SINTERIRANI MATERIJALI Sinteriranje je postupak spajanja estica praha reakcijama u vrstom stanju.

Samo kod sustava s vie komponenata mogu nastupiti tekue faze. Sinteriranjem se proizvode materijali (kompoziti) od sastojaka koji se drugim tehnolokim postupcima ne daju spajati ili se spajaju vrlo teko. Mjeavina sastojaka u obliku praine (veliina zrna ! " do !# mm) najprije se stlai (hladno ili vrue) visokim tlakom (" do " M$a) u konani oblik! a zatim se pri visokim temperaturama sinterira (difuzijski stopi). Mehanika su svojstva proizvoda uglavnom jednaka! a u nekim sluajevima i bolja od proizvoda istog kemijskog sastava koji su izra%eni obradom odvajanjem estica! valjanjem ili kovanjem. &ompletan postupak proizvodnje dijelova naziva se i 'Metalurgija praha(. )a proizvodnju dijelova najvie se koriste prahovi *eljeza! elici! aluminij! bakra! legura bakra (mjedi i bronce)! molibdena! volframa! i karbida metala. &onvencionalni postupak sinteriranja provodi se u tri koraka+ ". mijeanje , formiranje homogene mjeavine prahova po kriteriju razliitih krupnoa zrna i po kriteriju razliitih kemijskih sastava! -. kompaktiranje , zbijanje mjeavine prahova uz oblikovanje zadane geometrije! .. sinteriranje , grijanje kompaktnog komada do temperature ispod talita kako bi se uspostavile krute veze estica i time ovrsnuo komad. /emperature sinteriranja su za+ 0 1akrene legure 2 34 do 5 34! 0 6eljezne legure " 34 do ". 34! 0 &arbide volframa! molibdena! tantala "7 34 do "2 34! 0 Mo! 8! /a i dr. 34 do -9 34. :eliinom zrna sastojaka! tlakom pri tlaenju i temperaturom sintetiziranja posti*e se *eljena poroznost sinteriranog materijala. &ao glavna sirovina u metalurgiji praha upotrebljava se prah razliitog sastava! istoe! oblika i veliine estica. $rema kemijskom sastavu to je prah od metala! legura! metalnih spojeva! a ponekad i od nemetala. ;istoa se izra*ava u postocima. $rema nainu proizvodnje prah mo*e biti raznolikog oblika npr. u obliku kuglica! pahuljica! ljuskica i iglica. $o veliini razlikujemo vrlo grubi! grubi sitan i vrlo sitan prah.

)guivanje praha mo*e biti preanjem! valjanjem i istiskivanjem. <ajee se primjenjuje obostrano preanje. &od praha treba razlikovati stvarnu gustou praha (masu neto volumena estica praha) i volumnu gustou (masu bruto volumena nasutih estica praha). =aktor pakiranja dobiva se diobom volumne gustoe sa stvarnom gustoom. faktor pakiranja > volumna gustoa ? stvarna gustoa @ "

$oroznost je omjer volumena pora (praznih prostora) prema bruto volumenu. <aelno je+ poroznost A faktor pakiranja > " Blementarni prahovi sadr*e samo jedan element. Smjese se koriste za dobivanje specijalnih legura (npr. alatni elici). $redlegirani prahovi koriste se kod legura iji je sastav teko dobiti mijeanjem estica vie elementarnih prahova.

Sinteriranje (hrv. sraivanje) je spajanje estica pri visokoj temperaturi. Mo*e uslijediti na temperaturi ispod temperature talita (cca -?. /t) u krutom stanju difuzijom atoma ali se u nekim stadijima sinteriranja mo*e javiti i talina. :eza "

