protivno tom projektu, odnosno aktu (lanak 128. stavak 2.), 9. ne prijavi poetak graenja u propisanom roku (lanak 131. stavak 1.), 10. ne ukloni privremenu graevinu, opremu gradilita, neutroeni graevinski materijal i otpad prije izdavanja uporabne dozvole (lanak 133. stavak 5.), 11. ne poduzme mjere radi osiguranja graevine i susjednih graevina, zemljita i drugih stvari u sluaju prekida graenja (lanak 134. stavak 5.), 12. trajno ne uva dokumentaciju iz lanka 135. stavka 1. podstavaka 5., 7., 8. i 9. ovoga Zakona, (lanak 135. stavak 3.), 13. koristi graevinu ili njezin dio bez uporabne dozvole (lanak 136. stavak 1.), 14. koristi graevinu ili njezin dio protivno njezinoj namjeni (lanak 136. stavak 3.), 15. ako ne prijavi poetak pokusnog rada (lanak 143. stavak 1.), 16. ispitivanje za vrijeme pokusnog rada povjeri osobi koja ne ispunjava uvjete za obavljanje te djelatnosti prema posebnom zakonu (lanak 143. stavak 2.), 17. zapone pokusni rad koji nije predvien i obrazloen glavnim projektom (lanak 143. stavak 4.). (3) Novanom kaznom od 30.000,00 do 45.000,00 kuna kaznit e se investitor fizika osoba za prekraje iz stavka 1. ovoga lanka, a za prekraj iz stavka 2. ovoga lanka novanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kuna. (4) Novanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit e se za prekraj investitor fizika osoba iz lanka 50. stavka 2., odnosno stavka 3. ovoga Zakona ako projektira ili provodi struni nadzor graenja, a ne ispunjava propisane uvjete. (5) Novane kazne iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga lanka, u sluaju graenja graevine iz 4. ili 5. skupine, umanjuju se za 50%.

58 Prekraji projektanta lanak 163. Novanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj fizika osoba u svojstvu projektanta ako: 1. projektirana graevina nije projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za graenje graevina propisanim prostornim planom, ne ispunjava temeljne zahtjeve za graevinu, zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada ili druge propisane zahtjeve i uvjete (lanak 51. stavak 2.), 2. projekt ne sadri sve propisane dijelove (lanak 64. stavak 2.), 3. projekt nije izraen tako da je onemoguena promjena njihova sadraja, odnosno zamjena njihovih dijelova (lanak 66. stavak 2.), 4. izvedbeni projekt nije izraen u skladu s glavnim projektom (lanak 74. stavak 2.), 5. se na tehniki pregled ne odazove njezin predstavnik (lanak 140. stavak 4.). lanak 164. (1) Novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit e se glavni projektant ako u projektiranju sudjeluje vie projektanata, a projekt nije cjelovit i meusobno usklaen (lanak 52. stavak 1.). (2) Uz kaznu za prekraj iz lanka 163. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga lanka, pravnoj, odnosno fizikoj osobi koja obavlja poslove projektiranja moe se izrei zatitna mjera zabrane obavljanja tih poslova u trajanju od tri do est mjeseci, a za prekraj poinjen drugi put uz novanu kaznu izrei e se navedena mjera u trajanju od est mjeseci do jedne godine. Prekraji u vezi kontrole projekta lanak 165. (1) Novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit e se za prekraj revident ako: 1. obavlja kontrolu projekata, a nije za to ovlaten (lanak 61. stavak 1.), 2. projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvjee ne udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, tehnikih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva (lanak 63. stavak 1.), 3. obavi kontrolu projekta u ijoj je izradi u cijelosti ili djelomino sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomino izraen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen (lanak 63. stavak 3.), 4. ne sastavi pisano izvjee o kontroli projekta i ne ovjerovi dijelove projekta na propisani nain (lanak 94. stavak 2.), 5. upisom u graevinski dnevnik ne potvrdi provedbu pregleda radova (lanak 94. stavak 4.).

59 (2) Uz kaznu za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka revidentu se moe izrei zatitna mjera oduzimanja ovlatenja za kontrolu projekata u trajanju od tri do est mjeseci, a za prekraj poinjen drugi put uz novanu kaznu izrei e se navedena mjera u trajanju od est mjeseci do jedne godine. Prekraji u vezi nostrifikacije projekata lanak 166. (1) Novanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba koja provede nostrifikaciju, a nema zaposlenu osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer (lanak 97. stavak 1.). (2) Novanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba koja provede nostrifikaciju projekta ako projekt ili dio projekta za koji je provedena nostrifikacija i izdana potvrda nije usklaen s hrvatskim propisima i pravilima struke (lanak 96. stavak 1.). (3) Novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit e se fizika osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer za prekraj iz stavka 2. ovoga lanka koja poslove nostrifikacije obavlja u vlastitom ili zajednikom uredu. (4) Uz kaznu za prekraj iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka osobi koja provede nostrifikaciju moe se izrei zatitna mjera zabrane obavljanja poslova nostrifikacije projekata u trajanju od tri do est mjeseci, a za prekraj poinjen drugi put uz novanu kaznu izrei e se navedena mjera u trajanju od est mjeseci do jedne godine. Prekraji izvoaa lanak 167. (1) Novanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba u svojstvu izvoaa ako: 1. gradi, a ne ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti graenja prema posebnom zakonu (lanak 53. stavak 2.), 2. pristupi graenju bez pravomone, odnosno izvrne graevinske dozvole ili ako nije prethodno izvrena prijava graenja (lanak 53. stavak 3.), 3. ne gradi u skladu s graevinskom dozvolom ili tehnikim propisima (lanak 54. stavak 1.), 4. radove ne izvodi tako da ispunjavaju temeljne zahtjeve za graevinu (lanak 54. stavak 1. podstavak 2.), 5. zbog propusta u graenju ne budu ispunjeni zahtjevi propisani za energetska svojstva zgrada (lanak 54. stavak 1. podstavak 2.), 6. graevni i drugi proizvodi ili postrojenja koje ugrauje u graevinu ne ispunjavaju zahtjeve propisane ovim Zakonom i posebnim propisima (lanak 54. stavak 1. podstavak 3.). (2) Uz novanu kaznu za prekraj iz stavka 1. podstavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga lanka moe se izrei zatitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od tri do est mjeseci, a

60 za prekraj poinjen drugi put uz novanu kaznu izrei e se i mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od est mjeseci do jedne godine. (3) Novanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 45.000,00 kuna kaznit e se fizika osoba u svojstvu izvoaa za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka. (4) Uz novanu kaznu iz stavka 3. ovoga lanka izrei e se zatitna mjera iz stavka 2. ovoga lanka. (5) Novanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba u svojstvu izvoaa ako: 1. prilikom graenja povjeri izvoenje graevinskih radova i drugih poslova osobama koje ne ispunjavaju propisane uvjete za izvoenje tih radova, odnosno obavljanja poslova (lanak 54. stavak 1. podstavak 1.), 2. ne osigura dokaze o sukladnosti ugraenih graevnih proizvoda, dokaze o sukladnosti ugraenog postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti odreenih dijelova graevine temeljnim zahtjevima za graevinu i od ovlatenih tijela izdane dokaze kvalitete (lanak 54. stavak 1. podstavak 4.), 3. ne sastavi pisanu izjavu o izvedenim radovima i uvjetima odravanja graevine (lanak 54. stavak 1. podstavak 7.), 4. ne gradi u skladu s glavnim projektom, drugim propisanim aktom ili ovim Zakonom (lanak 54. stavak 2.), 5. ne imenuje inenjera gradilita, odnosno voditelja radova (lanak 55. stavak 1.), 6. imenuje glavnog inenjera gradilita, inenjera gradilita ili voditelja radova koji ne ispunjavaju propisane uvjete (lanak 55. stavak 5.), 7. pristupi graenju graevina i izvoenju radova iz lanka 128. stavka 1. ovoga Zakona bez glavnog projekta, tipskog projekta za kojega je Ministarstvo donijelo rjeenje o tipskom projektu, odnosno drugog propisanog akta (lanak 128. stavak 2.), 8. gradi protivno odluci predstavnikog tijela jedinice lokalne samouprave iz lanka 132. stavka 1. ovoga Zakona, 9. ne predvidi ili ne provodi potrebne mjere na gradilitu (lanak 3. stavak 4.), 10. ne raisti i uredi gradilite i neposredni okoli po zavretku graenja (lanak 133. stavak 5.), 11. ne osigura, ne ogradi ili ne zatiti gradilite (lanak 134. stavci 1. i 2.), 12. gradilite ne oznai ploom (lanak 134. stavak 4.), 13. na gradilitu nema propisanu dokumentaciju (lanak 135. stavak 1.). 14. se na tehniki pregled ne odazove njezin predstavnik (lanak 140. stavak 4.). (6) Novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit e se fizika osoba u svojstvu izvoaa za prekraj iz stavka 5. ovoga lanka. (7) Uz novanu kaznu za prekraj iz stavka 5. podstavaka 1., 5., 10., 12., 13. i 14. ovoga lanka pravnoj i fizikoj osobi u svojstvu izvoaa moe se izrei zatitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od tri do est mjeseci, a za prekraj poinjen drugi put uz novanu kaznu izrei e se i mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od est mjeseci do jedne godine. (8) Novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit e se za prekraj iz stavka 1. podstavaka 2., 3., 4., 5. i 6. i stavka 5. podstavaka 4., 7., 10., 11., 12., 13. i 14. ovoga lanka glavni inenjer gradilita, inenjer gradilita, odnosno voditelj radova.

61

Prekraji nadzornog inenjera lanak 168. (1) Novanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba koja provodi struni nadzor ako: 1. je nadzorni inenjer, odnosno glavni nadzorni inenjer zaposlenik osobe koja je izvoa radova na istoj graevini (lanak 56.stavak 2.), 2. graenje nije u skladu s graevinskom dozvolom, glavnim projektom, odnosno ovim Zakonom i posebnim propisima ili se gradi bez graevinske dozvole, odnosno glavnog projekta (lanak 58. stavak 1. podstavak 1.). (2) Novanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 45.000,00 kuna kaznit e se fizika osoba u svojstvu nadzornog inenjera koja poslove strunog nadzora graenja obavlja u vlastitom ili zajednikom uredu za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Novanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba registrirana za poslove strunog nadzora graenja ako: 1. ne utvrdi da izvoa, odnosno odgovorna osoba koja vodi graenje ili pojedine radove ne ispunjava uvjete propisane posebnim zakonom (lanak 58. stavak 1. podstavak 2.) 2. ne utvrdi je li iskolenje graevine provela osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom propisu (lanak 58. stavak 1. podstavak 3.), 3. ne odredi provedbu ispitivanja odreenih dijelova graevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja temeljnih zahtjeva za graevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta, predvieno, glavnim projektom ili izvjeem o obavljenoj kontroli projekta (lanak 58. stavak 1. podstavak 4.), 4. bez odgaanja ne upozna o svim nedostacima i nepravilnostima koje uoi tijekom graenja, investitora te graevinsku i druge inspekcije o poduzetim mjerama (lanak 58. stavak 1. podstavak 5.), 5. ne sastavi zavrno izvjee o izvedbi graevine (lanak 58. stavak 1. podstavak 6.), 6. ne upie nain otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u graevinski dnevnik (lanak 58. stavak 3.), 7. se na tehniki pregled ne odazove njezin predstavnik (lanak 140. stavak 4.). (4) Novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit e se fizika osoba u svojstvu nadzornog inenjera koja poslove strunog nadzora graenja obavlja u vlastitom ili zajednikom uredu za prekraj iz stavka 3. ovoga lanka. (5) Uz kaznu za prekraj iz stavaka 1. i 3. ovoga lanka osobi koja obavlja struni nadzor moe se izrei zatitna mjera zabrane obavljanja poslova strunog nadzora u trajanju od tri do est mjeseci, a za prekraj poinjen drugi puta uz novanu kaznu izrei e se navedena mjera u trajanju od est mjeseci do jedne godine.

62 lanak 169. (1) Novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit e se nadzorni inenjer i glavni nadzorni inenjer ako obavlja poslove strunog nadzora, a istodobno je zaposlen kod izvoaa radova (lanak 56. stavak 2.). (2) Novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit e se za prekraj glavni nadzorni inenjer ako struni nadzor graenja nije cjelovit i meusobno usklaen i/ili ako o tome ne sastavi zavrno izvjee (lanak 57. stavak 3.). (3) Uz kaznu za prekraj iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka osobi koja obavlja struni nadzor moe se izrei zatitna mjera zabrane obavljanja poslova provedbe strunog nadzora u trajanju od tri do est mjeseci, a za prekraj poinjen drugi puta uz novanu kaznu izrei e se navedena mjera u trajanju od est mjeseci do jedne godine. Prekraji vlasnika graevine lanak 170. (1) Novanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 45.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba kao vlasnik graevine ako pristupi uklanjanju ili ukloni graevinu ili njezin dio bez projekta uklanjanja ili bez da tijelu graditeljstva pisano prijavljen poetak radova na uklanjanju graevine (lanak 153. stavak 1.). (2) Novanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba kao vlasnik graevine ako: 1. rabi ili stavi u pogon graevinu bez uporabne dozvole (lanak 136. stavak 1.), 2. rabi graevinu suprotno njezinoj namjeni (lanak 136. stavak 3.), 3. ne osigura odravanje graevine tako da se tijekom njezinog trajanja ouvaju temeljni zahtjevi za graevinu, te unaprjeuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za graevinu, energetskih svojstava zgrada i nesmetanog pristupa i kretanja u graevini (lanak 150. stavak 2.), 4. ne poduzme hitne mjere za otklanjanje opasnosti i ne oznai graevinu opasnom u sluaju oteenja graevine (lanak 150. stavak 3.). (3) Novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit e se vlasnik graevine fizika osoba za prekraj iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka. lanak 171. (1) Novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba kao vlasnik zgrade ako: 1. ne pribavi energetski certifikat zgrade ili njezinog posebnog dijela prije prodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili davanja na leasing (lanak 24. stavak 2. podstavak 1.), 2. kupcu, najmoprimcu, zakupcu, odnosno primatelju leasinga ne preda energetski certifikat ili njegovu fotokopiju (lanak 24. stavak 2. podstavak 2.), 3. u oglasima za prodaju, iznajmljivanje, davanje u zakup ili davanje na leasing koji se objavljuje u medijima ne izrazi energetsko svojstvo zgrade ili njezinog posebnog dijela (lanak 24. stavak 2. podstavak 4.),

63 4. javno ne izloi energetski certifikat zgrade za koju je izlaganje energetskog certifikata propisano ovim zakonom (lanak 25. stavci 1. i 2.). (2) Novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit e se vlasnik zgrade fizika osoba za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba ovlateni posrednik u prometu nekretnina ako u oglasu o prodaji, iznajmljivanju, davanju na leasing ili u zakup koji se objavljuje u medijima ne navede energetski razred zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela (lanak 24. stavak 4.). (4) Novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit e se ovlateni posrednik u prometu nekretnina fizika osoba za prekraj iz stavka 3. ovoga lanka. Prekraji osoba ovlatenih za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade te ovlatenih za neovisnu kontrolu energetskog certifikata i izvjea o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi lanak 172. (1) Novanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 45.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba ovlatena za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade, ako: 1. poslove za koje je ovlatena ne obavlja struno, samostalno, neovisno ili nepristrano (lanak 33. stavak 1.), 2. energetski certifikat, energetski pregled zgrade ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi ne izradi tono i u skladu s vaeim propisima i pravilima struke (lanak 33. stavak 2.), 3. ne vodi evidenciju o izdanim energetskim certifikatima, obavljenim energetskim pregledima zgrade i redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi (lanak 33. stavak 3. podstavak 1.), 4. ne dostavlja Ministarstvu izdane energetske certifikate, izvijea o energetskim pregledima zgrada ili redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi (lanak 33. stavak 3. podstavak 2.), 5. ne uva propisanu dokumentaciju najmanje deset godina (lanak 33. stavak 3. podstavak 3.), 6. ne obavijesti ovo Ministarstvo o svakoj promjeni koja se odnosi na uvjete izdavanja ovlatenja u roku od 8 dana od nastale promjene ( lanak 33. stavak 4.), 7. izda energetski certifikat, obavi energetski pregled zgrade ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije, unato zabrani iz lanka 34. ovoga Zakona. (2) Novanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 45.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba ovlatena za neovisnu kontrolu energetskog certifikata i izvjea o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi, ako: 1. po nalogu Ministarstva ne provodi neovisni sustav kontrole (lanak 40. stavak 1.), 2. poslove neovisnog sustava kontrole ne obavlja struno, samostalno, neovisno ili nepristrano (lanak 43. stavak 1.), 3. ne vodi evidenciju o provedenim kontrolama (lanak 43. stavak 2. podstavak 1.),

64 4. ne uva propisanu dokumentaciju najmanje 10 godina (lanak 43. stavak 2. podstavak 2.), 5. ne dostavlja Ministarstvu izvjea o obavljenoj kontroli (lanak 43. stavak 2. podstavak 3.), 6. obavi kontrolu energetskog certifikata i izvjea o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi u ijoj je izradi sudjelovala ili ako je zaposlena u pravnoj osobi koja ih je izdala (lanak 44.). (3) Novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit e se fizika osoba u svojstvu ovlatene osobe za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka. 11. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

11.1. ZAPOETI POSTUPCI, IZDANI AKTI I PRIMJENA PROPISA Zapoeti postupci lanak 173. (1) Postupci zapoeti po odredbama Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011, 50/2012 i 55/2012) do stupanja na snagu ovoga Zakona koji se odnose na gradnju i donoenje rjeenja za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu, na evidentiranje graevina u katastru i zemljinim knjigama te na stavljanje zabiljebi u zemljinoj knjizi, dovrit e se po odredbama tog Zakona i propisa donesenih na temelju tog Zakona. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka postupci pokrenuti po lanku 330. stavku 3. i lanku 333. stavku 1. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011, 50/2012 i 55/2012) do stupanja na snagu ovoga Zakona dovrit e se kao postupci iz lanaka 184. i 185., odnosno lanaka 182. i 183. ovoga Zakona, ako se tome ne protivi podnositelj zahtjeva. (3) Postupci zapoeti po odredbama Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja (Narodne novine, br. 69/2009, 128/2010, 136/2012 i 76/2013) dovrit e se po odredbama tog Zakona. (4) Iznimno od stavaka 1. i 3. ovoga lanka u postupcima donoenja rjeenja o uvjetima graenja i rjeenja za graenje koji se dovravaju po odredbama Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011, 50/2012 i 55/2012), odnosno odredbama Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja (Narodne novine, br. 69/2009, 128/2010, 136/2012 i 76/2013), primjenjuje se dokument prostornog ureenja koji je vaio u vrijeme podnoenje zahtjeva za izdavanje tog rjeenja, ako je to povoljnije za investitora. (5) Postupci zapoeti po odredbama Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine, br. 152/2008, 55/2012 i 101/2013) zavrit e se po odredbama tog Zakona i propisa donesenih na temelju tog Zakona.

65

lanak 174. (1) Za graevine upisane u zemljinu knjigu do dana stupanja na snagu ovoga Zakona i za graevine za koje je katastarski ured nadlenom sudu do tog dana poslao dokumente propisane posebnim propisima za upis graevine u zemljinu knjigu, nadleni sud na zahtjev vlasnika graevine u posjedovnici zemljine knjige stavlja zabiljebu da je priloen akt za uporabu graevine koja je upisana u zemljinoj knjizi, odnosno koja se u istu upisuje, uz navoenje naziva i oznake tog akta, odnosno uz navoenje oznake potvrde nadlenoga upravnog tijela da se za uporabu graevine ne izdaje akt za uporabu. (2) Vlasnik graevine uz zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka prilae odgovarajui akt za uporabu graevine, odnosno potvrdu nadlenoga upravnog tijela da se za uporabu graevine ne izdaje akt za uporabu. (3) Stavljanjem zabiljebe iz stavka 1. ovoga lanka nadleni sud istodobno po slubenoj dunosti brie zabiljebu iz zemljine knjige da graevinska i/ili uporabna dozvola nije priloena, ako takva zabiljeba postoji. lanak 175. (1) Akt za uporabu graevine u smislu lanka 174. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona je svaki akt za uporabu graevine, akt kojim je graevina ozakonjena, te akt, odnosno dokumenti kojima se nezakonito izgraena graevina izjednaava sa zakonito izgraenom graevinom, izdan, odnosno pribavljen na temelju zakona koji je vaio prije stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Akti za uporabu graevine su uporabna dozvola, potvrda upravnog tijela da mu je dostavljeno zavrno izvjee nadzornog inenjera, uvjerenje za uporabu, pravomona graevinska dozvola, odnosno drugi odgovarajui akt izdan do 19. lipnja 1991. godine s potvrdom graevinske inspekcije da nije u tijeku postupak graevinske inspekcije i dozvola za upotrebu. (3) Akti za ozakonjenje su rjeenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja. (4) Akti kojima se nezakonito izgraena graevina izjednaava sa zakonito izgraenom graevinom su uvjerenje katastarskog ureda, odnosno Sredinjeg ureda Dravne geodetske uprave da je zgrada izgraena do 15. veljae 1968. godine i uvjerenje upravnog tijela da je zgrada izgraena do 15. veljae 1968. godine. (5) Dokumenti kojima se nezakonito izgraena graevina izjednaava sa zakonito izgraenom graevinom su dokumenti iz lanka 332. stavaka 1., 2. i 3. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011, 50/2012 i 55/2012). (6) Akti i dokumenti iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se uporabnom dozvolom u smislu ovoga Zakona.

66 Lokacijska dozvola lanak 176. Za graenje graevine za koju je izdana lokacijska dozvola na temelju zakona koji je vaio prije stupanja na snagu ovoga Zakona izdaje se graevinska dozvola na temelju ovoga Zakona, ako to zatrai investitor i ako lokacijska dozvola nije prestala vaiti. Graenje i uporabna dozvola lanak 177. (1) Graenje zapoeto na temelju graevinske dozvole ili drugog akta izdanog na temelju ranije vaeeg zakona dovrit e se po odredbama zakona na temelju kojega je izdana dozvola, odnosno drugi akt i drugih propisa koji su vaili u to vrijeme. (2) Za graevinu izgraenu po ranijim vaeim propisima u postupku izdavanja uporabne dozvole utvruje se je li graevina izgraena u skladu s graevinskom dozvolom i propisima koji su vaili u vrijeme kad je izdana graevinska dozvola za tu graevinu. (3) Postojea graevina za koju nije izdana uporabna dozvola, a koja je rekonstruirana na temelju graevinske dozvole ili drugog akta za graenje, odnosno za iji je nezakonito rekonstruirani dio izdano rjeenje o izvedenom stanju ili potvrda izvedenog stanja na temelju Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011), rjeenje o izvedenom stanju na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama (Narodne novine, br. 90/2011) ili rjeenje o izvedenom stanju za zavrenu zgradu na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama (Narodne novine, br. 86/2012), smatra se u smislu ovoga Zakona graevinom za koju je izdana uporabna dozvola. Rjeenje o uvjetima graenja, potvrda glavnog projekta i graevinska dozvola lanak 178. Odredbe ovoga Zakona kojima se ureuje izmjena, dopuna i ukidanje graevinske dozvole na odgovarajui se nain primjenjuju na izmjenu, dopunu i ukidanje i/ili ponitavanje graevinske dozvole, potvrde glavnog projekta, rjeenja o uvjetima graenja i rjeenja za graenje, izdanih, odnosno donesenih na temelju zakona koji je vaio prije stupanja na snagu ovoga Zakona. Naelna suglasnost i naelna dozvola lanak 179. (1) Naelna suglasnost izdana na temelju ranije vaeeg zakona u skladu s kojom do dana stupanja na snagu ovoga Zakona nije izdana niti jedna graevinska dozvola prestaje vaiti danom stupanja na snagu ovoga Zakona.

67 (2) Naelna dozvola izdana na temelju ranije vaeih zakona na temelju koje nije u roku od pet godina od dana njene pravomonosti podnesen zahtjev za izdavanje barem jedne graevinske dozvole, odnosno potvrde glavnog projekta, prestaju vaiti. Rjeenja Ministarstva lanak 180. U sluaju u kojem je protiv rjeenja Ministarstva donesenog na temelju Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 175/2003 i 100/2004), odnosno Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011, 50/2012 i 55/2012) ili donesenog u vezi s tim Zakonom pokrenut upravni spor, Ministarstvo moe do okonanja spora ponititi ili izmijeniti svoje rjeenje iz onih razloga iz kojih bi sud mogao ponititi takvo rjeenje. Primjena posebnih propisa lanak 181. (1) Posebni uvjeti, miljenja, potvrde, suglasnosti, odobrenja, rjeenja i drugi akti javnopravnih tijela koji se prema posebnim propisima donesenim do stupanja na snagu ovoga Zakona moraju pribaviti u postupku izdavanja lokacijske dozvole, rjeenja o uvjetima graenja, potvrde glavnog projekta ili graevinske dozvole, odnosno prije njihova izdavanja, utvruju se kao posebni uvjeti prema ovome Zakonu prije podnoenja zahtjeva za izdavanje graevinske dozvole za graevinu za ije graenje nije izdana lokacijska dozvola, odnosno tijekom izdavanja te graevinske dozvole. (2) Posebni uvjeti, miljenja, potvrde, suglasnosti, odobrenja, rjeenja, posebni uvjeti koji se utvruju u postupku procjene utjecaja na okoli i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu i drugi akti javnopravnih tijela koji se prema posebnim propisima donesenim do stupanja na snagu ovoga Zakona moraju pribaviti u postupku izdavanja, rjeenja o uvjetima graenja, potvrde glavnog projekta ili graevinske dozvole, odnosno prije njihova izdavanja ne pribavljaju se u svrhu izdavanja graevinske dozvole za graevinu za ije graenje je izdana lokacijska dozvola ve umjesto njih javnopravno tijelo koje je utvrdilo posebne uvjete odreene lokacijskom dozvolom izdaje potvrdu glavnog projekta prema ovom Zakonu. (3) Stavak 1. ovoga lanka ne odnosi se na posebne uvjete koji se utvruju u postupku procjene utjecaja na okolia i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu. 11.2. UPORABNA DOZVOLA ZA ODREENE GRAEVINE Graevina izgraena na temelju akta za graenje izdanog do 1. listopada 2007. godine lanak 182. (1) Za graevinu izgraenu na temelju graevinske dozvole, odnosno drugog odgovarajueg akta za graenje nadlenog tijela, izdane do 1. listopada 2007. godine tijelo

68 graditeljstva moe na zahtjev stranke, umjesto uporabne dozvole, izdati uporabnu dozvolu za graevinu izgraenu na temelju akta za graenje izdanog do 1. listopada 2007. godine. (2) Uz zahtjev za donoenje dozvole iz stavka 1. ovoga lanka podnositelj zahtjeva prilae graevinsku dozvolu, odnosno drugi akt iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Dozvola iz stavka 1. ovoga lanka izdaje se ako je graevina izgraena u skladu s graevinskom dozvolom, odnosno drugim odgovarajuim aktom nadlenog tijela u pogledu namjene, vanjskih mjera svih nadzemnih i podzemnih dijelova graevine, oblika i veliina graevne estice i smjetaja graevine na graevnoj estici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru. (4) Dozvola iz stavka 1. ovoga lanka moe se izdati i za dio graevine. (5) Stavci 1., 2., 3. i 4. ovoga lanka ne odnose se na graevine za ije je graenje graevinsku dozvolu izdalo Ministarstvo, odnosno sredinje tijelo dravne uprave nadleno za graditeljstvo. lanak 183. Izreka uporabne dozvole za graevinu izgraenu na temelju graevinske dozvole, odnosno drugog odgovarajueg akta za graenje nadlenog tijela izdanog do 1. listopada 2007. godine sadri: 1. utvrenje da je graevina u pogledu namjene, vanjskih mjera svih nadzemnih i podzemnih dijelova graevine, oblika i veliina graevne estice i smjetaja graevine na graevnoj estici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru, izgraena u skladu graevinskom dozvolom, odnosno drugim odgovarajuim aktom nadlenog tijela, 2. naziv, oznaku i datum izdavanja dozvole, odnosno akta iz podstavka 1. ovoga stavka, 3. naziv graevine, ime katastarske opine i broj jedne ili vie katastarskih estica na kojima je graevina izgraena i 4. napomenu da ispitivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za graevinu te drugih uvjeta i zahtjeva, osim lokacijskih uvjeta iz podstavka 1. ovoga stavka, nije prethodilo izdavanju dozvole. Graevina izgraena do 15. veljae 1968. godine lanak 184. (1) Graevina izgraena do 15. veljae 1968. godine smatra se izgraenom na temelju pravomone graevinske dozvole. (2) Vrijeme izgradnje graevine iz stavka 1. ovoga lanka utvruje se uporabnom dozvolom za graevinu izgraenu do 15. veljae 1968. godine koju po zahtjevu stranke izdaje tijelo graditeljstva. (3) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 2. ovoga lanka podnositelj zahtjeva prilae: 1. kopiju katastarskog plana za katastarsku esticu na kojoj je graevina izgraena i 2. dokaze da je graevina izgraena do 15. veljae 1968. godine kojima raspolae.

69

(4) Tijelo graditeljstva vrijeme izgradnje graevine iz stavka 1. ovoga lanka utvruje uvidom u Dravnu snimku iz zraka uinjenu prije 15. veljae 1968. godine ili drugu odgovarajuu slubenu kartografsku podlogu Dravne geodetske uprave, te po potrebi izvoenjem drugih dokaza. lanak 185. Izreka uporabne dozvole za graevinu izgraenu do 15. veljae 1968. godine sadri: 1. utvrenje da je graevina izgraena do 15. veljae 1968. godine, 2. naziv graevine, ime katastarske opine i broj jedne ili vie katastarskih estica na kojima je graevina izgraena, 3. podatke o graevini, s obzirom na nain smjetaja na katastarskoj estici, odnosno esticama, namjenu graevine, broj i vrstu etaa te vanjsku veliinu svih nadzemnih i podzemnih dijelova graevine (visinu, duinu i irinu) i 4. napomenu da ispitivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za graevinu, lokacijskih uvjeta te drugih uvjeta i zahtjeva nije prethodilo izdavanju dozvole. Graevina izgraena, rekonstruirana, obnovljena ili sanirana u provedbi propisa o obnovi, odnosno propisa o podrujima posebne dravne skrbi lanak 186. (1) Graevina izgraena, rekonstruirana, obnovljena ili sanirana u provedbi propisa o obnovi ili propisa o podrujima posebne dravne skrbi smatra se izgraenom, odnosno rekonstruiranom na temelju pravomone graevinske dozvole ako tijelo graditeljstva za tu graevinu izda uporabnu dozvolu za graevinu izgraenu, rekonstruiranu, obnovljenu ili saniranu u provedbi propisa o obnovi, odnosno propisa o podrujima posebne dravne skrbi. (2) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga lanka podnositelj zahtjeva prilae: 1. kopiju katastarskog plana za katastarsku esticu na kojoj je graevina izgraena i 2. dokaz da je graenje, rekonstrukcija, obnova, odnosno sanacija graevine provedena u sklopu provedbe propisa o obnovi ili propisa o podrujima posebne dravne skrbi (ugovor o kreditu, ugovor o obnovi, akt tijela dravne vlasti, zapisnik o primopredaji graevine i drugo). lanak 187. (1) Uporabna dozvola za graevinu izgraenu, rekonstruiranu, obnovljenu ili saniranu u provedbi propisa o obnovi, odnosno propisa o podrujima posebne dravne skrbi izdaje se nakon provedenog oevida na licu mjesta ako su uz zahtjev priloeni propisani dokumenti. (2) Izreka uporabne dozvole iz stavka 1. ovoga lanka sadri: 1. utvrenje da je graevina izgraena, rekonstruirana, obnovljena, odnosno saniranu u provedbi propisa o obnovi, odnosno propisa o podrujima posebne dravne skrbi, 2. naziv graevine, ime katastarske opine i broj jedne ili vie katastarskih estica na kojima je graevina izgraena,

70 3. podatke o graevini, s obzirom na nain smjetaja na katastarskoj estici, odnosno esticama, namjenu graevine, broj i vrstu etaa te vanjsku veliinu svih nadzemnih i podzemnih dijelova graevine (visinu, duinu i irinu) i 4. napomenu da ispitivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za graevinu, lokacijskih uvjeta te drugih uvjeta i zahtjeva nije prethodilo izdavanju dozvole. Graevina koju je Republika Hrvatska stekla u svrhu stambenog zbrinjavanja lanak 188. (1) Graevina koju je Republika Hrvatska kupila u svrhu stambenog zbrinjavanja smatra se izgraenom na temelju pravomone graevinske dozvole ako tijelo graditeljstva za tu graevinu izda uporabnu dozvolu za graevinu kupljenu u svrhu stambenog zbrinjavanja. (2) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga lanka podnositelj zahtjeva prilae: 1. kopiju katastarskog plana za katastarsku esticu na kojoj je graevina izgraena i 2. potvrdu Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama kojom se potvruje da je graevina kupljena u svrhu stambenog zbrinjavanja. lanak 189. (1) Uporabnu dozvola za graevinu koju je Republika Hrvatska kupila u svrhu stambenog zbrinjavanja izdaje se nakon provedenog oevida na licu mjesta ako su uz zahtjev priloeni propisani dokumenti. (2) Izreka uporabne dozvole iz stavka 1. ovoga lanka sadri: 1. utvrenje da je graevinu kupila Republika Hrvatska u svrhu stambenog zbrinjavanja, 2. naziv graevine, ime katastarske opine i broj jedne ili vie katastarskih estica na kojima je graevina izgraena, 3. podatke o graevini, s obzirom na nain smjetaja na katastarskoj estici, odnosno esticama, namjenu graevine, broj i vrstu etaa te vanjsku veliinu svih nadzemnih i podzemnih dijelova graevine (visinu, duinu i irinu) i 4. napomenu da ispitivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za graevinu, lokacijskih uvjeta te drugih uvjeta i zahtjeva nije prethodilo izdavanju dozvole. Graevina iji je akt za graenje uniten ili nedostupan lanak 190. (1) Graevina ija je graevinska dozvola ili drugi odgovarajui akt unitena uslijed prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili dogaaja smatra se izgraenom na temelju pravomone graevinske dozvole ako tijelo graditeljstva za tu graevinu izda uporabnu dozvolu za graevinu iji je akt za graenje uniten. (2) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga lanka podnositelj zahtjeva prilae: 1. kopiju katastarskog plana za katastarsku esticu na kojoj je graevina izgraena i

71 2. dokaze da je graevinska dozvola, odnosno drugi odgovarajui akt uniten ili nedostupan kojima raspolae. lanak 191. (1) Uporabna dozvola za graevinu iji je akt za graenje uniten izdaje se nakon to se utvrdi da: 1. je akt za graenje uniten i da je unitena arhiva tijela graditeljstva uslijed prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili dogaaja, 2. se akt za graenje ne nalazi u drugom nadlenom arhivu, 3. je akt za graenje bio izdan i 4. su uz zahtjev priloeni propisani dokumenti. (2) Prije izdavanja uporabne dozvole iz stavka 1. ovoga lanka provodi se oevid na licu mjesta. (3) Izreka uporabne dozvole iz stavka 1. ovoga lanka sadri: 1. utvrenje da je akt za graenje uniten, odnosno nedostupan uslijed prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili dogaaja, 2. naziv graevine, ime katastarske opine i broj jedne ili vie katastarskih estica na kojima je graevina izgraena, 3. podatke o graevini, s obzirom na nain smjetaja na katastarskoj estici, odnosno esticama, namjenu graevine, broj i vrstu etaa te vanjsku veliinu svih nadzemnih i podzemnih dijelova graevine (visinu, duinu i irinu) i 4. napomenu da ispitivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za graevinu, lokacijskih uvjeta te drugih uvjeta i zahtjeva nije prethodilo izdavanju dozvole. lanak 192. (1) Graevina za koju je izdana uporabna dozvola iz lanaka 182., 184., 186., 188. i 190. ovoga Zakona smatra se u smislu ovoga Zakona postojeom graevinom, te se ista moe koristiti, odnosno staviti u pogon, evidentirati u katastru, prikljuiti na komunalnu i drugu infrastrukturu te se moe izdati rjeenje za obavljanje djelatnosti u toj graevini prema posebnom zakonu. (2) lanak 23. stavak 1. ovoga Zakona ne odnosi se na izdavanje uporabne dozvole iz lanaka 176., 178., 180., 182. i 184. ovoga Zakona. (3) Uporabnu dozvolu za graevine iz stavka 1. ovoga lanka investitor, odnosno vlasnik graevine i tijelo graditeljstva duni su trajno uvati. 11.3. OBAVLJANJE POSLOVA Povjerenstva lanak 193. Povjerenstva osnovana na temelju Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011, 50/2012 i 55/2012) iji je rad potreban za

72 provedbu ovoga Zakona nastavljaju s radom kao povjerenstva prema ovom Zakonu do osnivanja odgovarajuih povjerenstva na temelju ovoga Zakona. Upravna tijela upanija i gradova lanak 194. (1) Upravna tijela upanija i velikih gradova nadlena za upravne poslove graditeljstva ustrojena na temelju Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011, 50/2012 i 55/2012) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavljaju s radom kao upravna tijela upanija i velikih gradova nadlena za upravne poslove graditeljstva prema ovom Zakonu. (2) Upravna tijela gradova na koje je upanija sukladno posebnom zakonu prenijela nadlenost za obavljanje upravnih poslova graditeljstva do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavljaju s radom i imaju djelokrug i ovlasti upravnog tijela velikog grada odreene ovim Zakonom. Osobe ovlatene za obavljanje kontrole projekata i nostrifikaciju projekata lanak 195. Osobe ovlatene za obavljanje kontrole projekata i nostrifikaciju projekata na temelju propisa koji su vaili do stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavljaju s obavljanjem poslova za koje su ovlateni do isteka roka vaenja ovlatenja. Poslovi i obuka u vezi s energetskom uinkovitosti lanak 196. (1) Osobe koje su ovlatene za provedbu energetskih pregleda graevina i energetsko certificiranje zgrada, odnosno drugih graevina ili za kontrolu izvjea energetskog pregleda i energetskog certifikata na temelju propisa koji su vaili do stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju s obavljanjem poslova za koje su ovlatene do isteka vaenja ovlatenja. (2) Osobe koje su zavrile program strunog osposobljavanja i poloile ispite u skladu s Pravilnikom o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede graevina i energetsko certificiranje zgrada (Narodne novine, br. 81/2012 i 64/2013), a nisu do dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijele zahtjev za davanja odgovarajueg ovlatenja mogu podnijeti zahtjev na temelju ovoga Zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (3) Osobe koje su zavrile program strunog osposobljavanja i poloile ispite u skladu s Pravilnikom o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada (Narodne novine, br. 113/2008 i 89/2009), a nisu do dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijele zahtjev za davanja odgovarajueg ovlatenja mogu podnijeti zahtjev na temelju ovoga Zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uz prilaganje uvjerenja o pohaanju Programa usavravanja prema vaeem Pravilniku o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede graevina i energetsko certificiranje zgrada (Narodne novine, br. 81/2012 i 64/2013).

73

(4) Program strunog osposobljavanja i poloeni ispit u skladu s Pravilnikom o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada (Narodne novine, br. 113/2008 i 89/2009) ili Pravilnikom o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede graevina i energetsko certificiranje zgrada (Narodne novine, br. 81/2012 i 64/2013), smatra se programom strunog osposobljavanja i poloenim ispitom u skladu s ovim Zakonom, ako je osoba koja podnosi zahtjev za davanja ovlatenja ispunila propisanu obvezu usavravanja. (5) Pravna osoba koja ima suglasnost za provedbu programa izobrazbe izdanu na temelju Pravilnika o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada (Narodne novine, br. 113/2008 i 89/2009) ili Pravilnika o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede graevina i energetsko certificiranje zgrada (Narodne novine, br. 81/2012 i 64/2013) smatra se pravnom osobom koja ima suglasnost za provedbu programa izobrazbe na temelju ovoga Zakona do isteka vaenja suglasnosti. 11.4. ZAKONI, DRUGI PROPISI, UZANCE I PRAVILA Pravilnici lanak 197. Ministar je duan donijeti pravilnike iz lanka 23. stavka 4., lanka 35. stavka 4., lanka 47., lanka 54. stavka 4., lanka 60., lanka 62. stavka 2., lanka 66. stavka 3., lanka 95., lanka 128. stavka 1., lanka 134. stavka 6. i lanka 152. stavka 1. ovoga Zakona u roku od devedeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a naputak iz lanka 6. stavka 1. ovoga Zakona kojim se propisuje sustav provedbe postupaka i izrade akata koji se donose na temelju ovoga Zakona elektronikim putem u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. lanak 198. (1) Do stupanja na snagu pravilnika koji se donose na temelju ovlasti iz ovoga Zakona, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, primjenjuju se: 1. Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (Narodne novine, broj 78/2013), 2. Pravilnik o tehnikom pregledu graevine (Narodne novine, broj 108/2004), 3. Pravilnik o vrsti i sadraju projekta za javne ceste (Narodne novine, broj 53/2002), 4. Pravilnik o kontroli projekata (Narodne novine, broj 89/2000), 5. Pravilnik o uvjetima i nainu voenja graevnog dnevnika (Narodne novine, broj 6/2000), 6. Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje ovlatenja za kontrolu projekata (Narodne novine, br. 2/2000 i 89/2000), 7. Pravilnik o nostrifikaciji projekata (Narodne novine, br. 98/99 i 29/2003), 8. Pravilnik o jednostavnim graevinama i radovima (Narodne novine, br. 21/2009, 57/2010, 126/2010, 48/2011, 81/2012 i 68/2013), 9. Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede graevina i energetsko certificiranje zgrada (Narodne novine, br. 81/2012 i 64/2013),

74 10. Pravilnik o energetskim pregledima graevina i energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine, br. 81/2012, 29/2013 i 78/2013), 11. Pravilnik o kontroli energetskih certifikata zgrada i izvjea o energetskim pregledima graevina (Narodne novine, br. 81/2012 i 79/2013). (2) Do stupanja na snagu pravilnika koji se donose na temelju ovlasti iz posebnog Zakona koji e urediti pitanje polaganja strunog ispita, ostaju na snazi: 1. Pravilnik o strunom ispitu te upotpunjavanju i usavravanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog ureenja i graditeljstva (Narodne novine, br. 24/2008, 141/2009, 23/2011, 129/2011 i 109/2012) i 2. Pravilnik o produenju razdoblja strunog usavravanja znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog ureenja i graditeljstva (Narodne novine, br. 87/2010 i 23/2011). (3) Pravilnici i tehniki propisi iz odredbe lanka 5. stavka 2. ovoga Zakona koji nisu doneseni u skladu s tom odredbom moraju se uskladiti s tom odredbom najkasnije do 1. sijenja 2015. godine. Posebne uzance o graenju lanak 199. Ovlauju se Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska udruga poslodavaca da zajedno, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, a u suradnji sa strukovnim udruenjima iz podruja graditeljstva (komorama i drugim strunim udrugama), u skladu s poslovnim obiajima i praksom u obveznim odnosima iz podruja graenja utvrde i objave posebne uzance o graenju, kojima se ureuju odnosi izmeu naruitelja i izvoaa radova i koji se primjenjuju u skladu s posebnim propisima o obveznim odnosima. Tehniki propisi lanak 200. Do stupanja na snagu propisa koji se donose na temelju ovlasti iz ovoga Zakona, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, primjenjuju se: 1. Tehniki propis za prozore i vrata (Narodne novine, broj 69/2006), 2. Tehniki propis za zidane konstrukcije (Narodne novine, broj 1/2007), 3. Tehniki propis o sustavima ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije zgrada (Narodne novine, broj 3/2007), 4. Tehniki propis za dimnjake u graevinama (Narodne novine, broj 3/2007), 5. Tehniki propis za drvene konstrukcije (Narodne novine, br. 121/2007, 58/2009, 125/2010 i 136/2012), 6. Tehniki propis za sustave zatite od djelovanja munje na graevinama (Narodne novine, br. 87/2008 i 33/2010), 7. Tehniki propis o sustavima grijanja i hlaenja zgrada (Narodne novine, broj 110/2008), 8. Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (Narodne novine, br. 110/2008, 89/2009, 79/2013 i 90/2013),

75 9. Tehniki propis za eline konstrukcije (Narodne novine, br. 112/2008, 125/2010 i 73/2012, 136/2012), 10. Tehniki propis za spregnute konstrukcije od elika i betona (Narodne novine, br. 119/2009, 125/2010 i 136/2012), 11. Tehniki propis za betonske konstrukcije (Narodne novine, br. 139/2009, 14/2010, 125/2010 i 136/2012), 12. Tehniki propis za niskonaponske elektrine instalacije (Narodne novine, broj 5/2010), 13. Tehniki propis o graevnim proizvodima (Narodne novine, br. 33/2010, 87/2010, 146/2010, 81/2011, 100/2011, 130/2012 i 81/2013), 14. Tehniki propis za aluminijske konstrukcije (Narodne novine, broj 80/2013). Priznata tehnika pravila lanak 201. Tehnika pravila koje je Republika Hrvatske preuzela na temelju propisa koji su vaili do 8. listopada 1991. godine, kojima se izravno ili upuivanjem na tehnike specifikacije propisuju tehniki zahtjevi za proizvode, procese ili usluge u graenju koji utjeu na temeljne zahtjeve za graevinu, primjenjuju se u graenju ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona. Prestanak vaenja propisa lanak 202. (1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti lanak 32. stavak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/2000, 129/2000, 59/2001, 26/2003 proieni tekst, 82/2004, 178/2004, 38/2009, 79/2009, 153/2009, 49/2011 i 144/2012) i lanak 76. stavak 5. Zakona o zatiti okolia (Narodne novine, br. 80/2013). (2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti lanak 1. stavak 1. u dijelu koji se odnosi na energetsko certificiranje zgrada, lanak 19. stavak 2. u dijelu koji se odnosi na energetsko certificiranje zgrada, lanak 19. stavak 3. u dijelu koji se odnosi na energetska svojstva zgrada, lanak 19. stavak 4. toke 3., 4. i 5.; stavak 7. u dijelu koji se odnosi na energetske preglede zgrada, energetsko certificiranje zgrada, neovisnu kontrolu energetskog certifikata zgrada, te poblii sadraj i nain voenja registra i stavak 9.; lanci 20., 21., 22., 23. i 34. Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine, br. 152/2008, 55/2012 i 101/2013), u dijelu koji se odnose na zgrade, energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada, energetske preglede sustava grijanja u zgradama te sustave hlaenja i klimatizacije u zgradama, kontrolu izvjea o energetskim pregledima zgrada ukljuivo sustava grijanja i sustava hlaenja i klimatizacije u zgradama i energetskih certifikata zgrada, ovlatene osobe za energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada i lanci 28. i 29. u dijelu koji se odnosi na energetski certifikat zgrade i na sustave grijanja i sustave hlaenja i klimatizacije u zgradama i lanka 30. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine, broj 55/2012).

76 (3) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011, 50/2012 i 55/2012) u dijelu koji se odnosi na energetska svojstva zgrada, gradnju, provedbu upravnog nadzora i kaznene odredbe, te Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja (Narodne novine, br. 69/2009, 128/2010, 136/2012 i 76/2013), osim lanka 5. navedenog Zakon o prostornom ureenju i gradnji koji vai do stupanja na snagu posebnog zakona koji e urediti pitanje polaganja strunog ispita i lanka 20. tog Zakona koji vai do stupanja na snagu posebnog zakona koji e urediti pitanja ispitivanja odreenih dijelova graevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za graevinu te prethodna istraivanja bitna za projektiranje, graenje i odravanje graevina. Stupanje na snagu Zakona lanak 203. Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. sijenja 2014. godine, osim lanka 5. stavka 3. koji stupa na snagu 1. sijenja 2015. godine, lanka 24. stavaka 2. i 4. u dijelu koji se odnosi na iznajmljivanje, davanje u zakup i davanje na leasing zgrade ili njezinoga posebnog dijela koji stupa na snagu 1. sijenja 2016. godine, lanka 25. stavka 2. koji stupa na snagu 9. srpnja 2015. godine i lanka 108. stavka 4. koji stupa na snagu 1. sijenja 2015. godine.

77 OBRAZLOENJE

I.

RAZLOZI ZBOG KOJIH SE ZAKON DONOSI

Upravno podruje graditeljstva, zajedno s upravnim podrujem prostornog ureenja, danas je ureeno Zakonom o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011, 50/2012 i 55/2012), Zakonom o arhitektonskim i inenjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 152/2008, 49/2011 i 25/2013), Zakonom o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja (Narodne novine, br. 69/2009, 128/2010, 136/2012 i 76/2013), Zakonom o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama (Narodne novine, broj 86/2012), te nizom posebnih zakona kojim se ureuju razliita druga posebna podruja i velikim brojem podzakonskih propisa donesenih na temelju tih zakona. Prema danas vaeem Zakonu o prostornom ureenju i gradnji gradnjom, kao osnovnom sastavnicom graditeljstva, u smislu tog Zakona smatra se projektiranje, graenje, uporaba i uklanjanje graevina koji se obavljaju prema odredbama tog Zakona i propisa donesenih na temelju tog Zakona, te prema odredbama posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, hrvatskih normi i pravila struke, ako tim Zakonom nije drukije odreeno. Osnovni cilj gradnje prema tom Zakonu je promicati dobro projektiranje i graenje kojima se ostvaruju sigurnosna, zdravstveno-ekoloka i energetska svojstva graevina, te izjednaavanje prava osoba smanjene pokretljivosti, uz primjenu europskih naela i na nain kojim se osigurava: sigurnost graevina i stabilnost tla na okolnom zemljitu, zatita ivota i zdravlja ljudi, okolia i prirode te kulturnih i krajobraznih vrijednosti, zatita imovine, potroaa i drugih korisnika, energetska uinkovitost graevina, stvaranje i odravanje dobre ivotne sredine koja je socioloki, funkcionalno i estetski uravnoteena, sigurna i ugodna te slui potrebama svojih korisnika, odrivi i racionalni ivotni ciklus graevina koji moe stvoriti i odravati te vrijednosti, planirana i kontinuirana skrb i odravanje izgraenih podruja, te sloboda kretanja roba i usluga unutar zajednikoga europskoga ekonomskog prostora. Ovaj cilj se prema tom Zakonu treba postizati primjenom odgovarajuih instrumenta propisanih tim Zakonom i propisima donesenim na temelju tog Zakona. Takav obuhvat i osnovni cilj gradnje su nesumnjivo suvremeni i ciljno racionalni te time dobri, kako za drutvo u cjelini, tako i za svakog pojedinca. Osim toga, neki instrumenti ureeni tim Zakonom pojedinano i naelno uzevi, predstavljaju dobra rjeenja koja tee postizanju propisanog cilja. Meutim, ovaj Zakon, unato znaajnim izmjenama i dopunama 2011. godine, u cjelini ne uspijeva u dostatnoj mjeri osigurati oekivanja. Jasni pokazatelj takvog stanja je potreba donoenja Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja u svrhu poticanja ulaganja u podruju gradnje do 31. prosinca 2010. godine kojim se ureuje gradnja, izdavanje akata za graenje, uporabu i uklanjanje graevina za koje se prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/2007 i 38/2009) izdaje lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta, te provedba upravnog i inspekcijskog nadzora s tim u vezi, injenica da je spomenuti rok produen do sada tri puta, kao i potreba donoenja Zakona o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama (Narodne novine, broj 90/2011) kojim su se ureivali uvjeti, postupak i pravne posljedice ukljuivanja u pravni sustav nezakonito izgraenih zgrada, a koji je ubrzo zbog neispunjavanja oekivanja zamijenjen novim Zakonom o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama.