me%u esticama ostvaruje se stvaranjem CvrataC na mjestu kontakta+ )a sinteriranje se obino upotrebljavaju elektrine prolazne pei. Dtpresci slo*eni u ladice na jednoj strani umeu se u pe! prolaze kroz nju i vade se na drugoj strani kao sinterirani. $ri izlazu iz pei nalazi se komora za hla%enje. )atitna atmosfera u peima za sinteriranje spreava oksidaciju. <ajee se upotrebljava redukcijska atmosfera! ili se sinteriranje obavlja u vakuumu. $EFMGB<H SF</BEFEH<FI MH/BEFGHJH Metali s visokim talitem su prvi proizvodi metalurgije praha! jer visoko talite nije omoguavalo njihovu proizvodnju putem taljenja. Metali s visokim talitem naginju spajanju s plinovima i pri viim temperaturama nisu postojani na zraku. :olfram se najvie upotrebljava za izradu niti za elektrine *arulje i za elektrode za varenje (/FK). Lpotrebljava se i za izradu grijaih tijela za elektrine pei. Molibden koji se odlikuje dobrim mehanikim svojstvima i pri viim temperaturama primjenjuje se za izradu lima i *ica za elektronske cijevi. Jegiran s titanom! niobijem ili vanadijem prikladan je za izradu dijelova izlo*enih visokim naprezanjima i pri temperaturama do " 34. /antal je vrlo otporan na kiseline i druge kemikalije! a slu*i za izradu posuda! grijaa i hladnjaka u kemijskoj industriji. Jegure tantala slu*e i za izradu mlaznica raketnih motora. Strojni dijelovi Mijelovi od *eljeza i elika najmasovniji su proizvodi metalurgije praha. Lglavnom se radi o raznim malim strojnim dijelovima! najee slo*enog oblika. /olerancije su u granicama N !mm. Mijelovi od aluminija i magnezija i njihovih slitina nalaze sve veu primjenu! jer se primjenom sinteriranja posti*e poveanje vrstoe pri viim temperaturama u odnosu na lijevane proizvode. Mijelovi od mjedi rade se sinteriranjem kada se tra*i *ilavost i otpornost prema koroziji. Tarni materijali Sinterirani tarni materijali imaju bolja svojstva od drugih materijala. Misk konice imaju tarni materijal na bazi metalo0keramike. Porozni materijali &oriste se za izradu metalnih filtera! za zaustavljanje estica veih od ! # mm! i za

uklanjanje vode iz benzina. $orozni materijali koriste se i za osiguranje manometara od tlanih udara u cjevovodima! te za izradu poroznih tijela za hla%enje i grijanje. Materijali za kontakte Metalurgija praha omoguila je da se za dijelove za kontakte spoje svojstva dobre elektrine vodljivosti s otpornou na zavarivanje. $rema sastavu i nainu upotrebe ovi materijali dijele se na etiri skupine+ 0 Jegure srebra (Hg0<i! Hg04dD! Hg0 4r-D.! 0 Jegure metal0grafit (4u0grafit! Hg0 grafit)! 0 Jegure volframa (804u! 80Hg) 0 &ovani volfram! preani volfram i legure sa sadr*ajem volframa preko 9 O. $ostupcima metalurgije praha (sinteriranjem) proizvode se i materijali za vakuumsku tehniku i materijali za magnete. Materijali za obradu i oblikovanje $rvu grupu ine tzv. /vrdi metali! a ti se materijali dijele u tri osnovne skupine+ "0 tvrdi metali za obradu ($! M! &)! -0 tvrdi metali za oblikovanje bez obrade odvajanjem estica! .0 tvrdi metali za primjenu u rudarstvu. $ostupcima metalurgije praha (sinteriranjem) proizvode se i dijelovi od rezne keramike (velika otpornost troenju pri povienim temperaturama)! karbidi za navarivanje (zatita alata od troenja)! brusni alati (dijamantne brusne ploe)! vatrostalni materijali (oksidi! karbidi! silicidi! boridi i nitridi) i materijali za nuklearnu tehniku (zatita protiv zraenja! konstrukcijski materijali i nuklearna goriva). Kerami ki materijali! openito! anor"anski su materijali sastavljeni od metalnih i nemetalnih elemenata spojenih ionskim i?ili kovalentnim vezama. Dpenito keramiki materijali su tvrdi i krhki s malom *ilavou i duktilnou! obino su dobri toplinski i elektrini izolatori. &eramika ima visoko talite i veliku kemijsku postojanost. Manji dio keramikih materijala mo*e se primijeniti za konstrukcijske dijelove i tada su poznati kao+ te#ni ka keramika! in$enjerska keramika ili konstruk%ijska keramika &eramiki se materijali odlikuju i velikom tlanom vrstoom.