78 Openito uzevi glavni nedostatak Zakona o prostornom ureenju i gradnji je tekst samog Zakona. Prije svega, preteni dio teksta Zakona je zbog njegova opsega nepregledan. Naime, tim se Zakonom, kako je naprijed navedeno, ureuju dva upravna podruja i provedba inspekcijskog nadzora u tim podrujima pa se zbog postizanja bolje preglednosti cijeni svrsishodnim podijeliti materiju tog Zakona na tri dijela i urediti odvojeno predmetnim Zakonom, te Zakonom o prostornom ureenju i Zakonom o graevinskoj inspekciji ije se donoenje predlae zajedno s predmetnim Zakonom. Osim toga, preteni dio teksta vaeeg Zakona je nedoreen, terminoloki nedosljedan, pravno-tehniki nespretan, a to je posebno naglaeno velikim brojem izmjena i dopuna njegovih odredbi. U tom smislu posebno valja istaknuti injenicu da su propisana ak tri akta razliitog naziva kojim se dozvoljava graenje od koji samo jedan, graevinska dozvola, svojim nazivom dade zakljuiti to se njome dozvoljava. Preostala dva akta, rjeenje o uvjetima graenja i potvrda glavnog projekta, svojim nazivima to ne daju zakljuiti. Izdavanju potvrde glavnog projekta i graevinske dozvole prethodi izdavanje lokacijske dozvole u posebnom postupku, a to u velikom broju sluajeva nema potrebe, odnosno opravdanja. Naime, provedba dva odvojena postupka, to jest izdavanje lokacijske dozvole kao akta za provedbu prostornog plana i akta za graenje (potvrde glavnog projekta ili graevinske dozvole) za veinu graevina u veini sluajeva predstavlja nepotrebnu administrativnu prepreku koja ujedno poveava troak investicije jer se umjesto jednog projekta (glavnog projekta) izrauju dva projekta (idejni projekt i glavni projekt). To se posebice odnosi na sluajeve u kojima je investitor budue graevine koja se ne namjerava graditi u etapama ili fazama rijeio imovinske odnose na zemljitu. Najbolji dokaz tome je uspjeno rjeenje iz naprijed spomenutog Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja prema kojemu se i za zahtjevne graevine izdaje jedan akt koji je ujedno i akt za provedbu prostornog plana i akt za graenje (graevinska dozvola). Poseban problem u pogledu pravne sigurnosti investitora i drugih osoba na ija se prava i/ili pravne interese utjee ili moe utjecati i postupanja nadlenih tijela predstavlja potvrda glavnog projekta koja je po svojoj pravnoj prirodi (neupravni) akt kojim se ne stjee nikakvo pravo ve je samo uvjet za pristupanje graenju i koja se u sluaju njezine nezakonitosti ili ponitenja lokacijske dozvole koja joj prethodi ne moe ponititi. U sluaju ponitenja lokacijske dozvole zbog njezine nezakonitosti upitna ostaje sudbina uporabne dozvole za graevinu izgraenu u skladu s potvrdom glavnog projekta i pravne posljedice koje je proizvela takva uporabna dozvola. Izuzetnu pravnu nesigurnost i nerazumijevanje u pravnom prometu uzrokuju i drugi neupravni akti i instituti ureeni Zakonom o prostornom ureenju i gradnji. To se posebice odnosi na uvjerenje da je graevina izgraena do 15. veljae 1968. godine i na uvjerenje za uporabu koje se, umjesto uporabne dozvole, izdaje za graevinu izgraenu na temelju graevinske dozvole izdane od 20. lipnja 1991. godine do dana stupanja na snagu Zakona o prostornom ureenju i gradnji, ali i na vie drugih slinih sluajeva. Takoer, nain sudjelovanja posebnih upravnih podruja u postupcima izdavanja spomenutih akata za graenje i uporabu graevina nije ureen na dobar nain, a to stvara zastoje, konflikte i pravnu nesigurnost sudionika u gradnji i drugih osoba. Opisani i drugi problemi i nedostaci posebno su potencirani injenicom da ne postoje hijerarhijska ovlatenja Ministarstva nadlenog za gradnju u odnosu na upravna tijela upanija i gradova koja obavljaju upravne poslove u vezi s gradnjom u prvom stupnju, a koja ovlatenja bi osigurala efikasnu zatitu prava stranaka te ujednaenu i uinkovitu primjenu propisa na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. Naime, prema ovlatenjima koja spomenuto Ministarstvo, odgovorno za provedbu zakona i stanje u upravnom podruju gradnje, prema vaeim propisima ima u odnosu na spomenuta upravna tijela, proizlazi da je njegova stvarna pozicija tek arbitrarna te da provedba zakona i stanje u predmetnom upravnom podruju,

79 uglavnom ovise o dobroj volji upravnih odjela i upana, odnosno gradonaelnika kojima su ta tijela organizacijski i stegovno u potpunosti podreena. Osim navedenog u domai pravni sustav potrebno je prenijeti Direktivu 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijea od 19. svibnja 2010. o energetskoj uinkovitosti zgrada (preinaka) (SL L 153, 18.6.2010.) na nain da sva pitanja vezana uz energetska svojstva zgrada budu ureena jednim zakonom te zakon koji ureuje gradnju uskladiti s novim ureenjem zajednikog europskog trita graevinskih proizvoda ureenog Uredbom (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijea od 9. oujka 2011. koja propisuje usklaene uvjete trgovanja graevnim proizvodima. Slijedom izloenoga, a u svrhu otklanjanja uoenih problema i njihovih posljedica predlae se donoenje predmetnog Zakona. II. PITANJA KOJA SE UREUJU OVIM ZAKONOM Predloenim Zakonom ureuju se sljedea pitanja: predmet, cilj i podruje primjene Zakona; znaenje pojmova koji se rabe u Zakonu te propisima i aktima koji se donese na temelju tog Zakona; razvrstavanje graevina s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom; primjena i donoenje posebnih propisa u provedbi Zakona; ovlatenja ministra nadlenog za poslove graditeljstva u provedbi Zakona; temeljni zahtjevi za graevinu (obveza ispunjavanja temeljnih i drugih zahtjeva za graevinu, mehanika otpornost i stabilnost, sigurnost u sluaju poara, higijena, zdravlje i okoli, sigurnost i pristupanost tijekom uporabe, zatita od buke, gospodarenje energijom i ouvanje topline, odriva uporaba prirodnih izvora, odstupanje od temeljnih zahtjeva za graevinu, osiguranje pristupanosti graevina, tehniki propisi, ispitivanje dijelova graevine, doputena odstupanja u graenju); pristupanost graevina osobama smanjene pokretljivosti; energetsko svojstvo zgrade (zahtjevi energetske uinkovitosti, energetski pregled zgrade, energetski certifikat zgrade, osoba ovlatena za energetski pregled zgrade i energetsko certificiranje zgrade, neovisna kontrola izvjea o energetskom pregledu i energetskog certifikata, oduzimanje ovlatenja i ovlatenja za kontrolu, Registar); sudionici u gradnji (projektant, izvoa, nadzorni inenjer, revident); projekti (izrada i uvanje projekata, vrste projekata, glavni projekt, izvedbeni projekt, projekt uklanjanja graevine, tipski projekt, obavijest o uvjetima za izradu glavnog projekta, utvrivanje posebnih uvjeta, kontrola projekata, utvrivanje usklaenosti (nostrifikacija) projekta); tijela nadlena za provedbu Zakona (tijela nadlena u prvom stupnju, izvrenje upravnih mjera, pravni lijekovi, povreda slubene dunosti i dunosti ovlatenog arhitekta i ovlatenog inenjera); graenje graevine - graevinska dozvola (zahtjev za izdavanje graevinske dozvole, dokaz pravnog interesa, uvjeti za izdavanje graevinske dozvole, primjena propisa o prostornom ureenju, obuhvat i sadraj graevinske dozvole, graenje do odreenog stupnja dovrenosti, stranke u postupku izdavanja graevinske dozvole, poziv za uvid u spis predmeta, dostava i uvanje graevinske dozvole, komunalni i vodni doprinos, vaenje graevinske dozvole, rok za dovrenje graevine, izmjena i/ili dopuna

80 graevinske dozvole, promjena investitora), graenje bez graevinske dozvole (jednostavne i druge graevine i radovi, posebni sluajevi graenja, obnavljanje oteenih graevina), poetak graenja i gradilite (prijava poetka graenja, odluka o zabrani graenja, ureenje gradilita, dokumentacija na gradilitu), uporaba graevina (uporabna dozvola, zahtjev za izdavanje uporabne dozvole, stranka u postupku, tehniki pregled, pokusni rad, izdavanje uporabne dozvole, privremena uporabna dozvola, uporabna dozvola za dio graevine, trokovi postupka); evidentiranje graevine u katastru i zemljinoj knjizi; odravanje graevine; uklanjanje graevina; nadzor nad provedbom Zakona; prekrajne kazne za povredu Zakona (prekraji investitora, prekraji projektanta, prekraji u vezi kontrole projekta, prekraji u vezi nostrifikacije projekata, prekraji izvoaa, prekraji nadzornog inenjera, prekraji vlasnika graevine, prekraji osoba ovlatenih za provedba energetskih pregleda i energetsko certificiranje zgrada te za kontrolu izvjea energetskog pregleda i energetskog certifikata, zastara prekrajnog progona i izvrenja prekrajnih sankcija); prijelazne i zavrne odredbe - zapoeti postupci, izdani akti i primjena propisa (zapoeti postupci, lokacijska dozvola, graenje i uporabna dozvola, rjeenje o uvjetima graenja, potvrda glavnog projekta i graevinska dozvola, naelna suglasnost i naelna dozvola, rjeenja Ministarstva, primjena posebnih propisa), uporabna dozvola za odreene graevine (graevina izgraena do 15. veljae 1968. godine, graevina izgraena, rekonstruirana ili sanirana u provedbi zakona o obnovi, odnosno Zakona o podrujima posebne dravne skrbi, graevina koju je Republika Hrvatska stekla u svrhu stambenog zbrinjavanja, graevina iji je akt za graenje uniten ili nedostupan), obavljanje poslova (povjerenstva, upravna tijela upanija i gradova, osobe ovlatene za obavljanje kontrole projekata i nostrifikaciju projekata, poslovi i obuka u vezi s energetskom uinkovitosti), zakoni i drugi propisi (uredbe i pravilnici, posebne uzance o graenju, tehniki propisi, priznata tehnika pravila, prestanak vaenja propisa, stupanje na snagu zakona).

Upravno podruje prostornog ureenja i pitanje provedbe nadzora graevinske inspekcije, koji su danas, zajedno s upravnim podrujem gradnje, ureeni naprijed spomenutim Zakonom o prostornom ureenju i gradnji, uredit e se posebnim zakonima (Zakonom o prostornom ureenju i Zakonom o graevinskoj inspekciji) ije se donoenje predlae zajedno s donoenjem ovoga Zakona. III. OBJANJENJE ODREDBI PREDLOENOG ZAKONA

Uz lanak 1. Odredbama ovoga lanka propisuje se predmet i cilj ovoga Zakona, na nain da se ovim Zakonom ureuje projektiranje, graenje, uporaba i odravanje graevina te provedba upravnih i drugih postupaka sa ciljem osiguranja zatite i ureenja prostora u skladu s propisima, te osiguranje temeljnih zahtjeva za graevinu i drugih propisanih uvjeta, te se utvruje da se ovim Zakonom u zakonodavstvo Republike Hrvatske prenosi pravna steevina Europske unije.

81 Uz lanak 2. Odredbama ovoga lanka utvruje se primjena ovoga Zakona na gradnju svih graevina na podruju Republike Hrvatske kao i izuzeci od primjene istog, te se utvruje primjena ovoga Zakona i na rekonstrukciju, odravanje i uklanjanje graevina. Uz lanak 3. Odredbama ovoga lanka odreuju se pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu i dane su definicije istih. Uz lanak 4. Odredbama ovoga lanka odreuje se razvrstavanje graevina obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom, na nain da se razvrstavaju u pet skupina, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima. Uz lanak 5. Odredbama ovoga lanka odreuje se primjena posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te se odreuje da se podzakonski propisi posebnih zakona koji se na bilo koji nain odnose na graenje donose uz suglasnost ministra. Uz lanak 6. Odredbama ovoga lanka odreuju se ovlatenja ministra, na nain da ministar naputkom moe propisati nain rada u tijelima dravne uprave, tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u vezi s provedbom ovoga Zakona, ukljuujui i sustav provedbe postupaka i izrade akata koji se donose na temelju tog Zakona elektronikim putem. Takoer, propisuje se i ovlast ministra za osnivanje savjetodavnih radnih tijela za potrebe izrade nacrta pravilnika i drugih propisa na temelju ovoga Zakona, te za odreivanje naknade za rad lanova tih tijela koji nisu dravni slubenici. Uz lanak 7. Odredbom ovoga lanka odreuje se da svaka graevina, ovisno o svojoj namjeni mora biti projektirana i izgraena na nain da tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za graevinu, te druge zahtjeve, odnosno uvjete propisane ovim Zakonom i posebnim propisima koji utjeu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva za graevinu ili na drugi nain uvjetuju gradnju graevina ili utjeu na graevne i druge proizvode koji se ugrauju u graevinu. Ujedno propisuje se da graevni i drugi proizvodi koji se ugrauju u graevinu moraju ispunjavati zahtjeve propisane ovim Zakonom i posebnim propisima. Uz lanak 8. Odredbama ovoga lanka propisuje se da su temeljni zahtjevi za graevinu mehanika otpornosti i stabilnost, sigurnost u sluaju poara, higijena, zdravlje i okoli, sigurnosti i pristupanosti tijekom uporabe, zatita od buke, gospodarenje energijom i ouvanje topline i odriva uporaba prirodnih izvora. Uz lanak 9. Odredbom ovoga lanka propisuje se kako graevina mora biti projektiranja i izgraena vezano uz temeljni zahtjev za graevinu u pogledu mehanike otpornosti i stabilnosti, vezano uz optereenja koja na nju mogu djelovati tijekom graenja i uporabe.

82 Uz lanak 10. Odredbom ovoga lanka propisuje se kako graevina mora biti projektiranja i izgraena vezano uz temeljni zahtjev za graevinu u pogledu sigurnosti u sluaju izbijanja poara. Uz lanak 11. Odredbom ovoga lanka propisuje se kako graevina mora biti projektiranja i izgraena vezano uz temeljni zahtjev za graevinu u pogledu higijene, zdravlja i okolia, tako da tijekom svog vijeka trajanja ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda, te da tijekom cijelog svog vijeka trajanja nema iznimno velik utjecaj na kvalitetu okolia ili klimu, tijekom graenja, uporabe ili uklanjanja. Uz lanak 12. Odredbom ovoga lanka propisuje se kako graevina mora biti projektirana i izgraena vezano uz temeljni zahtjev za graevinu u pogledu sigurnosti i pristupanosti tijekom uporabe, tako da ne predstavlja neprihvatljive rizike od nezgoda ili oteenja tijekom uporabe ili funkcioniranja, te vodei rauna o pristupanosti i uporabi od strane osoba smanjene pokretljivosti. Uz lanak 13. Odredbom ovoga lanka propisuje se kako graevina mora biti projektirana i izgraena vezano uz temeljni zahtjev za graevinu u pogledu zatite od buke, tako da buka koju zamjeuju korisnici ili osobe koje se nalaze u blizini ostaje na razini koja ne predstavlja prijetnju njihovom zdravlju i omoguuje im spavanje, odmor i rad u zadovoljavajuim uvjetima. Uz lanak 14. Odredbom ovoga lanka propisuje se kako graevine i njihove instalacije za grijanje, hlaenje, osvjetljenje i provjetravanje moraju biti projektirane i graene vezano uz temeljni zahtjev za graevinu u pogledu gospodarenja energijom i ouvanja topline tako da koliina energije koju zahtijevaju ostane na niskoj razini te da budu energetski uinkovite. Uz lanak 15. Odredbom ovoga lanka propisuje se kako graevine moraju biti projektirane, izgraene i uklonjene vezano uz temeljni zahtjev za graevinu u pogledu odrive uporabe prirodnih izvora. Uz lanak 16. Odredbama ovoga lanka propisuju se sluajevi u kojima se moe odstupiti od temeljnih zahtjeva za graevinu. To su sluajevi kada se rekonstruira graevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili graevina koja se nalazi u kulturno povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar, odnosno ako bi se temeljnim zahtjevima naruila bitna spomenika svojstva, odnosno ako se rekonstruira graevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti osiguralo nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad. Ovim lankom propisuje se i ishoenje suglasnosti Ministarstva za odstupanje od temeljnih zahtjeva. Uz lanak 17. Odredbama ovoga lanka ureuje se donoenje tehnikih propisa kojima se u skladu s naelima europskog usklaivanja tehnikog zakonodavstva razrauju, odnosno odreuju temeljni zahtjevi za graevinu, svojstva koja moraju imati graevni proizvodi u odnosu na

83 njihove bitne znaajke i drugi tehniki zahtjevi u vezi s graevinama i njihovim graenjem, te ovlast ministra da donosi tehnike propise u obliku pravilnika i propisuje se objava istih. Uz lanak 18. Odredbama ovoga lanka propisuje se ispitivanje odreenih dijelova graevine koje je duan osigurati investitor u svrhu provjere, odnosno dokazivanja temeljnih zahtjeva za graevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta, predvienih glavnim projektom ili izvjeem o obavljenoj kontroli projekta te prethodna istraivanja od vanosti za projektiranje, graenje i uporabu odreene graevine. Uz lanak 19. Odredbom ovoga lanka odreuju se doputena odstupanja u graenju u odnosu na mjere odreene glavnim projektom u iznosu od 3% pojedinih dimenzije prostora i prostorija graevine, dok se u pogledu ukupnih pojedinih vanjskih mjera graevine doputa odstupanje do 0,30 metra, te se odreuje iznimka u pogledu odstupanja od obaveznog graevinskog pravca i najmanje udaljenosti od mee. Uz lanak 20. Odredbama ovoga lanka propisuje se da svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgraena i odravana tako da tijekom uporabe ispunjava propisane zahtjeve energetske uinkovitosti. Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana i izgraena tako da je mogue bez znaajnih trokova osigurati individualno mjerenje potronje energije, energenata i vode. Ujedno se propisuje da zahtjeve energetske uinkovitosti pojedinih vrsta zgrada propisuje tehnikim propisom ministar. Uz lanak 21. Odredbama ovoga lanka propisuje se obveza projektanta da prije izrade glavnog projekta zgrade koja mora ispunjavati zahtjeve energetske uinkovitosti izradi elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom i preda ga investitoru, te se propisuju alternativni sustavi u smislu ovoga lanka: decentralizirani sustav opskrbe energijom na temelju energije iz obnovljivih izvora, kogeneracija, daljinsko grijanje ili hlaenje, posebice ako se u cijelosti ili djelomino temelji na energiji iz obnovljivih izvora i dizalice topline. Uz lanak 22. Odredbama ovoga lanka ureuju se pitanja vezana uz redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi koja ukljuuju: odreivanje osobe koja je duna osigurati redoviti pregled tih sustava, rokove tih pregleda i izvjee o pregledu. Uz lanak 23. Odredbama ovoga lanka propisuje se da se energetski certifikat zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela izdaje za zgradu, odnosno njezin posebni dio za koju je potrebno koristiti energiju za odravanje unutarnje projektne temperature u skladu s njezinom namjenom, osim za zgradu koja ima rok uporabe dvije godine i manje, za zgradu namijenjenu odravanju vjerskih obreda, za zgradu ukupne korisne povrine manje od 50 m, te industrijske zgrade, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s malim energetskim potrebama, te da se energetskim certifikatom predouju energetska svojstva zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela, da energetski certifikat vai deset godina od dana njegova izdavanja, a da sadraj i izgled energetskog certifikata propisuje ministar pravilnikom.

84 Uz lanak 24. Odredbama ovoga lanka propisuje se dunost investitora, odnosno vlasnika zgrade za koju se izdaje energetski certifikat da prije izdavanja uporabne dozvole pribaviti energetski certifikat zgrade, ako ovim Zakonom nije propisano drukije. Ujedno se propisuje dunost vlasnik zgrade za koju se izdaje energetski certifikat, odnosno njezinog posebnog dijela da prije prodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili davanja na leasing zgrade ili njezinoga dijela pribaviti energetski certifikat zgrade, da kupcu, najmoprimcu, zakupcu, odnosno primatelju leasinga preda energetski certifikat ili njegovu fotokopiju, da energetski certifikat zgrade predoi moguem kupcu, najmoprimcu, zakupcu, odnosno primatelju leasinga, da u oglasu za prodaju, iznajmljivanje, davanje u zakup ili davanje na leasing zgrade ili njezinog dijela navede energetski razred zgrade, te da ako se tijekom graenja zgrade promijeni investitor, energetski certifikat zgrade prije izdavanja uporabne dozvole pribavlja novi investitor. Propisuje se i dunost ovlatenog posrednika u prometu nekretnina da u oglasu o prodaji, iznajmljivanju, davanju na leasing ili u zakup navede energetski razred zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela. Uz lanak 25. Odredbama ovoga lanka propisana je dunost vlasnika zgrade javne namjene ija ukupna korisna povrina prelazi 500 m2, odnosno 250 m2 da izloi energetski certifikat na vidljivom mjestu u zgradi koje je lako dostupno svim posjetiteljima zgrade. Uz lanak 26. Odredbama ovoga lanka propisuje se da se energetski certifikat izdaje na temelju provedenoga energetskog pregleda zgrade, da energetski pregled zgrade zavrava izvjeem o energetskom pregledu zgrade, kojeg potpisuju sve ovlatene osobe koje su sudjelovale u njegovoj izradi i obvezuje se vlasnik zgrade da vodi evidenciju o provedenim energetskim pregledima zgrade i uva izvjee o energetskom pregledu zgrade najmanje 10 godina od dana njegovoga primitka. Uz lanak 27. Odredbama ovoga lanka odreuje se osoba koja provodi energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redovi pregled sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi, te da ovlatenje za navedeno daje Ministarstvo rjeenjem i da se to ovlatenje daje na rok od pet godina. Uz lanak 28. Odredbama ovoga lanka propisuje se da se ovlatenje za energetsko certificiranje i provoenje energetskog pregleda zgrade daje za: energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade s jednostavnim tehnikim sustavom, energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade sa sloenim tehnikim sustavom ili energetski pregled zgrade sa sloenim tehnikim sustavom. Ovlatenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade sa sloenim tehnikim sustavom obuhvaa i ovlatenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade s jednostavnim tehnikim sustavom. Ovlatenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade sa sloenim tehnikim sustavom ili energetski pregled zgrade sa sloenim tehnikim sustavom obuhvaa i ovlatenje za redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi, ako je dano fizikoj osobi strojarske struke, odnosno pravnoj osobi koja zapoljava fiziku osobu strojarske struke koja ispunjava uvjete za davanje ovlatenja za energetski pregled zgrade sa sloenim tehnikim sustavom.

85 Uz lanak 29. Odredbama ovoga lanka propisuju se uvjeti koje mora ispunjavati fizika osoba za dobivanje ovlatenja. Uz lanak 30. Odredbama ovoga lanka propisuju se uvjeti koje mora ispunjavati pravna osoba za dobivanje ovlatenja. Uz lanak 31. Odredbama ovoga lanka propisuju se uvjeti za ovlatenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade s jednostavnim tehnikim sustavom i uvjeti za ovlatenje za energetsko certificiranje zgrade sa sloenim tehnikim sustavom. Uz lanak 32. Odredbom ovoga lanka odreuju se razlozi zbog kojih se osobi ne moe dati ovlatenje za provedbu energetskog pregleda i energetskog certificiranja zgrada, na nain da se ovlatenje ne moe dati osobi koja je osuena za jedno ili vie odreenih kaznenih djela. Uz lanak 33. Odredbama ovoga lanka odreuju se dunosti i odgovornosti ovlatene osobe, te nain na koji je ista duna obavljati poslove za koje je ovlatena. Uz lanak 34. Odredbama ovoga lanka propisuju se sluajevi u kojima ovlatena osoba ne smije izdati energetski certifikat, obaviti energetski pregled zgrade ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi za naruitelja pravnu osobu i sluajevi kada ne smije obaviti energetski pregled ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije, te izdati energetski certifikat za zgradu. Uz lanak 35. Odredbama ovoga lanka propisuje se da osobe iz drava ugovornica Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru mogu u Republici Hrvatskoj povremeno ili privremeno obavljati poslove energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade nakon to prije poetka prvog pruanja usluge o tome obavijeste Ministarstvo, da osobe iz drava ugovornica Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru koje u Republici Hrvatskoj imaju poslovni nastan ostvaruju pravo na pruanje usluga energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade nakon to ishode ovlatenje Ministarstva za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade, te da se priznavanje inozemne strune kvalifikacije za pruanje usluga energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade u Republici Hrvatskoj dravljana ugovornica Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru koji e te usluge pruati samostalno ili kao zaposlene osobe provodi u skladu s posebnim propisom. Uz lanak 36. Odredbama ovoga lanka odreuje se da potvrde za ostvarivanje prava pruanja usluga energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade hrvatskih dravljana i pravnih osoba u zemljama ugovornicama Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru izdaje Ministarstvo, te se daje ovlast ministru da uvjete i nain izdavanja tih potvrda propie pravilnikom.

86 Uz lanak 37. Odredbama ovoga lanka propisuje se da program strunog osposobljavanja Modul 1 i Modul 2, provjeru znanja strune osposobljenosti i obvezno usavravanje ovlatenih osoba provode pravne osobe koje za to imaju suglasnost. Suglasnost za provedbu programa izobrazbe daje Ministarstvo rjeenjem na rok od pet godina. Suglasnost se moe ponovno izdati na isti rok na nain i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. Uz lanak 38. Odredbama ovoga lanka propisuju se uvjeti koje mora ispunjavati pravna osoba kojoj se izdaje suglasnost za provedbu programa izobrazbe, te uvjeti koje moraju ispunjavati strune osobe koje e voditi izobrazbu i provjeru znanja ovlatenih osoba. Uz lanak 39. Odredbama ovoga lanka propisuje se da energetski certifikat i izvjee o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi podlijeu neovisnoj kontroli, te da neovisnu kontrolu provodi pravna osoba koja za to ima ovlatenje. Uz lanak 40. Odredbama ovoga lanka propisuje se da ovlatena pravna osoba neovisnu kontrolu provodi po nalogu Ministarstva, sluaj u kojem Ministarstvo rjeenjem proglaava nevaeim energetski certifikat, odnosno izvjee o provedenom pregledu sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi, dunost ovlatene osobe iji je energetski certifikat proglaen nevaeim, odnosno ije je izvjee o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlaenja/klimatizacije u zgradi ocijenjeno negativno, te mogunost pokretanja upravnog spora protiv rjeenja Ministarstva. Uz lanak 41. Odredbama ovoga lanka propisuje se da ovlatenje za provedbu neovisne kontrole energetskog certifikata i izvjea o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi daje Ministarstvo. Ovlatenje za kontrolu se daje na rok od pet godina. Podnositelj zahtjeva za davanje ovlatenja za kontrolu duan je priloiti dokaze o ispunjavanju svih uvjeta propisanih za davanje tog ovlatenja. Uz lanak 42. Odredbama ovoga lanka propisuju se uvjeti koje mora ispunjavati pravna osoba za dobivanje ovlatenja za kontrolu energetskih certifikata i kontrolu izvjea o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradama. Uz lanak 43. Odredbama ovoga lanka propisuju se dunost osobe koja ima ovlatenje za kontrolu da poslove za koje je ovlatena obavlja struno, samostalno, nepristrano i neovisno, te da vodi evidenciju o provedenim kontrolama, uva dokumentaciju najmanje deset godina i dostavlja Ministarstvu izvjea o obavljenoj kontroli. Uz lanak 44. Odredbom ovoga lanka propisuje se da osoba koja ima ovlatenje za kontrolu ne moe obaviti kontrolu energetskog certifikata zgrade i izvjea o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradama u ijoj je izradi sudjelovala ili koji su izdani od pravne osobe u kojoj je zaposlena.

87 Uz lanak 45. Odredbama ovoga lanka propisuje se da se ovlatenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade, odnosno ovlatenje za kontrolu ukida rjeenjem osobi koja ne ispunjava propisane uvjete prema kojima je dobila ovlatenje, odnosno ovlatenje za kontrolu, ne obavlja poslove za koje je ovlatena struno, u skladu s pravilima struke i vaeim propisima ili obavlja poslove za koje nije ovlatena, da ta rjeenja donosi Ministarstvo, te da se protiv tih rjeenja ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor. Uz lanak 46. Odredbama ovoga lanka propisuje se da Ministarstvo vodi registar ovlatenih osoba, osoba ovlatenih za kontrolu, izdanih energetskih certifikata, izdanih izvjea o provedenim energetskim pregledima graevina, izdanih izvjea o redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradama, te javnost toga registra. Uz lanak 47. Odredbom ovoga lanka propisuje se ovlast ministra da pravilnikom propie nain i uvjete provedbe energetskog pregleda zgrade i redovitih pregleda sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi, sadraj izvjea o tim pregledima, nain energetskog certificiranja, sadraj i izgled energetskog certifikata, zgrade s malim energetskim potrebama, nain i uvjete provedbe neovisne kontrole energetskog certifikata i izvjea o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi, sadraj i nain provedbe programa strunog osposobljavanja prema Modulu 1 i Modulu 2, provjere znanja strune osposobljenosti i obveznog usavravanja ovlatenih osoba, sadraj registra te druga pitanja vezana uz provedba energetskih pregleda, energetskog certificiranja zgrada i neovisne kontrole izvjea o energetskom pregledu i energetskog certifikata. Uz lanak 48. Odredbom ovoga lanka propisuje se da su sudionici u gradnji investitor, projektant, izvoa, nadzorni inenjer i revident. Uz lanak 49. Odredbama ovoga lanka propisuje se da je investitor pravna ili fizika osoba u ije ime se gradi graevina i njegove obveze i odgovornosti u vezi s graenjem vezano uz projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, graenje i struni nadzor graenja. Uz lanak 50. Odredbama ovoga lanka propisuje se da investitor koji je ujedno i izvoa mora struni nadzor graenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje strunog nadzora graenja prema posebnom zakonu, da fizika osoba koja je investitor graevine iz 4. i 5. skupine za svoje potrebe moe sama izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati struni nadzor graenja ako ima zavren diplomski sveuilini ili preddiplomski sveuilini studij ili preddiplomski struni studij arhitektonske ili graevinske struke i ima poloeni struni ispit prema posebnom propisu, te da fizika osoba koja je investitor graevine iz 4. i 5. skupine za svoje potrebe moe sama izraditi geodetski projekt koji je sastavni dio glavnog projekta, ako je magistar inenjer, odnosno sveuilini ili struni prvostupnik (baccalaureus) inenjer, geodetske struke i ima poloeni struni ispit prema posebnom propisu.

88 Uz lanak 51. Ovim lankom propisuje se da je projektant fizika osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer te se propisuju njegove obveze i odgovornosti u vezi s graenjem kada je izradio projekt i kada je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta. Uz lanak 52. Odredbama ovoga lanka propisuje se odgovornost glavnog projektanta za cjelovitost i meusobnu usklaenost projekata, ako u projektiranju sudjeluje vie projektanata. Propisuju se, takoer, uvjeti koje glavni projektant mora ispunjavati i da ga odreuje investitor ugovorom o projektiranju ili druga osoba odreena tim ugovorom. Uz lanak 53. Odredbama ovoga lanka propisuje se da je izvoa osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini, da mora ispunjavati uvjete za obavljanje djelatnosti graenja prema posebnom zakonu te da moe zapoeti graenje na temelju pravomone, odnosno izvrne graevinske dozvole na odgovornost investitora i nakon to je prethodno izvrena prijava graenja, ako ovim Zakonom nije propisano drukije. Uz lanak 54. Odredbama ovoga lanka propisuje se da je izvoa duan graditi u skladu s graevinskom dozvolom, ovim Zakonom, tehnikim propisima, posebnim propisima i pravilima struke, odnosno kod graevina za koje se ne izdaje graevinska dozvola izvoa je duan graditi u skladu s glavnim projektom, ovim Zakonom, tehnikim propisima, posebnim propisima i pravilima struke ako nije drukije propisano pravilnikom donesenim na temelju ovoga Zakona, te se propisuju njegove obveze i odgovornosti pri tome. Takoer, propisuje se donoenje pravilnika kojim e propisati sadraj pisane izjave izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima odravanja graevine. Uz lanak 55. Odredbama ovoga lanka propisuje se da izvoa imenuje inenjera gradilita, odnosno voditelja radova, te da su inenjer gradilita, odnosno voditelj radova odgovorni za provedbu obveza iz lanka 54. ovoga Zakona. Ako u graenju sudjeluju dva ili vie izvoaa, investitor ugovorom o graenju odreuje glavnog izvoaa koji je odgovoran za meusobno usklaivanje radova i koji imenuje glavnog inenjera gradilita. Glavni inenjer gradilita odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost radova, za meusobnu usklaenost provedbe obveza iz lanka 54. ovoga Zakona te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se ureuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvoenja radova. Glavni inenjer gradilita moe biti istodobno i inenjer gradilita jednog od izvoaa, odnosno voditelj radova za odreenu vrstu radova. Glavni inenjer gradilita, inenjer gradilita i voditelj radova mogu biti osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih poslova prema posebnom zakonu. Uz lanak 56. Odredbama ovoga lanka propisuje se da je nadzorni inenjer fizika osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer i provodi u ime investitora struni nadzor graenja, te da ne moe biti zaposlenik osobe koja je izvoa na istoj graevini.

89 Uz lanak 57. Odredbama ovoga lanka propisuje se da na graevinama na kojima se izvodi vie vrsta radova ili radovi veeg opsega, struni nadzor mora provoditi vie nadzornih inenjera odgovarajue struke te da investitor ili osoba koju on odredi pisanim ugovorom, odreuje glavnoga nadzornog inenjera, koji je odgovoran za cjelovitost i meusobnu usklaenost strunog nadzora graenja i duan je o tome sastaviti zavrno izvjee. Uz lanak 58. Odredbama ovoga lanka propisuju se obveze i odgovornosti nadzornog inenjera u provedbi strunog nadzora graenja, te njegova obveza da u provedbi strunog nadzora graenja, kada za to postoji potreba, odredi nain otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti graenja graevine. Propisuje se da se provedba propisanih dunosti nadzornog inenjera i nain otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti upisuje u graevinski dnevnik. Uz lanak 59. Odredbama ovoga lanka odreuje se u kojim se sluajevima provodi struni nadzor graenja, na nain da se struni nadzor graenja provodi prilikom graenja svih graevina i izvoenja svih radova za koje se izdaje graevinska dozvola i/ili uporabna dozvola, te da se struni nadzor graenja 4. i 5. skupine graevina provodi samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti. Uz lanak 60. Odredbom ovoga lanka daje se ovlast ministru za donoenje pravilnika kojim e se propisati nain provedbe strunog nadzora graenja, obrazac, uvjeti i nain voenja graevinskog dnevnika i sadraj zavrnog izvjea nadzornog inenjera. Uz lanak 61. Odredbama ovoga lanka propisuje se da je revident fizika osoba ovlatena za kontrolu projekata, te da ovlatenje za obavljanje kontrole projekata daje i ukida Ministarstvo. Ujedno se propisuje da se protiv ovlatenja iz stavka 2. ovoga lanka, rjeenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za davanje tog ovlatenja, rjeenja o obustavi postupka i rjeenja o ukidanju tog ovlatenja, ne moe izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor. Uz lanak 62. Odredbama ovoga lanka odreuju se uvjeti za davanje ovlatenja za obavljanje kontrole projekata, koje se moe dati osobi koja prema posebnom zakonu ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u podruju kontrole projekta, najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju i koja ispunjava druge uvjete propisane pravilnikom kojim e se poblie propisati uvjeti za davanje i oduzimanje ovlatenja za obavljanje kontrole projekata, sredstava, odnosno naina kojima se dokazuje ispunjavanje tih uvjeta. Uz lanak 63. Odredbama ovoga lanka propisuje se odgovornost revidenta da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvjee udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, tehnikih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva te da se na njega primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgovornosti projektanta. Takoer, propisuje se i da revident ne moe obaviti kontrolu projekta u ijoj je izradi u cijelosti ili djelomino sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomino izraen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen.

90

Uz lanak 64. Odredbama ovoga lanka propisuje se da se projekti izrauju u skladu s ovim Zakonom, podzakonskim propisima, posebnim propisima te pravilima struke u pogledu pitanja koja nisu ureena ovim Zakonom ili spomenutim propisima, da moraju sadravati sve propisane dijelove, te da se izrauju na hrvatskom jeziku latininim pismom. Uz lanak 65. Odredbama ovoga lanka propisuje se obveza uvanja projekata, na nain da je investitor, njegov pravni slijednik, odnosno vlasnik graevine duan trajno uvati glavni projekt i izvedbeni projekt zajedno s graevinskom dozvolom, odnosno da je upravno tijelo, odnosno Ministarstvo duno trajno uvati glavni projekt zajedno s graevinskom dozvolom. Uz lanak 66. Odredbama ovoga lanka propisuje se da projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izraeni na nain koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na graevinu za koju su izraeni te da moraju biti izraeni tako da je onemoguena promjena njihova sadraja, odnosno zamjena njihovih dijelova, osim u propisanom sluaju. Ujedno, daje se ovlast ministru za donoenje pravilnika kojim e se urediti obvezni sadraj i elementi projekta, nain opremanja, uvjeti promjene sadraja, oznaavanje projekta, nain i znaenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba kao i nain razmjene elektronikih zapisa. Uz lanak 67. Odredbom ovoga lanka propisuje se da se projekti razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na glavni projekt, izvedbeni projekt, tipski projekt i projekt uklanjanja graevine. Uz lanak 68. Odredbama ovoga lanka daje se definicija glavnog projekta, odreuje se u skladu s ime se izrauje glavni projekt za graenje graevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola, te u skladu s ime se glavni projekt izrauje za graevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola. Uz lanak 69. Odredbama ovoga lanka propisuje se da glavni projekt ovisno o vrsti graevine, odnosno radova, sadri arhitektonski, graevinski, elektrotehniki i strojarski projekt, te da izradi glavnog projekta, odnosno pojedinih projekata koje sadri, ovisno o vrsti graevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: krajobraznog elaborata, geomehanikog elaborata, prometnog elaborata, elaborata tehnikotehnolokog rjeenja, elaborata zatite od poara, elaborata zatite na radu, elaborata zatite od buke, konzervatorskog elaborata i drugog potrebnog elaborata. U glavnom projektu moraju biti navedeni podaci potrebni za izraun komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa. Projekti iz stavka 1. ovoga lanka moraju sadravati i podatke iz elaborata koji su posluili kao podloga za njihovu izradu, te projektirani vijek uporabe graevine i uvjete za njezino odravanje. Elaborati iz stavka 2. ovoga lanka izrauju se u skladu s ovim Zakonom, propisom donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisom. Uz lanak 70. Odredbama ovoga lanka propisuje se da je sastavni dio glavnog projekta za graevinsku dozvolu za graenje graevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje

91 lokacijska dozvola, a kojom se odreuje formiranje graevne estice i/ili smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici uz projekte iz lanka 69. stavka 1. ovoga Zakona i geodetski projekt koji se izrauje i ima znaaj u skladu s posebnim propisima kojima se ureuje prostorno ureenje. Geodetskim projektom prikazuje se smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici te oblik i veliina graevne estice ije se formiranje odreuje graevinskom dozvolom. Geodetski projekt izrauje se kao fiziki zasebni dio glavnog projekta. Na temelju geodetskog projekta koji je sastavni dio glavnog projekta koji je sastavni dio graevinske dozvole meusobno se usklauje stanju u katastru, zemljinoj knjizi i naravi, ako je to potrebno te se provodi formiranje graevne estice u katastru i iskolenje graevine i evidentiranje graevine u katastru, bez izrade snimaka i elaborata te izdavanja potvrda, propisanih posebnim propisima koji ureuju dravnu izmjeru i katastar. Uz lanak 71. Odredbama ovoga lanka propisuje se da se smjetaj graevine unutar obuhvata zahvata u prostoru i obuhvat zahvata u prostoru prikazuju u arhitektonskom, odnosno graevinskom projektu, ovisno o vrsti i veliini zahvata u prostoru na kopiji katastarskog plana, Hrvatskoj osnovnoj karti (M 1:5000), na ortofoto karti odgovarajueg mjerila, odnosno odgovarajuim koordinatama. Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi graevina, ovisno o vrsti graevine, odreuje kao trasa, koridor, odnosno povrina katastarskih estica i/ili njezinih dijelova odreen na odgovarajui nain. Uz lanak 72. Odredbom ovoga lanka propisuje se iznimka u sadraju glavnog projekta za zgradu razvrstanu u 4. ili 5. skupinu graevina, koji sadri samo geodetski projekt, arhitektonski i graevinski projekt. Uz lanak 73. Odredbom ovoga lanka propisuje se nain izrade glavnog projekta za graenje graevine za koju se ne izdaje graevinska dozvola a koji se izrauje u skladu s tehnikim propisima i drugim propisima kojima se ureuju zahtjevi i uvjeti za graevinu te ne smije biti protivan prostornom planu. Uz lanak 74. Odredbama ovoga lanka propisuje se da se izvedbenim projektom razrauje tehniko rjeenje dano glavnim projektom, da izvedbeni projekt mora biti izraen u skladu s glavnim projektom te da se izrauje za graenje graevina 1. skupine, te u sluaju u kojem su to investitor i projektant ugovorili ugovorom o izradi glavnog projekta ili kada su to investitor i izvoa ugovorili ugovorom o graenju. Uz lanak 75. Odredbom ovoga lanka propisuje se stjecanje autorskih prava na graevini projektiranoj glavnim ili drugim projektom i graenjem u skladu s tim projektom, koja se stjeu sukladno posebnom zakonu, ako je to ugovoreno ugovorom o izradi projekta. Uz lanak 76. Odredbama ovoga lanka propisuje se da je projekt uklanjanja graevine projekt kojim se tehniki razrauju rjeenja, odnosno postupak i nain uklanjanja graevine i stvari koje se nalaze u graevini, prethodno rjeavanje pitanja odvajanja prikljuaka graevine na energetsku i/ili drugu infrastrukturu, sigurnosne mjere, mjere gospodarenja otpadom, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada iz graevine i otpada nastalog uklanjanjem graevine, sukladno

92 propisima koji ureuju gospodarenje otpadom te odvoz i zbrinjavanja graevinskog materijala nastalog uklanjanjem graevine. Ujedno se propisuje i sadraj projekta uklanjanja graevine ili njezina dijela, te da projekt uklanjanja graevine podlijee kontroli projekata u odnosu na mehaniku otpornost i stabilnost ako nain uklanjanja i/ili uklanjanje graevine utjee na stabilnost okolnog i drugog zemljita i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva drugih graevina. Uz lanak 77. Odredbama ovoga lanka ureuje se pitanje tipskog projekta na nain da za predgotovljene dijelove graevine za koje je dokazano da se izvode prema odredbama ovoga Zakona i o emu je Ministarstvo izdalo rjeenje, nije potrebno to ponovno dokazivati u glavnom projektu. Tipski projekt moe biti sastavni dio pojedinog projekta iz lanka 69. stavka 1. ovoga Zakona, te da se protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka i rjeenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za donoenje tog rjeenja te rjeenja o obustavi postupka, ne moe izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor. Uz lanak 78. Odredbama ovoga lanka propisuje se dokumentacija koja se prilae zahtjevu za izdavanje rjeenja o tipskom projektu (najmanje tri primjerka tipskog projekta, pisano izvjee o kontroli tipskog projekta, pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji i posebne uvjete, odnosno potvrde javnopravnih tijela). Propisuje se i obveza usklaenosti tipskog projekta s posebnim propisima i posebnim uvjetima. Uz lanak 79. Odredbama ovoga lanka propisuje se da tipski projekt koji nije sastavni dio glavnog projekta koji je sastavni dio graevinske dozvole ne moe rabiti ako se promijeni propis u skladu s kojima je tipski projekt izraen, te da Ministarstvo vodi evidenciju o izdanim rjeenjima o tipskom projektu. Uz lanak 80. Odredbama ovoga lanka ureuje se mogunost investitora da u svrhu izrade glavnog projekta za graenje graevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola zatrai od upravnog tijela, odnosno Ministarstva da ga obavijesti od kojih javnopravnih tijela je potrebno pribaviti posebne uvjete u skladu s kojima mora biti izraen glavni projekt za odreenu graevinu na odreenoj lokaciji, te da se uz taj upit prilae kopija katastarskog plana te opi i prikaz graevine koja se namjerava graditi. Ujedno se propisuje obveza tijela graditeljstva da odgovori na takav upit u roku od osam dana i da na svojim internetskim stranicama objavi popis javnopravnih tijela koja utvruju posebne uvjete u skladu s kojima mora biti izraen glavni projekt za graenje graevina za koje izdaju graevinsku dozvolu. Uz lanak 81. Odredbom ovoga lanka propisuje se da se u svrhu izrade glavnog projekta za graenje graevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola posebni uvjeti utvruju prije pokretanja postupka za izdavanje graevinske dozvole. Uz lanak 82. Odredbama ovoga lanka propisuje se rok u kojem je javnopravno tijelo duno na zahtjev investitora, utvrditi posebne uvjete za graenje graevine prikazane u glavnom projektu, izdati potvrdu glavnog projekta ili rjeenjem odbiti zahtjev za njihovo utvrivanje (15 dana), propisuje se da javnopravno tijelo izdaje potvrdu glavnog projekta umjesto

93 posebnih uvjeta ako je glavni projekt izraen u skladu s posebnim propisom u pogledu pitanja u vezi s kojima se utvruju posebni uvjeti, te da je u sluaju kada glavni projekt nije izraen u skladu s posebnim propisom u pogledu pitanja u vezi s kojima se utvruju posebni uvjeti, javnopravno tijelo duno u posebnim uvjetima navesti i obrazloiti u pogledu ega i kojeg pitanja projekt nije usklaen s posebnim propisom, odnosno uvjetima. Uz lanak 83. Odredbama ovoga lanka propisano je da je investitor duan glavni projekt uskladiti s posebnim uvjetima te isti dostaviti javnopravnom tijelu radi izdavanja potvrde glavnog projekta u roku petnaest dana od dana njihova zaprimanja. Ako investitor uskladi glavni projekt s posebnim uvjetima javnopravno tijelo duno je izdati potvrdu glavnog projekta te istu dostaviti investitoru u roku petnaest dana od dana primitka usklaenog glavnog projekta. Ako investitor ne uskladi glavni projekt u propisanom roku, zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta se odbija. Uz lanak 84. Odredbama ovoga lanka propisuje se da upravno tijelo, odnosno Ministarstvo u svrhu utvrivanja posebnih uvjeta koji na zahtjev investitora nisu utvreni do pokretanja postupka za izdavanje graevinske dozvole u roku od osam dana od dana primitka zahtjeva za izdavanje graevinske dozvole poziva javnopravno tijelo da iste utvrdi. Ujedno, propisuju se dunosti javnopravnog tijela vezane uz utvrivanje posebnih uvjeta, te da se smatra da posebnih uvjeta nema i da je glavni projekt izraen u skladu s posebnim propisom, da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta, odnosno da se graevina moe prikljuiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u propisanom roku tijelu graditeljstva ne dostavi posebne uvjete ili rjeenje kojim se odbija utvrivanje istih. Uz lanak 85. Odredbama ovoga lanka propisuje se obveza investitora da uskladi glavni projekt s posebnim uvjetima i dostavi ga upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu u roku od petnaest dana, a ukoliko to ne napravi u tom roku, zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta i graevinske dozvole se odbija. Ako podnositelj zahtjeva uskladi glavni projekt s posebnim uvjetima javnopravno tijelo duno je izdati potvrdu glavnog projekta te istu dostaviti investitoru i upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu u roku od 15 dana od dana primitka usklaenog glavnog projekta. Smatra se da je glavni projekt izraen u skladu s posebnim propisom i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta, odnosno da se graevina moe prikljuiti na infrastrukturu, ako javnopravno tijelo u propisanom roku upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu ne dostavi potvrdu glavnog projekta ili rjeenje kojim se odbija izdavanje potvrde glavnog projekta. Uz lanak 86. Odredbama ovoga lanka propisuje se mogunost investitora da na rjeenje javnopravnog tijela o odbijanju utvrivanja posebnih uvjeta i rjeenje o odbijanju izdavanja potvrde glavnog projekta izjavi albu, odnosno pokrene upravni spor ako je rjeenje donijelo sredinje tijelo dravne uprave. Uz lanak 87. Odredbama ovoga lanka propisuje se da dokaz o izjavljivanju albe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rjeenja o odbijanju utvrivanja posebnih uvjeta i rjeenja o odbijanju izdavanja potvrde glavnog projekta donesena tijekom postupka izdavanja graevinske dozvole investitor je u roku od deset dana od dana primitka rjeenja duan

94 dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom sluaju postupak izdavanja graevinske dozvole prekida do donoenja odluke o albi, odnosno tubi. Tijelo nadleno za odluivanje o albi duno je upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o albi protiv rjeenja o odbijanju utvrivanja posebnih uvjeta i rjeenja o odbijanju izdavanja potvrde glavnog projekta. Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga lanka ili protiv rjeenja o odbijanju utvrivanja posebnih uvjeta ili rjeenja o odbijanju izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi albu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje graevinske dozvole se odbija. Uz lanke 88. do 93. Odredbama ovih lanaka ureuju se pitanja vezana uz potvrdu glavnog projekta za graenje graevine za koju se izdaje lokacijska dozvola koja se odnose na dunosti javnopravnog tijela povodom zahtjeva investitora za izdavanje potvrde glavnog projekta, dunosti investitora vezanih uz glavni projekt, te pitanja vezana uz albu, odnosno tubu na rjeenje javnopravnog tijela, odnosno rjeenje sredinjeg tijela dravne uprave. Uz lanak 94. Odredbama ovoga lanka propisuje se da se kontrola glavnog projekta, tipskog projekta i projekta uklanjanja graevine ovisno o znaajkama graevine, odnosno predgotovljenog dijela graevine mora provesti s obzirom na mehaniku otpornost i stabilnost, te obveza revidenta da sastavi pisano izvjee i ovjeri dijelove projekta nakon to obavi kontrolu projekta i mogunost da zatrai da obavi pregled radova u odreenoj fazi graenja. Uz lanak 95. Odredbom ovoga lanka propisuje se donoenje pravilnika vezanog uz obavljanje kontrole projekata kojim se propisuje sadraj, nain i opseg obavljanja kontrole projekta, nain i znaenje ovjere kontroliranog projekta od strane revidenta, te popis graevina, odnosno radova za koje je obvezatna kontrola projekta i nain verifikacije podataka znaajnih za kontrolu tih graevina. Uz lanak 96. Odredbama ovoga lanka propisuje se da se glavni projekt i izvedbeni projekt izraen prema stranim propisima smatra projektom izraenim prema ovom Zakonu ako je provedeno utvrivanje njegove usklaenosti s hrvatskim propisima i pravilima struke (nostrifikacija), te se propisuju uvjeti pod kojima takav projekt moe biti nostrificiran. Uz lanak 97. Odredbama ovoga lanka propisuje se da nostrifikaciju projekta provodi osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer, odnosno pravna osoba koja ima zaposlenu osoba koja ima pravo uporabe tog strukovnog naziva, obveza osobe koja provodi nostrifikaciju da o tome sastavi pisano izvjee, ovjeri projekt i da izjavu te da u sluaju da projektu koji se nostrificira nedostaju propisani dijelovi moe izraditi te dijelove projekta. Uz lanak 98. Odredbom ovoga lanka propisuje se da se odredbe ovoga Zakona i posebnog zakona koji ureuju odgovornost ovlatenih osoba u izradi projekata, na odgovarajui nain primjenjuju i na njihovu odgovornost u obavljanju nostrifikacije projekata.