;vrstoa keramike ovisi o+ 0 &emijskom sastavu! 0 Mikrostrukturi! 0 Stanju povrine. Dstali utjecajni faktori su i temperatura i okolina! vrsta naprezanja i nain djelovanja naprezanja. Dsnova za proizvodnju konstrukcijske keramike je prah. Mobiveni prah se dalje prera%uje u gotovi keramiki proizvod kroz slijedee faze+ ". Pri&rava sirovine! (utvr%ivanje sastava te mijeanje i granuliranje)! -. 'blikovanje sirov%a! (suho preanje! hladno izostatiko preanje , 4F$! injekcijsko preanje)! () Sinteriranje! 7. *avrna obrada! (bruenje dijamantnim alatima! lepanje! honanje! poliranje! elektroerozija! rezanje i obrada laserom). +lavne vrste konstruk%ijske keramike <a temelju sastava razlikuju se dvije glavne skupine konstrukcijske keramike+ ". 'ksidna , glavni predstavnici+ Hl-D.! )rD-! Hl-/iD# -. Neoksidna , glavni predstavnici+ Si4! Si.<7! 17<! Hl<! kubini 1< L usporedbi s metalnim materijalima konstrukcijska keramika posjeduje slijedea svojstva+ 0 :iu tvrdou (osobito pri povienim temperaturama)! 0 :iu tlanu i savojnu vrstou (osobito pri povienim temperaturama)! 0 :eu otpornost na puzanje! 0 :ii modul elastinosti , krutost! 0 Manju toplinsku i elektrinu vodljivost , bolja izolacijska svojstva! 0 :eliku otpornost na troenje! 0 Manju gustou! 0 Manju toplinsku rastezljivost! 0 &emijsku inertnost! 0 Mugoronija sigurnija opskrba sirovinama za njezinu proizvodnju. Nedosta%i konstruk%ijske keramike openito su+ 0 Mala *ilavost , velika krhkost! 0 Mala otpornost na toplinski udar! 0 <iska vlana vrstoa! 0 :eliko rasipanje vrijednosti za mehanika svojstva! 0 :isoki trokovi sirovina i postupaka oblikovanja!

:eza keramika , metal i keramika , keramika jo nije zadovoljavajue rijeena.

Podru je &rimjene keramike &eramika se primjenjuje za 0 izradu dijelova izlo*enih abrazijskom troenju! koroziji i eroziji (kuglini i klizni le*aji! mlaznice! brtveni prsteni! ploe! vodilice itd.)! 0 izradu reznih alata! 0 Fzradu dijelova toplinskih motora i plinskih turbina T,R-I METALI L grupu neoksidne keramike mogu se uvrstiti i keramiki materijali poznati po svom povijesnom imenu 'tvrdi metali. &od tvrdih metala izra*ena su metalna svojstva (toplinska i elektrina vodljivost! i sl.). Mikrostruktura tvrdih metala sastoji se od visokog udjela karbida (volframa! titana i tantala! koji su me%usobno najee povezani kobaltom). Mobra svojstva tvrdih metala+ 0 :isoko talite! 0 :isoka tvrdoa i otpornost na troenje! 0 :isoki modul elastinosti! visoka tlana vrstoa i vrstoa na povienim temperaturama! 0 Mobru postojanost na temperaturne promjene! 0 Mobru prionjivost s metalnim taljevinama! 0 Dtpornost na koroziju! 0 :isoku toplinsku i elektrinu vodljivost. Primjena tvrdi# metala /vrdi metali primjenjuju se za izradu+ 0 Eeznih alata! 0 Hlata za probijanje! 0 Mijelova strojeva (valjaka! kouljica P) /vrdi metali za rezne alate podijeljeni su u tri grupe+ 0 Tvrdi metali "ru&e K (za obradu materijala s kratkom strugotinom)! 0 Tvrdi metali "ru&e M (za obradu svih materijala)! 0 Tvrdi metali "ru&e P ( za obradu materijala s dugom strugotinom) Polimeri je naziv za skupno ime za prirodne i sintetske tvari i materijale kojih je osnovni sastojak sustav makromolekula (polimerne molekule).

Eije polimer je slo*enica od grkih rijei poly i meros te obilje*ava tvar koja se sastoji od mnogo estica sastavljenih na specifian nain. )a gra%u polimera znaajne su one organske molekule koje mogu dovesti do makromolekularnih struktura. Svojstva polimera ovise o nizu parametara od kojih su najva*niji+ 0 &emijski sastav! 0 $ravilnost u rasporedu lanaca makromolekula! 0 :rsta i veliina supstituenata! 0 :rsta i broj ogranaka (grana)! 0 $ojava umre*avanja! 0 $risutnost vodikovih veza! 0 Molekularna masa! P $olimere je mogue sistematizirati s obzirom na+ 0 $ostanak (prirodni ili prete*no sintetski)! 0 &emijski sastav (organski (prete*no) ili anorganski! 0 $ostupak polimerizacije (stupnjevita ili lanana) 0 Svojstva (npr. ponaanje pri povienim temperaturama) 0 $rimjenu $rema ponaanju pri zagrijavanju polimere mo*emo svrstati u tri grupe+ Plastomeri , pri zagrijavanju mekaju! a pri ponovom dovo%enju na ni*u! primjerice na sobnu temperaturu! ponovo postaju vrsti. Elastomeri , imaju izra*eno svojstvo elastinosti! a oblikovati se mogu (prije dovrenog umre*avanja! odnosno vulkanizacije) u omekanom stanju. -uromeri , pri zagrijavanju (nakon prerade) ne mogu omekati. Lz navedene tri skupine spominju se i tzv. elasto&lastomeri (termoplastini elastomeri). Dva skupina polimera odlikuje se mogunou prerade kao plastomeri! a ima izra*eno svojstvo elastinosti kao elastomeri. )a praktinu primjenu polimere je smisleno sistematizirati (klasificirati) na temelju+ 0 <aina dobivanja! 0 $onaanja pri zagrijavanju! 0 Svojstava i primjene. S,'JST,A P'LIMERNI. MATERIJALA Sa stajalita konstrukcijske primjene osobitu pozornost privlae mehanika svojstva polimernih proizvoda. Lporabna svojstva polimernih proizvoda odluujue su ovisna o proizvodnim postupcima i uvjetima jer pri istim kemijskom sastavu