95 Uz lanak 99. Odredbama ovoga lanka propisuje se da graevinsku dozvolu, uporabnu dozvolu i uporabnu dozvolu za odreene graevine izdaje Ministarstvo, te upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba i upanije nadleno za upravne poslove graditeljstva, a da rjeenje o izmjeni i/ili dopuni dozvole donosi tijelo graditeljstva koje je izdalo dozvolu. Uz lanak 100. Odredbama ovoga lanka propisuje se da dozvole za graevine 1. skupine i za graevine ostalih skupina na podruju dviju ili vie upanija, odnosno Grada Zagreba, izdaje Ministarstvo. U sluaju graenja pojedine graevine iz stavka 1. ovoga lanka Ministarstvo moe prenijeti nadlenost za izdavanje pojedine dozvole na upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba, odnosno upanije, te se propisuje iznimka od stavka 1. ovoga lanka da uporabnu dozvolu za graevinu 1. skupine izdaje upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba, odnosno upanije na koje je prenijeta nadlenost za izdavanje graevinske dozvole i koje je izdalo tu dozvolu. Uz lanak 101. Odredbama ovoga lanka odreuje se da dozvole za graevine 2., 3., 4. i 5. skupine na svom podruju izdaje upravno tijelo Grada Zagreba, odnosno velikog grada, ako ovim Zakonom nije propisano drukije, da dozvole za graevine 2., 3., 4. i 5. skupine na svom podruju, izvan podruja velikog grada, izdaje upravno tijelo upanije, a dozvole za graevine 2., 3., 4. i 5. skupine na podruju velikog grada i drugog grada ili opine izdaje upravno tijelo upanije. Uz lanke 102. do 105. Odredbama ovih lanka ureuju se pitanja vezana uz mogunost izjavljivanja pravnih lijekova, povreda slubene dunosti, te dunosti i ugleda ovlatenog arhitekta i ovlatenog inenjera. Uz lanak 106. Odredbama ovoga lanka propisuje se da se graenju graevine moe pristupiti na temelju pravomone graevinske dozvole i da se mora graditi u skladu s tom dozvolom, s time to investitor moe na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti graenju i na temelju izvrne graevinske dozvole. Ujedno se propisuje da se graenju graevine za koju je lokacijskom dozvolom ili graevinskom dozvolom odreeno formiranje graevne estice moe pristupiti pod uvjetom iz stavka 1., odnosno 2. ovoga lanka, ako je u katastru formirana graevna estica. Uz lanak 107. Odredbama ovoga lanka propisuje se nemogunost prikljuenja graevine izgraene bez graevinske dozvole i graevine za koju se vodi postupak obustave graenja ili uklanjanja graevine prema posebnom zakonu na komunalne vodne graevine i propisuje se da graevinska dozvola nema pravni uinak na vlasnitvo i druga stvarna prava na nekretnini za koju je izdana te da ne predstavlja pravnu osnovu za ulazak u posjed nekretnine. Uz lanak 108. Odredbama ovoga lanka propisuje se da investitor podnosi zahtjev za izdavanje graevinske dozvole, te dokumentacija koja se uz zahtjev prilae i pod kojim uvjetima.

96 Uz lanak 109. Odredbama ovoga lanka propisuje se to se smatra dokazom pravnog interesa za izdavanje graevinske dozvole, dokazom pravnog interesa za izdavanje graevinske dozvole u pogledu obuhvata zahvata u prostoru, da potpis vlasnika nekretnine, odnosno nositelja prava graenja na predugovoru, ugovoru, odnosno suglasnost mora biti ovjeren od javnog biljenika, dokazom pravnog interesa za izdavanje graevinske dozvole u pogledu nekretnine na kojoj stjecanje stvarnih prava nije mogue ili se prema posebnom zakonu pravo graenja stjee koncesijom, te da se dokazom pravnog interesa za izdavanje graevinske dozvole u sluajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka smatra i odluka Vlade Republike Hrvatske o utvrivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu posebnog zakona kojom je utvren interes Republike Hrvatske za graenje graevine za koju je zatraena graevinska dozvola, ako je investitor podnio zahtjev za izvlatenje. Uz lanak 110. Odredbama ovoga lanka propisuju se uvjeti pod kojima tijelo graditeljstva izdaje graevinsku dozvolu, da se ti uvjeti ne odnose na izdavanje graevinske dozvole za graenje zamjenskih graevina i za rekonstrukciju postojeih graevina i propisuje se to se smatra zamjenskom graevinom. Uz lanak 111. Odredbama ovoga lanka propisuje se dunost tijela graditeljstva da izda graevinsku dozvolu za graevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola nakon to u provedenom postupku utvrdi: da su uz zahtjev priloeni svi propisani dokumenti, da su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta, da je glavni projekt izraen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom koji su odreeni lokacijskom dozvolom, da je glavni projekt izradila ovlatena osoba, te da je glavni projekt izraen tako da je onemoguena promjena njegova sadraja, odnosno zamjena njegovih dijelova. Uz lanak 112. Odredbom ovoga lanka propisuje se da se na izdavanje graevinske dozvola za graevinu za ije graenje se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola u pogledu primjene prostornih planova i drugih propisa na odgovarajui nain primjenjuju odredbe kojima je ureeno izdavanje lokacijske dozvole. Uz lanak 113. Odredbama ovoga lanka propisuju se obuhvat i sadraj graevinske dozvole na nain da se graevinska dozvola izdaje za graenje cijele graevine, izvoenje radova na postojeoj graevini propisanim ovim Zakonom, graenje jedne ili vie cjelovitih graevina sloene graevine (etapa) odreenih lokacijskom dozvolom, odnosno jednu ili vie faza pojedine graevine odreenih lokacijskom dozvolom, te da je sastavni dio graevinske dozvole glavni projekt. Uz lanak 114. Odredbama ovoga lanka propisuje se mogunost graenja do odreenog stupnja dovrenosti na nain da se na zahtjev investitora graevinska dozvola za graenje zgrade stambene, poslovne ili stambeno-poslovne namjene moe se izdati i bez dijela glavnog projekta kojim se daje tehniko rjeenje zavrne obrade ploha podova, zidova i stropova, nenosivih pregradnih zidova i razvoda instalacija pojedinanoga stambenog, odnosno poslovnog prostora unutar te graevine, dok je za dovretak graenja ako se radovima na tom

97 dovrenju ne mijenja usklaenost graevine s utvrenim lokacijskim uvjetima potrebno imati glavni projekt. Propisuje se da se za zgradu za koju je izdana takva graevinska dozvola moe izdati uporabna dozvola ako je izgraena do stupnja dovrenosti odreenog tom graevinskom dozvolom. Uz lanak 115. Odredbama ovoga lanka propisuje se tko su stranke u postupku izdavanja graevinske dozvole i mogunost uvida stranke u spis predmeta radi izjanjenja. Propisuju se stranke u postupku izdavanja graevinske dozvole za graenje graevine od interesa za Republike Hrvatsku ili koju izdaje Ministarstvo. Uz lanak 116. Odredbama ovoga lanka ureuju se pitanja vezana za poziv za uvid u spis predmeta: sluajevi u kojima se stranka poziva na uvid, dostava poziva, mjesto objave poziva, te posljedice neodaziva stranke na uvid. Uz lanak 117. Odredbama ovoga lanka propisuje se sadraj javnog poziva za uvid u spis predmeta i nain njegova izlaganja na graevnoj estici, odnosno graevini na vidljivom i dostupnom mjestu na nain da bude zatien od vremenskih prilika, a o emu slubenik upravnog tijela u spisu predmeta sastavlja zabiljeku, najmanje osam dana prije dana, koji je u pozivu odreen za uvid. Uz lanak 118. Odredbama ovoga lanka propisuje se obveza osobe koja se odazove pozivu za uvid u spis predmeta da dokae da ima svojstvo stranke te da e se osobi koja ne dokae svojstvo stranke rjeenjem odbit zahtjev za uvid u spis predmeta pri emu alba protiv tog rjeenja ne zadrava tijek postupka. Uz lanak 119. Odredbama ovoga lanka propisuje se da se stranci koja se odazvala pozivu za uvid u spis moe na njezin zahtjev odrediti rok od najvie osam dana u kojemu je stranka duna izjasniti se pisanim putem, a ako to ne uini u tom roku smatra se da joj je pruena mogunost uvida u spis predmeta i da nema primjedbi. Propisuje se i mogunost naknadnog obavljanja uvida u spis predmeta ako se stranka iz opravdanih razloga ne moe odazvati pozivu za uvid u spis predmeta, najkasnije u roku od osam dana od zadnjeg dana odreenog u pozivu za uvid. Uz lanak 120. Odredbama ovoga lanka ureuje se pitanje dostave graevinske dozvole. Uz lanak 121. Odredbama ovoga lanka ureuje se pitanje vezano uz graevinsku dozvolu za pripremne radove. Uz lanak 122. Odredbom ovoga lanka propisuje se obveza investitora da po izvrnosti graevinske dozvole plati komunalni doprinos i vodni doprinos u skladu s posebnim propisima.

98 Uz lanak 123. Odredbom ovoga lanka propisuje se vaenje graevinske dozvole na nain da graevinska dozvola prestaje vaiti ako investitor ne pristupi graenju u roku od tri godine od dana pravomonosti dozvole, te da se smatra da je investitor pristupio graenju od dana prijave poetka graenja. Uz lanak 124. Odredbama ovoga lanka propisuje se rok za dovrenje zgrade u pogledu vanjskog izgleda i ureenja graevne estice ovisno o skupini u koju je graevina razvrstana, i to za zgrade 1. skupine u roku od deset godina, za zgrade 2. i 3. skupine u roku od sedam godina, za zgrade 4. skupine u roku od pet godina i za zgrade 5. skupine u roku od tri godine. Propisani rok poinje tei od dana prijave poetka graenja. Uz lanke 125. i 126. Odredbama ovih lanaka ureuju se pitanja vezana uz izmjenu i/ili dopunu graevinske dozvole, te pitanja vezana uz rjeenje o izmjeni i/ili dopuni graevinske dozvole. Uz lanak 127. Odredbama ovoga lanka propisuje se da je ako se nakon izdavanja graevinske dozvole promijeni investitor, novi investitor duan u roku od petnaest dana od dana promjene od tijela graditeljstva zatraiti izmjenu graevinske dozvole u vezi s promjenom imena, odnosno tvrtke investitora, te da se bez rjeenja o promjeni imena, odnosno tvrtke investitora u graevinskoj dozvoli ne smije graditi graevina za koju je izdana graevinska dozvola. Uz lanak 128. Odredbama ovoga lanka propisuje se da se jednostavne i druge graevine i radovi odreeni pravilnikom kojeg donosi ministar grade, odnosno izvode bez graevinske dozvole, na temelju glavnog projekta, tipskog projekta za kojega je Ministarstvo donijelo rjeenje o tipskom projektu, drugog akta, odnosno bez akta, ako je to propisano pravilnikom. Pravilnikom se propisuje i potreba provedbe strunog nadzora graenja graevina i izvoenja radova te obveza prijave poetka graenja, odnosno izvoenja istih. Propisuje se da su se investitor, projektant i izvoa u projektiranju i graenju, odnosno izvoenju jednostavnih graevina i radova duni pridravati svih propisa i pravila struke i da isti moraju biti u skladu s prostornim planom. Uz lanak 129. Odredbama ovoga lanka propisuje se da se u sluaju neposrednog ugroavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda, ratnih razaranja ili drugih razaranja, zbog opasnosti od tih dogaaja, za vrijeme i odmah nakon njihova prestanka, bez graevinske dozvole mogu se graditi graevine, koje slue sprjeavanju djelovanja tih dogaaja, odnosno otklanjanju tetnih posljedica. Propisuje se da se takva graevina mora ukloniti u roku od dvije godine od prestanka djelovanja dogaaja, a u sluaju potrebe trajnog zadravanja graevine za istu se mora ishoditi graevinska dozvola. Uz lanak 130. Odredbom ovoga lanka propisuje se da se u sluaju oteenja graevine djelovanjem dogaaja iz lanka 129. stavka 1. ovoga Zakona, graevina moe neovisno o stupnju oteenja vratiti u prvobitno stanje bez graevinske dozvole, u skladu s aktom na temelju koje je izgraena, odnosno projektom postojeeg stanja graevine osim u sluaju kada se radi o

99 graevini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kada je potrebno je ishoditi doputenje prema posebnom zakonu. Uz lanak 131. Odredbama ovoga lanka propisuje se dunost investitora da najkasnije u roku od osam dana prije poetka graenja, odnosno nastavka radova pisano prijavi poetak graenja tijelu graditeljstva, zatim sadraj prijave, te obveze tijela graditeljstva vezane uz primitak prijave poetka graenja. Uz lanak 132. Odredbama ovoga lanka propisuje se da predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave po prethodno pribavljenom miljenju turistike zajednice opine ili grada moe odlukom za odreene vrste graevina, na odreenim podrujima, odrediti razdoblje kalendarske godine i vrijeme u kojemu se ne mogu izvoditi zemljani radovi i radovi na izgradnji konstrukcije. Odluka o zabrani graenja ne odnosi se na graenje graevina i izvoenje radova za ije je graenje, odnosno izvoenje utvren interes Republike Hrvatske, niti na izvoenje radova na uklanjanju graevina na temelju rjeenja graevinske inspekcije ili odluke drugog tijela dravne vlasti. Uz lanak 133. Odredbama ovoga lanka propisuje se ureenje gradilita. Gradilite mora biti ureeno i u skladu s posebnim zakonom, privremene graevine i oprema gradilita moraju biti stabilni te odgovarati propisanim uvjetima zatite od poara i eksplozije, zatite na radu i svim drugim mjerama zatite zdravlja ljudi i okolia, mora imati ureene instalacije, na gradilitu je potrebno predvidjeti i provoditi mjere zatite na radu te ostale propisane mjere za zatitu ivota i zdravlja ljudi i mjere kojima se oneienje zraka, tla i podzemnih voda te buka svodi na najmanju mjeru. Privremene graevine izgraene u okviru pripremnih radova, oprema gradilita, neutroeni graevinski i drugi materijal, otpad i sl. moraju se ukloniti i dovesti zemljite na podruju gradilita i na prilazu gradilita u uredno stanje prije izdavanje uporabne dozvole. Uz lanak 134. Odredbama ovoga lanka propisuje se da gradilite mora biti osigurano i ograeno radi sigurnosti prolaznika i sprjeavanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradilite, gradilite koje se protee na velikim prostranstvima dijelovi gradilita koji se ne mogu ograditi moraju biti zatieni odreenim prometnim znakovima ili oznaeni na drugi nain. Odreuje se da gradilite mora biti oznaeno ploom i propisuje se sadraj te ploe te se propisuje da e se poblii sadraj i izgled ploe propisati pravilnikom. Uz lanak 135. Odredbama ovoga lanka propisuje se dokumentacija koju izvoa mora imati na gradilitu, ovisno o vrsti graevine i koju je dokumentaciju investitor, odnosno vlasnik graevine duan trajno uvati nakon zavretka graenja. Uz lanak 136. Odredbama ovoga lanka propisuju se pravne posljedice izdavanja uporabne dozvole. Propisuje se da je uporabna dozvola uvjet da se izgraena, odnosno rekonstruirana graevina moe poeti koristiti, staviti u pogon, te da se moe donijeti rjeenje za obavljanje djelatnosti u toj graevini, propisuju se iznimke od tog pravila, te se propisuje da se graevina rabi samo sukladno njezinoj namjeni.

100 Uz lanak 137. Odredbama ovoga lanka propisuje se da zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik graevine, te se odreuje dokumentacija koju investitor, odnosno vlasnik graevine prilae uz taj zahtjev. Uz lanak 138. Odredbom ovoga lanka propisuje se da je stranka u postupku izdavanja uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik graevine na iji je zahtjev pokrenut postupak izdavanja te dozvole. Uz lanak 139. Odredbama ovoga lanka propisuje se da se tehniki pregled obavlja u svrhu utvrivanja izgraenosti graevine u skladu s graevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom za graevinu koja se moe graditi ili radove koji se mogu izvoditi na temelju glavnog projekta, da je investitor odnosno vlasnik graevine duan omoguiti provedbu tehnikog pregleda i na tehnikom pregledu dati na uvid dokumentaciju iz lanka 135. stavka 1. ovoga Zakona, a po potrebi i drugu propisanu dokumentaciju, te da je investitor odnosno vlasnik graevine duan predstavniku javnopravnog tijela pozvanom na tehniki pregled koji nije prisustvovao tom pregledu, omoguiti pregled graevine i uvid u dokumentaciju iz stavka 1. ovoga lanka i nakon tehnikog pregleda, radi davanja miljenja u propisanom roku. Uz lanak 140. Odredbama ovoga lanka propisano je da je Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo duno u roku od trideset, odnosno petnaest dana, od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehniki pregled graevine i odreuje se tko se poziva na tehniki pregled. Uz lanak 141. Odredbama ovoga lanka propisuje se da su predstavnici sudionika u gradnji i javnopravnih tijela duni suraivati s voditeljem postupka izdavanja uporabne dozvole koji provodi tehniki pregled, a predstavnici sudionika u gradnji duni su voditelju postupka i predstavnicima javnopravnih tijela dati odgovore i objanjenja koja od njih zatrae, da se o obavljenom tehnikom pregledu sastavlja se zapisnik i sadraj istog, te se ureuje sluaj ako predstavnik javnopravnog tijela nije prisustvovao tehnikom pregledu, niti je u roku od osam dana od dana odreenog za obavljanje tehnikog pregleda dostavio tijelu graditeljstva miljenje iz stavka 2. ovoga lanka. Uz lanak 142. Odredbama ovoga lanka propisuje se da ako se na tehnikom pregledu utvrdi nedostatak zbog kojeg graevina ne ispunjava jedan ili vie temeljnih zahtjeva za graevinu, lokacijskih uvjeta ili drugih uvjeta odreenih graevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom, a taj se nedostatak moe otkloniti bez izmjene i/ili dopune graevinske dozvole, odnosno glavnog projekta, odreuje se primjereni rok za otklanjanje takvog nedostatka koji ne moe biti dui od devedeset dana, te da je investitor duan obavijestiti tijelo graditeljstva o otklonjenom nedostatku radi nastavka tehnikog pregleda. Uz lanak 143. Odredbama ovoga lanka propisuje se potreba provedbe pokusnog rada ako u svrhu izdavanja uporabne dozvole postoji potreba ispitivanja ispunjenja temeljnih zahtjeva za graevinu pokusnim radom, obveza investitora da poetak pokusnog rada prijaviti tijelu

101 graditeljstva te javnopravnom tijelu, obveza investitora da ispitivanje povjeri osobi koja za to ispunjava uvjete propisane posebnim propisom, propisuje se koja se dokumentacija mora priloiti prijavi pokusnog rada, uvjet da pokusni rad, temeljni zahtjevi koji se ispituju, vrijeme trajanja pokusnog rada i mjere osiguranja za vrijeme trajanja pokusnog rada moraju biti predvieni i obrazloeni glavnim projektom, te najdue trajanje pokusnog rada. Uz lanak 144. Odredbom ovoga lanka propisuje se da se uporabna dozvola za graevinu izgraenu, odnosno radove izvedene na temelju graevinske dozvole izdaje u roku od osam dana od dana obavljenoga tehnikog pregleda,te uvjeti za izdavanje uporabne dozvole. Uz lanak 145. Odredbama ovoga lanka propisuje se da se privremena uporabna dozvola moe izdati za graevinu za koju nema konanih rezultata ispitivanja u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete odreenih dijelova graevine, a na tehnikom pregledu je utvreno da je graevina izgraena u skladu s graevinskom dozvolom, te da su provedeni svi kontrolni postupci u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete odreenih dijelova graevine za sve radove tijekom graenja kada je ta obveza propisana ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, posebnim propisima ili odreena glavnim projektom. Odreuje se rok na koji se ta dozvola izdaje i obveza ishoenja uporabne dozvole nakon isteka tog roka. Uz lanak 146. Odredbama ovoga lanka propisuju se uvjeti za izdavanja uporabne dozvole za dio graevine, na nain da se uporabna dozvola moe na zahtjev investitora izdati prije dovretka graenja cijele graevine i za dio graevine ako je to potrebno radi nastavka i dovrenja graenja i ako se odreeni dio graevine moe poeti koristiti prije dovrenja cijele graevine i da isto mora biti predvieno glavnim projektom Uz lanak 147. Odredbom ovoga lanka ureuje se nadoknaivanje trokova tehnikog pregleda pod odreenim uvjetima, odnosno obveza investitora da nadoknadi tijelu graditeljstva, javnopravnom tijelu, odnosno toj osobi putne trokove i dnevnice predstavnika koji su bili na tehnikom pregledu ako se tehniki pregled obavlja izvan mjesta u kojem se nalazi sjedite ili ispostava tijela graditeljstva, javnopravnog tijela, odnosno adresa druge osobe koja sudjeluje na tehnikom pregledu. Uz lanak 148. Odredbama ovoga lanka propisuju se uvjeti za evidentiranje graevine u katastru. Propisuje se da katastarski ured evidentira graevinu u katastru ako je za tu graevinu izdana uporabna dozvola. Uz lanak 149. Odredbama ovoga lanka propisuje se da nadleni sud prilikom upisa graevine u zemljinu knjigu po slubenoj dunosti u posjedovnicu zemljine knjige stavlja zabiljebu da je za evidentiranje graevine u katastru priloena uporabna dozvola i podatke iz te dozvole, da stavljanjem te zabiljebe istodobno po slubenoj dunosti brie zabiljebu iz zemljine knjige da graevinska i/ili uporabna dozvola nije priloena, ako takva zabiljeba postoji. Odreuje se da je upis zabiljebe dokaz o evidentiranju isprave, a ne o zakonitosti i uporabljivosti graevine.

102 Uz lanak 150. Odredbama ovoga lanka propisuje se odgovornost vlasnika graevine za njezino odravanje, obveza vlasnika da osigura da se tijekom trajanja graevine ouvaju temeljni zahtjevi za graevinu, da unaprijedi ispunjavanje temeljnih zahtjeva za graevinu, energetskih svojstava zgrada i nesmetanog pristupa i kretanja u graevini i obveza da poduzme hitne mjere za otklanjanje opasnosti i oznai graevinu opasnom u sluaju oteenja graevine zbog kojeg postoji opasnost za ivot i zdravlje ljudi, okoli, prirodu, druge graevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljitu. Uz lanak 151. Odredbom ovoga lanka propisuje se obveza vlasnika graevine, odnosno osobe koja obavlja poslove upravljanja graevinama da odravanje graevine te poslove praenja stanja graevine, povremene godinje preglede graevine, izradu pregleda poslova za odravanje i unaprjeivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za graevine i druge sline strune poslove povjeri osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za obavljanje tih poslova. Uz lanak 152. Odredbama ovoga lanka propisuje se donoenje pravilnika vezanog uz odravanje graevine kojim e se propisati uvjeti za odravanje i unaprjeivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za graevinu, energetska svojstva zgrada i nesmetani pristup i kretanje u graevini, te nain ispunjavanja i dokumentiranja ispunjavanja ovih zahtjeva, odnosno svojstava, te se odreuje da se pitanja odravanja graevina koja nisu ureena ovim Zakonom ureuju posebnim zakonom. Uz lanak 153. Odredbama ovoga lanka odreuje se nain uklanjanja graevine ili njezina dijela. Propisuje se da se uklanjanju graevine ili njezina dijela moe pristupiti na temelju projekta uklanjanja graevine, nakon to je tijelu graditeljstva pisano prijavljen poetak radova na uklanjanju graevine te ishoena potvrda propisana posebnim propisima koji ureuju zatitu od poara i eksplozije, odnosno da takav projekt nije potreban za uklanjanje jednostavnih graevina i radova ili ako graevinu uklanja graevinska inspekcija na temelju rjeenja kojim je nareeno uklanjanje graevine. Uz lanak 154. Odredbama ovoga lanka propisuje se da je vlasnik u prijavi poetka radova na uklanjanju graevine duan navesti projektanta koji je izradio projekt uklanjanja, oznake tog projekta, izvoaa i nadzornog inenjera, te da je tijelo graditeljstva duno u roku od pet dana od primitka prijave radova na uklanjanju graevine o tome obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, graevinsku inspekciju, inspekciju rada, a graevinsku inspekciju i o projektantu i oznakama projekta uklanjanja graevine. Uz lanak 155. Odredbama ovoga lanka propisuju se da se prilikom uklanjanja graevine ne smije utjecati na stabilnost okolnog i drugog zemljita i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva drugih graevina, niti ugroziti ivot i zdravlje ljudi ili drugi javni interes, a s graevnim otpadom nastalim uklanjanjem graevine mora se postupati sukladno odredbama zakona, te se propisuje da se struni nadzor graenja kod uklanjanja graevine ili njezina dijela provodi samo u odnosu na mehaniku otpornost i stabilnost te ouvanje zdravlja ljudi i zatite okolia i izuzetak od provedbe strunog nadzora kod uklanjanja jednostavnih graevina ili graevina

103 koje uklanja graevinska inspekcija na temelju rjeenja kojim je nareeno uklanjanje graevine. Uz lanak 156. Odredbama ovoga lanka propisuje se da nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te zakonitost rada i postupanja upravnih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima, ovlatenih osoba, pravnih osoba koje imaju suglasnost Ministarstva za provedbu programa izobrazbe te pravnih osoba ovlatenih za kontrolu energetskog certifikata i/ili izvjea o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi s tim u vezi provodi Ministarstvo, ako ovim Zakonom nije drukije propisano. Nadzor iz stavka 1. ovoga lanka koji se odnosi na ope akte provodi se u skladu s programom nadzora kojeg posebnom odlukom donosi ministar te po traenju pravosudnih tijela, a nadzor nad provedbom ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na obveze iz lanka 24. stavka 2. i 4. provodi inspekcija nadlena za trgovinu. Uz lanak 157. Odredbom ovoga lanka propisuje se obveza upravnog tijela i pravne osobe s javnim ovlastima da Ministarstvu u svrhu provedbe nadzora omogui pristup njegovom slubenom prostoru i dostavi sve zatraene podatke, dokumente i izvjea u zatraenom roku. Uz lanak 158. Odredbama ovoga lanka propisuje se da Ministarstvo rjeenjem nareuje upravnom tijelu i pravnoj osobi s javnim ovlastima otklanjanje nezakonitosti ili nepravilnosti koja se utvrdi u provedbi nadzora te rok za njeno otklanjanje, te da je ne postupanje po tom rjeenju teka povreda slubene dunosti elnika upravnog tijela, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima. Uz lanak 159. Odredbama ovoga lanka propisuju se novane kazne za upravna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima u sluajevima ako ne postupe po rjeenju Ministarstva. Uz lanak 160. Odredbom ovoga lanka propisuje se da se postupak zbog teke povrede slubene dunosti slubenika upravnog tijela, pravne osobe s javnim ovlastima te tee povrede dunosti i ugleda ovlatenog arhitekta, odnosno ovlatenog inenjera, propisane ovim Zakonom ili posebnim propisom, uoenog u provedbi nadzora nad provedbom ovoga Zakona, pokree po zahtjevu Ministra, te da ako se u nadzoru utvrdi da je povrijeen ovaj Zakon i/ili propis donesen na temelju ovoga Zakona, Ministarstvo ima pravo i obvezu podnijeti optuni prijedlog ili kaznenu prijavu. Uz lanak 161. Odredbom ovoga lanka propisuje se mogunost Ministarstva da do okonanja spora poniti ili izmijeni svoje rjeenje iz onih razloga iz kojih bi sud mogao ponititi takvo rjeenje u sluaju kada je protiv rjeenja pokrenut upravni spor. Uz lanak 162. Odredbama ovoga lanka propisuju se prekrajne odredbe kojima se odreuju novane kazne za prekraje koje poini pravna osoba u svojstvu investitora i investitor fizika osoba.

104 Uz lanke 163. i 164. Odredbama ovih lanaka propisuju se prekrajne odredbe za projektanta, odnosno glavnog projektanta. Uz lanak 165. Odredbama ovoga lanka propisuju se prekrajne odredbe u vezi kontrole projekata. Uz lanak 166. Odredbama ovoga lanka propisuju se prekrajne odredbe u vezi nostrifikacije projekata. Uz lanak 167. Odredbama ovoga lanka propisuju se prekrajne odredbe koje se odnose na prekraje izvoaa. Uz lanke 168. i 169. Odredbama ovoga lanka propisuju se prekrajne odredbe koje se odnose na prekraje nadzornog inenjera, odnosno glavnog nadzornog inenjera. Uz lanke 170. i 171. Odredbama ovoga lanka propisuju se prekrajne odredbe koje se odnose na prekraje vlasnika graevine, odnosno pravne osobe kao vlasnika graevine. Uz lanak 172. Odredbama ovoga lanka propisuju se prekrajne odredbe koje se odnose na prekraje osoba ovlatenih za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade te ovlatenih za neovisnu kontrolu energetskog certifikata i izvjea o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi. Uz lanak 173. Odredbama ovoga lanka, koje su prijelaznog karaktera, ureuju se pitanja koja se odnose na zapoete postupke. Ujedno odredbom stavka 4. ovoga lanka propisuje se retroaktivno djelovanje u postupcima donoenja rjeenja o uvjetima graenja i rjeenja za graenje koji se dovravaju po odredbama Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011, 50/2012 i 55/2012), odnosno odredbama Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja (Narodne novine, br. 69/2009, 128/2010, 136/2012 i 76/2013), na nain da se u tim postupcima primjenjuje dokument prostornog ureenja koji je vaio u vrijeme podnoenje zahtjeva za izdavanje tog rjeenja, ako je to povoljnije za investitora. Retroaktivno djelovanje u predmetnom sluaju je nuno radi osiguranja legalnih oekivanja investitora koji ulau sredstva u izradu idejnog, odnosno glavnog projekta u skladu s prostornim planom koji vai u vrijeme podnoenja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole, odnosno graevinske dozvole, a koji prostorni plan u znaajnom broju sluajeva znade biti izmijenjen, a da pri tome ne omoguava dovrenje zapoetih postupaka izdavanja spomenutih dozvola na temelju plana koji je vaio u vrijeme podnoenja zahtjeva za izdavanje tih dozvola. Uz lanke 174. do 181. Ovim lancima propisane su prijelazne i zavrne odredbe koje se odnose na stavljanje zabiljebe u zemljine knjige, izdane akte, lokacijsku dozvolu, graenje i uporabnu dozvolu,

105 rjeenje o uvjetima graenja, potvrdu glavnog projekta i graevinsku dozvolu, naelnu suglasnost i naelnu dozvolu, rjeenja Ministarstva i primjenu posebnih propisa. Uz lanke 182. do 192. Odredbama ovih lanaka, koje su prijelaznog karaktera ureuju se pitanja koja se odnose na uporabnu dozvolu za odreene graevine, a ukljuuju odredbe vezane uz graevinu izgraenu na temelju akata za graenje izdanog do 1. listopada 2007. godine, graevinu izraenu do 15. veljae 1968. godine, graevinu izgraenu, rekonstruiranu ili saniranu u provedbi propisa o obnovi, odnosno propisa o podrujima posebne dravne skrbi, graevinu koju je Republika Hrvatska stekla u svrhu stambenog zbrinjavanja i graevinu iji je akt za graenje uniten ili nedostupan. Uz lanke 193. do 196. Odredbama ovih lanaka, koje su prijelaznog karaktera, ureuju se pitanja koja se odnose na obavljanje poslova, a ukljuuju odredbe vezane uz povjerenstva, upravna tijela upanija i gradova, osobe ovlatene za obavljanje kontrole projekta i nostrifikaciju projekata, te poslove i obuku u vezi s energetskom uinkovitosti. Uz lanke 197. do 202. Odredbama ovih lanaka, koje su prijelaznog karaktera, ureuju se pitanja koja se odnose na zakone, druge propise, uzance i pravila, a ukljuuju odredbe vezane uz pravilnike, posebne uzance o graenju, tehnike propise, priznata tehnika pravila, te prestanak vaenja propisa. Uz lanak 203. Ovom se odredbom odreuje stupanje na snagu ovoga Zakona. IV. OCJENA POTREBNIH SREDSTVA ZA PROVOENJE ZAKONA

Za provoenje ovoga Zakona u dravnom proraunu Republike Hrvatske nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva. V. RAZLIKE IZMEU RJEENJA KOJA SE PREDLAU U ODNOSU NA RJEENJA IZ PRIJEDLOGA ZAKONA I RAZLOZI ZBOG KOJIH SU TE RAZLIKE NASTALE

Hrvatski sabor je na 9. sjednici odranoj 4. listopada 2013. godine u prvom itanju raspravljao o Prijedlogu zakona o gradnji, kojeg je prihvatio zakljukom, s time da su predlagatelju upuene sve primjedbe, prijedlozi i miljenja iznesena u raspravi radi pripreme Konanog prijedloga zakona. U skladu s navedenim izraen je Konani prijedlog zakona o gradnji koji se od Prijedloga toga zakona razlikuje u sljedeem: brisani su kao nepotrebni i zbunjujui pojmovi jednostavne rekonstrukcije, adaptacije, poboljica, popravaka i novogradnje, objanjeni su pojmovi opreme i potvrde glavnog projekta, proiren je pojam rekonstrukcije, jasnije je definirana 5. skupina graevina,

106 ureeno je pitanje energetskog certifikata u sluaju prodaje zgrade tijekom graenja, uvodi se obveza osobe ovlatene za energetsko certificiranje da obavjetava Ministarstvo o promjenama koje se odnose na uvjete izdavanja njezinog ovlatenja i prekrajna kazna za neispunjenje te obveze, ureuje se pitanje obavljanja poslova energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade u Republici Hrvatskoj osoba iz drava ugovornica Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru, detaljnije se ureuju dunosti nadzornog inenjera, detaljnije se ureuju dunosti izvoaa, smanjuju se obveze u vezi s kontrolom projekata, jasnije se ureuju pitanja u vezi s glavnim projektom, tipskim projektom i projektom uklanjanja graevine proiruju se sluajevi u kojima se izrauje izvedbeni projekt, jasnije se ureuju pitanja u vezi s utvrivanjem posebnih uvjeta i potvrdom glavnog projekta, jasnije se ureuju pitanja u vezi s nadlenou za izdavanje graevinske, uporabne dozvole za odreene graevine i uporabne dozvole, jasnije i potpunije se ureuje pitanje izdavanja graevinske dozvole i uporabne dozvole, te se uvodi pojam graevinske dozvole za pripremne radove, jasnije i potpunije se ureuje pitanje prijave poetka graenja, jasnije i jednostavnije se ureuje pitanje zabiljebe uporabne dozvole u zemljinim knjigama, jasnije i potpunije se ureuje pitanje uklanjanja graevine, jasnije i potpunije se ureuje pitanje nadzora nad provedbom Zakona, ispravljene su uoene greke u pisanju i nejasnoe u pojedinim odredbama te su popunjene uoene pravne praznine, ukljuujui i praznine u prijelaznim i zavrnim odredbama. VI. PRIJEDLOZI, PRIMJEDBE I MILJENJA DANI NA PRIJEDLOG ZAKONA KOJE PREDLAGATELJ NIJE PRIHVATIO S RAZLOZIMA NEPRIHVAANJA

Odbor za prostorno ureenje i graditeljstvo (Zdravko Ronko) Izraava moda nedovoljnu posveenost panje zatiti izgraenog prostora, njegovoj kontroli i kvaliteti arhitektonske produkcije te zatite investitora. Razlog neprihvaanja Primjedba nije tona jer se predloenim Zakonom posveuje potpuna panja zatiti izgraenog prostora, njegovoj kontroli i kvaliteti arhitektonske produkcije te zatite investitora. Budui je primjedba openita detaljnije obrazloenje nije mogue dati. Obvezu ureenja fasade u roku pet godina za obiteljske kue kako se propisuje zakonom ocjenjuje se prekratkim vremenskim rokom s obzirom na teku financijsku situaciju u kojoj se stanovnitvo nalazi. Razlog neprihvaanja Cijeni se da je propisani rok u potpunosti primjeren.

107 Smatra nunim propisati jednake zakonske kazne za neispunjavanje mjera u dovrenju fasada kako starih zgrada tako i novih koje su predviene zakonom gdje se kroz zakon predlae obveza zavretka. Moda pet, moda deset godina ovisno o vrsti projekta. Razlog neprihvaanja Predloeno reenje bi imalo retroaktivni uinak, a za obrazloenje, odnosno opravdanje istoga se ne nalaze dovoljno znaajni razlozi. Odbor za zatitu okolia i prirode (Branko Bai) Smatra da prikupljanje posebnih uvjeta treba jasno definirati vezano na idejni projekt jer da je dosadanjom praksom pokazano da je upravo idejni projekt podloga primjerena za prikupljanje posebnih uvjeta javno-pravnih tijela, a to je u potpunosti u skladu i s odredbama vaeeg Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja. Razlog neprihvaanja Dosadanja praksa je pokazala da se posebni uvjeti mogu utvrivati i bez ikakvog projekta pa se, tim vie, cijeni da se isti mogu utvrivati i na temelju glavnog projekta kao i na temelju idejnog projekta. Smatra da krajobrazni elaborat definiran predloenim Zakonom ne predstavlja razinu projekta ve je to samo inventarizacija i analiza. Naglaava da se projektno rjeenje ureenja okolia radi kroz projekt krajobraznog ureenja ili krajobrazno arhitektonski projekt. Razlog neprihvaanja Predloeno rjeenje je protivno koncepciji predloenog Zakona prema kojoj se glavni projekt moe sastojati od pet projekata: arhitektonskog, graevinskog, strojarskog, elektrotehnikog i geodetskog. Krajobrazno ureenje se projektira arhitektonskim projektom uzimajui u obzir podatke i mogua rjeenja iz elaborata krajobraznog ureenja. Smatra da bi izvedbeni projekt trebalo definirati kao obvezan, a ne opcionalan. Razlog neprihvaanja Izrada izvedbenog projekta predloenim Zakonom nije iskljuena. Zato se izvedbeni projekt moe izraditi u svakom sluaju u kojemu investitor, projektant ili izvoa smatra da je isti potreban. Trai konkretne informacije od predstavnika predlagatelja o tome koliko e se skratiti prosjeni rokovi za izdavanje potrebnih dozvola u odnosu na vaeu regulativu te o uinku ovih zakonskih izmjena na kretanje trokova ishoenja potrebnih dozvola i izrade potrebne dokumentacije. Odgovor na pitanje U sluajevima u kojima se radi o izdavanju graevinske dozvole za graenje graevine za koju se po posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola ukupno vrijeme izdavanja potrebnih dozvola smanjit e se za vrijeme potrebno za izdavanje lokacijske dozvole, a trokovi za cijenu idejnog projekta i upravnu pristojbu za izdavanje lokacijske dozvole. Istie da, premda je intencija ovoga Zakona ubrzavanje procedura ishoenja potrebnih dozvola za graenje ovim Prijedlogom zakona nisu definirani rokovi u kojima nadlena tijela trebaju izdati akte nakon to investitor dostavi svu potrebnu dokumentaciju. Razlog neprihvaanja Spomenuti rokovi su propisani Zakonom o opem upravnom postupku pa se ne mogu ponovno propisivati.

108

Ne podrava predloeno rjeenje po kojem uplata komunalnog i vodnog doprinosa nije uvjet za izdavanje graevinske dozvole ve je to investitor duan uiniti po izvrnosti graevinske dozvole. To stoga jer da ovo rjeenje gradovima i opinama znatno ugroava pravovremenu pripremu i ureenje graevinskog zemljita, odnosno planiranje ureenja. Razlog neprihvaanja Radovi na ureenju graevinskog zemljita koji su propisani kao uvjet za izdavanje lokacijske, odnosno graevinske dozvole moraju biti izvedeni prije izdavanja te dozvole to znai da komunalni doprinos koji se plaa prilikom izdavanja graevinske dozvole za graenje odreene graevine nije povezan s ureenjem graevinskog zemljita potrebnog za graenje te graevine. Klub zastupnika HDZ-a (Branko Bai) Smatra da se donoenjem predloenog Zakona izdavanje akata za graenje nee pojednostaviti, ubrzati, niti da e se smanjiti administrativne prepreke i barijere Razlog neprihvaanja Primjedba nije tona jer se u veini sluajeva omoguava graenje nakon izdavanja jednog upravnog akta (graevinske dozvole), umjesto dva akta kako je to propisano vaeim Zakonom o prostornom ureenju (lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta, odnosno graevinska dozvola) dok je mogunost graenja nakon izdavanja jednog upravnog akta (rjeenja o uvjetima graenja) ograniena samo na zgrade do 400 m GBP-a. Smatra da ovim Zakonom predlagatelj Vlada Republike Hrvatske nije potivala temeljna naela arhitektonskih politika koje je upravo ova Vlada donijela zbog zatite strune metodologije rada i promicanja kvalitete i vrsnosti strunog djelovanja kroz koje se planira, formira i izgrauje i javni prostor. To zato jer se ovakvim konceptom zakona preskae inicijalna faza razrade projekta i to vrlo vana faza idejni projekt. Razlog neprihvaanja Inicijalna faza razrade projekta prema vie desetljea staroj doktrini projektiranja je izrada idejnih rjeenja, a ne idejnog projekta. Funkcija idejnog projekta je, dakle, izdavanje dozvole, a ne razrada projekta. Smatra da je u svrhu utvrivanja posebnih uvjeta lake, bre i za investitora jeftinije mijenjati idejni projekt nego glavni projekt. Razlog neprihvaanja Primjedba nije tona jer su potencijalne izmjene i/ili dopune glavnog projekta jednostavnije i jeftinije od cijelog idejnog projekta. To posebice kada se ima u vidu da izmjene i/ili dopune glavnog projekta zbog usklaenja i posebnim uvjetima nisu este niti opsene. Smatra da je za graevine prve, druge i tree skupine nemogue prii realizaciji projekta bez izvedbenog projekta jer da se tijekom graenja pojavljuju brojne dileme, dvojbe, kasnije i sporovi i dokazivanje o tome koliko i na koji nain su graevinski radovi izvedeni temeljem samog glavnog projekta, a to da bez izvedbenog projekta nije mogue utvrditi, a to da je na sudskim instancama u brojnim postupcima ve vie puta dokazano. Razlog neprihvaanja Izrada izvedbenog projekta predloenim zakonom nije iskljuena. Zato se izvedbeni projekt moe izraditi u svakom sluaju u kojemu investitor, projektant ili izvoa smatra da je potreban iz razloga koji se navode u predmetnoj primjedbi.

109 Smatra da u sluajevima u kojima se izdaje lokacijska dozvola i graevinska dozvola susjed i sve stranke u postupku koje su sudjelovale u prvom upravnom postupku prilikom ishoenja lokacijske dozvole ne trebaju ponovno sudjelovati u drugom upravnom postupku izdavanju graevinske dozvole jer da e to znaajno produiti taj postupak. Razlog neprihvaanja U postupku izdavanja lokacijske dozvole i graevinske dozvole koja se izdaje nakon lokacijske dozvole odluuje se o razliitim stvarima pa se stranke mogu oitovati o razliitim stvarima. Dakle, stranke se u postupku izdavanja lokacijske dozvole ne mogu oitovati o stvarima o kojima se odluuje u postupku izdavanja graevinske dozvole niti obrnuto. Smatra neprihvatljivim da kada obini graanin kao investitor pristupa gradnji da mu je susjed meanik stranka u postupku, ali kad to radi drava onda susjed parceli na kojoj je drava investitor nije stranka u postupku. Smatra da je s ustavno-pravne jednakosti graana Hrvatske apsolutno jedino prihvatljivo da su stranke u oba postupka iste. Razlog neprihvaanja Predmetno rjeenje je isto kao u vaeem Zakonu o prostornom ureenju i gradnji te je ocjenjeno da je isto odgovarajue pa da nema potrebe za njegovom promjenom. Pri tome ova pravila jednako vrijede za sve graane i druge stranke pa se ne moe dovoditi u pitanje njihova ravnopravnost. Smatra da je oduzimanje poloaja stranke gradovima i opinama u postupku izdavanja graevinske dozvole u uvjetima uvoenja urbanistikih planova ureenja koje donosi Vlada Republike Hrvatske daleko od oiju lokalne zajednice i jedinice lokalne samouprave njihova marginalizacija. Razlog neprihvaanja Rjeenja urbanistikih planova ureenja koji donosi Vlada Republike Hrvatske nisu daleko od oiju lokalne zajednice i jedinice lokalne samouprave niti njihova marginalizacija jer isti sudjeluju u izradi i donoenju tih planova kroz javnu raspravu. Smatra da sastavni dio idejnog projekta i graevinske dozvole treba biti geodetski elaborat, a ne geodetski projekt jer da se ne zna to je to geodetski projekt, a da se zna to je posebna geodetska podloga koja se je ve ustalila i ula u geodetsku struku, te da je geodetski elaborat koji sadri topografski prikaz i usklaenje geodetskog kartografskog prikaza i katastarskih planova u isto vrijeme najbolje to geodetska struka moe doprinijeti u procesu realizacije prostornog ureenja i graditeljstva pa u smislu i izdavanja akata za graenje. Razlog neprihvaanja to je i emu slui geodetski projekt jasno je propisano predloenim Zakonom i Zakonom o prostornom ureenju, dok se njegov podrobniji sadraj i oblik sastavnih dijelova te nain njihove izrade, pregledavanja i potvrivanja ureuje pravilnikom koji se donosi na temelju potonjeg Zakona. Smatra da je za investitore oportunije, pogotovo za manje investicije, za zgrade treu i etvrtu skupinu, da se umjesto glavnog projekta kao temelj za ishoenje graevinske dozvole utvrdi idejni projekt, a onda kao to je to i u vaeem Zakonu i propisano prije poetka gradnje investitoru utvrdi obveza izrade glavnog projekta. Razlog neprihvaanja Oportunije i posebice jeftinije je za investitora da umjesto, kako se predlae, dva projekta plaa i eka izradu jednog projekta. To posebice imajui u vidu injenicu da ne struno gledajui ne postoji niti jedan razlog zbog kojega bi u navedenim sluajevima trebao i

110 idejni projekt, koji je, kako je praksa u veini sluajeva pokazala, glavni projekt napravljen u neto manjem mjerilu. Smatra da je za kompleksne i komplicirane projekte potrebno zakonom definirati izradu izvedbenog projekta tj. da to ne bude opcionalno, zbog eventualnih sporova koji se znaju dogaati izmeu investitora i izvoaa. Razlog neprihvaanja Izrada izvedbenog projekta predloenim zakonom nije iskljuena. Zato se izvedbeni projekt moe izraditi u svakom sluaju u kojemu investitor, projektant ili izvoa smatra da je potreban iz razloga koji se navode u predmetnoj primjedbi. Smatra da je jueranjim prijedlogom Zakona o prostornom ureenju i gradnji gdje se propisuju provedbeni prostorni dokumenti koje e izraivati Vlada, odnosno upanija, a vie za te prostore to nee biti u nadlenosti lokalne samouprave, da je to svojevrsna marginalizacija lokalne samouprave u dijelu ovlasti koje su joj Ustavom zajamene, a posebice kada se ima u vidu da jedinica lokalne samouprave vie nije stranka u postupku. Razlog neprihvaanja Jedinice lokalne samouprave u pogledu podruja od znaaja za dravu i upaniju na kojima e Vlada Republike Hrvatske i upanije donositi spomenute planove, kako je to obrazloeno u odgovorima na primjedbe date na Prijedlog zakona o prostornom ureenju, nemaju ovlasti zajamene Ustavom kako se to pogreno navodi, dok u postupku izdavanja graevinskih dozvola jedinice lokalne samouprave imaju poloaj stranke pod istim uvjetima kao i drugi pravni subjekti. Dakle, tvrdnja o marginalizaciji lokalne samouprave ukazuje se neosnovanom. Smatra da efekt koji se eli postii plaanjem komunalnog i vodnog doprinosa po izdavanju graevinske dozvole moe postii i na nain da se utvrdi da je investitor duan prije ishoenja graevinske dozvole potpisati sporazum s jedinicom lokalne samouprave kojom e biti duan odmah ili platiti malo ili na nekakav razuman rok plaati komunalni doprinos ako onda tek kasnije kroz ishoenje kredita i sredstava s kojima emo nastaviti graenje da onda podmire obveze lokalnoj samoupravi kako ne bi lokalna samouprava bila prisiljena uputati se u sudske postupke kako bi naplatila sredstva koja joj ovim zakonom pripadaju. Razlog neprihvaanja Isti ili slian efekt se uvijek moe postii na razliite naine. U predmetnom sluaju prednost je dana najjednostavnijem nainu. Klub zastupnika SDSS-a (Mile Horvat) Smatra da bi u lanku 175. predloenog Zakona trebalo jasnije rei koji su to i drugi odgovarajui dokumenti kojima se moe dokazivati da je graevina izgraena prije 15. veljae 1968. godine. Razlog neprihvaanja Predloeno je protivno cilju predmetne odredbe, a taj je da se u sluajevima u kojima za odreeno podruje ne postoji slubena snimka izraena prije 15. veljae 1962. godine omogui dokazivanja i drugim sredstvima. predlae da se nae model kako bi se olakala, odnosno kompenzira situacija ljudima koji su izvrili legalizaciju zgrada koje e prema predloenom Zakonu biti legalne, a koji su pri tome imali novane izdatke.