polimernog materijala! proizvod mo*e pokazivati razlike. L okviru funkcijskih i uporabnih svojstava materijala susreu se slijedee skupine svojstava+ 0 Mehanika! 0 /riboloka! 0 /oplinska! 0 Blektrina! 0 Svojstva postojanosti! ... Me#ani ka svojstva kod polimernih materijala dijele se prema trajanju i nainu djelovanja optereenja. &ao kratkotrajno optereenje definira se ono optereenje pri kojem od poetka ispitivanja (optereivanja) pa do kraja ispitivanja (optereivanja)! odnosno loma ne pro%e niti znatno vie! niti znatno manje od jedne minute.

Mijagram 'naprezanje , istezanje( polimernih materijala s linearnim (lanastim) makromolekulama. &od odre%ivanja modula elastinosti postupno se poveava optereenje (sila koja djeluje na ispitno tijelo) te se mjeri pripadno produljenje. 4rtanjem dijagrama 'optereenje , produljenje( mo*e se uoiti linearno podruje (proporcionalni omjer optereenja i produljenja)! te se za to podruje izraunavaju vrijednosti modula elastinosti.

$ri dugotrajnom statikom optereenju javlja se puzanje materijala. $ri dugotrajnom dinamikom optereenju javlja se umor materijala. )naajke kojima se mogu dobro opisati navedene pojave su 'statika izdr*ljivost( i 'dinamika izdr*ljivost. Statika izdr*ljivost je ono najvee dugotrajno statiko naprezanje! koje materijal (bez loma ili dosizanja neke granine deformacije) mo*e izdr*ati praktiki beskonano dugo. Minamika izdr*ljivost je ono najvee dinamiko naprezanje koje materijal mo*e izdr*ati praktiki beskonano veliki broj ciklusa (bez pojave loma).

To&linsko / me#ani ka svojstva polimernih materijala govore nam o ponaanju pri zagrijavanju uz istodobno djelovanje mehanikog optereenja. &od plastomera! koji pri zagrijavanju mekaju! mo*e se govoriti o temperaturi omekavanja. &od duromera! koji ne omekavaju! u sluaju istodobnog djelovanja topline i mehanikog optereenja ponaanje se ocjenjuje putem promatranja postojanosti oblika.

Kemijska &ostojanost polimernih materijala je bolja u odnosu na druge konstrukcijske materijale. 1it bolje kemijske postojanosti vezan je uz slijedea obilje*ja+ ". Mo agresivnog djelovanja na neki materijal dolazi ako postoji afinitet izme%u nekog materijala i nekog medija. Hko afinitet ne postoji ili je slab! radi se o polimernom materijalu postojanom prema djelovanju dotinog medija. -. $rocesi djelovanja agresivnog medija na polimerne materijale sporiji su od procesa djelovanja agresivnih medija na druge konstrukcijske materijale. .. <eki procesi djelovanja agresivnih medija na polimerne materijale su povratni (npr. bubrenje! koje se javlja pri izlaganju vodi). $osljedica upijanja vode je promjena mehanikih svojstava (npr. smanjenje tvrdoe! vrstoe i modula elastinosti te poveanje *ilavosti). Tarna / triboloka svojstva polimernih materijala podrazumijevaju+ mali faktor trenja i dobru otpornost na troenje. 1it dobrih tribolokih svojstava polimernih materijala je u tome da+ ". <ema mikrozavarenih spojeva! -. Ldubine neravnina popunjavaju se proizvodima troenja polimernog materijala! .. $ostoji neosjetljivost prema stranim esticama. #