111 Razlog neprihvaanja Predloeno reenje bi imalo retroaktivni uinak, a za obrazloenje, odnosno opravdanje istoga se ne nalaze dovoljno znaajni razlozi. Postavlja pitanje koliko e obveza da svi objekti javne namjene imaju energetski certifikat utjecati na proraun, na izvanredne trokove, odnosno izdatke prorauna lokalne samouprave? Odgovor Predlagatelj ne raspolae predmetnim podacima jer isti nisu odluni za propisivanje predmetne obveze obzirom da ista proizlazi iz EU Direktive. Postavlja pitanje koliko se, obzirom na Ustav, moe ograniavati promet privatnog vlasnitva s time to se uvjetuje da zgrada ima ili nema energetski certifikat. Odgovor Propisivanjem obveze certificiranja zgrada se ne ograniava promet privatnim vlasnitvom. Izraava skepsu u pogledu rokova za ureenje fasada iz lanka 115., koje inae podrava kada se radi o zgradama graenim za trite, kada se radi o obavezi da u roku tri godine privatne kue moraju urediti fasadu jer da se zna u kakvom se stanju ekonomskom nalazi jedan dio stanovnitva, posebno posebna dravna skrb PPDS. Dri da nije za oekivati da ljudi koji ive u Lici, a nemaju posla zavre vanjsku fasadu, a nisu jo egzistencijalno uredili svoj ivot unutar te kue. Odgovor Obveza se ne odnosi na zgrade koje su izgraene na temelju akata za graenje izdanih na temelju zakona koji su vaili prije stupanja na snagu predloenog Zakona. Klub zastupnika HL-a (Branko Vuki) Smatra neloginim da netko moe projektirati svoju graevinu, a ne smije nadzirati njezino graenje. Razlog neprihvaanja Tvrdnja nije tona jer prema predloenom Zakonu fizika osoba koja je investitor graevine iz 4. i 5. skupine za svoje potrebe moe sama izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati struni nadzor graenja ako je magistar inenjer, odnosno prvostupnik (baccalaureus) inenjer, arhitektonske ili graevinske struke i ima poloeni struni ispit prema posebnom propisu. Postavlja pitanje koliko ljudi ima u Hrvatskoj ovlatenih za energetsko certificiranje tj. ima li ih dovoljno jer da su uvjeti za dobivanje ovlatenja strogi? Odgovor: U Hrvatskoj ima 749 pravnih i fizikih osoba ovlatenih za energetsko certificiranje zgrada i broj im se gotovo svakodnevno poveava. Postavlja pitanje kako ovjek moe prodati stan u kojemu ivi u zgradi staroj 90 godina u kojoj su nuni veliki zahvati, koja ima vie suvlasnika i nije etairana, pri emu mnogi suvlasnici te zgrade nemaju novca i ne mogu dii kredit, a ne mogu prodati svoj stan jer je on bezvrijedan, a zgrada nema energetski certifikat?

112 Odgovor Prilikom prodaje stana potrebno je imati energetski certifikat za stan, a ne za cijelu zgradu. Klub zastupnika HDSSB-a (Kreimir Bubalo) Postavlja pitanje koliko na tritu postoji tvrtki za energetsko certificiranje jer smatra da bi s tim u vezi moglo biti problema prilikom prodaje nekretnine? Odgovor: U Hrvatskoj ima 749 pravnih i fizikih osoba ovlatenih za energetsko certificiranje zgrada i broji im se gotovo svakodnevno poveava. Smatra da komunalni redari, obzirom na to to rade i koja im je strunost, nee moi provoditi nadzor koji im se stavlja u nadlenost. Razlog neprihvaanja Ovlasti komunalnih redara se ne propisuju predloenim Zakonom. Smatra da, ukoliko se eli poveati konkurentnost, u Zakonu treba drugaije formulirati kako bi proli pravnu i financijsku sigurnost investitorima na primjer, da treba ukinuti odreene upravne postupke i pretvoriti ih u neupravne. Isto tako smatra da ne treba ukljuivati susjede kao stranke u postupku, Razlog neprihvaanja Neupravni postupci i akti ne pruaju pravnu sigurnost jer se njima ne stjeu prava. Susjedi u propisanim sluajevima nije potrebno iskljuiti kao stranke u postupku jer se cijeni da je to potrebno radi zatite njihovih pravnih interesa. Ukidanje idejnog projekta za veliku veinu zahvata je neprihvatljivo jer prijedlog je da se idejni projekt ili idejno rjeenje propie kao dio obveze projektne dokumentacije te da se na osnovu njega izdaje lokacijska dozvola kao neupravni akt. Razlog neprihvaanja Izdavanje lokacijske dozvole se ne ureuje predloenim Zakonom. Smatra da je ukidanje izvedbenog projekta kao obveznog dijela dokumentacije na gradilitu struno neprihvatljivo jer da bez izvedbenog projekta nije mogue postizanje bitnih zahtjeva za graevinu. Razlog neprihvaanja Izrada izvedbenog projekta predloenim zakonom nije iskljuena. Zato se izvedbeni projekt moe izraditi u svakom sluaju u kojemu investitor, projektant ili izvoa to smatra potrebnim. Bitni zahtjevi za graevinu, sada temeljni zahtjevi za graevinu se osiguravaju glavnim projektom. Smatra da je ukidanje projektantskog nadzora struno neprihvatljivo te je suprotno pojedinim dokumentima. Razlog neprihvaanja Primjedbu nije mogue razmotriti jer nije mogue zakljuiti kojima bi to dokumentima bilo suprotno. Meutim, valja istaknuti da se projektantskim nadzorom ne osigurava potivanje lokacijskih uvjeta, postizanje temeljnih zahtjeva ili drugih uvjeta za graevinu niti se njime osigurava ostvarivanje kojeg drugog javnog interesa, te da se ugovaranje projektantskog nadzora predloenim Zakonom ne onemoguava.

113

Smatra da je neprihvatljivo ukidanje autorskih prava i miljenje projektanta koji je projektirao idejna rjeenja. Razlog neprihvaanja Predloenim Zakonom se ne ukidaju autorska prava. Smatra da treba na jedinstven nain propisati izraun graevine bruto i neto povrine za sve postupke te propisati jednostavan, jedinstven izraun volumena za potrebe izrauna komunalnog i vodnog doprinosa te ukloniti analitiki iskaz za izraun mjere graevine, za obraun povrine i volumena, uzimati neto povrine volumena. Razlog neprihvaanja Navedeno nije predmet predloenog Zakona. Smatra da na tehnikom pregledu ne bi bilo loe imati miljenja projektanta, arhitekta da je zgrada graevine izgraena sukladno sa projektnom dokumentacijom i glavni projektom, kao i miljenje o arhitektonskoj uspjenosti. Razlog neprihvaanja Na tehnikom pregledu, uz ostale, sudionike u gradnji sudjeluju i projektanti svih struka koji, uz ostalo, daju i svoje miljenje. Smatra da bi obvezu za zavretak vanjskog dijela obiteljske kue i dvorita zbog neimatine trebalo propisati samo za urbane cjeline i turistika mjestima u pojedinim gradovima, a ne i u ruralnom prostoru ili prostoru koji nije turistiki. U tom smislu smatra da se komunalnim redom mogu propisati pojedine gradske jezgre, turistika naselja, zatieni prostori ne samo za izgradnju novih nekretnina nego isto tako i ureenje proelja tamo gdje su frekventna i vana mjesta. Razlog neprihvaanja Svako naselje ima pravo na uredan izgled. Predmetna obveza se odnosi na zgrade koje e se graditi, a ne na postojee zgrade pa je investitor unaprijed upoznat s trokovima na koje mora raunati. Smatra da se sa ovim zakonskim rjeenjem ne smanjuje birokracija niti da e brzina i operativnost dobivanja dozvole biti neto vea jer da upravo ona ovisi o dosta stvari koje treba takoer ureivati. Razlog neprihvaanja Primjedba nije tona jer se u veini sluajeva omoguava graenje nakon izdavanja jednog upravnog akta (graevinske dozvole), umjesto dva akta kako je to propisano vaeim Zakonom o prostornom ureenju (lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta, odnosno graevinska dozvola) dok je mogunost graenja nakon izdavanja jednog upravnog akta (rjeenja o uvjetima graenja) ograniena samo na zgrade do 400m GBP-a. Saborski zastupnik Goran Mari Smatra da predloeni Zakon ne rjeava situaciju u kojoj investitor dobije graevinsku dozvolu, plati komunalni doprinos, dobije suglasnosti sve i prethodne i kasnije one konane suglasnosti i priprema se za tehniki pregled, ali HEP i lokalno poduzee mu nee prikljuiti struju i vodu, jer nema novaca za iskopati pristupni kanal Razlog neprihvaanja

114 Prema vaeim propisima trokove prikljuka na niskonaponsku elektrinu mreu i komunalnu infrastrukturu snosi investitor, odnosno vlasnik graevine. Predloenim Zakonom se ne ureuje pitanje financiranja investitora. Smatra da predloeni Zakon ne rjeava situaciju u kojoj investitor graevinskoj estici gradi nekoliko objekata, izdvoji posebnu esticu za pristupni put, proda sve etairanje, dijelove ili kue ili zgrade, a ostane put u vlasnitvu investitora. Taj put koji je izdvojena graevinska estica on sutra moe prodati bilo komu, nekom reketaru koji e sutra preprijeiti dolazak jer je to njegovo vlasnitvo. Smatra da Investitor ne smije moi dobiti graevinsku dozvolu ako nee potrebno zemljite izdvojiti u javno dobro. Razlog neprihvaanja Predmetno pitanje se ureuje, takoer predloenim; Zakonom o prostornom ureenju koji parcelaciju izgraenog graevinskog zemljita na doputa protivno lokacijskoj i graevinskoj dozvoli te prostornom planu. Smatra da ovlatenje za energetsko certificiranje ne bi trebala moi dobiti osoba koja ima nepodmirenih poreznih obveza, kao to ista ne moe sudjelovati u postupku javne nabave. Smatra da bi to trebalo biti zakonsko rjeenje za sve sluajeve u kojima se daje ili omoguuje nekome raditi u ime drave. Razlog neprihvaanja Predloenim se Zakonom ne ureuju pitanja financijske discipline niti potronja proraunskih sredstava kao to je to sluaj sa Zakonom o javnoj nabavi. Smatra da bi iz lanka 49. trebalo brisati mogunost da prvostupnik koji je investitor moe za svoje potrebe sam izraivati cijeli glavni projekt jer da je to za njega prezahtjevan posao. Razlog neprihvaanja Cijeni se da predmetni posao nije prezahtjevan. Smatra da treba propisati prekraj za osobu koja prikljui graevinu na vodu ili struju bez graevinske dozvole Razlog neprihvaanja U dosadanjoj provedbi zakona nisu utvreni takvi sluajevi pa nema potrebe za propisivanjem sankcija za isto. Saborska zastupnica Branka Juriev-Martinev: Smatra da odredba prema kojoj je investitor tek po izvrnosti graevinske dozvole duan platiti komunalni doprinos i vodni doprinos u skladu s posebnim propisima oteava rad u jedinicama lokalne samouprave. Napominje da je komunalni doprinos strogo namjenski prihod to znai da iz njega se mogu financirati izgradnja novih nerazvrstanih cesta, javne povrine, javne rasvjete i groblja. Smatra da e se na ovakav nain dodatno znatno umanjiti iznos naplaenih sredstava, te da manji iznos uprihodovanih sredstava znai manje investicije jedinica lokalne samouprave i sigurno jo jedan pad i udar na graevinski sektor i zapoljavanje u graevinarstvu. Razlog neprihvaanja Pitanje naplate komunalnog doprinosa je ureeno Zakonom o komunalnom gospodarstvu i poreznim zakonima na vrlo jednostavan i uinkoviti nain pa nema potrebe da

115 neopravdano otezanje njegova razreza bude administrativna prepreka u dobivanju graevinske dozvole niti da nepostupanje lokalne samouprave u izvrenju rjeenja o komunalnom doprinosu bude razlog umanjenja uplaenih sredstava.

116

PRILOG Izvjee o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnou

IZVJEE O PROVEDENOM SAVJETOVANJU SA ZAINTERESIRANOM JAVNOU Naslov dokumenta Stvaratelj dokumenta, tijelo koje provodi savjetovanje Svrha dokumenta Zakon o gradnji Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja Zakon o gradnji donosi se u svrhu poboljanja i kvalitetnijeg ureenja vaeeg sustava na nain da se: stvori bolja klima za gospodarska ulaganja u graevinarstvu, ali i drugim gospodarskim granama, uspostavi hijerarhijski odnos i veza izmeu sredinjeg tijela dravne uprave odgovornog za stanje u upravnom podruju gradnje i lokalne i regionalne (podrune) samouprave koja izdaje graevinske i uporabne dozvole te da se otklone drugi nedostaci, pojaa odgovornost upravnih tijela upanija i gradova koja izdaju graevinske i uporabne dozvole, slubenika zaposlenih u tim tijelima, javnopravnih tijela koja sudjeluju u izdavanju tih dozvola utvrivanjem posebnih uvjeta i sudjelovanjem na tehnikom pregledu te ovlatenih arhitekata i inenjera koji izrauju projekte potrebne za izdavanje graevinske dozvole, pojednostavi i ubrza izdavanje graevinskih i uporabnih dozvola te smanji dokumentacija potrebna za njihovo izdavanje, a time i ukupni trokovi izdavanja tih dozvola, povea povjerenje investitora, graana i drugih pravnih subjekata u sustav gradnje i povea njihova pravna sigurnost u vezi s tim sustavom i nekretninama, u domai pravni sustav prenese Direktiva 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada na nain da sva pitanja vezana uz energetska svojstva zgrada budu ureena jednim zakonom, normativno ureenje upravnog podruja gradnje uskladi sa novim ureenjem zajednikog europskog trita graevinskih proizvoda. O Nacrtu prijedloga Zakona o gradnji provedeno je javno internetsko savjetovanje u razdoblju od 20. svibnja 2013. do 20. lipnja 2013. godine, te su svi predstavnici zainteresirane javnosti bili pozivani da dostave svoje naelne primjedbe i prijedloge na cjelokupni tekst Nacrta prijedloga Zakona, kao i konkretne primjedbe i prijedloge na pojedine lanke. Odrano je 11 okruglih stolova na temu Nacrta prijedloga Zakona o gradnji u organizaciji Ministarstva graditeljstva i prostornoga ureenja u razdoblju od 22. svibnja 2013. do 20. lipnja 2013. godine, i to u Zadru 22. svibnja 2013., u Splitu 23. svibnja 2013., u Varadinu 27. svibnja 2013., u Karlovcu 3. lipnja 2013., u Osijeku 4. lipnja 2013., u Bjelovaru 5. lipnja 2013., u Slavonskom Brodu 6. lipnja 2013., u Rijeci 11. lipnja 2013., u Puli 12. lipnja 2013., u Zagrebu 18. lipnja 2013. i 20. lipnja 2013. godine Na okrugle stolove pozvani su: Hrvatska zajednica upanija, Udruga opina u Republici

Koji su predstavnici zainteresirane javnosti bili ukljueni u postupak izrade odnosno u rad strune radne skupine za izradu nacrta?

Hrvatskoj, Udruga gradova u Republici Hrvatskoj, Hrvatska komora inenjera graevinarstva, Hrvatska komora inenjera strojarstva, Hrvatska komora ovlatenih inenjera geodezije, Hrvatska komora arhitekata, Hrvatska komora inenjera elektrotehnike, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnika komora, svi upanijski i gradski uredi za graditeljstvo, prostorno ureenje i komunalno gospodarstvo, a cijeli raspored okruglih stolova bio je objavljen i na web stranici Ministarstva graditeljstva i prostornoga ureenja. Zatraeno je i pisano oitovanje na predmetni Nacrt od Hrvatske udruge poslodavaca, Sindikata graditeljstva Hrvatske, Hrvatske zajednice upanija, Udruga opina u Republici Hrvatskoj, Udruga gradova u Republici Hrvatskoj, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske komore inenjera graevinarstva, Hrvatske komore inenjera strojarstva, Hrvatske komore ovlatenih inenjera geodezije, Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inenjera elektrotehnike, Hrvatske gospodarske komore, Graevinskog fakulteta Zagreb, Arhitektonskog fakulteta Zagreb, Geodetskog fakulteta Zagreb, Fakulteta elektrotehnike i raunarstva, Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Pravnog fakulteta u Zagrebu. Je li nacrt bio objavljen na internetskim stranicama ili na drugi odgovarajui nain? Internetska stranice Vlade X Internetske stranice tijela nadlenog za izradu nacrta dokumenta Neke druge internetske stranice

Ako jest, kada je nacrt objavljen, na kojoj internetskoj stranici i koliko je vremena ostavljeno za savjetovanje?

Nacrt prijedloga Zakona objavljen je na mrenim stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornoga ureenja u razdoblju od 20. svibnja 2013. do 20. lipnja 2013. godine.

Koji su predstavnici zainteresirane javnosti dostavili svoja oitovanja?

Oitovanja su dostavili pismeno i usmeno izlagali svi pozvani sudionici te izuzetno veliki broj drugih osoba elektronskim putem (ukupno 100).

ANALIZA DOSTAVLJENIH PRIMJEDBI lanak 3. - Pojmovnik propisan lankom 3. Nacrta prijedloga Zakona treba presloiti prema abecednom redu radi da bi se istim moglo sluiti. - Pojmovniku nedostaju pojmovi ije definicije u nekim sluajevima u praksi izazivaju dileme (podrum, suteren, potkrovlje, nadgrae itd.), a navode se pojmovi koji nisu na razini vanosti Zakona o gradnji (kotao, sustav za klimatizaciju). PRIJEDLOZI: graevina je graenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od graevnih dijelova i graevnih proizvoda sa zajednikim instalacijama, sklop s ugraenim postrojenjem, kao tehniko

tehnoloka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom. (Obrazloenje: Graevni dijelovi su mnogo iri pojam od graevnih proizvoda.) zgrada je zatvorena i/ili natkrivena graevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smjetaju ivotinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatraju hale i pojedinane graevine unutar sustava infrastrukturne graevine (trafostanice, pothodnici, mostovi i sl. graevine) .(Obrazloenje: Hale su sklopovi u kojima dominira konstrukcijski sustav u odnosu na ostale elemente koje susreemo kod zgrada, a naroito postoji potreba razlikovanja zbog suvisle primjene EUROKODOVA za njihovo projektiranje.) - Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi graevina, oznaava trasu, koridor odnosno povrinu katastarskih estica i/ili njezinih dijelova. - uvjeti prikljuenja su posebni uvjeti kojima se odreuje mogunost i uvjeti prikljuenje graevine na komunalnu, energetsku i drugu infrastrukturu." - pojam postojea graevina treba opisati kao graevinu upisanu u katastar odnosno onu koja ima uporabnu dozvolu, inae nema razlike u odnosu na graevinu. - nedostaje pojam ventilacija, projekt i projektiranje, a gradnja neodgovarajue definirana - za pojam poboljice koristiti pojam unapreenje zahtjeva (npr. energetska uinkovitost). - umjesto popravci bolji termin je sanacija koji se esto koristi u tehnikoj terminologiji. - izostavljen je pojam inenjerska graevina. Prema definiciji u skladu s normom ISO 6707-1. graevina je sve to je sagraeno ili je rezultat graevinskih radova. Odnosi se na cjelokupne graevine koje sadre konstrukcijske, nekonstrukcijske i geotehnike elemente to znai da naziv obuhvaa zgrade i inenjerske graevine. Nadalje, 3.2. Definicija iz Uredbe (EU) br. 305/2011 (lanak 2.)...3. 'graevina' znai zgrade i inenjerske graevine. Prema tome, nedostaje inenjerska graevina u pojmovniku. Predlae se dodati:. Inenjerska graevina je graevina koja se sastoji od konstrukcije, kao brana, most, cesta, eljeznica, pista, instalacije, cjevovod ili sustav odvodnje ili je nastala radnjama kao to su jaruanje, zemljani radovi, geotehniki postupci, ali iskljuuje zgradu i radove koje su joj pridrueni na gradilitu,. - zgrada javne namjene preopirno - geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgraenu graevinu je nacrt koji je, prema pravilima koja ureuju geodetsku djelatnost topografsku izmjeru i katastar, izradila osoba ovlatena za obavljanje strunih geodetskih poslova dravne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu, katastar je katastar zemljita odnosno katastar nekretnina prema posebnom zakonu koji ureuje dravnu izmjeru i katastar nekretnina, iskolenje graevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa odnosno osi graevine koja e se graditi odnosno karakteristinih toaka koje odreuju poloaj graevine u prostoru, na teren unutar graevne estice odnosno obuhvata zahvata u prostoru, - elaborat iskolenja graevine je dokument kojim se iskazuje nain iskolenja graevine na terenu, (komentar je dan u okviru ZoPU, radi se o inenjerskom poslu koji ne treba brkati s poslovima koji su vezani s katastrom). - Svi predloeni prijedlozi su razmotreni i uglavnom prihvaeni. lanak 4. - Openito navedeno grupiranje graevina u 5 skupina e u praksi izazvati dvojbe u koju grupu pojedina graevina pripada stoga se predlae detaljnije pojasniti pojedine grupe graevina. Primjedba se ne prihvaa jer se podjela smatra dovoljno jasno prikazana. lanak 6. - Nije uobiajeno da se u zakonu posebno propisuje da e neku materiju ministar propisivati naputkom. Takve ovlasti proizlaze iz propisa o ustrojstvu i nadlenosti ministarstava. Takoer nije zakonska materija ovakvog zakona da se odreuje ovlatenje ministru da osniva povjerenstva za izradu nacrta pravilnika i drugih propisa te da odreuje naknade lanovima povjerenstva. - Primjedba se ne prihvaa. lanak 8. - Uskladiti podjelu: temeljne sigurnosne zahtjeve za graevinu i temeljni zahtjevi od bitne vanosti za graevinu. Temeljne zahtjeve ne treba razdvajati na taj nain. Prema Uredbi (EU) 305/2011, Prilog I postoje samo temeljni zahtjevi i ispred svakog je broj 1 do 7. Pojedini pojam adaptacija ili poboljica (unapreenje zahtjeva) moe se povezati za pojedine temeljne zahtjeve ili po broju ili prema nazivu. Posebno zbunjuje rije bitni jer je to pojam is Direktive 89/106/EC koju

zamjenjuje Uredba (EU) 305/2011. Treba uskladiti s lankom 8. gdje se navode temeljni zahtjevi. Ministarstvo ostaje pri predloenoj podjeli temeljnih zahtjeva za graevinu iz strunih razloga i uinkovite provedbe u praksi. lanak 9. - Umjesto velikih deformacija u stupnju koji nije prihvatljiv, itd., predloeno je: progiba i pomaka u iznosima koji nisu prihvatljivi. - Primjedba se prihvaa. lanak 16. stavak 4. Smatra se kako je navedena formulacija neprihvatljiva jer dovodi osobe s invaliditetom u nepovoljan poloaj zbog onemoguenog pristupa, kretanja, boravka i rada u kulturnim dobrima. - Prihvaa se. lanak 19. - Treba dodati ili vlasnik za postojee graevine u sluaju rekonstrukcije i sl.. - Proizlazi iz teksta. lanak 20. Predloeno je poveati predloeni postotni iznos s 3 na 5%. Ova odredba je u cijelosti dobrodola jer e ukloniti potrebu izmjena cjelokupne projektne dokumentacije radi manjih i nebitnih odstupanja. No predlae se ipak poveanje radi nepredvidivih situacija u gradnji, s time da bi to trebalo propisati kao iznimku u strogo opravdanim sluajevima. - Ne prihvaa se. Ostaje 3%. Takoer je predloeno ukloniti nedoumicu u praksi glede pitanja ulazi li toplinska graevine u izgraenost, na nain da se to izrijekom odredi ve u ovoj odredbi, kao dodatni stavak. Takoer se predlae razjasniti pitanje da li se propisana udaljenost graevine od mee nekretnine mjeri od toplinske izolacije ili od konstruktivnih dijelova zgrade (cigla, beton i dr.). Osobito je pitanje otvoreno glede postojeih graevina koje bi ugradnjom nove termoizolacije prele propisane granice. - Ne prihvaa se, jer je jasno propisan nain izmjere. lanak 21.stavak 4. al. 4. Predloeno je toplinske crpke navoditi kao dizalice topline Primjedba se prihvaa. lanak 23. stavak 1. al.3. - nedostaje sustav ventilacije (nije isto to i klimatizacija) kao vrlo zastupljenog sustava; St. (2) dodati ,kao i rasvjetu i sustav automatizacije i upravljanja.; St. (3) - u stavku 3. i lanku 25, stavku 2. propisano je da se korisna neto povrina iz stavka 1. toga lanka obraunava prema HRN ISO 9836:2002. Predloeno je da se to jedinstveno uredi na jednom mjestu i da se pored neto povrine uvede i obveza obrauna i ostalih povrina (bruto korisna) i volumena ostalih pojmova prema spomenutoj normi ime bi se izbjegle bilo kakve nedoumice oko izrauna. U tom smislu izmijenili bi se i pravilnici o izraunu volumena za komunalni doprinos i bili bi jednoznani za sve , a time i relativno lagano kontrolirani od neovisnih tijela kontrole. St. (4) predloeno je da glasi: Energetski pregled zgrade zavrava izradom Izvjea o energetskom pregledu zgrade. - Primjedba se prihvaa. lanak 25. Predloeno je uvrstiti odredbu temeljem koje se za postojee zgrade ostavlja rok za prilagodbu (npr. do 31.12.2014.), a uzevi u obzir sve posljedice koje ovakva odredba ima na vlasnike zgrada i obavljanje djelatnosti u istima. Primjedba kao u l.23. stavak 3. - pored neto povrine uvesti i obvezu obrauna i ostalih povrina (bruto korisna) i volumena kao i ostalih pojmova prema normi HRN ISO 9836:2002. - Djelomino se prihvaa. lanak 30. - 1) Ovlatenje se daje fizikoj osobi koja: ima akademski naziv magistar inenjer arhitektonske, geodetske, graevinske, strojarske ili elektrotehnike struke ili koja ima struni naziv specijalist graevinske, strojarske ili elektrotehnike struke... (2) Iznimno od stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga lanka ovlatenje se daje fizikoj osobi koja ima struni odnosno akademski naziv struni prvostupnik odnosno sveuilini prvostupnik arhitektonske, geodetske, graevinske, strojarske ili elektrotehnike struke, a koja ima najmanje deset godina radnog iskustva u struci. - Primjedba za geodetsku struku se ne prihvaa.

lanak 42. stavak 2. - dopuniti na nain da se iza rijei projekta dodaju rijei i geotehnikog elaborata. Naime, u praksi se dogaa da zbog neadekvatnih (ili neizvedenih) geotehnikih istraivanja nastupe vea odstupanja projektiranih i izvedivih postupaka temeljenja i gradnje graevina svih skupina, kao to su pojave klizita, pojava temeljnog tla razliitih geotehnikih karakteristika (nosivosti i slijeganja), pojave veih upljina i slinih pojava. - Primjedba se ne prihvaa. lanak 43. stavak 1. - Projektant je fizika osoba koja prema posebnim zakonima (Zakon o arhitektonskim i inenjerskim djelatnostima, Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti) posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer. - lanak je djelomino izmijenjen lanak 43. stavak 3. - Prijedlog izmjene: Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta uz suglasnost glavnog projektanta, odgovoran je za izraene izmjene i dopune. Ukoliko je napravljeno bez suglasnosti onda je odgovoran za cijeli glavni odnosno izvedbeni projekt. - naelna primjedba: l.43. i 44. omoguuje se projektiranje izvoaima to je neprihvatljivo. Primjedba se ne prihvaa. lanak 46. stavak 1. alineja 5. - Predloeno je urediti izriaj ove odredbe na nain da se rije propisno zamijeni jasnom poveznicom na odredbe Zakona o otpadu ili drugi opi akt koji detaljno regulira zbrinjavanje graevnog otpada. Predloeno je dopuniti stavak 3., koji nije jasan jer iza rijei stavka 2 nedostaje oznaka lanka. Primjedba se prihvaa. lanak 48. - 1) Nadzorni inenjer je fizika osoba koja prema posebnim zakonima posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer i provodi u ime investitora struni nadzor graenja. Predloeno je: Nadzorni inenjer ne moe biti zaposlenik osobe koja je izvoa na istoj graevini, niti osobe kojoj je suosniva/suvlasnik bilo tko od izvoaa predmetne graevine. - Primjedba se prihvaa. lanak 49. stavak 3. predloeno je dodati kako sadraj zavrnog izvjea (nadzornog inenjera) propisuje ministar pravilnikom, analogno odredbama lanka 46. stavka 4. kojima ministar propisuje sadraj pisane izjave izvoaa. - Propisano je ve posebnim Pravilnikom i nije potrebno navoditi u Zakonu. lanak 50. stavak 1. - Predloeno je da se doda da je nadzorni inenjer duan u provedbi strunog nadzora graenja: - al.3. utvrditi je li elaborat iskolenja izradila osoba ovlatena za obavljanje strunih geodetskih poslova, - utvrditi je li iskolenje graevine obavila osoba ovlatena za obavljanje strunih geodetskih poslova dravne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu, - utvrditi, kada se provodi, je li geodetsko praenje graevine u gradnji i praenje pomaka graevine u njezinom odravanju kao i izradu elaborata geodetskog praenja izradila osoba ovlatena za obavljanje strunih geodetskih poslova. (ovime se osigurava da navedene poslove mogu obavljati osobe koje za to imaju ovlatenje u skladu s Zakonom o obavljanju geodetske djelatnosti). - Primjedba djelomino prihvaena. lanak 50. stavak 1. alineja 4. - Odredba je nejasna u pogledu naplate trokova ispitivanja, dokazivanja i provjere te je miljenje struke da treba nedvojbeno odrediti tko plaa takvo ispitivanje, kako se ne bi dogodilo da trokove snosi izvoa. - Nije predmet Zakona. lanak 56. stavak 1. - Projekti se izrauju u skladu s ovim Zakonom i zakonom kojim se ureuje prostorno ureenje, posebnim zakonom kojim se ureuju autorska prava, kodeksom strukovne etike,

naelima Arhitektonskih politika, propisima donesenim na temelju ovoga zakona i posebnim propisima, te pravilima struke u pogledu pitanja koja nisu ureena ovim Zakonom ili spomenutim propisima. - Ne prihvaa se potcrtani tekst. lanak 60. stavak 1. - Dodati alineju: idejni projekt prema posebnom zakonu kojim se ureuje prostorno ureenje; Dodati alineju koja glasi - projekt postojeeg /izvedenog stanja. Projekt postojeeg stanja spominje se u lanku 116., a prethodno nije definiran. - Nepotrebno dodati. Primjedba se ne prihvaa. lanak 62. stavak 1. u odnosu na vaei Zakon nepotrebno izostavljena alineja 5. projektiranih radova - Ne prihvaa se trokovnik

lanak 62. stavak 2. - predloeno je dopuniti alinejom koja glasi: elaborat o gospodarenju otpadom i mineralnim sirovinama. Time bi se odredbe ovoga Prijedloga zakona uskladile s odredbama Zakona o otpadu (Narodne novine; broj 178/04, 153/05, 111/06, 110/07, 60/08 i 87/09) i Zakona o rudarstvu (Narodne novine; broj 56/13). Vrlo je vano da investitor i izvoa ve u glavnom projektu imaju jasno definirano to initi sa graevinskim otpadom i mineralnim sirovinama. Time se na jasan nain uspostavlja sustav prevencije i kontrole u gospodarenju graevinskim otpadom i mineralnim sirovinama. - Problem graevinskog otpada definiran je Zakonom o otpadu. lanak 64. - Nisu navedeni elektrotehniki i strojarski projekt. - Za IV. I V. skupinu graevina definiran je projekt smanjenog sadraja. lanak 66. stavak 3. - Prijedlog: Izvedbeni projekt je obavezan za graevine 1.-3. skupine i na temelju njega se graevina gradi. Za graevine skupine 4.-6. izvedbeni projekt se izrauje u sluaju u kojem su to investitor i projektant ugovorili ugovorom o izradi glavnog projekta. - Ne prihvaa se potcrtani tekst. Prijedlog Zakona ne predvia obavezu izrade i ugovaranja izvedbenog projekta. lanak 67. - Ne spada pod naslov izvedbeni projekt. Ova odredba nepotrebno optereuje Prijedlog zakona, s obzirom na injenicu da je ovo pitanje regulirano Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima (Narodne novine; broj 167/03, 79/07, 80/11 i 144/12). - Primjedba se prihvaa. 68.stavak 2. alineja 2. Predloeno je sadraj tehnikog opisa propisati ovim zakonom ili podzakonskim aktom, na nain da se jasno definira gdje otpad ima biti zbrinut, odnosno kojem je ovlatenom sakupljau otpada predan, kao i ishodovanje potvrde o prijamu otpada. Potvrda o uredno zbrinutom graevnom otpadu trebala bi biti sastavni dio dokumentacije prilikom tehnikog pregleda graevine, a sukladno tome bilo bi potrebno dopuniti i prekrajne odredbe. - Ne prihvaa se. Problem graevinskog otpada definiran je Zakonom o otpadu. lanak 69. - Ovaj lanak je iz sadanjeg zakona. Loe je napisan, treba ga preformulirati. Ne zna se o kakvom se certifikatu o sukladnosti radi, tim vie to za proizvode, ako se to odnosi na njih, ne postoji vie takav dokument. Sada je certifikat o stalnosti svojstava ili certifikat o sukladnosti kontrole tvornike proizvodnje. Primjedba se prihvaa. lanak 75. stavak 4. Predloeno je predvidjeti novane kazne i/ili stegovnu odgovornost za javnopravna tijela koja u roku ne postupe po zahtjevu investitora. - Primjedba se prihvaa. lanak 79. Predloeno je za zgrade zadrati kontrolu fizike zgrade, odnosno reviziju zatite od buke. Obvezno dodati navedene kontrole uz propisivanje roka izrade. - Ne prihvaa se kao zakonska obveza, radi skraenja ukupnog postupka izrade glavnog projekta. lanak 81. stavak 3. - Glavni projekt i izvedbeni projekt izraen u skladu s harmoniziranim europskim normama odnosno propisima smatra se projektom izraenim prema ovom Zakonu ako je izraen ili preveden na hrvatski jezik ..dodati: te ako navedene norme imaju iste ili stroe mjere od vaeih

hrvatskih propisa i pravila struke. - Ne prihvaa se, u skladu je sa Direktivama EU. lanak 92. stavak 1. dodati tako da glasi: Graenju graevine moe se pristupiti na temelju pravomone graevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom i izvedbenim projektima, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukije propisano. - Ne prihvaa se. Izvedbeni projekt izvoa moe ugovoriti ali nije zakonska obveza. lanak 93. stavak 1. Predloeno je dodati da se graevine ne smije prikljuiti ni na jednu infrastrukturnu graevinu (voda, kanalizacija, plin, struja...). Nije jasno zato samo komunalne vodne graevine. - Ne prihvaa se. Ostala infrastruktura predviena je posebnim zakonima i propisima. lanak 93. stavak 2. - Formulacija ovoga stavka nije jasna, osobito promatrano u svezi s lankom 95. Prijedloga zakona. Nesumnjivo je da za ishoenje graevne dozvole investitor mora imati pravni interes iz kojeg proizlazi da je nositelj prava vlasnitva ili drugog stvarnog prava na parceli za koju se trai izdavanje dozvole. - Ne prihvaa se, jer lanci nisu u koliziji. lanak 94. stavak 2. predloeno je dopuniti alinejom 10. koja glasi: tehniki opis zbrinjavanja graevnog otpada. Naime, graevni otpad nastaje ne samo ruenjem postojeih nego i gradnjom novih graevina. Stoga smatramo da bi pitanje zbrinjavanja otpada kod gradnje novih graevina trebalo propisati na isti nain kako je propisano lankom 68. stavak 2. alineja 2. ovoga Prijedloga Zakona kod uklanjanja graevine ili njezina dijela. - Ne prihvaa se. Problem graevinskog otpada definiran je Zakonom o otpadu. lanak 95. Predloeno je uskladiti dokaze pravnog interesa u stavcima 1. i 2. na nain da se u stavku 1. alineju 2. dopuni rijeima: ugovor o osnivanju prava slunosti, koji je stvarnopravni ugovor i trebao bi se smatrati dokazom pravnog interesa za izdavanjem graevinske dozvole te stavak 2. dopuniti alinejom: pisana suglasnost vlasnika zemljita odnosno postojee graevine. Nadalje, u sadanjem pravnom ureenju postoji mogunost da i neki drugi dokument bude dokaz pravnog interesa. Brisanjem rijei osobito u ovom nacrtu zakona proizlazi da su taksativno navedene sve vrste ugovora / dokaza koje se prihvaaju kao dokaz pravnog interesa, pa zakljuujemo da je to svojevrstan numerus clausus dokaza. Stoga, je predloeno da se i dalje ostavi mogunost da i neki drugi dokaz pravnog interesa moe biti dostavljen nadlenom tijelu osim onih nabrojanih u zakonu. St.5.- odredba l. 95. stavka 5. prijedloga Zakona uz navedeni poziv na odredbu zakona kojom je odreen interes RH za graenje propisuje i dokaz o podnesenom zahtjevu za izvlatenje; smatra se da e predloena odredba usporiti, ako ne i onemoguiti!, izdavanje graevinskih dozvola za izgradnju komunalnih graevina jer se za njihovu izgradnju ne provodi izvlatenje nego su se imovinsko-pravno odnosi rjeavali ustanovljavanjem slunosti, a koji ugovori su sklapani nakon ishoenja akata za izgradnju i prije ulaska u posjed u svrhu izvoenja radova. - Ne prihvaa se. Stavci su pravno dobro formulirani. lanak 96. - Naelna primjedba struke na ovu odredbu Prijedloga zakona jest da je potrebno propisati rokove izdavanja graevinske dozvole, odnosno, openito, rokove u kojima je nadleno tijelo duno postupiti po zahtjevu podnositelja, neovisno o injenici da su rokovi postupanja regulirani Zakonom o opem upravnom postupku (Narodne novine; broj 47/09), jer posebni zakon moe propisati krae rokove. - Rokovi se odreuju sukladno ZUP-u, ukoliko nisu materijalnim propisom posebno odreeni. lanak 96. stavak 3. - Kao kriterij treba navesti komunalnu opremljenost. Nije jasno zato se provjerava samo prikljuenje na javni sustav otpadnih voda, a ne i ostalih infrastrukturnih graevina. Ne prihvaa se. Prikljuenje na ostalu infrastrukturu predvieno je posebnim zakonima i propisima lanak 101. Smatra se da bi valjalo izuzeti stranke u postupku ukoliko je izdana lokacijska dozvola u kojoj su te stranke sudjelovale. - Ne prihvaa se, sukladno je odredbama ZUP-a. lanak 102. Predloeno je da se stavak 1. mijenja i glasi: Pri izdavanju graevinske dozvole, radi uvida u spis predmeta, objavljuje se javni poziv na oglasnoj

ploi tijela graditeljstva i na internetskoj stranici, a upravno tijelo poziv izlae i na nekretnini za koju se izdaje graevinska dozvola. - Prihvaa se. lanak 106. Smatra se da nije potrebno dostavljati dozvolu strankama koje se nisu odazvale pozivu jer nisu pokazale interes te takva odredba samo odgaa izvrnost izdanog akta, a time i produljuje postupak. - Ne prihvaa se, jer navedeno propisuje ZUP. lanak 107. - Potrebna je nomotehnika dorada. Definira se obveza podmirenja po izvrnosti graevinske dozvole, ali se ne definira rok. Za oekivati je da e JLS-ovi tumaiti da je obveza nastala po izvrivosti dozvole i traiti podmirenje te smatrati trabinu dospjelom i ovrivom. - Reguliranje plaanja komunalnog i vodnog doprinosa je u nadlenosti JLS, sukladno ZKG-u. Iza lanka 111. predloeno je da se radi osiguranja bre gradnje iza dijela Izmjena i/ili dopuna graevinske dozvole doda novi dio s tekstom: (1) Izmjene tijekom graenja graevina kojima se utjee na ispunjavanje bilo kojeg temeljnog zahtjeva za graevinu, a kojim se ne mijenjaju lokacijski uvjeti, odnosno ne utjee se na odredbe prostornog plana na temelju kojeg je graevinska dozvola izdana, investitor moe uiniti na temelju izmijenjenog i/ili dopunjenog glavnog projekta. (2) Ukoliko projektant izmjena i/ili dopune glavnog projekta nije i izraiva glavnog projekta po kojem je dobivene graevinska dozvola, isti treba ishoditi pisanu suglasnost izraivaa glavnog projekta temeljem kojeg je dobivena graevinska dozvola, na uinjene izmjene i/ili dopune. (3) Ukoliko je glavni projekt po kojem je dobivena graevinska dozvola podijegao reviziji, onda istu proceduru mora proi i izmjena i/ili dopuna glavnog projekta. Shodno ovom, potrebno je u lanku 121. dodati: graevinsku dozvolu s glavnim projektom, glavni projekt, izmjene i/ili dopune glavnog projekta, tipski projekt odnosno drugi propisani akt za graevine i radove odreene pravilnikom iz lanka 114. stavka 1. ovog Zakona.. - Primjedba se ne prihvaa. lanak 112. - Naelna primjedba struke na ovu odredbu Prijedloga zakona jest da je potrebno propisati rokove izdavanja rjeenja o promjeni imena odnosno tvrtke. - Rokovi za izdavanje rjeenja u upravnom postupku propisani su Zakonom o opem upravnom postupku. lanak 113. - (1) Adaptacija i poboljice i jednostavne rekonstrukcije postojee graevine izvode se bez graevinske dozvole. (2) Izvoenju adaptacije i poboljica te jednostavnih rekonstrukcija postojee graevine pristupa se na temelju glavnog projekta. - Ne prihvaa se za jednostavne rekonstrukcije. lanak 117.stavak 2. - U prijavi poetka graenja investitor je duan navesti klasu, urudbeni broj i datum izdavanja graevinske dozvole, izvoaa i nadzornog inenjera, oznaku elaborata iskolenja graevine, te uz prijavu priloiti dokaz da je u katastru formirana graevna estica. Brisati dio odredbe koji glasi: te uz prijavu traiti dokaz da je u katastru formirana graevna estica. - Primjedbe se ne prihvaaju. Za prijavu poetka graenja mora se dostaviti dokaz da je u katastru formirana graevna estica. lanak 119. - Potrebno je dodati da je investitor duan prije tehnikog pregleda o svom troku sanirati oteenja prilaznoj prometnici nastala tokom izvoenja radova. Stavak 3. treba brisati jer nema potrebe uvjetovati samo jednu vrstu instalacija koja zbog primjene tehnologije nije potrebna, izvedba nije ekonomski opravdana ili nema mogunosti izvedbe iste. Stavak 5. navodi da se graevinski otpad mora ukloniti prije izdavanja uporabne dozvole. Investitor bi uz zahtjev za izdavanje uporabne dozvole trebao priloiti potvrdu ovlatene osobe za zbrinjavanje graevinskog otpada o preuzimanju istoga sukladno projektu o gradnji ili projektu o uklanjanju graevine. - Navedeno se moe regulirati odlukom/aktom JLS a ne ovom Zakonom. lanak 121.stavak 1. brisati alineju 2. i 5. - Ugovor o projektiranju sklopljen izmeu investitora i

projektanta, kao i ugovor o strunom nadzoru graenja izmeu investitora i nadzornog inenjera sadre povjerljive podatke izmeu investitora i projektanta/nadzornog inenjera. Zato bi izvoa trebao imati uvid u ugovore drugih sudionika u gradnji, kri li se time poslovna tajna tih osoba i slino. Iz injenice da projekt postoji, nedvojbeno proizlazi zakljuak da postoji pravni odnos izmeu projektanta i investitora. Iz odluke o imenovanju nadzornog inenjera takoer proizlazi isto. Sam pak sadraj njihovog odnosa ne bi trebao biti bitan za ostvarivanje ciljeva kojima slui Zakon o gradnji. Ne prihvaa se, jer se ovim lankom utvruju odnosi iz lanka 47. st.1. i st. 2. lanak 123. Predloena je izmjena stavka 3. al.3.: Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor odnosno vlasnik graevine, ovisno o vrsti graevine odnosno radova, prilae: geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgraenu graevinu i izjavu ovlatenog inenjera geodezije da je graevina izgraena u skladu s elaboratom iskolenja graevine geodetskim projektom, ako se radi o graevini za koju se izrauje geodetski projekt, geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgraenu graevinu koji je kao dio geodetskog elaborata ovjerio katastarski ured, ako se radi o graevini za koju se ne izrauje geodetski projekt i - Djelomino se prihvaa. Predloeno je stavak 3. dopuniti novom alinejom 7. koja glasi: Potvrda o zbrinjavanju graevnog otpada. Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole trebala bi biti priloena potvrda ili izjava ovlatene osobe za gospodarenje otpadom da je isti propisno zbrinut, sa navoenjem koliina i vrste otpada, koje bi trebale odgovarati tehnikom opisu o zbrinjavanju otpada sadranom u projektnoj dokumentaciji . Veza: na prijedlog izmjena i dopuna lanaka 62., 68. i 94. Prijedloga zakona. - Ne prihvaa se. Problem graevinskog otpada definiran je Zakonom o otpadu. lanak 125.stavak 3. - Predloeno je da se izmjeni i nadopuni s pojmom nadzorni inenjer. - Ne prihvaa se, jer nadzorni inenjer dostavlja zavrno izvjee. lanak 128. stavak 1. Predloeno je brisati rijei ispunjenja temeljnih zahtjeva za graevinu. Pokusnim radom se ne dokazuju samo temeljni zahtjevi za graevinu nego npr. i funkcioniranje tehnolokog procesa i drugo. - Ne prihvaa se. lanak 133. - (2) Graevina iz stavka 1. ovoga lanka za koju se prema ovome Zakonu ili posebnom zakonu izrauje geodetski projekt evidentira se u katastru na temelju tog projekta i izjave ovlatenog inenjera geodezije da je graevina izgraena u skladu s tim projektom. Investitor je u roku 30 dana od pravomonosti uporabne dozvole duan pokrenuti postupak za evidentiranje izgraene graevine u katastru i zemljinoj knjizi prema posebnim zakonima (5) Graevina za koju nije priloena uporabna dozvola evidentirati e se u katastru i zemljinoj knjizi, pri emu e nadleni sud prilikom upisa graevine u zemljinu knjigu po slubenoj dunosti u posjedovnici zemljine knjige staviti zabiljebu da nije priloena uporabna dozvola. - Ne prihvaa se. lanak 134. toka 3. - Ukoliko je u lanku 133. odreeno da se graevina upisuje na temelju uporabne dozvole znai da je ona izgraena u skladu sa Zakonom te je ova odredba kontradiktorna. - Ne prihvaa se jer lanci nisu u koliziji. lanak 139. - Ovu odredbu trebalo bi proiriti i na gradnju, a ne samo na uklanjanje graevina. - Ne prihvaa se. lanak 151. - Prekraji izvoaa - Dvojbenim se ukazuju odredbe lanka 151. st. 1. podst. 1, 2 i 6. Podstavak 1. Govori o radovima koji se izvode tako da osobama smanjene pokretljivosti nije osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad u graevinama javne i poslovne namjene. Ta odredba izaziva dvojbe u sluaju kada do tih posljedica dolazi zbog nedostataka u projektu. Izvoa je duan radove izvoditi sukladno projektu i ne moe odgovarati za posljedice uzrokovane manjkavostima samog projekta. Isto vrijedi i za podstavak 2. U podstavku 6. pojavljuje se problem ukoliko se izvoa suoi

10

sa izriitim zahtjevom investitora da ne eli izvesti odreene radove uslijed kojih se gradnja pojeftinjuje ali zgrada ne moe onda ostvariti propisana energetska svojstva. U takvoj situaciji bi trebao odgovarati jedino investitor, ne izvoa. - potrebno pootriti kanjavanje svih sudionika u gradnji koji uine propust ime nisu ispunjeni zahtjevi propisani za nesmetani pristup i kretanje u graevini, odnosno nepotivanje l. 17. ovog Zakona na nain da se poveaju vaim prijedlogom propisane novane kazne. - Prekrajne odredbe su izmijenjene sukladno uputi Ministarstva uprave. lanak 151.stavak 1. alineje 1. i 2. predloeno je urediti ove odredbe kako bi se uklonile nejasnoe i problemi u primjeni Zakona. Naime, alineja 1. govori o radovima koji se izvode tako da osobama smanjene pokretljivosti nije osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad u graevinama javne i poslovne namjene. Ta odredba izaziva dvojbe u sluaju kada do tih posljedica dolazi zbog nedostataka u projektu. Izvoa je duan radove izvoditi sukladno projektu za koji je dobivena graevinska dozvola (vezano na odredbe lanka 17. stavka 1. i 2. ovoga prijedloga Zakona). Openito, Izvoa propuste mora otkloniti, no nije odreeno tko bi i na koji nain trebao utvrditi kako je do propusta dolo, s tim da navedeno ujedno zadire i u ugovorne odnose investitor-izvoa. Isto vrijedi i za alineju 2. - Prihvaa se. lanak 152. stavak 3. - Novanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba registrirana za poslove strunog nadzora graenja ako: ne utvrdi da izvoa, odnosno odgovorna osoba koja vodi graenje ili pojedine radove ne ispunjava uvjete propisane posebnim zakonom (lanak 50. stavak 1. podstavak 2.) ne utvrdi je li elaborat iskolenja graevine, iskolenje graevine odnosno geodetsko praenje provela osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom propisu (lanak 50. stavak 1. podstavak 3.). - Novane i stegovne kazne su izmijenjene sukladno uputama Ministarstva uprave i Ministarstva financija. lanak 154. Predloeno je osim novane kazne propisane vezano uz odredbe lanka 135. (odravanje graevine), dodatno propisati da tako (neodravana) graevina ne smije biti/ostati prikljuena na komunalnu i osnovnu infrastrukturu. - Prekrajne odredbe su izmijenjene sukladno uputi Ministarstva uprave. lanak 185. - Nedostaje itav niz vaeih tehnikih propisa (npr. za eline konstrukcije, drvene, spregnute i drugo), a navedeni su neki koji su van snage: Tehniki propis za betonske konstrukcije (Narodne novine, br. 101/05. i 85/06.), Tehniki propis za cement za betonske konstrukcije (Narodne novine, br. 64/05. i 74/06.) - Primjedba se prihvaa. Trokovi provedenog savjetovanja Provedene aktivnosti vezane za donoenje Zakona o gradnji nisu iziskivale financijske trokove.